Historiografija / povijest u suvremenom društvu

HISTORIOGRAFIJA / POVIJEST U SUVREMENOM DRUŠTVU Zbornik radova s okruglog stola održanog 11. i 12. listopada 2011. u Zagrebu

Urednici: Gordan Ravančić Mislav Gregl Ivana Horbec Vlasta Švoger Dinko Župan

Hrvatski institut za povijest Zagreb, 2014.

SADRŽAJ Predgovor

............................................................................................................................................................

7

Zrinka Blažević, Suvremena historijska znanost pred izazovom interdisciplinarnosti i transdisciplinarnosti .......................................................................................... 11 Irena Benyovsky Latin, Interdisciplinarnost u urbanoj povijesti: povijest i perspektive .................................................................................................................................... 23 Zlatko Kudelić, Hrvatsko-slavonska vojna krajina u novijoj historiografji: dva desetljeća istraživanja i otvorenih pitanja .................................................................................... 35 Ljiljana Dobrovšak, Hrvatska, srpska, austrijska i mađarska historiografja o povijesti Židova od 1868. do danas .................................................................................................... 51 Tihomir Cipek, Komunikologijske teorije i historiografja. ...........................................................71 Nada Kisić Kolanović, Diskurs sjećanja u sjeni prošlosti 20. stoljeća .................................... 79 Igor Graovac, Suvremena iskustva i rezultati suodnosa hrvatske i srbijanske historiografje (Dijalog povjesničara/istoričara) .................................................... 101 ..............

109

......................................

127

Ante Nazor, Mediji i činjenice – interpretacija događaja iz Domovinskoga rata Zdenka Janeković Römer, Problem revizije u povijesnoj znanosti

Predgovor Zbornik pred vama objedinjuje prikupljene radove nastale na temelju manjega dijela izlaganja na okruglom stolu “Historiografja/povijest u suvremenom društvu”. Skup je održan 11. i 12. listopada 2011. u sklopu obilježavanja 50 godina znanstvenoga djelovanja Hrvatskoga instituta za povijest. Cilj skupa bio je utvrditi historiografske tendencije tijekom proteklih pola stoljeća te propitati raznolike istraživačke perspektive i metode pri korištenju i obradi informacija o povijesnom naslijeđu, sagledati različite historiografske diskurse i interakciju tih diskursa s političkim i odgojno-obrazovnim diskursima te promisliti u kakvu su odnosu s fenomenom sjećanja. Želja nam je bila ujedno i procijeniti doprinos Hrvatskoga instituta za povijest i znanstvenoga rada njegovih djelatnika povijesnim istraživanjima.

Takav nam se pristup činio važnim ne samo u historiografskoj perspektivi nego i s obzirom na ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju. Štoviše, historiografja je kao interpretativna znanstvena disciplina humanističkoga područja podložna multiperspektivnosti te će proširenje društvenoga okvira djelovanja svakako otvoriti nove mogućnosti razvoja i sagledavanja vlastite prošlosti. Sve u svemu, nekako u skladu s drevnom izrekom da je povijest učiteljica života, pokušali smo sagledati što smo od nje naučili i koje nas nove lekcije čekaju.

Na okruglom je stolu na sudjelovanje pozvano 25 govornika, među kojima su bili zastupljeni i znanstvenici čija istraživanja obilježavaju suvremenu hrvatsku historiografju i stručnjaci koji iz vlastitoga iskustva mogu procijeniti refeksije historiografskih istraživanja u područjima šire javne uporabe, kao što su npr. školstvo i mediji. Izlaganja su tematski bila podijeljena u četiri sesije, odnosno diskusijska panela.

Prvim panelom, naslovljenim “Historiografja, teorija povijesti i metodologija – izvorna građa i interdisciplinarnost”, pokušali smo dati pregled recentnih metodoloških stremljenja u našoj i svjetskoj historiografji. Metodologija je svakako jedna od najvažnijih sastavnica svake znanosti jer omogućuje provjerljivost i unifkaciju pristupa znanstvenomu problemu. Širenje metodoloških obrazaca tijekom zadnjih 50-ak godina “otvorilo” je vrata interdisciplinarnosti u historiografji, a osim toga u fokus povijesne znanosti uvelo je neke teme koje se do tada nisu istraživale. S druge strane, novi metodološki pristupi omogućuju i nove poglede na neke od “starih” tema povijesnoga istraživanja te tako upotpunjuju našu predodžbu o prošloj stvarnosti. Te nove metodološke pristupe dijelom obilježava i nekoliko ključnih teorijskometodoloških obrata, kao što su kulturni, lingvistički, etički i prostorni obrat u historiografji.

Stoga su se u ovom panelu pokušale propitati mogućnosti uvođenja novih istraživačkih interpretacija koje proizlaze iz interdisciplinarnih i transdisciplinarnih pristupa istraživanju.

Izlagači u ovom dijelu okrugloga stola bili su dr. sc. Zrinka Blažević (Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu) s temom “Suvremena historijska znanost pred izazovom interdisciplinarnosti i transdisciplinarnosti”, dr. sc. Irena Benyovsky Latin (Hrvatski institut za povijest, Zagreb) s temom “Interdisciplinarnost u istraživanju (srednjovjekovne) urbane 7

Historiografja / poviest u suvremenom društvu

povijesti / povijesti gradova”, dr. sc. Nenad Vekarić (Zavod za povijesne znanosti HAZU, Dubrovnik) s temom “In u povijesnoj znanosti”, dr. sc. Nada Kisić Kolanović (Hrvatski institut za povijest, Zagreb) s temom “Koncept suočavanja s poviješću: Drugi svjetski rat” i dr. sc. Zdenka Janeković Römer (Zavod za povijesne znanosti HAZU, Dubrovnik) s temom “Problem revizije i revizionizma u povijesnoj spoznaji”. Moderator rasprave bio je dr. sc.

Alexander Buczynski (Hrvatski institut za povijest, Zagreb).

Drugim panelom, “Historiografja i obrazovanje – povijest u nastavi i nastava povijesti”, pokušalo se obuhvatiti pitanja o određenju povijesti kao nastavnoga predmeta te pitanja o ideologizaciji udžbenika povijesti i odnosu nacionalne i svjetske povijesti. Drugi dio rasprave na ovom panelu bavio se novim temama i pristupima u nastavi povijesti, ulogom nastavnika povijesti u uvođenju novih tema i sadržaja te usavršavanjem nastavnika povijesti.

U završnom dijelu rasprave otvorena je problematika televizijskoga obrazovnog programa, npr. zastupljenosti tema iz nastave povijesti u školskom programu. U panelu su sudjelovali dr. sc. Snježana Koren (Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu) s temom “Nastava povijesti – transmisija dostignuća povijesne znanosti ili odgojni predmet?”, dr. sc. Hrvoje Petrić (Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu) s temom “Povijest okoliša i nastava povijesti”, Miroslav Šašić, prof. (Županijsko stručno vijeće nastavnika povijesti Grada Zagreba i Zagrebačke županije) s temom “Stručno usavršavanje nastavnika povijesti” te Dario Špelić, prof. (Hrvatski radio) s izlaganjem “Klio kao stara dama – praćenje povijesti u elektroničkim medijima”. Moderator rasprave bio je dr. sc. Dinko Župan (Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod).

U sljedećoj sesiji, “Komparativna historiografja/povijest – hrvatska povijest u drugim historiografjama i povijesti drugih naroda u hrvatskoj historiografji”, iznova se pokušalo osvrnuti na suvremena gibanja u historiografji, imajući sad na umu povijesni razvoj na hrvatskim prostorima, koji je uvijek bio u stalnoj interakciji s drugim kulturama, društvima i političkim entitetima. Suvremena historiografja nezamisliva je bez komparativne metode, a utjecaj komparativne historije i historiografje posljednjih je desetljeća znatan i u hrvatskoj povijesnoj znanosti. Ujedno je komparativni pristup historiografji prilika za afrmaciju i hrvatske povijesti i hrvatske historiografje, budući da nam otkriva vrijednosti naše povijesti i povijesne znanosti na internacionalnoj razini. Bez takva pristupa svaka historiografja ostaje zatvorena, endogamna, bez mogućnosti međunarodnoga vrednovanja istraživačkih tema i rezultata i uz veliku opasnost zaostajanja za svjetskim trendovima i znanstvenim dosezima. U tom smislu komparativna metoda ne ugrožava nacionalnu povijest, nego je, naprotiv, afrmira u širem, međunarodnom kontekstu i svojevrsna je nužnost u današnjem globaliziranom svijetu. Stoga se na ovom panelu pokušalo ocrtati odnos hrvatske historiografje prema drugim historiografjama, uz naglasak na propitivanje njezine uključenosti u svjetske historiografske trendove. Svojim su izlaganjima na ovom panelu sudjelovali dr. sc. Zlatko Kudelić (Hrvatski institut za povijest, Zagreb) s temom “Hrvatsko-slavonska Vojna krajina u novijoj historiografji: dva desetljeća istraživanja i otvorenih pitanja”, dr. sc. Dinko Šokčević (Sveučilište Jannus Pannonius, Pečuh) s temom “Hrvatska povijest u mađarskoj 8

Predgovor

historiografji od 1945. do danas”, dr. sc. Damir Agičić (Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu) s temom “Hrvatska historiografja i istraživanje drugih / drugi o nama – primjeri iz poljske, češke i ruske historiografje”, dr. sc. Marino Manin (Hrvatski institut za povijest, Zagreb) s temom “Talijani i hrvatsko-talijanski odnosi u hrvatskoj historiografskoj literaturi”, dr. sc. Ljiljana Dobrovšak (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb) s temom “Židovi u Hrvatskoj – dio ugarskog ili jugoslavenskog židovstva”, dr. sc. Ivica Šute (Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu) s temom “Simpozij ‘Mogersdorf’ i panonski prostor – prvih četrdeset godina suradnje i dijaloga povjesničara panonskoga prostora” te dr. sc. Igor Graovac (Hrvatski institut za povijest, Zagreb) s temom “Suvremena iskustva i rezultati suodnosa hrvatske i srbijanske historiografje (Dijalog povjesničara/istoričara)”.

Moderator rasprave bio je dr. sc. Robert Skenderović (Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod).

Posljednjim diskusijskim panelom, “Historiografja, politika i mediji – povijesni mitovi i stereotipi”, pokušalo se zaokružiti predodžbu o društvenom utjecaju i vrijednosti historiografje/povijesti u suvremenom društvu. Sudionici ovoga panela nastojali su osvijetliti odnos historiografje i medija na temelju svojega iskustva kao povjesničara koji su povremeno ili stalno angažirani u medijima. Čini se da postoje dva međusobno suprotstavljena pristupa.

Jedni smatraju da popularizacija znanosti mora rezultirati i svojevrsnom svjetonazorskom poukom, napose mladih generacija, a drugi tumače prošle događaje nastojeći se osobno distancirati od prošlosti i zatomiti svoja ideološka i politička opredjeljenja. Ne postoje stroge granice među spomenutim pristupima, ali se kod prvih shvaćanje da je povijest učiteljica života može svesti na to da “učiteljica” predaje svojim učenicima upravo u skladu sa svojim svjetonazorom ili čak političkim ciljevima, a pristaše drugoga pristupa ponekad naivno vjeruju da se prošlost može istraživati s objektivnošću i distancom prema predmetu istraživanja kao što to rade prirodoslovne i tehničke znanosti. U nemogućnosti strogog razgraničenja između dva tako različita pristupa ostaje tek upozorenje da sljedbenici prvoga u popularizaciji znanosti ne završe u izravnim krivotvorinama u cilju svojih političkih probitaka, a da sljedbenici drugoga ne postanu potpuno ravnodušni prema svemu prošlom bez obzira na to koje je posljedice ta prošlost ostavila u sadašnjosti. Izlagači ovoga panela bili su dr. sc. Mladen Ančić (Odjel za povijest, Sveučilište u Zadru) s temom “Mjesto prošlosti u konstrukciji suvremenog političkog spektakla i profesionalna historiografja”, dr. sc. Tihomir Cipek (Fakultet političkih znanosti, Zagreb) s temom “Osnivački mit. Uloga povijesti u konstituciji Republike Hrvatske”, dr. sc. Mario Jareb (Hrvatski institut za povijest, Zagreb) s temom “Suvremena hrvatska povijest, povijesni mitovi i stereotipi – odraz u hrvatskoj javnosti”, dr. sc. Ante Nazor (Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb) s temom “Mediji i činjenice – interpretacija događaja iz Domovinskog rata” te Tihomir Ponoš, prof. (Novi list, Rijeka) s temom “Interes javnih medija za teme iz povijesti u retrospektivi zadnja dva desetljeća”. Moderator rasprave bio je dr. sc. Zdenko Radelić (Hrvatski institut za povijest, Zagreb).

9

Historiografja / poviest u suvremenom društvu

Iako bi bilo iznimno vrijedno objediniti na jednom mjestu sva razmišljanja izrečena na okruglom stolu, takav bi zbornik svojim obimom, nažalost, znatno premašio opseg planiranog izdanja. Stoga je Uredništvo odlučilo objaviti pisane verzije samo nekih izlaganja.

Nadamo se da je taj izbor uistinu reprezentativni uzorak onoga što je izgovoreno i zaključeno u raspravama tijekom okrugloga stola “Historiografja/povijest u suvremenom društvu”.

Budući da se rad svih diskusijskih panela snimao i prenosio uživo, napominjemo da osim ovoga zbornika svatko zainteresiran može pogledati snimku skupa na kanalu Hrvatskoga instituta za povijest portala YouTube (http://www.youtube.com/playlist?list=PL6EA12A77 892AA9A4).

Urednici U Zagrebu 1. svibnja 2013.

10