Mljekarski list 1-2003

širnije str. 1

Recite

i zadrži

vnotežu!

U Dukatovim niskokaloričnim jogurtimaBloAktiv žive dobroćudne bakterije mliječne kiseline- LGG,prirodnistanovrncizdravečovjekove crijevnemikroflore.

Znanstvenaistraživanjavišestrukosu potvrdila da je LGG najdjelotvorniji probiotički dodatak hrani:

jača imunitet, smirujealergije,ublažavaposljedice

virusnihi bakterijskih infekcijate reguliraprobavu.

Svakodnevnimužitkom u jednom od BioAktiva LGG,s voćnim dodacima ili bez njih, izabrali ste prirodnu zaštitu svojegorganizma.

BioAktiv LGG- najukusniji čuvar vašegzdravljai dobrog raspoloženja.

ZDRAVLJE JESVE!

SIJEČANJ, 2003.

ISSN0351-9104 MINISTARSTVO POUOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

SADRŽAJ KR!v1NEKULTURE Korištenje travnjaka napasivanjem _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 2

UPISNIK

HRANIDBI,\ Hranidba krava i hranjive tvari u sviježem POUOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA mlijeku _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 6

Poljoprinednici, mateli odgovore nnO'fDpitanja?

O UPISNIKU GOSPODARSTAVA Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ___________

ll

I. Tkoses.emoraupisatiu Upisnik?

Uupisnik semorajuupisatisvionikojiprodaju vlastiteproizvode nalriištu, podnose zohljeYe zonoYČllnn sredstvo. kreditei os1ale oblikepotpore u poljoprivredi.

GOSPODARSTVO Financijska podloga programa razvitka govedarstva u Htvatskoj _____________________

13

2. Koko seupisali?

Obrasci zohtjevo zoupiskupuju seII knjlžoromo, o t1redoju seu područnim uredima

VETERINARSTVO Pseudotuberkuloza koza i ovaca ________________

17

KAKO PROIZVESTI KVALITETNOMLIJEKO Mastitis ____________ · ____________________

19

državne upravedo31.siječnju 2003.godine.

3.štookoseneprikupi svodotumentocijn do31.siječnja 2003.godine?

Do31.sijetnjomožete se upisatis nepotpunom dokumentacijom,

otijekom cijelegodineprijGYljuju sesvepromjene.

4. Kalasoznoti rišeo upisniku ?

Zodetaljnije obavijesti obratite se djelatnicima HMJISkog ZOYOdo m poljoprivredna sm-jetodamu službu, Hnots.liog slotorsko selekcijskog centra ili nobesplatni brojtelefonaMinistarstvu poljoprivrede l šumarstvu 08007722.

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Novi krug usmjerene oplodnje bikovskih majki simetalne pasmine _________________________ Progeno testiranje bikova na osobine mliječnosti s obzirom na populaciju krava obuhvaćenih kontrolom mliječnosti _______________________

24 25

TKO SENEUPIŠE, NEMA PRAVO NAPOTICAJE!!!

Dodatne informacije na besplatnom telefonu 0800 www.mps.hr/reforma

RAZMIŠWANJA TERENSKOGAGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji _____________

77 22

opširnije na str. 11 Redakcijski koleglj: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun Kostelić, dipl. ing. Ljiljana Husinec, prof. dr. Zvonimir štafa Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarić Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak, prof.

Crteži: dipl. ing. Nikola Božičević Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.hinet.hr MB: 3206599 Žiro račun: 2360000-1101408596 Cijena: 4,50 kn Grafička priprema: "Hlad", Pluska

28

REPORTAŽE Obiteljsko gospodarstvo Zlatka Panića iz Koprivnice - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 30 Obiteljsko gospodarstvo Josipa Martinčević, općina Molve - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 31 OBITEWIDOM Sv. Fabijan i Sebastijan - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 32 Život u štalici - život na slamici _________________ 34 HRVATSKA MITOLOGIJA Crna božanstva ___________________________

35

PONAVWANJEJEMAJKAZNANJA Luxembourg - veliko vojvodstvo ________________

36

AGROMETEOROLOGIJA Siječanj - najhladniji mjesec u godini _____________

38

KALENDAR RADOVA Kalendar radova za siječanj ___________________

38

VAŠ LIJEČNIK 6 načina da se riješite hrkanja _________________

38

IZLAZAK

I ZALAZAK

10. 01.

20. 01.

SUNCA 31. 01.

OSIJEK7.20 16.227.15 16.357.05 16.51

Tisak:

Orbis d.d., !lica 65, Zagreb

Mljekarski list 1/2003.

ZAGREB 7.33 16.337.27 16.457.16 17.02 1

KRMNE KULTURE

UffiJAKAl

NAPASJVANJDf o.b

.8

Hranjiva vrijednost krme proizvedene travnjacima tokom vegetacije nije ;s stalna, već ima tendenciju velikih !u- odstupanja, što je uvjetovano u prvom redu ..c: razvo1mm stadijem trava, odnosno ::J djetelina. U pravilu, mlađa trava je .§ vrjednija, osobito zbog bjelančevina. Želimo li čitavog pašnog perioda imati na Q) raspolaganju mladu i kvalitetnu travu, B: moramo voditi računa o osnovnom načelu korištenja pašnjaka: pravovremena, kratkotrajno napasivanje, a dovoljno dug period odmora tratine. To se može postići jedino pregrađivanjem pašnjaka na manje površinepregone. Pregonski pašnjak mora u prvom redu omogućiti najbolje iskorištenje pašnjaka.

Pregrađivanjem pašnjaka u pregone osiguravamo stoci konstantno mladu i hranjivima bogatu pašu, a s druge strane stvaramo optimalne uvjete za odmor tratine, jer se ona tada obnavlja. Period odmora tratine predstavlja vrijeme njege i gnojidbe tratine. Odmah nakon napasivanja jednog pregona potrebno je pregon pognojiti određenom kombinacijom mineralnih dušičnih gnojiva. Na taj način, ispravnim gospodarenjem a ne samo eksploatacijom pašnjaka, tratina se čuva od prekomjernog napasivanja ili prestarijevanja krme, čime se umanjuje moć regeneracije trave u prvom slučaju, ili smanjuje hranjiva vrijednost trava u drugom slučaju. Stoka će biti puštena ponovo na isti pregon kada visina tratine bude oko 15 do 20 cm, jer se smatra da u toj visini tratina sadrži najviše hranjiva.

Organizacija pašnjaka Tri su glavna čimbenika o kojima valja voditi računa pri organiziranju pašnjaka: ukupna površina, broj pregona i veličina pregona.

Pašna površina Za jedno obiteljsko gospodarstvo važno je odrediti ukupnu pašnu površinu. Hoće li jedan pašnjak podmiriti potrebe krme za čitavu pašnu sezonu ili samo za jedan dio, ili će moći potpuno ili djelomično osigurati čak i krmu za zimu, ovisi u prvom redu o njegovoj veličini i broju stoke

o. na

O

2

koju mora prehraniti. Pri određivanju ukupne pašne površine mora se uzeti u obzir činjenica da razvoj i ritam porasta tratine u vrijeme vegetacije nije podjednak. U našim uvjetima pašna sezona traje od 150 do 200 dana ( od 1. IV. do 15. X. )1 ovisno o položaju i klimatskim faktorima. Porast tratine najbujniji je u proljeće, od početka paše do polovine VI. mjeseca.

Drugi period porasta nešto je sporiji zbog ljetnih suša, a obuhvaća razdoblje od druge polovine VI. mjeseca do kraja VIII. mjeseca. Treći period porasta obuhvaća razdoblje od početka IX. mjeseca do kraja pašnog perioda u kojem je, unatoč oborinama i povoljnijim meterološkim uvjetima, porast sve slabiji jer opada energija porasta biljaka. Ako određujemo ukupnu pašnu površinu za određeni broj stoke (opterećenje pašnjaka ·o kojem će biti riječi kasnije) na osnovi porasta u trećem (jesenskom) periodu, onda će nam se sigurno javiti višak krme u proljetnom periodu koji ćemo spremiti u obliku sijena ili silaže kao zimsku krmu.

Broj pregona Ritam porasta tratine vrlo je važan element za određivanje vremena odmora tratine, odnosno broja pregona. U prvom, odnosno proljetnom i ranom ljetnom periodu, kada je porast bujniji, potrebno je 14-18 dana da tratina ponovo nakon napasivanja poraste do potrebne visine od 15 cm.

U ljetnom periodu potrebno je 24-30 dana, a u jesenskom periodu 36-40 dana.

Broj pregona određen je brojem dana potrebnih za odmor i obnovu tratine i brojem dana napasivanja na jednom pregonu. Ako pretpostavimo da su u ljetnom periodu potrebna 24 dana odmora tratine i da je pregon predviđen za 6-dnevno napasivanje, onda ćemo broj pregona izračunati po formuli: . brojdanaodmora tratine+ brojdananapasivanja BroJpregona= . brojdananapasiva111a odnosno u našem slučaju: broj pregona = (24 + 6) :6 = 5 pregona Mljekarski list 1/2003.

KRMNE KULTURE Dakle, potrebno nam je 5 pregona, a na prvi pregon ćemo· se ponovo vratiti za 24 dana.

Uzmimo drugi slučaj. Vrijeme odmora tratine je 24 dana, a predviđeno je 2-dnevno napasivanje na jednom pregonu. U ovom slučaju trebat će nam: (24 + 2):2 = 13 pregona.

Najbolje iskorištenje pašnjaka je u jednodnevnim pregonima, pa u tom slučaju za isti broj dana odmora (24 dana) morali bismo imati (24 + 1):1 = 25 pregona.

Jasno je iz ovih primjera da su broj pregona i dani napasivanja u uskoj vezi i da jedno uvjetuje drugo, uz pretpostavku da se radi o istom periodu odmora tratine.

Veličina pregona Određena je dužinom ispaše jednog pregona i brojem stoke koja mora pasti na tom pregpnu.

Prosječan travnjak s visinom tratine od 15 cm na 100 m 2 daje 65 kg zelene mase, što je dovoljno krme za jedan dan za jednu kravu prosječne težine od 500 kg (krava teška 500 kg predstavlia 1 uvjetno grlo - U.G.). Ako na jednom pregonu pase 10 U.G., .onda veličina pregona za jednodnevno napasivanje mora biti 1000 m2 (100 m2 x 10 U.G.), za trodnevno napasivanje 6000 m2 • Jasno je da ravnomjemost napasivanja ovisi o veličini pregona za isti broj U.G., odnosno pri istom opterećenju. Opterećenje pašnjaka je onaj broj uvjetnih grla koji pase na 1 ha pašnjaka čitave pašne sezone. Jačina opterećenja pravilno njegovariog pašnjaka u našim prilikama kreće se od 2-3 U.G./ha, pa ako ima 5 U.G., onda nam je potrebno oko 2 ha ukupne pašne površine da bismo prehranili 5 U.G. čitave pašne sezone.

UREĐENJE PREGONA

Raspored i oblik pregona Potpuno iskorištenje tratine zahtijeva dobar raspored i oblik pregona. Raspored pregona treba biti takav da stoka može doći do svakog pregona ne prolazeći kroz druge pregone. Tako se tratini omogućava potrebno mirovanje i nesmetan porast, kako bi u određenom roku ponovo bila spremna za ispašu. Stoga je potreban dovoljan broj puteva 2-4 m širine koji će olakšati izgon stoke, a i prijevoz sijena ili zelene krme s pregona koji ćemo kositi. Oblik pregona treba biti po mogućnosti pravokutan. Dugački i uski pregoni, kao i pregoni trokutastog oblika, nisu povoljni. Takvi su pregoni mnogo više izgaženi i mnogo slabije iskorišteni od pregona s približno jednakim stranicama.

Mljekarski list 1/2003.

Ograde Za postavljanje ograde prvenstveno su potrebni stupovi ili kolci kao nosači žice. Najčešće se upotrebljavaju drveni, ali se mogu upotrijebiti i betonski, pa i željezni. Razlikujemo uglavnom dvije vrste ograde: stalnu ogradu i pomičnu.

Stalna ograda se upotrebljava ako način ispaše nije toliko intenzivan, tj. gdje stoka na većim pregonima nekoliko dana pase. Pomične ograde upotrebljavaju se za najintenzivnije, tzv. obročno korištenj_e pašnjaka, pa se u tom slučaju moramo služiti električnom ogradom. Najintenzivnije korištenje pregonskog pašnjaka i potpuni ekonomski uspjeh ne može se ni zamisliti bez električne ograde.

Napajališta Uvođenjem pregonske ispaše, osobito jednodnevne, treba prilagoditi opskrbu stoke vodom. Pašarenje je u primjeni obročne ispaše pokretno, bez stalnih i određenih pregona. Svaki dan se određuje stoci nova površina različite veličine. Obročna ispaša praktički znači prilagođavanje veličine pregona brojnom stanju stoke prema momentalnom prirastu trave, a ovisno o godišnjem dobu i vremenskim prilikama. Opskrba stoke vodom mora se, prema tome, također prilagoditi ovom pokretnom načinu ispaše. Za opskrbu vodom u vrijeme ispaše vrijede pravila: 1.voda mora u svako vrijeme stajati stoci na raspolaganju; 2.vode mora biti u dovoljnim količinama; 3.napajališta moraju biti higijenski uređena.

Ovim neophodnim uvjetima za zdravlje i visoku proizvodnost stoke može se u stalnim pregonima udovoljiti uređenjem nepomičnog napajališta. Obročno napasivanje iziskuje pokretan način opskrbe vodom, a može se pos_tići samo upotrebom pokretnih napajališta. Upotreba stalnih, nepokretnih napajališta, u obročnom načinu ispaše, otežava organizaciju ispaše jer je potrebno osiguranje dovoljnog broja prolaznih puteva do napajališta. Broj stoke i trajanje dnevne ispaše stoke određuje količinu vode koja mora biti na raspolaganju stoci. Kao orijentacijska količina vrijedi 50-60 1 vode po odraslom govedu za jedan dan na cjelodnevnoj ispaši. Razumljivo je da potrošak vode varira. To ovisi o oborinama, o temperaturi zraka i relativnoj vlazi. Iz ovih podataka izlazi dnevni prosjek za čitavo vrijeme ispaše 33,2 1 po kravi pri kolebanju od 0-69 I. Dovoljno je od 50 1, a više samo za vrlo vrućih 3

KRMNE

KULTURE

dana.

Radovi u toku ispaše Čim se stoka premjesti iz jednog pregona u drugi, treba nagnojiti popašeni pregon. Da bi porast tratine bio stalan i osigurao dovoljno krme, moramo pojačati gnojenje dušikom. Ono se, već prema intenzitetu korištenja, kreće od 30 do 50 kg/ha čistog dušika, najbolje u obliku KAN-a, nakon svakog turnusa ispaše. Po završetku pašnog perioda, u jesen, pašnjak treba pokositi i očistiti od nepopašene stare trave i eventualnih korova, te posebnim drljačama, vilama ili lopa~ama raširiti balegu. Jedino u najintenzivnijem- korištenju pašnjaka ima donekle opravdanja kositi ostatke trave poslije svakog turnusa napasivanja. Ako se korovi na pašnjaku pojave u znatnijoj mjeri, potrebno ih je suzbijati što češćom košnjom tijekom ispaše. Ako se te mjere ne pokažu dovoljnima, u krajnjem slučaju možemo upotrijebiti odgovarajuće herbicide.

Herbicidi Protiv neželjenih korova na livadama pašnjacima postoji čitav niz herbicida i

Tablica1: Potrošnjavodepo kravi u litrama na dan

I

Mjeseci: SvibanjLipanj SrpanjKolovozRujan Listopad Prosječno

I

I

38

39

42

33

22

15

Najniža vrijednost

18

6

9

2

o

o

Najviša vrijednost

56

61

69

59

43

27

međusobnih kombinacija. Većinu

pnm1en1u1emo u fazi punog busanja trava. Istovremeno je potrebno da korovske biljke dotle razviju određenu biljnu masu, jer sredstvo upijaju preko lista. Primjena se može izvršiti u proljeće ili nakon pojedinih otkosa, kada livadne trave i korovske biljke ponovo dospiju u opisanu fazu razvoja.

Najčešće uzimamo preparate na osnovi 2,4-D (Deherban A, 2,5-3 1/ha), 2,4-D + MCPA (Deherban A+ Deherban M) i kombinacija 2,4-D + MCPB. Protiv paprati koristi se herbicid pod nazivom Asulox.

SJ

d.(}.(}.

Zagreb,Žitnjakb.b.

P.J.Vinkovci,KraljaZvonimira 80

Tel. (01) 2499 504 uprava Tel. (032) 308 587 (01) 2499 503 fax (032) 308 589 fax (01) 2499 508 tel (01) 2405 732 skladište fax (01) 2499 509 ~----------~ DTS LIVADA za košnju i ispašu

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, IZVOZIMO IUVOZIMOO DTS TRAVNIKza košnju DTS PAŠNIK za ispašu TEPRODAJEMO NA VELIKO I MALO SJEME ~ Sudanska trava "SuSu" ct ::, Stočni grašak "Poneka" za zelenu masu RATARSKOG, POVRTNOG IINDUSTRIJSKOG BIWA "g~ Stočni grašak "Solara" za zrno a:IU ' Stočna mrkva "Ljubljanska žuta" Sve naše sjeme u maloprodaji možete naći u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovcima.

4

o,

a..(I) IU

a:

a..

Stočna repa "Brigadier" i "Eckendorf" Jara grahorica" Jaga" i "Ebena" Ozima grahorica "Popelsdorfer" Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa" Sve vrste djetelina i trava ----------~.,/

Mfjekarski li,st 1/2003.

=aur~,ai

a

NOVO Iskoristite

Vrbovec, Eugena de Piennesa bb

tel.: 01/2791-057, 2791-990, 2791-822 !:1i:fax: 01/2792-035, e-mail: jurval@zg.tel.hr

! NOVO

! NOVO

BOŽIĆNI i NOVOGODIŠNJI KOLIČINE OGRANlČENE!

Balirka Mascar 120 (vezanje špaga i mreža)

Prije: 9.700,00 EUR Sada: 8.999,00 EUR

Omotac balaMascar 3100 (folija 5001750 mm. saelektronikom I

Prije: 6.8t0,00EUR Sada: 5.999,00 EUR

VELIKI BOŽIĆNI POPUSTI

(folija 500/ 750mm. saelektronikom)

Prije: 6.150,00 EUR Sada: 5.500,00 EUR Traktori ARUS-MTZ , 892,920,

ompe

asortiman traktora 25-260

JNIJINa o

•

!

POPUST!

HRANIDBA

HRANIDBA RAVA I HRANJIVE ARI U SVJEŽEM MLIJEKU Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer

Dobro svježe mlijeko je prirodni sekret mliječne žlijezde zdravih i ispravno hranjenih krava.

Kvalitetna krmiva i dobro sa~tavljeni krmni obroci uvjet su za dobar sadržaj hranjivih tvari u svježem mlijeku.

PRAVILNIK O KAKVOĆI SVJEŽEG SIROVOG MLIJEKA navodi zahtjeve koje mora ispunjavati svježe sirovo mlijeko. To su u prvom redu masti, bjelančevine, suha tvar bez masti i mikrobiološka čistoća mlijeka.

Fizikalno kemijski sadržaj mlijeka često se mijenja, ovisno o mnogim čimbenicima, a to su: i.pasmina, individualne sposobnosti, dob, veličina i kondicija krava; 2.razdoblje reprodukcije i laktacije; 3.zdravstveno stanje (posebice vimena), upotreba lijekova i stimulativnih sredstava; 4.upotreba kemikalija i sredstava za pranje i raskuživanje; S.uvjeti držanja i tehnologija mužnje kretanje, njega, stresovi, čistoća; 6.godišnja doba i klimatske promjene; 7.napajanje i kakvoća vode; S.vrsta i kvaliteta krmiva masne kiseline u buragu, bjelančevine, energetska i mineralnovitaminska krmiva.

Voda i napajanje Pitka voda i hrana imaju najneposredniji utjecaj na količinu i kvalitetu mlijeka. Mlijeko sadrži prosječno oko 87% vode, a nalazi se slobodna, koloidalno i kemijski vezana. Voda je i u velikom postotku u krvi, tkivu i tkivnim tekućinama, a u mlijeko dolazi difuzijom i izmjenom tvari iz organizma krava. Životinje moraju obnavljati tekućinu u organizmu jer se gubi ekskrecijom sline, mokraće, mlijeka, isparavanjem preko kože, pluća i sluznica, preko balege (fecesa) i sl. Mnogo vode se gubi iz organizma za velikih vrućina i niske vlažnosti zraka, a posebice izlučivanjem mlijeka kod visokomuznih krava. Veće potrebe za vodom javljaju se uz hranidbu krava suhim krmivima.

Nedostatak vode očituje se osjećajem žeđi 6

koja se može utažiti samo uzimanjem pitke vode.

Stoga je vrlo značajno da muzne krave dobivaju dnevno vlažna i vodenasta krmiva svježu travu i zelena krmiva, silažu, repu, svježe ili navlažene repine rezance, pivski trop i slična krmiva.

Dovoljno pitke vode i automatske pojilice odgovarajućeg kapaciteta moraju se nalaziti u hranilištu i na izlazu iz izmuzišta da krave mogu odmah prema potrebi utažiti žeđ.

Zadovoljavajuća količina vode potiče uzimanje hrane i izlučivanje mlijeka.

Zbog nedostatka vode, životinje slabije uzimaju hranu, slabi probava i resorpcija hranjivih tvari, životinje gube na tjelesnoj težini, slabi izmjena tvari i iskorištavanje krmiva i smanjuje se izlučivanje mlijeka. Smanjuje se i izlučivanje mokraće, ubrzava rad srca, podiže tjelesna temperatura i gubi sposobnost termoregulacije.

Ako zbog nedostatka vode životinja izgubi 20-22% tjelesne mase može uginuti, dok zbog gladi može podnijeti gubitak i do 40% tjelesne mase.

Voda za piće mora biti čista i zdrava, ne prehladna, posebice ako se daje teladi i visoko gravidnim kravama. Ako nema automatskih pojilica i mogućnosti slobodnog uzimanja vode, krave treba napajati najmanje 2 do 3 puta dnevno, uvijek u isto vrijeme. To, međuti~, nije dovoljno kod krava visoke mliječnosti koje moraju češće piti i dobivati veću količinu vode.

Ako je voda trajno na raspolaganju, krave piju 10 do 30% više vode nego uz dvokratno napajanje, što značajno povećava muznost krava.

Uredno napajanje krava i dovoljno pitke vode je najjeftiniji način poticanja visoke muznosti krava, ujedno i životna potreba.

Suha tvar mlijeka Mlijeko sadrži prosječno oko 12,5-13% suhe tvari. Suhu tvar mlijeka sačinjavaju u vodi emulgirane, koloidalno i potpuno otopljene tvari.

To su lako probavljive i u probavnom sustavu dobro iskoristive hranjive tvari: masti, bjelanče­ vine, laktoza (šećerne tvari), minerali i vitamini.

Mlijeko je na taj način hranjiva prvenstveno namijenjena hranidbenim potrebama mladunčadi (poslije poroda), a kao konzumno mlijeko vrlo je vrijedna živežna namirnica za ljudsku prehranu.

Ml/ekarski list 1/2003.

HRANIDBA Mliječna mast Mlijeko po PRAVILNIKU mora sadržavati najmanje 3,2% mliječne masti. U mlijeku su masne kuglice emulgirano raspršene u tekućem sadržaju. Masne kuglice su zaštićene tzv. haptogenom membranom koja se sastoji od bjelančevina, fosfolipida (lecitina) i glicerida adsorbiranih na masnim kuglicama.

Vanjski dio membrane masnih kuglica ima veliku moć adsorbcije u masti topljivih vitamina (A, D, E, K), nekih minerala (željeza, bakra, molibdena), ali i drugih kemijskih pa i štetnih tvari (teških metala, pesticida, radioaktivnih elemenata i sl.), što može utjecati na fizikalnokemijsku i zdravstvenu kakvoću mlijeka.

Mikrobnom razgradnjom krmiva u buragu stvaraju se masne kiseline (ponajviše octena, .propionska i maslačna) od kojih se poslije resorpcije stvaraju masti u jetri. Jetra je u fiziološkim uvjetima glavni organ u kojem se sintetiziraju i razgrađuju masti (trigliceridi).

Osim jetre, i u žljezdanim stanicama vimena kod mliječnih životinja također se izravno iz octene i maslačne kiseline sintetiziraju zasićene masne kiseline mlijeka.

Zadovoljavajuća masnoća mlijeka postiže se ako krmni obroci krava sadrže najmanje 17% sirove vlaknine, iz osnovnih voluminoznih krmiva. Osnovna voluminozna krmiva moraju biti zadovoljavajuće kakvoće i moraju sadržavati energetsku hranidbenu vrijednost koja zadovoljava uzdržne potrebe krava (5,9 H.j. po kravi dnevno) i 0,44 do 0,48 H.j. po litri mlijeka. S tim treba postići masnoću iznad 3,5 do 4,0%.

Za kvalitetu mliječne masti vrlo su značajne nezasićene masne kiseline o kojima ovisi okus i konzistencija mliječne masti. Koncentracija nezasićenih masnih kiselina vrlo je promjenjiva u stočnoj hrani, što znači i u mlijeku.· Nezasićene masne kiseline mlijeka većinom su porijeklom od lipida hrane, a djelomice se stvaraju i vlastitom sintezom u vimenu. Može se računati da četvrtina masnih kiselina mlijeka nastaje u vimenu neposredno iz hrane.

Utjecaj krmiva na masnoću mlijeka očituje se već poslije 1 do 2 dana. Nezasićene masne kiseline u mlijeku povećavaju se uz hranidbu krava mladom travom, većom količinom kukuruza i masnim krmivima (laneno sjeme, sjeme i pogače soje, uljane repice, suncokreta i sl.). Više nezasićenih masnih kiselina u mlijeku uzrokuje dobivanje mekog i lako mazivog maslaca.

M(jekarski list 1/2003.

Mliječna mast, a osobito nezasićene masne kiseline, vrlo lako se vežu s kisikom (oksidacija), pogotovo ako su izložene svjetlosti i višoj temperaturi, zbog čega mlijeko i maslac dobivaju gorak i užegli miris i okus.

Bjelančevine u mlijeku Bjelančevine su također vrlo znaca1an sastojak mlijeka. PRAVILNIK propisuje da svježe mlijeko mora sadržavati najmanje 3,0% bjelančevina. Najniža zadovoljavajuća količina bjelančevina u mlijeku može se postići uz nižu muznost s kvalitetnim osnovnim krmivima.

Dovoljne su već samo mikrobne bjelančevine stvorene u buragu koristeći bjelančevine niže hranidbene vrijednosti iz osnovnih krmiva pa i spojeve nebjelančevinastog dušika (NPN spojeveureu, BENURAL S).

Mlijeko sadrži bjelančevine visoke biološke hranidbene vrijednosti, sa· svim esencijalnim aminokiselinama, zbog čega je izvanredno dobra hrana za prehranu mladunčadi i kao živežna namirnica u prehrani ljudi.

U osnovi kvaliteta mikrobnih bjelančevina ne ovisi mnogo o bjelančevinama hrane, jer se najveći dio bjelančevina hrane (70-90%) razgrađuje mikroorganizmima u buragu do aminokiselina i amonijaka i sintetizira u mikrobne bjelančevine.

Mikrobne bjelančevine slijedom probave u crijevu služe kao izvorne bjelančevine za potrebe goveda.

Na količinu i kakvoću bjelančevina u mlijeku značajno utječu genetske sposobnosti i razvijenost mikrobiološkog sustava u buragu krava.

Međutim, kod više muznosti krava, iznad 10-20 1 mlijeka dnevno, nisu dovoljne samo mikrobne bjelančevine, posebice ako su osnovna krmiva slabije hranidbene vrijednosti i ako je potrebno dobiti viši postotak (iznad 3,2-3,5%) bjelančevina u mlijeku. U tim slučajevima treba uz osnovna krmiva dodavati i krepka krmiva (koncentrate) koja sadrže energetske tvari i bjelančevine visoke hranidbene vrijednosti.

Bjelančevine za visoku muznost moraju sadržavati biološki kvalitetne aminokiseline (iz suncokretove, sojine i repičine sačme) koje su dijelom stabilne u buragu i u većem postotku prolaze kroz burag u crijevo gdje se fermentativno razgrađuju i resorbiraju u krv. Tako se povećava količina resorbiranih hranjivih tvari i dobiva mlijeko visoke kakvoće s većim postotkom masti i bjelančevina.

Mlijeko krava sadrži više kazeina (80% od ukupnih bjelančevina), manje laktalbumina 7

tur

-

-

8

•

~ ~

Krave spremne

za Startnakontelenja ~

~

---·1 .f.lH"troh'tlo".MOS1 n,r Khnetlen li',

...._,dom__,

Za brži oporavak krava nakon telenja

'f!!§J@~

--

Zadaća:

Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste izotonične mineralne vode.

Uzrok: Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, posljedično zaležavanje, mliječna groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.

Rješenje: BoviFit, fitnes napitak za svježe oteljenu kravu.

Djelovanje: Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže jačanje snaga, pivski kvasac kao fitnes komponenta i pospješivač apetita u buragu. Dodatni izvo:rj energije uslijed laktoze i dekstroze (groždaru šećer).

Zašto: Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,

.f'

f>,

,.

~-

R

der Strfflnf'Jltlg,u.

nacn dim Abkal)en_

Zahtjev: Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti.

Proces rađanja izvanredno je opterećenje.

Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.

.

klorid, itd.), čija je glavna zadaća regulacija prometa vode u organizmu. Iz togj~ razlog izuzen:io bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenJa. Osim toga, telenje je povezano i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u većoj ili manjoj mjeri.

Kada: Neposredno nakon telenja prije nego krava popije vode.

Kako: Jedna vrećica BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U slučaju potrebe dati sondom.

Utrošak: 1 kg BoviFita po kravi.

Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane.

Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo čišćenje posteljice, povećanje općeg dobrog zdravlJa krave.

Prednost: - zdrav krava - visok učinak - optimalan start laktacije

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., 10010 Zagreb, Hrelićka 98, Tel: 01 / 6609 - 851, Fax: 01 / 6609 - 728, e-mail: sano-zagreb@zg.tel.hr

HRANIDBA laktoglobulina (bjelančevine sirutke). Sadrži i Laktoza se sman1u1e u mlijeku s većim nebj elančevinastog brojem somatskih stanica i kod krava s upalama izvjesnu količinu spojeva vimena. dušika (3-8% NPN spojeva).

KAZEIN je fosfoproteid (bjelančevina koja sadrži fosfor). Vezan je s kalcijem i fosforom što Minerali daje značenje i ovim mineralima. Kazein djeluje Mlijeko sadrži sve minerale potrebne u amfotemotj. kiselo i lužnato, i mlijeku daje bijelu prehrani ljudi i životinja i to u vrlo dobrim boju. fiziološkim odnosima. Može biti samo manji Količina kazeina je značajna za sirarsku nedostatak željeza. proizvodnju i povećava se ako krave dobivaju Kravlje mlijeko sadrži prosječno oko 7,3 g dopunsku krmnu smjesu s više u buragu stabilnih minerala u litri. U organizmu se održava bjelančevina i odgovarajuću količinu energetskih homostatička ravnoteža minerala tako da se krmiva (žitarice, repine rezance, kukuruznu silažu regulira resorpcija ovisno o potrebama organizma. i sl.). Krmni obroci moraju sadržavati dovoljno U nedostatku uzimaju se iz zaliha, kao što su kalcija i fosfora, nešto soli magnezija, natrija i kosti i drugi organi, a smanjuje se izlučivanje kalija. mokraćom i mlijekom. Mliječna žlijezda se tako Manje kazeina sadrži mlijeko s većim brojem na neki način ponaša i kao izlučni (ekstretorni) staničnih elemenata (somatskih stanica) i mlijeko organ. Sadrži programirane esencijalne hranjive iz upaljenog vimena (mastitis). tvari, a izlučuje ih ovisno o primanju s krmivima i LAKTOZA je mliječni šećer koji je isključivo zalihama u organizmu. proizvod mliječne žlijezde a nalazi se samo u Općenito, minerali topljivi u vodi lakše ·se mlijeku. Laktoza je u mlijeku otopljena i uvijek je u resorbiraju iz probavnog sustava, ali se i lakše prilično stabilnoj količini (u mlijeku krava oko 4,5izlučuju mokraćom i mlijekom. Mlijeko tako 4,7%). Drugi šećeri su u mlijeku samo u tragovima. sadrži minerale u velikim varijacijama: Kemijski je laktoza sastavljena od glukoze i galaktoze i ima specifičan slatkasti okus. Glukoza Tablica 1: Vrsta i količina minerala u mltfeku se stvara u jetri iz propionske kiseline koja dolazi Sadržaj u mlijeku (g/litra) Vrsta minerala iz buraga, a dobiva se i neposrednom fermenProsječno odstupanja tativnom razgradnjom škroba i šećera i resorpKalcij 1,21 0,9 - 1,4 cijom u crijevu.

Fosfor 0,95 0,7 -1,2 Stoga kravama treba davati lako probavljiva Kalij 1,50 1,0 - 2,0 krepka krmiva za buragove mikroorganizme, ali i Natrij 0,47 0,3 - 0,7 u buragu stabilne ugljikohidrate (energetske Magnezij 0,12 0,05 - 0,24 tvari). Dobro je davati žitarice krupnije samljeSumpor 0,32 0,2 - 0,4 vene (prekrupu), posebice kukuruznu prekrupu Minerali u koja u većoj količini prolazi kroz burag sačuvana µg/litara tragovima za fermentativnu probavu u crijevu. Na taj način Bakar 10 - 700 120 povećava se glukoza u krvi i laktoza u mlijeku. Željezo 530 60 - 1000 Slično se postiže· i davanjem peletirane krmne 0,1 - 2 0,8 Kobalt smjese.

Molibden 55 13 -150 S obzirom da je sadržaj laktoze u mlijeku Cink 3600 1500 - 7000 prilično stabilan, s povećanom produkcijom Mangan 50 10 - 280 laktoze, povećavat će se i količina izmuženog Jod 75 5 - 400 mlijeka.

Fluor 125 10 - 350 Laktoza sudjeluje i u spontanom kiseljenju Aluminij 150 - 1000 600 mlijeka. Razgradnjom laktoze stvara se mliječna Selen 2 -70 25 kiselina koja izaziva grušanje mlijeka. Proces grušanja ubrzavaju visoke temperature.

J. Galler (1995.)

Nakon grušanja mlijeka laktoza zaostaje u Vitamini sirutki iz koje se izdvaja za korištenje u U mlijeku se nalaze gotovo svi vitamm1, a komercijalne svrhe kao zamjena za šećer u najviše ima vitamina A i karotina. Količina proizvodima manje slatkoće. vitamina ovisi o prisutnosti u krmivima i o M{jekarski lr".st1/2003.

9

HRANIDBA masnoći mlijeka s kojom su vitamini topljivi u masti, neposredno povezani.

Ljetno mlijeko sadržava mnogo vitamina A i karotina jer ga sadrže paša i zelena krmiva. Krave ga mnogo dobivaju i iz kukuruzne silaže. Pod tim utjec_ajima mlijeko postaje žuće boje.

Mlijeko sadrži manje vitamina D i to u obliku provitamina. Više ga ima u mlijeku krava držanih na paši, jer se djelovanjem sunca provitamini pretvaraju u vitamin D. Vitamin E u mlijeku također ovisi o sadržaju u krmivima, međutim, vrlo brzo nestaje iz mlijeka jer je vitamin vrlo osjetljiv na svjetlo, visoke temperature i prisutnost kisika (antioksidativni vitamin) Vitamina C ima mnogo u svježe izmuženom mlijeku, ali s obzirom da je vrlo osjetljiv na svjetlo i visoke temperature brzo se uništava u preradi i prometu.

Mlijeko je bogato i vitaminima B skupine, a posebice B2 (ribofavinorn) i B12 (kobalaminom).

Vitamini B skupone dolaze većinom iz buraga kao rezultat mikrobne sinteze.

Tablica 2: Sastav vitamina u mltfeku Vitamini u mlijeku

sadržaj u mlijeku Prosječno

A Karotin B1 (Thiamin) B2 (Riboflavin) B6 (Piridoksin) B12 (Kobalamin) Niacin Pantotenska kiselina D (Kalciferol) E (Tokoferol)

0,37 0,21 0,42 1,72 0,48 0,0045 0,92 3,60 0,0008 1,1

(mg/litra)

Odstupanja 0,10 - 0,90 0,05 - 0,40 0,20 - 0,80 0,80 - 2,60 0,17-1,90 0,002 - 0,007 0,3 -2,0 2,60 - 4,90 0,0001 - 0,002 0,20 - 2,0

lu sljedećem broju čitajte: I ;TRANE I ŠTETNE TVARI I VSVJEŽEM KRAVLJEM MLIJEKU L.!!_ZROKOVANE HRANIDBOM

KOZARSTVO prof. dr. se. Boro Mioč prof. dr. se. Vesna Pavić Naši uvaženi profesori s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc.

Boro Mioč i prof.dr.sc. Vesna Pavić, obradovali su nas i podarili svima nama izuzetno vrijedno djelo s područja kozarstva. Ono će zasigurno osuvremeniti i upotpuniti domaću literaturu te zadovoljiti potrebu za kvalitetnim štivom s tog područja. Malo je autora odlučno napisati tako vrijedno djelo, naročito u vrijeme nepovoljno za izdavaštvo. Tim više se s nestrpljenjem očekivao izlazak iz tiska ove vrijedne knjige, obzirom da domaće literature s tog područja gotovo da i nema.

Djelo je namijenjene prvenstveno budućim stočarskim stručnjacima-studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu obrađuju teme iz kozarstva. Nadalje, koristit će stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, ali će istovremeno biti izuzetno štivo našim vrijednim uzgajivačima koza.

Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice čine ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i odlično ukomponirana povezanost znanstveno-stručnih i praktičnih informacija, što čitaocu daje mogućnost potpunog razumijevanja. Recenzirana je od strane naših eminentnih stručnjaka, koji su u svojim vrlo pozitivnim ocjenama jedinstveni.

Kroz 16, logičnim slijedom poredanih poglavlja, čitatelju je omogućeno relativno brzo I lako usvajanje najvažnijih Informacija o kozarstvu, kao jednoj od značajnijih grana u stočarstvu: 1. Uvod; 2. Privredno-ekonomska važnost koza; 3. Tipovi i pasmine koza u svijetu; 4. Namjena koza; 5. Uvijati držanja koza; 6. Divlje koze i prilagodba; 7. Anatomske i fiziološke osobitosti koza; 8. Reprodukcija koza; 9. Nasljeđivanje i selekcija koza; 1O. Uzgojno-tehnološki postupci s jaradi; 11. Hranidba koza; 12. Proizvodnja mesa; 13. Proizvodnja mlijeka; 14.

Proizvodnja vlakna; 15.0bjekti i oprema; 16. Bolesti koza.

Cijena knjige iznosi 250,00 Kn, a narudžbu možete izvršiti na adresi izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, llica 31/111,tel/fax: 01/4833-349 i e-mail: hmu@zg.hinet.hr 10

Mljelwrski Ust 1/2003.

O UPISNIKU POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava •prvi korak reform Upisnikpoljoprivrednih gospodarstava jedinstvena je bazapodataka o poljoprivrednim gospodarstvima tedioadministrativnog sustavaza upravljanje plaćanjima u poljoprivredi, odnosnoključ sustavaprovedbe modeladržavnepotpore.

Zakonomo poljoprivredidefiniranisu slučajevi obvezatnostiupisa u Upisnik.Za seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva to znači da se upisujuu slučajevima: prodaje vlastitihproizvodana trži!tu;podnošenja zahtjevaza novčana sredstvai drugeoblikepotporeupoljoprivredi; te akosuregistrirana upostojećim evidencijama Ministarstva i odministarstva ovlastenim ustanovama.

Izrađen je Pravilnik o upisuu Upisnikpoljoprivrednih gospodarstava kojidefinirarokove,način i uvjetepotrebne zaUpis,obrasce teobvezatnu dokumentaciju.

Uredidržavneupravei njihoveslužbeza gospodarstvo sudjelovatiće u neposrednom upisupoljoprivrednih gospodarstava i izdavatirješenjao upisuu Upisnik.

Upisu Upisnik odvijatiće seu razdoblju 1.prosinca 2002.do31.siječnja 2003.godine.

Zakonomo državnimpotporama u poljoprivredi, ribarstvui šumarstvupoljoprivredni proizvođači će se odlučiti da li će biti svrstaniu komercijalna i nekomercijalna gospodarstva.

Samimčinom upisau Upisnikneće se odreditistatuspoljoprivrednog gospodarstva.

Statuskomercijalnog ili nekomercijalnog proizvođača određuje se u trenutkupodnošenja zahtjevaza određenu vrstupotpore,naravnouz prethodno ispunjavanje propisanih uvijeta.Nositeljće bitionaosobakoju,u pismenoj formi,odaberučlanovi gospodarstva.

Nositelj je odgovorna osoba kojazastupaobiteljsko gospodarstvo. Članovi gospodarstva supunoljetni članovi istogkućanstva kojiimajuprebivalište naistoj adresia bavesestalnoilipovremeno radomugospodarstvu.

Svozemljišteuposjedunositeljai članova gospodarastva upisanih u Upisnikdrži se zemljištem gospodarstva.

Poticajipo ha ostvarujuse po proizvodnoj površini,a ne po nositeljuili članu gospodarstva.

Proizvodna površinamorabitiu posjedugospodarstvabilou vlasništvu, zakupuili dobivena nakorištenje bez naknade(potrebna posebna izjava).

Važnoie znatida se upismoraizvršitido 31.siječnja 2003.godinekakobi u toj godiniostvarilipravona poticaje.

Ukolikonematesređenu svu dokumentaciji, trebatese upisati,a prijavitizemljišneresursemožetetijekomcijele godine.Znači važnoseupisatiu Upisniki bezsvedokumentacije o posjedovanju zemljišta.

Nitijedandokumenat nije potrebno ovjeravati kodJavnog bilježnika već donijeti presliku i originalnauvid.

Zahtjevza upisu Upisnikmorasadržavati: 1. ispunjeni ovjerenobrazac«Izjaveo odabirunositeljagospodarstva» kojegpotpisuju svipunoljetni članovi gospodarstva, za arhiv 2. osobnuiskaznicunositeljagospodarstva na uvid, ako osobnopodnosizahtjev,preslikuosobneiskaznicenositelja gospodarstva i svihpunoljetnih članova obitelji, zaarhiv 3. posjedovnelistoveili ovjerenepreslikeposjedovnih listovaza poljoprivredno zemljištekojeje u vlasništvunositelja gospodarstva i ostalihčlanova gospodarstava, nestarijiod 6 mjesecizaarhiv 4. preslikUgovora ozakupuzemljištaili koncesiji zaarhivuzpredočenje originala nauvid 5. potpisanei ovjereneobrasce«Izjaveo davanjuzemljištana korištenjebez naknade»te posjedovne listoveili preslike posjedovnih listovaza zemljištedobivenobesplatno na korištenje, od svihvlasnikai suvlasnika odnosnog zemljišta,koji nisučlanovi kućanstva, uzpredočenje originalanauvid 6. potvrdaobveznika Porezanadodanuvrijednost, akoje gospodarstvo usustavuzaarhiv 7. preslikatekućeg iližiroračuna građana 8. preslicidokumenata o postojećim upisimagospodarstva u upisnikei evidencijekojevodi Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i odMinistarstva ovlaštene institucije UPISPOLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA U UPISNIK 1. Obavljase svakegodineu razdobljuod 01.prosincado 31.siječnja u uredimadržavneupraveu županijama i upravnom tijeluGradaZagreba 2. Poljoprivredna gospodarstva upisujuse u uredimakojimaadministrativno pripradajus obziromnasjedištetrgovačkog gruštvazadrugeiliobrta,odnosnopremaadresiprebivališta nositelja gospodarstva 3. Clanoviseljačkog ili obiteljskoggospodarstvaovlašćuju (imenuju)nositelja,kao odgovornuosobu koja zastupa gospodarstvo uobavljanju Upisa 4. Trgovačka društva, zadrugeiliobrtpriupisuu Upisnikzastupaodgovorna osobaodnosno zatoovlaštena osoba 5. Prilikomupisau Upisnik, nositeljgospodarstva (ovlaštena osoba)podnosipropisani zahtjevi dokumentaciju 6. Uureduseobavljaneposredna kontrolazahtjevai unospodataka ujedinstveni računalni program 7. Poizvršenom upisuUreddržavneupraveizdajerješenjeo upisui iskznicesvimnositeljima i članovima upisanih seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodrstava.

M{jekw-skili.st 1/2003.

11

O UPISNIKU POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA

-

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

UPISNIK MINISTARSlVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSlVA

POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA

Poljoprivrednici, znate li odgovore naova pitanja?

1.Tkosesvemoraupisati u Upisnik ?

Uupisnik semoraju upisati svionikojiprodaju vlastite proizvode natržištu, podnose zahtjeve zanovčana sredstva, kredite i ostale oblikepotpore upoljoprivredi.

2.Kako seupisati ?

Obrasci zahtjeva zaupiskupuju seu knjižarama, a predaju seu područnim uredima državne uprave do31.siječnja 2003.godine.

3.štoakoseneprikupi svadokumentacija do31.siječnja 2003. godine ?

Do31.siječnja možete seupisati s nepotpunom dokumentacijom, atijekom cijelegodine prijavljuju sesvepromjene.

4.Kako saznati višeoupisniku ?

Zadetaljnije obavijesti obratite sedjelatnicima Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu, Hrvatskog stočarsko selekcijskog centra ili nabesplatni brojtelefona Ministarstva poljoprivrede i šumarstva 08007722.

TKO SE NE UPIŠE, NEMA PRAVO NA POTICAJE!!!

Dodatne informacije nabesplatnom telefonu 08007722 www.mps.hr/reforma ,I

12

Mljekarski Hst 1/2003.

GOSPODARSTVO

FIHAHCIJSHA PODLOGA PROGRAMA RAZVITHA GOVEDARSTVA U HRVATSHO ,..., ·§i U drugom nastavku o Programu ~ razvitka govedarske proizvodnje do 2010. ~ godine (Mljekarski list br. 11/2002., str. 16~ 19) je navedeno kako nam za ciljanu "' proizvodnju od 1,2 milijarde litara ~ mlijeka treba sveukupno držati oko 320 {i tisuća muznih grla s prosječnom .~ proizvodnjom od oko 3.750 litara m.liis:: jeka godišnje.

Programom je pretpostavljeno ulaganje u preko 42 tisuće malih farmi koje već egzistiraju i neće se povećavati tijekom vremena Programa (nemaju preduvjete ni želje za poslovnim napredovanjem). Radi se o gospodarstvima s prosječno 4 muzna grla i minimalnom prodajom od 2,5 tisuća litara mlijeka po grlu. U tom bi se sustavu potpore našla preko 169 tisuća grla s proizvodnjom oko 430 milijuna litara mlijeka.

U sustavu adaptiranih farmi (temeljene na ulaganjima u postojeće "male farme") našla bi se oko 6 tisuća proizvođača s prosječno 15 muznih grla u stadu (minimum za potporu i sudjelovanje u Programu). Tako bi se poticalo minimalno oko 90 tisuća grla s ciljanom prosječnom proizvodnjom od 4,5 tisuća litara mlijeka. U ovom obliku bi se osiguralo preko 400 milijuna litara mlijeka.

Ml:fekarski list 1/2003.

Slika 1: Prikaz bilance proizvodnje mlt/eka

U sustavu specijaliziranih "obiteljskih" farmi je predviđeno 1.200 gospodarstava s prosječno 40 muznih grla. S prosječnom proizvodnjom od 6 tisuća litara, u ovoj bi se kategoriji poticala proizvodnja oko 290 milijuna litara mlijeka.

U okviru sustava poticaja i kreditiranja nabave muznih grla bez posebnog kreditiranja objekata i opreme (jer radi se o poduzetničkom ulaganju, koje se kreditira iz drugih izvora) našla bi se 40 do 100 farrni s prosječno 150 do 300 grla.

Predviđeno je, da se prema sadašnjem stanju i planiranom razvitku u ovom sustavu nađe oko 12 tisuća grla koja bi s prosječnom proizvodnjom od 7 tisuća litara mlijeka ostvarila ukupnu proizvodnju od 84 milijuna litara mlijeka.

Struktura pretpostavljenih "ciljanih" proizvođača u novom stanju koje bi se postiglo na kraju razdoblja ulaganja u Projekt, prikazana je shematski u slici 1.

REKAPITULACIJA TROŠKOVA PROJEKTA Troškovi projekta obuhvaćaju ulaganja potrebna za ustrojavanje farmi muznih krava i farmi sustava krava tele, prema prikazima i bilancama dostatnim za godišnju razinu tržne proizvodnje od 1,2 milijarde litara mlijeka i oko 75 tisuća tona govedskog mesa.

Nije predviđeno posebno financiranje izgradnje i opremanja farmi za intenzivni tov 13

GOSPODARSVO

Tablica 1: Dinamika izgradnje i opremanjafarmi do 2005.

Male

o

-

od 2001.

I oddo 2006.

2010. do 2010.

I

I

o

o

4.000

2.000

I 6.000

Specijalizirane I

750

450

... 1.200

Specijalizirane II

17

3

20

Sustav krava tele

312

340

Adaptirane

-

..

652 -

Tablica 2: Prosječni troškovi ustrojavanja govedarskih farmi Adaptirane Specijalizirane Krava-tele jedinica bit će popravljen uključivanjem u redoviti 15grla 40grla 80grla sustav poticaja i naknada, te možebitna kredita za nabavu osnovnog stada.

Izgradnja objekta 34.400 581.440 292.810 Kako se radi o organizacijski vrlo složenom Nabavka opreme 8.900 209.809 181.190 projektu koji po gospodarskom značenju i visini Muzna oprema 15.950 156.750 o ulaganja predstavlja kapitalni program razvitka, Nabavka goveda 75.840 442.400 758.400 ni u kojem slučaju se ne smije dopustiti povećanje rizika izvodljivosti UKUPNO 135.090 1.390.3991.232.400 nepotrebno projekta. Tako su planirani prosječni troškovi Troškovi poproizvodnom mjestu 3.950 23.700 5.925 ustrojavanja govedarskih farmi, potrebnih za reTroškovi poproizvodnom mjestu (sgrlima) 9.006 34.760 15.4-05 alizaciju projekta, određeni prema najnižim cijenama na tržištu. Takav pristup je realan kada se zna da na javnom natječaju ponuđači mogu teladi, no pripomoć intenzivnom tovu goveda poslovno surađivati na oko 12 tisuća predviđena je značajnim sredstvima poticaja i "adaptiranih" farmi i 2.400 specijaliziranih farmi, kratkoročnog kreditiranja tova. U rekapitulaciji pri čemu sigurno nije ekonomski opravdano troškova projekta nisu uračunati dodatni troškovi ustrojavanja i funkcioniranja proizvodnih jedinica naplaćivati cijene kao za pojedinačnu izgradnju i (poljoprivredna mehanizacija, zemljište i dr.), već opremanje farme. Slično je i s ulaganjima po samo temeljna ulaganja u predviđene sustave muznom grlu.

Za izvodljivostprojekta vrloje važno da stručne proizvodnje.

Programom nije predviđeno kreditno praćenje službe u nadzoru provedbe programa kvalitetno i ustrojavanja velikih specijaliziranih farmi (II) s učinkovito odrade ovaj segment aktivnosti na preko 100 i do 600 grla u osnovnom stadu, koje se programu razvitka. Isto tako, za sigurnost provedbe drže poslovnim ulaganjima velikih investitora i projekta važno je kvalitetno i učinkovito djelovanje svih službi potpore (savjetodavna, veterinarska i mljekara. Gospodarski položaj ovih proizvodnih Opis/Iznos

Tablica 3: Dinamika sveukupnih ulaganja u zasnivanje farmi

1.862.068.050

od 2006. do 2010.

1.251.515.550

od 2001. do 2010.

3.113.583.600

Sveukupno objekti

665.036.720

430.003.400

Sveukupno oprema

249.488.030

Sveukupno muzna oprema

75.762.500

Sveukupno osnovno stado

871.780.800

608.616.000

do 2005.

Sveukupno

14

471.409.633

od 2006. do 2010.

316.839.380

od 2001. do 2010.

788.249.013

1.095.040.120

168.363.727

108.861.620

277.225.347

173.818.650

423.306.680

63.161.527

44.004.722

107.166.248

39.077.500

114.840.000

19.180.380

9.893.038

29.073.418

1.480.396.800 220.704.000

154.080.000

374.784.000

do 2005.

Mljelw.rski Hst 1/2003.

GOSPODARSTVO selekcijska služba), institucija (fakulteti, instituti) kao i odgovorno poslovanje svih proizvođača uključenih u projekt.

U dosadašnjim pokušajima oživljavanja od2001. od2006. du2005, govedarstva i razvitka proizvodnje mlijeka i mesa do1010. do2010.

REKAPITULACIJA POTICAJA9.199.964.543 4.848.367.450vrlo je često upravo ovaj organizacijski činitelj 4.351.597.093 Ostavljeno ž.tele 503.002.393 560.780.250 uzrokovao dodatnu stagnaciju govedarstva u nas.

1.063.782.643 Prema planiranom broju proizvodnih Drlanje stada -mliječno 5.506.371200 2.708.992.000 2.797.3 79.200 jedinica i proračunatim prosječnim Drlanje stada -krava tele 452.708.20099.740.200352,968.000 troškovima ulaganja dobiveni su ukupni Utovljena junad 1.039.862.500 1.137.240.000troškovi zasnivanja govedarskih farmi od 2.177.I02.500 775 4.777.124.888 4.768.262.888 3,113 mrd. kuna ili 394,13 milijuna eura. Ovi REKAPITULACIJA KREDITA 9.545.387.

Uzgoj junica 2.358.051.525 1.243.062.888iznosi se u uvjetima predloženog sustava poticaja i l.l l4.988.638 naknada, te redovitog kreditiranja govedarske Kupnja steonih junica 1.744.580.000 1.062.480.000 682.100.000 Tov junadi 2.843.100.000 Tablica 6: Ukupna ulaganja u program razvitka 5.442.756.250 2.599.656.250 gospodarstva 9.128.721.980 SVEUKUPNO POTICAll I KREDITI 18.745.352.318 9.616.630.338

Tablica4: Rekapitulacijapoticaja, naknada i redovitogkreditiranjagovedarstvau kunama

Tablica5: Rekapitulaci/atroškovafinanciranja programarazvitka, te sustava poticaja i kredita u kunama od2001. do2010.

do2005

Opis / godina

do2005.

od2006. do2010.

od2001. do2010.

Valuta

HRK

HRK

HRK

Sveukupno

od2006. do2010.

1.862.068.050 1.251.515.550 3.113.583.600

Adaptacija i izgradnja objekata665.036.

720 430.003.400 1.095.040.120

Oprema objekata 3.113.583.600 1.862.068.050 1.251.515.550 Muzna oprema

249.488.030 173.818.650 423.306.680

Program razvitka adaptirane staje

237.000.000118.500.000 Osnovno 355.500.000 stado

871.780.800 608.616.000 1.480.396.800

specijalizirane staje

968.638.800 605.399.250363.239.550

75.762.50039.077.500114.840.000

proizvodnje mogu umanjiti za ulaganja u osnovno stado, pa su tada oko 1,663 mrd. kuna ili 207,73 nabavka junica-ukupno 1.480.396.800 871.

780.800 608.616.000 .milijuna eura.

8.066.241.980 17.000.772.318 8.934.530.338 Za poticaje i naknade je ukupno Sustav poticaja i kreditiranja poticaji 9.199.964.543 4.351.597.093 4.848.367.450 Grafikon 2: Dinamika ulaganja u program krediti (beznabave junica) 7.800.807.775 4.086.162.888 3.714.644.888 sustav krava-tele

309.048.000 147.888.000161.160.000

SVEUKUPNO

20.114.355.918 9.928.310.030 10.186.045.888

đll.CO)OO)

Grafikon1: Godišnjadinamikaukupnihulaganja u govedarstvo -··

J.500.000.000

~-

i"

I.S00.000.000

~

=

2.000.D00.000

r-~

= ~

~i::::::

'=

-

~

~

""'

-

~

_§1000,000 000 SOO.OOD.000

o

~

~

~

j

r"

e;

§ ~he

-

l~

a,:

a:sc

-=5

2007

1008

2009

1010

~

~ ]001

JDOJ

2003

2004

200,

200,

~dllla

I

□ Pro.,..n

ranitka•objelai

i oprema

IS Poticaji i naknade

Ml:fekarski list 1/2003.

D ~o gram rattitlca-nabaka gda

l□~1mje Ospecijom,nestaje Dnstlll'liffl-lde Cn,m'/lajimi:t.\Ulljllol

EI Knditi - uqojni

15

GOSPODARSVO predviđeno

oko 9,2 milijardi kuna ili prosječno 920 milijuna kuna godišnje. Radi se o sredstvima koja bi trebalo osigurati iz državnog proračuna. Prosječno oko 60% poticaja i naknada za držanje grla odnosi se na strateška područja, a prema tome udjelu proračunata je visina poticaja s obzirom na predviđenu proizvodnju mlijeka, te uzgoj za obnovu stada.

U tim uvjetima bi za cijelo desetogodišnje razdoblje, na ime kredita, trebalo raspolagati s oko 9,545 mrd. kuna. Radi se o sredstvima

Tablica 8:Akumulirani financijski tijekdržavnog financiranja programa od2001. od2001. do2021. do2005.

od2006. od2011. od2016. do2010. do2016. do2021.

lzdtaci 3.113.583.600 1.862.068.050 1.251.515.550 o o Primitci (povrat 780 235.024.067 1.506.116.247 1.340.904.

720 61.410.515 s5¾kamate) 3.269,262.

155,679.180 1.627.043.981 254,600.697 Financijski re1.11lrat 1.340.904.720 187.217.746

gotovo 1,252 mrd. kuna u drugom, kada bi već trebalo početi vraćanje kredita iz prvog razdoblja, što znači neće se u istom iznosu od2001.do 2010. do2005.od2006. do2010. dodatno financijski opterećivati početni fond Dugoročni kredit 12godina1.518.346.800 914.524.750 603.822.050namijenjen razvitku govedarstva.

Predviđeno je, da se adaptacija i Objekti 1.095.040.120 665.036.720 430.003 .400 izgradnja objekata te nabava osnovnog stada Oprema stajaliata 423.306,680 249.488.030 173.818.650financira dugoročnim kreditom iz državnih Poslovni kredit 7godina 1.595.236.800 947.543.300 647.693.500izvora ili potpore. U desetogodišnjem razdoblju su ova ulaganja proračunata na Osnovno stado 1.480.396.800 871.780.800 608.616.0001,618 mrd. kuna. Za ulaganja u opremu Muzna oprema 114.840.000 75.762.50039.077.500 objekata i muznu opremu proračunata su ulaganja od ukupno 1,595 mrd. kuna, što bi UKUPNO 3.113.583.600 1.862.068.050 1.251.515.550se financiralo kreditima poslovnih banaka s određenim državnim garancijama i potporom dijelu kamata. Naime, radi se o vrlo značajnim poslovnih banaka, za koja bi trebalo osigurati određena jamstva i državnu potporu dijelu ulaganjima, poslovno zanimljivim inozemnim troškova financiranja (kamata). Ovi kratkoročni proizvođačima i dobavljačima, te međunarodnom krediti (1 do 2 godine) su uobičajeni u sadašnjoj tržištu kapitala. Na temelju javnog natječaja ili praksi poticanja domaće proizvodnje, samo su drugog oblika suradnje u nabavci opreme može se iznosi u uvjetima predviđenog razvitka značajno očekivati uspješno pokrivanje i ovog dijela projekcije. povećani.

Za sve namjene je u projekciji Programa Sveukupni troškovi kreditiranja razvitka govedarske proizvodnje i sustava poticaja i predviđen kamatnjak od 5%, razdoblje počeka 2 godine i razdoblje otplate 10 godina naknada prema proračunu u desetogodišnjem razdoblju bili bi oko 20,114 mrd. kuna, od čega se za objekte i opremu objekata, te 5 godina za osnovno stado i muznu opremu. Državno gotovo 9,2 mrd. kuna odnosi na sredstva državnih poticaja, a preostali iznos bi proizvođači dobili u finaciranje Programa razvitka govedarstva obliku kredita. znaca1no je u prvih pet godina, a nakon tog razdoblja počinje značajnije vraćanje početnih IZVORI FINANCIRANJA PROGRAMA Sam program razvitka govedarstva, koji ulaganja kroz otplatu kredita odobrenih za se odnosi na državnu potporu adaptacije projekte u prvim godinama. Do 2006. godine, u postojećih malih proizvodnih jedinica te Fond razvitka govedarstva trebalo bi uložiti osnivanja specijaliziranih farmi u cijelom oko 1.862 milijuna kuna, a do kraja razdoblja razdoblju do 2010. godine, traži ulaganje od potpore razvitku (2010.g) na ovom računu bi 3,113 mrd. kuna. Oko 1,862 mrd. kuna bi se se našio preko 254,5 milijuna kuna s osnove ulagalo u prvom petogodišnjem razdoblju, a prihoda od financiranja (kamata na kredit) . .J Tablica7:Strukturaizvorafinanciranjaprograma

16

Ml:fekwski list 1/2003.

VETERINARSTVO

PSEUDOTIJBJERKU10lA KOZA JI OVACA Psudotuberkufozaje bolest koza i ovacakoja se javlja pojedinačno, ali može odjednomoboliti i ~g veći broj životinja. Prepoznatljiva je po a3 stvaranju apscesa (gnoja) u limfnim čvorovima.

Bolestmože izazvati velikegubitke u stadu.

! j

Uzročnik bolesti

o5 Uzročnik bolesti je bakterija [: Corynebacterium pseudotuberculosis. U zagađenom tlu uzročnik može preživjeti 8 mjeseci, u vuni 4 mjeseca, a u okolini životinja (stelja, staja, oprema) do 2 mjeseca.

Pretpostavlja se da uzročnik najčešće preživljava u inficiranoj životinji. Uzročnik izaziva i oboljenja u konja i goveda. Bolest se u stado unosi inficiranim životinjama (npr. kupljenim).

U organizam životinje uzročnik može ući preko neozljeđene kože, a ozljede samo pospješuju razvoj bolesti. Iz oboljele životinje izlučuje se gnojem iz rana i iscjetkom iz nosa i usta. Ovce obolijevaju zbog ozljeđivanja kože prilikom šišanja, a širi se dodirom na zdravu životinju. U koza se javlja kao posljedica ozljeđivanja kože prilikom provlačenja kroz šikare i žbunje, ali i kao posljedica udaranja rogovima.

Izvor infekcije duže vrijeme može biti zagađena okolina (staja) i oprema u staji.

Nakon ulaska u organizam uzročnik u limfnim čvorovima (najčešće površinskim) uzrokuje pojavu apscesa, odnosno stvaranje šupljina ispunjenih gnojem. U koza se apscesi

Mljekw·ski list 1/2003.

najčešće nalaze

na glavi, vratu i prsima. Bolest može zahvatiti i unutarnje organe npr. pluća, crijeva, jetru.

Znakovi bolesti Bolest prepoznajemo po povećanju jednog ili vise površinskih limfnih čvorova. Apscesi najčešće pucaju i iz njih se cijedi gusti gnoj zelene boje. Posljedica pojave većeg broja apscesa je opća slabost organizma životinje, a rezultira smanjenom proizvodnjom mlijeka.

Dijagnoza bolesti Bolest dijagnosticiramo nalazom povećanih limfnih čvorova iz koji se može cijediti gnoJ. Bolest se dijagnosticira i pretragom krvi.

Liječenje

Uzročnik bolesti nalazi se u apscesu koji je ovbavijen čahurom tako da je učinak antibiotika slab. Apscesi na površini kože mogu se odstrarniti jedino kirurški. Ako je bolest blage naravi, liječenje nije potrebno.

Preventiva bolesti Oboljele i sumnjive životinje potrebno je izdvojiti iz stada. Porodi, šišanje i kupiranje repova mora biti obavljena u higijenskim uvjetima. U slučaju ozljeđivanja kože prilikom šišanja, potrebno je ranu namazati antibiotskom masti ili pošpricati dermosprejem. Jedna od preventivnih mjera je i uklanjanje rogova kozama kao bi se izbjegla ozljeđivanje kože zbog udaraca i uboda.

17

UKOJOJ KLASI ISPORUČUJETE MLIJEK Broj KJasa mikroorganizama / mi.

E

< 50.000

I

50.000 • 100.000

li

101.000· 400.000

Ili

> 400.000

članak 21. Pravilnika o kakvoći svježeg mlijeka

Sredstva za pranje muznih uređaja, laktofriza, bazena i mljekovoda

7

prah/tekući,

sredstvo cal- o lužnato za svakodnevno pranje cal- LBlužnato sredstvo s dodatkom klora sredstvo calgonit s kiseloza uklanjanje kamenca prah/tekući

prah/tekući,

---------

Sredstva za njegu vimena --

caI- EUTERRĐN (njega vimena prije mužnje) konc na ha::iglicenna l: iO calgodip rn1eg vimena posl: c mužnjc) konc. 1:100

melk r rn -balzam

OSTALO za ruk 7 m dužine

pr evuneoa. uholovacu traa

r------------

DISTRIBUTERI : ISTRUVET Zagreb (01 658 90 62) TRGOPROM.servis Sv. I. Žabno (048 851 474) AGROSIP Gornji Hrašćan (040 858 430) BRAZDAVirovitica (033 725 994) SJEMENARNAZAGREB(01 24 05 200) PZ NAPREDAKŽupanja (032 840 162) AGROOPSKRBAMATEJ Zagreb (01 23 08 261) AGROTRG Lipovljani (044 676 690) AGRORASINJARasinja (048 837 400) OROZ PHARM Pleternica (034 251 053) POLJOVETĐakovo (031 814 274) i ostaleboljeopskrbljene poljoprivrednei veterinarskeljekarne

m k lCld

jamče vam proizvodi calgonit i LOLITA d.o.o.Osijek I. Kršnjavog 44 • tel. 031 358 700 • e-mail: lolita@os.tel.hr

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

o~ w -:,

-

...J ~

o ,-..,c

u

z

zo Iw ,-..,c

-

I~ ...J ::::>

V)

,-..,c

,u

,-..,c

~

<(

~

-

< o I< z cn < w u-

MASTITI

S

Mastitis je najviše raširena i najskuplja bolest mliječnih krava.

Mastitis je upalno stanje vimena izazvana mehaničkim i infektivnim podražajem mliječne žlijezde.

Upaljeno vime ne može ni po količini, a posebice po kvaliteti proizvesti mlijeko kao u normalnom stanju. Mastitis se javlja kao klinički i kao subklinič ki oblik

~ oa: ~ ~ o

~

~

~ ~ ,-..,c

~ ,-..,c >V)

~

~ ~

-

D.

o~ ~

Mljekarski list 1/2008.

J<J

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

KRAVE BOLESNE ODMASTITISA NEMOGU NIPOKOLIČINI A NIPOKVALITETI PROIZVESTI MLIJEKA KAODASU ZDRAVE Broj so~tskih proizfodnji

stanica i gubici u mlijeka stadu

'.i

2.5% mhjeka se izgubi pri povećanju svakih 100,000 somatskih stanica iznad 200,000.

Primjer: Stado sa 500,000 somatskih stanica = 7.5% je gubitak proizvodnji mlijeka

Rizični faktori

mastitisa

Mastitis je rezultat više faktora

Držanje i okoliš Higijena držanja životinja veomaje važna zbog smanjivanja moguće infekcije vimena mikroorganizmima iz okoliša, a koji su i jedni od najčešćih uzročnika mastitisa. Dovoljno je samo par bakterija koje uđu kroz sisi kanal da izazove mastitis Predispozicija životinja Genetske predispozicije = nepovoljna anatomska građa mliječne žlijezde, (obješena vime, duge sise), može pogodovati većem riziku mastitisa. Kružni mišić koji zatvara ulaz u sisni kanal ako je nedovoljno stisnut može biti uzrok većem riziku mastitisa. Životinje koje se vrlo lako i brzo muzu vjerojatno imaju veći rizik obolijevanja od mastitisa. Ova osobina je nasljedna. Kvaliteta kože koja pokriva sise može također, ako je nepovoljna, uzrokqvati veći rizik mastitisa Muzna oprema Neispravna muzna oprema čest je uzročnik mastitisa pri čemu su najčešće pogreške: neispravni pulzator, neispravno podešen vakum, neodržavane sisne čaše i nehigijenska pranje i čišćenje.

20

Mljekarski Hst 1/2003.

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

Postupci s kravom

c

Otkrivanje mastitisa

Za kontrolu mastitisa važno je pravovremeno otkrivanje mastitisa.

Da bi se to kvalitetno obavilo mora se svakodnevno vršiti kontrola prvih mlazova mlijeka i provjeravajne stanja vimena,(temperatura, crvenilo, bol, otečenost).

Otkrivanje mastitisa opipavanjem vimena rukom

Izmuzivanje prvih mlazeva mlijeka

California mastitis test Vrlo dobar indikator zdravstvenog stanja vimena.

Jednostavna i laka primjena nagospodarstvima i uz redovnu primjenu može se jednostavno kontrolirati i subklinički oblik mastitisa.

California mastititis test

Broj somatskih stanica Najbolja metoda kontrole zdravstvenog stanja vimena. Somatske stanice su bijela krvna zrnca zajedno sa stanicama epiteta i sekretornim stanicama. Leukocitima se organizam brani protiv infektivnih podražaja (infekcija mikroorganizmima). U mlijeku se somatske stanice normalno nalaze.

Ako je broj Od„os broja somatskih staniCR skup11oga mlijeko i postotka ittficira11ih1..-ravaII stadu somatskih stanica Somatske stanice do 50.000 u 1 99% su bijele krvne stanice mL/krava, smatra Vrlo dobar indikator stanja mastitisa Pojedinačni uzorak po životinji se da je to u stadu mliječnih krava je i broj do 200 000 som. stanica -vime nije problematično normalanbroj. somatskih stanico Mljekarski li.st 1/2003.

21

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

Ako je broj somatskih stanica skupnog mlijeka 400.000 velika je vjerojatnost da je oko 40% životinja na farmi bolesno od mastitisa.

Za identifikaciju problematičnih životinja u stadu treba koristiti pojedinačne uzorke mlijeka po životinji, te ih analizirati na broj somatskih stanica ili koristiti California mastitis test.

Uzgajivači koji se nalaze pod kontrolom mliječnosti redovito će od Hrvatskog stočarsko selekcijskog centra jednom mjesečno dobivati izvještaj o kvaliteti mlijeka svojih krava sa pojedinačnim analizama somatskih stanica za svaku kravu. Na osnovi ovih pokazatelja proizvođač može redovito imati uvid u stanje mastitisa na farmi.

Ključ za kontrolu na mastits u svakom slučaju je preventiva Ovo uključuje slijedeće postupke sa životinjama:

22

Mljekarski List 1/2003.

Sredstva

za pranje

i dezinfekciju

(muznih uređaja, mljekovoda, hladnjaka za mlijeko i ostalog posuđa): P3 Asepto

N - tekuće, alkalno sredstvo za automatsko

dezinfekciju.•

P3 Horolith

i ručno pranje i N - tekuće, kiselo sredstvo za automatsko i ručno pranje• P3 Duett - praškasto, kombinirano (alkalno i kiselo) sredstvo za automatsko i ručno pranje i dezinfekciju • P3 Unisept - praškasto, kiselo sredstvo za automatsko i ručno pranje ujutro i navečer • Zlatol MR-F praškasto, alkalno sredstvo za ručno pranje i dezifekciju • P3 Veloucid - kozmetička emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za dezinfekciju vimena prije mužnje • P3 nakon mužnje • P3 Blu-Gard

- ECOLAB

Kućerina 5, 10 000

Zagreb

Zagreb,

- Zaštitni proizvod

- Mastitisprofilaksa.

ICOIAB Henkel

lo-Shield

d.o.o.

tel. 01 3651 383, fax. 01 3651 388,

www.ecolab.com

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

NOVllOUGUS~

Tablica2: Ocjenavanjštine (uzgojnavrijednostza pojedineosobine)

OfLODNJJJE ISIIKOVSKIBI

52 109 102 110 104

kćeri

Broi Okvir

MA~ §lIMITmirAILNE PASMIHNIE

lVIišićavost

Noge Vime

54 104 104 116 121

50 110 96 103 120

53 116 91 97 121

52 109 93 90 105

Piše: Aleksandar Kljujev, dipl.ing I ove godine, u mjesecu studenom, započeo je novi (29. po redu) krug usmjerene oplodnje bikovskih majki simentalske pasmine.

Kao što je uzgajivačima već poznato, bikovske majke se kontinuirano komisijski izabiru temeljem podataka o porijeklu, utvrđenim uzgojnim vrijednostima o proizvodnim rezultatima (mlijeko, mliječna mast i mliječni proteini), ocjeni vanjštine i zdravstveno reproduktivnom stanju.

Krug je započeo sa 441 bikovskom majkom, a njihova distribucija po selekcijskim službama prikazana je u tablici 1.

Za svaku bikovsku majku, temeljem utvrđenih podataka, izabire se bikovski otac koji će osjemenjivati. Ove godine na Savjetu govedarskog uzgojnog programa izabrana je šest bikovskih očeva. Ovdje ćemo ih predstaviti kako bi i uzgajatelji stekli uvid o njihovom genetskom potencijalu temeljem ostvarenih rezultata u zemlji porijekla Bavarskoj i Švicarskoj (tablica 2).

U tablici 3 prikazani su glavni utvrđeni rezultati, a odnose se na bikovske očeve iz Bavarske. Bik Aelpler je iz Švicarske te ima malo drugačije prikazane rezultate, pa ga i ovdje predstavljamo posebno (tablica 4).

Muška telad dobivena iz planiranih parenja bikovskih majki i bikovskih očeva komisijski se pregledava u dobi od oko mjesec dana. Dobro razvijena i zdrava telad oko 2 mjeseca preuzimaju se za potrebe performance testa. Po završetku performance testa, nakon komisijske ocjene i određi­ vanja njihove namjene, mladi bičići koji odu u centre za umjetno osjemenjivanje nastavljaju sa progenim testiranjem, te ovisno. o rezultatima djeluju u populaciji . ..J

Tablica3: Brojbikovskihmajki u selekcijskim službama Selekcijska

R...br.

služba

Broj

BJVl 45

BJELO"VAR

1

2

ČAKO"VEC

25

3

DONJI

22

4

ĐUREVAC

5

KARLO"VAC

4

6

KOPRI"VNICA

23

7

KRAPINA

5

8

KRIŽEVCI

13

lVIIHOLJAC

41

16

9

SISAK

10

SLAVONSKI

11

POŽEGA

12

SV.

I.

IVAN

BROD

25 7

ZELINA

11

13

SV.

14

"VARAŽDIN

ŽABNO

34

15

VELIKA

16

VELIKI

17

"VINKOVCI

9

18

VIR.O-VITICA

37

19

VRBOVEC

39 441

25 GORICA

20 40

ZDENCI

UK.UPNO:

Tablica br 4: Rezultati bika Ae/plera AELPLER

Imeb

ika

Orig.

broj

CH7.

l .245S.09057.560 7551

HB

01.

rođenja.

Datum Otac

95.

Farmer otac

Senn

Ukupn

aU"V

118

U"Vm

lijeko

110

JVlajči n

U"V

93

fi tn.ess

UVtip

113

U"Vok

'V'ir

107

UVno

ge

117

U-Vv1

me

118

Tablica 1: Potencijalostvarenihrezultata u zemljamaporijekla Ime Orlg.

bika broj

HB Datum Otac

rođenja

Majčin

otac

Ukupna UV mlijeko UV meso

24

EINSER

HIPPC>

HUMID

RANDV

RC>NN

10/184282

10/187293

10/176100

18/68122

10/187112

7552 05.06.97.

7553 03.09.96.

Hodach Horb

7554 29.01.96.

Humberg Horwein 133

7555

7556

17.07.94.

Ralbo Modist 132

16.06.95.

Roman Bonn 127 129

88%

101

71%

Egol Streitl

uv

134

134 135 122

78% 68%

136

88°/o

128

89%

138

110

68°/4

119

68°/4

9967%

89%

Mljekarski list 1/2003.

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

PROGEN TESTIRANJE BIKOVA NA OSOBINE MLIJEČNOSTI SOBZIROM NA POPULACI UKRAVA OBUHVAĆENIH KONTROLOM MLIJEČNOSTI Piše: Gabrijela Grdan, dipl.ing.

Progeno

testiranje bikova na osobine provodi se na populaciji krava obuhvaćenih uzgojna selekcijskim radom, i to na dijelu populacije pod kontrolom mliječnosti.

Preduvjet je obavljen test osjemenjivanja svih mladih bikova koji su nakon završenog performance testa preuzeti u Centre za umjetno osjemenjivanje. To je neophodno budući se progeni test na osobine mliječnosti temelji na kontroli proizvodnosti potomaka, u ovom slučaju kćeri bikova.

Kontrola mliječnosti sastavni je dio provedbe uzgojna selekcijskog rada, a provodi se na dijelu populacije uzgojna valjanih životinja koje su u bazi Hssc-a registrirane kao "krave obuhvaćene kontrolom mliječnosti i rasploda". Njihov broj varira po pojedinim selekcijskim službama i~ godine u godinu što se očituje trendom blagog porasta broja krava po gospodarstvu. Ta tendencija neznatnog okrupnjavanja gospodarstava pokazatelj je sve većeg interesa naših uzgajatelja za proizvodnju mlijeka, a što je odraz trenutnog stanja na tržištu i ekonomskih parametara koji se odnose na proizvodnju mlijeka.

U prilog tome možemo reći da je, uspoređujući veličinu stada po uzgajatelju na obiteljskim gospodarstvima na kraju 2001. godine sa stanjem na kraju 2000. godine, vidljiv porast broja stada veličine 4 do 9 krava s 34 49% na 36,48%, stada 10 do 15 krava s 3,93% na 4,84% i stada 16 i više krava sa 1,29% na 1,35%, dok je broj stada 1 do 3 krave pao sa 60,29% na 57,33%.

Prosječna veličina stada simentalske pasmine pod kontrolom mliječnosti na obiteljskim gospodarstvima na kraju 2001. godine iznosila je 6,10 krava, holstein friesian pasmine 11,11 krava, mliječnosti

1

Mljekarski list 1/2003.

a smeđe pasmine 6,37 krava po obiteljskom gospodarstvu. Na velikim farmama, na kojima su skoro sva grla obuhvaćena kontrolom mliječnosti, taj prosjek je na kraju 2001. godine iznosio 63,5 grla za simentalsku i 390 grla za holstein friesian pasminu.

U narednoj tablici prikazano je posljednje evidentirana kretanje brojnog stanja krava obuhvaćenih kontrolom mliječnosti i rasploda i to u županijama u kojima se provodi kontrola mliječnosti.

Na kraju 2001. godine na velikim mliječnim farmama, na kojima se vrši kontrola mliječnosti, evidentirana je ukupno 6885 krava pod kontrolom mliječnosti i 721 krava pod kontrolom rasploda.

Budući je proizvodnja mlijeka važna u govedarstvu svake zemlje, gledano sa selekcijske strane, bitno je procijeniti genetski potencijal proizvodnih životinja. U postupku progenog testiranja na muškim potomcima osobine tovnosti se direktno i u potpunosti procjenjuju na liniji klanja, a kod osobina mliječnosti, genetski potencijal svake krave, ne može se procijeniti odjednom u potpunosti. Za testiranje osobina mliječnosti bitno je pratiti svaku laktaciju krave, odnosno te osobine procjenjujemo kod životinja u procesu proizvodnje. Praćenje proizvodnje na terenu obavljaju kontrolori pojedine selekcijske službe gdje se obavlja kontrola mliječnosti metodama koje je propisao ICAR (Međunarodni komitet za kontrolu proizvodnosti), i to pomoću AT metode na obiteljskim gospodarstvima i dijelu farmi, i A4 metode na velikim farmama. Rezultati kontrole mliječnosti obrađeni u obliku laktacija koriste se tada za izračun, odnosno procjenu uzgojne vrijednosti svake pojedine krave, a isto tako i za procjenu uzgojne vrijednosti bikova. Poželjno je 25

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

Tablica 1: Kretanje brojnog stanja po županijama i selekcijskim službama za mjesec RUJAN 2002. godine (obiteljska gospodarstva) Županija

ZAGREBAČKA

KRAPINSKO - ZAGORSKA SISAKO - MOSLAVAČKA KARLOVAČKA

VARAžDINSKA KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKA

BJELOVARSKO BILOGORSKA PRIMORSKO-GORANSKA VIROVITIČKO -POORA VSKA POŽEŠKO-SLAVONSKA BRODSKO-POSAVSKA OSIJEČKO - BARANJSKA

VUK.OVARSKO - SRIJEMSKA ISTARSKA MEĐIMURSKA

SVEUKUPNO:

mliječnosti

Pod kontrolom rasploda

Ukupno:

1592 3161 2124 6877 1469 1673 1400 Koprivnica 1842 K.nzevc1 1286 856 Sv. I. Žabno 2065 Đurevac 2398 Ukupno: 6605 Bjelovar 4231 Veliki Zdenci 2448 Ukupno: 6679 187 1431 1616 2068 2244 Osijek Beli Manastir 388 Ukupno: 2632 1084 134 2312 36969

2229 2171 1232 5632 2827 4080 3460 4082 3294 2959 772 3590 10615 3962 4101 8063 508 1731 1223 3264 3025 404 3429 3981 2052 2277 56839

3821 5332 3356 12509 4296 5753 4860 5924 4580 3815 2837 5988 17220 8193 6549 14742 695 3162 2839 5332 5269 792 6061 5065 2186 4589 93808

Pod kontrolom V.Gorica Vrbovec Sv. I. Zelina Ukupno:

da što više bikova koji se koriste za umjetno osjemenjivanje bude progeno testirani na mliječnost, budući da djeluju na široku populaciju krava u smislu prenošenja nasljednih svojstava za osobine mliječnosti. Dugoročno gledano, upotrebom što kvalitetnijih bikova sa što većom uzgojnom vrijednosti za mlijeko pozitivno se djeluje povećanje količine i kvalitete mlijeka.

Uzgojne vrijednosti bikova procjenjuju se progenim testiranjem, odnosno na osnovi podataka obrađenih prvih standardnih laktacija kćeri pojedinog bika. Za izračun se koristi metoda

26

otac kćer (Sire model) koristi BLUP. U izračun se uzima više parametara: mliječne osobine, fiksni utjecaj stada, godine i sezone, fiksni utjecaj genetske grupe, slučajni utjecaj bika po grupi i neprotumačeni utjecaj. Ovom metodom izračuna dolazimo do podataka o broju kćeri po biku, prosječnoj proizvodnji populacije, uzgojnoj vrijednosti i relativnoj uzgojnoj vrijednosti pojedinih osobina: količina mlijeka (kg), količina mlije-čne masti (kg) i postotka mliječne masti. Da bi neki bik bio uključen u izračun BLUP-a treba imati minimalno 10 kćeri sa obrađenim prvim M(jekarski list 1/2003.

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

Tab/ica2: Rezultati progenogtesta na mliječne osobineza bikovesimentalskepasmine lmeiHB bika

Centar za u.o.

Bel 7251 kl.E *Ž Hanter 7107 kl. I *N Hero 7164 kl. IA N Hong 7026 N kl. III Horfred 7183 ž kl.E Mongol 7252 kl. IA N Pero 7131 kl.E ž Raul 7298 ž kl. IA Sorbon 7189 kl. E ž Mason 7319 kl. IA ž

Zagreb Križevci Zagreb Križevci ZagrebKriževci Slavonski Brod Osijek

Rezultati

Ukupan broj Mlijeko (kg)

kćeri

31

4181,1

457

4012,9

143

3905,6

263

3670,4

294

4160,8

Zagreb Križevci Osijek

16

3753,5

177

4228,9

Osijek

60

4277

ZagrebKriževci Slavonski Brod

48

3953,5

20

4018,6

UV97,0 RUV 102,7 UV 19,3 RUV 100,5 UV 11,1 RUV 100,3 UV 31,1 RUV 100,9 UV 372,2 RUV 110,2 UV 83,1 RUV 102,3 UV 403,3 RUV 111,1 UV 301,8 RUV 108,3 UV53,5 RUV 101,5 UV 170,8 RUV 104,7

.

Mliječna mast (kg)

163,0 159,7 155,2 142,1 156,8 143,8 159,0 166,1 156,0 154,7

UV0,7 RUV 100,5 UVl,0 RUV 100,7 UV0,6 RUV 100,4 UV0,2 RUV 100,2 UV 12,0 RUV 108,5 UV -3,6 RUV97,4 UV 13,3 RUV 109,5 UV 14,1 RUV 110,0 UV0,6 RUV 100,4 UVl,8 RUV 101,3

Mliječna mast(%)

3,87 3,98 3,97 3,88 3,77 3,86 3,76 3,89 3,94 3,85

UV -0,10 RUV 97,3 UV0,00 RUV 100,0 UV -0,01 RUV99,6 UV -0,02 RUV99,3 UV -0,06 RUV98,4 UV -0,16 RUV95,8 UV -0,05 RUV98,7 UV0,057 RUV 101,5 UV-0,04 RUV 99,0 UV -0,15 RUV96,0

Tablica3: Rezultati progenogtesta na mliječne osobineza bikoveholsteinfriesianpasmine Ime iHB bika

u.o.

Osijek

Caro 297

ž

Centarza

Ukupan broj

Rezultati

kćeri

Mlijeko (kg)

12

6603,3

kl.I

Has

299

ž

kl.E

Poni

296

N

k I.I

Mliječna mast (kg)

·uv 341,9

249,7

RUV 106,5 Osijek

17

6864,2

UV791,5

23

6584,5

UV 490,6 RUV 109,3

Iaktacijama. Što više kćeri po biku, to je veća vjerojatnost da će u slučaju procijenjene poz1t1vne uzgojne vrijednosti, prenosenie njegovih pozitivnih osobina za mliječnost na populaciju biti izraženije.

Izračun progenog testa na mlijeko obavlja se u HSSC-u kvartalno. Rezultati zadnje obrade od

Mljekarski hst 1/2003.

3,83

RUV108,3 250,6

RUV 115,1 Osijek

UV 15,5

Mliječna mast(%)

UV29,9

RUVlOl,6 3,65

UV-0,02

3,66

RUV99,4 UV-0,04

RUV 115,9 239,1

UV 16,6 RUV 108,8

UV0,06

RUV 98,7

16.10.2002. prikazani su u tablicama za živuće testirane bikove u Centrima za u.o., kao i za nežive koji još imaju dovoljan broj doza DS-a i pozitivnu uzgojnu vrijednost, te su interesantni za korištenje.

U ove dvije tablice prikazani su bikovi simentalske i holstein friesian pasmine koji su u progenom testu na osobine mliječnosti na naše populacije krava postigli najbolje rezultate.

27

RAZMIŠWANJA TERENSKOG AGRONOMA

MLIJEKO RASTE NAPOLJU, (JJJ ~~a

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI U prošlom broju smo započeli naše zajedničko ponavljanje i učenje, našu malu školu o tlu. O tlu i pravilnom gospodarenju tlom objavljena je mnogo naučno - istraživačkih radova i napisana mnogo stručnih materijala i knjiga.

Hodaš po tlu, oreš ga, kopaš ga, gnojiš ga i zasijavaš različitim kulturama, a ne znaš je li tlo kiselo ili nije, koliko sadrži humusa, koliko sadrži kalcija, fosfora, kalija i dušika. Ne znaš kolike su rezerve hranjiva u tlu niti znaš koliko maksimalno treba dodati pojedinog hranjiva kako bi po pojedinoj kulturi dobio maksimalni urod.

A kako možeš i znati ako barem svake četvrte godine sa svake parcele nisi dao uzorak zemlje na kemijsku analizu?

Ne možeš raditi napamet. Ako radiš napamet, kao što se uglavnom u hrvatskoj poljoprivredi radi, onda ispada da mi našu poljoprivredu razvijamo već 50 godina a do dana današnjega još je nismo razvili. Na ovakav način, ne ćemo je razviti ni u sljedećih 50 godina.

U svijetu su mnoga neplodna i divlja zemljišta (uz pomoć nauke) pretvorena u plodna i visoko produktivna polja. U svijetu da, a kakva je situacija kod nas? Kod nas od plodnih polja vrlo često nastaju loša i slabo plodna tla. A zašto? Siromašno tlo, siromašan seljak.

U tlo uložiš 1.000 kuna, a kroz mlijeko ti se vrati ta uložena tisuća + još 2.000 do 3.000 kuna. Mnogi su se proizvođači mlijeka u svojoj praksi u to uvjerili. Puno mlijeka, puno kuna, puno ulaganja u tlo = još više kuna !

Koliko u Hrvatskoj ima laboratorija za kemijsku analizu tla i gdje?

28

LABORATORIJI ZA KEMIJSKU ANALIZU TLA 1. Zagreb, Agronomski fakultet.

2. Kutina, Petrokemija.

3. Križevci, Srednja i Visoka gospodarska škola.

4. Osi jek, Poljoprivredni institut.

5. Poreč, Institut za jadranske kulture.

6. Split, Institut za jadranske kulture.

7. Koprivnica, Podravka.

Možda ima još koji.

Na području svih županija postoje podružnice Poljoprivredne savjetodavne službe sa 4 do 10 poljoprivrednih savjetnika koji će vam pomoći uzeti uzorak zemlje i otpremiti ga do najbližeg laboratorija.

Sve podružnice i ispostave imaju sonde za uzimanje uzoraka tla.

Ako ne stigne jedan savjetnik, stići će drugi.

A sada, nemojte mi reći nismo znali. Ne znaju i neće znati oni koji ne čitaju svoj Mljekarski list.

Za Mljekarski list pišu stručnjaci, vaši prijatelji, koji vas žele podučiti i savjetovati. Ali, ne će biti efekta ako to što mi pišemo vi ne čitate i ne primjenjujete u praksi. Mljekarski list je vaš stručni časopis, vaša stručna literatura pa kada se trebate nečega podsjetiti i nešto ponoviti, ponovno ih prelistajte.

U Mljekarskom listu iznosimo stručna i praktična saznanja i iskustva namijenjena vama, da biste primijenili suvremenu tehnologiju u proizvodnji mlijeka. Što je to suvremena tehnologija i suvremena organizacija posjeda ?

Proizvesti što više mlijeka, godišnje po kravi najmanje 5.500, 6.000, 6.500 litara, te specijalizirati gospodarstvo - krave i junice!

Samo to. Samo jedna tehnologija, ako si se već za to odlučio. To je budućnost !

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo za proizvodnju mlijeka.

KEMIJSKE ANALIZE TLA NA PODRUČJU KOPRIVNICE Podatci su poražavajući na 90 % parcela !

Velika kiselost tla, nedovoljno kalcija, nedovoljno fosfora, nedovoljno kalija i nedovoljna izbalansiranost sadržaja pojedinih hranjiva.

Kod mnogih ljuljevi i ostale trave slabo rastu, a kamoli da ih kose 5, 6 ili 7 puta.

I najmanja suša im škodi.

A lucerna?

Nekada je rasla na tim parcelama, ali više ne valja.

Lucerna više ne valja ! ?

Mljekarski list 1/2003.

RAZMIŠLJANJATERENSKOGAGRONOMA Značaj

Naš moto za siječanj: VAPNOKAOGNOJIVO NAŠATLAVAPEZAVAPNOM Ne valja više tlo !

Uložiš 1.000 dobiješ 3.000 ili 4.000.

Drugačije ne ide! Nigdje u svijetu. Badava .nam cijela prikolica knjiga.

Kod onih koji slušaju sve ide bolje i bolje.

Ma kakva suša, ne bi da traje 3 mjeseca.

VAPNO KAO FIKACIJA TLA

GNOJIVO

-

KALCI-

Sva tla nisu jednako plodna i jednako podesna za uzgoj pojedinih poljoprivrednih kultura.

Naš je zadatak da čuvamo i

o?ržavamo_plodnost tla i da je do određenog nivoa povecavamo.

To se ne može bez gnojidbe kalcijem ili vapnom. ~sela tla. Vlažne godine im škode jer ?bonnska yoda ispire hranjiva u dublje slojeve tla 1s_p_oddo1:1eg_nivo~ kor~tenja te su nedostupna bil1kama Jer je dubma mza od 20 centimetara u tlu ispod brazde. · ' Na kiselim se tlima poslije kiše stvara na površini pokorica što vrlo često otežava nicanje biljaka. Pokorica je jedan od znakova

nedostatka kalcija i humusa u tlu.

Za vrijeme ljetnih suša ova tla prva ispucaju i tlo se još brže isušuje.

Tlo koje ima loša proizvodna svojstva može se kalcifikacijom, odnosno gnojidbom kalcijem

- vapnom + stajskim gnojem ili gnojovkom, te mineralnim gnojivima pretvoriti u vrlo dobro plodno tlo.

Gnojidbom samo stajskim i mineralnim gnojivima, na kiselim tlima, ne ćemo baš puno postići.

KALCIJ ILI VAPNO JE TEMELJ DOBRE STRUKTURE I DOBRE PLODNOSTI TLA TE ZDRAVIH I OTPORNIH BILJAKA. I

Ove investicije se preko trave i ostalih krmnih kultura u proizvodnji mlijeka višestruko isplate.

Uložiš 1.000 EUR-a i kroz godinu dana zaradiš 3.00~ d~v4.000 EUR-a. «Novo tlo», na kojemu se poslije k1se ne stvara pokorica.

Ono u površinskom sloju ima mrvičastu sipku strukturu kao dobra vrtna zemlja. Mrvičasta strukttua tla najpovoljnija je za razvoj i brzi rast biljaka. .

Ml/ekarski li.st 1/2003.

gnojidbe

vapnom

na

razvoj

poljoprivrede . Na području Hrvatske je oko 50 % prirodno kiselih tala. Lošim gospodarenjem i primjenom sve većih količina mineralnih gnojiva, posebno UREE, zakiselili smo najmanje još 30 % poljoprivrednih površina.

Sto znači dobro gospodarenje tlom?

1. Kemijske analize tla 2. Gnojidba kalcijem 3. Gnojidba stajskim gnojivima - kruti ili tekući stajski gnoj.

4. :Gr:iojidba . mineralnim gnojivima radi postizanja 1zbalansiranog sadržaja fosfora i kalija od najmanje 18 miligrama u tlu.

5. Zelena gnojidba kad god to dopušta plodored.

Smatram, a i savjetujem, da bismo ZAKONOM trebali uvesti obvezatnu gnojidbu vapnom ukoliko tlo gnojimo UREOM. Na svakih 100 kg UREE, treba dodati 80 ~g. mljevenog vapnenca ili 60 kg hidrat1zrranog vapna.

I 100 kg UREE + 60 kg VAPNA I Kalcifikacija tla ima krupno gospodarsko značenje.

Uz povećanje

prinosa povećavamo i kvalitetu poljoprivrednih proizvoda.

P~ljoprivreda Francuske, Njemačke, Austrije, Nizozemske, Kanade, SAD i ostalih razvijenih zemalja, svoj razvoj i mogućnost primjene suvremene tehnologije velikim dijelom zahvaljuje gnojidbi tla vapnom.

Sto li mi čekamo s razvojem naše poljoprivrede?

Stalno se koprcamo na svim nivoima i strukturama, od tehnologije do organizacije posjeda i tržišta. ~~v?o _je to __bilo. U jednoj Francuskoj pokrajm1 gdje se s11ala samo raž i heljda, nakon izgr~?nje željeznice, pojeftinio je dovoz vapna.

Gnopdbom vapnom bilo je moguće na zemljištu sijati djetelinu koja prije na tom području nije rasla. Uvođenjem djeteline u plodored počeli su uzgajati krave, pa je bilo moguće poljoprivredne površine ~nojiti sa stajskim gnojem. Kasnije uvode gnojidbu mineralnim gnojivima.

U Americi su prije drugog rata vapnili ogromne površine. _Uprave željeznica uvele su propagandne poljske pokuse, snižavale transp?rtne troškove za prijevoz vapna, jer ako farmen budu imali na svojim poljima veće prinose, i oni će imati veći prihod od povećanog

29

RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA

prijevoza poljoprivrednih proizvoda. Mi u Hrvatskoj niti vapnima niti povećavamo našu proizvodnju poljoprivrednih proizvoda.

Ovo s Amerikancima je dobar primjer kako bismo mi trebali usmjeravati bespovratne državne novce koje dajemo za poticaje. Onaj tko dobije novac za poticaje, morao bi dokumentirati u što je uložio taj novac. Poticaje treba utrošiti isključivo u povećanje plodnosti tla i postizanje veće proizvodnje. Koliko je u Hrvatskoj, na osnovi poticaja, uzoraka tla dano na kemijsku analizu i koliko je kupljeno vapna za kalcifikaciju ?

Kalcifikacija !

Kalcifikacija treba popraviti svojstva kiselih tala! Kalcifikacijom se stvaraju uvjeti da biljke mogu bolje iskoristiti hranjiva iz stajskog gnoja, i mineralnih gnojiva, te tako dati veći prinos.

Stajski gnoj + vapno (kalcifikacija) = stajski gnoj se bolje čuva u tlu, a voda ne ispire i ne odnosi hranjive tvari u dublje slojeve ili sa parcele.

Ogromno je značenje kalcifikacije za povećanje biljne proizvodnje i temeljnog popravka kiselih tala.

Da bi točno znao koliko ti je potrebno vapna ili sipine (fino mljevenog kamena) za

pojedinu parcelu, moraš dati uzorak tla na kemijsku analizu.

UTJECAJ VAPNA NA SVOJSTVA TLA I UZGAJANEBILJKE Krajem 18. stoljeća utvrdio je Teodor de Sausser da je biljkama vapno neophodno potrebno hranjivo.

Postavit ću pitanje !

Pa što mi čekamo još uvijek, sada, u 21. stoljeću? · Koliko ćemo ove 2003. godine utrošiti vapna na našim poljima za krmne kulture i novo zasijane travnjake. Koliko ?

Istraživanjima je odavno utvrđeno da je vapno uz dušik, fosfor i kalij najvažnije biljno hranjivo.

Treba li još nešto reći ili napisati?

Kako kupujete vreće NPK, KANA i UREE, tako morate kupovati i vreće VAPNA ili finu sipinu iz kamenoloma za koju je utvrđeno da je pogodna za vapnjenje ili kalcifikaciju tla.

Vrjednije je jedno jutro zemlje kalcificirati, nego dva jutra dokupiti.

A može li kalcifikacija tla očeve obogatiti, a sinove osiromašiti?

Može, ako nema ispravne tehnologije ispravnog gospodarenja zemljištem.

REPORTAŽE

01,itelJslcogospodarstvo Zlatka Paniea iz Koprivniee Zlatko veterinarski tehničar i Vesna poljoprivredni tehničar, s djecom Anom i Antonijem, srednjoškolcima bave se proizvodnjom mlijeka.

Obitelj stanuje u gradu, a njihova je farma na polju, udaljena od grada.

Proizvodnja se odvija na 25 jutara vlastite zemlje i 30 jutara zemlje u zakupu.

Na ovom obiteljskom gospodarstvu, koje je vodio pokojni otac Alojz Panić sa suprugom Nevenkom, izgrađena je prva «lauf staja» na području današnje Koprivničko - križevačke županije, a jedna je od prvih u Hrvatskoj.

Po riječima Zlatka Panića, «lauf staju» su prvi puta vidjeli na području Ptuja 1984. godine, a 1985. započeli su gradnju svoje «lauf staje» s 39 ležišta za muzne krave + 10 ležišta za krave u suhostaju, te 4 ležišta u porodilištu i 3 boksa za uzgoj junica. U izgradnju farme tada je uložena oko 400.000 DM. Krajem 1985. u staji je prvih 15 junica vlastitog uzgoja, te 10 krava iz stare staje.

30

ObiteljZlatka ?anića Stara - nova staja sa 16 vezova izgrađena je 1980., a poduzetnički duh mlade i stare generacije Panićevih odlučio

se nakon 4 godine za novu, suvremenu tehnologiju i još veću staju (40 krava) i to s kreditom bez grejs perioda.

Mljekarski list 1/2003.

REPORTAŽE Već 1986. godine s farme je isporučeno oko 50. 000 litara mlijeka.

Uz staju su izgrađena i 3 silosa sa sistemom samoishrane + ishrana u staji. Do 1994. junice su uzgajane u «lauf staji» u boksovima na betonskim rešetkama, a zbog problema izgrađena je nova staja za uzgoj ženske teladi i mladih junica na slami - na dubokoj stelji.

Na farmi je sada 31 krava: 24 holštajnke + 7 simentalki. Najbolja holštajnka u vrhu laktacije daje dnevno 45 litara mlijeka, a najslabija 28. Mliječnost prvotelki kreće se od 23 do 29 litara mlijeka dnevno.

Od simentalki najbolja krava dnevno daje 32, a najslabija 22 litre, a simentalske prvotelke od 20 do 25 litara mlijeka dnevno.

Sve drugotelke ispod 25 litara izlučuju se iz uzgoja.

Sjetvena struktura: 6 jutara engleskog ljulja - kose svaka 3 do 4 tjedna 10 jutara talijanskog ljulja 6 jutara TDS 2 jutra crvene djeteline 2 jutra stočnog graška + zob, pa talijanski ljulj

4 jutra zobi, pa talijanski ljulj 2 jutra ječma, pa talijanski ljulj 23 jutra kukuruza za silažu u izmjeni s talijanskim ljuljem.

U sjetvenoj strukturi, nakon skidanja jedne kulture odmah siju drugu kao međuusjev.

Način ishrane: zelena krma + sjenaža +silaža.

Sijeno svega 10 %.

1986. isporučeno je oko 50.000 litara 1988. preko 100.000 litara 1999. preko 150.000 litara 2001. isporučeno 194.000 litara.

2002. uvedena je kompjuterska ishrana za krepku krmu (smjesu).

Alojz Panić bio je jedan od najnaprednijih poljoprivrednika ovoga područja.

Njegovi sinovi - Zlatka i Josip po završenoj srednjoj školi (veterinarskoj i poljoprivrednoj) vraćaju se na gospodarstvo i obojica se, sa svojim obiteljima, bave proizvodnjom mlijeka.

Zlatko i Vesna uvijek imaju vremena za stručne ekskurzije i predavanja te praktičnu edukaciju na naprednim farmama.

Obiteljskogospodarstvo JosipaMartineevie,opeinaMolve Josip, Ankica i sin Mario bave se proizvodnjom mlijeka.

Do 1997. jedno od srednje jakih gospodarstava na području Republike Hrvatske, mješovite stočarske proizvodnje i tradicionalnog pristupa organizaciji i vođenju gospodarstva.

U suradnji s poljoprivrednim savjetnikom razrađena je ideja o napuštanju starog tradicionalnog ustrojstva (malo krava, malo bikova, malo svinja, malo nešto, malo ništa), i pristupilo se europskom razmišljanju o specijalizaciji, suvremenoj organizaciji posjeda, primjeni suvremene tehnologije i samo jedne proizvodnje. Inače, Josip je imao uvijek vremena za sva stručna predavanja i stručne ekskurzije što je urodilo plodom: donio je svoju životnu odluku i krenuo putem europskih farmera.

Stanje 1997. godine: - 15 jutara vlastite zemlje - 9 krava - proizvodnja mlijeka 16.000 litara.

Uzima kredit od 118.000 DM za izgradnju lauf staje s 27 ležišta za <lojne krave + 4 boksa (1 za uzgoj ženske teladi, 2 za uzgoj junica, 1 za zasušene krave), porodilište za 6 krava i teliće na kolostrumu, te kupnju 27 bređih uvoznih crno bijelih holštajn junica.

Stanje 2002. godine: - 35 jutara vlastite zemlje,

Mljekarski li,st 1/2003.

FarmaJosipa Martinčevića urednovraćamo kredit i podižemonašu farmu (okućnica 5 jutara) + 35 jutara u zakupu.

- 30 krava holštajnki + 3 bređe junice+20 junica starijih od 12 mjeseci + 3 ženska teleta.

Do 22. srpnja isporučeno 97.800 litara mlijeka, od 22. srpnja do 1. studenoga 57.000 litara, a plan do kraja godine još oko 32.000 litara, što će ukupno iznositi oko 186.800 litara mlijeka.

Sada 5 oteljenih krava, trideseti dan poslije telenja, dnevno proizvodi 210 litara mlijeka ili po kravi u prosjeku 42 litre ( ovdje možemo uzeti prosjek).

Stanje kredita, još jedna rata za staju+još 2 rate za 1umce.

Novostvorena vrijednost: Kamata na kredit oko 35.000 DM Vrijednost izgrađene staje oko 100.000 DM

31

REPORTAŽE Vrijednost izgrađenih silosa oko 15.000 DM Vrijednost 30 holštajnskih krava (x 4.000 DM) oko 120.000 DM Vrijednost 20 holštajnskih junica (x 2.000 DM) oko 40.000 DM Vrijednost kupljene ·zemlje 20 jutara (x 2.500 DM) oko 50.000 DM Vrijednost novoizgrađene kuće oko 100.000 DM UKUPNO NOVOSTVORENE VRIJEDNOSTI oko 460.000DM Do sada je ukupno isporučeno mlijeka: 687.800 litara Vrijednost do sada isporučenog mlijeka (1 litra x 2,9 kn) 1,994.600 kn Vrijednost: (1,994.600 kn: sa 3,7) oko 539.000 DM. Kroz sljedećih 5 godina bit će ukupno više od milijun DM. Ove godine kupljen je na kredit novi "štajer" od 110 KS, za kojega prva rata otplate dolazi sljedeće godine kada već budu vraćene sve rate za staju i junice.

Kolika je ukupna novostvorena vrijednost na ovom obiteljskom gospodarstvu, trebali bi izračunati oni koji nisu poslušali svog poljoprivrednog savjetnika, pa su sada u zaostatku od 5 do 10 godina. A kredit su mogli dobiti!

Tako Hrvatska, od unatrag 5 godina, ne bi trebala uvoziti ni mlijeko ni rasplodne junice. U Hrvatskoj se godišnje oteli preko 100.000 komada ženske teladi, a u Koprivničko-križevačkoj županiji mnoga su obiteljska gospodarstva zahvaljujući Poljoprivrerdnoj savjetodavnoj službi povećala proizvodnju mlijeka i uzgoj rasplodnih junica za malo više od 100 %. Ovo je STRATEGIJA bez STRATEGIJE i OPERATIVNOG PLANA. Velim Joži da ove podatke moramo financijski izraziti kako bismo neodlučnima otvorili oči. Joža mi na to reče: « Onima koji ne vide ne treba otvarati oči, a k tome imaju manje posla i manje brige».

Neki stručnjaci neće biti zadovoljni mojim iznašanjem podataka, «kako bismo progledali», ali da se mene pita ja bih u roku 2 godine oko Zagreba iskreditirao najmanje 200 do 250 ovakvih mliječnih farrni. Ima ljudi a ima i potencijala.

Od fufljanja i mufljanja, a to radimo već najmanje 10 godina, nema ništa.

Konkretan problem zahtijeva konkretno rješenje. Živi i zdravi bili i primili se u 2003 godini konkretnoga posla i u Hrvatskoj izgradili najmanje 2. 500 ovakvih farmi.

OBITELJ I DOM

Piše: Stjepan Keglević, dipl.ing Spomen na ova dva mučenika, koji su za sv. vjeru Isusovu položili živote, slavimo 20. siječnja.

Sv. Fabijan 250., a sv. Sebastijan 288. godine.

O sv. Fabijanu našli smo malo podataka, tek da je bio 20-ti po redu rimski papa, da je vratio jedinstvo rimskoj crkvi i podnio mučeničku smrt za vrijeme cara Decija.

Sv. Sebastijan se rodio u uglednoj kršćanskoj obitelji u Narboni (današnja Francuska), odgojen je bio u Milanu i mlad stupio u carsku vojnu službu. Ubrzo je postao pukovnikom, a caru Dioklecijanu je toliko omilio da ga je imenovao kapetanom svoje tjelesne straže tj. Pretorijancem.

On se nije javno izjašnjavao kršćaninom jer je po svojoj visokoj dužnosti mnogo pomagao utamničenim kršćanima.

Kasnije je svojim zanosnim govorima mnoge uglednike obratio na kršćanstvo, a jedna nijema žena je progovorila slušajući ga i zavikala: »Blagoslovljen budi Vjesniče Božji i blagoslovljena riječ tvoja.»

32

Netko je caru izdao Sebastijana, da je kršga je gnjevni car pozvao na odgovornost, Svetac mu odgovori: «Ja sam se svagda za tvoje spasenje molio Kristu i prizivao sreću za carevinu rimsku, ali držim za ludost klanjati se bogovima koji su od kamena načinjeni.» Na to car odredi da ga privežu za stablo, svuku i gađaju strelicama. Taj dramatični događaj slikari i kipari su stoljećima tako prikazivali, pa je to i do danas prepoznatljiv lik mladića koji umire sa zanosnim pogledom u nebo očekujući slavu Božju.

Međutim, nije to bio završetak njegovih muka. Neka pobožna žena Irena skinula ga je s drveta i vidjevši da još diše, njegovala ga je. On se oporavio i počeo izlaziti na ulice Rima. Tu je sastao cara kako ide u hram te mu opet prigovorio da ubija nevine kršćane koji nisu protiv njega i domovine. Car odredi da ga odvuku izvan zidina gradskih i batinama dotuku. Tako je sv.

Sebastijan zadobio dvije mučeničke krune.

Godine 680. silna je kuga morila rimske građane i prijetila izumrćem grada. Građani zaištu pomoć sv. Sebastijana sagradivši mu crkvu u čast i kuga se povukla. ćanin i kada

Ml.fekarskili.Yt 1/2003.

ČAŠĆE JE SVETACA

Ćašćenje u Hrvatskoj Prve rk i e u čas obaju svetaca pod1-nute u u Dalrna iji· u T rogiru ko1a je ka nije po·tala gradska loža. za im u Dubrovniku 14 6., na otoku Hvaru I župna crkva u J I I e olta1 u Vrbovskoj. U velebnoj I enskoJ katedrali 1e podignu oltar u njihovu čast, a u Don1em Humcu na Braču J ta ·ocfer

župa v FabiJana 1 S"bastijana U Hrva skom Primoqu posto1e stare crkve sv Fab11ana1 Se as 11na u R1jec1N Vinodol kom 1 Mošćenici rrijcmom zvamm lop1ca• Gra ani Varaždina ±eJ1ehsu spn1eč1ti ku u koju u zvah „bič ČOVJečanstva a dola21lal 1697. 1z Beča. Zbog to a su na s1cve nam kra1u grada (danas OptuJska uhca) ag1adih bar knu k,1pd1 u u kojoj u lij pe slik 1 fr k ovih I drugih sveta Raz.vo1grada uro lio ie gradnjom nov žu n crkv sv. Fab11an 1 Sebastijana wi prekrr1no robl1a JU krase s južn I zapadn strane po rn velika luka koji pod je a1u na varaždms e b rokn g1ađevm

Sel1ac1sela O tncc iznad Novog Marofa pochgli 111641 drvenu kapelicu n štm tcm1a 1cr ih ni1c zahvatila kuga koja Je:v ć bila blizu n1ih U drugoJ polovici 18. sto11ecapodigoš 21danu crk u u hJepom baroknom stilu ko1a po to11 1 danas a pod vodstvom svog župmka, vlč, go p Ivice H rvata, 1 dal1e ju održavaiu U na doba neka sv t1 mučemc1 Fa 1jan i bas 1jan, koji u hra ro 1sp vi1edali s•. V1eru udu zaštJ mo svih onih kop zastupaju kr ·an ke zasade u hrva kom 1avnom životu. ■

48327 Molve, B. Novakovića 12, e-mail: poler@kc.tel.hr, www.poler.hr

PietroPerugmo- Svet, Sebast11a11

tel. 048 / 280-457, 280--458, fax. 048 / 892-452

proizvodiod polipropilenai polietilena

Rešetke od polipropilen~ • Rešetke za svinje - nosivsti 350 kg OVellčina A 1000 x 780 3 L0,00kn 1000 X 830 325,00 kn 1000 X 980 366,00 kn dvije vrste rupa 45xl8 ili45x13 • Resetke za krave - nosivosti 750 kg Veličina S 1600 x 900 542,00 kn • Rešetke za perad,kuniće i ostale sitne životinje OVeUčina D 900 x 700 155,00 kn DUGIVIJEKT JA, LAKOODRŽAVANJE.

/Bačve od polipropilena plutajući poklopac visoko kvalitetni polipropilen

0 38 x 100 cm 100 I 041x100cm 1201 0 44 x 100 cm 140 I 0 48 x 100 cm 170 I 0 50 x 100 cm 180 I 054xl00cm 2101 0 57 x 100 cm 2 O 0 60 x l 00 cm 270 l 0 63 x 100 on 300 I .) 10x 150 cm 550 I ili u veličini prema Vašojželji do veličine od 15 000 litara

CISTI OKOLIŠ ZA ZIVOTINJE,

PRIHVATWNA C1JENA

:1:-J

OBITELJ I DOM

ŽIVOT U ~TflLICI - ŽIVOT Nfl ~LflMICI Istinite priče mojih baka, prabaka i mame

slamom. "Ritak" - posebno odabrana slama najkvalitetnji dio raži, isčesana, zlato-žute boje, a Piše: Zlata Kovač Pos~ije rođenj~ i ~rštenj~ slamu "otavić" fino mekane i mirišljive sijeno, a dolazi odrastan1e 1 odgoJ gore strunjača ili samo plahta kudelašna od djeteta, a osobito se pazilo da dijete ostane zdra- domaćeg platna, od konoplje tkana. Zatim vo. blazina s kokošjim perjem pa opet plahta i jastuci Po pričanju mojih baka, prabaka i mame, u punjeni guščjim perjem, a pokrivalo se "dunjom" prošlom stoljeću (o rađanju sam pisala u prošlom ili "tuhicom" punjenom guščjim ili racinim broju) jako se pazilo na ženu koja je rodila, perjem. babinju. Poslije poroda morala je najmanje sedam Manja djeca, su najčešće spavala na slami i dana odležati u krevetu, mirovati i paziti da ne sijenu, prekritom sa plahtom ili krpama od prezebe ili da se ne prehladi ili ne dobije kakvu kudelaša, zbog noćnog mokrenja djece, a slama i drugu bolest koju bi mogla prenijeti na dijete. sijeno se mjenjalo. Obično su ta djeca bila prekrita 11 Pazilo se da ne ostane bez mlijeka tako potrebnog gunjem", grubim dekicama pa i zimskim novorođenčetu, posebno u tim prvim danima kaputima - 1'surina". Nešto starija djeca, naročito života. Gdje god je to bilo moguće bila je u zimi spavala bi na za to pripremljenim širokim odvojena od drugih ukućana i u sobu rodilje drvenim klupicama koje su se slagale oko zidane smjela je ulaziti samo mama ili svekrva, naravno i peći jer je tu bilo dugo u noć najtoplije. babica, primalja koja je bila kod poroda.

Zidana peć sa žljebnjacima ili samo od gline u Dijete je bilo pored rodilje u "zibaru", a to je kući moje prabake bila je ugrađena u zid između drvena daska kao klupa na četriri nogice, umetak uhiže" (velika soba) i "hižićke" (mala sobica), a u visini postelje-kreveta. okolo nje je sa tri strane bila ugrađena široka Postelja je najčešće bila visoka i više od metra drvena klupa. Peć se ložila iz hodnika što je bilo od poda, tako da se s klupe, (obično je to bila vrlo praktično jer se u sobu nisu unosila drva, nije široka klupa sa pomičnim naslonom) moglo se širio pepel kad se čistila i uopće je bilo korisno popeti na krevet. Ispod tako visoke postelje bila je jer se u hodniku ostavljala sva prljavština vezana "podrivalka" drveni sandučić na četiri male nogice uz loženje. Ta soba i sobica bile su na (/katu", a koja je služila za spavanje veće djece i koja se ispod njih bile su (/štalice" u jednoj kravice a u izvlačila prije spavanja, a ako je bilo više djece drugoj konji što je zadržavalo toplinu naročito spavala su i na onoj širokoj klupi pored postelje zimi ispod podova soba. Sobe su imale drveni pod čiji bi se naslon preklopio na drugu stranu kako koji se svake subote ribao sa lužinom. djeca ne bi noću ispala. Danju su "podrivalku" U toj kući rođena je moja baka 1900. godine i gurnuli pod krevet a naslon klupe prislonili uz u njoj je odrasla moja mama rođena 1919. do postelju tako da je bilo u sobi više mjesta, a samo 1939. dok se udala. Moja sjećanja na odlazak kod za spavanje se to koristilo. bake u lijepu veliku i prostranu kuću katnicu Postelja, podrivalka i zibar bili su napunjeni s "kondinacija" su je zvali u našem selu, vezana su uz činjenice kako su nas hranili i odgajali kad smo bili djeca.

U vrijeme kad nije bilo struje, pa ni frižidera ili škrinja za hranu posebno u ljetno vrijeme, jako se pazilo na prehranu djece. Govorilo se da dojenće imade ''svilena crijeva" i pazilo se da lošom prehranom ne dobije proljev ili da ne povraća. Isto tako govorili su da je majčino mlijeko za dijete, a kravlje za tele. Toga su se pravila nekad žene više držale nego danas i djecu dojile do godinu dana starosti, a nekad i duže.

Djeca su se polako privikavala na drugu hranu, spremala se posebna juhica od povrća i kašice za malu bebu, a svježeg kravljeg mlijeka i 34

Ml:fekarskilist 1/2003.

OBITELJ I DOM sira uvijek je bilo na raspolaganju.

Njega dojenčeta bila je isto tako važna kao i ishrana. Kupalo se svaki dan. Krpe koje su služile umjesto pelena iskuhivale su se u lužini i ispirale u puno vode. Zbog malog djeteta podovi su se ribali češće nego inače, zidovi · su bili friška okrečeni neposredno prije poroda, prali su se prozori i čistilo pokućtvo, a redovito se provjetravala soba i druge prostorije kako bi bilo što prirodnije i ugodnije. Nekad su mame povijale dojenčad, stezale nogice da budu ravne, što baš i nije bilo dobro i sada se to ne radi, već suprotno da djete bude slobodnije i komotnije da se kreće i samo razvija. Mnoga djeca danas imaju svoj ležaj, svoju „zibku„ pa nerijetka i svoju sobu. Danas se jednako odgajaju i jednako "vred-nuju„ i muška i ženska djeca jer su ljudska bića koja imaju istu životnu namjenu i u školi i u poslu.

Iz pričanja susjeda, kuma i drugih ostalo mi je u sijećanju kao "ženskom„ djetetu da su u nekim sredinama i obiteljima zapostavljali žensku djecu. Muškoj djeci je bilo sve dopušteno, jer oni

su "muški„ i na njima ostaje "rod" "pleme", a ženska djeca su se smatrala da će ionako biti "tuđa". To zaista nije bilo lijepo ni dobro. Koliko ja pamtim u moje vrijeme i oko mene u odgoju djece učestvovali su svi ukućani, a to je pogotovo vrijedilo za obiteljske zadruge, gdje su nekoliko generacija živjeli zajedno djed i baka, otac i mama, njihovi sinovi i snahe, stričevi i ujaci sa svojim obiteljima.

Djeci su se podjelile dužnosti, male obaveze i zadaci, uvijek se morala imati vremena za odgoj i nadzor djece, paziti da se stvaraju dobre navike a suzbijaju zle sklonosti. Djete voli oponašati starije, zato je primjer starijih najbolji učitelj djeteta.

Meni je baka govorila "kad prilaziš djetetu uvijek budi nasmješena lica, nikad ne podiži ruku na svoje dijete i ne prijeti batinama. Pomiluj svoje dijete jer ako ga neće mati, život ga neće pomilovati.

Tako je to bilo nekad, to je vrijeme prošlo i ne može se vratiti, ali neke pouke iz toga vremena trebalo bi često imati na umu kod odgoja djeteta.O

HRVATSKAMITOLOGIJA

CRNA BOŽANSTVA Personifikacija nebeske jasnoće Sunca, Mjeseca, zvijezda i toplih godišnjih doba držalo se za bogove svjetla, a zimu, noć i tminu držalo se za bjesove, zle, odnosno crne bogove.

Vrhovni je dem~nski crni bog bio Suronja Crnbog, odnosno Crtomir, Paklenik, Zlomir. On je dobrom bogu bio ravan u vlasti pa je svijetu bio veliki dušmanin. Za ovoga su zlosutnog boga znali svi slavenski narodi. NavBaltikl! se nazivao Scernebog i Pavola, u ~usiji Cernji, Cesi su ga zvali Čirt, u Polablju Cerneboh, Poljaci Czerybog, u Južnih Slavena Paklenjak i Crnbog, u Hrvata Suronja.

U prapočetku, kada je svijet bio razdijeljen na upravljanje višim silama, Svanimir je dobio svemir i svjetlost, Leđan sjevernu zaleđenu polutku, vode i mora pripadaše Vodanu, a Suronji Crnbogu opakom zloduhu dodijeljen je sav podzemni svijet.

Suronja je vladao svojim Trtarom u podzemnom gradu T emnavi na Lelej gori.

Mrzio je svjetlost i sva dobra na svijetu. Rođen je iz gavranova jajeta na Golač planini, stoluje u Trtaru. Oženjen je boginjom smrti Moranom s M/jelwrski hst 1/2003.

Piše: Maja Šestanović, prof.

kojom ima sinove Jadomora i Bjesomora.

Moranu je ugrabio s obala mora i odvukao u Temnavu.

Mrk je, prijek" bezdušan, ispunjen bjesnilom i gnjevom. Siri podvale, laži, zavist, čemer i krađu. U njegovom T rataru grješne duše izdržavaju vječite kazne. Njemu služe zlodusi Svađa, Nesloga i Zločin.

Kosu plete u perčin, u torbi mu o ramenu visi dječja glava. Kud god hodi vodi sa sobom ogavnog zmaja Surlamiju, čudovište s devet glava. Ponekad na glavi ima i kapu nevremena.

Na putu zla pratile su ga Hudeja, Zmijana, Mrkoča, T rojana, Vihora, Sitiratva i Vritva.

Narod mu je, da ga umilosti, prinosio žrtve crnihvovaca, kozladi, a ponekad i ljudske žrtve.

Cinio je brojna zlodjela. Lenu je Morana iz zavisti i ljubomore pretvorila u trepetljiku.

Zarobio je T atomira i bacio ga pred alu da ga raskomada. U posljednjem trenutku priskače mu u pomoć brat Perun i Tatomira izbavlja iz nevolje.

Suronja je naročito mrzio Svanimira i nastajao mu ugrabiti zaručnicu Zoranu što i 35

HRVATSKA MITOLOGIJA

uspijeva pomoću Morane. Naumio je da s vojskom svojih podzemnih zloduha, bjesonja, ognjanika i pakosnih čovuljaka uništi svijet i sve živo na zemlji. Pokušat će tu namjeru ostvariti u vrijeme sukoba vidingradskih bogova i okrutnog Leđana, no na sreću taj će mu naum propasti.

MORANA predstavlja zatome sile zime, a svijetu je donosila velike nevolje. Zvali su je imenima Morzana, Mora, Morena, Zima i Baba Jaga. Iz Svetog Nava ugrabio ju je ziosutni Crnbog te je zatočio na Ilej gori, a davši joj čudotvorni morganj ona se preobratila. Od tada nemilosrdno mo.ri ljude i životinje. Prikazivana je kao visoka ispijena starica raščupane kose koja živi u kolibi okružena ogradom načinjenom od ljudskih kostiju. Na vrhu ograde zataknute su ljudske lubanje s očima, a koliba je postavljena na pokretljive noge.

Postavši žena Suronji Crnobogu, činila je zlodjela. Tako je ukrala i djevojku Zoru i zatočila je u podzemno carstvo.

U jesen je bacala Morana zlatne proljetne ključeve u zaleđenu vodu koje bi joj Momir na proljeće oteo. Krajem zime u mnogim slavenskim zemljama spaljivana je Morana u znak da je

zimska opasnost prošla. Danas se taj običaj zadržao u Dalmaciji, a održava se u obliku povorke ffijlškara s lutkom Morane na čelu.

MRACAJ je još jedno božanstvo smrtJ. To je troglava neman iz priče o otimanju Zore. Cesto je poprimao obličje noćnog leptira i odvodio duše umrlih, prema zasluzi, na drugi svijet. Imao je tmurno lice, a u kosi je nosio zadjenuto pero buljooke sove. ■

PONAVLJANJEJE MAJKAZNANJA 21ve Francuzi, Portugalci, Nijemci, te manje Talijana i Španjolaca. U gradovima živi 90 % stanovništva. Po vjeroispovijesti. je 95%_ rimokatolika i nešto malo protestanata i Zidova.

Postotak nepismenih kreće se ispod 5%. Smrtnost dojenčadi je 0,5%, a djece 0,7%. Službe~ jezici su: luksemburški, njemački i francuski. Zivot je u Luksemburgu ugodan, plaće su neoporezovane, privatnih bolnica nema, sve su državne ili samostanske. Sve troškove snosi «Bolesnička blagajna».

Uređenje države: Veliko Vojvodstvo je parlamentarna monarhija s ustavom od 1868., a na čelu joj je Veliki Vojvoda Henri iz dinastije Nassau, njemačkog porijekla. Parlament se sastoji od 60 zastupnika biranih na pet godina. Državno vijeće ima 21 člana koje imenuje Veliki Vojvoda.

Vojvodstvo je podijeljena na tri distrikta s 12 kantona. Na vlasti je koalicija Kršćansko­ socijalne narodne stranke i Demokratske stranke.

Nacionalni blagdan je rođendan Velikog Vojvode Jeana na dan 23. lipnja. Drugi značajni datumi iz povijesti Vojvodstva su stjecanje nezavisnosti 9. 6. 1815.,te prekid personalne unije s nizozemskom kraljevskom kućom 13. 11. 1890. Glavni grad je Luxemburg, smješten na )_uguVojvods~va sa 76.687 stanovnika.Grad posto]l od 893 godme i budući da je ležao na glavnoj raskrsnici puteva između Južne i Sjeverne Europe nazvali su ga «Gibraltar sjevera».

Gospodarstvo općenito: Visoku razvijenost pokazuju podatci o postotcima sudjelovanja pojedinih djelatnosti u ostva-renju bruto nacionalnog dohotka.

Poljoprivreda ostvaruje 1%, industrija 20%, _a tercijalne djelatnosti čak 79%. Nezaposlenost Je 2001. iznosila 2,5%,a inflacija 2,2%.

Snagu luksemburškog gospodarstva, m~đu­ tim najbolje pokazuje podatak da se nalazi na prvom mjestu deset najbogatijih država n~ svijetu. Sa 45.420 USA dolara godišnje po glavi stanovnika. Iza Luksemburga su SAD s 45.360. U međuna-rodnoj trgovini je zajedno s Belgijom, deseta zemlja na svijetu.

Prvi zamah luksemburškom bogatstvu dala je proizvodnja željeza i čelika te je polovicom 20. stoljeća radilo 29 visokih peći i 7 čeličana.

Nakon sedamdesetih godina Luksemburg se je razvio u financijsko svjetsko središte s 222 Ml:fekarskifi,st 1/2003.

bankarska zavoda. Turizam je velik u brdima, šumama i ribolovnim rijekama, a privlače i 76 povijesna dvorca.

Poljoprivreda Južni dio zemlje plodna je ravnica koju zovu «Gutland» što će reći » Dobra zemlja». Pod oranicama su oko 1.000 ha površina na kojima se uzgajaju žitarice, (prvenstveno ječam) zatim šećerna repa, krumpir i razno povrće. U međunarodnim podatcima proizvodnja Luksemburga prikazuje se zajedno s Belgijom, pa_ se navode kao značajni proizvođači krumpira, mlijeka, maslaca i mesa (naročito goveđe~):.

Subvencije u poljoprivredu iznosile su zadn11h, godina oko 22,6 mil. ECU godišnje.

Osobito je važno vinogradarstvo na brezul)Clma uz rijeku Moselle, na pojasu dugom oko 35 km, širokom tek nekoliko stotina metara, a na. 1.000 ha. Sortni sastav je sljedeći; elbing, Mueller,..

Thurgau, bijeli burgundac, pino sivi, traminac_ i rajnska graševina. Sve to daje kvalitetnih i dobn~ stolnih vina oko 180.000 hl godišnje. Proizvode 1 pjenušce s niskim sadržajem C02.

Pod šumama je 34 % površine V. Vojvodstva, a u njima prevladavaju bukva i hrast. Stalna su prijetnja kisele kiše iz industrijskih poduzeća ~a se računa na 19-30% oštećenih zrelih šumskih sastojina.

Luksemburg i Ujedinjena Europa: Luksemburg je revan i gorljiv član Ujedinjene Europe, k0ji je sve pravne i novčane zahtjeve ostvario godinu dana prije svog službenog ul~sk~ u članstvo, što mu je donijelo ogromne konstl.

Prvo povezivanje Luksemburga sa susjedima počelo je 1921. kada je skloplj~na Ekonomsk~ unija s Belgijom. 1948. stvoren Je BENELUX tJ. carinsko-ekonomska zajednica Belgije, Nizozemske i Luksemburga koja je 1960. ukinula međusobne granice. Luksemburg je članica prvih šest zemalja Europske zajednice za ugljen i čelik iz 1951.

Luksemburg je prvi ratificirao 1991. Ugovor u Maastrichtu nakon čega je potpisan novi Ugovor o Europskoj uniji koji je i danas na snazi. Ključne ustanove EU kao Sekretarijat europskog parlamenta i Vrhovni sud pravde imaju sjedište u Luksemburgu.

V. Vojvodstvo Luksemburg nema svog predstavništa u Republici Hrvatskoj, nego njegove konzularne poslove obavlja Veleposlanstvo Kraljevine Belgije u Zagrebu.

V

••

1

1

37

OBITELJ I DOM

OD

o

E

2 Početkom siječnja Zemlja se nalazi najbliže Suncu pa a> zato do Zemlje upravo ovih dana stiže najviše sunčane ~ energije. No, mi to ipak ne osjećamo po toplini, jer je sjeverni m> dio Zemlje tako nagnut da su dani kratki i Sunce nam se ne diže visoko nad obzorje. Sunčano, a k tome i toplo vrijeme, ovog je mjeseca vrlo rijetko. No, događa se da tijekom mjeseca odjednom zatopli pa maksimalne temperature zraka narastu i do 18 °C. Tako visoka temperatura zraka izmjerena je u Zagrebu i ne tako davne 1988. godine. No, 1985. godine izmjerena je minimalna temperatura zraka od -22.6 °C, a g 1963. godine od čak 24.0 °C. Niske temperature zraka pojav...: ljuju se kad se naši krajevi nađu u središtu anticiklona. tj. e područja visokog tlaka. Vjetra tada nema, pa težak a k tome i ~ hladan zrak miruje nad tlom. Prosječno tijekom siječnja u · Zagrebu su studeni dani, tj. dani s maksimalnom temperaturom zraka manjom od O.O°C pojavljuju 8 dana, dok hladnih dana, tj. dana s minimalnom temperaturom zraka manjom od O.O°C pojavljuje se prosječno čak24 dana. Eto, i upravo je to razlog što se snijeg vrlo lako zadrži na tlu tijekom cijelog mjeseca. Nema sumnje, siječanj je najhladniji mjesec u godini. U odnosu na veljaču, on je u Zagrebu hladniji čak za 2.1 °C.

~ ~~ llĐ ~

Njive su obično zaštićene snježnim pokrivačem, no kako za vedrih dan može biti toplo, a noći su vrlo hladne, O. tako se stvara ledena pokorica koju treba razbiti prohodam :a traktora. Ukoliko nema snijega i niskih temperatura, moguće je obaviti oranje i gnojidbu. Ako na njivi stoji voda treba je ispustiti. Inače, siječan je vrijeme kada se planira sjetva u tekućoj godini i nabavlja sav potreban materijal. U vinogradu je krajnje vrijeme da se obavi rigolanje, jasno, .... n:s ako vremenske prilike dopuste. Osim toga, kopaju se jame a za sadnju cjepova, priređuje se kolje, kontrolira armatura. ji Već sada počnite nabavljati cjepove za sadnju. Kako nema O::: mnogo posla, pregledajte alat. U voćnjaku je glavni posao zaštita od glodavaca. Ukoliko ima snijega, osobito mokrog, pravovremena ga skinite sa grana. Ako pak nema snijega, moguće je obaviti gnojidbu voćaka i kopanje jama za sadnju. Ovaj mjesec iskoristite za planiranje uzgoja povrća u povrtnjaku.

Pregledajte alat, po potrebi ga popravite ili nabavite novi. Počnite kupovati sjeme, gnojiva i zaštitna sredstva. Pripremaju se tople gredice, klijališna zemlja i bioenergetski materijal. U zaštićenom prostoru se priprema tlo za uzgoj ranog kupusa, ranog kelja, rane cvjetače i salate. U vrtu se može obavljati gnojidba. Ako ima snijega, skinite ga sa ukrasnog drveća i grmlja. Trajnice koje prezimljuju u zatvorenom prostoru redovito kontrolirajte i po potrebi zalijevajte. Narodne uzrečice: Ako nije siječanj u snijegu, -~

..e

NAČINA DASE RIJESITE HRKA JA V

Piše: dr. Ivo Belan

Kao prvo, riješimo se jednom zauvijek dviju zabluda o hrkanju. Prva je da apsolutno ništa ne možete učiniti u vezi vašeg hrkanja, a druga je da je hrkanje naprosto samo buka koja je ili smiješna ili zabavna ili koja uzrujava i ozlovoljuje, ali koja ustvari nema nikakvo značenje.

Medicinska znanost je potvrdila da su oba mišljenja zaista zablude, to jest da ne odgovaraju istini.

Postoje djelotvorna sredstva protiv noćnog brektanja. Osim toga, danas se zna da svako hrkanje nije samo bezazleno «piljenje»: Jedan tip hrkanja ne samo da njiše strop spavaće sobe, nego upozorava i na jedno (po život opasno) stanje koje se, na sreću, može ispraviti.

Oko 45 posto svih odraslih osoba hrče povremeno, a 25 posto su kronični hrkači. Većina hrkača su muškarci. Što je uzrok toj neugodnoj pojavi? Uzrok joj je prepreka u dišnom putu, a to je obično jezik. Najčešće, kada se

teško njivi, dolu i brijegu. Ako je u siječnju vode, neće biti u listopadu vina. Ako je trave u siječnju, neće je biti u svibnju.

'----------------'

38

Mljekarski Hst 1/2003.

VAŠ LIJEČNIK čovjek opusti

za vrijeme spavanja, njegov jezik spadne odostrga prema mekom nepcu i ostalom mekom tkivu na stražnjoj strani ždrijela. Kada čovjek diše, struja zraka uzrokuje da jezik i okolno tkivo vibriraju i to stvara buku. Kod 30 posto jakih hrkača jezik može pasti tako daleko natrag da, skupa s potpuno mlohavim okolnim mišićima ždrijela, potpuno blokira dišni put i čovjek prestaje disati kroz 10, 20, 30 se~undi ili više. ~ve se zastrašujuće tišine događa1u u regularrum intervalima.

Uzrok tim prekidima disanja, što se zove apnee u spavanju,. je nepoznat. liječnici sasvim ozbiljno prilaze ovom problemu i to s razlogo_m.

Oni procjenjuju da, samo u Americi, svake godme 2000 do 3000 ljudi umre za vrijeme spavanja zbog apnee. Smrt je obično uzrokovana gušenjem.

Drugi važan razlog za zabrinutost je sta~je. srca takvog jakog hrkača. Kada prestane d1sat1 .za vrijeme spavanja, u krvi mu nastane man1ak kisika, pa srce mora jače raditi kako bi krv brže cirkulirala i osiguravala dovoljno kisika životno važnim organima, kao što je mozak. Međutim, srce nije programirano da radi tako naporno i s vremenom može doći do njegova oštećenja i neredovitih otkucaja. Takva osoba-hrkač sa apneom, može biti sklonija srčanom ili moždanom udaru.

Zbog svega toga stručnjaci kažu da se svatko s ovakvim periodima prekinutog disanja za vrijeme sna treba posavjetovati sa svojim liječnikom. Ako se radi o hrkanju koje predstavlja mali problem, liječnici obično prvo preporučuju neke jednostavne male promjene u stilu života.

Ovdje je lista raspoloživih terapeutskih mogućnosti protiv hrkanja. · 1. Prestanite piti alkohol barem tri sata prije odlaska na spavanje. Alkohol je depresivno sredstvo za centralni nervni sustav i može imati isti učinak i na mišiće ždrijela.

2. Smanjite prekomjernu tjelesnu težinu.

Poznato je da su hrkači obično deblje osobe i za to postoji razlog. Kada ljudi postaju deblji, oni se debljaju svagdje po tijelu čak i tkivo ždrijela može «odebljati». To odebljanje može pridonijeti sužavanju dišnog puta i zbog toga izazvati hrkanje i probleme s apneom.

3. Pokušajte s «lopticom protiv hrkanja».

Svrha je ovog postupka spriječiti hrkača da spava na leđima (jer spavanje na leđima povećava vjerojatnost hrkanja). Na leđnoj strani pidžame svog hrkača ušijte džepić i u njemu zašijte Mljekarski li.st 1/2003.

špekulu ili čak tenisku lopticu. To će ubrzo stimulirati hrkača da spava na boku ili na trbuhu.

4. Izbjegavajte umirujuća sredstva, tablete za spavanje i antihistaminike navečer. Ta depresivna sredstva za centralni nervni sustav mogu uzrokovati pretjeranu opuštenost i mlohavost mišića ždrijela. Kada se to dogodi, postoji veća mogućnost vibracija u dišnom putu (i zbog toga više hrkanja). Osim toga, zbog previše opuštenih mišića jezik lakše padne otraga u dišni put.

5. Riješite eventualni problem sa začepljenim nosom. Ljudi koji imaju, iz bilo kojeg razloga, začepljen nos, imaju znatnih problema s disanjem. Za vrijeme disanja u svom ždrijelu stvore vakuum, što još više međusobno približi stijenke ždrijela koje onda još više vibriraju. Problemi koji mogu postojati u nosnoj šupljini su različiti, kao na primjer alergijska otečenost sluznice, infekcija, iskrivljenost nosne pregrade itd.

6. Za vrijeme spavanja glava neka bude na malo povišenom položaju. Taj položaj pomaže da dišni put postane otvoren. Najbolji način je da se stavi jedna ili dvije cigle ispod madraca (kod glave), nemojte stavljati dodatne jastuke om samo iskrivljuju dišni put.

Osim svih spomenutih postupaka, u svijetu se primjenjuju još neke metode. Tako, na primjer, postoji sredstvo koji drži jezik osobe prema naprijed i pritom usta zatvorena, tako da se mora disati kroz nos. Također, postoji instrument koji pod tlakom potiskuje zrak kroz masku za nos.

Konačno, u težim slučajevima primjenjuju se i kirurški zahvati kojemu je cilj odstraniti eventualni višak tkiva (npr. izuzetno dugačko meko nepce ili resice, polip itd.) koji mogu blokirati dišni put. Kod brižljivo odabranih osoba ovakav operativni postupak postiže uspjeh u 80 posto slučajeva.

39

Vitaminsko-makromineralni premiks s erobiotikom namiienien izradi krmnih sm1esa .za mhiečne krave Svakodnevnom primienom u količini 100-200 grama po kravi osigurava se: 1.000 000 i. j. vitamina A 1,000 mg vitamina E 9.000mgZn 6.000 mg suhog aktivnogkvasca Ca:P2,5: 1 Mg5%

ii Privlačan okus i miris

ii Uravnoteiena

kombinaciia vitamina i minerala

ii Suhi aktivni kvasac - probiotik .za visoku proi.zvodniu mliieka o ~ @li'@lliiJil@@~~ MILK !ruil@l@~l!!l ~ lM@llffl @lfu©&@ H D

Proizvodnjo nJeriaa„kil, prolnodo, dni!i.o • ograničenom odgovomolluSvelon•di•ljlh 2. Kolinovica,10436 aokov Potok Upravo:urica grodo 49, 10000 l.ogrtb, Hrvohko.T,lm,n:01/61 60 351,i.ltlab: 01/61 15 668, www.veterina.hr

v__,,

PIONEER SJEME d.o.o.

Ct.'.nećka cesla28 2, 10040 ZAGREB Tel..01/2958-000 Fax01J2988-7 6

htp/i WNi p1oneer .comcroa·!a

Capro!ine - sireviod kozjegmlijeka

Kozjemlijeko'z bregov,za ljepotui zdravlje

L