37. SALON MLADIH - VEČERNJI LIST

OLD A OD NNI I

Meštrovićev paviljon Trg žrtava fašizma 16 Arheološki muzej Zrinjevac 19

H

Galerija AMZ Ulica Pavla Hatza 6

H

Galerija Putolovac Ilica 112 Inkluzivna umjetnička galerija Art&CeRZe Ulica kneza Mislava 11

HDLU HDLU

SM SM AAL L LLA A OD OND I H NI H

HDLU www.salonmladih.hdlu.hr

HDLU

Očuvanje mladosti proteku vremena usprkos Ivana Andabaka ravnateljica HDLU

Salon mladih najveća je i najdugovječnija nacionalna izložbena manifestacija vizualnih umjetnika do 35 godina koja ove godine bilježi već 37. izdanje. Vrlo osobno, riječ je o projektu kroz koji sagledavam svojih 10 godina u ulozi ravnateljice HDLU-a. Naime, već drugi dan svoga prvog mandata našla sam se u situaciji otvaranja 32. salona mladih, u čijoj pripremi nisam sudjelovala.

Potencijal i značaj ovog projekta bio mi je odmah jasan te sam iz gorljivih reakcija scene, polariziranih mišljenja umjetnika i iznimnog interesa medija iščitala koliko je Salon mladih, zapravo, potreban i bitan.

Iako jasno vidim aspekte daljnjeg razvoja, pet izdanja kasnije mogu pouzdano reći da je Salon mladih danas osvježen i pomlađen te da je iz izložbe prerastao u veću, otvoreniju, dinamičniju i atraktivniju manifestaciju koja pruža bolju potporu umjetnicima i kustosima u njihovom karijernom razvoju, a pritom uživa snažniji interes publike i veći ugled kod partnera.

Izložbeni program ovog izdanja razgranao se i profilirao u čak četiri dionice. Centralna izložba Pao sat u bunar, prema preciznoj kustoskoj koncepciji Lovre Japundžića, zauzima sve prostore Meštrovićeva paviljona te donosi donosi velik broj posve novih umjetničkih imena, ispunjavajući time ulogu generatora noviteta na sceni.

Nadalje, označava i pomak u produkcijskom radu kustosa s umjetnicima te osiguranju sredstava za pripremu pojedinih novih umjetničkih djela specifično izrađenih za ovu izložbu. Praksa je to koju smo započeli

Produkcijski tim 37. salona mladih (s lijeva na desno): Martina Miholić, Nika Šimičić, Ivana Andabaka, Lora Rajčić, Ivana Završki, Lovro Japundžić, Jelena Šimundić Bendić, Luja Šimunović, Jurica Mlinarec, Klara Petrović

na prošlom Salonu, a dodatno unaprijedili ove godine. Izložbom Situacija želimo dati prostor svim onim istaknutim umjetnicama_ ima čiji je rad zapažen u prethodne dvije godine, a koji_e se svojim djelovanjem ne mogu pronaći u usko zadanom konceptu, kako nam se ne bi dogodili propusti u bilježenju i praćenju mlađe generacije.

Kustosice Lora Rajčić i Ivana Završki predstavit će umjetnike, među ostalim lokacijama, u impresivnom i za Situaciju dosad najvećem izložbenom prostoru Arheološkog muzeja Zagreb. Venientes, u organizaciji ALU ZG, predstavlja istaknuta ostvarenja studenata zagrebačke akademije, dok je novitet ove godine grananje suvremene umjetnosti izvan izložbenih prostora i „preuzimanje“ poslovnih prostora poduzeća koje djeluju ili u svoj rad uključuju područje kulturnih i kreativnih industrija.

Kroz mali festival Takeover, čije smo kuriranje povjerili kolektivu Kućća, ciljamo senzibilizirati industriju prema suvremenim umjetničkim praksama te potaknuti veću podršku u budućim produkcijama.

sastoji od izvedbenog, filmskog, glazbenog i edukativnog segmenta.

Izuzetno nam je važan novouspostavljeni međunarodni pogled, odnosno program povezivanja lokalnih umjetnika/ica s inozemnom scenom. Ove godine ugošćujemo jedanaest profesionalaca iz osam europskih država koji će za izlagače Salona mladih održati seminar Velika očekivanja o profesionalizaciji umjetničkog djelovanja, a zatim sudjelovati u javnom simpoziju Temporalnost u izložbenim praksama.

Također, kako bi Salon mladih bio aktivno mjesto susreta, sve veću pozornost stavljamo na popratni program koji se

Iščekujući početak dugo priželjkivane obnove Doma hrvatskih likovnih umjetnika, za koju je HDLU osigurao oko 20 milijuna eura, Salon mladih je, kako stvari stoje, posljednja velika izložbena manifestacija u Meštrovićevom paviljonu prije zatvaranja Paviljona za javnost. Tim više, Salon je i razlog za slavlje i okupljanje ovog proljeća, dok maštamo o uspješnoj provedbi obnove i što bržem povratku u novouređen i novoopremljen galerijski prostor, možda već i za 38. salon mladih.

Za razvoj manifestacije nužna je rastuća potpora pokrovitelja i partnera, a ta je mreža sve veća i stabilnija. Istaknula bih glavnog medijskog pokrovitelja, Večernji list, koji ovakvim specijaliziranim izdanjima pruža izuzetno dragocjen prostor za predstavljanje suvremene umjetnosti u dnevnim novinama, zatim Erste banku koja osigurava novčane nagrade za istaknute umjetnike. Pored vjernog praćenja Ministarstva kulture i medija, Grada Zagreba i Turističke zajednice Grada Zagreba, uključili smo i europsko financiranje. Ostvarili smo i važan pomak u interesu privatnih donatora za novčane nagrade umjetnicima, čije će mecenatstvo, nadam se, inspirirati i druge angažmane privatnih financija u svrhu podrške umjetnosti, ali i potaknuti Vladu Republike Hrvatske, Ministarstvo financija i Ministarstvo kulture i medija da kreiraju poticajnu politiku za razvoj filantropije u umjetnosti.

LA OD NI Lovro Japundžić

Tematski okvir centralne izložbe 37. salona mladih nastao je prilično spontano. Naime, Natječaj za kustosa sljedećeg izdanja objavljen je vrlo rano, još u listopadu 2022. godine. Bilo mi je izazovno odabrati temu koja će me motivirati, a istovremeno i dalje biti relevantna u proljeće 2024. godine.

Ubrzo sam shvatio da razmišljanja o nepredvidljivosti budućnosti, umjetničkim tokovima, ali i vlastitim interesima dijele jednu zajedničku krovnu temu - VRIJEME.

za naslov budući da upravo svrgavanje autoriteta (normativnog vremena) te istraživanje novih početaka, smjerova i tokova vremena predstavljaju glavne tematske odrednice.

osobni narativi, unatoč svim svojim partikularnostima, lako mogu postati javni i svačiji.

Kako koncept „izgubljenog vremena“ rezonira unutar radova izloženih unutar izložbe Pao sat Po čemu je ovogodišnji Salon mladih u bunar, posebno u kontekstu drugačiji od dosadašnjih? suvremene kulture brzog tempa i Ovogodišnji Salon mladih, uz bogat izložbeni stalne povezanosti? program, donosi jednako tako ambiciozan popratni program. Galerija Ispod, Dio radova s izložbe bavi se odnosno podrumski prostor Meštrovićeva upravo efemernim i neuhvatljivim paviljona, postaje dno bunara, mjesto za vremenskim trenucima, eksperimentalne glazbene i izvedbene svojevrsnim ekscesima koji su programe koji dodatno kontekstualiziraju zbog svoje neproduktivnosti temu nenormativnog toka vremena. ugroženi brisanjem. Ove Kako bi opisao temu ovogodišnjeg Salona?

Naglasak je na radovima kolektiva s preokupacije vidljive su u nezavisne scene koji, kroz alternativne fotografskoj seriji Davida Bakarića pedagogije, aktivno slušanje i kolaborativne Mihaljevića koji naglašava magične koreografije, otvaraju prostor osjetilnog trenutke introspekcije, naizgled oblikovanja i usvajanja znanja. banalne radnje koje ga odvode u disocijativna stanja nepredvidivog Na koji su sve način umjetnici pristupili temi trajanja. Ova stanja mogu biti i dio vremena u svojim radovima? kolektivnog iskustva, primjerice u kulturi clubbinga, obilježenoj Među tematskim preokupacijama vidljiv je kratkotrajnim i intenzivnim fokus na intimnim narativima koji otkrivaju iskustvima koja ne ostavljaju osobne anksioznosti, sanjarenja, euforične opipljive tragove. Atmosferom i disocijativne trenutke svakodnevice, koja noćnih provoda i mladenačkim poprima magične kvalitete. Dio predstavljenih otpuštanjem kontrole bavi se radova bavi se iskrivljenim kronologijama, u svom radu fotograf Marko anakronizmima i nekonzistentnostima Zbodulja. Pokušaj zamrzavanja vremena kroz preklapanja stvarnih i izmišljenih prolaznih euforija vidljiv je i u radu memorija, pronađenih arhiva i medijskih Anđele Zanki i Mie Maraković koje manipulacija koje naglašavaju sve težu u dužem periodu međusobno distinkciju između online i offline života. razmjenjuju glasovne i video Neizostavna zabrinutost zbog ugroženih poruke. Njihovo čuvanje i bilježenje prirodnih resursa vidljiva je u radovima prerasta u osobni projekt, a koji progovaraju o ciklusima prirode, sakupljeni zvučni i tekstualni devastaciji i regeneraciji, osluškivanju materijali pretvoreni su u bioloških impulsa i kemijskih procesa koji ambijentalnu instalaciju. svjedoče kako sve postoji kao neprekidna materijalizacija vremena koja su se u nekom Služi li koncept Pao sat u bunar trenutku dotaknula. Dio umjetnika okupiran kao metafora za trenutno stanje je procesualnošću vlastitog rada kroz u politici, kulturi, umjetnosti i različite tretmane slikarske površine te društvu? eksperimentiranje sa sintetičkim i tehnološkim materijalima ili strojnim učenjem koje U 2022., kada sam raspisivao omogućava prijevod iz jednog medija u drugi. koncept izložbe, riječ „permakriza“ (engl. permacrisis) izabrana je za Na koji način izložba reflektira ideju riječ godine prema britanskom „vremenskog bunara“ u kontekstu digitalne Collins Dictionaryju. Ova riječ ere, gdje su informacije, memorija i iskustva opisuje permanentan osjećaj istodobno dostupna i preplavljena? nesigurnosti, zabrinutosti i hitnosti koji je zavladao u U ovom kontekstu istaknuo bih rad postpandemijskom svijetu Andreja Drožđana, u kojem autor istražuje obilježenom političkom povezanost svojih i tuđih uspomena, prekarnošću i klimatskom Predstavljeni radovi pozivaju na otkrivanje koristeći sadržaj iz svakodnevnog života krizom. Bacanje u bunar u zanemarenih odnosa s vremenom preispitujući na koji nailazi u online i offline oblicima mom izložbenom konceptu ne odnos vlastitih i tuđih temporalnosti s kojima na raznim lokacijama ili internetskim znači nužno odustajanje zbog smo u svakodnevnoj interakciji. platformama. Između pronađenih i nemogućnosti nošenja s krizom vlastitih predmeta ili sjećanja, autor stvara ili teretom vremena. Odnosno, Kako si odabrao ovaj naslov? poveznice, koristeći metode prijevoda, možda to i znači, ali više shvaćeno slučajnosti ili asocijacije.

U instalaciju u kontekstu odbacivanja retorike Gospodari vremena nemaju vidljivo lice, uključuje i audio rad sastavljen od rečenica gospodarenja vremenom poput cara u dječjoj igri Care, care preuzetih iz internetskih članaka, pop-up ideologije konstantnog rasta, gospodare, koliko ima sati?. U ovoj igri, reklama, ali ponajviše iz statusa nasumičnih razvoja i kompeticije. Ova izložba car je igračima okrenut leđima, a oni ga korisnika društvenih mreža poput Twittera poziv je na slobodan pad, u ispituju za vrijeme. Cilj je životinjskim ili Instagrama.

Ovaj rad savršen je primjer kojem hvatamo sve one koje skakutanjima približiti se caru i naposljetku ispreplitanja online i offline temporalnosti, smo isključivali iz dominantnih preuzeti njegovu ulogu. Ako car na pitanje o pri čemu tuđa iskustva postaju alati za vremenskih tokova, a s kojima vremenu odgovori „Pao sat u bunar”, igrači interpretaciju i reaktualizaciju vlastitih možemo zamišljati nesavršene, ali se vraćaju na početak igre. Metaforika ove prošlosti.

Ova preklapanja pokazuju kako ujedno i bolje budućnosti. igre mi se svidjela i poslužila kao inspiracija

Centralna izložba bavi se problematikom percepcije vremena, naučene mjere koje koristimo za razumijevanje svijeta kojeg susrećemo.

Iskustvo protoka vremena neodvojivo je od razmišljanja u vremenskim jedinicama, apstraktnim prostorima, kazaljkama i brojevima.

Njima smo se prilagodili, rijetko propitujući u kojoj mjeri ove jedinice mogu odgovoriti na temporalnu kakofoniju planeta kojoj i sami pripadamo. Pao sat u bunar pokušaj je oslobađanja od nametnutih vremenskih okvira, osluškivanje glasova onih oko nas, ali i preispitivanja vlastite uloge u kaotičnom vremenu koje stalno iznova otkriva svoju sklonost ekscesu.

MEŠTROVIĆEV PAVILJON

HDLU

SM AL LA OD NI H 25.04. — 16.06.

Lovro, što te inspiriralo da konceptualiziraš izložbu Pao sat u bunar?

25.04. — 16.06.

H

kustos centralne izložbe u razgovoru s izvršnom producenticom Salona Martinom Miholić

MEŠTROVIĆEV PAVILJON

HDLU

Jelena Visković

Motonation 2024.

Motonation je znanstveno-fantastični motoristički film koji prati priču člana alternativne zajednice zvane Happy Nation u njegovoj avanturi na hakiranom gradskom motociklu. Ovo putovanje, koje se odvija izvan granica spomenute zajednice, istražuje teme individualnosti, komformizma, utjecaja tehnologije na povezanost među ljudima, otuđenja u smislu performativnosti prošlih narativa, identiteta u dijaspori i općenito u vezi s globaliziranom performativnom pop kulturom i društvenim mrežama. Kroz ova univerzalna pitanja povezuje se sa širim skupom tema koje istražuju politiku tijela i performans u bivšoj Jugoslaviji i regiji danas. Tu otuđenost i nelagodu predstavlja kao sredstvo transformacije. Motonation se nastavlja na veći opus pod nazivom Volumes. Ovaj ciklus koristi spekulativno pripovijedanje i suvremene tehnologije izgradnje svjetova kako bi progovorio o društvenim, političkim i ekološkim pokretima 20. stoljeća koji su smatrani radikalnima u smislu da su imali potencijal donošenja društvenih promjena, ali su se često doživljavali kao neispunjena obećanja iz prethodne ere.

David Bakarić Mihaljević

Ponekad dok čekam bus toliko mi je dosadno da želim nestati 2022.-2023.

Serija fotografija koja se bavi istraživanjem odnosa osobnih rutina, pokreta i akcija koje su neodvojiv dio postojanja. Rutine često služe kao neki oblik strukture, mentalne sigurnosti da se stvari odvijaju kako treba.

Ponekad te akcije potraju predugo. Naučene motorike transformiraju se u automatizme koje rijetko osvješćujemo. U predstavljenoj fotografskoj seriji David Bakarić Mihaljević istražuje pauze i tišine, privremene smetnje koje rastežu minute trajanja naizgled banalnih radnji. Disocijativni trenuci svakodnevice mogu biti dezorijentirajući – propuštanje busa zbog zadubljenosti u vlastite misli, zvuk usisavača koji odvodi daleko od dnevne sobe, pranje zubi koje nas suočava s vlastitim odrazom u ogledalu.

Izbjegavajući dokumentarni pristup, autor svjesno bira fotografski tretman koji naglašava magične momente introspekcije uz koju ga vežu snažni fizički i emotivni odgovori. Inscenirana svakodnevica pokušaj je ponovnog vraćanja u ova disocijativna stanja nepredvidivog trajanja. Iz njih se uvijek moguće vratiti, ali nikada se ne zna kada će to točno biti.

Marko Gutić Mižimakov

Lov na zmajice 2024.

Oslanjajući se na poglavlje znanstveno fantastičnog romana Zvijezde u mom džepu poput zrnca pijeska Samuela R. Delanyja iz 1984., zajedničkim naporom s drugim umjetnicaima, realiziran je rad koji žanrovski istovremeno pripada plesnom, fantastičnom i queer filmu ceste. Protagonistikinje filma animirane začudnim okolišem Dalmatinske zagore i zvukom konče (rog školjke morskog puža), sudjeluju u tradiciji postajanja jedno drugom zvanom „Lov na zmajice“. Metodom međusobne preobrazbe između prijatelja umjetnika, krajolika, raznih algoritama strojnog učenja, procesa rada na filmu i s filmom, ovaj rad predstavlja istraživanje mimikrije, somatike, osjetilnog te prijevoda iz jednog medija u drugi.

2023.

Iva Zagoda

S_23

2023.

Polazeći od opažanja, šetnji i osluškivanja, autorica Iva Zagoda ciklusom Kretanja opredmećuje svakodnevnu dinamiku svog okruženja.

Skulpture odmjerenih razgranatih kompozicija, nastale pretežno od industrijskih materijala – betonskih kocki, metalnih cijevi, žice i plastičnih crijeva, u prostor ulaze kao upečatljivi čvorovi boja, linija i tekstura kao trenutci uhvaćeni u vremenu.

Tekstilna instalacija Drugačije sutra pojednostavljena je vizualizacija apstraktne ideje – spekulativnog koncepta koji preispituje budućnost stanovanja i bivanja, komunikaciju čovjeka i tehnologije te uključivanje bioloških procesa u dizajn neposrednog okruženja. S premisom da će stambeni prostori postajati sve nedostupniji i sve sličniji, dok će se naše navike, želje i ukusi mijenjati, nadopunjavati i profilirati, nastaje ideja o stroju koji odgovara na te promjene. Ovom instalacijom autor potiče na promjenu u percepciji stabilne, unaprijed zadane i teško promjenjive strukture stambenog prostora, prema organskoj i fleksibilnoj formi koja mijenja oblik i svojstva u odnosu na ljudske potrebe. Kao glavni materijal odabran je tekstil zbog svojstva izrazite prilagodljivost, ali i prisutnosti kroz čitavu povijest stanovanja i odijevanja. Instalacija se sastoji od statične metalne konstrukcije, pomične mehaničke ruke s izvorom svjetlosti koja potiskuje tekstilni kompozit, napravljen od bio-pjene nanesene po uzorku na tanko pletivo, napet poput opne na metalni okvir. Mehanička ruka miče se po konstrukciji slično CNC stroju u x, y i z smjeru. Njen pomak ovisan je o kretanju posjetitelja i napisanom programskom jeziku koji instalaciji pomaže da “odgovara” na tjelesne pokrete i gestikulirane emocije. Sve to prati senzor Kinect koji uz pomoć računala prevodi sve ono što vidi u koordinate po kojima motori pomiču mehaničku ruku. U određenom trenutku, iz nepoznatog razloga, stroj mijenja odnos do osobe koju promatra. Taj pretprogramiran “neposluh” služi kao kritika ograničenosti ljudskog registra pažnje te jednostrane komunikacije u kojoj efikasnost ostaje jedini pokretač.

Lav Paripović

Op linije +/2024.

Op linije +/- treći je rad u seriji Slikarski loop kojom se istražuje procesualnost rada i postupak različitih tretmana slikarske površine nanošenjem boje na zid. U predefiniranom polju zida koje oblikom evocira slikarsko platno, autor slobodnom rukom izvodi niz linija koje se savijaju iz paralelnih vertikalnih linija u horizontalne i obratno. Iluzija kretanja linija izvedena je stop-motion animacijom, a počiva na fotografskoj dokumentaciji rada. Simultanim prikazom slikanja i brisanja linija, autor dekonstruira osnovni postupak dodavanja (+) i oduzimanja (-) kadrova u animaciji kako bi razotkrio inače skrivene slikarske procese. Izražena je sistematičnost, kao i repetitivnost slikarskog postupka, dok mutna figura autora naglašava fizikalnost rada i vrijeme izvedbe. Na ovaj način, slikar je prikazan izoliran u svom ateljeu kako se kreće u vremenskoj petlji vlastitog rada.

H 25.04. — 16.06.

Drugačije sutra

MEŠTROVIĆEV PAVILJON

HDLU

SM AL LA OD NI H 25.04. — 16.06.

Lovro Ivančić

LA OD NI

MEŠTROVIĆEV PAVILJON

HDLU

SITUACIJA Lora Rajčić i Ivana Završki kustosice Situacije

u razgovoru s izvršnom producenticom Salona Martinom Miholić

Lora Elezović

O kvaliteti radova odlučivale smo na temelju pregleda različitih izložbi i događanja, kroz koje su se mladi umjetnici predstavljali, u odnosu na širi kontekst suvremene umjetničke scene, ali i individualno. Važno nam je bilo odabrati umjetnike čiji rad u ovom trenutku nije dovoljno valoriziran – odnosno, one za koje smo procijenile da bi Situacija mogla biti prilika za izlaganje na izložbi ovog tipa ili potvrda njihove tek prepoznate kvalitete, s obzirom na to da se radi o mladim umjetnicima do 35 godina, kao što je slučaj i kod Salona.

Situacija se odvija u više zagrebačkih izložbenih prostora. Možete li podijeliti kako je tekao proces odabira prostora te kako prostor sam utječe na percepciju i doživljaj izložbe?

S obzirom na to da je ovo treće izdanje Situacije, nakon revitalizacije ovog programa u okviru Salona mladih, izložba od strane publike nije percipirana unutar određenih prostora, budući da su se oni mijenjali.

To omogućava fleksibilnost pri odabiru, ali i predstavlja izazov u promišljanju odgovarajućih prostora, posebice uzimajući u obzir mogućnosti manjih izlagačkih prostora da ugoste određene projekte koji ne pripadaju njihovom redovnom programu.

Velik dio izložbe održat će se u Arheološkom muzeju i galeriji Arheološkog muzeja, gdje će neki od umjetnika ulaziti u dijalog s radovima iz fundusa ili reinterpretirati različite pojmove unutar arheologije. Tako će posjetitelji imati priliku upoznati neke od umjetnika kroz njihove uobičajene umjetničke prakse, ali s novim promišljanjima o poznatim arheološkim temama. Galerija Art&CeRZe odabrana je i zbog “tradicije”

izlaganja radova Situacije unutar tog prostora, što je ključno u doživljavanju i vrednovanju izložbe od strane publike, koja ju često doživljava kao “antisalon”, unatoč tome što se ne radi o prikazivanju umjetnika “odbačenih” u selekcijskom procesu za centralnu izložbu Salona, već dapače pozvanih umjetnika koji su ostvarili zapažena umjetnička ostvarenja u protekle dvije godine.

S obzirom na to da Salon mladih ima dugu povijest u predstavljanju novih umjetničkih trendova, možete li identificirati neke trendove ili teme koje dominiraju među ovogodišnjim izloženim radovima?

Sveukupno gledajući, možemo reći da se umjetnici vrlo često bave sjećanjima i proživljenim iskustvima koja utječu na formiranje njihovih pogleda, kao što su traume i razni osobni izazovi. Također se bave angažmanom u društvu i eksperimentiraju s različitim medijima. Radi se, dakle, o introspektivnim pogledima, ali i odgovorima na različite vanjske podražaje koji pokazuju da mladi umjetnici prepoznaju svoju aktivnu ulogu u društvu. Njihovi radovi omogućuju šire čitanje, poistovjećivanje, ali i pokretanje diskusije o perspektivi i budućnosti mladih, čime se pripisuje dodatna vrijednost izložbenom programu Situacije, koji poziva na aktivno sudjelovanje promatrača.

Možete li istaknuti neke od radova koji su vam se posebno istaknuli tijekom selekcijskog procesa? Što ih čini jedinstvenima ili reprezentativnima?

Prilikom selekcije radova razmišljale smo o konceptima i pristupima koje smatramo vrijednima isticanja. Odabrani umjetnici, kako mi to vidimo, djeluju promišljeno i posvećeno onome što ih zaokuplja, a što nam ne približava samo njihovo tumačenje vlastite pozicije u suvremenom svijetu, nego i širu sliku iskorištavanja potencijala umjetnosti da progovori o pojedinim pitanjima. Tako je, primjerice, rad Novo nebo i nova zemlja umjetnice Josipe Henizelman sjajan primjer poigravanja s medijem i aktiviranja pogleda, odnosno nastavka istraživanja temeljnoga pitanja u polju vizualne umjetnosti – što i kako gledamo, na čemu je posebno važno inzistirati u današnje vrijeme kad smo okruženi vizualnim sadržajem osmišljenim prema principu kratkotrajnog privlačenja pogleda. Riječ je o fotografijama svojevrsnih vizualnih tragova koje asociraju na pejzaže, a promatrača vode kroz proces preobrazbe koji nadilazi materijalnu, prikazivačku stvarnost. Sličnu tematiku u svome radu Afterlife, What an Awful Word dotiče i umjetnica Gaia Radić, koja se bavi istraživanjem pogleda i svijesti sagledavajući širu povijesnu sliku te referirajući se na filozofska i teorijska tumačenja tih procesa čijih smo rezultata svjedoci, a koji se odvijaju bez naše kontrole, što je zanimljivo usporediti s uznapredovalim tehnološkim mogućnostima umjetne inteligencije. Posve suprotno, s polazištem u preispitivanju percepcije kao iluzije stvarnosti, radi Luka Kušević zalazeći iza “vidljivog”. Ovdje bismo spomenule i instalaciju Portret umjetnika Šimuna Bućana, koji, baveći se povratkom u obiteljski dom, taj čin sagledava istovremeno iz subjektivne, ali i objektivne perspektive, koristeći poznati prostor u koji su upisana

Marko Dajak

Unatoč tome što Situacija nema unaprijed definiranu temu, određen je njezin cilj, koji se odnosi na predstavljanje presjeka suvremene umjetničke scene mladih umjetnika. Stoga smo se vodile odabirom radova za koje smo smatrale da najbolje prikazuju tu umjetničku scenu, uzimajući u obzir različitost medija, tema i tehnika kroz koje se umjetnici izražavaju. Cilj nam je bio opisati ono što nas sve povezuje – promišljanje svakodnevice kroz introspektivan pogled, ali i kao odgovor na vanjske podražaje.

Josip Kresović

Kako ste pristupile selekciji umjetničkih radova za ovogodišnju Situaciju, s obzirom na to da program nema unaprijed definiranu temu? Koji su bili ključni kriteriji?

Gledajući unatrag na tradiciju Salona mladih i gledajući unaprijed, koje inovacije ili promjene smatrate ključnima za održavanje relevantnosti i svježine izložbe za buduće generacije umjetnika i publike?

Smatramo da je za održavanje relevantnosti i svježine izložbe ključna sinergija između kustosa i umjetnika, što treba promatrati na razini cjelokupnog “sustava”.

Razvoj takve suradnje je dugotrajan proces koji počinje već na fakultetima i akademijama.

Izložba koja spaja mlade kustose i mlade umjetnike bit će relevantna dok god odražava jasan kustoski odabir u pregledu stanja na umjetničkoj sceni. Ta se sinergija direktno prenosi na kvalitetu radova; s jedne strane je umjetnički i kreativni rad, a s druge kritički i istraživački rad, koji usmjerava prema produkciji što kvalitetnijih radova.

22.05. — 16.06.

H SITUACIJA

Popratni su programi osmišljeni s namjerom da se odmaknemo od uobičajenih oblika umjetničkih razgovora, odnosno da polaznici kroz praktično iskustvo bolje upoznaju s metodama rada umjetnika/voditelja radionica, motivima i temama kojima se bave, odnosno koje obilježavaju njihovo stvaralaštvo. Tako će, primjerice, umjetnica Manuela Pauk kroz radionicu Gerilski vrtlari organizirati akciju mikroozelenjavanja užeg središta grada, na kojoj će se izrađivati zemljane bombice.

Manuela će održati i radionicu Urbani herbarij za korisnike Centra za rehabilitaciju Zagreb, na kojoj će sudionici na temelju fotografija urbanih biljaka izrađivati kolaže i raditi vlastitu interpretaciju tih biljnih vrsta. Radionicu Ono unutra održat će umjetnik Josip Kresović, kroz koju će predstaviti koncept svog rada, kombinirajući teorijski dio radova iz perspektive psihologa – radova vezanih uz identitet i obrambene mehanizme u obliku umjetničkog rada te praktičan dio, koji će uključivati izradu kaširanih papirnih ploha prema principu oblikovanja rada. Radionice će održati i umjetnice Marlen Ban i Lucija Bogunović. Marlen Ban će na radionici izrade asocijativnog veza pod nazivom Grafiti na platnu polaznike voditi kroz izradu veza uz raspravu o vlastitom radu i značenju boja. Na radionici Lucije Bogunović Kolaž riječi propitivat će se pojam doma kao prostora, ali i osjećaja, povezivanjem vizualnog umjetničkog izražavanja, poezije i predmeta koji asociraju na dom.

Naposljetku, u suradnji s portalom Kulturflux, održat ćemo i program Misli(ti) o umjetnosti koji će biti usmjeren na poticanje pisanja tekstova o suvremenoj umjetnosti na primjeru izložbe Situacija

ARHEOLOŠKI MUZEJ GALERIJA AMZ

HDLU GALERIJA Art&CeRZe

SM AL LA OD NI H 22.05. — 16.06.

Nadamo se da će publika u raznolikosti umjetničkih poetika prepoznati teme od šireg društvenog i političkog značaja, ali i reagirati na individualne priče intimnijeg sadržaja. Cilj nam je bio putem tih radova doprijeti do promatrača te pokazati da, suprotno često izrečenom mišljenju, nismo društvo neosjetljivo na promjene. Zanimljivo je primijetiti kako se promišljanja umjetnika o mogućnosti djelovanja na individualnoj i kolektivnoj razini isprepliću. Primjerice, instalacija Druga koža Katarine Kožul sastoji se od dijelova nošenih traperica povezanih s proživljenom traumom, čime umjetnica kroz ekološku tematiku recikliranja materijala pristupa recikliranju

Izložba Situacija omogućuje predstavljanje radova koji se ne uklapaju u tematske okvire Salona, ističući njezinu jedinstvenost u prikazivanju trenutnih umjetničkih trendova i interesa na suvremenoj sceni.

Uključuje radove umjetnika izvan Zagreba, promovirajući raznolikost i pružajući prilike za umrežavanje među umjetnicima i kustosima, što služi kao platforma za buduće suradnje. Scena je dinamična, s umjetnicima koji koriste različite medije i pristupe. Često se bave istraživanjem osobnih arhiva, vlastite prošlosti i sjećanja, što odražava introspektivan pogled “iznutra”, često polazeći od općeg prema pojedinačnom. Ove tematske preokupacije umjetnika ne samo da reflektiraju generacijske osobitosti mladih umjetnika, već i doprinose razumijevanju kako se generacije mladih umjetnika razlikuju od tradicionalnih umjetničkih definicija generacija.

Ivana i Lora, obje ste sudjelovale u različitim segmentima kulturnog i umjetničkog sektora prije nego što ste postale kustosice ovog događaja. Kako su vaša prethodna iskustva oblikovala vaš pristup organizaciji i kuriranju Situacije?

SITUACIJA

Kako radovi odabrani za Situaciju odražavaju trenutne društvene, ekološke ili političke izazove s kojima se suočavamo? Postoji li rad ili nekoliko njih za koje smatrate da će posebno rezonirati s publikom?

Recite nam koja je prema vašem mišljenju uloga Salona mladih i Situacije unutar hrvatskog i međunarodnog umjetničkog konteksta? Kako doprinose dijalogu između mladih umjetnika i javnosti? Je li se među ovogodišnjim radovima istaknula neka tema ili trend koji bi mogao obilježiti generaciju?

Alba Miočev

Anamarija Kvas, Manuela Košević

proživljena iskustva i sjećanja kako bi vrlo intimnim trenucima pristupio s vremenskim odmakom, proučavajući tako i promjenu koja nastaje u oblikovanju uspomena povezanih s odabranim predmetima. S druge strane, tu su umjetnici koji preispitivanju procesa i tijeka formiranja identiteta pristupaju s dozom humora, pa se tako, primjerice, Marko Dajak u radu (Ne)radnik referira na period intenzivnog traženja posla, u kojemu počinje bilježiti vizualne tragove mišem, stvarajući zanimljive grafičke oblike i opredmećujući time nevidljivo utrošeno vrijeme, što povezujemo i s aktualnom temom rada u kulturi.

vlastitih emocija s ciljem pobuđivanja drugačijih osjećaja. U klasičnijem smislu ekološkom problematikom bave se Manuela Pauk i Antonia Magdić, upozoravajući nas na vlastitu ugroženost u okruženju u kojem svojim akcijama remetimo prirodnu ravnotežu i dovodimo u pitanje opstanak biljnih (ali i životinjskih) vrsta. Ekološke, političke i društvene neizvjesnosti isprepliću se, pa tako, primjerice, Marina Rajšić pristupa osvještavanju nasljeđa i potencijalu prostora – nekadašnjih obrtničkih poslova za koje je s vremenom nestalo potrebe, pa danas takva ostavština najčešće doživljava sudbinu neadekvatnih i brzih pregradnji, odnosno pretvaranja u turističke atrakcije, tek naizgled posvećene održivom načinu života ili popularnom konceptu slow living.

Nedostatak radnih mjesta i borba mladih za ostanak u (kulturnim) sektorima, što je odraz ekonomskih i političkih kriza, tema je koju smo već spomenuli u radu Marka Dajka, a time se bavi i Klara Burić Latinčić čiji interaktivni rad poziva posjetitelje da prepoznaju potencijal umjetnosti u aktiviranju ključnih odluka o vlastitom životu.

Na ove radove možemo nadovezati rad Zdenka Mikše, koji postavlja pitanje ritualnih, svakodnevnih radnji i utroška vremena.

Konačno, tu su, primjerice, Josip Kresović i Marlen Ban, čiji radovi kritiziraju sustav – reduciranje života na plošne tragove, neriješena pitanja, utišavanje glasova ili marginalizaciju skupina.

LA OD NI

ARHEOLOŠKI MUZEJ

HDLU GALERIJA AMZ

GALERIJA Art&CeRZe

1

kustoski kolektiv

KUĆĆA

u razgovoru s voditeljicom projekta Takeover Nikom Šimičić

TAKEOVER je mali festival suvremene umjetnosti u poslovnim prostorima, u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika, a koji se realizira s ciljem obilježavanja Europskog mjeseca kreativnosti u okviru EU projekta CreART 3.0. Umjetnici_e mlađe generacije (Andrej Beštak i Anja Leko, Teuta Gatolin, Robert Fenrich, Gaia Radić i ROSE kolektiv [Bruna Jakupović, Lana Lehpamer i Ivor Tamarut]), prema odabiru kustoskog kolektiva KUĆĆA „zauzet“ će prostore istaknutih tvrtki koje djeluju ili se dotiču područja kulturnih i kreativnih industrija (Agencija 404, Infinum, Leapwise, Studio 3LHD, VMD grupa).

Umjetnici će izložiti svoje radove u poduzećima i svoj rad predstaviti zaposlenicima, a svaka intervencija bit će predstavljena i javnosti kroz dan otvorenih vrata i razgovor s umjetnikom_icom.

Program Takeover daje umjetnosti mogućnost da se „saživi“ s užurbanom svakodnevicom radnih prostora.

Pritom umjetnički radovi postaju aktivni sudionici izvanumjetničkog svijeta, brišući oštre granice korporativnog i umjetničkog sektora, zadržavajući svoju uvijek prisutnu moć preoblikovanja naše stvarnosti.

2

3

4

Smještanje umjetničkih radova u radne prostore tvrtki koje rade „punom parom“ ne čini se kao jednostavan proces. Koliko je bilo komplicirano realizirati takav idejni koncept? Kako su tvrtke reagirale na predloženu suradnju?

Tvrtke su na suradnju reagirale s pozitivnom znatiželjom.

Jedan od uvjeta koji smo uzimali u obzir je da djela koje postavljamo ne stvaraju problem u radu zaposlenika već donose nešto intrigantno u prostor namijenjen radu.

Koliko je zahtjevno umjetnicima prilagoditi se prostorima gdje njihova umjetnička sloboda nailazi na prostorna i druga ograničenja te su primorani razmišljati o željama i potrebama radnog kolektiva?

Prostorna ograničenja ureda svakako su umjetnicima središnji izazov ovog projekta, no istovremeno je riječ o mlađoj generaciji kojoj nije strano djelovati u alternativnim prostorima: bilo javnim intervencijama, postavljanjem radova u garažama, klubovima ili drugim privatnim prostorima. Intervencije u ovakvim prostorima direktno se upliću u kontekst van „svijeta umjetnosti”, komunicirajući s postojećim, živim prostorom. U ovom slučaju riječ je o korporativnom prostoru u kojem se prije svega radi, a koji ima definiranu dinamiku kretanja. Taj aspekt ujedno može biti i snaga umjetničkog rada koji nastaje sa sviješću

5

VMD grupa

14. 05. — 17:30

Infinum

15. 05. — 17:30

Studio 3LHD

16. 05. — 18:00

o specifičnom kontekstu i koji se s njime poigrava. Da li je to ulazni atrij, konferencijska sala ili skriveni kuloar, rad ima priliku iznenaditi promatrača i na neočekivani način komunicirati s okolinom. Zaigranim i začudnim vizualnim jezikom, umjetnici i umjetnice koje smo pozvali upravo potenciraju te prednosti.

Kako izlaganje radova u netipičnim prostorima mijenja percepciju prostora koji su namijenjeni umjetnosti ili pak percepciju samih radova?

1 Robert Fenrich

Rad u tom kontekstu gubi privilegiju muzejskog ili galerijskog prostora u kojemu, ne samo da je prostor prilagođen radu, već je rad taj koji diktira pažnju posjetitelja. Koliko je ograničenje, toliko je snaga kojom se otvaraju jedinstveni aspekti umjetničkog rada – rada koji bez objašnjenja privlači, ali djeluje iz sjene. U tom smislu je zanimljivo razmišljati o onome što teoretičarka Natalya Serkova naziva radom koji „flerta”, koji zove promatrača na zavodljivu igru, a bez da direktno upućuje na to „o čemu je”. Taj „o čemu je” obuhvaća intelektualnu pozadinu rada, a možemo ga zamisliti kao filter kroz koji se suočavamo s njegovim materijalnim, senzitivnim ili estetskim aspektima. Upravo izmicanjem iz tradicionalnog, zaštićenog i kontroliranog konteksta, rad prolaznika nehotice implicira u te ne-intelektualne, osjećajne kategorije: šarmira, sa željom za uzvraćenim pogledom.

2

Kako ste izabrali umjetnike, koliko je vama kao kustosima, u odnosu na prijašnja iskustva, bilo teško osmisliti ovakav tip izlaganja?

Agencija 404 22. 05. — 18:00

Leapwise

28. 05. — 18:30

umjetnici_e:

ROSE kolektiv

3

Andrej Beštak Anja Leko

4

Gaia Radić

5

Teuta Gatolin

Sudjelovanje u projektu promatramo kao nastavak naše kustoske prakse koja je operativno, ali i konceptualno fokusirana na bliske suradnje s domaćim umjetnicima/ cama i kolektivima u usponu. Radi se o nagrađivanim sudionicima nove generacije domaće umjetničke scene čiji je umjetnički vokabular obilježen određenom lakoćom vizualnog jezika te izgradnjom fiktivnih svjetova kroz snažan storytelling. U isto se vrijeme ta generacija okreće kritici antropocentrizma i kapitalističkog realizma, novom materijalizmu, spekulativnoj fikciji, kao i izletima u začudno, kao modelima stvaranja novih subjektiviteta i zajednica. Naš je kustoski angažman u posljednjih nekoliko godina razmatrao i povijesne, društveno-političke i prostorne topografije poprišta umjetničkih događaja koje smo organizirali (63. izdanje Porečkog annala ili 36. izdanje Salona mladih npr.). Uz tipologije prostora s kojima ćemo se u projektu susresti, pri selekciji radova razmatramo i proizvodnju sadržaja tih prostora te nam je tako cilj uspostaviti sadržajno blisku interakciju između umjetničkih projekata koje predstavljamo i radnika i radnica koji će te projekte svakodnevno susretati.

Tko su umjetnici koji izlažu te kakve su radove pripremili?

Andrej Beštak i Anja Leko su umjetnički duo koji kombinacijom audiovizualnih tehnika stvaraju emotivne, bizarne i fantastične ambijente. To su ambijenti koji nose priče, jedna od kojih će se ispričati u prostoru arhitektonskog ureda 3LHD. Atrij ureda okupirat će skulpturalne instalacije sačinjene od keramike, metala i plastike – meditativna svetišta posvećena hibridnim božicama. Robert Fenrich u svom radu ruši tradicionalne dihotomije spajajući fiktivno i stvarno, kao i tehnologiju i prirodu kroz imerzivne prostorne instalacije čija se snažna narativnost povezuje s neobjašnjivim fenomenima. U prostoru komunikacijske agencije 404 sakrit će se misteriozna bića, prostori i predmeti neispričanih prošlosti koji će potiho tražiti pažnju onih u njihovoj okolini. Novomedijska umjetnica Gaia Radić predstavit će u prostoru tvrtke Leapwise projekt kojim istražuje odnose virtualnih, mentalnih i fizičkih prostora.

Virtualnim modeliranjem i suvremenim tehnologijama tiska istražuje misteriozne krajolike i bića inspirirana tehnološkim razvojem te pratećim fragmentacijama suvremenih subjekata i prostora. ROSE kolektiv čine Bruna Jakupović, Lana Lehpamer i Ivor Tamarut, a autori su digitalne influencerice Rose Velvet – računalno generiranog kimeričkog identiteta. Istražuju autentičnost i stvarnost u digitalnom okruženju kroz novi entitet koji se pojavljuje na društvenim mrežamama, naizgled bezazlena persona koja će zauzeti prostor tvrtke Infinum, specijalizirane za razvoj aplikacija i mobilnih igara.Teuta Gatolin umjetnica je koja koristi pisane riječi kao medij. Poput mitološkog lukavca ulazi u tekstove obrčući slova i rečenične strukture pretvarajući ih u kriptičnu poeziju. Njezina praksa sakupljačkog je karaktera koji dolazi do gotovo opsesivnih razmjera generirajući stotine varljivih vizuala. Opsežni kolaži sakupljenog i transformiranog sadržaja počinju nalikovati na detektivske mape koju je naizgled nemoguće dešifrirati, a ovog puta okupirati će uredski prostor tvrtke VMD. Hoće li i javnost imati prilike vidjeti radove u tim prostorima?

Apsolutno. Svaki je od prostora organizirao termin za posjete, kad će javnost imati jedinstvenu priliku zaviriti u radni prostor značajnih hrvatskih tvrtki te čuti nešto o izazovima postavljanja umjetničkih radova u takve prostore.

SM AL LA OD NI H mali festival suvremene umjetnosti

sudjeluju:

HDLU

SM AL LA OD NI H

venientes Izložba studenata ALU Zagreb

GALERIJA PUTOLOVAC

ven ien tes

HDLU GALERIJA PUTOLOVAC

Z D V A J A M O I Z D V A J A M O I Z D V A J A

MEĐUNARODNI POGLED

GLAZBENI PROGRAM

U sklopu međunarodnog pogleda održat će se Izvedbeni program kolektiva Institute for Postnatural Studies u suradnji s Markom Gutićem Mižimakovom i Nikom Pećarinom, zamišljen kao eksperimentalna večer koja kroz zvuk, izvedbu, slušanje i pedagogiju pruža refleksiju o prirodi, prijateljstvu i višestrukim temporalnostima koje simultano djeluju. Autori polaze od zvučnih i queer ekologija, koje isprepliću s intimnim i autoreferencijalnim trenucima, istražujući nove načine osjećanja vremena i suživota koji se temelji na aktivnom slušanju glasova onih oko nas, ljudskih i ne-ljudskih, tehnoloških i organskih, zamišljenih i stvarnih.

Salona mladih, kao platforma koja promiče umjetnost i kreativnost među mladima, ove će godine biti obogaćena impresivnim spektrom glazbenih događanja, kroz sinergiju vizualnog i auditivnog. Na otvaranje centralnog izložbeni program posjetitelji će imati priliku uroniti u jedinstvenu glazbenu selekciju koju priprema GABIBABYDOLL, stvarajući tako početni ton za sve što slijedi.

Javni razgovor Umjetnost mladih i samoorganizacija: bijenale mladih (Beograd) imat će za cilj stvoriti prostor za dijalog i razmjenu iskustava mladih umjetnika iz Hrvatske i Srbije te upoznati publiku s nekim relevantnim praksama i primjerima u ovom području. Razgovor će pokušati otvoriti važna pitanja radnih uvjeta mladih umjetnika u regiji i razmotriti osnažujuće učinke njihovog regionalnog povezivanja, a posebno na relaciji Srbija – Hrvatska.

S ciljem jačanja profesionalnih kapaciteta svih izlagača salona mladih, redom na početku svojih karijera, ove godine ugošćujemo 11 profesionalaca iz 8 europskih država, koji će održati seminar Velika očekivanja, seminar o profesionalizaciji umjetničkog djelovanja mladih umjetnika.

Polaznici seminara imat će priliku upoznati se s međunarodnom umjetničkom scenom i različitim područjima djelovanja unutar institucionalnog, nezavisnog ili komercijalnog konteksta kao i važnosti odnosa umjetnika, kustosa i stručnjaka iz područja kreativnog sektora. Karijerno usmjeravanje mladih umjetnika također će se odviti kroz predavanja i rasprave o razvoju vlastitog stila, važnosti odabira pravih mjesta za izlaganje te održavanju uspješnih odnosa sa svim akterima umjetničkih sistema, kao i pregledu portfelja od strane tima međunarodnih kustosa. Cilj programa je pružiti mladim umjetnicima besplatan pristup znanjima koje nisu mogli steći tijekom formalnog obrazovanja, a koji su krucijalni za jačanje njihovih poslovnih vještina.

Tematska večer predavanja Temporalnosti u izložbenim praksama nadovezuje se na centralnu temu Salona mladih koja je vezana uz istraživanje alternativnih temporalnosti koje nastaju kao posljedica neprilagođenosti normativnom toku vremena. Kroz predavanja i panel diskusije istraživat će se tema temporalnosti na primjeru izložbenih i teorijskih praksi međunarodnih kustosa.

Sudionici međunarodnog programa:

Laura Amann (AT), Lisa Jäger (AT), Jorge Van den Eynde (ES), Una Mathiesen Gjerde (NO), Bruno Morkross (AT), Mijoo Park (KR), Adomas Narkevičius (GB), Natalija Paunić (RS), Tjaša Pogačar (SI), Domen Ograjanšek (AT), Michal Stolarik (SK)

IZVEDBENO-FILMSKI PROGRAM Za vrijeme otvorenja centralne izložbe Pao sat u bunar Marianna Nardini, Bruna Jakupović i Lana Lehpamer izvesti će performans Massa Confusa u kojem će koristiti osnovne elemente za rađenje tijesta, rastežući proces na tri sata unutar kojih će istraživati mogućnosti vlastitih pokreta i prožimanja različitih tijela u potrazi za stvaranjem homogene mase.

U sklopu filmskog programa posjetitelji će imati priliku pogledati plesnu predstavu Sonje Predgrad Ovo nije mali ples u izvedbi studenata 3. godine preddiplomskog studija Suvremeni ples.

Predstava je premijerno izvedena u ožujku 2024. i posveta je intimnim i suradničkim procesima stvaranja, isprepletenih temporalnosti prevedenih u koreografske materijale produkcije.

U suradnji s Udrugom 25 FPS u Kinoteci će se održati filmski program Vizije koji je posveta autorima i djelima koji su istraživanjem mogućnosti filmskog jezika pomicali granice medija te ponudili novu perspektivu onoga što sedma umjetnost može biti.

U okviru trajanja Salona mladih, Galerija Ispod, smještena unutar Meštrovićevog paviljona, postat će mjesto susreta raznolikih glazbenih izričaja.

HEARTSKOMERZ i SNOP, dva izvođačka imena koja predstavljaju inovativnost i svježinu na glazbenoj sceni, obećavaju uzbudljive nastupe koji će obogatiti umjetnički doživljaj dajući novu dimenziju audiovizualnih performansa, dokazavši kako umjetnost nema granica kada je riječ o formama izražavanja.

EDUKATIVNI PROGRAM U okviru edukativnog programa 37. salona mladih bit će organizirane brojne radionice namijenjene svim zainteresiranim sudionicima.

Na radionici pisanja tekstova o suvremenoj umjetnosti

Misli(ti) o umjetnosti sudionici će, uz mentorstvo

voditeljica Lore Rajčić i Ivane Završki, imati priliku obuhvatiti svojim tekstovima stvaralaštvo umjetnika čiji su radovi izloženi na Situaciji, te će se njihovi tekstovi objaviti na web portalu posvećenom vizualnoj umjetnosti i kulturi - Kulturflux.

Na radionici Gerilski vrtlari, umjetnica Manuela Pauk predstavit će koncept svog rada Spomenik uz put kroz praktično iskustvo izrade zemljanih bombica, navodeći na promišljanje i konkretno djelovanje prema povećanju broja urbanih vrtova u gradu Zagrebu.

Na radionici tekstualno-likovnog izražavanja Kolaž riječi polaznici će biti potaknuti da razmišljaju o poznatim stvarima iz drugačije perspektive te će imati priliku sudjelovati u stvaranju filmskih kolaža koji istražuju koncept doma kao prostora i osjećaja.

Radionica se temelji na tehnikama koje je Lucija Bogunović koristila u svom konceptualnom radu The

Window on the Northern Side Looked out onto Block of Purple Buildings.

Na radionici izrade asocijativnog veza Grafiti na platnu, polaznici će izraditi svoj vlastiti umjetnički rad uz mentorstvo umjetnice Marlen Ban koja će sudionicima predstaviti koncept svog istoimenog rada putem procesa vizualne razrade teksta intimne i/ili socijalno angažirane tematike.

Na radionici Ono unutra umjetnik Josip Kresović će sudionicima predstaviti koncept svog rada 11 kombinirajući teorijski dio rada/ova iz pogleda psihologa – radova vezanih uz identitet i obrambene mehanizme u obliku umjetničkog rada te praktičan dio koji će uključivati izradu kaširanih papirnih ploha prema principu oblikovanja rada 11 i/ili vlastitih eksperimentalnih umjetničkih zadatka koje autor primjenjuje na temelju art terapijskih pristupa.

Za korisnike Centra za rehabilitaciju Zagreb održat će se radionica Urbani herbarij, gdje će sudionici na temelju fotografija urbanih biljaka – travki, maslačaka, djetelina i stabala izrađivati kolaže koje će kombinirati s crtežom kako bi predstavili vlastitu interpretaciju ovih biljnih vrsta.

Više detalja o radionicama i načinu prijave moguće je pronaći na web stranici Salona mladih.

Osim radionica, posjetitelji će utorkom moći poslušati besplatna stručna vodstva kroz postav centralne izložbe Pao sat u bunar.

EDUKATIVNI PROGRAM

MEĐUNARODNI POGLED

GLAZBENI PROGRAM

25. 4. - 16. 6.2024.

Utorak u 18:00 na datume: 30. 4. / 14. 5. / 28. 5. /11. 6.

2024. / stručna vodstva za odrasle • Meštrovićev paviljon

7. 5. i 8. 5. 2024. / 20:00 - 21:30 / Institute for Postnatural Studies u suradnji s Nikom Pećarinom i Markom Gutićem Mižimakovom, izvedbeni program / Meštrovićev paviljon: • Galerija Ispod • Galerija Prsten

25. 4. 2024. / 19:30 - 22:30 / GABIBABYDOLL • Meštrovićev paviljon

15. 5. 2024. / 18:00 - 20:00 / Umjetnost mladih i samoorganizacija: Bijenale mladih (Beograd), panel diskusija na temu samoorganizacije mladih u području kulture • Srpsko narodno vijeće

6. 6. 2024. / 20:00 - 00:00 / SNOP / Meštrovićev paviljon: • Galerija Ispod)

16. 5. 2024. / 19:00 - 21:00 / YB PARTY, zabava i druženje za umjetnike i sve zainteresirane • Srpsko narodno vijeće

25. 4. 2024. / 19:00 - 22:00 / MASSA CONFUSA, performans u izvedbi Marianne Nardini, Brune Jakupović i Lane Lehpamer / Meštrovićev paviljon: • Galerija Ispod

/ Meštrovićev paviljon: • Galerije PM • Bačva • Prsten • Ispod • Klub HDLU 22. 5. - 16. 6. 2024.

SITUACIJA

• Arheološki muzej u Zagrebu • Galerija AMZ • Galerija Art&CeRZe 6. 5.- 6. 6. 2024.

TAKEOVER

• Agencija 404 22. 05. — 18:00 • Infinum d.o.o.

15. 05. — 17:30 • LEAPWISE d.o.o.

28. 05. — 18:30 • Studio 3LHD 16. 05. — 18:00 • VMD grupa 14. 05. — 17:30 17. 5. – 29. 5. 2024.

VENIENTES

• Galerija Putolovac

Utorak u 18:00 na datume: 7. 5. / 21. 5. / 4. 6. 2024. / stručna vodstva za djecu i mlade • Meštrovićev paviljon 23. 5. 2024. / 18:00 - 19:30 / GERILSKI VRTLARI radionica mikro ozelenjavanja, voditeljica: Manuela Pauk • Lapidarij Arheološkog muzeja u Zagrebu - početna točka 24. 5. 2024. / 16:00 - 18:00 / KOLAŽ RIJEČI radionica tekstualnolikovnog izražavanja, voditeljica: Lucija Bogunović • Arheološki muzej 28. 5. 2024. / 16:00 - 18:00 / GRAFITI NA PLATNU radionica izrade asocijativnog veza, voditeljica Marlen Ban • Arheološki muzej 25. 6. 2024. / 11:00 - 13:00 / ONO UNUTRA radionica komunikacije unutarnjeg putem umjetničke prakse, voditelj Josip Kresović • Galerija AMZ

17. 5.2024. / cijeli dan / Velika očekivanja, seminar o profesionalizaciji umjetničkog djelovanja mladih umjetnika Meštrovićev paviljon: • Klub HDLU 18. 5. 2024. / 17:00 - 20:00 / Temporalnosti u izložbenim praksama, večer predavanja / Meštrovićev paviljon: • Klub HDLU

24. 5. 2024. / 20:00 - 00:00 / HEARTSKOMERZ / Meštrovićev paviljon: • Galerija Ispod

IZVEDBENO-FILMSKI PROGRAM

11. 5. 2024. / 19:00 - 20:00 / Ovo nije mali ples, plesna predstava studenata 3.godine preddiplomskog studija Suvremeni ples / Meštrovićev paviljon: • Galerija Ispod 14. 5. 2024. / 20:00 - 22:00 / 25 FPS - Vizije, projekcija eksperimentalnih filmova • Kinoteka

27. 6. 2024. / 11:00 - 13:00 / URBANI HERBARIJ radionica za korisnike Centra za rehabilitaciju Zagreb, voditeljica Manuela Pauk • Galerija Art&CeRZe

1

2

PAO SAT U BUNAR Dom HDLU / Meštrovićev paviljon Trg žrtava fašizma 16 Radno vrijeme: Uto – Ned: 11:00 – 19:00 Pon i praznicima: ZATVORENO

VENIENTES Galerija Putolovac Ilica 112 Pon - Pet: 16:00 - 20:00 Sub: 13:00 - 17:00 sati

3

SITUACIJA Arheološki muzej u Zagrebu Zrinjevac 19 / 1. kat Radno vrijeme: Uto - Pet: 10:00 - 18:00, Sub 10:00 - 14:00 Pon, Ned i praznicima: ZATVORENO

6

4

Galerija AMZ Ulica Pavla Hatza 6 Radno vrijeme: Uto - Pet: 12:00 - 18:00, Sub: 10:00 - 13:00 Pon, Ned i praznicima: ZATVORENO

7

5

Inkluzivna umjetnička galerija Art&CeRZe Ulica kneza Mislava 11 Radno vrijeme: Uto - Pet: 10:00 - 18:00, Sub 10:00 - 14:00 Pon, Ned i praznicima: ZATVORENO

25FPS - VIZIJE Kinoteka Kordunska 1 20:00 - 22:00 (na datum programa)

C

A

4

5

1

B E

SM AL LA OD NI

Srpsko Narodno Vijeće Gajeva 10 Radno vrijeme: 12:00 - 18:00 (na datum programa)

2 7 3

HDLU

H

BIJENALE MLADIH (Bg)

D

6

H

A

TAKEOVER Agencija 404 Radnička cesta 37A 22. 05. — 18:00

B

Infinum d.o.o.

Strojarska 22 15. 05. — 17:30

C

Leapwise d.o.o.

Aleksandra Hondla 2C 28. 05. — 18:30

D

Studio 3LHD Trg Eugena Kvaternika 3/3 16. 05. — 18:00

E

VMD Grupa Strojarska cesta 20 14. 05. — 17:30

PROGRAM PROGRAM PROGRAM

PAO SAT U BUNAR

PROGRAM PROGRAM PROGRAM

IZLOŽBENI PROGRAM

LA OD NI

HDLU

ORGANIZACIJSKI TIM

UMJETNICI

Producenti: Ivana Andabaka, Tomislav Buntak PAO SAT U BUNAR:

Upravni odbor HDLU: Tomislav Buntak (predsjednik), Josip Zanki (dopredsjednik), Ida Blažičko (dopredsjednica), Fedor Fischer, Tomislav Hršak, Vida Meić, Romana Nikolić

Kustosi: Lovro Japundžić (Pao sat u bunar), Lora Rajčić i Ivana Završki (Situacija), Jurica Mlinarec, Klara Petrović, Luja Šimunović (Takeover)

Alex Brajković, Ana Ratković Sobota, Anđela Zanki i Mia Maraković, Andrej Drožđan, Anja Mergeduš, Astrid Jakšić, David Bakarić Mihaljević, David Wilhelm, Iva Zagoda, Ivana Stećuk, Ivor Tamarut, John Miličić, Katarina Juričić, Lana Lehpamer, Lav Paripović, Lea Anić, Lovro Ivančić, Marko Zbodulja, Mihael Klanjčić, Mihaela Rašica, Tomislav Hršak, Valerija Cerovec

Voditeljica projekta Takeover: Nika Šimičić

Pozvani umjetnici:

Izvršna producentica: Martina Miholić

Asistentica produkcije: Ivana Garmaz

Marko Gutić Mižimakov, Nika Pećarina, Branimir Štivić, Jelena Visković, Bruna Jakupović, Matej Jurčević, Paula Tončić, Valentina Butumović

Asistentica kustosa centralne izložbe: Jelena Šimundić Bendić Vizualni identitet: Marin Berović Dizajn postava centralne izložbe: Marijana Gradečak Tehnička služba: Mihael Pavlović, Andrija Santro Fotografija: Juraj Vuglač Odnosi s javnošću: Inesa Antić

SITUACIJA:

Urednica kataloga: Martina Miholić Žiri za odabir radova: Lovro Japundžić, Luka Kedžo, David Maljković, Lea Vene, Josip Zanki

Alba Miočev, Anamarija Kvas i Manuela Košević, Antonia Magdić, Gaia Radić, Josip Kresović, Josip Rončević, Josipa Henizelman, Katarina Kožul, Klara Burić Latinčić, Lora Elezović, Lucija Bogunović, Luka Kušević, Luka Tomić, Manuela Pauk, Marina Rajšić, Marko Dajak, Marlen Ban, Marta Katavić, Matej Vuković, Mia Matijević Akrap, Nikola Grabovac, Šimun Bućan, Zdenko Mikša

TAKEOVER: Andrej Beštak i Anja Leko, Teuta Gatolin, Gaia Radić, Robert Fenrich, ROSE kolektiv

VENIENTES: Marta Dijak, Ružica Popović, Matea Despot, Ljubica Golubić, Helena Birin, Antonela Beli, Lorena Šimić, Astrid Jakšić, Monika Miloševski, Ada-Nela Peharda, Petra Pavetić Kranjčec, Anja Mergeduš, Jiao Guo

Organizator

Partneri

Glavni sponzor

Uz potporu

Pokrovitelj Ured predsjednika Republike Hrvatske REPUBLIKA SLOVENIJA VELEPOSLANSTVO ZAGREB

Glavni medijski pokrovitelji

Sponzori i donatori

Medijski pokrovitelji

Takeover partneri