Strategija ljudskih resursa HIPa

STRATEGIJA LJUDSKIH RESURSA AKCIJSKI PLAN (2011.-1015.)

Strategija ljudskih resursa za istraživače Hrvatskog instituta za povijest - Akcijski plan 2011.-2015. U skladu s „Europskom poveljom za istraživače“ i „Kodeksom o zapošljavanju istraživača“ Europske komisije (od 11. ožujka 2005.), Zakonom o radu Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 149/09), Zakonom o ustanovama („Narodne novine“ br. 76/93, 29/97, 47/97 i 35/08), Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Republike Hrvatske („Narodne novine„ br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07 i 45/09), Zakonom o plaćama u javnim službama („Narodne novine“ 27/01), Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama („Narodne novine“ br. 38/01, 112/01, 62/02, 156/02, 162/03, 39/05, 82/05, 133/05, 30/06, 118/06, 22/07, 112/07 i 127/07), Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ br. 115/10), Kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje („Narodne novine“ br. 142/10), Statutom Hrvatskog instituta za povijest (od 3. prosinca 2008.) i Pravilnikom o ustrojstvu radnih mjesta HIP-a (od 11. studenog 2010.), te temeljem potpisane Deklaracije o pristupanju „Europskoj povelji za istraživače“ (od 6. travnja 2010.) Uprava Instituta donosi sljedeći Akcijski plan.

Uvod – ustrojstvo HIP-a Hrvatski institut za povijest javni je institut kojemu je osnivač Republika Hrvatska, te kao takav djeluje kao „javni servis“ za pitanja hrvatske prošlosti i razvoja povijesne znanosti u Republici Hrvatskoj. Temeljna djelatnost Instituta može se sažeti kroz sljedeće natuknice: • obavljanje poslova trajne znanstveno-istraživačke djelatnosti • obavljanje poslova znanstveno-istraživačke djelatnosti na ugovorenim projektima • pružanje istraživačkih i savjetničkih usluga, izrađivanje stručnih elaborata i ekspertiza • suradnja s drugim srodnim institucijama i sveučilištima na području povijesne znanosti i nastave • objavljivanje rezultata znanstvenih istraživanja • nakladnička djelatnost • organiziranje kongresa, znanstvenih skupova, okruglih stolova i drugih oblika javnih predstavljanja • organiziranje bibliotečne, dokumentacijske i informacijske službe, koje su potrebne za znanstvenoistraživački rad • provođenje postupka izbora u znanstvena i suradnička zvanja u skladu sa Zakonom • organiziranje dodiplomske i poslijediplomske nastave u skladu sa Zakonom

1

Shema ustroja Hrvatskog instituta za povijest Znanstveno vijeće

Odjel za srednjovjekovn u povijest

Upravno vijeće

Uprava

Odjel za novovjekov nu povijest

Odjel za hrvatsku povijest 19. stoljeća

Knjižnica

Odjel za suvremenu povijest

Odjel za hrvatsku latinističku historiografiju

Podružnica za proučavanje povijesti Slavonije, Srijema i Baranje

Stručne službe

Da bi se navedene djelatnosti mogle što bolje obavljati znanstvenici zaposleni na Institutu organizirani su u 5 (pet) odjela, uz koje postoji i Podružnica za proučavanje povijesti Slavonije, Srijema i Baranje, smještena u Slavonskom Brodu, koja je organizirana i djeluje kao šesti odjel, samo fizički odijeljen od Instituta.

Osim znanstvenih odjela, Institut ima i specijaliziranu Knjižnicu, ustrojenu prvenstveno za potrebe znanstvenog rada svojih djelatnika, te Stručnu službu koja se sastoji od Tajništva, Računovodstva, Povijesno-informatičkog centra, te stručnog osoblja koje brine o tehničkoj, protupožarnoj i higijenskoj sigurnosti djelatnika.

Rad svih sastavnica Instituta koordinira Uprava koju čine ravnatelj/ica, pomićnik/ica ravnatelja i tajnik instituta, dok rad Uprave instituta nadzire peteročlano Upravno vijeće, a znanstvenu politiku uz Upravu kreira Znanstveno vijeće, koje čine svi stalno zaposleni znanstvenici i predstavnici suradnika sukladno odredbama Statuta.

Trenutno stanje – distribucija istraživačkih i stručnih resursa Na Institutu trenutno* rade 74 znanstvena djelatnika i 18 osoba zaposlenih u stručnim službama.

Među znanstvenicima je 14 znanstvenih savjetnika, 11 viših znanstvenih suradnika i 15 znanstvenih suradnika. Uz njih na Institutu rade i 32 znanstvena novaka, te 2 stručna suradnika.

Odnos znanstvenih i stručnih zaposlenika 20%

80% Znanstvenici

Stručne službe

* Stanje 1. siječnja 2011. godine.

2

Distribucija zaposlenika prema znanstvenim zvanjima 19% 46%

15%

20% Znanstveni savjetnici

Viši znanstveni suradnici

Znanstveni suradnici

Znanstveni novaci

Zbog postojećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Pravilnika o minimalnim uvjetima za izbore u znanstvena zvanja kojeg donosi Nacionalno vijeće za znanost RH (kao najviše strateško i stručno tijelo za znanstvenu djelatnost u RH), prema kojima znanstveno zvanje nije vezano uz radno mjesto, shema zaposlenika Instituta prema znanstvenim zvanjima ne odgovara u potpunosti shemi zaposlenika prema znanstvenim radnim mjestima. Stoga gledajući kategorije znanstvenih radnih mjesta na Institutu radi 14 znanstvenih savjetnika, 7 viših znanstvenih suradnika i 17 znanstvenih suradnika (ukupno 38 znanstvenih radnih mjesta).

Distribucija zaposlenika prema znanstvenim radnim mjestima

35

27%

30 25 21% 20 15 10 5

52%

0 Znanstveni suradnici

Viši znanstveni suradnici

3

Znanstveni savjetnici

Kao što je već navedeno svi znanstveni djelatnici raspoređeni su u šest institutskih znanstvenih odjela, a distribucija njihovih znanstvenih zvanja prikazana je kroz sljedeću tablicu.

PODRUŽNICA ZA ODJEL ZA

ODJEL ZA

SREDNJOVJEKOVNU

NOVOVJEKOVNU

POVIJEST

POVIJEST

Znanstveni savjetnik

1

Viši znanstveni suradnik

ZNANSTVENA ZVANJA

ODJEL ZA

ODJEL ZA

HRVATSKU

HRVATSKU

LATINISTIČKU

POVIJEST

19.

ODJEL ZA

PROUČAVANJE

SUVREMENU

SLAVONIJE, SRIJEMA I BARANJE

POVIJEST

POVIJESTI

HISTORIOGRAFIJU

STOLJEĆA

1

--

3

4

5

14

2

2

--

3

4

--

11

Znanstveni suradnik

3

2

1

--

4

5

15

Znanstveni novaci

3

4

4

6

10

7

34

Ukupno

6(+3=9)

5(+4=9)

1(+4=5)

6(+6=12)

12(+10=22)

10(+7=17)

40(+34=74)

Glede spolne strukture na istraživačkim (sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) i „suradničkim“ radnim mjestima u Institutu su zaposlena 42 muškarca i 30 žena. Od toga 27 muškaraca i 25 žena spada u starosnu skupinu do 45 godina života, dok 14 muškaraca i 5 žena ulazi u skupinu do 65 godina života. Uz njih na Institutu je zaposlen i jedan kolega s više od 65 godina starosti. Iz svega navedenog proizlazi da institutska politika zapošljavanja nema spolno diskriminirajuće obilježje, posebice tijekom posljednja dva desetljeća.

Spolna struktura zaposlenika

26% 48%

52% 74%

Muškarci

Žene

U ovu analizu uključeni su i znanstveni novaci jer oni predstavljaju znanstveno-istraživački potencijal Instituta, te osnovicu iz koje se popunjava stalno zaposleni znanstveni kadar Instituta. No, jednako tako Institut je otvoren i prema zapošljavanju istraživača iz drugih institucija iz Republike Hrvatske i inozemstva, napose Europske unije; bez obzira iz koje europske znanstveno-istraživačke institucije oni dolazili, ukoliko zadovoljavaju formalne pretpostavke propisane Zakonom, Statutom Instituta i Pravilnikom o radu Instituta, te ako se njihove istraživačke teme uklapaju u istraživačku shemu i potrebe Instituta.

4

Željeno stanje – akcijski plan Idealna struktura zaposlenika po znanstvenim zvanjima, prema postojećem Zakonu, odnosno njegovom podzakonskom aktu pod nazivom „Pravilnik o osnovama financiranja znanstvenoistraživačkih instituta“, koji se u većini svojih odredbi i danas primjenjuje, iako je iz 1996. godine, trebala bi zadovoljavati shemu 1 znanstveni savjetnik → 2 viša znanstvena suradnika → 3 znanstvena suradnika.

Shema idealne distribucije zaposlenika prema znanstvenim zvanjima

17% 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0%

33%

50%

Znanstveni suradnici

Viši znanstveni suradnici

Znanstveni savjetnici

Postojeća (gore iznesena) distribucija zaposlenika po znanstvenim zvanjima ne odgovara željenoj „piramidi“** te je u nadolazećem razdoblju potrebno izvršiti određeno kadrovsko restrukturiranje i popunjavanje u redovima zaposlenika sa statusom znanstvenog suradnika. To se planira učiniti kroz: • odlazak u mirovinu starijih znanstvenika s najvišim znanstvenim zvanjima • otvaranje novih radnih mjesta za zapošljavanje jednog dijela znanstvenih novaka Instituta • zapošljavanje domaćih i inozemnih stručnjaka za pojedina područja proučavanja prošlosti Jugoistočne i Srednje Europe • napredovanje u službi pojedinih znanstvenika kako je predviđeno Zakonom Naime, sukladno ranije spomenutom „Pravilniku o osnovama financiranja znanstvenoistraživačkih instituta“, nadležno tijelo državne uprave za poslove znanosti, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, mora dati odobrenje – suglasnost za zapošljavanje novih znanstvenika na nova, dodatna znanstvena radna mjesta. Također, Ministarstvo mora dati suglasnost i za popunu postojećeg upražnjenog znanstvenog radnog mjesta koje je nastalo prestankom ugovora o radu za nekog znanstvenika iz bilo kojeg razloga.

U razdoblju do 2015. godine očekuje se odlazak u mirovinu četvero znanstvenih savjetnika (1 žena i 3 muškarca) na čija mjesta Institut planira, putem javnog natječaja, zaposliti mlade istraživače sa statusom doktora znanosti u polju humanističkih znanosti. *** Odljev znanstvenog kadra biti će najveći na Odjelu za suvremenu povijest, dok će na Odjelu za hrvatsku povijest 19. stoljeća u mirovinu otići tek jedan djelatnik. ** Gledano po odjelima Instituta distribucija nije ujednačena. Na odjelima za srednjovjekovnu i novovjekovnu povijest ta distribucija je najbliža željenoj, dok na drugim odjelima postoji znantnija diskrapancija od željenog modela. *** U ovisnosti o dopuštenju MZOŠ-a Institut će za na ta mjesta zaposliti 4, tj. 8, znanstvenih suradnika.

5

U istom vremenskom luku završit će razdoblje poslijedoktorskog usavršavanja za petoro (5) znanstvenih novaka Instituta. Istovremeno, u nastupajućem razdoblju do kraja 2015. očekuje se da će 20 znanstvenih novaka privremeno zaposlenih na Institutu steći status doktora znanosti, a potom i znanstveno zvanje znanstvenih suradnika. Tijekom razdoblja stjecanja doktorata (istraživanje i pisanje) Institut svakom svom znanstvenom novaku dodjeljuje supervizora, tj. mentora, koji nadzire rad znanstvenog novaka i jednom godišnje izvještava Znanstveno vijeće Instituta o napretku znanstvenog novaka.

Ritam stjecanja doktorata znantvenih novaka zaposelenih na Institutu 6 5 4 3 2 1 0 2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

Očekivani broj obranjenih doktorata

Imajući u vidu da prema postojećem Zakonu ovim kolegicama i kolegama s datumom obrane doktorata započinje trogodišnje, odnosno četverogodišnje, razdoblje poslijedoktorskog usavršavanja, očekuje se da će u razdoblju do kraja 2015. godine Institut trebati otvoriti barem još osam (8) radnih mjesta.

Očekivani odlijev i priljev znanstvenog kadra

5 4 3 2 1 0 2012.

2013.

Broj kolega koji odlaze u mirovinu

2014.

Broj kolega kojima ističe poslijedoktorsko usavršavanje

2015.

Broj kolega koji su još na doktorskom studiju

Istovremeno, u razdoblju do kraja 2015. godine prema Zakonu određeni broj znanstvenih djelatnika trebao bi napredovati u viša znanstvena zvanja, što će svakako utjecati na mijenu prema željenoj distribuciji znanstvenih radnih mjesta.

6

Projekcija distribucije znanstvenih radnih mjesta

do kraja 2015. godine (sa zapošljavanjem samo Institutskih zanstvenih novaka)

32%

100% 80% 60%

38%

40% 30%

20% 0% Znantveni suradnici

Viši znanstveni suradnici

Znanstveni savjetnici

Sljedeća tablica prikazuje distribuciju znanstvenih radnih mjesta u 2015. godini po odjelima.

PODRUŽNICA ZA ODJEL ZA HRVATSKU POVIJEST 19.

ODJEL ZA

PROUČAVANJE

SUVREMENU

STOLJEĆA

POVIJEST

SLAVONIJE, SRIJEMA I BARANJE

--

3

2

5

15

1

1

1

7

4

18

2

--

1

4

3

4

14

8

4

2

8

12

13

47

ODJEL ZA

ODJEL ZA

SREDNJOVJEKOVNU

NOVOVJEKOVNU

POVIJEST

POVIJEST

Znanstveni savjetnik

2

3

Viši znanstveni suradnik

4

Znanstveni suradnik Ukupno

ZNANSTVENA ZVANJA

ODJEL ZA HRVATSKU LATINISTIČKU HISTORIOGRAFIJU

POVIJESTI

Iz izložene analize sasvim je jasno da će Institut u nastupajućem razdoblju do kraja 2015. godine morati otvoriti veći broj radnih mjesta poglavito u zvanjima znanstvenih suradnika, s ciljem da se ostvari „idealna“ distribucija znanstvenih radnih mjesta koja omogućava bolje istraživačko i radno okružje. Analiza distribucije znanstvenih radnih mjesta prema odjelima ukazuje da će težište zapošljavanja novih djelatnika morati biti najveće na razdoblju novoga vijeka, ali i na drugim odjelima. Jednako tako, Uprava kao i Znanstveno vijeće trebali bi poticati djelatnike u zvanjima znanstvenih suradnika na brže napredovanje prema zvanjima viših znanstvenih suradnika i to ponajprije na odjelima za novi vijek i hrvatsku povijest 19. stoljeća. Budući da je hrvatska povijest tih dvaju razdobalja uvelike uklopljena u širi kontekst srednjoeuropske povijesti, valjalo bi razmišljati da se radna mjesta na tim odjelima popunjavaju sa stručnjacima za prošlost ne samo hrvatskog nego i šireg srednjoeuropskog prostora.**** Istovremeno, Institut će (sukladno dopuštenju nadležnog ministarstva) zapošljavati i znanstvene novake, i to prije svega po načelu njihove izvrsnosti i istraživačkoga interesa, a u skladu s potrebama na pojedinim odjelima. S druge strane, zbog povišenja dobne granice odlaska u mirovinu smanjen je odljev znanstvenika u najvišim zvanjima, zbog čega je nužno potrebno proširiti bazu **** Jednako tako, za očekivati je da će dio znanstvenih novaka nakon obrane doktorskih disertacija i po isteku njihovih ugovora htjeti prijeći u stalni radni odnos na neko od hrvatskih sveučilišta.

7

znanstvenih suradnika kako bi se održala ravnomjerna raspodjela znanstvenih radnih mjesta sukladna „idealnoj“ shemi.

U svakom slučaju, postojećim odredbama radnog zakonodavstva u RH kao i posebnim zakonima koji uređuju radno-pravni status znanstvenika otežana je, kako mobilnosti znanstvenika, tako i suradnika (asistenata). Odredbe „Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju“ propisuju izuzetno složen i dugotrajan postupak zapošljavanja znanstvenika odnosno „izbora na znanstveno radno mjesto“ u javnom znanstvenom institutu. Kada se uzme o obzir i popis tijela koja sudjeluju u svim fazama zapošljavanja znanstvenika: od odobrenja radnog mjesta preko raspisa natječaja, izbora u zvanje, izbora na radno mjesto do konačnog zaključenja ugovora o radu s znanstvenikom teško je primijeniti bilo kakav akcijski plan ili možebitne mjere kojima bi se definirala tzv. kadrovska politika nekog znanstvenog instituta. Naslijeđena statusna prava znanstvenika, kroz definirana znanstvena zvanja, koja su jedna od specifičnosti zemalja Jugoistočne Europe, i niz drugih normativnih rješenja otežavaju izradu i primjenu Akcijskog plana.

Prilikom popunjavanja radnih mjesta i otvaranja novih radnih mjesta s ciljem što djelotvornijeg ostvarivanja svojih temeljnih zadaća, Uprava Instituta vodi se principima sadržanim u „Europskoj povelji za istraživače“ i „Kodeksu o zapošljavanju istraživača“ koji su najvećim dijelom sadržani u Zakonima RH navedenim na početku akcijskog plana, kao i u Statutu i Pravilniku o radu Hrvatskoga instituta za povijest. Hrvatski institut za povijest kao najveći javni znanstveni institut u znanstvenom području humanističkih znanosti, na području međunarodne znanstvene suradnje, zaključio je cijeli niz međunarodnih ugovora o suradnji iz područja povijesnih znanosti s znanstvenim i znanstveno-nastavnim institucijama iz Republike Mađarske, Republike Poljske, Republike Slovenije, Republike Austrije i Bosne i Hercegovine. Međusobna razmjena znanstvenika i gostovanja te uzajamni studijski boravci znanstvenika s ustanovama partnerima stvorit će pretpostavke prema iskazivanju interesa za eventualno zapošljavanje znanstvenika iz inozemstva u Hrvatskom institutu za povijest.

Jedan od temeljnih preduvjeta za ostvarenje Akcijskog plana je i izmjena kompletnog normativnog okvira kojim se uređuje sustav znanosti i s njim povezan sustav visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Nadležno Ministarstvo pokrenulo je javnu raspravu i javnosti predložilo nacrt Zakona o znanosti, koji izražava smjernice nove reforme u sustavu znanosti. Riječ je i o reformi upravljanja kadrovskim potencijalom u sustavu znanosti, ali i općenito uspostavljanju nove znanstvene infrastrukture kao i institucionalnih rješenja za unapređenje sustava znanosti u Republici Hrvatskoj i njegovu usklađenju s europskim istraživačkim prostorom. Naravno, uz poštivanje nacionalnog identiteta i nacionalnih posebnosti i prije svega zaštitu i unapređenje onih znanstvenih djelatnosti koje su od posebnog interesa za RH. Okvir za izradu Akcijskog plana Strategije ljudskih resursa za istraživače (znanstvenike i suradnike) Hrvatskog instituta za povijest je Nacionalna strategija znanosti (znanstvene politike) u Republici Hrvatskoj za nastupajuće petogodišnje razdoblje (2011.-2016.). Naime postojeća Nacionalna strategija znanosti i tehnologije RH istekla je koncem 2010. godine. Nacionalno vijeće za znanost RH, kao najviše strateško tijelo za znanstvenu djelatnost u Republici Hrvatskoj, nije donijelo odnosno predložilo Hrvatskom saboru znanstvenu strategiju za Republiku Hrvatsku. Kad bude donesena, Nacionalna znanstvena strategija će, u svakom slučaju, odrediti dinamiku i obujam Akcijskog plana u Hrvatskom institutu za povijest. Obzirom da, kao i u većini europskih zemalja, područje humanističkih znanosti predstavlja javni interes i da se u najvećoj mjeri, ako ne i isključivo, financira novcem poreznih obveznika zapošljavanje istraživača ovisit će o politikama i strategijama koje donesu najviša zakonodavna i izvršna tijela u Republici Hrvatskoj.

8