Zbornik "Djetinjstvo i zavičajnost - jesu li u krizi?"

DJETINJSTVO I ZAVIÄŒAJNOST: JESU LI U KRIZI? ZBORNIK RADOVA SPLIT, 2017.

7. OKRUGLI STOL O ZAVIČAJNOSTI U KNJIGAMA ZA DJECU I MLADE

DJETINJSTVO I ZAVIČAJNOST: JESU LI U KRIZI? ZBORNIK RADOVA GRADSKA KNJIŽNICA MARKA MARULIĆA SPLIT 30. SVIBNJA 2016.

UREDILA GROZDANA RIBIČIĆ SPLIT, 2017.

Sedmi okrugli stol o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade Djetinjstvo i zavičajnost: jesu li u krizi?

30. svibnja 2016., Gradska knjižnica Marka Marulića Split Zbornik radova Stručna izdanja GKMM Knjiga jedanaesta Organizator Gradska knjižnica Marka Marulića Split Središnja knjižnica, Odjel za djecu i mlade Nakladnik Gradska knjižnica Marka Marulića Split Za nakladnika Dražen Šaškor Glavna urednica Grozdana Ribičić Recenzentice Prof. dr. sc. Maja Ljubetić Mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka Kristina Čunović, viša knjižničarka Lektorica Nada Arar-Premužić Oblikovanje naslovnice i grafička priprema Mladen Đikić Ilustracija na naslovnici Dona Tomić Tisak Izdavačka kuća Alfa d.d.

Tiskanje dovršeno Svibanj 2017.

Naklada 100 ISBN 978-953-7753-68-9 Kataložni zapis dostupan u računalnome katalogu Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 161022019 © 2017 Gradska knjižnica Marka Marulića Split www.gkmm.hr

SADRŽAJ

Predgovor 9

Recenzija 11 Prvi dio DJETINJSTVO NEKADA I DANAS

15

Prof. dr. sc. Slavica Bašić Promijenjeno djetinjstvo

16

Dr. sc. Iris Biškupić Bašić Dječje igračke kao dio zavičajnosti

29

Maja Bonačić Optimalni razvoj djeteta kroz igru kao podršku

37

Mr. sc. Marija Tudor Kriza djetinjstva i zavičajnosti: Kazalište kao čuvar djetinjstva

41

Snježana Berak Važnost slikovnice i njezin utjecaj na razvoj dječjeg govora

45

Drugi dio DJETINJSTVO, KNJIGA I NOVA ZAVIČAJNOST

61

Prof. dr. sc. Diana Zalar Smirena ljepota različitih viđenja stvarnosti

62

Dr. sc. Snježana Dimzov, prof. dr. sc. Ivana Batarelo Kokić Zavičajnost i knjige koje adolescenti vole čitati

66

Natalija Dragoja Dobra dječja knjiga po izboru knjižničara

75

Vesna Jelić Djetinjstvo u Krapini

88

Helena Bužančić Virtualni prostori u suvremenom dječjem romanu

100

6

Treći dio PRIMJERI DOBRE PRAKSE

105

Renata Dobrić Kaštelanska zavičajna/čakavska radionica Gradske knjižnice Kaštela – očuvanje zavičajnosti

106

Mirjana Dukić, Marija Čelan-Mijić Projekt „Igra koja traje tri stoljeća“

113

Katarina Škiljo, Tamara Domić Igra „Upoznaj glagoljicu“

116

Četvrti dio DJECA I MEDIJI

123

Ines Sedlar Utjecaj reklama na djecu

124

Antonia Radeljak, Željka Boban Djeca i mediji: jesu li djeca „daljinski upravljana“?: prikaz rada s roditeljima u DV-u „Calimero“

128

Peti dio

PRILOZI (program i vizualno rješenje okruglog stola, sažeci, recitali)

139

Program sedmog okruglog stola

141

Dona Tomić Vizualno rješenje sedmog okruglog stola

146

Helena Buljan Medij – pozitivan i negativan utjecaj na dijete predškolske dobi (Projekt „Slikovnica: izgubljeno blago“): sažetak

149

Lada Režić Ivana Brlić Mažuranić i Split - igrokaz „Lipo li je, lipo li je u Slavoniji ravnoj biti“

150

Tomislav Najev Tragom baštine – odlomak recitala

154

7

Šesti dio

TEMATSKI BILTENI KNJIGA

161

Danijela Markotić Bilten „Sunčanom livadom djetinjstva: romani o djetinjstvu i djetinjstvo u romanima hrvatskih dječjih autora“

162

Maruška Nardelli, Katarina Krolo Žužul, Ivana Salvador Uzgojoslovlje - građa iz fonda Rara et vetera Gradske knjižnice Marka Marulića Split

197

8

Predgovor Pred nama je novi zbornik radova sa sedmog okruglog stola o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade. Organizator je okruglih stolova Odjel za djecu i mlade Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu. Riječ je o skupovima interdisciplinarnog karaktera u kojima se prožimaju znanstveni, stručni, književni i iskustveni pristupi. To se odražava i na koncepciju ovih zbornika i zbog toga su u njima radovi širokog raspona – od znanstvenih i stručnih radova, do različitih književnih i stručnih priloga. Svaki zbornik sadržava i bilten knjiga na temu okruglog stola, što smatramo vrijednim prilogom knjižničarskoj struci. Vodeći se mišlju, pravom knjižničarskom, da ono što nije zapisano kao da nije ni bilo, svi radovi uvršteni su u zbornik, i na kraju, na poseban način daju slojevitiji uvid u temu o kojoj je bilo riječ, a što nam je i bio cilj u organiziranju ovih skupova.

Brojni su suradnici sudjelovali u našim skupovima i ostali su im vjerni. Među njima i naša Splićanka s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, red. prof. Diana Zalar. Upravo je njezina ideja bila tema našeg sedmog okruglog stola – postoji li kriza djetinjstva?

Na znanstvenome skupu u Opatiji 2015. godine s naslovom „Istraživanja paradigmi djetinjstva, odgoja i obrazovanja“inspirativno plenarno predavanje održala je Mary Jane Kehily, autorica knjiga o rodnim pitanjima i edukaciji vezanoj uz popularnu kulturu.

Upozorila je na to da neki antropolozi i psiholozi smatraju da svakih dvadesetak godina nastupa kriza djetinjstva, i to svaki put kad se uvodi nova tehnologija. Televizija u šezdesetim godinama promijenila je sustav vrijednosti, potom je internet donio pornografiju, na prijelazu stoljeća mobilna telefonija rezultirala je time da na rođendanima djeca sjede u foteljama i pišu SMS-ove, a danas se djeca uz pametne telefone nekontrolirano fotografiraju i šalju „selfieje“ na društvene mreže. Događa se izrazita seksualizacija djevojčica od rane dobi nadalje, jer se u odijevanju od njih zahtijeva afektivnost i starmalost, što izaziva nisko samopouzdanje i nedostatak samopoštovanja. Djeca se sve više iz subjekata pretvaraju u objekte masovnih medija i trgovine. Djetinjstvo u našim glavama prepuno je nostalgije. Koliko li je samo danas supstituta za dječju igru – najvažniju i najozbiljniju stvar u dječjem životu! U knjizi „Toxic Childhood“ Sue Palmer spominje se zaključak kako je moderno djetinjstvo poput toksičnoga koktela, a odrasli, prema knjizi Franka Furedija „Paranoing Parenting“, više nemaju pouzdanja u svoje roditeljske sposobnosti da uopće mogu odgojiti djecu. Ne snalaze se u današnjem roditeljstvu i ne znaju što činiti, jer su tehnološke promjene tako brze i silovite da se nerijetko osjećaju inferiornima i neobrazovanima. Stoga je prijeko potrebno o tim temama što više razgovarati i što više se educirati, kako bismo mogli razumjeti našu djecu i pomoći im da odrastu što humanije. (prof. dr. sc. Diana Zalar)

9

Odlučili smo se za temu djetinjstva i zavičajnosti te smo postavili brojna pitanja. Imaju li današnja djetinjstva obilježja svoga zavičaja i je li djetinjstvo danas u krizi? Ako jest, što nam je činiti? Kakvo je djetinjstvo naše djece danas? Razlikuje li se od mjesta do mjesta, od zemlje do zemlje? Što djeci danas znači zavičaj u kojem žive? Vide li oni u njemu neke vrijednosti? Obilježava li djetinjstvo zavičajnost ili je globalizacija učinila da su sva djetinjstva suvremene djece ista? Ne uništava li to kreativnost? Ne očekuje li se samo reproduktivnost? Suvremena djeca danas žive nešto silno daleko od onoga što živimo mi čitajući i posuđujući knjige. Zbog čega će djeca danas doći svojom voljom u knjižnicu? Mogu li knjižnice biti oaze? Može li knjiga u tom smislu biti ljekovita? Kako se obrazuju i odgajaju, motiviraju dječji knjižničari, kako odgojitelji, učitelji i profesori za knjigu i književnost? Kako društvo? Kako se preopterećenim roditeljima obratiti, motivirati ih? Jesu li djetinjstvo i zavičajnost ponovno u krizi ili smo mi starije generacije u krizi?

Postavili smo pitanje i koliko je knjizi moguće ublažiti te procese, i je li to uopće moguće. Otuda i ovaj zbornik radova.

Zahvaljujemo svim autorima i suradnicima našeg okruglog stola, našim recenzenticama na njihovoj nezahvalnoj, ali dobrohotnoj ulozi, i izdavačkoj kući Alfa d.d. koja nam je pomogla i tiskala ovaj zbornik.

Grozdana Ribičić, glavna urednica

10

Recenzija Sedmi interdisciplinarni okrugli stol o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade Djetinjstvo i zavičajnost: jesu li u krizi?, održan u Splitu 30. svibnja 2016., ove je godine rezultirao i zanimljivom i raznolikom monografijom.

Zbornik sadrži šesnaest članaka čiji su autori priznati domaći stručnjaci, znanstvenici i poznavatelji dječje književnosti, od kojih većina nastoji osvijestiti ulogu koju knjige i čitanje imaju u razvoju dječje ličnosti. Zanimljiva je mnogovrsnost perspektiva kojima se pristupa razumijevanju i tumačenju suvremenog djetinjstva, te ulozi i utjecaju igre, knjiga, knjižnica i novih medija na odrastanje djece i mladih.

Zbornik sa sedmog okruglog stola nastao je motiviran činjenicom da je oblik vršnjačke socijalizacije zamijenjen, u velikoj mjeri, televizijskom socijalizacijom, koja je riječ zamijenila slikom i time je slikovna kultura potisnula kulturu riječi, kako je istaknula prof. dr. sc. Slavica Bašić. Okosnicu zbornika čine teme poput djetinjstva i igre vezane uz njega te slikovnica kao prva knjiga s kojom se dijete susreće, a obje su duboko povezane sa zavičajem. No, djetinjstvo i zavičajnost ponekad se susreću i u dramskom tekstu, odnosno u predstavi. U radu Kriza djetinjstva i zavičajnosti: kazalište kao čuvar djetinjstva autorica mr. sc. Marija Tudor ističe da je kazalište za djecu prostor stvaralaštva posvećenog djetetu, prostor koji njeguje zavičajnost kroz autore, jezik, teme i motive, prostor nesputane mašte i inspirativne (su)igre, čuvar djetinjstva. Autorica opisuje nastojanja Gradskog kazališta lutaka Split da se na kazališne daske postavljaju tekstovi domaćih autora, naglašavajući da scenska igra ima snagu koja pokreće emocije, otvara i razbuktava maštu, potiče kreativnost, pa i samu dječju igru.

Slikovnica uči dijete o svijetu, odgaja ga, pruža mu osnovne spoznaje o svijetu koji ga okružuje, omogućuje mu razvijati mišljenje, pomaže razumjeti uzročno-posljedične veze među stvarima i pojavama i doći do potrebnih informacija, daje djetetu povratnu informaciju o ispravnosti njegovih spoznaja o stvarima, odnosima i pojavama. Slikovnica uvelike podupire razvoj govora (informativna i spoznajna slikovnica), kod djeteta razvija književno-umjetnički ukus, bogati njegov rječnik, djeluje na njegove osjećaje, utječe na njegov stav i zanimanje za knjigu, te pomaže razvijanju ljubavi prema čitanju iz užitka (umjetnička slikovnica) ili rješavanju problemskih situacija (problemska slikovnica). Stoga ne iznenađuje interes knjižničara i teoretičara književnosti za nju, kao ni iscrpne tematske, jezične, svjetonazorske, poetičke i kulturološke analize pojedinih slikovnica. Dr. sc. Diana Zalar, redovita profesorica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, prezentira zanimljivu analizu četiriju slikovnica nakladnika ArTresor, koji je ediciju Mali medvjed postavio u “obzor visokih umjetničkih očekivanja”. U radu promišlja o četiri slikovnice – Ema spava negdje drugdje, Ukuhane

11

jabuke, Velika tvornica riječi, Sve je to obitelj – koje tematski analiziraju odrastanje suvremene djece u velikim i manjim gradovima, od otuđenja, života sa samohranim roditeljem i mnoge druge teme koje u svojem zavičaju primjećuju flamanski, njemački i drugi sjevernoeuropski autori. Kroz analizu dr. Zalar otkriva zavičaj u sve četiri slikovnice, bilo kao mjesto rođenja i odrastanja, bilo kao mjesto sigurnosti koje ne treba napuštati, ili pak najvrjedniji emocionalni, unutarnji zavičaj. Spomenute slikovnice našle su se i na preporučnom popisu knjiga koji dječje knjižničarke Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskoga knjižničarskog društva izrađuju u posljednjih dvanaest godina.

Natalija Dragoja, diplomirana knjižničarka koja osamnaest godina radi na Odjelu za djecu i mlade KGZ-a, daje afirmativnu ulogu dječjim knjižničarima, smatrajući da su kroz povezanost sa svojim korisnicima i tekućom knjižnom produkcijom najkompetentniji izrađivati različite vrste preporučnih popisa. Autorica pobliže analizira Listu dobrih knjiga koju članice Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskoga knjižničarskog društva izrađuju jednom godišnje. Svaki naslov uz osnovne bibliografske podatke predstavljen je i naslovnicom te anotacijom (kratkom bilješkom o djelu i sadržaju) i grupiran je u jednu od kategorija: slikovnice za najmlađe, slikovnice hrvatskih autora, slikovnice stranih autora, knjige za djecu hrvatskih autora, knjige za djecu stranih autora, knjige za mlade hrvatskih autora, knjige za mlade stranih autora, popularna znanost za djecu, popularna znanost za mlade i stručna literatura za roditelje. Pri odabiru kvalitetnih knjiga Komisija se rukovodi kriterijima koji se odnose na sadržaj djela, jezik i stil, tehničke karakteristike (opremljenost) knjige i ostalim kriterijima koji se uzimaju u obzir pri procjeni djela u želji da Lista pomogne svim zainteresiranim stručnjacima koji rade s djecom i mladima i bave se njima za lakše snalaženje u produkciji.

Helena Buljan, odgojiteljica u splitskom Dječjem vrtiću Čarobni pianino, prezentira zanimljivo iskustvo u radu s djecom predškolskog uzrasta, među kojom vlada sve veća agresivnost i u čijem svijetu prevladavaju likovi iz popularnih crtanih filmova.

Iskustvo je potkrijepila istraživanjem provedenim među roditeljima koje potvrđuje da djeca borave pred televizorom pet do šest sati gledajući crtiće nasilnog sadržaja, a većina djece i roditelja nikada nije bila u knjižnici. Kroz radionicu za roditelje i djecu na temu Slikovnica izgubljeno blago, na kojoj je izrađena slikovnica Žirafa i lav te Kišobran priča, odgojiteljica je nastojala na kvalitetan način riješiti problem, uz knjigu i s njom.

Iako je popisivanje nematerijalne baštine pomoglo općenitom podizanju svijesti o vrijednosti tradicijske kulture i mogućnostima njezina održanja u suvremenom načinu života, javlja se i zabrinutost zbog nebrige za baštinu. Autorica Renata Dobrić, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela, nastojala je projektom Kaštelanska zavičajna radionica njegovati kaštelansku čakavštinu, tj. očuvati nematerijalnu kulturnu baštinu

12

Kaštela kroz kreativne literarno-likovno-dramsko-recitatorske radionice. Rezultat projekta je postignut, brojna djeca vrtićke i osnovnoškolske dobi potaknuta su na istraživanje kaštelanske materijalne i nematerijalne baštine, nakon čega su nastali brojni kreativni likovni i literarni radovi na temu Kaštela – njihova rodnog mjesta, te su djeca naučila pravilan izgovor kaštelanske čakavštine.

Dr. sc. Iris Biškupić Bašić, koja je, između ostalog, voditeljica zbirki tradicijskih dječjih igračaka u Etnografskome muzeju u Zagrebu, u radu Dječje igračke kao dio zavičajnosti prikazuje povijest izrade tradicijskih dječjih igračaka u Hrvatskoj od prapovijesnog razdoblja do danas. Temeljna funkcija igračke od samog se postanka nije promijenila, mijenjaju se samo materijali i tehnologije, a ponuda igračaka tijekom vremena postaje sve brojnija. Izradu tradicijskih igračaka autorica predstavlja kroz primjere igračaka iz Hrvatskog zagorja i Dalmatinske zagore, a izradu tvorničkih igračaka na primjeru tvornica iz Zagreba i Splita. Autorica smatra da je djetinjstvo svakog od nas obilježila igračka i gdje god živjeli, ona će zauvijek ostati trajno sjećanje na zavičaj.

Autorice Dimzov i Batarelo Kokić u svojem su osvrtu analizirale koliko su zavičajne teme zastupljene u knjigama popularnima među dječacima u dobi od 11 do 15 godina. Rezultati istraživanja Erasmus plus projekta Boys Reading pokazali su da postoji izražena potreba da se dječaci u adolescentskoj dobi poistovjećuju sa sadržajem i likovima. Među mnoštvom naslova stranih autora s temom zavičajnosti našlo se i nekoliko hrvatskih djela, primjerice Koko i duhovi, Zaljubljen do ušiju, Trojica u Trnju, Snijeg u Splitu i druga, u kojima autori unose autobiografske elemente odrastanja i tinejdžerskih zgoda u kojima se mladi čitatelji mogu prepoznati.

U članku Djetinjstvo u Krapini Vesna Jelić na primjeru troje višestruko nagrađivanih krapinskih književnika predstavlja koliko je odrastanje u Krapini imalo utjecaja na njihovo kasnije umjetničko stvaralaštvo. D. Ivančanin, D. Orešković i N. Lončar pripadnici su triju generacija koje su odrastale u drukčijim povijesnim razdobljima i okolnostima. Troje autora često u svoja djela unosi osobni doživljaj odrastanja i time se „potvrđuje mišljenje suvremenih psiholoških teorija o djetinjstvu kao formativnom razdoblju ljudske osobnosti“. Književna djela krapinskih autora i djetinjstvo u Krapini nadilaze lokalne okvire, a njihove zgode i iskustva iz djetinjstva oslikavaju svakodnevicu života u razdoblju od prije samog početka Drugog svjetskog rata do 70-ih godina 20. stoljeća.

Zavičajnošću se na posve drugačiji način bavi Helena Bužančić. Generacije mladih koje odrastaju okružene novim tehnologijama i društvenim mrežama čitaju mnogo, više nego ikada, ali ne knjige. Autorica sebi, ali i svima nama postavlja pitanje je li uistinu tehnologija za to kriva ili smo mi odrasli negdje pogriješili. Da bi mladim čitateljima približili knjigu kao medij, više suvremenih hrvatskih pisaca za djecu i mlade svoje

13

romane smješta u virtualni svijet i mrežnu komunikaciju čini uobičajenom (primjerice, Pilić, Tihi Stepanić, Milas i dr.). Takvi se naslovi rado čitaju jer se mladi s time lako poistovjećuju. Pisci u romanima problematiziraju odrastanje, školovanje, razne obiteljske i prijateljske odnose, a suvremena i virtualna zavičajnost postaju univerzalne mladim čitateljima gdje god oni živjeli.

Katarina Škiljo, knjižničarka, i Tamara Domić, profesorica hrvatskog jezika u OŠ Manuš, potaknule su učenike šestih razreda na istraživanje zavičajnosti kroz glagoljicu. Kao rezultat međunarodnog projekta Erasmus+ Od starog pisma do novog prijateljstva nastala je društvena igra Upoznaj glagoljicu. Vrijednost takvog projekta bila je višestruka.

Djeca su kroz istraživački rad, kreativnost i izradu igre svladala glagoljicu i spoznala mnogo više o starom hrvatskom jeziku, pismu i knjigama toga doba nego što bi to uspjela na uobičajen način.

Nakon analize radova izlagača možemo potvrditi da je zanimljiv idejni koncept zbornika pridonio spoznaji o važnosti zavičajnog i regionalnog identiteta temeljenog na poznavanju i promicanju zavičajnih vrijednosti.

Alka Stropnik i Kristina Čunović

14

PETI DIO

PRILOZI

PROGRAMSKA KNJIŽICA Organizator: Gradska knjižnica Marka Marulića Split Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice Split, Ulica slobode 2 Split, 30. svibnja 2016.

Programski i organizacijski odbor: Grozdana Ribičić, Nataša Prkić, Helena Bužančić, Danijela Markotić Suradnici na programu: Dr. sc. Diana Zalar, Vesna Mihanović Moderatorica okruglog stola: Grozdana Ribičić, voditeljica Odjela za djecu i mlade

UVOD Odjel za djecu i mlade Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu tradicionalno planira sedmi interdisciplinarni okrugli stol o zavičajnosti u publikacijama za djecu i mlade.

Jedan od rezultata okruglih stolova su i njihovi tiskani i digitalizirani zbornici radova.

Ove godine odlučili smo istražiti poveznice djetinjstva i zavičaja, te koliko su važne i presudne za razvoj i odrastanje pojedinca. S jedne strane, kod starijih generacija postoji uvriježeno mišljenje da su i jedno i drugo u krizi i da se u suvremenom svijetu i vremenu u kojem živimo promijenio način života, te da djetinjstva naše djece nemaju onaj sjaj, slobodu i bezbrižnost, a važnost i utjecaj zavičaja na odrastanje je zanemariv. No, s druge strane, u svijetu opće globalizacije svjedoci smo da je svijest o vlastitom identitetu i pripadnosti zavičaju, lokalnom i nacionalnom, nužno izgrađivati.

To je zadaća na koju su pozvani svi koji na posredan ili neposredan način rade s djecom i mladima, a mi knjižničari i ovim okruglim stolom želimo sve njih povezati i na taj način dati svoj doprinos, te osvijestiti ulogu koju knjige i čitanje imaju u razvoju dječje ličnosti.

141

Ciljevi ovog okruglog stola su: • upoznavanje s novim činjenicama vezanima uz suvremeno djetinjstvo; komparirati djetinjstva starijih i današnjih generacija, njihovih dobrih i loših strana, te predvidjeti trendove u budućnosti, s posebnim osvrtom na knjige i čitanje; • osvijestiti važnost igre kao neprocjenjive za kvalitetno djetinjstvo; preispitati potrebe i sposobnosti današnjih roditelja, kao i njihove današnje uloge u djetinjstvu svoje djece; • utvrditi postoje li veze između djetinjstva i zavičaja i koje su; posebno istaknuti važnost, dobre i loše strane novih medija i tehnologija koji su sastavni dio suvremenog djetinjstva i globaliziraju ga; • propitati sadašnju i buduću ulogu i utjecaj knjiga, knjižnica i knjižničara u odrastanju djece i mladih.

Teme okruglog stola su: • Djetinjstvo nekad i danas • Veza djetinjstva i zavičaja • Uloga knjiga i novih medija na djetinjstvo

142

PROGRAM

7. okrugli stol o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade

Djetinjstvo i zavičajnost: jesu li u krizi?

Mjesto održavanja: Središnja knjižnica, Ulica slobode 2, multimedijska dvorana

Vrijeme održavanja: Ponedjeljak, 30. svibnja 2016., od 8:30 do 15:00 Organizator:

Gradska knjižnica Marka Marulića Split, Odjel za djecu i mlade

Financijska potpora:

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 8:30 – 9:00

Prijava sudionika

9:00 – 9:15

Lipo li je, lipo li je u Slavoniji ravnoj biti, zbor i orkestar OŠ „Manuš“ (voditelj Tonći Mihovilović) i njihova „Dramatična grupa“ (voditeljica Lada Režić)

9:15 – 9:30

Pozdravni govori

9:30 – 11:15

DJETINJSTVO NEKADA I DANAS

Dr. sc. Iris Biškupić Bašić Dječje igračke

Maja Bonačić Optimalni razvoj djeteta kroz igru kao podršku

Dr. sc. Slavica Bašić Djetinjstvo nekada i danas

Marija Tudor

Kazalište kao čuvar djetinjstva

Snježana Berak Važnost slikovnice i njezin utjecaj na razvoj dječjega govora

11:15 – 11:30

Kratka stanka

143

11:30 – 13:00

DJETINJSTVO, KNJIGA I NOVA ZAVIČAJNOST

Tomislav Najev Recital Tragom baštine u nama – izvode učenice OŠ „Marjan“

dr. sc. Diana Zalar Pogled u djetinjstvo u pet suvremenih inozemnih slikovnica

dr. sc. Ivana Batarelo Kokić, dr. sc. Snježana Dimzov Zavičajnost i knjige koje adolescent vole čitati

Natalija Dragoja Dobra dječja knjiga po izboru knjižničara

Vesna Jelić Djetinjstvo u Krapini

Helena Bužančić Virtualni prostori u suvremenom dječjem romanu

13:00 – 13:30 Stanka, okrepa i „Alka – igra koja traje tri stoljeća“u izvedbi učenika OŠ „Trilj“

(voditeljice projekta Mirjana Dukić, dipl. učit., i

Marija Čelan-Mijić, dipl. knjiž.)

13:30 – 13:50 PRIMJERI DOBRE PRAKSE

Renata Dobrić

Kaštelanska zavičajna/čakavska radionica Gradske knjižnice Kaštela –

očuvanje zavičajnosti

Katarina Škiljo, Tamara Domić Igra Upoznaj glagoljicu

144

13:50 – 14:20 DJECA I MEDIJI

Ines Sedlar

Utjecaj reklama na djecu

Antonia Radeljak, Željka Boban Djeca i mediji: jesu li djeca „daljinski upravljana“?

Helena Buljan

Projekt „Slikovnica: izgubljeno blago“

14:20 – 14:45

MALI OKRUGLI STOL: Tko su mi bili uzori u djetinjstvu? (sudionici i posjetitelji okruglog stola, moderatorice dr. sc. Diana Zalar i Grozdana Ribičić)

14:45 – 15:00

Promocija Zbornika radova sa 6. okruglog stola o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade „Dječja knjižnica i nematerijalna kulturna baština“

IZLOŽBE

Danijela Markotić: SUNČANOM LIVADOM DJETINJSTVA: ROMANI O DJETINJSTVU I DJETINJSTVO U ROMANIMA HRVATSKIH DJEČJIH AUTORA: izložba knjiga

Ranka Javor (KGZ): ŠEGRT HLAPIĆ MUDAR KAO KNJIGA: izložba plakata (2013.)

Maruška Nardelli, Katarina Krolo Žužul, Ivana Salvador: UZGOJOSLOVLJE – građa iz fonda RARA ET VETERA Gradske knjižnice Marka Marulića Split

145

VIZUALNO RJEŠENJE SEDMOG OKRUGLOG STOLA Dona Tomić

146

Dona Tomić rođena je 24. siječnja 1988. godine u Splitu. Nakon što je završila Školu likovnih umjetnosti, smjer modni dizajn, aktivnije se počinje baviti slikarstvom, ilustracijom i modeliranjem istražujući različite tehnike, materijale i podloge. Od tada je svjetlo dana ugledalo nekoliko serija tematski povezanih djela inspiriranih mitologijom, kulturnom baštinom, ali i vlastitim postojanjem, prikazanih na samostalnim i skupnim izložbama održanim u Hrvatskoj i regiji. Veliko iskustvo i poticaj za daljnji rad stekla je izlažući i surađujući s mladim umjetnicima s tog područja i šire.

7. OKRUGLI STOL O ZAVIČAJNOSTI U KNJIGAMA ZA DJECU I MLADE

DJETINJSTVO I ZAVIČAJNOST: JESU LI U KRIZI? ZBORNIK RADOVA GRADSKA KNJIŽNICA MARKA MARULIĆA SPLIT 30. SVIBNJA 2016.

UREDILA GROZDANA RIBIČIĆ SPLIT, 2017.

CIJENA 70 KN