FELDMARŠAL SVETOZAR BARUN BOROJEVIĆ OD BOJNE, Zbornik radova, Zagreb, HIP, 2011,

FELDMARŠAL SVETOZAR BARUN BOROJEVIĆ OD BOJNE (1856.-1920.)

ZBORNIK RADOVA

Hrvatski institut za povijest Zagreb, 2011..

SADRŽAJ PREDGOVOR .................................................................................................................... 7 Mira Kolar-Dimitrijević, ZAŠTO VOJSKOVOĐU SVETOZARA BOROEVIĆA OD BOJNE TREBA ZADRŽATI U SJEĆANJU . ..................................................................... 9 Livia Kardum, AUSTRO-UGARSKA RATNA DIPLOMACIJA I TALIJANSKO RATIŠTE ........................................................................................................................... 23 Petra Svoljšak, SLOVENSKI SPOMIN NA PRVO SVETOVNO VOJNO IN MESTO FELDMARŠALA SVETOZARJA BOROJEVIĆA PL. BOJNE V NJEM........................ 31 Lovro Galić, JE LI SE SOŠKU FRONTU MOGLO OBRANITI I UZ MANJE ŽRTAVA? RAZLIČITA MIŠLJENJA O BOROJEVIĆEVIM STRATEŠKIM OPCIJAMA NA JUGOZAPADNOJ FRONTI 1915.–1918. ........................................................................ 43 Dinko Čutura, USPOREDBA STUDIJA STJEPANA SARKOTIĆA I STUDIJA CONRADA VON HÖTZENDORFA O PRETPOSTAVLJENOM SUKOBU NA TALIJANSKOM BOJIŠTU SA STVARNIM DOGAĐAJIMA KOJI SU SE ZBILI OD 1915. DO 1917. . ................................................................................................................ 71 Tado Oršolić, JUGOZAPADNO TALIJANSKO BOJIŠTE I MARŠAL BOROJEVIĆ U DALMATINSKIM NOVINAMA NARODNI LIST I SMOTRA DALMATINSKA (1915.– 1918.) ................................................................................................................................. 91 Vijoleta Herman Kaurić, ZA NAŠU JUŽNU VOJSKU. RODOLJUBNE AKCIJE ZA TALIJANSKO RATIŠTE PROVEDENE U ZAGREBU 1915. I 1916. ......................... 101 Ivica Zvonar, KONTAKTI IZMEĐU FRANA BARCA I SVETOZARA BOROEVIĆA TIJEKOM PRVOG SVJETSKOG RATA . ...................................................................... 117 Milan Pojić – Danijela Marjanić, PISMA VOJSKOVOĐE SVETOZARA BOROEVIĆA 1912.–1920. ..................................................................................................................... 125 Željko Holjevac, SVETOZAR BOROJEVIĆ: O RATU PROTIV ITALIJE . ................... 147 Josip Prgomet – Marino Manin, RECEPCIJA FELDMARŠALA SVETOZARA BOROJEVIĆA U USPOREDBI HRVATSKE, JUŽNOSLAVENSKE I EUROPSKE BIOGRAFSKE LEKSIKOGRAFIJE .............................................................................. 153 Ivan Mirnik, FELDMARŠAL SVETOZAR BARUN BOROEVIĆ OD BOJNE NA MEDALJAMA ............................................................................................................... 161 Tomislav Aralica, SABLJA FELDMARŠALA BOROJEVIĆA . .................................... 179 Tomislav Šulj, SJEĆANJA GOSPOĐE NEDE PRPIĆ ................................................... 187

FELDMARŠAL SVETOZAR BARUN BOROJEVIĆ OD BOJNE (1856.-1920.) ZBORNIK RADOVA

PREDGOVOR Ovaj zbornik radova obuhvaća pisane priloge prikupljene od izlagača na Međunarodnom znanstvenom kolokviju Svetozar Borojević od Bojne (1856.–1920.): U povodu 150. obljetnice rođenja, održanom u Mečenčanima 13. prosinca 2006. godine. Kolokvij su organizirali Hrvatski institut za povijest, Općinsko poglavarstvo Općine Donji Kukuruzari, Družba Braća hrvatskog zmaja i Hrvatski državni arhiv.

Feldmaršal Svetozar barun Borojević od Bojne (Mečenčani, 13. prosinca 1856.

– Klagenfurt, 23. svibnja 1920.) preuzeo je od 27. svibnja 1915. zapovjedništvo nad 5. armijom, koja je držala bojišnicu na Soči, i tako postao austro-ugarski vojni zapovjednik koji se neposredno suprotstavljao zauzimanju i pripajanju Londonskim ugovorom Italiji obećanih teritorija na istočnoj obali Jadrana. U toj se ulozi istaknuo kao strateg koji je protunapadima ograničenih razmjera provodio aktivnu obranu, nanoseći Talijanima velike gubitke i onemogućavajući njihovo napredovanje. Pred kraj listopada 1917. pokrenuta je 12. sočanska bitka, u kojoj su talijanske postrojbe odbačene sve do rijeke Piave, i takvo je stanje održano do kraja rata. Dakle, pored činjenice da je Svetozar Borojević bio jedini časnik s hrvatskog državnog prostora koji je u austro-ugarskoj vojsci dobio čin feldmaršala te da je bio nositelj najviših i najprestižnijih odlikovanja, njegova je uloga u Prvom svjetskom ratu bila neposredno povezana s čuvanjem slovenskih i hrvatskih prostora od talijanskih posezanja. Po sklapanju primirja okupacija je ipak uslijedila, a on sam – zaboravljen i odbačen od naroda koje je toliko zadužio – umro je u bijedi, još prije sankcioniranja tog pitanja mirovnim sporazumom.

Zbornik ne pretendira pružiti sveobuhvatnu i iscrpnu sliku života i djela Svetozara Borojevića niti iscrpan uvid u okolnosti i općenito značajke vremena u kojem je djelovao.

Njegova temeljna vrijednost sastoji se u činjenici da su u njemu raščlanjene mnogobrojne teme koje će pridonijeti poznavanju i vrednovanju Borojevićeva djela te će predstavljati poticaj za formuliranje novih istraživačkih pitanja i za nastavak istraživanja.

Iako je autorima preporučeno da se pri pisanju svojih priloga pridržavaju uputa autorima iz Časopisa za suvremenu povijest, uredništvo se opredijelilo za minimalne intervencije te za poštivanje različitih odstupanja i autorskih osobitosti. Jednu od navedenih osobitosti predstavljaju i dvije inačice pisanja prezimena Borojević: prva je korijenski oblik Boroević, kako se i sam feldmaršal potpisivao, za koji se opredijelio veći broj autora, a druga Borojević,

FELDMARŠAL SVETOZAR BARUN BOROJEVIĆ OD BOJNE (1856.-1920.) ZBORNIK RADOVA

sukladno suvremenom pravopisu i obliku prezimena koji mahom prevladava u literaturi XX. stoljeća, a tu je inačicu također koristio znatan dio autora.

Na kraju zahvaljujemo svim institucijama i pojedincima koji su pomogli organiziranju znanstvenog kolokvija o feldmaršalu Svetozaru Borojeviću, autorima pisanih priloga te svima onima koji su na bilo koji način pridonijeli objavljivanju ovog Zbornika.

dr. sc. Marino Manin