St@kić br. 9

STUDENTSKI LIST FOI-JA

04/2019 broj 9

Studentski list FOI-ja

broj 9 travanj 2019.

We made dis REDAKCIJA

Alković Goran Babić Gloria Barić Anastazija Belajec Juraj Benčić Tereza Čulo Doriana Ćurković Dora Đud Magdalena Filipović Sara Goleš Viktor Janković Eva Juriša Robert Lubar Marina Novački Filip Perkušić Ante Pongrac Mislav Rosandić Josip Sitarić Ivana Šepec Ilan Varjačić Helena Vujasin Milica Žemberi Ivana

GLAVNI UREDNIK

Filip Novački LEKTORI

Sara Filipović Josip Rosandić Ivana Sitarić Helena Varjačić Tereza Benčić FOTO

Anastazija Barić Dora Ćurković Mislav Pongrac Eva Janković DIZAJN & PRIJELOM

Viktor Goleš Goran Alković Magdalena Đud Ilan Šepec Marina Lubar

U ovom broju STR. 3

Evolucija i revolucija STR. 6

Erasmus+ info dan STR. 8

Posjet studenata Fakulteta za organizacijske vede iz Kranja STR. 10

Tehnologija u budućnosti

Još nas ne pratiš?

Instagram @stak_redakcija

Facebook

facebook.com/foi.stak

2

YouTube

Evolucija i Revolucija FOTO

FOTO

St@k

St@k PIŠE Juraj Belajec

Dana 22. siječnja 2019. godine održano

Prezantacija nije bila isključivo o me-

je predavanje o povezanosti mekušaca i

kušcima i razmnožavanju, već i o raz-

ljudi koje je održao dr. sc. Davorin Me-

nim filozofskim i socijalnim pitanjima te

daković u Caffe baru Info Klub u organi-

razmišljanjima. Svoje izlaganje otvorio je

zaciji SciBAr-a.

pričom o mekušcima, na koji se način oni razlikuju od nas, ali ikako su nam ujedno i slični.

Naime, mekušci i ljudi potekli su od istih predaka, ali nas je evolucija odvela različitim smjerovima. Za ljude se uvijek govori kako su najkompleksnija i najnaprednija živa bića na planetu, ali i dalje ne možemo imitirati niti razumjeti neke osobine i svojstva koja imaju puno “niži” ob-

Predavanje je započeo predstavljanjem i

lici života od nas. Ovdje je dr. Medaković

iznošenjem nekih informacija o sebi te je

kao primjere naveo prilagođene načine

pojasnio o čemu će pričati tijekom prez-

razmnožavanja koje imaju školjke, puževi

entacije.

i ostali mekušci.

3

Također je spomenuo kako su kućice

Nakon postavljenog pitanja, profesor je

školjaka izrazito kompleksne građe -

istaknuo kako su ti životinjski nagoni sve

toliko kompleksne da ih ljudi ne mogu

slabiji u ljudima te kako je samoljublje sve

rekreirati iako uporno pokušavaju. Glav-

češća pojava u današnjem društvu i uve-

na je funkcija živih bića preživljavan-

like utječe na te nagone.

je, a preživljavanje se postiže stvaranjem potomaka koji također pokušavaju preživjeti. Dakle, i ljudima je svojevrsni životinjski instinkt u krvi te ljudi isto pokušavaju preživjeti. Medaković ovdje postavlja jedno jako važno pitanje: “Po čemu su ljudi toliko superiorniji od mekušaca ako su naša biološka svojstva za razmnožavanje manje sigurna i manje efektivna nego kod mekušaca?”

4

Ljudi korištenjem raznih umjetnih tvorevina štete drugim živim bićima koja su usko povezana s nama.

Učestalim korištenjem pesticida, ljudima se postepeno smanjuju osobne potrebne za razmnožavanje. Nakon postavljenog pitanja, profesor je istaknuo kako su ti životinjski nagoni sve slabiji u ljudima te kako je samoljublje sve češća pojava u današnjem društvu i uvelike utječe na te nagone.

Ljudi korištenjem raznih umjetnih tvorevina štete drugim živim bićima koja su usko povezana s nama tako da se sve na kraju vraća i šteti ljudima. Učestalim korištenjem pesticida, ljudima se postepeno smanjuju osobine potrebne

izazvali mnogo zdravstvenih problema.

za razmnožavanje. Nekoliko deseta-

Posljedice ukazuju koliko su ljudi usko

ka godina ranije ljudi su gotovo uništi-

povezani s mekušcima. Predavanje je

li izrazito velike populacije mekušaca

dalo mnoge odgovore, ali i mnoga pi-

uvođenjem novih boja na brodovima

tanja. Mnoga od njih nemaju odgovore ili

koje su izazvale mutacije onemogućivši

ih ne trebaju što varira od pojedinca do

mekušcima

Samim

pojedinca. Odgovore na ta pitanja na-

tim ljudi su i sebi nanijeli puno štete te

jvjerojatnije ćemo morati pronaći sami.

razmnožavanje.

5

PIŠE SARA FILIPOVIĆ FOTO ST@K

Početkom točnije

nove

29.

Erasmus+ info dan

kalendarske

siječnja

2019.

godine,

Europske unije, ali i ostalim zemljama

godine,

Europe.

Osim

„službenog“

dijela

održan je treći po redu Erasmus+ info

programa, gdje su djelatnice Ureda

dan.

je

za međunarodnu suradnju predstavile

Ured za međunarodnu suradnju FOI-ja.

sami Erasmus+ program, prezentaciju

Veliki broj studenata našeg Fakulteta

su održale i dvije studentice našega

došao se informirati o mogućnostima

Fakulteta koje su prethodne akademske

studentske razmjene s ostalim zemljama

godine bile na razmjeni u inozemstvu.

6

Ovo

predavanje

organizirao

Uvodnu i pozdravnu riječ na samome početku predavanja održao je naš dekan, prof. dr. sc. Neven Vrček, a pridružila mu se i prodekanica za znanstvenoistraživački rad i međunarodnu suradnju izv. prof. dr. sc. Nina Begičević-Ređep. Nakon riječi podrške svim studentima koji su se odazvali na predavanje i pokazali zanimanje

za

djelatnice

Ureda

Erasmus+ za

program,

međunarodnu

suradnju, Izabela Oletić-Tušek i Martina Đuras održale su prezentaciju Ex(change) Your Life with Erasmus+ (prezentacija je dostupna na web stranicama FOIja pod rubrikom Mobilnost studenata).

Prezentacija je sadržavala sve potrebne informacije o Erasmus+ programu koje studente mogu potaknuti i informirati o odlasku na studentsku razmjenu, ali i stručnu praksu, kao što je predstavljanje dostupnih

sveučilišta

za

studentsku

razmjenu i pojašnjenje procesa prijave na natječaj. Veliki broj prisutnih studenata na predavanje je došao s ciljem prijave na tada aktualni natječaj za Erasmus+ program (rok za prijavu bio je 14. veljače) dok je ostali dio studenata došao čisto iz znatiželje, informirati se o programu i onome što nudi.

7

U drugom dijelu predavanja putem Skypea javila se simpatična djelatnica Ureda za međunarodnu suradnju sveučilišta UPEC u Parizu, Thanh-My Ly. Ona je informirala studente o životu na njihovom sveučilištu, kampusu, ali i o troškovima života studenata u Parizu. Studenti su joj mogli postaviti pitanja o sveučilištu i studentskim programima te ukoliko ih je nešto više zanimalo u vezi samog života studenata u Parizu te onome što nude.

Nakon gospođe Ly, Skypeom se javio

isvima nam dobro poznat Phuong Van To iz Belgije koji je bivši dolazni Eramsus student FOI-ja. Ispričao nam je zanimljive činjenice

o

perspektive

njihovom studenata,

sveučilištu o

iz

troškovima

ISLAND NORVEŠKA

života te programima koje njegovo Odisee College University u Bruxellesu nudi.

Vrlo dobrog raspoloženja, jer je u publici uočio svoje dobre prijatelje i poznanike s FOI-ja, našim studentima je rekao kako se svakako isplati ići na Erasmus i kako će im to donijeti nezaboravno iskustvo.

8

LIHTENŠTAJN EU MAKEDONIJA TURSKA

Nakon Skype razgovora, dvije studentice

doživljaje s Erasmus+ programa, kao

– Dora Ćurković koja je bila na Sveučilištu

i

u Grazu u Austriji i Dora Trogrlić koja je

možete pronaći na FOI web stranicama.

bila na Sveučilištu u Žilini u Slovačkoj

Prezentacijama naših studentica završeno

prezentirale su svoj život na drugim

je predavanje Erasmus+ info dana, ali

sveučilištima koji im je pružio Erasmus+

druženje se nastavilo u popodnevnim

program. Obje studentice navele su ovo

satima kada su se naši Student Buddyji

iskustvo kao nezaboravno i nešto što

našli

bi svakako ponovile. Njihove doživljaje

djelatnicama

s Erasmus+ programa, kao i iskustva

suradnju

drugih

semestar vezan uz Erasmus aktivnosti.

studenata,

također

možete

iskustva

u

drugih

Medinoj Ureda

kako

bi

studenata,

škrinji za

također

zajedno

s

međunarodnu

zaključili

prethodni

pronaći na FOI web stranicama. Njihove

Tko je Student Buddy?

Student Buddy je student FOI-ja koji pomaže dolaznom Erasmus studentu na našemu Fakultetu kako bi se što lakše prilagodio i upoznao grad i Fakultet. I ti možeš postati Student Buddy! Nažalost, ne u ovome semestru, jer su već svi dolazni studenti dobili svoga Buddyja, ali svakako prati web stranice Fakulteta u ljetnim mjesecima gdje će biti natječaj za Student Buddyja za idući semestar!

9

a t a n e d u t s t je s Po Fakulteta za organizacijske vede iz Kranja PIŠE

Doriana Čulo

FOTO

St@k

Dana 11. veljače 2019. godine u posjet su

Na samom početku, dekan Fakulteta

došli kolege s Fakulteta za organizacijske

organizacije i informatike prof. dr. sc.

vede (znanosti) iz Kranja, Sveučilišta u

Neven Vrček pozdravio je goste i poželio

Mariboru. U sklopu tog posjeta, na našem

im dobrodošlicu. Nakon toga krenulo

je Fakultetu održano predavanje na temu

se s glavnim dijelom predavanja Aljaža

case study natjecanja koje je držao

Ferenceka koji je auditorij upoznao s

gost predavač Aljaž Ferencek. Svrha

case study natjecanjima. Naveo je kako

predavanja bila je upoznati studente s

se prilikom rješavanja problema prolazi

case study natjecanjima, iskustvima s

određenim fazama, od upoznavanja sa

natjecanja te dati savjete i otkriti trikove

samim caseom, diskutiranja u grupi kako

koji

prilikom

bi se utvrdio problem pa sve do pronalaska

sudjelovanja na case study natjecanjima.

najboljeg rješenja. Kada se dođe do

10

bi

se

mogli

primijeniti

najboljeg rješenja po mišljenju grupe,

će se u Kranju, a drugo u Portorožu.

prelazi se na izradu same prezentacije

Nakon najave tih natjecanja omogućio

kojom će se to rješenje prezentirati. Nakon

je prisutnima, koji su se željeli dodatno

pripreme prezentacije članovi tima trebaju

informirati u vezi predavanja ili samih

se pripremiti za prezentiranje rješenja.

natjecanja, postavljanje pitanja.

Završetkom glavnog dijela predavanja,

Zatim je održana interaktivna radionica.

predavač nas je odlučio upoznati s

Svi prisutni trebali su se podijeliti u

dva case study natjecanja, načinom i

timove u kojima će riješiti dvije vježbe.

postupkom prijave te je pozvao naše

U prvoj vježbi timovi su dobili zadanu

studente da se uključe u ta case study

sliku koju su trebali što vjerodostojnije

natjecanja. Jedno od natjecanja održat

reproducirati. Članovi tima trebali su

11

pogledati sliku i zapamtiti što više detalja.

Na samom kraju predavanja, Studentski

Nakon toga, gosti su išli od tima do tima

zbor našeg Fakulteta pripremio je kratku

kako bi vidjeli koji je tim najbolje odradio

prezentaciju vezanu uz aktivnosti FOI-

zadatak. Druga vježba bila je vezana uz

ja. Upoznao je goste s radom Zbora,

rješavanje određenog problema. Svaki

različitim

tim trebao je definirati određeni problem

FOI-ja te s natjecanjima (npr. STEM

i osmisliti najbolje rješenje za navedeni

Games). Svi prisutni mogli su se osvježiti

problem. Po isteku vremena, timovi

uz sokove, vodu i peciva.Završetkom

su trebali prezentirati svoja rješenja,

predavanja gosti i studenti, koji su bili

a zatim je gost predavač analizirao

na predavanju, nastavili su druženje u

svako rješenje i predložio promjene

prostorijama fakultetskog kafića uz čaj ili

svakom timu glede rješavanja problema

kavu. Posjet je završio obilaskom novog

kako bi se došlo do što boljeg rješenja.

Studentskog doma u Varaždinu.

12

humanitarnim

aktivnostima

Tehnologija u budućnosti PIŠE

FOTO

Ante Perkušić St@k

pitanja mogli smo dobiti u petak, 18. siječnja, u dvorani 1 na FOI-ju 2 gdje je održan Red Bull Futur/IO panel na temu Tehnologija u budućnosti. Panel je završio posjetom labaratoriju Centra za forenziku, biometriju i privatnost, uskoro i Centra za umjetnu inteligenciju (AI Lab), gdje je dr. sc. Bogdan Okreša Đurić zainteresiranim studentima pokazao rad modernih alata i gadgeta kao što su dronovi, čitači otiska prsta i 3D pisači/skeneri.

Vjerojatno će se mnogi od vas zapitati što je Red Bull Future IO te koja je poveznica s panelom i navedenom temom. Red Bull Future IO u sklopu kampanje poziva kreativne

umove

diljem

svijeta

da

pomognu oblikovati bolje sutra tako što će predstaviti svoju viziju budućnosti u Kako će izgledati budućnost u 2030.

2030. godini. Cilj je potaknuti studente,

godini? Tko ili što ograničava korištenje

proaktivirati ih i uključiti u važne teme koje

tehnologije na opće dobro? Može li

nam dolaze u ne tako dalekoj budućnosti

napredna

opću

gdje će moći pustiti mašti na volju i

propast? Hoće li umjetna inteligencija

pokazati svoj puni potencijal. Da je svako

potpuno zavladati svijetom? Gdje je u

njihovo pitanje dobro i važno, uvjerili smo

svemu tome čovjek? Ova i brojna druga

se na panelu.

tehnologija

izazvati

13

Odgovore smo tražili od cijenjenih i

odnosno snalaženja u novim okolnostima

priznatih znanstvenika i profesora kao

i uvjetima te uče na temelju iskustva i

što su prof. dr. sc Adrijan Barić (FER),

prikupljanja novih informacija. Istodobno,

izv. prof. dr. sc. Markus Schatten (FOI) i doc. dr. sc. Tonimir Kišasondi (CEO Orua).

Moderatorica panela bila je studentica FER-a te mlada poduzetnica, Kaja Pavlinić.

Budući da panelisti obuhvaćaju skoro sva STEM područja, bilo je zanimljivo čuti mišljenja stručnjaka te viđenje budućnosti iz vlastite perspektive. Što je zapravo ta famozna umjetna inteligencija o kojoj sve češće možemo čuti u medijima? Općeprihvaćena definicija

riječ je o području računalnih znanosti koje se bavi razvojem i proučavanjem takvih sustava te njihovom praktičnom primjenom. Više nego bilo koja druga tehnologija, umjetna bi inteligencija mogla uvelike transformirati našu budućnost.

Ne tako davno umjetna inteligencija bila je predmetom mnogih filozofskih i teorijskih rasprava gdje se postavljalo pitanje morala, ali u današnje vrijeme ubrzanih promjena došli smo do točke

ne postoji, ali tim se pojmom obično

kada je jasno da će umjetna inteligencija

opisuju umjetni, odnosno neživi sustavi

snažno

koji pokazuju neki oblik “inteligencije”,

tržište rada i svakodnevni život. Da,

14

promijeniti

tehnološki

sektor,

umjetna inteligencija uzdrmat će tržište

pritom na zaštitu osobnih podataka.

rada i sasvim sigurno neke poslove učiniti

Međutim, takve su stranice najčešće

nepotrebnima, ali to nužno ne znači

prijevara, a mi i naše bankovne kartice

da će ljudski doprinos postati potpuno

žrtve smo te prijevare. „Trgovina podataka

nepotreban.

danas je postao unosan posao, a u nekim

Ključno je pitanje pri tome, ali i ostalim temama, zaštita podataka. Koliko smo zapravo sigurni na internetu? Tu je svoju riječ dobio stručnjak za računalnu sigurnost, doc. dr. sc. Tonimir Kišasondi.

Registracije

na

raznim

stranicama

najčešća su greška gdje prijavom svog

situacijama vrijedniji i od zlata!“ slažu se stručnjaci.

Uzimajući sve u obzir, što možemo očekivati u bliskoj budućnosti? Hoće li nam biti kao u filmu „Idealno“, ili ćemo se boriti s nekim „modernim (AI) vjetrenjačama“?

osobne

podatke

Gotovo je nemoguće predvidjeti kako će

predmetom

prijevare

nam izgledati budućnost, ali oko jednog

i zlouporabe. Mnogi misle kako će

se svi slažemo: budućnost nam može

kupovinom preko nepoznatih internet

biti znatno bolja ako je takvom odlučimo

stranica proći puno jeftinije ne mareći

napraviti!

maila koji

ostavljamo znaju

biti

i

15

Zadnjica!

Da, to se uistinu tako zove.