Podatci vrjedniji od zlata

Zamislite da se hranite podatcima. Da, zaista zamislite da ste se jednoga dana probudili i svijet se u potpunosti okrenuo. Valute više ne postoje, vlade i javne državne uprave premještene su u potpunosti na servere, a vi se hranite, ni manje ni više nego - podatcima. Vaša hrana kvalitetni su podatci i hoćete li se nahraniti ovisi o tome koliko ste vješti u pronalasku pravih, kvalitetnih podataka. Mislite li da biste gladovali? Ili biste pak svakodnevno bili savršeno nahranjeni?

Izjavu koja tvrdi da su podatcivrjedniji od zlata, nafte, plemenitihplinova i sl. sigurno ste već nekolikoputa čuli. A što zapravo stoji izatoga? Informatički stručnjaci koji sebave podatcima, načinima njihovaprikupljanja, pohrane i analitike ovajsvijet nazivaju data driven world. Da,naš svijet stvarno pogone podatci.Količina podataka koja kola žilamasvjetskog weba enormnih je redovaveličine.

Generiranje novih podataka višene promatramo na godišnjoj,mjesečnoj pa čak niti na dnevnojrazini, nego na razini jednogasata, minute ili sekunde. A što seto dogodi na Internetu u jednojminuti - brace yourself: Google primi3.8 mil. pretraživačkih upita, sGoogle Playa i App Storea preuzmese 390.030 aplikacija, putemFacebook Messengera i WhatsAppapošalje se 41.6 mil. poruka, e-mailklijenti isporuče 188 mil. e-mailovaitd. Ogromne količine raznovrsnihpodataka šalju se svake minute sasvakog na svaki kraj našeg planeta.Ti podatci zaista su raznovrsni - odnekakvih manje važnih i generičkihpa sve do vrlo važnih i privatnihpodataka.

Podatci pokreću poslovni svijet našeg planeta, pomažu u donošenju važnih odluka, oblikovanju i unapređenju društva, unapređenju kvalitete života, oni govore svojim vlastitim jezikom koji je vrlo vrijedno poznavati. Stoga, nije čudno da se podatci uspoređuju sa zlatom ili naftom jer bez njih ovakav oblik funkcioniranja svijeta kakvog poznajemo danas jednostavno ne bi mogao funkcionirati.

Budući da se količina podataka prebrzo povećava, potrebno je na neki način upravljati pohranom svih tih podataka. U tome veliku ulogu igraju baze i skladišta podataka. To su manje ili više organizirane kolekcije podataka u koje se podatci agregiraju kako bi se po potrebi mogli obrađivati. Ulogu u obradi takvih podataka imaju podatkovni analitičari (eng. data scientists), stručnjaci za upravljanje podatcima, obradu i analizu istih.

Oni moraju znati organizirati velikeskupove podataka, analizirati iuređivati ih te donositi zaključke natemelju takvih skupova. Podatkovnianalitičari, osim što moraju vrlodobro poznavati baze i skladištapodataka, također vrlo dobro morajupoznavati i statističke metode zaobradu i vizualizaciju podataka.Moraju biti sposobni iz ogromnihpodatkovnih kaosa iskopati znanje,analizirati ga i vizualizirati kako biti skupovi podataka u konačnici bilikorisni za donošenje odluka.

A što vi mislite? Jesu li podatci vrjedniji od zlata?