Broj 11

Uredništvo zahvaljuje studentima koji su sudjelovali u snimanju naslovnice: Jeri Kovačiću, Valentini Kurtović, Martini Levak, Antoniu Luketiću, Jakovu Maganiću (koordinator na terenu), Ivanu Padovanu, Franu Peručiću, Dunji Pinter, Mateju Vargi i Ivanu Žižiću te trojici hrabrih srednjoškolaca na reflektorima. Sliku je 25.05.2009 s prozora Studentskog zbora Geodetskog Fakulteta na V. katu snimio Matej Varga.

RIJEČ UREDNIKA

Poštovane čitateljice i čitatelji, Nakon duže stanke izlazi novi broj časopisa Ekscentar. Na red je došlo novo uredništvo koje će ostaviti svoj trag u stvaranju novog poglavlja studentskog časopisa. Uredništvo i dalje ima za cilj unapređenje kvalitete časopisa te svojim radom omogućiti čitateljima najbolji mogući časopis.

U ovom broju možete naći veći broj članaka iz struke za koje se nadamo da će Vam dati mali uvid u praksu te male škole koje će biti posebno zanimljive svim čitateljima željnih novih znanja.

Ovom prilikom uredništvo se želi zahvaliti svim profesorima, asistentima, fakultetskom osoblju i našim kolegama koji su nam pružili potporu u stvaranju ovog broja. Također se zahvaljujemo svim sponzorima i donatorima, tvrtkama i institucijama koje su kupnjom oglasnog prostora i nesebičnim donacijama omogućile izdavanje novog broja i nastavak jedne duge tradicije.

Na kraju želim svima ugodno ljeto i pozivam Vas na daljnju suradnju s časopisom Ekscentar.

Lijep pozdrav, Vedran Tatarević

UREDNIŠTVO Vedran Tatarević glavni urednik

SADRŽAJ 6

12

Varga Interview

14

Miler CAD menadžment

17

Baccalaureusi

18

Pavasović, Pilić, Brkić Dvije crtice o Jabuci

20

Ivković Osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju

24

Vranić HP kalkulatori i UserRPL

29

Grnčarovski Geodetski radovi u postupku nepotpunog izvlaštenja na magistralnom plinovodu Bosiljevo-Split

32

Kolarek CityGML

36

Jurinčić Buljević Određivanje granice i razvoj GIS-a pomorskog dobra

42

Đurenec Uspostava homogenog polja grada Koprivnice uporabom GPS tehnologije

49

Boc Postupak katastarske izmjere

52

Gračanin 3. ISPRS ljetna škola Nanjung, Kina

58

Dropulić Stručna praksa 2009.

Novska

60

Mađer Mala škola: AutoCad Map

» vtatarevic@geof.hr

Jakov Maganić tehnički urednik » jmaganic@geof.hr

Matej Varga ministar financija » mvarga@geof.hr

Mario Božić, Luka Dolanjski, Edin Džinić, Hrvoje Mahović, Božo Hrkać, Ivan Žižić, Ana Malbaša suradnici

prof. dr. sc. Nedjeljko Frančula prof. dr. sc. Miljenko Solarić prof. dr. sc. Nikola Solarić počasni članovi uredništva » nfrancul@geof.hr » miljenko.solaric@geof.hr » nsolaric@geof.hr

Adresa uredništva

Ekscentar Geodetski fakultet Kačićeva 26/V, HR-10000 Zagreb e-mail: ekscentar@geof.hr WGS84: N45˚48’30.3’’, E015˚57’48.5’’

Naklada: 2500

Novosti

Izdavač

Studentski zbor Geodetski fakultet Kačićeva 26/V, HR-10000 Zagreb

Mišljenjem ureda za priopćavanje, klasa 03205/97-02-69, Ekscentar je oslobođen plaćanja poreza na promet.

Tiskara

Puni tekstovi mogu se koristiti za osobne i edukacijske potrebe bez prethodnoga odobrenja, a uz obvezno navođenje izvora. Korištenje u komercijalne svrhe nije dozvoljeno bez pisanog odobrenja izdavača. Ne smijete mijenjati, preoblikovati ili prerađivati sadržaj lista. Ovaj list je lincenciran pod Creative Commons License dostupnoj na internetskoj stranici: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/

Denona d.o.o.

Ekscentar je član organizacije SPINE – Student Press in Europe

Ekscentar online (puni tekstovi) http://open.geof.hr/ekscentar

Broj žiro računa

2340009-1100010196 s pozivom na broj 182

Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora.

ISSN: 1331-4939 UDK: 378 528

Za cijene oglašavanja i donacije molimo kontaktirajte nas na ekscentar@geof.hr

Novosti Servis CROPOS pušten u službenu uporabu Državna geodetska uprava pustila je 9. prosinca 2008. u muzeju Mimara u Zagrebu u službenu uporabu servis CROPOS. U prva tri mjeseca rada sustava registrirano je preko 150 tvrtki kojima je na taj način omogućeno jednostavnije, učinkovitije i pouzdanije korištenje GNSS tehnologije mjerenja. Hrvatski sustav za pozicioniranje tako danas ima tri komercijalna servisa. DSP, Diferencijalni servis pozicioniranja u realnom vremenu temeljen na umreženom rješenju kodnih mjerenja u realnom vremenu sa točnošću od 0.3 do 0.5 m. Moguća primjena je za različite zadatke u geoinformacijskim sustavima, u navigaciji, upravljanju prometom, zaštiti okoliša te u poljoprivredi i šumarstvu. VPPS, Visokoprecizni servis pozicioniranja u realnom vremenu temeljen na umreženom rješenju faznih mjerenja u realnom vremenu, a sa točnošću 2 cm u 2D položajnom sustavu i 4 cm u položajnom i visinskom sustavu (3D). Primjena Visokopreciznog servisa pozicioniranja pretpostavljena je za katastar, u klasičnoj inženjerskoj geodetskoj izmjeri, izmjeri državne granice, aerofotogrametriji te hidrografiji. GPPS, Geodetski precizni servis pozicioniranja, sa deklariranom točnošću od 1cm (bilo u 2D ili 3D), a sa pouzdanom mogućnošću obavljanja geodetskih zadataka vezanih za referentne sustave, geodetsku osnovu i/ili znanstvena i geodinamička istraživanja.

Smotra Sveučilišta

>> Novosti

Kao i svake godine, u Zagrebu se već trinaesti put održava tradicionalna smotra Sveučilišta. To je veliki društveni događaj u Zagrebu za sve one koji žele nastaviti svoje obrazovanje. U periodu od 2. do 4. travnja, svi zainteresirani na jednom mjestu, mogli su se informirati o razredbenom ispitu, programu studija, nastavnom planu, o zapošljavanju u pojedinim strukama i raznim drugim informacijama.

Veliku zainteresiranost imao je i naš fakultet. Na štandu, uz mnogobrojne brošure i letke, koji su se u velikom broju podijelili, bili su i geodetski instrumenti koji su budili znatiželju mnogih prolaznika. Moglo se još i vidjeti prezentacije 3D skenera, GPS uređaja, totalne stanice, nivelira te video prezentacije raznih geodetskih projekata.

Pomoć i savjete svim zainteresiranima, dali su studenti koji su predstavljali naš fakultet: Tea Babić, Jelena Bauk, Mario Božić, Milena Kovačić, Zorana Marunčić i Martina Peša.

6

ekscentar

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Susret geodeta 22.-25. svibnja 2008. u Rovinju Od 22. do 25. svibnja 2008. god. održavali su se 15. susreti geodeta. 22. svibnja tokom cijelog dana stizali su geodeti iz svih krajeva Hrvatske. Neki su bili smješteni u turističkom naselju Amarin, a neki u samom hotelu Park gdje se održavala ceremonija. Idućeg dana u hotelu Park započeo je cjelodnevni program koji je bio popraćen sa mnogobrojnim zanimljivim predavanjima. Samom otvorenju nazočan je bio i predsjednik Međunarodne federacije geodeta (FIG) prof. dr. sc. Stig Enemark koji je nakon otvorenja održao i predavanje na engleskom jeziku o izazovima u upravljanju zemljištem i ulozi geodeta u provedbi globalne agende Ujedinjenih naroda. Nakon kratke stanke predavanje je održala mr. sc. Ana Šimunić »Od predpristupnih programa do strukturnih fondova«. Nakon tog predavanja riječ je uzela Vesna Hrvojić dipl. ing. geod. koja je govorila o osnovama informacija u predpristupnim fondovima. U nastavku programa predavanje je održao Darko Lorencin, dipl. oecc. »Iskustva o korištenju predpristupnih fondova, postupak izrade i kandidiranja projekata«. Na kraju cjelodnevnih predavanja predavanje je održao i Davorin Špoljarić, dipl. ing. geod. na temu pravo poslovnog nastanka i sloboda pružanja usluga (geodetska struka).

Prisutnima se obratio i prodekan za nastavu i studente Geodetskog fakulteta dr. sc. Miljenko Lapaine dipl. ing. koji je u ime Dekana Geodetskog fakulteta pozdravio skup.

Osim predavanja, mogle su se pogledati i prezentacije instrumenata, uređaja i ostale opreme koja je zanimljiva baš nama geodetima. I ovim putem zahvaljujemo se svim prezenterima koji su bili srdačni te na svako naše pitanje odgovarali ljubazno, pa čak i samo nama studentima prezentirali rad pojedinih uređaja. Od izlagača bili su prisutni: Trimble, TopCon, Sokkia, HP, South. Pojedine tvrtke su prezentirale i nove softvere namijenjene geodetima. Svi su dijelili prigodne poklone te im se i na tome još jednom zahvaljujemo.

Idući dan predavanje je otvorio profesor našeg Fakulteta prof. dr. sc. Boško Pribičević koji je govorio o utjecajima novih tehnologija na cijenu geodetskih radova, te možemo reći da nam je to bilo jedno od zanimljivijih predavanja jer se to tiče najviše nas, mladih studenata geodezije.

Nakon toga predavanje je održao dr. sc. Almin Đapo, koji je govorio o terestričkom i laserskom skeniranju u geodetskoj praksi. Također i ovo predavanje je bilo jedno od zanimljivijih jer se radi o uređajima koji će se sve više koristiti u našem poslu, a takav jedan uređaj posjeduje i naš fakultet.

Slijedilo je zanimljivo predavanje prof. dr. sc. Asima Bilajbegovića o prednostima GNSS prijamnika u odnosu na GPS. Završno predavanje toga dana održali su Marinko Bosiljevac dipl. ing. geod. i dr. sc. Marijan Marjanović o uspostavi CROPOS-a. Ukratko rečeno CROPOS je nacionalna referentna GNSS mreža koja će definirati nove standarde pozicioniranja i navigacije u Hrvatskoj. CROPOS se financira kroz projekt PHRARE Europske unije.

Predzadnji dan susreta održan je i deseti sabor Hrvatskog geodetskog društva, te okrugli stol. Raspravljalo se o

urbanim komasacijama, izradi podzakonskih akata iz Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Također, predstavljene su novosti iz Državne geodetske uprave.

Zaključujemo da nam je ovaj susret bio iznimno koristan, stekli smo jedno novo iskustvo, zabavili se i što je najvažnije nešto novo naučili.

Edin Džinić

IGSM - Međunarodni susret studenata geodezije Zagreb 2010 Studenti geodezije iz cijeloga svijeta svake se godine susreću na Međunarodnom susretu studenata geodezije (IGSM), u svrhu razmjene stručnih iskustava, te međusobnog upoznavanja. Svake godine susret se održava u drugoj državi: prošle godine grad domaćin bila je Valencija, ove godine je Zürich, a slijedeće godine IGSM se održava u Zagrebu i to od 02. do 08. svibnja 2010.

Kao i svake godine, put na IGSM u Zürich bio je sufinanciran od strane geodetskih poduzeća. Ovim putem se zahvaljujemo svim firmama koje su svojim donacijama omogućili naše putovanje u Zürich. Moramo naglasiti kako smo na tom susretu predstavljali Geodetski fakultet i Hrvatsku u najboljem mogućem svijetlu. Održali smo nekoliko predavanja, prezentirali postere, te organizirali hrvatsku večer sa tradicionalnim hrvatskim proizvodima.

Kao i uvijek do sada bili smo najzapaženiji i najaktivniji na tom susretu.

Važno je istaknuti da se 2010. godine IGSM organizira u Zagrebu, na Geodetskom fakultetu. Tim od 15 studenata koji radi na njegovoj organizaciji već je formiran, ali molimo sve zainteresirane studente, asistente i profesore koji su voljni pomoći na bilo kakav način, da nam se pridruže, te da pokažemo iduće godine da smo izvrsni domaćini.

Više informacija na internet stranicama http:// igsm2010.geof.hr/, e-mail: igsm2010@gmail.com, GSM: 098 592 683 (Hrvoje Mahović)

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

7

Javna predavanja prof. dr. Bela Markus Trimble Express 2009.

U organizaciji geodetske tvrtke »Geomatika Smolčak d.o.o« ove su godine organizirane tri konferencije (u Opatiji, Zagrebu i Splitu) na kojima je, između ostaloga, Trimble predstavio svoje proizvode. Između ostalih izdvojeni su: Trimble R6 GPS dvofrekventni prijemnik kao odličan izbor u radu sa CROPOS sustavom; Trimble S6 Totalna stanica kao jedan od najnovijih i najekskluzivnijih proizvoda na tržištu te Trimble R8 GNSS trofrekventni prijemnik.

Na konferenciji su predavanja držali prof. dr. sc. Miljenko Solarić sa Geodetskog fakulteta (»Iskustva u radu sa Trimble Zephyr Geodetic antenom na kalibracijskoj bazi«) i dr.sc. Marijan Marjanović iz DGU-a (»CROPOS postprocessing«).

U sklopu međunarodne razmjene na projektu CEEPUS II »Applied Geoinformatics« prof. Bela Markus održao je tri javna predavanja na Geodetskom fakultetu. Profesor Markus ugledni je europski i svjetski znanstvenik sa University of Hungary. Dekan je Fakuleta za geoinformatiku, član mnogih nacionalnih i internacionalnih akademskih programa te predsjednik Nacionalnog vijeća mađarskih istraživača i kartografa. Na Geodetskom fakultetu gostovao je 10. i 11. ožujka 2009. i održao tri predavanja: Geoinformation Management, Changes of Surveying Profession towards Geoinformatics i From Maps to Geoinformatics. Predavanja su bila dobro posjećena, pa se nadamo da će i slijedeće akademske godine naš Fakultet u sklopu projekta CEEPUS II, a na kojem intenzivno radi prof. Damir Medak, nastaviti ugošćavati ugledne znanstvenike sa područja geoinformatike.

>> Novosti

Pod povećalom: osnivač Ekscentra, asistent Almin Đapo, doktorirao

8

Jedan od osnivača Ekscentra i urednik prva tri broja, asistent na Geodetskom fakultetu, Almin Đapo, doktorirao je, 4. svibnja 2009., obranom doktorske disertacije pod naslovom: »Korelacija geodetskog i geološkog modela tektonskih pomaka na širem području Grada Zagreba«.

Doktorska disertacija rezultat je mukotrpnog i predanog rada od daleke 1997. godine. Naime, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu od 1997. godine provodi sustavan znanstvenoistraživački rad vezan uz primjenu preciznog satelitskog određivanja položaja za geodinamičke svrhe na specijalno stabiliziranim točkama na području Grada Zagreba. Glavni ciljevi doktorskog rada bili su određivanje kinematičkih pomaka na točkama Geodinamičke mreže Grada Zagreba 1997-2008 te usporedba geodetskog i geološkog modela tektonski uvjetovanih pomaka na području istraživanja. Disertacija dokazuje da je metodom istodobne obrade svih mjernih točaka(multipoint) u različitim vremenskim epohama moguće izvesti vjerodostojan geodetski model tektonskih pomaka Zemljine kore na području istraživanja koje se po svojem protezanju može ocijeniti granicom između lokalnog i regionalnog. Čestitke poštovanom asistentu sa željama da će još bivših ili sadašnjih Ekscentrika u dogledno vrijeme doktorirati!

ekscentar

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Geodeti u samome vrhu studentske košarke Studente Geodetskoga fakulteta u Zagrebu još samo jedna utakmica dijeli od najboljeg poretka u Sveučilišnom prvenstvu zadnjih nekoliko godina. Momčad je odlično počela sezonu osvojivši turnir u uličnoj košarci održanom na Građevinskom fakultetu.

Zagrebačko Sveučilišno prvenstvo u košarci ove je godine okupilo mlade studente preddiplomskoga studija Geodetskog fakulteta prvi put pod vodstvom Vanje Miletića. Momčad se formirala dva tjedana prije kvalifikacija, a treniralo se utorkom i petkom. Unatoč činjenici da se igrači u zadanim terminima nisu uspjeli okupiti u cijelosti, kvalifikacije su pokazale da je uigranost bila dovoljno dobra. Naime, u prvom kolu kvalifikacija GEF je izgubio od FER-a (40:52) zbog nedostatka snage u zadnjoj četvrtini. Odlučujuća utakmica za ulazak u jednu od liga bila je protiv MF-a. Geodeti su svladali studente medicinskoga fakulteta ogromnom razlikom (33:52). Pobjeda ipak nije bila dovoljna za ulazak u prvu ligu jer su fer-ovci pobjedom nad medicinarima zaokružili ciklus kvalifikacija kao prvi u skupini C. Za razliku od kvalifikacija, GEF je drugu ligu započeo pobjedom nad PBF-om (40:44). Utakmica je bila prilično tijesna, a razriješena je u produžetcima. Slično se odigralo i u drugom kolu protiv EF 1. Dva koša razlike odvela su Geodete u novi niz od tri pobjede nad FKIT-om (42:31), FF-om (24:52) i VF-om (34:27). Studenti Šumarskog fakulteta prekinuli su pobjednički niz u predzadnjem kolu.

U utakmicu se ušlo s previše nervoze u napadu i propusta u obrani koje su Šumari debelo naplatili. Na nesreću GEFa, ulazile su sve lopte koje je protivnička momčad uputila put koša. Krajem treće četvrtine Geodeti su počeli stizati rezultat razbijajući njihovu obranu. 15 sekundi prije kraja Miletić daje tricu izjednačenja, ali u slijedećem napadu Šumara radi brzi faul i stavlja playja na crtu slobodnih bacanja. Oba pogođena slobodna bacanja bila su dovoljna za pobjedu ŠUF-a nad GEF-om, 45:43 (9:9, 10:6, 13:11, 13:17). Na drugom mjestu prije zadnjeg kola, Geodeti imaju šanse osvojiti drugu ligu ukoliko pobjede studente Pravnog fakulteta s više od 10 koševa razlike. Igrači košarkaške momčadi Geodetskog fakulteta već su ispunili svoja očekivanja obzirom da su prošle godine u istoj ligi prvenstvo završili na 7. mjestu. No, okruniti se 1. mjestom bio bi najbolji završetak ovogodišnjeg sveučilišnog prvenstva u košarci.

Povodom obilježavanja dana Građevinskog fakulteta organiziran je i turnir u uličnoj košarci na kojemu su sudjelovali trojica igrača s Geodetskog fakulteta. Vanja Miletić, Ivan Stojanović i Ivan Žižić osvojili su turnir bez poraza i tako još jednom dokazali da Geodetski fakultet spada u sam vrh studentske košarke u Zagrebu.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

9

Veslanje Veslačka ekipa Geodetskog fakulteta nastupila je i ove godine na natjecanju na veslačkim simulatorima (ergometrima). 22. ožujka 2009. u prostorijama HAVK Mladosti u novim kombinezonima i majicama boje Geodetskog fakulteta branili su slijedeći studenti: Branko Begović, Luka Dolanjski, Srđan Jovančević, Frane Kalcina, Mario Krolo, Dražen Odobašić, Josip Peroš i Karlo Vinski. Natjecanje je bilo ekipnog tipa te je svaki od osam veslača odveslao 1000m. U izjednačenoj utrci osvojili su 5. mjesto u konkurenciji od 12 fakulteta s vremenom 26:09:30. Pobjednici natjecanja bili su studenti Ekonomskog fakulteta. Veslači Geodetskog fakulteta inače preko zime treniraju tri puta tjedno u HAVK Mladost u Veslačkoj ulici, a u prolijeće i jesen za regate se pripremaju na Jarunu. Ključni događaj studentske veslačke sezone je Sveučilišna regata 22. svibnja 2009. na kojoj se utrkuju osmerci studenata mnogih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ove je godine ekipa Geodetskog fakulteta pojačana mladim snagama te očekuju uspješnu utrku i pozivaju sve koji imaju vremena i žele navijati da uz veslačku stazu bodre svoje kolege.

Nogomet

>> Novosti

Ovosezonska malonogometna ekipa Geodetskog fakulteta, u znatno pomlađenom sastavu uslijed generacijske smjene igrača, tradicionalno je nastupila na dva natjecanja. Ekipa je odmjerila snage na Sveučilišnom prvenstvu grada Zagreba, gdje je u iznimno jakoj konkurenciji ostvarila vrlo dobar rezultat osvojivši 17. mjesto među 33 fakulteta Zagrebačkog sveučilišta te je tim nastupom iskazano poboljšanje u odnosu na nekoliko proteklih sezona.

Iako je naša ekipa do posljednjeg kola bila u kombinacijama za osvajanje turnira geodetskih firmi »GEOLIGA09« održanog u Sesvetama te glasila za glavnog favorita natjecanja, na kraju je osvojila 4. mjesto odnosno nije uspjela obraniti prošlogodišnji naslov.

Uz neosporiv talent kojeg ekipa posjeduje te uz iskustvo i zrelost stečenu kroz netom završenom sezonom nadamo se da će se u slijedećem broju Ekscentra uz sliku prve postave nalaziti najmanje jedan pehar.

I ove godine podrška i motivacija bile su nam naše Geoline. Ljepše polovice ekipe mamile su uzdahe svih prisutnih na utakmicama svojim egzotičnim plesnim točkama i scenskim nastupima.

10

I. »tradicionalni« malonogometni turnir Geodetskog fakulteta »Geolajka«

Na igralištu III. gimnazije u Kušlanovoj ulici, 18. i 19. travnja održalo se prvenstvo Fakulteta u organizaciji dvojice studenata, Mateja Varge i Bože Hrkaća. Sva nogometna krema Faksa skupila se na jedno mjesto. Prijavljeno je deset ekipa, to su redom: Boca Juniors, Ekipa za izjednačenje, Geozezija, GRI-Geodetski referentni invalidi, Latifundija, Lignje iz Odeona, Los Galacticosi, Pingvini, Stručnjaci i Žnidaršićeve tablice. Iako su profesori i asistenti dobili pozivnicu za turnir nisu uspjeli skupiti ekipu i uveličati događaj. Nadamo se da će za slijedeću godinu uspjeti oformiti ekipu i tako se okušati protiv mlađih kolega. Nakon službenog izvlačenja, ekipe su poredane u dvije skupine. Dvije najbolje ekipe iz svake skupine idu u poluzavršnicu. U subotu popodne turnir je počeo i činilo se da će vrijeme poslužiti kroz cijeli vikend. Međutim, u nedjelju kada su na rasporedu bila polufinala i finale nebo se otvorilo i od pravih nogometnih uvjeta nije bilo ništa. Kvaliteta nogometa bila je na visokoj razini i u tom je pogledu turnir Geolajka opravdao sva očekivanja. Svi dvoboji bili su natjecateljski, međutim, derbiji između ekipa sa istih godina imali su posebnu tenziju- pogotovo što su često direktno odlučivali o raspletu skupina. Viđeno je puno golova, u prosjeku nešto više od 5 po utakmici! Pucalo se iz svih pozicija, a zapaženi su i neki pokušaji s gola na gol. Osim golova viđeno je mnoštvo spektakularnih poteza, akcija, dodavanja i driblinga. Što se tiče korektnosti i ponašanja igrača, to je također za svaku pohvalu. Niti jedan incident, naguravanje ili bilo što drugo. Turnir su došli pogledati kolegice i kolege i time nije bilo ekipe koja nije imala svoje navijače.

U lutriji finala i u teškim vremenskim uvjetima susrele su se dvije ekipe: Los Galacticosi i Lignje iz Odeona. Momci su u finalu već bili iscrpljeni jakim ritmom natjecanja, ali su se do kraja beskompromisno borili za vrijedne nagrade. Pobjednik I. turnira Geolajka i prvak Geodetskog fakulteta je ekipa Los Galacticos koja je Lignje svladala rezultatom 2-1. Za pobjedničku ekipu igrali su: Jure Bonaca, Robert Černjul, Gordan Mlinarić, Frane Palčić, Bojan Palin, Mato Peičević, Mihael Petrović, Sorić Dalen, Stepčić Saša i Adam Vinković.

Osim toga, nagradu za najboljeg strijelca turnira odnio je Robert Černjul, a najboljim igračem proglašen je Marko Dujmović. Čestitamo! Bogati nagradni fond turnira činile su riječi poput: bravo, čestitamo, svaka čast i slične te ljekoviti napitak od hmelja za oporavak od teškog turnira. Sve rezultate, igrače, strijelce i ostalo pogledajte na forumu studenata Fakulteta.

Za kraj se nadamo da će se iduće godine skinuti navodnici sa »tradicionalnog«.

ekscentar

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Interview:

dr.sc. Ivan Hrvoić GEM, Systems, Inc.

Pitanja pripremio: Matej Varga*

Znanje o geomagnetskom polju općenito se koristi kao temelj za orijentaciju i navigaciju, izmjeru i kartiranje, istraživanje mineralnih ležišta, ispitivanja Zemljine kore i njene duboke unutrašnjosti te u razumijevanju odnosa Sunca i Zemlje. Geomagnetska informacija o deklinaciji i njena godišnja promjena, zastarjeva jer se geomagnetsko polje mijenja u prostoru i vremenu neprekidno i često nepredvidivo. Prema tomu geomagnetsku informaciju nužno je obnavljati periodičnim izmjerama geomagnetskih mreža nacionalnog teritorija koristeći pritom kontinuirane zapise geomagnetskog opservatorija.

U okviru projekata Geodetskog fakulteta Sveučilista u Zagrebu na fundamentalnoj zadaći uspostave Osnovne geomagnetske mreže Republike Hrvatske, koristi se i GEM Systems GSM-19G Overhauser gradiometar/magnetometar. Na uspostavi Osnovne geomagnetske mreže Republike HRvatske radi Zavod za geomatiku Geodetskog fakulteta na čelu s prof. dr. sc. Mariom Brkićem i prof. dr. sc. Tomislavom Bašićem.

Ove godine je u planu i izmjera anomalije otoka Jabuka instrumentom Potassium Grad - GSMP-35G, koji je našem Fakultetu ljubazno ustupio dr. Ivan Hrvoić.

U nastavku pročitajte intervju s dr.sc Ivanom Hrvoićem koji je doktorirao na Fakultetu elektronike i računarstvu još 1972. O obrazovanju, profesionalnoj karijeri i ostalome pročitajte u nastavku.

Inače je područje nuklearne magnetske rezonancije izrazito široko, a kao dio tog cijelog znanstvenog područja možemo reći da je i izmjera geomagnetskog polja Zemlje. NMR i EPR (elektronska paramagnetska rezonancija) omogućuju rad skalarnih magnetometara, posebno pogodnih za prijenosna mjerenja i visoku točnost. S daljnjim radom i obrazovanjem (istraživanja i poslijediplomski studij u Kanadi) rastao je i interes za magnetometriju Zemljinog polja kao i za primjenu znanja u smislu dizajniranja i realizacije praktičnih instrumenata za geofizička istraživanja.

E: Poštovani gosp. Hrvoić za početak nam recite odkada je započela Vaša suradnja s Geodetskim fakultetom?

E: Vaša tvrtka surađuje i s Izraelcima?

H: Suradnja s Geodetskim fakultetom započela je 2003. godine na godišnjoj konferenciji EGU (Europski geofizički savez) u Nici na kojoj smo profesori Brkić i Bašić i ja sudjelovali i imali predavanja, te su se tada ostvarili prvi kontakti. Geodetski fakultet je tada već posjedovao naš gradiometar GSM-19G.

E: Možete li nam reći nešto više o Vašem interesu za magnetsko i geomagnetsko polje?

H: Nakon što sam diplomirao na FER-u, počeo sam raditi na Institutu Ruđer Bošković na kojemu sam se specijalizirao i počeo pomnije interesirati za nuklearnu magnetsku rezonanciju (NMR).

E: Magnetometar i izmjera polja nije samo po sebi svrha već ima i konkretnu primjenu u realnom svijetu?

H: Da. Magnetometri se danas koriste u širokom spektru i moglo bi se reći da nema geofizičkih istraživanja u kojima se oni ne koriste. Nadalje, sve izrazitija je i uporaba instrumenata za magnetometriju za predviđanje potresa, vulkanologiju, otkrivanje skrivenog oružja, mina i granata, podmornica... Radi se o tome da feromagnetski predmeti i materijali stvaraju svoje vlastito lokalno magnetsko polje, te se magnetometrima mjere te »anomalije« Zemljinog magnetskog polja i otkrivaju predmeti/materijali, koji ih stvaraju.

H: Izraelci su izrazito zainteresirani za tzv. kalijev supergradiometar koji je vjerojatno najosjetljivi i najtočniji skalarni magnetometar na svijetu. Spremni su ulagati u dio istraživanja za predviđanja potresa. Naime, u znanstvenim krugovima je prihvaćeno da se pojavljuju određene anomalije geomagnetskog polja neposredno prije potresa. Na taj način, uporabom supergradiometara, i detekcijom tih anomalija spriječiti će se ljudske žrtve i maksimalno umanjiti materijalne.

E: Kako objašnjavate uspjeh Vaše tvrtke GEM Systems?

H: Realno, tvrtka GEM Systems je u kanadskim razmjerima mala, ali vrlo specijalizirana. Tvrtka razvija, dizajnira i prodaje

* Matej Varga, preddiplomski studij geodezije i geoinformatike, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: mvarga@geof.hr

12

ekscentar

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Slika 1. Upotreba gradiometra Overhauser za gradnju golf igrališta u Kini

profesionalne instrumente za geofizičare, magnetičare i mnoge druge znanstvenike. Poslovanje tvrtke temelji se na prodaji tih instrumenata (magnetometara). Instrumenti se mogu prodati jedino ako su konkuretni i omogućavaju profesionalcima da riješe svoje mjerne probleme efikasno i produktivno, to je formula.

Naš visoko-obrazovani stručni kadar geofizičara, informatičara i fizičara-optičara u stanju je konstanto unaprijeđivati postojeći i konstruirati novi instrumentarij. Uz to nužno je slušati kritike tržišta jer se tada zna na čemu se mora poraditi i usmjeriti resurse na to. Instrument se uvijek može poboljšati i time postati konkurentniji.

E: Može li se reći da je i Hrvatsko visoko školstvo u nekim aspektima moguće izjednačiti sa onime u Kanadi?

H: Apsolutno! I sam sam se obrazovao na Sveučilištu u Zagrebu i usavršio na Institutu Ruđer Bošković. »Vani« je definitivno velika i jača konkurencija, međutim znanje koje sam donio u Kanadu bilo je bolje od ‘njihovog’ pa sam zbog toga puno lakše uspio.

E: Što biste poručili studentima geodezije?

E: Poznato je da ste Vi osnivatelj i prvi predsjednik AMAC-a (Almae Matris Croaticae Alumni) u Torontu, svojevrsne matice hrvatskih istraživača i intelektualaca u inozemstvu. Koji su ciljevi udruge danas, a koji su bili u trenutcima osnivanja?

H: Kada smo osnivali AMAC u predratnim godinama i kako je već bilo realno da će nakon agresije na Hrvatsku građanstvu trebati pomoć okupilo se oko 350 hrvatskih intelektualaca i počelo sa svojim radom. Skupljalo se sve od deka, cipela, odjeće pa do novca. Zastupali smo hrvatske interese kod kanadskih vlasti i u kanadskoj javnosti, a osobito korisni bili su susreti s kanadskom ministricom vanjskih poslova. Mora se također napomenuti da je Kanada u to vrijeme imala bliske i čvrste odnose s Jugoslavijom tako da se na rad Udruge u svakom slučaju nije gledalo blagonaklono i s podrškom i to smo postupno mijenjali.

Danas je rad Udruge primarno orijentiran na širenje znanja i potpomaganje studenata i mladih i perspektivnih istraživača te skupljanje novca za njihovo obrazovanje, specijalizaciju i usavršavanje. Hrvatski jezik i književnost predaju se na Sveučilištu u Toronto dobrim dijelom zaslugom AMAC-a i drugih hrvatskih organizacija u Torontu.

H: Osobni interes mora odrediti studenta. Područje koje ga zanima treba »gurati« i učiti. U svakom slučaju primarno usmjerenje ne bi trebala biti diploma, iako je nedvojbeno važna, već konstantno stjecanje novih znanja. Znanje je ono što vrijedi svugdje u svijetu. Bez obzira koliko tehnologija, metode i procesi idu dalje, geodezija će uvijek ostati.

E: Priprema li obrazovni proces mlade istraživače i diplomante za »surovi« kapitalizam koji ne poznaje nacionalnost, osjećaje... već samo nastoji iskorisiti i izvući što više?

H: Mislim da je pojam »surovi« kapitalizam na neki način stereotip. Kapitalizam je u suštini mehanizam obnove i napretka.

I sam sam na naki način kapitalist i daleko od toga da bih sve napravio za profit. Međutim, svi u kapitalizmu nastoje opstati i ljudi moraju zaraditi ono što im se da. Konkurencija je ta koja diktira tržištem i čini stalna poboljšanja instrumenata neophodnim.

E: Što biste nam mogli reći o Sveučilištu u Torontu?

E: Prije dvije godine ste postali član družbe »Braće hrvatskog zmaja« pod nadimkom Zmaj Martinski.

Možete li reći Vašu impresiju na tu nedvojbeno važnu kulturno-obrazovnu organizaciju?

H: Sveučilšte u Torontu ima oko 50-60 tisuća studenata i prema ispitivanjima među najboljih 10 je sveučilišta na svijetu. Zato mi je žao što vrlo malo hrvatskih studenata odlazi na plaćeno stipendijsko obrazovanje. Iako smo u nekoliko navrata pokušavali proširiti ideju o suradnji sveučilišta u Torontu i Zagrebu to je, na žalost ostalo na svega nekoliko studentkih razmjena.

H: Istina, mogu reći da sam u Družbi upoznao mnogo visokoobrazovanih i važnih ljudi i ostao impresioniran članovima koji posjeduju široki spektar znanja - kulturnih, obrazovnih, umjetničkih pa i tehničkih. Nedavno smo u sklopu družbe izradili i otkrili spomenik kralju Zvonimiru u njegovoj prijestolnici Kninu.

Društvo također obnavlja stari grad Ozalj.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

e

ekscentar

13

CAD menadžment Mario Miler*

Još od same pojave CAD (engl. Computer-Aided Design) tijekom 1960-ih godina, CAD tehnologija se vrlo brzo »uvukla« u sve tehničke grane, od strojarstva i elektrotehnike, do geodezije i građevine.

Kako je CAD zamijenio crtaču ploču, koja je zamijenila papir, koji je pak zamijenio papirus, tako smo mogli vidjeti i evoluciju načina na koji dizajniramo i crtamo. CAD aplikacije koristimo za dizajn i stvaranje projekata. Bilo da je to na papiru, kamenoj ploči ili pomoću CAD aplikacije, uvijek je krajnji cilj stvoriti nešto novo. Cilj svakog projekta je crtež na papiru (mada se i to polako mijenja), a način dolaska do tog cilja drugačiji je i s vremenom se mijenjao.

Današnju izradu projekta nemoguće je zamisliti bez korištenja CAD aplikacije. Naime, tko se još sjeća rapidografa i ostalog crtaćeg pribora?

Uzmimo, primjerice, klasičnu igru šaha, gdje se dva igrača bore s identičnim figurama i pravilima. Samo jedan igrač pobjeđuje zahvaljujući boljim potezima i strategiji. Ako svi imaju iste CAD aplikacije, ista računala, istu infrastrukturu, kako je onda moguće da su neke tvrtke uspješnije od drugih? Imaju li menadžment i znanje ikakve veze s time?

CAD menadžer CAD menadžment je proces oblikovanja i održavanja CAD okruženja u kojem je omogućena kontrola informacija u svrhu poboljšanja radnog procesa. Najčešće u uspješnim tvrtkama postoje osobe koje razumiju CAD aplikacije više od ostalih, a zovemo ih CAD menadžerima. CAD menadžer je kombinacija CAD i IT stručnjaka, a opseg njegovog posla uključuje: podršku za CAD softver i hardver, podršku i obrazovanje korisnika CAD aplikacija, pripremu i implementaciju CAD standarda te

otkrivanje novih i obećavajućih tehnologija koje bi mogle poboljšati i ubrzati proces izrade projekta. Poželjne vještine svakog CAD menadžera su: napredno znanje CAD crtanja i uređivanja (editiranja), napredno ispisivanje i arhiviranje konačnih crteža, adaptacija korisničkog CAD sučelja te interoperabilnost između različitih CAD sustava i formata crteža. S obzirom da je osoba koja obavlja zadaću CAD menadžera u većini slučajeva vrlo dobro upoznata s informacijskim tehnologijama, nerijetko dobiva zadatke poput administriranja operativnog sustava, podešavanja računalnih mreža, održavanja podatkovnih servera i sl. Ne postoji izravno obrazovanje za CAD menadžera, već se CAD menadžerom postaje s vremenom i iskustvom. Naravno, poželjno je da ima primarno tehničko obrazovanje i to iz područja struke u kojem radi.

CAD menadžer koji pripada građevinskoj struci bolje će podržavati i potpomagati CAD korisnike u građevinskoj tvrtci nego u strojarskoj. Ovo ne mora baš uvijek biti pravilo jer bolje je biti prosječan ili dobar CAD menadžer iz bilo koje struke nego loš iz vlastite. CAD menadžer s odličnim znanjem specifične CAD aplikacije i informacijskih tehnologija vrlo će se lako priviknuti na bilo koju okolinu, ali obrnuto je već malo teže.

Jedna od težih stvari za naučiti i vještina koju većina uvelike zaobilazi je programiranje. Većina CAD aplikacija podržava pisanje vlastiti procedura i aplikacija unutar njih.

Kada toliko vremena provedemo pokušavajući ubrzati i po-

boljšati proces izrade projekta, ponekad je vrlo korisno znanje programiranja u pripadajućem programskom jeziku, primjerice, AutoLISP, VBA, .NET i sl. Ovako se ne moramo oslanjati samo na alate koji dolaze s CAD aplikacijom, već možemo napraviti svoje rutine i procedure koje mogu itekako ubrzati izradu projekta. Nažalost, većina ne želi naučiti programirati, ne znajući da ne moraju biti vrhunski programeri da bi višestruko ubrzali proces izrade projekta sa samo nekoliko linija koda. Osnovno znanje programiranja često je i više nego dovoljno. Ponekad se višesatni manualni poslovi mogu svesti na desetak linija koda koji mogu obaviti isti posao u nekoliko sekundi ili kraće. Dakako, potrebno je utrošiti dosta vremena za pisanje tih »par linija koda«, ali zamislite koliko se vremena može uštedjeti prilikom učestalog korištenja vlastitih kreiranih rutina i procedura. Uostalom, poznato je da osnovno znanje programiranja osnova svakog IT stručnjaka.

Bez CAD menadžmenta, posao vezan uz CAD crtanje gomilao bi se jer ga ne bi imao tko kvalitetno raspodijeliti, što povlači za sobom nepoštivanje rokova predaje projekata, nezadovoljne i frustrirane CAD korisnike, a u konačnici tvrtka trpi i finan-

* Mario Miler, dipl. ing. geod., Katedra za geoinformatiku, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: mmiler@geof.hr

14

ekscentar

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

cijske gubitke. CAD menadžment je jedan od najpotcjenjenijih i najzanemarenijih procesa kod nas. U doba kada se tehnologija razvija brže nego ikada i kada su zahtjevi novih projekata sve veći, potrebno je što brže implementirati nove i bolje načine izrade projekata te uvesti različite načine kontrole i standardizacije. U protivnom se moramo suočiti s činjenicom da će nas konkurencija vrlo brzo prestići.

Podrška i obrazovanje U zadnjih nekoliko godina, svjedoci smo revolucije u CAD crtanju. CAD aplikacije sve više i više, iz relativno jednostavnih, široko primjenjivih 2D aplikacija (npr.

AutoCAD, Microstation), prelaze u vrlo specijalizirane i kompleksne 3D aplikacije za modeliranje objekata i prostora koji nas okružuje (npr. Civil 3D, Inventor, Catia). Uz to, da bi proizvođači CAD aplikacija opstali, moraju periodično izdavati nove verzije CAD aplikacija, s novim alatima, a ponekad i s potpuno novi sučeljem te načinom crtanja. Pritom se postavlja pitanje: ako ne postoji CAD menadžment, tko će odabrati koja je verzija aplikacije najbolja?

Tko će usavršiti rad na njima te prenijeti stečeno znanje ostalima u tvrtci?

Da bi CAD menadžer bio u toku s novim tehnologijama, poželjno je da prikuplja informacije putem newsgrupa, newslettera, blogova, CAD i IT časopisa te internet stranica na dnevnoj bazi. U protivnom, aplikacija bez primjerene primjene ne znači ništa. Zašto bismo kupili najbolju aplikaciju na tržištu ako i dalje crtamo na »stari« način. To je otprilike kao da pišete tekst olovkom na papiru i kupite računalo za pisanje teksta, ali potom i dalje tekst pišete olovkom. Pretpostavlja se da korisnici računalnih aplikacija koriste do 20% mogućnosti koje ta aplikacija ima. To znači da 80% svih mogućnosti ostaje neiskorišteno, pa čak i kod vrlo jednostavnih aplikacija kao što su, primjerice, aplikacije za čitanje elektroničke pošte. Isti je slučaj i s CAD aplikacijama.

Taj se omjer svake godine sve više povećava jer svaka nova verzija CAD aplikacije dolazi s novim dodacima i mogućnostima na koje većina ne obraća pažnju, a koji mogu poboljšati krajnji rezultat ili ubrzati radni proces. Jedan od razloga takvom omjeru je manjak vremena da proučimo sve nove mogućnosti. Drugi razlog nepotpunog iskorištavanja CAD aplikacija je jednostavno neznanje da neke mogućnosti uopće postoje. Ovo se događa iz tri glavna razloga: neadekvatne edukacije, nedostatka želje za isprobavanjem novih naredbi i opcija te straha od nepoznatog. Na zadnja dva razloga možemo utjecati vrlo malo ili nikako, dok po pitanju neadekvatne edu-

kacije, možemo itekako utjecati. CAD menadžer je taj koji mora pripremiti materijale i educirati korisnike CAD aplikacija. U Hrvatskoj se edukacija najčešće povjerava vanjskim suradnicima koji u većini slučajeva nisu dovoljno informirani ili adekvatni za obavljanje tog zadatka. Puno bolje bi bilo da osoba koja educira bude »iz kuće« jer je upoznata s procedurama i specifikacijama određene aplikacije, a ima uvid u potrebe vlastitog osoblja kao i trenutnih i budućih projekata te standarda koji se mora poštivati. Ne postoji zamjena za znanje dobiveno dugogodišnjim iskustvom u pojedinoj struci (industiji), to se ne može naučiti.

CAD standard Koliko ste puta dobili crtež od nekoga i niste mogli raspoznati detalje na njemu jer su crtani bez ikakvog reda i smisla? Koliko ste vremena utrošili na »dešifriranje« takvog crteža?

Postoji jedna stara priča, kada je druga osoba u gradu kupila auto, tada su u gradu shvatili da trebaju semafor. Slična je situacija i u CAD sustavima. Nedopustivo je da korisnici CAD aplikacija samo sjednu i crtaju kako oni žele, bez bilo kakvog nadzora i standarda. Ako dopustimo svakom da crta i upravlja podacima na svoj proizvoljan način, tada imamo anarhiju i nikada se neće postići visoka produktivnost kojoj sve tvrtke teže. Naravno, niti jedna tvrtka ovo ne želi. Njihov je cilj podići produktivnost, a time i profit. Jedini način da se to postigne je uvođenje standarda koji bi omogućavao nesmetanu razmjenu informacija i podataka između ureda i drugih tvrtki. Upravo u ovom slučaju CAD standardi imaju veliku ulogu. Ono što je standardizirano, može biti automatizirano. CAD standard je skup precizno definiranih pravila koja utvrđuju način izrade, obrade, spremanja i arhiviranja CAD projekata.

S obzirom da ne postoji sveobuhvatni nacionalni CAD standard, tvrtke ih moraju same kreirati. CAD menadžer je osoba zadužena za kreiranje CAD standarda, dokumentiranje u pisanom i elektroničkom obliku, educiranje CAD korisnika o pravilnom načinu korištenja i, naravno, na kraju, provjeravanje upotrebljavala li se CAD standard pravilno. CAD standardi moraju biti tako formulirani da su adekvatno uklopljeni u radnu okolinu te da se mogu na jednostavan način primijeniti. Ako je standard napravljen tako da ga je jednostavno primjenjivati, tada je velika vjerojatnost da će ga se i CAD korisnici pridržavati. U protivnom, nailazimo na veliki otpor i napor u kreiranju standarda je uzaludan. Kreiranje CAD standarda je mukotrpan i dugotrajan proces te prilikom njega treba uzeti u ob-

zir slijedeće: standardizirati samo ono što se može standardizirati, koristiti postojeće CAD standarde (ako postoje) za određenu struku, napisati ih na način koji je jednostavno pratiti, ne govoriti kako primjenjivati standard već pokazati te objasniti zašto je proces standardizacije bitan te ga službeno potvrditi.

Potrebno je napomenuti da je glavni razlog kreiranja CAD standarda omogućavanje nesmetanog protoka informacija od jedne osobe do druge, u slučaju tvrtke, od odjela do odjela itd. Uzmimo, primjerice, razgovor između dvije osobe koje govore različitim jezicima. One se neće ili će se samo djelomično razumjeti te bi taj razgovor mogao trajati satima umjesto minutama da govore istim jezikom ili jezikom koji oboje razumiju. Treba još uzeti u obzir i nesporazume koji mogu nastati tijekom razgovora. Slično ovome, CAD standard je neka vrsta »jezika« između ljudi i tvrtki.

On se može zamisliti kao put koji informacija mora prijeći od točke A do točke B s minimalnom vjerojatnošću da se pogrešno interpretira i s minimalnom potrebom za razumijevanjem. CAD standardi nisu konačni jer se proces i procedure izrade projekta uvijek mijenjaju. Čak i ako smo u potpunosti usavršili CAD standard, prije ili kasnije CAD aplikacija će se dovoljno izmijeniti da će biti potrebno napraviti promjene u CAD standardu.

Nažalost, kod nas se CAD standardizacija ne provodi ili se provodi ograničeno.

Vjerojatno se neki propusti u projektima ne bi događali da je takva organizacija postojala. Ovakvo stanje će se zadržati sve dok određene tvrtke ne shvate da je profitabilnija preventiva od ispravljanja pogrešaka nastalih uslijed neadekvatne organizacije.

Prikaz 10 najvažnijih procesa/elemenata koje treba uzeti u obzir prilikom kreiranja CAD standarda • Datoteke i direktoriji – način imenovanja datoteka i direktorija • Arhiva – gdje se nalazi arhiva, na koji način se arhivira te kako se postupa sa zadnjom verzijom • Slojevi (engl. Layer) – lista CAD slojeva sa svim karakteristikama • Stil kota (engl. Dimension Style) • Stil teksta (engl. Text Style) • Vanjske poveznice (engl. External reference) – sadržaj, način imenovanja i povezivanja • Ispis crteža (Layout) – način na koji se finalizira konačni crtež te priprema za ispis • Šrafure i tipovi linija (engl. Hatch and Linetype) • Simboli i blokovi (engl. Block) • Osobine pera za ispis (eng. Pen settings)

e

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

15

Prvi sveučilišni (baccalaureusi) inženjeri geodezije i geoinformatike 18. srpnja 2008.

Car Vedran

prvu generaciju »bolonjskih«

Baćan Željka

Vučković Nikola

inženjera, baccalaureusa tj.

Vidoš Danijel

Vukelić Ariana

prvostupnika geodezije i

Biljecki Filip

Klarić Leonida

Brajković Roman

Rupčić Željko

Čuljat Marino

Kodžić Dijana

Stričak Emina

Milat Ante

Šoštar Karlo

Čubranić Marko

Trlaja Tomislav

Petrović Mia

Špiranec Lidija

Bednjanec Martina

Junašević Alen

Radanović Neda

Knežević Andrija

Cindrić Marko

Šarušić Ivica

Šplajt Mirjana

Špodnjak Tanja

Tomić Sanja

Jerčić Duško

Veršić Josip

Tomić Igor

Marelja Marina

Daria Došen

Dragun Dino

Prošle godine dobili smo

geoinformatike, te su njihova imena:

Branišelj Ivan

12. rujna 2008.

Čale Irena

Buntić Ana

Ivšić Frane

Dešman Marijan

Veig Zdeslav

Hrkać Božo

Vela Niza

Polić Maja List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

17

Dvije crtice o Jabuci M. Pavasović, M. Pilić, M. Brkić*

SAŽETAK. Terenska istraživanja ne prolaze bez iznenađenja, novih pokušaja i provjere dobivenih rezultata.

U radu ocrtavamo dva subjektivna doživljaja »terena«.

KLJUČNE RIJEČI: Jabuka, Brusnik, geomagnetska izmjera.

Slika 1. »GF smjer« penjanja

Pri prvom vizualnom kontaktu s tim divom stršenjakom, prođe ti misao...pogledaj samo ovo čudo prirode ...

Polako približavajući se shvaćaš da to nije samo čudo prirode, već jedan izazov koji u tebi budi dozu adrenalina i želje da ga osvojiš. Iako impresioniran njegovom visinom i nepristupačnošću, moglo bi se reći negostoljubivošću (očito ne voli da ga se posjećuje; nekakav vuk samotnjak), kažem...ma ko’ ga šiša, je on velik i opasan, ali pas koji laje, ne grize...

Iskrcavši se na njemu i gledajući ostatak ekipe kako dolazi, neizvjesnost polako raste, bliži se trenutak kad ćeš mu pogledati u oči, licem u lice. Odvažnim korakom osvaja se prva serpentina, koja ti tiho u uho šapće...»odustani dok još možeš»...Prođe ti

Slika 2. Ratnici pred vrhom Jabuke

... ajme, Tonći traži da odustanemo ... ma ne dolazi u obzir ... makar i sam ispenjao taj komad stijene usred ničega ... Jabuku ... nestrpljivo očekujemo susret s nepoznatim ... zapovjedam Marku da odustanu od uspona na najmanji trag nesigurnosti ... no njihov osmijeh uvjerava me u odlučnost u dugo iščekivanu avanturu. ekipa koju bi svatko poželio ... pravi ratnici! i dok s gumenjakom Svetog Mihovila radimo đir oko otoka, guštam okom mnoštvo smjerova ... iskačemo na jugoistočnoj ‘punti’. skica otoka iz Juračićeve ‘Jabuke u moru’ sugerira da bi najlakši pristup mogao biti s jugoistoka, pa hrptom do vrha. imamo sreće. more je povoljno, možda 2, uz sjeverozapadnjak.

* M. Pavasović, M. Pilić, M. Brkić Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zavod za geomatiku, Kačićeva 26, HR¨10000 Zagreb, Hrvatska, mpavasovic@geof.hr, mpilic@geof.hr, mbrkic@geof.hr

18

ekscentar

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Slika 3 i 4. Brusnik ... inače poznat po jastožerama ... a nama po iznenađujućim izmjerenim vrijednostima totalnog intenziteta većim za približno 300 nT od prediciranih uz pomoć IGRF i NGDC-720 modela

kroz glavu pitanje: »Mogu li ja to?«, a potom ti hrabrost ostatka ekipe da snagu da nastaviš dalje. Penjući se etapu po etapu, pogledavajući dolje na naše prijatelje novinare koji bijahu sve manji i manji, malim, ali sigurnim koracima približavaš se njegovu vrhu misleći...napokon....

Najednom ti se otvara prostranstvo bespuća Jadrana i pogled na obližnje otoke koji odmara i dušu i tijelo. Prioneš polako na posao, postavljaš instrument i pališ ga, no on, valjda impresioniran kao i mi, ne daje znakove života, kamo li volje da odradi svoj dio posla. »E sad bi ga najradije bacio niz ponor da mi ne treba za Brusnik!« Udahnusmo još malo onog morskog života (čitaj »zraka«), i onako, pomireni sa sudbinom da nam je put gore s poslovno-znanstvenog aspekta propao, krenusmo natrag.

Eh, spustiti se znanstvena je fantastika naspram penjanja.

Eh, spustiti se Oprezno opipavajući znanstvena je svaki kamen, svaku stijenu, tražeći sigufantastika naspram ran oslonac, laganim penjanja... koracima »skidamo« nadmorsku visinu od 97 metara. Dok te znoj oblijeva, svaki se mišić, adrenalinskim djelovanjem, grčevito bori za opstanak tvog života. Trusna se stijena pod nogama lomi i odranja daleko u provaliju...Boga moliš da tamo dole nema nekog da ga ne poklopi. Do tad sam mislio kako se bojim visine, ali instinkt za preživljavanjem te tjera da prevladaš sve strahove...jer svjestan si, ako sad staneš da ti spasa nema...

Kažu da su prijatelji zvijezde, kad jednom ponestane sjaja, drugi mu svoj sjaj da...tako je meni snaga mojih prijatelja, dala sjaja da nastavim dalje. Približavajući se kraju, koncentracija je sve više slabila. Sad smo na onoj početnoj serpentini koja se najednom učinila visoka kao Eiffelov toranj. Počeo sam plaćati danak početnika i grčevito stiskao stijenu dok mi je život prolazio pred očima.

Uz korisne savjete mog dobrog profesora, uspješno sam se »prizemljio« i onako zadihan, sa srcem u grlu, našem novinaru Tončiju izrekao prvo dojam: »Ovo je čisti adrenalin!«. Nisam lagao, uistinu i jest. Kako se prvi pamte, pamtit ću dugo ovaj svoj prvi, uspješni pokušaj penjanja koji je u meni probudio skrivenog planinara i želju da taj adrenalin ponovim.

Zbogom dive, vidimo se na godinu...

valja biti oprezan već na prvom koraku ... vibram baš i ne drži sklisku tamnu stijenu ... ipak s lakoćom, kao po stepenicama, ulazimo u isprva kompaktne police ... no začas dolazi prvi izazov, sipar ... savladavamo ga u serpentinama, manjim, opreznim koracima ... onim poznatim »dva naprijed, jedan nazad» ... svakih par koraka biram smjer uspona, provjeravam ekipu ... gledam izbjeći glatku stijenu požutjelu od isušene, skliske mahovine ... a ona se zauzvrat bez nagovještaja transformira ... postaje krajnje »krušljiva«, tako da čak i ...ovo ti je pola uvjeta poveće police zahtijevaju provjeru ama baš za ispit – kažem svom svakog hvatišta i nožidiplomandu – A druga šta ... naravno, nema polovica je da se klinova, penjemo slospustiš u komadu... bodno i bez osiguranja. smjer je težine jedan do dva. ipak, pogled unatrag na gromade koje usput »skidamo« nagovješćuje sav oprez potreban pri silasku ... drugi put ne treba zaboraviti ponijeti kacigu ... dok Tonćiju naša avantura odozdo izgleda »dramatično« ... strah nalazim jedino kod crne gušterice ... i osmjehujem se samome sebi ... ljudi su ti koji donose strah na ovaj otok! i eto nas na vrhu – ručni GPS pokazuje 43-05-30,8; 15-2735,5; 96 m – za samo 35 minuta. ... ne uživamo dugo u pogledu jer treba malo i raditi, izmjeriti anomaliju. znamo da je Jabuka građena od magmatske stijene gabro, a ova i od minerala magnetita, odgovorna za odavno poznato ‘divljanje’ igle kompasa u blizini otoka ... ... neočekivano nas obljeva znoj dok prolazimo kroz menue PPM-a ... nešto gadno ne štima ... pa nije moguće da je Jabuku prevelik zalogaj za naš instrument ... morati ćemo provjeriti kod Ivana o čemu se radi ... razmišljam kako priopćiti ovu vijest novinarima i posadi policijskog broda Sveti Mihovil ... no i loša vijest je vijest ...

– ovo ti je pola uvjeta za ispit – kažem svom diplomandu – a druga polovica je da se spustiš u komadu ... ha ha ha ... za silazak nam je trebao »treptaj oka«, oko sat i pol. ... konačno je i Sveti Mihovil, koji je bez stanke bdio nad nama, mogao odahnuti ... berlavi ...

e

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

19

Osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju Mira Ivković*

SAŽETAK. U radu se prikazuju osnovni činitelji osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju. Navedena su osnovna načela koja su predviđena Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u europskom prostoru visokog obrazovanja, a kojih će se i Republika Hrvatska morati pridržavati jer se na to obvezala potpisivanjem Bolonjske deklaracije. Govori se i o mjerama koje su poduzete u Hrvatskoj u cilju uspostave i unapređenja kvalitete na visokim učilištima, a također, što se u tom pogledu radi na Geodetskom fakultetu.

KLJUČNE RIJEČI: kvalitete, visoko obrazovanje, studijski programi, Geodetski fakultet

1. Uvod Kvaliteta je iznimno važna u svim djelatnostima i najvažniji je faktor pri kreiranju vrijednosti proizvoda ili usluge za primatelja. U visokom obrazovanju »osiguravanje kvalitete« sveobuhvatni je izraz koji obično uključuje sve politike, procese, aktivnosti i mehanizme kojima se priznaje, održava i razvija kvaliteta visokog obrazovanja. Jednostavnije rečeno, to je kontinuirani proces koji osigurava ispunjavanje dogovorenih standarda.

Visoka učilišta odgovorna su prema svim sudionicima u visokom obrazovanju: studentima koji ulažu dio svojeg života u svoje obrazovanje, roditeljima koji se sa svoje strane žrtvuju i potencijalnim poslodavcima. Ona visoka učilišta koja se financiraju iz Državnog proračuna (u našim uvjetima većina), odgovorna su i poreznim obveznicima da se ta sredstva koriste na najbolji mogući način.

U europskom prostoru visokog obrazovanja se smatra da se sustav osiguranja kvalitete zasniva na autonomiji svake visokoobrazovne institucije i njezinoj odgovornosti za kvalitetu obrazovanja koje pruža svojim studentima. Osiguravanje kvalitete počinje s kvalitetom pojedinog

studijskog programa i odgovornošću pojedinih učilišta za tu kvalitetu. Jedna od obveza koju je Republika Hrvatska preuzela potpisivanjem Bolonjske deklaracije bila je »promicanje europske suradnje u osiguravanju kvalitete radi izrade komparativnih kriterija i metodologija«. Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG) podupiru, između ostalih, slijedeća načela (Glanville, 2006): 1. interes studenata i poslodavaca te društva uopće za kvalitetno visoko obrazovanje, 2. važnost autonomije visokih učilišta koja snose glavnu odgovornost za kvalitetu i njeno osiguranje, 3. potreba za vanjskim osiguranjem kvalitete mora odgovarati svrsi, tj. ostvarenju njihovih ciljeva, 4. kvaliteta akademskih programa mora se razvijati i poboljšavati u korist studenata i drugih korisnika visokog obrazovanja, 5. moraju postojati uspješne i učinkovite organizacijske strukture koje će pružati akademske programe, 6. transparentnost i korištenje vanjske ekspertize važni su u procesima osiguravanja kvalitete,

7. potrebno je poticati kulturu kvalitete unutar visokih učilišta, i.t.d.

Osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj temelji se na • Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (2003.) i • Pravilniku o mjerilima i kriterijima za vrednovanje kvalitete i učinkovitosti visokih učilišta i studijskih programa (2004), a na osnovu kojih su doneseni 2007. godine slijedeći dokumenti za provedbu vanjskog vrednovanja institucija: • Kriteriji za vrednovanje visokih učilišta u sastavu sveučilišta, • Upute za sastavljanje Tablica za samoanalizu i • Upute za sastavljanje Samoanalize visokog učilišta.

Svi navedeni dokumenti se nalaze na stranici Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje (NVVO): www.nvvo.hr.

2. Osiguranje kvalitete u visokom školstvu EU U cilju povećanja kvalitete u visokom obrazovanju izrađeni su Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u europskom

* prof.dr.sc. Mira Ivković, dipl.ing., Katedra za zemljomjerstvo, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: mivkovic@geof.hr

20

ekscentar

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

prostoru visokog obrazovanja koji se dijele na: 1. Europske standarde i smjernice za unutarnje osiguravanje kvalitete u ustanovama visokog obrazovanja, 2. Europske standarde i smjernice za vanjsko osiguranje kvalitete visokog obrazovanja, 3. Europske standarde i smjernice za agencije za vanjsko osiguravanje kvalitete.

Standarde i smjernice je pripremilo Europsko udruženje za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju, a na zahtjev Bolonjske konferencije iz Berlina (2003.), s ciljem da se kvaliteta akademskih programa razvija i poboljšava za studente i ostale korisnike visokog obrazovanja.

Unutarnje osiguravanje kvalitete odnosi se na procese kojima sama visokoobrazovna institucija jamči da se standardi i kvaliteta obrazovanja koje ona nudi održavaju i unapređuju. Rezultati unutarnjeg vrednovanja su najčešće prvi dokumenti koji se razmatraju prilikom vanjskog vrednovanja.

Unutarnje osiguranje kvalitete na visokim učilištima znači da učilišta imaju (Ivošević i dr., 2006): 1. utvrđenu politiku i postupke za osiguranje kvalitete, 2. mehanizme za odobravanje, periodičnu prosudbu i praćenje programa i zvanja, 3. utvrđene kriterije, propise i postupke za ocjenjivanje studenata, 4. načina za provjeru kvalificiranosti i sposobnosti nastavnog osoblja, 5. osigurane resurse koji su na raspolaganju za pomoć studentima u učenju, 6. informacijski sustav za prikupljanje, analiziranje i korištenje odgovarajućih informacija, 7. odgovornost osigurati najnovije, nepristrane i objektivne informacije javnosti.

Vanjsko osiguranje kvalitete odnosi se na procese kojima nezavisna institucija jamči da se standardi i kvaliteta obrazovanja koje visoko učilište nudi održavaju i unapređuju. Postupke vanjske evaluacije visokih učilišta organizira i provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a provodi se periodično, najčešće svakih 3 do 5 godina. Agencije za vanjsko osiguravanje kvalitete bi trebale biti službeno priznate od nadležnih državnih tijela, redovito provoditi aktivnosti za vanjsko osiguranje kvalitete i biti neovisne u svom djelovanju.

Vanjsko osiguravanje kvalitete različito je od sustava do sustava i može uključivati: 1. različite vrste institucijskog vrednovanja, 2. vrednovanje predmeta ili programa,

3. akreditaciju na razini predmeta, programa i učilišta i 4. njihove kombinacije.

Ostvarenje europskog prostora visokog obrazovanja ovisi o odlučnosti učilišta na svim razinama kako bi se osiguralo da njegovi programi imaju predviđene ishode, da je njegovo osoblje spremno i sposobno osigurati nastavu i pomoć učenju kako bi studenti ostvarili te ishode, a onima koji u radu pokažu izvrsnost, stručnost i predanost da se to i adekvatno prizna. Učilišta snose glavnu odgovornost za kvalitetu usluge i njeno osiguranje te bi trebala izraditi i provoditi strategiju za trajno poticanje i unapređenje kvalitete visokog obrazovanja. Jedan od osnovnih pokazatelja kvalitete visokog obrazovanja su kvalitetni studijski programi na čijem poboljšanju treba sustavno raditi.

sve ovo zaista potrebno, je li studentu veća korist naučiti kako pronaći te brzo i učinkovito procijeniti i iskoristiti informacije, nego od njega tražiti da usvoji cijelu količinu gradiva.

Osim toga, tradicionalni oblik predavanja ne predstavlja rentabilan način prenošenja informacija koje su studentima dostupne na druge načine. Funkcija sveučilišnog nastavnika nije prenijeti količinu znanja iz glave u glavu studenta.

Njegova je funkcija motivirati studente, voditi njihovo učenje i poticati njihov obrazovni i stručni razvoj.

Koliko god bio dobar studijski program s vremenom će biti potrebna revizija njegove kvalitete i relevantnosti. Takva periodička provjera se predviđa u okviru samoanalize, a potom vanjskog vrednovanja kvalitete visokih učilišta.

2.1. Kvaliteta studijskih programa

3. Osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju Republike Hrvatske

Studijski program predstavlja okvir unutar kojeg će studenti imati priliku postići određenu obrazovnu razinu. Optimalni studijski program može se postići ako se njegova izrada povjeri svima koji su uključeni u njegovo provođenje. Cjelokupno osoblje koje sudjeluje u provedbi studijskog programa mora se smatrati jednim timom te raditi na poboljšanju kvalitete studijskog programa dogovorom. Važno je osluškivati što studenti govore o svojem obrazovnom iskustvu.

Samo oni imaju izravno iskustvo s programom. Oni su ti koji se s njim susreću iz dana u dan, i tako nekoliko godina.

Kad se prvi puta uvode ECTS bodovi, potrebno je pozorno pratiti stvarno opterećenje studenata praćenjem povratnih informacija. Nerealno je očekivati da zahtjevi koje neki kolegij postavlja budu stalni. Za studente nema gorega, a to i šteti njihovom obrazovanju, da za više kolegija moraju u kratkom roku izraditi zahtjevne zadatke (projekte, programe, seminare i sl.) (Glanville, 2006). To se mora izbjeći na način da nastavno osoblje djeluje kao tim.

Veći se problemi javljaju ako jedan ili više kolegija postavlja neproporcionalne zahtjeve, što će utjecati na uspješnost studenata. Preostaju samo dvije mogućnosti: jedna je pregledati sadržaj nastavnog plana određenog kolegija i vidjeti je li ga moguće promijeniti, a druga je, pregledati nastavne i ostale oblike pomoći učenju kako bi se razmotrila mogućnost njihova poboljšanja.

Događa se da su nastavni planovi preopterećeni. Potrebno se upitati: je li

Vizualna: plot po detaljnim listovima Politika osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj zasniva se na Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kao i na Statutu Sveučilišta i pojedinih visokih učilišta te pravilima i preporukama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, Sveučilišta i samih fakulteta. Republika Hrvatska je potpisom Bolonjske deklaracije preuzela obvezu provoditi Standarde i smjernice za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju (ESG). Standardima i smjernicama je predviđeno da visoka učilišta trebaju provoditi postupke za unutarnje osiguranje kvalitete, a također će se periodično provoditi vanjsko vrednovanje institucija. U tom smislu su izrađeni neki dokumenti i poduzete potrebne aktivnosti za poticanje i razvoj kvalitete u visokom obrazovanju. Osim toga, formirane su određene organizacijske strukture koje će pomagati u tom nastojanju (Sl.1).

Temeljem Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Pravilniku o mjerilima i kriterijima za vrednovanje kvalitete i učinkovitosti visokih učilišta i studijskih programa, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje donijelo je 2007. dokument, Kriteriji za vrednovanje visokih učilišta u sastavu sveučilišta koji se primjenjuju kod vrednovanja visokih učilišta. Visoka učilišta podliježu provjeri kvalitete i učinkovitosti nastavnog, znanstvenog i stručnog rada. Vrednovanje visokih učilišta provodi Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, a Agencija

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

21

za znanost i visoko obrazovanje je specijalizirana ustanova zadužena za pružanje stručne i administrativne potpore Nacionalnom vijeću.

Kod vrednovanja visokih učilišta uzimaju se u obzir opći dokumenti/programi potrebni za uređivanje znanstvenog i nastavnog rada na visokom učilištu, te kvantitativni i kvalitativni elementi koji obilježavaju rad visokih učilišta. Njihov sadržaj i kvalitetu prosuđuje stručno povjerenstvo za vanjsko vrednovanje visokog učilišta koje imenuje Nacionalno vijeće. Kvantitativni pokazatelji za vrednovanje visokog učilišta se prikazuju u Tablicama uz samoanalizu, a odnose se na obilježja koja je moguće iskazati brojčanim veličinama. Kvalitativni kriteriji se temelje na Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Pravilniku o mjerilima i kriterijima za vrednovanje kvalitete, te na opće prihvaćenim spoznajama o stručnoj razini i dobroj praksi u visokom obrazovanju u Hrvatskoj i europskim zemljama.

Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje napravilo je trogodišnji raspored za postupak vrednovanja visokih učilišta po kojem je vrednovanje Geodetskog fakulteta predviđeno za 2010. godinu.

Uskoro bi trebao biti donijet i Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju kojim bi se omogućilo učinkovitije vrednovanje i praćenje rada visokih učilišta i znanstvenih organizacija u Hrvatskoj. Zakonskim prijedlogom osnažila bi se uloga Agencije za znanost i visoko obrazovanje, dok se nakon usklađenja sa Standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete u europskom prostoru visokog obrazovanja, očekuje i usporedivost kvalitete kvalifikacija stečenih u Hrvatskoj s kvalifikacijama stečenim u drugim zemljama EU te povećanje mobilnosti studenata i nastavnog osoblja.

3.1. Unutarnje osiguranje kvalitete Za potrebe osiguranja kvalitete visokog obrazovanja učilišta bi trebala imati politiku i njoj pridružene postupke te standarde za svoje programe i kvalifikacije. Potrebno je uspostaviti organizirano i redovito praćenje sustava osiguranja kvalitete pri visokoobrazovnim institucijama. Osiguranje kvalitete programa i kvalifikacija može se postići periodičnim nadziranjem i vrednovanjem te uvođenjem mjera poboljšanja.

Ključni element za funkcioniranje unutrašnjeg sustava osiguranja kvalitete je odabir evaluacijskih metodologija. Glavni cilj evaluacije je da upozori na probleme ili da se dobije pregled pozitivnih i negativnih stra22

ekscentar

na obrazovnog programa.

U okviru vrednovanja visokih učilišta u Republici Hrvatskoj fakulteti će morati provesti samoanalizu. U postupak se kreće kada fakultet dobije pismo najave od Agencije za znanost i visoko obrazovanje, a rok za provedbu analize je od tada najmanje tri mjeseca. Fakultet u okviru samoanalize mora ispuniti predviđene Tablice i odgovoriti na postavljena pitanja. Ciljevi unutarnjeg vrednovanja je ocijeniti učinkovitost i uspješnost pojedinih ustrojnih jedinica u održavanju akademske kvalitete i standarda. Za svaki studijski program treba provesti samokritičnu analizu u kojoj će se utvrditi prikladnost sadržaja i učinkovitost kurikuluma u smislu postizanja očekivanih ishoda. Tijekom postupka unutarnjeg vrednovanja potrebno je ispitati učinkovitost ocjenjivanja studenata radi mjerenja ostvarenja očekivanih ishoda studijskog programa. Također treba ispitati učinkovitost nastave i učenja te se procjenjuje: • vrste i prikladnost primijenjenih nastavnih metoda, • način na koji se potiče sudjelovanje studenata u nastavi, • kvalitetu nastavnog materijala, • strategije razvoja nastavnika radi unapređenja kvalitete nastave, • učinkovitost timske nastave, • opterećenje studenata.

Osim toga, kontinuirano se provode studenske ankete kojima se ispituje mišljenje studenata o nastavnim programima i radu pojedinih nastavnika. Primarna svrha tih anketa jest unapređenje kvalitete nastave i analiza rezultata koja treba biti usmjerena prema nagrađivanju i isticanju dobrih primjera. Izostanak reakcije na rezultate ankete smanjuje motivaciju svih sudionika i dugoročno dovodi u pitanje smisao takvih oblika vrednovanja.

4. Osiguranje kvalitete na Geodetskom fakultetu Sve navedene mjere koje treba poduzimati u cilju povećanja kvalitete visokog obrazovanja se odnose i na Geodetski fakultet, od kojih se neke već provode, a za druge su u tijeku pripreme za njihovo provođenje. Na fakultetu su donijeti određeni dokumenti koji mogu pomoći u podizanju kvalitete i učinkovitosti obrazovanja kao što su Pravilnik o studiranju, Pravilnik o nagrađivanju studenata, Pravilnik o diplomskom ispitu, Pravilnik o završnom ispitu na preddiplomskom studiju, Pravilnik o poslijediplomskom studiju.

Osim toga, formirano je Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom koje se sustavno educira o svim aktivnostima i mjerama koje se poduzimaju u osiguranju kvalitete na vi-

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

sokim učilištima. Njegova osnovna zadaća u dosadašnjem radu je bilo organiziranje i provođenje studenskih anketa. Ciljevi provedbe studenske evaluacije nastave i nastavnika su utvrđivanje dobrih strana rada nastavnika i otkrivanje područja i aktivnosti koje je potrebno nužno mijenjati.

Provođenje studenskih anketa se znatno pojednostavnilo uvođenjem on-line anketa. Međutim, činjenica je da je broj studenata koji sudjeluju u takvim anketama osjetno manji, pa se opravdano sumnja u relevantnost tako dobivenih podataka.

Možda bi veću motivaciju za sudjelovanje u anketi dalo uključivanje predstavnika studenata u povjerenstvo, kako bi studenti „iz prve ruke“ bili informirani o svim aktivnostima i ciljevima koji se žele postići. Ove godine je na Geodetskom fakultetu u sklopu TEMPUS CARDS projekta »Geoinformacijska znanost i tehnologija u hrvatskom visokom školstvu« održana međunarodna »Radionica o osiguranju kvalitete u nastavnom procesu.« Tom radionicom se također nastojalo informirati i podučiti nastavnike i studente o svemu što se o osiguranju kvalitete nastavnog procesa zna i poduzima u europskom prostoru visokog obrazovanja.

Ono što će fakultet trebati uskoro uraditi je unutarnje vrednovanje, odnosno provođenje samoanalize, koja prethodi vanjskom vrednovanju fakulteta, a koje je najavljeno za 2010. godinu. Za provedbu samoanalize izrađene su Tablice u kojima će trebati prikazati neke objektivne parametre koji mogu biti indikatori kvalitete fakulteta. To su empirijske informacije koje mogu dati sliku o tome na koji način ustanova realizira svoje ciljeve i osigurava kvalitetu obrazovnog procesa. Mogući parametri pomoću kojih se može definirati indikatore kvalitete su (URL1): • ukupan broj upisanih studenata, • broj studenata na prvoj godini, • broj studenata koji su diplomirali, • prosječna duljina studiranja, • prosječna ocjena studiranja, • broj zaposlenih u znanstveno-nastavnim zvanjima, • ukupne nastavne obveze studenata, i.t.d.

• Pokazatelji kvalitete obrazovanja i uvjeta studiranja definiraju se različitim kombinacijama navedenih parametara kao što su: • omjer broja diplomiranih i ukupnog broja studenata, • omjer broja upisanih na prvu godinu i broja diplomiranih, • omjer ukupnog broja studenata i zaposlenika, i.t.d.

Na temelju objektivnih pokazatelja navedenih u Tablicama moći će se provesti i komparacija različitih fakulteta i utvrditi ne-

dostaci i realne potrebe pojedinih učilišta, pa tako i Geodetskog fakulteta.

5. Zaključak Republika Hrvatska je potpisivanjem Bolonjske deklaracije preuzela obvezu provoditi Standarde i smjernice za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju. Standardima i smjernicama je predviđeno da visoka učilišta trebaju provoditi postupke za unutarnje osiguranje kvalitete. Zbog toga visoka učilišta moraju izraditi i provoditi strategiju za stalno poboljšanje kvalitete nastavnog procesa. Pokazatelji kvalitete mogu biti: • potražnja za programom, • raspoloživi resursi, • broj studenata, • uspjeh studenata na ispitu, • odustajanje studenata, • što se događa s diplomiranim studentima.

Cjelokupno osoblje koje sudjeluje u provedbi studijskog programa mora raditi na poboljšanju njegove kvalitete. Važnu ulogu u osiguranju kvalitete visokog obrazovanja imaju studenti koja proizlazi iz povratnih informacija koje studenti kao korisnici usluga visokoobrazovnih institucija pružaju.

Potrebno je osluškivati što studenti govore o svojem obrazovanju, službeno i neslužbeno.

U idealnoj situaciji studente će se uvijek pitati za njihovo mišljenje o kvaliteti obrazovanja te će ih se uključiti u metode osiguranja kvalitete. Njihove stavove treba ozbiljno shvatiti tijekom izvođenja studijskog programa. Što se tiče ocjenjivanja, studente bi trebalo ocjenjivati pomoću javno objavljenih • kriterija, • propisa i • postupaka.

Provjeru (samoanalizu) trogodišnjeg studijskog programa trebalo bi početi u godini nakon izlaska pr-

vih studenata, odnosno najmanje godinu dana prije vanjskog vrednovanja.

Vanjsko vrednovanje provodi tijelo koje je izvan samog visokog učilišta, a obično se odnosi na vrednovanje studijskih programa. Funkcija vanjskog vrednovanja jest pribaviti objektivnu, nepristranu i javnu potvrdu da visoko učilište može pokazati svoju kvalitetu, odnosno da potiče »kulturu kvalitete«. Kvaliteta visokog obrazovanja prije svega ovisi o kvaliteti studijskih programa, ali i o njegovoj provedbi.

Na Sveučilištu, a potom na pojedinim fakultetima, potrebno je izraditi priručnik o osiguranju kvalitete i strategija kako će se kvaliteta ostvariti. Agencija za znanost i visoko obrazovanje pruža pomoć pri izradi priručnika i strategija, kako na nivou Sveučilišta tako i na njezinim sastavnicama.

Literatura • Glanville, H.(2006): Osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Zagreb • Ivošević, V., Mondekar, D., Geven,K., Bols,A. (2006): Vodič kroz osiguranje kvalitete u visokom školstvu, www.ssu.hr/vodič • Kriteriji za vrednovanje visokih učilišta u sastavu sveučilišta, Upute za sastavljanje Tablica za samoanalizu, Upute za sastavljanje Samoanalize visokog učilišta, NVVO: www.nvvo.hr.

• URL1: Projekt:Uspostavljanje sustava kvalitete obrazovanja na Sveučilištu J. J. Strosmayera u Osijeku, http://www.unios.hr/kvaliteta/dokument/ prilog28.pdf

e

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

23

HP kalkulatori i UserRPL Saša Vranić*

SAŽETAK. U ovom radu ukratko su objašnjeni HP kalkulatori i UserRPL. UserRPL je programski jezik koji se koristi kod pisanja jednostavnijh programa za HP kalkulatore. U radu je navedena kratka povijest i vrste HP kalkulatora te objašnjena logika pisanja programa, operacije za manipuliranje podacima u stogu, uvjetne strukture, petlje, načini dobivanja ulaznih, te prikazivanja izlaznih podataka.

KLJUČNE RIJEČI: HP kalkulator, RPL, UserRPL, RPN

1. Uvod Motivacija pisanja ovoga rada je bila činjenica da je na Geodetskom fakultetu postoji mnogo studenata koji kod polaganja ispita kao što su Teorija pogrešaka (AIOGM) ili Državna izmjera koristi HP kalkulatore, ali znaju vrlo malo o mogućnostima tih kalkulatora. Za otprilike 1500 kn koliko košta najnoviji model (HP-50G) mogli bismo očekivati da će kalkulator sam riješiti postavljeni zadatak. No činjenica je da ukoliko ne znamo kako funkcionira taj kalkulator i koje su njegove mogućnosti, rezultat neće biti zadovoljavajući.

HP-48 je serija grafičkih kalkulatora koja uključuje modele HP-48S, HP-48SX, HP-48G, HP-48GX (Slika 1) i HP-48G+.

Modeli G su poboljšane verzije S modela, a razlike između pojedinih G modela je u količini memorije koju posjeduju.

Sljedeća serija kalkulatora je HP-49.

Prvi kalkulator u toj seriji bio je HP-49G

(Slika 1) koji je uključio mnoge alate iz HP-48 serije. HP-49G je bio prvi kalkulator koji je koristio flash memoriju i ROM memoriju koja se može nadograditi. HP49G+ (Slika 1) je predstavljen 2003. godine, te su uvedene mnoge promjene od kojih navodimo neke: fizički izgled, nova arhitektura procesora (ARM umjesto dosadašnje SATURN), utor za SD kartice (do 2 GB), komunikacija putem USB-a i IrDA. Nova arhitektura procesora ARM rezultirala je bržim izvođenjem zadataka (3-7 puta brže nego na HP49G, ovisno o zadatku). Sljedeći i zasada posljednji kalkulator u ovoj seriji je HP-50G (Slika 1), predstavljen 2006. godine, koji ne donosi neka bitna poboljšanja. Neka od najočitijih su: drugačija boja kalkulatora, poboljšane tipke, 4 AAA baterije umjesto dosadašnjih 3. Osim ovih kalkulatora, postoji još jedan kalkulator HP-48G II koji nije kao što mu ime sugerira iz serije HP-48.

To je kalkulator sa istim mogućnostima kao i HP-49G+, ali bez utora za SD karti-

cu i s manje unutarnje memorije.

Svi navedeni kalkulatori imaju oko 2300 ugrađenih funkcija. Osim tih funkcija korisnik može sam definirati vlastite programe. Za to postoje dva načina, odnosno dva programska jezika, UserRPL i SystemRPL. RPL (engl. ROM-based Procedural Language ili Reverse Polish Lisp) je programski jezik razvijen od strane programera iz HP-a i korišten kod HP kalkulatora. UserRPL je varijanta RPL-a koja je jednostavnija i sigurnija od SystemRPL-a.

Kod pisanja programa u UserRPL-u kalkulator provjerava da li su u stog (engl. stack) uneseni svi potrebni argumenti. Ako nisu, javlja pogrešku i zaustavlja izvođenje. SystemRPL uključuje pristup većem broju funkcija i objekata. Kod pisanja programa u SystemRPL-u potrebno obratiti pažnju jer se ulazni podaci ne provjeravaju pa i najmanja pogreška može dovesti do pada sustava. Programi napisani SystemRPL-u se zbog toga izvode mnogo brže od programa napisanih u UserRPL-u.

Slika 1. HP kalkulatori (HP-48GX, HP-49G, HP-49G+, HP-50G) * Saša Vranić, usmjerenje: Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: svranic@geof.hr

24

ekscentar

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

U nastavku ćemo ukratko objasniti način pisanja programa u UserRPL-u.

Pritom ćemo se ograničiti na pisanje programa za kalkulatore iz serije HP-48 i HP-49. Programe možemo pisati pomoću programskog paketa HPUserEdit 5 (Slika 2) ili direktno u kalkulatoru.

2. Osnovni koncepti Kod HP kalkulatora postoji RPN i algebarski način rada. Kod algebarskog načina rada izrazi se pišu uobičajenom matematičkom notacijom. RPN (engl.

Reverse Polish Notation) je način pisanja matematičkih izraza gdje se prvo upišu operandi, a zatim se upisuje operator (npr. da bi zbrojili dva broja 2 i 3, pišemo 2 3 +; ili ako želimo izračunati sinus kuta, prvo upišemo argument funkcije pa onda funkciju). Stog (engl. stack) je prostor na zaslonu u kojem manipuliramo objektima kod RPN načina rada (Slika 3). Broj razina stoga koji se prikazuje na zaslonu ovisi od veličine fonta (između 5 i 10), a maksimalni broj razina koji može biti ispisan je ograničen memorijom kalkulatora.

Objekti mogu biti pohranjeni u memoriju na dva načina. Možemo ih pohraniti kao lokalne ili globalne varijable.

Objekti pohranjeni u lokalne varijable su dostupne privremeno, tj. samo za vrijeme izvođenja programa. Nakon izvođenja programa, sve lokalne varijable se brišu (Slika 4). U ovom primjeru, program uzima broj s prve razine stoga

Slika 2. Sučelje programskog paketa HPUserEdit 5

(dakle, argument moramo unijeti prije pogretanja programa), sprema ju u lokalnu varijablu r i s njom računa volumen sfere. Naredba -> NUM se koristi za evaluiranje algebarskog izraza.

Globalne varijable su spremljene trajno u memoriju kalkulatora i možemo ih vidjeti pritiskom na tipku VAR. Prethodni

program možemo pohraniti u globalnu varijablu i kasnije ga pokretati kao svaku drugu funkciju (Slika 5).

Objektima možemo manipulirati i unutar stoga i to uglavnom radimo kod

Opseg lokalne varijable

Slika 4. Primjer korištenja lokalne varijable

Slika 5. Pohrana globalne varijable

Slika 3. Zaslon kalkulatora HP-50G Tablica 1. Tipovi objekata kod HP kalkulatora Objekt

Primjer

Broj

1

Tablica 2. Operacije za manipulaciju objektima u stogu Naredba

Učinak

CLEAR

Čisti čitav stog

DROP

Briše objekt na prvoj razini stoga

SWAP

Zamjenjuje objekte na 1. i 2. razinu

String

''A''

Program

<< 2 3 + >>

Lista

{123}

ROLL

Pomiče navedenu razinu na prvu razinu (npr. 4 ROLL pomiče objekt na 4. razini na 1. razinu)

Vektor

[ 10 11 12 ]

DUP

Kopira objekt na prvoj razini

Matrica (polje)

[[1 2 3][4 5 6]]

DUPN

Kopira objekte na prvih n razina (npr. 6 DUPN će kopirati prvih 6 razina)

Algebarski izraz

'23+34'

Algebarski izraz

'23+34'

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

25

jednostavnijih programa (time osiguravamo maksimalno brzo i jednostavno izvođenje programa). Postoji 19 funkcija koje omogućavaju kopiranje, brisanje, premještanje objekata unutar stoga. U nastavku ćemo prikazati nekoliko najčešće korištenih.

Način rada kalkulatora određen je sistemske zastavice (engl. system flags).

Možemo ih shvatiti kao skup varijabli koje mogu poprimiti vrijednosti uključeno/isključeno ili 1/0. Imena sistemskih zastavica su oblika negativnih brojeva (-1 do -128). Npr. ako je sistemska zastavica -3 postavljena uključen je numerički mod, tj. simbolički argumenti i konstante (a, b, π i sl) se zamjenjuju njihovim numeričkim vrijednostima. Pored sistemskih zastavica postoje i korisničke zastavice, koje su oblika pozitivnih brojeva (od 1 do 128).

Slika 6. Primjer uvjetne strukture IF...THEN...ELSE i CASE

3. Uvjetne strukture i petlje Uvjetne strukture i petlje kao i kod svakog programskog jezika su konstrukcije koje dodavaju fleksibilnost programu. U nastavku ćemo ukratko objasniti te konstrukcije.

Uvjetne strukture provjeravaju uvjet i ovisno o tome da li je uvjet ispunjen ili nije izvršavaju određeni dio koda. Osnovne uvjetne strukture su IF ... THEN ...

ELSE i CASE (Slika 6). Kod postavljanja uvjeta se naravno mogu koristiti operatori AND, NOT, OR, XOR).

Petlje omogućavaju ponavljanje izvođenja koda određeni broj puta. Pritom imamo konačne (koje se ponavljaju određeni broj puta) i beskonačne petlje (koje se ponavljaju neodređeni broj puta).

U nastavku ćemo dati primjer za svaku od ove dvije vrste petlja.

Primjer konačne petlje je FOR ...

NEXT (Slika 7, lijevo). Ovdje je napisan primjer koji računa sumu prvih 20 brojeva. U primjeru varijable a i b su početna i završna vrijednost pomoćne varijable i.

Nakon što se izvrši blok koda unutar petlje, dolazimo do ključne riječi NEXT koja brojač petlji i povećava za jedan i testira vrijednost. Ako je jednaka 20, petlja se završava, u suprotnome se ponovno izvodi.

Isti program možemo napisati i pomoću beskonačne petlje WHILE (Slika 7).

Ovdje ne moramo navoditi broj iteracija koji će se izvršiti, već samo navedemo uvjet koji petlja mora zadovoljiti. Unutar petlje pojavljuje se naredba STO+. Ona zahtijeva dva argumenta, varijablu i broj ili vrijednost bilo kojeg drugog objekta, koje zatim zbraja i pohranjuje u navedenu varijablu (kao npr. naredba ++i u C++).

26

ekscentar

Slika 7. Petlje

Osim ovih petlji postoje i druge koje funkcioniraju vrlo slično, uz vrlo male razlike. Konačne petlje START ... NEXT i FOR ... STEP te beskonačna petlja DO ... UNTIL.

4. Dobivanje ulaznih podataka Postoji više načina dobivanja ulaznih podataka. U dosadašnjim primjerima je bilo potrebno znati koje argumente program zahtijeva i kojim redoslijedom.

Ovdje ćemo objasniti dvije funkcije, INFORM i CHOOSE koje omogućavaju unos podataka bez poznavanja načina na koji funkcionira program. Osim ove dvije funkcije postoje i još neke koje nećemo objašnjavati.

Naredbom INFORM kreiramo obrazac u koji onda unosimo ulazne podatke (Slika 8). Prije naredbe INFORM idu njezini argumenti (pošto radimo u RPN

Slika 8. Naredba INFORM

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

modu), a iza nje ide naredba DROP. Naime, naredba INFORM u slučaju unesenih svih argumenata ispisuje 1 na prvu razinu stoga, u suprotnome ispisuje 0. Na drugu razinu ispisuje upisane vrijednosti u obrazac u obliku objekta tj. liste. Naredbom OBJ-> elemente liste razdvajamo u zasebne brojeve i time omogućavamo da svaku vrijednost pohranimo u zasebnu varijablu. Ta naredba također vraća na prvu razinu stoga 1, pa moramo upotrijebiti naredbu DROP. U nastavku programa svaka vrijednost se pohranjuje u lokalnu varijablu i računa se udaljenost između točaka A i B. Naredba CHOOSE omogućava kreiranje izbornika (Slika 9). U sljedećem primjeru smo napravili izbornik koji predstavlja prečac do već napravljenih programa. Prvi redak sadrži string koji predstavlja naslov izbornika, zatim slijedi lista stavki izbornika. Svaka stavka (redak) se sastoji od strin-

Slika 9. Naredba CHOOSE

ga koji se prikazuje u izborniku i programa koji treba pokrenuti. Iza liste je broj 1 koji predstavlja indeks početno izabrane stavke. Naredba CLLCD (Clear LCD) čisti zaslon da bi se mogao prikazati potprogram koji se pokreće. Naredba CHOOSE također vraća 1 ako je izabrana stavka s izbornika, u suprotnome vraća 0.

Slika 10. Naredba MSGBOX

5. Prikazivanje izlaznih podataka Bez korištenja funkcija za prikaz izlaznih podataka, izlazni podaci bi bili jednostavno vraćeni u stog. Objasnit ćemo dvije funkcije, MSGBOX i DISP. MSGBOX (Slika 10) je funkcija prikladna za prikaz upozorenja (slično funkciji alert u npr. Javascriptu).

Funkcija DISP (Slika 11) je prikladna za prikaz stringova. Svi ostali objekti će biti prilikom prikazivanja pretvoreni automatski u stringove.

Na prethodnoj slici je prikazan dio koda programa koji računa smjerni kut i dužinu. U prvom redu imamo varijablu koja sadrži numeričku vrijednost smjernog kuta, zatim funkciju ->STR koja pretvara taj broj u string, zatim imamo sljedeći string koji opisuje tu vrijednost. Te vrijednosti se sada nalaze u stogu i naredbom SWAP im zamijenimo redoslijed.

Znakom + ta dva stringa spojimo u jedan.

Naredbom CLLCD očistimo zaslon, tako da nema ništa u pozadini i na kraju upotrijebimo naredbu DISP. Prvi argument je na drugoj razini stoga (string koji se prikazuje), a drugi argument je cijeli broj koji predstavlja broj linije na kojoj će se string prikazati (prvi string se prikazuje na trećoj liniji). Ovdje treba paziti na to koliko imamo dostupnih redaka stoga. Na kraju imamo dvije nove naredbe FREEZE i WAIT. Naredba FREEZE zamrzava dio zaslona tako da se prikaz ne ažurira dok se ne pritisne tipka. Koji će dio zaslona

Slika 11. Naredba DISP

biti zamrznut ovisi od cijelog broja koji je argument te funkcije. U primjeru je to broj 3 koji definira da će se zamrznuti traka statusa i stog. Naredba WAIT zaustavlja izvođenje programa na neko vrijeme ili dok se ne pritisne tipka, ovisno o argumentu. U primjeru je dan broj 0, što znači da će izvođenje biti zaustavljeno dok se ne pritisne bilo koja tipka.

6. Zaključak U ovom radu objašnjeni su samo osnovni koncepti programiranja u UserRPL-u. Navedeni HP kalkulatori pružaju mnogo više. U nastavku ćemo navesti neke. Upotreba mnoštva ugrađenih funkcija (matematičkih, statističkih, funkcija za manipuliranje memorijom, varijablama, direktorijima), kreiranje privremenih izbornika u traci izbornika, crtanje po zaslonu.

Kada bi htjeli objasniti sve ove naredbe i navesti praktične primjere ovaj rad bi bio znatno duži.

Tko želi saznati više o ovoj tematici, na webu ima mnoštvo materijala za učenje. Velika većina tih materijala je be-

splatna. Navedeni program HPUserEdit (URL-6) je također besplatan. Primjeri korišteni u ovom radu dostupne su na autorovoj web stranici.

Literatura • Hewlett-Packard Company (2003): HP 49g+ graphing calculator (user's guide), Hewlett-Packard Company • Hewlett-Packard Company (2006): HP 49g+/ HP 48gII graphing calculator (advanced user's reference manual), Hewlett-Packard Company • URL-1: http://en.wikipedia.org/ wiki/, Wikipedia, 23. 02. 2009.

• URL-2: http://www.hpmuseum. org/, The museum of HP calculators, 23.

02. 2009.

• URL-3: http://www.educalc.net/, Educalc network, 23. 02. 2009.

• URL-4: http://www.hpcalc.org/, Hpcalc.org, 23. 02. 2009.

• URL-5: http://www.hp.com/, Hewlett-Packard Company, 23. 02. 2009.

• URL-6: http://www.gaak.org/ hpuser/, HP UserEdit, 25. 02. 2009.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

e

ekscentar

27

DECRETUM EXCENTRI (UPUTE SURADNICIMA)

E

kscentar je list studenata geodezije i geoinformatike stručnog, popularno-znanstvenog i edukativnog karaktera koji objavljuje članke iz područja geodezije, geoinformatike i srodnih znanstvenih disciplina. Časopis od lipnja 1997. izdaju studenti Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a pisanje članaka otvoreno je za sve zainteresirane bez obzira na dob, stručnu spremu i instituciju u kojoj se školuju ili rade.

Pri pisanju stručnih radova potrebno je uzeti u obzir nekoliko pravila i smjernica kako bi se rad kvalitetnije uklopio u časopis: 1. Članak ne smije biti prethodno objavljen i istovremeno ponuđen drugom časopisu. Navedeni članci se neće razmatrati.

2. Naslov rada mora biti jasan, sažet i što kraći. Priložiti naslov i na engleskom jeziku.

3. Grafički prilozi moraju biti što većih dimenzija i rezolucije, priloženi u posebnim datotekama a u tekstu mora biti označeno mjesto kojem pripada pojedini grafički prilog. Poželjno je da autor označi težinu (važnost) pojedinog grafičkog priloga. Svaka slika treba imati svoj opis koji mora biti razumljiv i bez čitanja teksta.

Grafički prilozi moraju biti u boji gdje je god moguće, isključivo u sljedećim formatima: jpg, png, tiff, eps.

4. Studenti u slučaju pisanja stručnog rada su pozvani zatražiti savjete i mišljenje stručnjaka u tom području (u vidu savjetnika, mentora ili koautora). Svi radovi, bez obzira na titulu autora, prolaze kroz recenzentski postupak. Inženjeri geodezije (ing. geod.) moraju priložiti i predrecenziju magistra znanosti (ili više) iz područja geodezije/geomatike/geoinformatike. U posebnim slučajevima, s obzirom na područje rada, dopuštena je predrecenzija magistra znanosti (ili više) iz područja koje obuhvaća rad. Predrecenzija je garancija o autorovom doprinosu članku i posrednim elementima vezanih uz rad. Ovo pravilo ne vrijedi za autore sa stručnim nazivom prvostupnika geodezije (univ. bacc. ing. geod.), odnosno Bachelor of Science (B. Sc.).

5. Pisanje sažetka i ključnih riječi je obavezno (do 200 riječi) i to na hrvatskom i na engleskom jeziku. Sažetak mora biti neovisan o članku, a ne napisan na način da predstavlja njegov uvod.

6. Mjerne jedinice korištene u radu moraju biti u SI sustavu (Le Système international d’unités) definiranom brošurom The international System of Units koju je izdao Bureau International des Poids et Mesures.

7. Glavni urednik samostalno vodi brigu o recenzentskom postupku i nije dužan upoznati autora s recenzentom. Autor rada je anoniman pred recenzentom (eng. double-blind peer review). Pozitivan ishod recenzije ne jamči prihvaćanje rada od strane uredništva. Konačnu odluku o prihvaćanju rada ima glavni urednik na temelju zaključaka recenzenata, autorovih ispravaka i ponajprije - konfiguracije idućeg izdanja časopisa. Autor ima pravo uložiti žalbu na komentare recenzenta i zatražiti njegovu promjenu što će biti razmotreno u što kraćem roku.

8. Poželjni su radovi čiji su sadržaj i tema aktualni te je poželjno da sadržaj ima karakter novosti. Stručni članci koji prenose već

28

ekscentar

dobro poznate spoznaje imaju najniži prioritet pri objavi i njihov broj je ograničen po svakom izdanju časopisa.

9. Predajom rada za objavu u Ekscentru autor se slaže da se njegov rad objavi i u elektroničkom obliku na Portalu znanstvenih časopisa RH (Hrčak) i unutar baze bibliografskih podataka EBSCO. 10. Treba obratiti pažnju na pravilno citiranje literature prema harvardskim pravilima: • Citiranje knjige: Autor(i), godina izdanja, naslov knjige, naslov serije, izdanje, izdavač, mjesto izdavanja, broj stranica; npr. Macarol, S. (1950): Praktična geodezija, Tehnička knjiga, Zagreb, pp. 123-124 • Citiranje članka: Autor(i), godina izdanja, naslov članka, ime časopisa, godište, broj stranica; npr. Benčić, D., Novaković, G. (2005): Značenje i usporedbena analiza pojmova srednja pogreška i standardno odstupanje, Geodetski list, vol. 59, no. 1, pp. 31-44 • Internetski izvori: URL-n: puna adresa stranice, datum pristupa; npr. URL-3: http://www.geof.hr/ (07.05.2007.)

• U bibliografiji je obavezno navesti samo one izvore neposredno korištene u radu, odnosno izvore koji su citirani ili navedeni u fusnotama unutar teksta.

11. Prihvaćanje članka za objavu u Ekscentru obvezuje autora da isti rad ne smije objaviti drugdje bez dozvole uredništva, a i tada samo uz podatak o tome gdje je članak objavljen prvi put.

12. Autor u radu mora navesti osobne podatke: akademski stupanj, ime i prezime, stručni naziv, instituciju u kojoj radi ili se školuje, adresu i e-mail adresu.

Radovi se dostavljaju na e-mail ekscentar@geof.hr u digitalnom obliku, poželjno u izvornom formatu; npr. Open Document, LaTeX i MS Word. Članak, kao i ostale materijale moguće je poslati i poštom na:

Časopis Ekscentar Geodetski fakultet Kačićeva 26/V HR-10000 Zagreb

Molimo autore da se pridržavaju ovih uputa jer uredništvo teži standardizaciji i većoj kvaliteti svih radova, stoga će svi članci koji neće biti u skladu s uputama biti vraćeni autoru na doradu.

O ishodu recenzije i prihvaćanju rada autor će biti odmah obaviješten poštom ili e-mailom. Prihvaćanje rada ne jamči njegovu objavu već u prvom sljedećem izdanju časopisa.

U slučaju bilo kakvih dodatnih pitanja ili savjeta oko pisanja molimo obratite se na e-mail: ekscentar@geof.hr

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Geodetski radovi

u postupku nepotpunog izvlaštenja na magistralnom plinovodu Bosiljevo - Split Ljiljana Grnčarovski* 1. Uvod Plinovodni sustav Like i Dalmacije najznačajniji je projekt druge faze izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava u Republici Hrvatskoj.

Njegovom realizacijom značajno će se povećati pokrivenost plinskim transportnim sustavom te omogućiti plinofikacija do sad neplinoficiranih dijelova Hrvatske: Like i Dalmacije. Dovođenjem prirodnog plina, taj dio Hrvatske, oslobodit će se energetske ovisnosti samo o električnoj energiji. Usto zbog mogućnosti korištenja prirodnog plina, ekološki i ekonomski izuzetno prihvatljivog energenta, gospodarstvu tog područja omogućit će se novi razvojni zamah. Zbog složenosti projekta i poslova koje je trebalo obaviti izvršena je podjela po dionicama: I. dio sustava od OPČS Podrebar do BS 2 Josipdol II. dio sustava od BS-2 Josipdol do MČS-3 Gospić III. dio sustava od MČS-3 Gospić do PČ Benkovac IV. dio sustava od PČ Benkovac do PČ Dugopolje Magistralni plinovod Split-Ploče U daljnjem tekstu bazirat ćemo se na geodetskim poslovima vezanim za III dio sustava od od MČS-3 Gospić do PČ Benkovac Ukupna duljina plinovoda na toj dionici je 146 km.

Magistralni plinovd Bosiljevo – Split 800/75 duljine 91 km Odvojni plinovod za MRS Obrovac 300/75 duljine 5,6 km Odvojni plinovod za MRS Biograd 200/75 duljine 12,6 km Odvojni plinovod za MRS Zadar300/75 duljine 36,9 km • prikupljanje podataka za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa ( izrada elaborata za upis stvarnih prava (prava služnosti) • izrada geodetskih podloga za izradu stručnih podloga i projektiranje Imovinskopravni aspekt ovoga ve-

Slika 1. III. dio sustava MČS-3 Gospić - PČ Benkovac

likog projekta obuhvaća potpuno i nepotpuno izvlaštenje i privremeno zauzimanje zemljišta za više od 2700 čestica zemljišta. U naravi se potpuno izvlaštenje obavlja za sve nadzemne građevine (blokadne stanice, međučistačke stanice, mjerno redukcijske stanice, a ostvarenje prava služnosti (nepotpuno izvlaštenje) radi osiguravanja radnog pojasa u vrijeme izvođenja radova polaganja cjevovoda kao i buduće održavanje.

2. Elaborat za upis stvarnih prava (prava služnosti) Elaborat se sastoji od grafičkog i pisanog dijela

• Pregledna karta u mjerilu 1 : 25 000 • Vektorizirani katastarski planovi u dwg i shp formatima u službenom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske (Odluka o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske objavljena je NN br.

110/2004 od 11. kolovoza 2004. godine – Ispravak Odluke NN br. 117/2004 od. 25. kolovoza 2004.).

• Popis vlasnika i posjednika za katastarske čestice obuhvaćene pojasom služnosti ( IPO tablica) • Posjedovni listovi za svaku katastarsku česticu • Izvaci iz zemljišne knjige Elaborat se Izrađuje posebno za sva-

* Ljiljana Grnčarovski, ing.geod., Geooperativa d.o.o., Zagreb, Gorjanska 18, e-mail: ljilja@geooperativa.hr

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

29

ku katastarsku općinu. Pregledna karta u mjerilu 1 : 25 000 s cjelokupnim sadržajem preuzetim iz glavnog ili idejnog projekta. Na ovom III dijelu dionice trasa se protže kroz 39 katastarskih općina. Širina pojasa vektoriziranog katastra je najmanje 250 metara lijevo i desno od osi plinovoda. Na katastarskom planu potrebno je prikazati trasu plinovoda s kilometarskim stacionažama, pojas služnosti (širina pojasa služnosti je po 5 metara s obje strane osi plinovoda (NN 53/91, SL 26/85), oznake i stacionaže svih lomova, prijelaza (C, V, Ž, N) i nadzemnih objekata, objekte katodne zaštite (vod i anodno ležište) i niskonaponske vodove, te pojase služnosti koje za ove objekte iznose po 2,5 metara s obje strane osi voda.

Za svaku česticu kojom prolazi vod treba izračunati površinu služnosti u kvadratnim metrima, izvaditi u nadležnom katastru prijepis posjedovnog lista, te u Općinskim sudovima zatražiti zemljišno knjižni izvadak. Zemljišne knjige vode se ručno (ručno vođena zemljišna knjiga) ili elektroničkom obradom podataka (EOP zemljišna knjiga). Uglavnom je stanje vođenja zemljišnih knjiga EOP. EOP-zemljišna knjiga je evidencija vođena elektroničkom obradom podataka o pravnom stanju nekretnina, a sastoji se od katastarskih podataka o obliku, površini i izgrađenosti zemljišta te od podataka zemljišnoknjižnog suda o pravnom stanju zemljišta. Mi smo imali zahtjeve za veliki broj z.k. izvadaka, te nam je velika olakotnost bila dasu skoro sve zemljišne knjige bile vođene elektronički. Naša trasa je većim dijelom na poručju stradalom u domovinskom ratu, pa samim time ima velikih neslaganja u katastarskom operatu, zemljišnoj knjizi i naravi. Prvih 40-ak kilometara trasa nam ide paralelno ( istočno) s autocestom Bregana – Zagreb - Dubrovnik za koju su napravljeni parcelacijski elaborati, ali su tek djelomično provedeni. To predstavlja veliki problem za izradu elaborata jer se iz tih elaborata moraju preuzeti podaci.

Investitor je definirao standard prema kojem prema kojem se moraju formirati prostorni podaci zbog potrebe da se osigura.

Unos podataka u GIS sustav Plinacra.

U IPO tablice dobivene od investitora potrebno je upisati potrebne podatke iz posjedovnog lista i z.k. izvadka za svaku česticu kojom prolazi vod, te izračunatu površinu služnosti.

Postupak prijelaza papirnatog originala u digitalni model obuhvaća : skeniranje katastarskih planova, tj. izradu ulaznih (rasterskih) podataka, • konverzija rasterskih slika u primje30

ekscentar

Slika 2. IPO tablica

ren format zapisa rasterskih datoteka s obzirom na zahtjeve programskog okruženja, • georeferenciranje rasterskih slika (geometrijska transformacija), • postupak vektorizacije pomoću programskih alata.

U ovom radu kao rasterska podloga za vektorizaciju korišteni su skenirani planovi katastarskih općina. Planove nije bilo potrebno skenirati jer su bili u digitalnom obliku, u tiff formatu.

Da bi se rasteri na temelju kojih će se izrađivati digitalni katastarski plan doveli na teoretske dimenzije bilo je potrebno iscrtati mrežu listova u metarskom sustavu. Postupkom georeferenciranja rasterski podaci se geometrijski ispravljaju i dovode na teoretske dimenzije, a time se ispravljaju i deformacije nastale uslijed usuha i rastega izvornog plana, kao i moguće deformacije nastale pri skeniranju.

Katastarski planovi su georeferencirani u programu Raster Design 2009.Kao model transformacije korištena je afina transformacija. Dozvoljeno odstupanje određeno je prema formuli 0.2 x M. Postupak vektorizacije podrazumijeva očitavanje koordinata međnih i drugih točaka, izgradnju topologije te tematsko

modeliranje koje se izvodi hijerarhijski po slojevima. Izrada digitalnog katastarskog plana obuhvaćala je postupak ekranske vektorizacije programskom aplikacijom Raster Design 2009. U izborniku Insert odabirom Image učitavaju se skanirani planovi, koji su georeferencirani i kao takvi se učitaju na ispravno mjesto. Vektorizacija podrazumijeva odgovarajući model podataka kako bi se uspostavio jedinstveni katastarski sustav na razini države. Katastarski planovi na kojima postoje kartirane detaljne točke vektoriziraju se od točke do točke, kad točke ne postoje vektorizira se po sredini rastarske linije. Ravne linije se vektoriziraju ravno bez lomova ili verteksa koji su rezultat prepoznavanja rastera. Linije koje prelaze preko ruba se vektoriziraju kad su planovi sastavljeni s pozadinom rastera. Na rubu lista nema prekida linija. Geokodirani raster krupnijeg mjerila insertirati u geokodirani raster sitnijeg mjerila i preuzeti granice krupnijeg mjerila (insert mjerilo 1440 u 2880, smisleno preuzimanje detalja sa 1440). Prilozi koji se ne mogu transformirati na osnovi palčane podjele na planu (dio precrtan u krupnijem mjerilu, npr. selo) se na osnovi

Slika 3. Uklapanje katastarskog plana u ortofoto plan

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

identičnih točaka transformiraju na detalj.katastarski plan u vektorskom obliku uklapa se u digitalni ortofoto plan.

Model podataka digitalnog katastarskog plana podijeljen je u slojeve tako da svaki sloj sadrži podatke srodne po sadržaju. Podaci su raspoređeni u 12 osnovnih slojeva koji predstavljaju sadržaj katastra nekretnina i obavezno se moraju prevesti u digitalni oblik, te ostale slojeve koji su druge informacije prikazane na planu, a ne održavaju se u katastru nekretnina. Za svaki sloj definirani su CAD grafički elementi te njihovi atributi.

Cijeli postupak vektorizacije izvodi se prema tehničkim uputama »Prevođenje katastarskih planova izrađenih u Gauss-Krűgerovoj projekciji u digitalni vektorski oblik«. Prema tim uputama definirano je da se pri prevođenju ne vektorizira ono što nije sadržaj Katastra nekretnina. Točke, linije, tekst i simboli su osnovni grafički elementi digitalnog katastarskog plana. Na rubovima listova nema prekida kao kod analognih planova već se vektorom povezuju točke s jednog lista na drugi. Linije tvore hijerarhijsku mrežu, a svaka se linija jednom pohranjuje na prioritetnom sloju. Dakle, pohranjuje se samo linija višeg reda, a prioriteti linija su: međna linija 1. međna linija 2. linija zgrade i druge građevine 3. granica uporabe 4. ostale linije

3. Atributni blokovi Svaka katastarska čestica treba imati jednoznačno definiran broj. Broj katastarske čestice se piše kao BLOCK. Broj ne smije biti izvan parcele s linijom koja upućuje na koju parcelu se odnosi. Točka bloka (= insertion point bloka) mora biti u parceli. Brojeve katastarskih čestica je potrebno smjestiti u parcelu po pravilima struke. Za obradu u GIS sustavima je dovoljno da je centroid u parceli, a potreb-

Slika 5. Izrada atributnih blokova

no je imati na umu da će se iz digitalnog katastarskog plana raditi kopije katastarskog plana pa je i pozicija bitna.

4. Kontrola digitalne slike Vizualna: plot po detaljnim listovima Automatska: topološka kontrola Uređivanje topologije (Topology Cleanup) podrazumijeva ispitivanje ispravnosti provedene vektorizacije odnosno ispravSlika 4. Prikaz slojeva nosti povezanih linizacije i logističke podrške. Od iznimne nija. To je provedeno uz pomoć alata za važnosti za kvalitetno i uspješnu realizaciju kontrolu i ispravljanje topologije projekta je uska komunikacija sa investitoTopološka kontrola se izvodi na nirom. Kod projekata od državnog interesa vou zatvorenih poligona (katastarske čedolazi do izražaja susretljivost Područnih stice, objekti, granice uporabe). ureda za katastar i zemljišno-knjižnih odjeIzvodi se po sljedećem redosljedu: la koji su u predviđenom roku izdali traže1. Map – Tools – Drawing Cleanup ne podatke. Ubrzana digitalizacija postoje- Odabir: Break crossing objects, Delate ćih katastarskih operata, provođenje novih duplicates, Zero length objects Modify katastarskih izmjera, cikličko snimanje za Options: • Interactive original objects izradu topografskih karata i digitalnih or- Odabir: Extend undershoots, Erase tofoto planova, pristup podacima katastra tolerance 0.01 dangling objects i zemljišne knjige putem weba poslovi koji Options: • Interactive će uvelike unaprijediti proces izrade ovako 2. Map Topology create složenih projekata.

Topology type – polygon, • Create Literatura missing centroids Slika mora biti na kraju topološki čista.

• NN 79/06 Zakono izvlaštenju DGU 5. Zaključak specifikacije za vektorizaciju katastarsih planova izdane 2007.

Ovako složen projekt s obzirom na ro• Geodezija u građevinarstvu; Pribičekove nije moguće obaviti bez dobre orgavić B., Medak D.

e

Slika 6. Čišćenje slike List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

31

CityGML Mladen Kolarek*

SAŽETAK. Razvojem geoinformatike i geografsko-informacijskih sustava, sve je veći broj proizvoda u digitalnoj formi podataka koji opisuju karakteristike terena i objekata koji se na njemu nalaze. Ti podaci su u potpunosti modelirani na različitim modelima podataka i osim prostorne povezanosti, ne sadrže nikakvu drugu vezu. Kako su teren i objekti na njemu u stvarnosti vrlo povezani, ne samo položajno već i svojim odnosima u topološkom i semantičkom smislu, pokazalo se potrebnim izraditi novi model podataka koji će zajednički opisivati sve objekte koje pronalazimo u prostoru te njihove međusobne odnose.

Ovim radom su prikazane osnovne značajke novog modela podataka koji će u budućnosti odigrati važnu ulogu u načinu strukturiranja i pohranjivanja prostornih podataka te stvara osnovu za praktičnu primjenu univerzalnog modela geoprostornih podataka.

KLJUČNE RIJEČI: model podataka, XML, GML, 3D, LOD.

1. Uvod U nekoliko posljednjih godina, kako u svijetu, tako i kod nas sve veći broj gradskih uprava i tvrtki nastoji izgraditi određene sustave pohrane, evidencije i vizualizacije objekata urbanih sredina. Do sada je izgradnja takvih sustava završavala ostvarivanjem dva odvojena cilja. Izgradnjom klasične baze podataka objekata, koji su sastavni dio urbanih sredina, te izradom različitih prezentacija i vizualizacija 3D objekata. Prezentacija se često pojavljivala kao neposredna grafička vizualizacija objekata i okoline u obliku: izrade perspektivnih slikovnih prikaza, izrade različitih animacija s unaprijed utvrđenim putem kretanja korisnika te izgradnjom manjih interaktivnih 3D modela u kojima je sam korisnik preuzeo ulogu istraživača (npr. GoogleEarth).

Izgradnja baze podataka objekata nekako je ostala u drugom planu i ograničavala se upotrebom klasičnog, 2D modela podataka povezanog s raznim atributima koji opisuju same objekte.

Zajednički prikaz terena i svih 3D objekata koji se nalaze u urbanim sredinama i njihovih atributa do sada nije bio moguć upravo zbog nepostojanja zajedničkog

modela podataka kojim bi se ti podaci opisivali. Posljednji pokušaji u smjeru praktičnog rješavanja te tematike vode ka GoogleEarth-u, općeprihvaćenom programu za prikaz geoprostornih podataka, u kojem se sve više pojavljuju 3D modeli objekata u gradovima, pa čak i modeli cijelih gradova.

Neki od tih objekata imaju poveznicu (eng. hyperlink) do manjeg opisa objekta ili njegove stvarne slike.

Do sada su podaci 3D modela objekata bili čisto grafički ili geometrijski model podataka ne uzimajući u obzir nikakav semantički ili topološki aspekt podataka.

Shodno tome, ti podaci su se mogli koristiti samo za vizualizaciju ili izradu ograničenog fizikalnog modela urbanih sredina, no nije bilo moguće postavljati nikakve prostorne upite, analizirati podatke ili koristiti naprednu prostornu analizu (eng. spatial data mining). Također, vrlo se često postavljalo pitanje raznolikosti namjene (eng. reusability) takovih podataka jer prikupljanje, izrada i održavanje 3D podataka objekata samo za jednu namjenu premašuje korist koja se od njih dobije. To se pokazalo kao velika kočnica razvoja geografsko-informacijskih sustava u 3D smjeru.

U današnje vrijeme pokazalo se po-

* Mladen Kolarek, ing. geod., Hribarov prilaz 4, 10000 Zagreb, e-mail: mladen.kolarek@zg.t-com.hr

32

ekscentar

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

trebnim izraditi takav model podataka koji će u potpunosti i zajednički opisivati sve objekte koje pronalazimo u urbanim sredinama, sadržavati svu potrebnu 3D geometriju objekata potrebnu za izgradnju stvarnog fizikalnog 3D modela, koji će biti standardiziran i omogućavati ažuriranje i razmjenu podataka između različitih aplikacija, te davati semantički i topološki aspekt objektima.

Slika 1. Službeni logo (URL 1)

2. Općenito o CityGML-u Po svojoj definiciji, City Geography Markup Language (CityGML) (slika 1) je semantički model podataka koji služi za prezentaciju terena i 3D objekata u urbanim sredinama te u kojem je moguća razmjena podataka između različitih aplikacija, bez gubitaka kvalitete i kvantitete.

Potonja osobina je vrlo važna sa stajališta povećanja raznolikosti namjene po-

Slika 2. Prikaz razina detaljnosti objekata (URL 1; Research Center Karlsruhe).

dataka, odnosno povećanja broja korisnika istog seta podataka, što pridonosi smanjenju troškova izrade i održavanja podataka.

CityGML je dizajniran kao otvoreni model podataka baziran na XML shemi.

Implementiran je kao dio GML3 (eng. Geography Markup Language version 3.1.1) standarda, poznatog od prije i opće prihvaćenog standarda za opisivanje geoprostornih podataka. Razvoj CityGML modela započeo je 2002. godine od strane SIG 3D grupe (eng. Special Interest Group 3D).

SIG 3D grupa okuplja više od 70 tvrtki, uprava i instituta iz Njemačke, Švicarske, Velike Britanije i Austrije koje koordinirano rade na razvoju i komercijalnoj upotrebi 3D modela podataka i njegovoj vizualizaciji. U kolovozu 2008. godine, Open Geospatial Consortium, Inc. (OGC) je prihvatio CityGML model podataka (u verziji 1.0.0.) kao službeni OGC standard. Time je potvrdio njegovu važnost i potrebu, te otvorio put snažnom razvoju 3D geoprostornih podataka.

3. Svojstva CityGML modela podataka CityGML sadrži kompleksne i georeferencirane tipove 3D geometrije zajedno povezane sa semantikom. Za razliku od ostalih modela geoprostornih podataka, CityGML se bazira na otvorenom, bogatom i opširnom informatičkom modelu podataka, što mu daje mogućnost upotrebe u različitim aplikacijama i za različite namjene (eng. reusability).

Osnovna svojstva CityGML modela su: • Geoprostorni model podataka na-

mijenjen za prezentaciju urbanih sredina (ISO191xx), • Koristi GML3 model za prezentaciju 3D geometrije objekata (ISO19107), • Omogućena je prezentacija svojstava površine objekata (materijali i teksture), • Omogućena je modularnost, koja je opcionalna i se sastoji od: • Digitalnog modela terena, • 3D objekata (za sada zgrade; mostovi i tuneli u budućem razvoju modela), • Vegetacije, • Vodnih površina, • Prometnica i pomoćnih objekata transporta, • Upotrebe zemljišta, • Standardnih objekata u urbanim sredinama (eng. city furniture), • Ostalih objekta i pripadajućih atributa u urbanim sredinama, • Korisničkog definiranja grupa objekata (npr. općine, naselja,...).

• Mogućnost prikaza 3D objekata u 5 jasno definiranih i hijerarhijski spojenih razina detaljnosti – LOD (eng. Level of Details) (slika 2) • LOD 0 – prikaz digitalnog modela terena, • LOD 1 – prikaz osnovnih oblika objekata, tzv. box model, • LOD 2 – prikaz objekata sa teksturama i detaljnom strukturom krova, • LOD 3 – detaljan prikaz vanjske arhitekture objekata sa detaljnom strukturom krova, • LOD 4 – detaljan prikaz unutrašnjosti objekta.

• Mogućnost istovremenog prikaza objekata različite razine detaljnosti,

• Topološka povezanost između objekata, • Mogućnost daljnjeg proširenja modela podataka pomoću Application Domain Extension (ADE).

Modularnost u modelu podataka omogućava da se određeni podaci uključe odnosno izostave iz određenog seta podataka. Tako se može, npr., definirati samo digitalni model terena bez ostalih objekata za razne aplikacije koje analiziraju samo visinske karakteristike terena. Ili se set podataka može naknadno dopunjavati s ostalim objektima (zgrade, prometnice, vodne površine,...) uz postupno povećanje funkcionalnosti. Tako za primjer, jedan set podataka može sadržavati samo podatke digitalnog modela terena i vodnih površina za simulaciju ugroženosti visokim vodostajem. Ukoliko se istom setu podataka naknadno pridodaju 3D objekti i prometnice, može se simulirati ugroženost objekata i naselja odnosno dostupnost prometnica te izraditi plan reakcije mjerodavnih službi u kriznim situacijama.

Razina detaljnosti prikaza objekta (LOD) kreće od najjednostavnijeg prikaza objekta, npr. box model za prikaz kuća ili zgrada (LOD1) i postupno se povećava dodavanjem tekstura objekta i strukture krova

Slika 3. Shematski prikaz URI (URL 2)

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

33

Slika 4. Površina zatvaranja (URL 1; IGG Uni Bonn)

(LOD2), dodavanjem vanjske arhitekture objekta (LOD3) te, na kraju, i modeliranjem unutrašnjosti objekta (LOD4). Važno je napomenuti da su sve više razine nasljedne na osnovnu razinu detaljnosti odnosno da je tekstura objekta i struktura krova definirana u razini LOD2, nastavna na box model definiran u razini LOD1 i nastavno prema višim razinama. To omogućuje jedinstven prikaz svih objekata bez obzira do koje su razine izvorno modelirani. Također, u ovisnosti o namjeni, isti set podataka može se koristiti u npr. analizama zagađenosti bukom, gdje će biti dovoljna razina LOD1 ili u prilično vjernim vizualizacijama gdje je dovoljna razina LOD2 ili LOD3. Naravno, potonje je moguće ukoliko je isti set podataka modeliran do više razine.

Uz prostorna svojstva, objekti mogu imati ostale opisne podatke (atribute) u vanjskim modelima podataka koji se referiraju na same objekte. Ta modularnost

Slika 5. Linija spoja terena i objekta (URL 1; IGG Uni Bonn)

omogućava slobodu u definiranju i količini opisnih podataka objekata odnosno povezivanje različitih udaljenih baza podataka sa CityGML modelom. Tako npr., ako se analizom ugroženosti objekata od poplava dobije skup objekata koji će biti pogođeni pri određenom vodostaju, povezivanjem sa vanjskom bazom posjednika tih objekata (katastar), isti mogu biti pravovremeno obaviješteni i evakuirani.

Povezivanje između 3D objekata opisanih u CityGML modelu podataka izvršava se pomoću jedinstvenog identifikatora (eng. Uniform Resource Identifier – URI) (slika 3). URI je spoj dva poznata identifikatora URL (eng. Uniform Resource Locator) i URN (eng. Uniform Resource Name) (URL 2), odnosno URL daje lokaciju gdje se podatak nalazi, a URN jedinstveni identifikator na toj lokaciji.

Uvođenjem URI identifikatora omogućeno je različitim vanjskim modelima

podataka odnosno baza podataka različito identificiranje istog objekta, što dodatno omogućava veću slobodu prilikom povezivanja različitih setova podataka (URL 2).

CityGML model podataka uvodi i dvije nove vrste geometrije: površine zatvaranja (eng. Closure Surfaces) (slika 4) i linija spoja terena i objekata (eng. TIC – Terrain Intersection Curve) (slika 5).

Objekti koji nisu modelirani kao geometrija volumena (npr. avionski hangari, pješački pothodnici ili tuneli), moraju biti virtualno zatvoreni kako bi se izračunao njihov volumen ili radile prostorne analize.

Virtualno zatvaranje objekata vrši se pomoću tzv. površina zatvaranja koje će u nekim slučajevima zatvoriti objekte, dok u drugim (npr. vizualizacija) ostaviti objekte otvorenima.

Prilikom modeliranja objekata i terena često se događa slučaj da objekti »lete« iznad terena ili »potonu« u teren. Ti sluča-

Tablica 1. Definiranje parametara točnosti modeliranih objekata

LOD0

LOD1

LOD2

LOD3

LOD4

Obim podataka

veća područja

regije i gradovi

dijelovi gradova, područja zadatka

pojedinačni modeli

pojedinačni modeli

Apsolutna točnost (XY/Z)

<LOD1

5m/5m

2m/2m

Stupanj generalizacije

maksimalni stupanj generalizacije

blokovi generaliziranih objekata >6x6m/3m

pojedinačni generalizirani objekti >4x4m/2m

pojedinačni generalizirani objekti > 2x2m/1m

modelirani konstruktivni elementi objekta

Struktura krova

-

ravni krov

standardni tipovi krova i orijentacija

stvarna struktura krova

stvarna struktura krova

Standardni objekti u urbanim sredinama

-

samo važni objekti

standardni objekti

stvarni objekti

modelirani stvarni objekti

Vegetacija

-

važni veći objekti

standardni objekti viši od 6m

standardni objekti viši od 2m

modelirani stvarni objekti

Upotreba zemljišta

-

>50x50m

>5x5m

<LOD2

<LOD2

34

ekscentar

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

0.5m/0.5m

0.2m/0.2m

Slika 6. Vizualizacija podataka iz CityGML modela, zgrada senata u Berlinu (URL 1; HassoPlattner-Institute)

cima, modularnost podataka kao opcija, svojstva vizualizacije opisane u samom modelu, skalabilnost i generalizacija podataka te slobodno proširenje samog modela, omogućiti će CityGML-u široku primjenu u mnogim područjima ljudske djelatnosti te među raznim aplikacijama.

Poznato je da su već razvijene razne aplikacije, posebno u telekomunikacijskoj industriji, koje na osnovi 3D modela objekata zgrada i digitalnog modela terena, analiziraju fizikalno prostiranje signala u urbanim sredinama omogućavajući pronalaženje slabih točaka i optimizaciju sustava. Osim te primjene, CityGML bio bi vrlo koristan u: prostornom planiranju, upravljanju u kriznim situacijama, nacionalnoj sigurnosti, 3D katastru, turizmu, upravljanju prometom, upravljanju nekretninama te za razne druge simulacije i analize u prostoru.

Za sada postoji vrlo ograničeni broj aplikacija koje koriste CityGML model podataka i uglavnom se nalaze unutar znanstvene zajednice.

Broj komercijalnih aplikacija koje koriste CityGML svakim danom je sve veći i za sada su to: • Autodesk LandXplorer, aplikacija za vizualizaciju izvorno razvijena od strane 3Dgeo.de tvrtke koja je nedavno pridružena Autodesk grupi (URL 3), • SafeSoftware FME, mogućnost manipulacije podacima iz CityGML modela podataka (URL 4), • ESRI ArcGIS 9.3 Interoperability Extension, dodatak za konverziju podataka između različitih modela (URL 5), • Snowflake software GO Loader, GO Publisher, set alata za unos i održavanje CityGML podataka (URL 6).

Literatura Slika 7. Vizualizacija podataka iz CityGML modela, Grad Berlin (Capstick 2008)

jevi više dolaze do izražaja kada se kombiniraju različite točnosti objekata iz različitih razina detaljnosti (tablica 1), te kada se kombiniraju modelirani objekti iz različitih izvornika. Linije spoja terena i objekata definiraju točan spoj bez obzira na geometrijski presjek objekta i terena. Na tim mjestima se korigira digitalni model terena tako da u potpunosti i na pravom mjestu dodiruje liniju spoja odnosno sami objekt. Također, ova osobina ima i još jednu namjenu.

Omogućava teksturama digitalnog modela terena ispravan položaj u odnosu na objekt što za rezultat ima vjernu vizualizaciju.

Osim opisanih svojstava CityGML modela podataka, prihvaćeni standard definira pretpostavljen obim podataka, stupanj generalizacije te prostornu točnost podataka s obzirom na razinu detaljnosti. U praksi se vrlo često postavlja pitanje uporabne vri-

jednosti modeliranog 3D objekta, odnosno po kojim kriterijima i tko može određeni modelirani 3D objekt proglasiti upotrebljivim za određenu namjenu. Usvojeni CityGML standard postavlja osnovne parametre za vrednovanje modeliranih 3D objekata u ovisnosti o razini detaljnosti. U tablici 1 su prikazani neki od definiranih parametara.

4. Zaključak Uz nabrojana svojstva, postoje još mnoga druga svojstva koja su definirana u CityGML modelu podataka zbog kojih on postaje osnova za način strukturiranja i pohranjivanja 3D podataka urbanih sredina te univerzalan model opisivanja prostornih podataka. Slobodno povezivanje objekata opisanih unutar modela s vanjskim poda-

• Capstick, D. (2008): CityGML and 3D modeling, Ordnance Survey, PPT prezentacija.

• Open Geospatial Consortium Inc. (2008): OpenGIS City Geography Markup Language (CityGML) Encoding Standard.

• URL 1: Exchange and Storage of Virtual 3D City Models, http://www.citygml.org/, (16.12.2008.).

• URL 2: Wikipedia, http:// en.wikipedia.org/wiki/Uniform_Resource_Identifier, (16.12.2008.).

• URL 3: Autodesk, http://3dgeo.de/, (16.12.2008.).

URL 4: Safe Software, http://www. safe.com/, (17.12.2008.).

URL 5: ESRI, http://www.esri.com/, (17.12.2008.).

URL 6: Loader Snowflake Software, http://www.snowflakesoftware.co.uk/products/goloader/, (17.12.2008.).

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

e

ekscentar

35

Određivanje granice i razvoj GIS-a pomorskog dobra Jasmina Jurinčić Buljević*

SAŽETAK. Jedan od neprocijenjivih prirodnih resursa Republike Hrvatske čini more, obala i otoci te u dijelu koji je u funkcionalnoj vezi s morem čini pomorsko dobro. Pomorsko dobro oduvijek je bilo pravno regulirano i kao opće dobro na upotrebi svima. Može se reći da je pomorsko dobro vrlo vrijedan i poseban dio nacionalnog prostora pod osobitom ustavnom i zakonskom zaštitom. U cilju zaštite i što bolje evidencije postupanja na pomorskom dobru važno je stvoriti bazu podataka, geoinformacijski sustav (GIS) pomorskog dobra, koja će omogućiti da svi podaci vezani uz pomorsko dobro budu na jednom mjestu, da sadrže sve relevante podatke o njegovom načinu korištenja, lokaciji, koncesionaru, i svemu onom što je vezano uz pomorsko dobro, kao i da ti podaci budu dostupni svima.

KLJUČNE RIJEČI: pomorsko dobro, granica pomorskog dobra, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, Uredba o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra, Pravilnik o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra, GIS.

1. Uvod Republika Hrvatska ima jednu od najrazvedenijih obala u svijetu s 1185 otoka, grebena i hridi, od čega je oko 67 otoka nastanjeno (slika 1). Proteže se od poluotoka Savudrije (na zapadu) do poluotoka Prevlake (na njenom jugoistočnom dijelu). Duljina morske obale iznosi 5835 km, na kopnu 1778 km, na otocima 4057 km, a hrvatsko

podmorje skriva više od 85 registriranih i opisanih ronilačkih lokaliteta.

Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 2003b, NN 2004b, NN 2006), Uredbom o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra (NN 2004a, NN 2005b), Pravilnikom o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra (NN 2005a) te nizom Pravilnika i Uredbi definiran je pravni status pomorskog dobra, utvrđivanje njegovih granica, upravljanje i zaštita pomorskog dobra, upotreba i korištenje, razvrstaj morskih luka i regulirano davanje koncesije, koncesijskog odobrenja, itd. Ovi podaci kazuju koliko je važno da se u cilju zaštite i pravilnog gospodarenja pomorskim dobrom poštuju svi zakonski propisi, poboljšavaju stari i donose novi.

2. Pomorsko dobro

Slika 1. Satelitska snimka Hrvatske, rujan 2003. (URL 1)

Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama čl. 3 st. 2. (NN 2003b): »Pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je pro-

glašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje.« Dijelom kopna smatra se: morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se ulijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva.

Navedenim je Zakonom definirana morska obala koja se čl. 4. st. 1. (NN 2003b): »proteže od crte srednjih viših visokih voda mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena kao i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda.« Crtu srednjih viših visokih voda utvrđuje Hrvatski hidrografski institut. Pomorskom dobru pripada i uži dio kopna, ako to postojeće stanje na obali zahtjeva, kao što su potporni zidovi i druge građevine,

* Jasmina Jurinčić Buljević, ing. geod., Gea d.o.o., Zagrebačka 1a, 51265 Dramalj, e-mail: jasmina.jurincic@gmail.com.

36

ekscentar

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Slika 2a. Topografski plan kao podloga za određivanje granice pomorskog dobra na kojoj je Povjerenstvo označilo točke i granicu pomorskog dobra kojima treba odrediti koordinate, list 1

o čemu iznimno na prijedlog županijskog poglavarstva Ministarstvo može odrediti da se smatra morskom obalom ili su trajno povezani s pomorskim dobrom. Dio kopna nastao nasipavanjem, također spada u morsku obalu i to u dio koji služi iskorištavanju mora. Što se tiče prava vlasništva, na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.

Da bi se pomorsko dobro zaštitilo od nepravilnog korištenja i uništavanja prirode i objekata na njemu, potrebno je voditi evidenciju i nadzor nad njegovim područjem, kako na razini Republike Hrvatske, tako i na nižim razinama, odnosno jedinicama lokalne samouprave.

3. Granica pomorskog dobra 3.1. Utvrđivanje granice pomorskog dobra

Uredbom o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra (NN 2004a) i Uredbom o izmjenama i dopunama uredbe o

Slika 2b. Topografski plan kao podloga za određivanje granice pomorskog dobra na kojoj je Povjerenstvo označilo točke i granicu pomorskog dobra kojima treba odrediti koordinate, list 2

postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra (NN 2005b) propisani su kriteriji i postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra, lučkog područja luka posebne namjene i lučkog područja luka otvorenih za javni promet, način izrade prijedloga granice, plan raspodjele troškova utvrđivanja granice, te sastav županijskog povjerenstva za granice.

Za svaku obalnu Županiju župan osniva Županijsko povjerenstvo za granice (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), a pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture djeluje Povjerenstvo Ministarstva koje osniva ministar.

Podnošenjem zahtjeva od strane Vlade Republike Hrvatske putem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, ili tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i fizičke i/ili pravne osobe (u daljnjem tekstu: Podnositelj zahtjeva) Povjerenstvu ili na temelju izvatka iz godišnjeg plana upravljanja pomorskim dobrom Povjerenstvo izrađuje prijedlog granice.

Podnositelj zahtjeva dužan je uz zahtjev priložiti: • kopiju katastarskog plana predmetnog područja za koje se traži određivanje

Slika 3a. Prijedlog granice pomorskog dobra, prema staroj zakonskoj regulativi.

granice pomorskog dobra • izvod iz posjedovnog lista • izvod iz važećih dokumenata prostornog uređenja • izvod iz zemljišnih knjiga • geodetski snimak područja ili digitalni ortofoto plan s uklopljenom kopijom katastarskog plana • dokaz o uplaćenoj naknadi za utvrđivanje granice pomorskog dobra.

Geodetski snimak, odnosno digitalni ortofoto plan izrađuje se u skladu s propisima o topografskoj izmjeri i obavezno sadrži liniju koja predstavlja crtu srednjih viših visokih voda i liniju koja je šest metara udaljena od crte srednjih viših visokih voda.

Uredbom o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra određeni su rokovi kako za nadopunu eventualno nepotpunih zahtjeva podnostitelja tako i za dostavljanje prijedloga granice pomorskog dobra Povjerenstvu ministarstva.

Podloga za određivanje granice pomorskog dobra izrađuje se na topografskom planu ili digitalnom ortofoto planu zadanog područja bez ucrtane granice pomorskog dobra i karakterističnih točaka, a nakon što Povjerenstvo izađe na teren

Slika 3b. Prijedlog granice pomorskog dobra, prema novoj (sadašnjoj) zakonskoj regulativi List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

37

Slika 4. Uredba o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. Crikvenica (NN 2003a)

i utvrdi granicu, u praksi dostavi izvođaču (pri tom mislim na izvođača geodetske podloge za određivanje granice pomorskog dobra) prijedlog s naznačenom granicom i karakterističnim točkama granice pomorskog dobra kojima je potrebno odrediti koordinate (slika 2a i slika 2b).

Nakon definirane granice pomorskog dobra i karakterističnih točaka izrađuje se

Slika 5. Dio iz Uredbe o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. Split, s koordinatama na tri decimale (NN 2007a)

»konačan« prijedlog (slika 3a i slika 3b).

Prijedlog granice pomorskog dobra, osim karakterističnih točaka granice pomorskog dobra i linije koja predstavlja crtu srednjih viših visokih voda i linije koja je šest metara udaljena od crte srednjih viših visokih voda, sadrži i popis koordinata karakterističnih točaka granice pomorskog dobra i popis katastarskih čestica koje ula-

ze u područje pomorskog dobra. Važno je napomenuti da na osnovu izrađenog prijedloga granice pomorskog dobra koje usvoji Povjerenstvo u zakonskom roku, isto dostavlja Povjerenstvu ministarstva uz niz obveznih priloga navedenih Uredbom o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra (NN 2004a, NN 2005b) te ono donosi Rješenje o granici pomorskog dobra

Tablica 1. Usporedba podataka dobivenih tahimetrijskim načinom izmjere i podataka očitanih s ortofoto plana.

Gauss-Krügerove koordinate (1) Tahimetrija

38

(2) Ortofoto plan

Razlika (1)-(2)

1

Y

X

Y

X

∆Y

∆X

2

5 476 286.82

5 003 046.76

5 476 286.20

5 003 047.05

0.62

-0.29

3

5 476 292.41

5 003 062.13

5 476 292.54

5 003 062.92

-0.13

-0.79

4

5 476 300.76

5 003 073.03

5 476 300.92

5 003 073.76

-0.16

-0.73

5

5 476 306.69

5 003 072.01

5 476 306.54

5 003 072.46

0.15

-0.45

6

5 476 455.02

5 002 998.15

5 476 455.42

5 002 999.21

-0.40

-1.06

7

5 476 483.37

5 002 990.76

5 476 483.81

5 002 991.91

-0.44

-1.15

8

5 476 622.36

5 002 924.20

5 476 622.94

5 002 925.57

-0.58

-1.37

9

5 476 632.10

5 002 912.39

5 476 631.76

5 002 913.53

0.34

-1.14

10

5 476 659.85

5 002 888.26

5 476 658.78

5 002 887.96

1.07

0.30

11

5 476 636.76

5 002 859.97

5 476 636.23

5 002 859.31

0.53

0.66

ekscentar

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Slika 6a. Ortofoto plan s ucrtanim podacima izmjere tahimetrijskim načinom (linija crvene boje), list 1

Slika 6b. Ortofoto plan s ucrtanim podacima izmjere tahimetrijskim načinom (linija crvene boje), list 2

Slika 6c. Ortofoto plan s ucrtanim podacima izmjere tahimetrijskim načinom (linija crvene boje), list 3

u upravnom postupku. Rješenje o utvrđenoj granici pomorskog dobra Povjerenstvo ministarstva dostavlja Republici Hrvatskoj putem nadležnog županijskog državnog odvjetništva, odnosno nakon konačnosti, a radi provedbe u zemljišnim knjigama, nadležnom općinskom državnom odvjetništvu.

Na temelju članka 118. stavka 4. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 2003b, NN 2004b, NN 2006) Vlada Republike Hrvatske na sjednicama donosi Uredbu o određivanju granice pomor-

skog dobra na dijelu k. o. Crikvenica (NN 2003a, slika 4).

Ono što je važno naglasiti u ovom prvom dijelu odnosi se na određivanje koordinata točaka granice pomorskog dobra.

Kao što je naprijed navedeno podloge su predviđene Uredbom te se postavlja pitanje da li je ispravan način «očitavanja» koordinata sa ortofoto plana, a onda i kojom točnošću se mogu odrediti. Od presudne važnosti za sam prijedlog granice pomorskog dobra i određivanje koordinata točaka je kvalitetna podloga. Mišljenja sam da or-

tofoto plan može poslužiti kao informacija i pregledno stanje terena kako bi pomoglo pri određivanju ključnih točaka granice pomorskog dobra i eventualno područje zahvata, a za konačno definiranje koordinata točaka granice pomorskog dobra do kvalitetnog i preciznog podatka može se doći jedino izmjerom s odgovarajućom točnosti kojom se ona mora izvesti. Na to se nadovezuje i smisao već spomenutog »evidentiranja« centimetara a pogotovo milimetara (slika 5).

Da bi se izbjegle nedoumice prilikom određivanja koordinata točaka donešen je Pravilnik o parcelacijskim i drugim elaboratima (NN 2007b) kojim je definirano da se koordinate točaka izražavaju u metrima i iskazuju na dvije decimale. Što se tiče ortofoto plana kao podloge za određivanje granice pomorskog dobra nekoliko je elemenata o kojima ovisi krajnji rezultat, odnosno koordinata dobivenih očitavanjem s plana, a to su između ostalog: • kojom točnošću je izrađena podloga s koje se određuju koordinate • subjektivna procjena pri očitavanju koordinata • eventualno raslinje ili objekt koji može umanjiti ili zakloniti detalj bitan za granicu pomorskog dobra i određivanje koordinate točke.

Nerijetko se događaju situacije da se nakon provedene procedure određivanja granice pomorskog dobra ili uspostavom točaka granice pomorskog dobra na terenu utvrdi da su koordinate točaka pogrešno određene, te je potrebno iste korigirati. U većini slučajeva pogreške koje se uoče ne zadovoljavaju uvjete dozvoljenog odstupanja jer su prouzročene grubom pogreškom.

Na slijedećem primjeru mogu se uočiti razlike podataka dobivenih različitom metodom izmjere (tablica 1, slika 6a, slika 6b i slika 6c).

Upravo iz navedenih razloga određivanju granice i koordinata točaka pomorskog dobra potrebno je pristupiti ozbiljno i odgovorno.

3.2. Postupak evidentiranja i uknjižbe pomorskog dobra Nakon konačnog akta kojim je utvrđena granica pomorskog dobra, Pravilnikom o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra (NN 2005a) propisan je način obilježavanja pomorskog dobra, izrada, pregled i potvrđivanje geodetskog elaborata za potrebe evidentiranja pomorskog dobra.

Granica pomorskog dobra može biti obilježena, ako ide stalnim, prirodnim ili izgrađenim objektima ili se ona sukladno

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

39

Tablica 1. Popis katastarskih čestica koje ulaze u pomorsko dobro na dijelu k. o. Crikvenica – pojas »Plaža Kaštel – Podvorska«

Zemljišno-knjižni broj kat. čestice

Vrsta obrade (kultura) zemljišta i klasa

8600/2

obala

8565

obala

8568

Površina ha

m2

j

čhv

Broj z.k.uloška

62

17

popis I

10

93

304

popis I

obala

60

10

1

071

popis I

8569/1

zgrada i obala

84

04

1

737

popis I

8569/2

obala

2

16

60

popis I

8610

obala

14

06

391

8563/2

obala

2

06

63

4137

5356/40

obala

1

27

35

875

75

44

1

aktu kojim je granica utvrđena uspostavlja i obilježava po pravilima geodetske struke, a obilježavaju se sve točke navedene tim aktom u okviru geodetskog elaborata za evidentiranje pomorskog dobra. Granicu katastarskih čestica prema moru čini crta srednjih viših visokih voda.

Kada se zbog uspostave granice pomorskog dobra neke čestice moraju formirati (zbog nasipavanja, uređenja obalne linije ili područje nije nikada evidentirano u katastru i zemljišnoj knjizi) ili je potrebno neke katastarske čestice parcelirati, ono se prikazuje u okviru geodetskog elaborata.

Geodetski elaborat izrađuje se na temelju podnositelja zahtjeva (županija, stranka zainteresirana za koncesiju i druge zainteresirane strane) po pravilima geodetske struke i u skladu sa katastarskim propisima, a izrađuje ga ovlaštena geodetska tvrtka.

Sastavni dio geodetskog elaborata čini i popis svih katastarskih čestica (tablica 2) koje će nakon provedenih postupaka ući u područje pomorskog dobra. U slučaju da se prilikom uspostave granice pomorskog dobra ne formiraju nove čestice niti je potrebna parcelacija, geodetski elaborat sastoji se od popisa katastarskih čestica i izvješća o izvedenom obilježavanju granice pomorskog dobra.

Nakon što je izrađen geodetski elaborat ovlaštena geodetska tvrtka dostavlja isti županijskom povjerenstvu radi izdavanja potvrde da je elaborat izrađen u skladu s aktom o utvrđivanju granice pomorskog dobra. Nakon pribavljanja potvrde geodetski elaborat se dostavlja nadležnom područnom uredu za katastar, odnosno njegovoj ispostavi na pregled i ovjeru. O pregledanom i potvrđenom geodetskom elaboratu katastarski ured po službenoj dužnosti obavještava županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra, naručitelja geodetskog elaborata i nadležno državno od40

ar

ekscentar

vjetništvo, a provodi se u katastru i zemljišnoj knjizi temeljem zahtjeva nadležnog državnog odvjetništva. Pored ostalih stranaka u postupku, o provedenom geodetskom elaboratu, katastarski ured rješenjem obavještava županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra, naručitelja geodetskog elaborata i nadležno državno odvjetništvo. U slučaju kada se osnivaju nove katastarske čestice u području pomorskog dobra iste se u katastar i zemljišnoj knjizi upisuju kao: »POMORSKO DOBRO«, dok se na česticama izvan pojasa pomorskog dobra kao vlasnik upisuje: »REPUBLIKA HRVATSKA«. Nakon provedbe promjene u katastru, katastarski ured po službenoj dužnosti dostavlja prijavni list i kopiju katastarskog plana s ucrtanim novim stanjem i primjerkom konačnog rješenja donesenog u upravnom postupku, zemljišnoj knjizi na provedbu. Nadležni zemljišnoknjižni odjel općinskog suda provodi prijavni list u zemljišnim knjigama po službenoj dužnosti, te u slučajevima parcelacije katastarske čestice nastale parcelacijom ostaju u sastavu zemljišnoknjižnih uložaka sve dok se iz njih ne otpišu. Zahtjev za otpis katastarskih čestica iz postojećih zemljišnoknjižnih uložaka koje ulaze u područje pomorskog dobra podnosi nadležno državno odvjetništvo, a prema popisu katastarskih čestica koji je sastavni dio geodetskog elaborata.

O provedbi prijavnog lista u zemljišnim knjigama (slika 7) nadležni zemljišnoknjižni odjel općinskog suda obavještava županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra, naručitelja geodetskog elaborata, nadležno državno odvjetništvo i nadležni katastarski ured.

4. GIS pomorskog dobra Upravo uspostavom GIS-a pomorskog dobra objedinjuju se podaci o područjima

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

3

78

pomorskog dobra koja obuhvaćaju administrativnu i katastarsku podjelu županija, područja (linije) obale, područja (linije) zaštićenog obalnog pojasa, kopnenih granica, granica pomorskog dobra koje su uspostavljene, onih koje su u tijeku uspostave i područja na kojima još nije uspostavljena granica, podaci o katastarskim i zemljišnoknjižnim česticama koje ulaze u pomorsko dobro, izdane koncesije i koncesijska rješenja, podmorski lokaliteti, komunalnih, telekomunikacijskih i drugih vodova na pomorskom dobru i drugi podaci vezani uz pomorsko dobro.

Tako je primjerice na području Primorsko-goranske županije početkom 2007. godine započeto stvaranje jedinstvene, centralizirane baze podataka GIS-a granica pomorskog dobra koja sadržava sljedeće podatke: • tekstualni dio granice pomorskog dobra – Uredba Vlade RH (koja se objavljuje u Narodnim novinama) ili Rješenje Ministarstva • grafički dio granice pomorskog dobra u *.dwg formatu • popis katastarskih čestica koje ulaze u pojas pomorskog dobra (nakon provedenog parcelacijskog elaborata o cijepanju katastarskih čestica) • popis zemljišnoknjižnih čestica koje ulaze u pojas pomorskog dobra • rasteri potrebni za podloge, a dodaju se i podaci o: • novoutvrđenim granicama pomorskog dobra • granice pomorskog dobra koje su u postupku • granice pomorskog dobra luka posebne namjene • koncesije na pomorskom dobru.

GIS granica pomorskog dobra izrađena je u ESRI Personal Geodatabase platformi kompatibilnoj ostalim GIS bazama u

Primorsko-goranskoj županiji.

Određene granice pomorskog dobra i granice u postupku – stanje na dan 1. rujna 2008. (URL 2): • Ukupna duljine obale u PGŽ iznosi 1065 km • Do sada određeno granica pomorskog dobra 238,11 km ili 22,36 % • U postupku određivanja + Plan za 2008. godinu = 55,6 km ili 5,22 % • Određene granice + Granice u postupku = 293,7 km ili 27,58 %.

5. Zaključak Republika Hrvatska donijela je niz pozitivnih propisa koji pridonose zaštiti jednog od najvrijednijih prirodnih resursa što uz uspostavu i evidenciju granica pomorskog dobra omogućava kvalitetnu i organiziranu valorizaciju pa tako i zaštitu tog dobra. Pomorsko dobro kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku

zahtjeva stalnu brigu i nadzor, a upravo to će razvojem GIS-a pomorskog dobra biti uvelike olakšano. Uspostavom novih granica pomorskog dobra i kontinuiranim ažuriranjem podataka vezanih uz pomorsko dobro stvara se kvalitetna baza podataka koja je temelj za cjeloviti pristup, učinkovitu zaštitu i upravljanje pomorskim dobrom kako od razine lokalnih (regionalnih) jedinica tako i do državnih razina. Pristup internetu i podacima sadržanim u GIS-u pomorskog dobra omogućiti će svima zainteresiranim subjektima da u svakom trenutku dođu do njima potrebnih informacija.

Literatura • Narodne novine (2003a): Uredba o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. Crikvenica, 154.

• Narodne novine (2003b): Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, 158.

• Narodne novine (2004a): Uredba o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra, 8.

• Narodne novine (2004b): Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, 100.

• Narodne novine (2005a): Pravilnik o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra, 29.

• Narodne novine (2005b): Uredba o izmjenama i dopunama uredbe o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra, 82.

• Narodne novine (2006): Zakon o izmjenama i dopunama zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, 141.

• Narodne novine (2007a): Uredba o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. Split, 30.

• Narodne novine (2007b): Pravilnik o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima, 86.

• URL 1: http://upload.wikimedia. org/wikipedia/commons/2/25/Satellite_ image_of_ Croatia_ in_September_2003. jpg, (28.09.2008.).

• URL 2: Primorsko goranska županija, Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze, http://ppv.pgz.hr/prikaz. asp?txt_id=265, (10.01.2009.).

• Determination of maritime domain borders and development of GIS

ABSTRACT. Sea, coastal area and islands are the most valuable parts of Republic of Croatia. The maritime domain can be determined as a part of coastal area directly or functionally connected with the sea. The maritime domain being public domain has always been legally protected. The maritime domain can also be defined as special and most valuable part of the national territory under the special constitutional and other legal protection.

In order to protect and effectively control actions on the maritime domain it is important that all data related with the maritime domain are contained in one place – geographic information system (GIS).

The database should contain all data about specific use of the maritime domain, location, concessionaire and all other data related to the maritime domain. It is also important that those data are available for public use.

Keywords: maritime domain, borders of the maritime domain, Maritime Domain and Seaports Act, Regulation on determination of maritime domain borders, Rulebook on registration and marking of maritime domain, GIS.

e

Slika 7. Prikaz dijela zemljišnoknjižnog uloška broj 5913 u k. o. Crikvenica List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

41

Uspostava homogenog polja geodetskih točaka grada Koprivnice uporabom GPS tehnologije Ivica Đurenec*

1. Uvod Uspostavom homogenog polja geodetskih točaka na području grada Koprivnice obuhvaćeni su radovi na reviziji i obnovi postojećih trigonometrijskih točaka, te stabilizacija i pozicioniranje određenog broja novih geodetskih točaka, uz primjenu GPS tehnologije.

Zadani kriterij za uspostavu polja geodetskih točaka bio je prosječna gustoća od jedne točke na svakih 25 ha.

Uspostavom homogenog polja geodetskih točaka s naznačenom gustoćom trebalo je osigurati uvjete za daljnje progušćivanje mreže točaka nižih redova (poligonske točke), za potrebe detaljne

izmjere, održavanja katastra, kao i za praktičnu geodetsku djelatnost.

Zadatkom Koprivnica bili su obuhvaćeni slijedeći radovi: 1. Pripremni radovi: • utvrđivanje stanja postojeće mreže uvidom u službenu dokumentaciju • prikupljanje postojećih podataka (karte, položajni opisi) Revizija postojeće trigonometrijske mreže svih redova: • karte mreže, položajni opisi • terenski obilazak i utvrđivanje stanja stabilizacije • obnova oštećene nadzemne stabilizacije na temelju podzemnog centra i izradba novih položajnih opisa

* Ivica Đurenec, ing. geod.

42

ekscentar

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

2. Uspostava novog polja geodetskih točaka: • izradba idejnog projekta polja novih točaka, metode mjerenja, izbor opreme, postupak obrade podataka, izradba dokumentacije s uputama o izvođenju pojedinih etapa radova • stabilizacija novih točaka propisanim načinom, s gustoćom od barem jedne točke na svakih 25 ha, te izradba položajnih opisa.

• priključak potrebnog broja stalnih geodetskih točaka na repere nivelmanske mreže • mjerenje točaka dvofrekventnim GPS uređajima relativnom statičkom metodom uz osiguranje relativne točnosti od

± (1 cm + 1 ppm) u horizontalnom, te ± (2 cm + 1 ppm) u vertikalnom smislu • numerička obrada cjelokupnog bloka geodetskih točaka • prostorna transformacija u državni koordinatni sustav • analiza odstupanja nakon transformacije, te ocjena homogenosti mreže

2. Uspostava novog polja geodetskih točaka 2.1 Projektiranje i stabilizacija polja GPS točaka Na temelju utvrđenog stanja i planirane gustoće polja novih točaka, izrađen je projekt novog polja geodetskih točaka, vodeći računa o karakteru pojedinog dijela terena i mogućnosti što lakšeg pristupa svakoj točki.

Novo polje geodetskih točaka grada Koprivnice pokriva površinu od 9200 ha, a čine ga 75 trigonometrijskih točaka iz ranijih epoha, te 367 novopostavljenih točaka.

Pri postavljanju GPS točaka uvažavani su kriteriji nesmetanog prijema GPS signala, blizine komunikacija, prosječne udaljenosti između GPS točaka 500 m, kao i dogledanje bar jedne visoke trigonometrijske točke (crkvenog tornja), te dvije susjedne GPS točke.

Stabilizacija točaka izvršena je na dva načina. Na zemljanoj podlozi točke su stabilizirane betonskim stupom dimenzija 15x15x60 cm s ugrađenim reperom u sredini. Na betonskim i asfaltiranim površinama točke su stabilizirane metalnim oznakama od sivog lijeva s bolcnom u sredini.

Izvorna stabilizacija postojećih trigonometrijskih točaka ostala je sačuvana, osim onih oštećenih na kojima je nadzemni centar obnovljen GPS kamenom.

Stalne geodetske točke koje čine homogeno polje grada Koprivnice svrstane su u četiri skupine: • točke temeljne mreže kojima su u okviru ranijih GPS mjerenja određene ITRF 94 koordinate, a nama su poslužile kao bazne stanice; • trigonometrijske točke koje služe za lokalnu transformaciju iz sustava ITRF 94 u hrvatski državni koordinatni sustav (HDKS), tzv. date točke; • trigonometrijske točke koje služe kao kontrolne točke za ocjenu točnosti provedene transformacije; • novopostavljene GPS točke Točke temeljne mreže služe kao osnova za određivanje novopostavljenih

Slika 1. Način stabilizacije GPS točaka

GPS točaka, na WGS-84 elipsoidu, odnosno datumu ITRF 94.

Koordinate temeljnih točaka na WGS-84 elipsoidu , odnosno datumu ITRF 94 određene su mjerenjima u prijašnjim projektimai transformirane u epohu 2000.5 ( 2000. godina, 5. mjesec ), tj. u epohu kada su obavljana GPS mjerenja na području grada Koprivnice.

Koordinate i položajni opisi točaka temeljne mreže dobiveni su od Državne geodetske uprave i to za točke II 43, II 44 i II 45.

Pošto se točka II 45 nalazila izvan granica zahvata i nije bila pogodna za baznu točku, izabrana je GPS točka 266 kao bazna točka.

Visine točaka temeljne mreže određene su geometrijskim nivelmanom i priključene na državni visinski sustav.

Date točke su postojeće trigonometrijske točke iz ranijih epoha, a služe za uspostavljanje veze između WGS-84 elipsoida, odnosno datuma ITRF94 i našeg državnog elipsoida BESSEL 1841.

Od sveukupno pronađenih 33 trigonometrijskih točaka, koje su pogodne za GPS opažanje, odabrano je 9 trigonometrijskih točaka za date točke (položaj), i 4 trigonometrijske točke čije su visine određene geometrijskim nivelmanom, za date točke (visine). Također su geometrijskim nivelmanom određene i visine 38 GPS točaka za kontrolne točke.

Zbog visokih zahtjeva u pogledu točnosti , kao i da se otklone moguće sumnje u ispravnost izbora datih točaka, poduzeta su najprije predhodna mjerenja prostornih vektora između datih točaka i točaka temeljne mreže. Nakon obrade podataka i prostorne transformacije dobivenih koordinata u državni koordinatni sustav, te njihovog uspoređivanja s koordinatama istih točaka iz triangulacije, potvrđena je ispravnost izbora datih točaka, odnosno potvrđena je očekivana relativna položajna točnost točaka IV. reda tri-

angulacije na tom području od ± 12 cm.

Sve ostale pronađene trigonometrijske točke koje nisu uvrštene među date točke (ukupno još 23 trigonometrijskih točaka) i GPS točke kojima su određene visine geometrijskim nivelmanom, poslužile su kao kontrolne točke za ocjenu homogenosti postojeće trigonometrijske mreže na području grada Koprivnice.

Novopostavljene GPS točke su raspoređene prema ranije navedenim kriterijima. Ukupno je postavljeno 367 novih GPS točaka. Radi usporedbe i prosudbe o točnosti određivanja visina GPS uređajima, neke od ovih točaka su visinski određene geometrijskim nivelmanom i poslužile su kao kontrolne točke za visinu, kao što je to ranije navedeno.

3. Satelitska mjerenja 3.1 Planiranje satelitskih mjerenja Vodeći računa o svrsi uspostave homogenog polja geodetskih točaka na području grada Koprivnice, kao i o točnosti koordinata novopostavljenih točaka koju treba ostvariti, posvećena je prilikom planiranja opažanja puna pozornost optimiranju vremena trajanja opažanja.

Prilikom planiranja opažanja uvažavane su određene smjernice sukladno važnosti, i to radi: • postizanja zadane točnosti; • optimiranje vremena opažanja; • prilagodbe GPS tehnologije svakodnevnim praktičnim geodetskim zadacima.

Za planiranje opažanja korišten je Ashtechov Software VIS-aVIS, kojim je utvrđeno da je nebo čitav dan pokriveno s prosječno pet satelita, te da je PDOP, kao mjera točnosti položaja à priori, skoro uvijek ispod 6, a najčešće oko 3.5.

Na izvođenju radova korišteni su

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

43

Tablica 1. Planiranje opažanja točaka

Vrsta točke

Broj točaka

Broj vektora

Dužina vektora

Metoda opažanja

Točnost

Vrijeme opažanja

Dopunska GPS točka 266

1

3

od 5-7 km

relativna statička

0.5 cm ± 1 ppm

2 puta po 2 sata

Nove GPS točke

366

1098

do 10 km

Brza statička

1 cm ± 1 ppm

20 min. na više

Trigonometrijske točke

27

81

do 10 km

Brza statička

1 cm ± 1 ppm

20 min. na više

Ukupno

394

1182

uređaji: • 2 PRIJEMNIKA ASHTECH Z12 / 6 Mb RAM, koji posjeduju svaki po 12 kanala na dvije frekvencije. U kompletu su sadržane i dvije antene 700228D_GEO. III_L1/L2.

• 4 PRIJEMNIKA ASHTECH Z12SURVEYOR / 6 Mb RAM,koji posjeduju svaki po 12 kanala na dvije frekvencije.

U kompletu su sadržane i četiri antene 701008D_GEO.III_L1/L2.

Točke temeljne mreže služe kao osnova za određivanje novopostavljenih GPS točaka, na WGS-84 elipsoidu, odnosno datumu ITRF94. Koordinate temeljnih točaka na WGS-84 elipsoidu, odnosno datumu ITRF94 određene su mjerenjima u prijašnjim projektima i sada su transformirane u epohu 2000.5. (2000. godina, 5. mjesec), tj. u epohu kada su obavljana GPS mjerenja na području grada Koprivnice.

Položajni opisi i koordinate točaka temeljne mreže dobiveni su od Državne geodetske uprave, za točke koje se nalaze najbliže području grada Koprivnice, a to su točke II 43, II 44 i II 45. Točke II 43 i II 44 nalaze se unutar granice zahvata dok se točka II 45 nalazi dosta izvan

granice zahvata i nije pogodna za baznu točku. Iz tog razloga je na području zadatka izabrana GPS točka broj 266 kao bazna točka. Koordinate GPS točke 266 određene su većom točnošću. Bazne linije između točaka II 43, II 44, II 45 i GPS točke 266 opažane su u dvije sesije u trajanju od 2 sata u vremenskom razmaku od 2 sata.

Visine točaka temeljne mreže određene su geometrijskim nivelmanom i priključene na državni visinski sustav.

Sve novopostavljene GPS točke, kao i trigonometrijske točke određene su istovremenim opažanjem triju vektora od triju točaka temeljne mreže II 43, II 44 i GPS točke 266. Dužina tih vektora nije prelazila 10 km. Pri opažanju novopostavljenih GPS točaka i trigonometrijskih točaka korištena je tzv. brza statička metoda kojom se prema podacima proizvođaća opreme postiže točnost od ± (1 cm + 1 ppm). Na realizaciji cjelokupnog zadatka ovom je metodom izopažano 1182 vektora.

3.2. Pripreme za praktična satelitska mjerenja

Slika 1. Način stabilizacije GPS točaka

44

ekscentar

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Kako zbog ekonomičnosti, tako i zbog točnosti, neposredna satelitska mjerenja treba na terenu izvršiti u što kraćem vremenskom razdoblju, po mogućnosti u svega nekoliko dana. Da bi se to moglo ostvariti potrebna je vrlo dobra terenska priprema koja obuhvaća plan i organizaciju transporta od točke do točke, dobro obilježavanje stabiliziranih točaka radi njihovog što lakšeg ponovnog pronalaženja, priprema kvalitetnih radnih karata, te položajnih opisa. Potrebna je i solidna priprema stručnog i pomoćnog osoblja za izvršenje terenskih radova.

Iako se svi opći podaci prilikom mjerenja unose u memoriju GPS prijemnika (broj točke, datum, vrijeme opažanja, visina antene i slično) korisno je zbog otklanjanja kasnijih nedoumica voditi i poseban zapisnik radi upisa bitnih podataka.

3.3 Izvršenje satelitskih mjerenja na terenu Bazne linije između točaka II 43, II 44, II 45 i GPS točke 266 opažane su u dvije sesije u trajanju od 2 sata u vremenskom razmaku od 2 sata.

Visine točaka temeljne mreže odre-

đene su geometrijskim nivelmanom i priključene na državni visinski sustav.

Pri opažanju korišteni su slijedeći parametri: • opažanje satelita od 10° i više, iznad horizonta; • interval mjerenja od 5 sek.; • istovremeno opažanje najmanje 4 satelita • granična PDOP vrijednost 6 Svaka novopostavljena GPS točka, kao i postojeće trigonometrijske točke određene su mjerenjem triju vektora od triju točaka temeljne mreže II 43, II 44, GPS točka 266. Dužina tih vektora kretala se do 10 km.

Opažanje vektora izvršeno je brzom statičkom metodom sa šest prijemnika Ashtech Z12, od kojih su tri simultano mjerila na točkama temeljne mreže, a preostalim prijemnicima opažane su novopostavljene GPS točke i trigonometrijske točke, i to u trajanju od 20 min. na više, ovisno o broju raspoloživih satelita.

Na taj način izopažani su vektori između točaka. Prilikom opažanja na terenu vođeni su zapisnici s bitnim podacima.

Pri opažanju korišteni su slijedeći parametri: • opažanje satelita od 10° i više, iznad horizonta; • interval mjerenja od 5 sek.; • istovremeno opažanje najmanje 4 satelita • granična PDOP vrijednost 6 Neke trigonometrijske točke, zbog nepovoljnog položaja za GPS opažanje, određene su preciznom poligonometrijom od susjednih GPS točaka.

Zbog budućih praktičnih geodetskih

mjerenja, sve visoke točke na području zadatka određene su kao tzv. vizurne geodetske točke.

S novopostavljenih GPS točaka određene su tako presjecanjem vizurne točke “c” i to trigonometrijske točke TT 14c, TT 129c, TT 136c, TT 180c (crkveni tornjevi) i TT 38c (vodotoranj).

4. Izjednačenje polja GPS točaka i transformacija u Hrvatski državni koordinatni sustav (HDKS) 4.1. Obrada opažanih vektora i izjednačenje u sustavu ITRF94 Svi opažani vektori su računski obrađeni po danima opažanja softverom Ashtech Office Suite verzija 1.6 sa slijedećim parametrima: Frequency: L1/L2 Reference: prefer P code GPS cutoff: 10° Processing interval: 5 sek Orbit Type: Precise Ephemeris Maximum Ionospheric Noise: 80 mm Maximum Position Sigma: 20 mm Triple Diff. Max. Outlier: 0.25 cyc Tropospheric Scaling: 0 % Position output: 0 int Maximum Ephemeris Error: 1 ppm Maximum Code Error: 5 m Edit Multiplier: 3.5 Ionospheric Scaling: 1 Position Update Limit: 1 m Minimum SNR: 30 db Minimum Ratio: 1.8 for static Tropospheric Model:

Modified Hopfield (Fixed Values)

Default Values Temp: 293.0 K Press: 1013 hPa Humid: 50 % Za sve obrađene vektore dobiveni su pokazatelji kojima ocjenjujemo kvalitetu opažanih vektora, kao što su Ratio, PDOP, RDOP, RMS, Number of Satelite.

Na temelju tih pokazatelja uočeni su vektori koji imaju veće srednje pogreške i izbačeni su iz daljnje obrade.

Iz cijelog projekta izbačen je 21 vektor kao nepovoljan za obradu.

Prije samog izjednačenja polja geodetskih točaka izvršena je kontrola zatvaranja figura. Kontrola zatvaranja figura izvršena je unutar svakog dana opažanja softverom Ashtech Office Suite verzija 1.6.

Za sve zatvorene figure po pojedinim danima opažanja dobiveni su pokazatelji kojima ocjenjujemo točnost zatvaranja figura, kao što su dx, dy, dz, Precision, Ratio.

Na temelju tih pokazatelja iz cijelog projekta izbačeno je 17 vektora.

Nakon numeričke obrade svih izmjerenih vektora, cjelokupno je polje obuhvaćenih geodetskih točaka izjednačeno na WGS-84 elipsoidu i to uz pomoć softvera Ashtech Office Suite verzija 1.6 sa slijedećim parametrima: Set Confidence level to: 1.96 Sigmas Maximum Iterations: 10 Tau Test for GPS Maximum Error offset: 5.0 mm Minimum Error ofset: 1.0 ppm Tau Test for Total Station Data Minimum Error offset: 2 mm Minimum Error scale: 3 ppm

Tablica 2. Koordinate točaka GPS mreže u sustavu ITRF94, epoha 2000.5

Broj točke

geodetska širina

geodetska dužina

elipsoidna visina

1

46° 11' 38.630694"

16° 45' 19.182390"

200.2346

2

46° 11' 42.333107"

16° 50' 47.201319"

177. 1943

3

46° 11' 36.870971"

16° 50' 27.844440"

177.1598

4

46° 11' 35.512432"

16° 49' 54.703937"

180.6939

5

46° 11' 32.962432"

16° 45' 37.759988"

202.1032

Tablica 3. Koordinate točaka GPS mreže u sustavu ETRF89

Broj točke

geodetska širina

geodetska dužina

elipsoidna visina

1

46° 11' 38.623620"

16° 45' 19.172128"

200.200

2

46° 11' 42.326038"

16° 50' 47.191059"

177.160

3

46° 11' 36.863901"

16° 50' 27.834180"

177.126

4

46° 11' 35.505362"

16° 49' 54.693676"

180.660

5

46° 11' 32.955358"

16° 45' 37.749727"

202.069

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

45

Tablica 4. Date točke u sustavu ETRF89

Broj točke

geodetska širina

geodetska dužina

elipsoidna visina

°

'

"

°

'

"

m

T 090

46

11

8.949450

16

51

30.243171

178.785

T109

46

8

56.088546

16

48

34.666121

186.266

T026

46

7

42.551498

16

51

12.856122

201.378

T131

46

6

51.814414

16

45

45.562458

298.211

T121

46

10

4.796232

16

47

16.346736

237.918

T176

46

7

49.617453

16

48

19.008778

229.279

T127

46

11

38.172060

16

45

44.487703

203.750

T112

46

10

51.365279

16

45

24.372632

299.732

T119

46

10

52.183540

16

46

0.312223

267.333

T041

46

9

34.884143

16

53

9.637049

173.623

T126

46

11

17.547740

16

46

54.323549

201.533

T100

46

10

25.648242

16

49

32.767908

183.220

Tablica 5. Date točke u HDKS-u (BESSEL)

Broj točke

geodetska širina

geodetska dužina

elipsoidna visina

°

'

"

°

'

"

m

T090

46

11

9.869828

16

51

48.358833

134.218

T109

46

8

57.000126

16

48

52.750826

141.559

T026

46

7

43.449749

16

51

30.955440

156.747

T131

46

6

52.717916

16

46

3.617586

253.365

T121

46

10

5.717961

16

47

34.426386

193.184

T176

46

7

50.522239

16

48

37.086963

184.539

T127

46

11

39.107100

16

46

2.562338

158.993

T112

46

10

52.295832

16

45

42.441512

254.944

T119

46

10

53.112996

16

46

18.385646

222.568

T041

46

9

35.790876

16

53

27.758606

129.097

T126

46

11

18.478202

16

47

12.405463

156.809

T100

46

10

26.567750

16

49

50.865982

138.575

Tablica 6. Odstupanja na trigonometrijskim točkama koje su poslužile za transformaciju

46

Station

X (m)

Y (m)

Z (m)

N-S (m)

E-W (m)

Height (m)

T090

-0.063

0.079

0.009

0.033

0.094

-0.019

T109

0.005

0.070

-0.029

-0.038

0.066

-0.004

T026

-0.067

-0.071

0.003

0.064

-0.048

-0.056

T131

0.061

0.028

-0.039

-0.074

0.009

0.018

T121

0.088

0.007

-0.060

-0.104

-0.019

0.016

T176

-0.052

0.030

0.041

0.058

0.044

0.001

T127L

-0.075

0.008

0.021

0.065

0.029

-0.033

T112

-0.010

-0.033

0.041

0.042

-0.028

0.016

T119

-0.011

-0.027

0.008

0.019

-0.022

-0.007

T041

0.077

-0.087

-0.001

-0.036

-0.105

0.033

T126

0.008

-0.013

-0.018

-0.015

-0.014

-0.011

T100

0.041

0.008

0.023

-0.014

-0.004

0.045

ekscentar

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Tablica 7. Gauss-Krugerove koordinate točaka GPS mreže

Broj točke

Y

x

nadmor. visina

1

6404330.453

5117400.835

155.429

2

6411364.796

5117409.014

132.574

3

6410947.334

5117246.419

132.528

4

6410236.182

5117214.881

136.043

5

6404726.030

5117219.613

157.306

Tablica 8. Odstupanja na ostalim trigonometrijskim točkama (kontrolne točke)

Broj točke

ΔY[m]

ΔX[m]

Δ(H-niv.)[m]

Δ(H-trig.)[m]

TT26

-0.04

+0.06

-0.057

-0.01

TT41

-0.12

-0.03

TT90

+0.09

+0.03

TT100

-0.01

-0.01

TT109

-0.06

-0.04

TT112

-0.02

+0.04

+0.02

TT119

+0.02

+0.02

-0.01

TT121

-0.02

-0.10

+0.02

TT126

-0.01

-0.01

-0.01

TT127L

+0.003

+0.06

-0.03

TT131

+0.01

-0.07

+0.02

TT176

+0.04

+0.06

0.00

Min. Vertical Angle offset: 0.3 mgon Min. Horizontal Angle offset: 0.3 mgon Significance level: 1% No Refraction Constante GPS Weighting: Variance /

Covariance Matrix Predefined Standard Errors of Unit

Weight: Static GPS – 10

Total Station Data – 1 Kao fiksne točke odabrane su točke s poznatim pravokutnim koordinatama X, Y, Z u datumu ITRF94, epoha 2000.5, a to su točke II 43, II 44 i 266.

Nakon izjednačenja dobivena je uobičajena ocjena točnosti izvršenih mjerenja kao i konačnih rezultata. U ukviru toga izračunate su srednje položajne pogreške novoodređenih točaka. Tipična položajna i visinska pogreška dobivena izjednačenjem je oko ± 1 cm, što jasno ukazuje na visoku točnost dobivenih ITRF94 koordinata točaka u mreži.

4.2. Transformacija koordinata iz sustava ITRF94 u državni koordinatni sustav Pri satelitskim GPS mjerenjima koordinate točaka izvorno se dobivaju u geo-

+0.03 -0.019

+0.19 +0.04

-0.004

+0.013

Računanje transformacijskih parametara:

Helmert Transformation Parameters ETRF89 => HDKS (BESSEL) Iteration No. 4

DX = -528.7407m DY = -91.8550m DZ = -453.3218m

EX = 4.85401048“ EY = 2.29439572“ EZ = -9.56415998

DM = -1.45260530ppm (0.99999855)

DX = -528.7407m DY = -91.8550m DZ = -453.3218m

EX = 4.85401048“ EY = 2.29439573“ EZ = -9.56415998

DM = -1.45260534 ppm (0.99999855)

Iteration No. 5

Rms misfit in X-direction: +/- 0.055m ..in NS-direction: +/- 0.053 m Rms mistif in Y-direction: +/- 0.048m ..in EW-direction: +/- 0.051 m Rms mistif in Z-direction: +/- 0.030m ..in H- direction: +/- 0.027 m Horizontal rms mistif in (NS-EW): +/- 0.074m Spatial rms mistif in (NS-EW-H): +/- 0.079m Kao što je vidljivo, dobivena točnost transformacije je od ± 7.4 cm u položajnom smislu (2D) i ± 7.9 cm u trodimenzionalnom smislu (3D). centričnom koordinatnom sustavu WGS84. Budući da smo prilikom izjednačenja na WGS-84 elipsoidu koristili ITRF94, epoha 2000.5 koordinate fiksnih točaka, to su i sve ostale dobivene točke definirane u tom sustavu. Da bi te koordinate bile uporabive za geodetsku praksu, potrebno ih je transformirati u naš državni koordinatni sustav, u kojem je prikazan najveći broj planova i karata.

Prije transformacije u državni koordinatni sustav koordinate ITRF94, epo-

ha 2000.5 prebačene su upotrebom poznatog programa »NUVELIA« u epohu 1996.7, a zatim transformirane u sustav ETRF89.

Za transformaciju koordinata u državni koordinatni sustav korišteni su algoritmi za prostornu transformaciju sa 7 parametara, koji se nalaze na raspolaganju u softveru Ashtech Office Suite verzija 1.6, kao i vlastiti programi prof.dr.sc.

Tomislava Bašića, koji je ujedno bio znanstveni i stručni suradnik na projektu.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

47

Tablica 9. Odstupanja na ostalim trigonometrijskim točkama (kontrolne točke)

Broj točke

ΔY[m]

ΔX[m]

TT11

0.00

-0.34

TT28

+4.21

+0.60

+0.57

TT78

-0.37

-0.67

+0.25

TT80

+0.09

+0.22

TT84

-0.18

-0.07

+0.18

TT107

-0.18

-0.05

-0.03

TT108

+0.15

-0.02

-0.16

TT116

-2.72

-7.10

-0.07

TT117

+0.10

-0.07

-0.18

TT118

+0.31

+0.08

+0.37

TT125

-0.13

-0.08

-0.03

TT127K

+0.14

-0.07

+0.07

TT179

-0.43

+0.28

-0.05

TT180

+1.64

-0.32

TT183

-0.09

+0.14

+0.13

TT14

-0.03

+2.52

0.00

TT14C

+0.04

-0.20

-1.99

TT129C

-0.03

-0.01

+0.04

TT136C

-0.20

+0.01

-0.09

TT180C

+0.14

-0.01

+0.31

TT38C

+0.09

-0.01

U ovom konkretnom slučaju to znači da su za izračunavanje transformacijskih koeficijenata (3 translacije, 3 rotacije i promjena mjerila) korištene koordinate datih točaka mreže grada Koprivnice, poznate u oba koordinatna sustava (ETRF89 i HDKS).

Kao što je vidljivo, dobivena točnost transformacije je od ± 7.4 cm u položajnom smislu (2D) i ± 7.9 cm u trodimenzionalnom smislu (3D).

5. Analiza rezultata Kao dokaz kvalitete izvršenih radova treba istaknuti položajnu i visinsku usporedbu s odprije postojećim ili klasično novoodređenim točkama homogenog polja grada Koprivnice. Radi ocjene točnosti i homogenosti polja točaka u nastavku su prikazane razlike između svih raspoloživih podataka. Sva odstupanja koja premašuju 20 cm markirana su radi uočljivosti, te je nakon analiziranja istih zaključeno da su te razlike najvjerojatnije prouzročene nepouzdanošću postojeće stabilizacije ili izmicanja nadzemne stabilizacije.

Usporedba visinskih podataka izvršena je obzirom na podatke dobivene 48

ekscentar

geometrijskim nivelmanom Δ(H-niv.), a odvojeno i obzirom na podatke trigonometrijskog nivelmana Δ(H-trig.), gdje takvi podaci postoje. Usporedba s podacima geometrijskog nivelmana ukazuje na vrlo visoku podudarnost. Valja napomenuti da je geometrijski nivelman izvršen na svim dostupnim trigonometrijskim točkama, kao i na nekim novopostavljenim GPS točkama. Razlike podataka trigonometrijskog nivelmana osjetno su veće, što potvrđuje ranija stručna mišljenja o njihovoj uporabivosti, obzirom na vrijeme, opremu i okolnosti u kojima su ta mjerenja obavljana.

6. Zaključak Rezultati dobiveni u okviru ovog projekta na temelju primijenjenog postupka pokazuju vrlo visoku točnost u položajnom i visinskom definiranju točaka homogenog polja, i to u izvornom koordinatnom sustavu EUREF89 od ± 1 cm do ± 2 cm , odnosno nakon transformacije u hrvatski državni koordinatni sustav svega tri do četiri puta lošije (srednje kvadratno odstupanje u identičnim točkama iznosi ± 7.9 cm, a maksimalno desetak centimetara).

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Δ(H-niv.)[m]

Δ(H-trig.)[m]

-0.006

-0.01

Transformacija koordinata iz izvornog EUREF89 sustava u hrvatski državni koordinatni sustav (HDKS) izvršena je uz uzimanje u obzir utjecaja geoida. Ispitivanje je pokazalo da se zanemarivanjem plohe geoida dobivaju pogrešni visinski podaci reda veličine od nekoliko centimetara.

Kao dokaz kvalitete izvršenih radova treba istaknuti dobru položajnu i visinsku podudarnost GPS točaka s odprije postojećim ili klasično novoodređenim točkama homogenog polja grada Koprivnice.

Dobiveno je vrlo dobro subdecimetarsko slaganje s Gauss-Krügerovim koordinatama, što je vidljivo iz ranije pokazanih usporedbi.

Literatura • Bačić Ž., Bašić T. (1998): Satelitska geodezija II, skripta , Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, • Bašić T. (1999): Viša geodezija, skripta, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, • Klak S., Feil L., Rožić N. (1993): Pravilnik o radovima geometrijskog nivelmana, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

e

Postupak katastarske izmjere Krunoslav Boc*

1. Uvod Cilj sređivanja zemljišnih knjiga i katastra je izgradnja učinkovitog sustava zemljišne uprave radi davanja doprinosa razvoju djelotvornog tržišta nekretnina. To će se ostvariti sređivanjem pojedinih vidova prateće infrastrukture, što se posebice odnosi na sustav upisa nekretnina pri općinskim sudovima, sustav katastra kojim na razini područnih ureda i njihovih ispostava upravlja Državna geodetska uprava, odnosno Gradski zavod za katastar i geodetske poslove u Gradu Zagrebu, a uz potporu akademskih ustanova i stručnjaka koji pružaju podršku iz privatnog sektora.

Na području Republike Hrvatske provode se katastarske izmjere te su pokrenuti geodetsko-katastarski radovi u svrhu izrade katastra nekretnina tj. izradi potpuno nove katastarske i zemljišno-knjižne evidencije s potpunim sređivanjem pravno-imovinskih odnosa.

Katastarska izmjera, s osnivanjem novih zemljišnih knjiga i sređivanjem vlasničkih odnosa je sveobuhvatni program, a ostvaruje se kroz niz akcija, koje zajedno

u uskoj suradnji provode izvođač radova, nadležni katastar i nositelji prava na zemljištu (vlasnici zemljišta i nekretnina, ovlaštenici te drugi nositelji prava), izvršavajući svaki svoje zadatke u okviru zakonom propisanih obveza. (Narodne novine 2007).

2. Vrste poslova 2.1. Dopunska mreža stalnih geodetskih točaka i izrada elaborata dopunske mreže stalnih geodetskih točaka Za formiranje Dopunske mreže stalnih geodetskih točaka i izradu elaborata dopunske mreže stalnih geodetskih točaka definiraju se slijedeći poslovi: 1. Preuzimanje projektnog zadatka za razvijanje dopunske mreže stalnih geodetskih točaka i izrada projekta dopunske mreže stalnih geodetskih točaka (prosječne gustoće 1 točka na 20 Ha, s tim da u izgrađenom području ova gustoća mora biti veća, a na ostalom dijelu manja).

2. Ishođenje verifikacije projekta od

strane Središnjeg ureda Državne geodetske uprave, prijenos projekta na teren i stabilizacija točaka.

3. Terensko mjerenje stalnih geodetskih točaka dopunske mreže i postojećih geodetskih točaka 4. Obrada rezultata mjerenja i izrada elaborata dopunske mreže stalnih geodetskih točaka.

Na osnovu podataka revizije postojeće trigonometrijske mreže, ortofoto podloge te raspoloživih topografsko-kartografskih podloga pristupa se izradi projekta homogenog polja točaka geodetske osnove za izvođenje katastarske izmjere, vodeći računa o sljedećim kriterijima: Točke se projektiraju na dostupnim i izgrađenim lokalitetima,(uz prometnice, lokalne i poljske putove) unutar potencijalno interesantnog i planirano razvojnog područja s prosječnom gustoćom od 1 točke na 20-25 ha u ekstravilanu i 10 do 15 ha u intravilanu.

Pri postavljanju točaka treba paziti na zadovoljavanje uvjeta dogledanja propisanih projektom. Mogućnost što lakšeg pristupa vozilom do točke, povoljne uvjete

Slika 1 a, b. Primjer projekta stalnih geodetskih točaka * Krunoslav Boc, ing. geod., CadCom d.o.o.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

49

Slika 2. Primjer stabilizacije GPS točaka

Slika 3. Primjer obilježavanja okućnica

mjerenja GPS uređajima, te da je osigurana što veća trajnost točke.

Nakon terenskog obilaska i utvrđivanja potencijalnih položaja novih točaka, ručnim GPS uređajem registriraju se njihove približne koordinate te se pozicije točaka obilježavaju na terenu kolcima i bojom.

Projekt mreže izrađuje se na preglednoj karti mjerila 1:25000 i na digitalnom ortofotou u mjerilu 1:15000. (Slika 1a,b) Novoprojektirane točke numerirane su od 1 na dalje.

Nakon ishođenja odobrenja projekta novog polja stalnih GPS točaka od središnjeg ureda DGU, za područje zahvata katastarske izmjer,. nove točke se stabiliziraju na terenu ukapanjem betonskih oznaka dimenzija 15x15x60 cm s ugrađenim reperom od prokroma i podzemnim centrom.

(Slika 2)

šćene na način da je na njima zidana, betonska, drvena ili žičana ograda, potrebno je samo pregledati međne oznake i nađena oštećenja popraviti, a lomne točke, (pogotovo one gdje se sastaje više međa), označuju se pri dnu, okomitom crtom, u dužini od otprilike 10 cm nekom uočljivom vodootpornom bojom.(Slika 3) Ostale međe učvršćuju se tako da se sva mjesta lomljenja međe ili križanja s drugom međom učvrste na jedan od sljedećih načina: A) Ukopavanjem u zemlju armiranobetonskog stupića dimenzija 10x10x50 cm tako da iz zemlje viri iz 10-15 cm. (Slika 4a) B) Ukopavanjem u zemlju prirodnog kamena koji ima oblik i veličinu kao stupić. Princip ukopa je kao prethodni opis.

(Slika 4b) C) Zabijanjem u zemlju posebno izrađene međne oznake od metala i plastike.

Prednost ovakvih međnih oznaka je u tome što se sastoje od podzemnog dijela koji ostaje u zemlji i u slučaju uništenja vidljivog dijela međne oznake. (Slika 4c).

Ako je međa ravna (u pravcu), dovoljno je učvrstiti samo krajnje točke. Međutim, ako je međa zakrivljena potrebno je učvrstiti točke svakih 10 do 20 m zavisno

2.2. Katastarska izmjera i izrada elaborata katastarske izmjere PRIPREMNI TEHNIČKI POSLOVI U pripremne tehničke poslove ubrajaju se: obilježavanje granica vlasništva i drugih prava na zemljištu, u zadanom roku, ukapanjem trajnih i vidljivih međnih oznaka (armirano-betonskih stupića dimenzija 10x10x50 cm) ili obilježavanjem ograda okućnica bojom, na lomnim i drugim karakterističnim točkama, te postavljanjem dobro učvršćenih obojenih kolaca na mjesta gdje okućnice nisu odvojene ogradama (isključivo vlasnici zemljišta ili njihovi opunomoćenici uz uvjet posjedovanja pisane punomoći.) Van naselja potrebno je te međne oznake dodatno obilježiti bijelim PVC materijalom. Oznake trbaju biti široke 40 x 40 cm, a raslinje iznad oznaka treba biti uklonjeno.

Na mjestima gdje su međe već učvr50

ekscentar

o zakrivljenosti.

Na primjeru (Slika 5) , kvadratićima su označena karakteristična mjesta na međama koja treba učvrstiti u slučajevima kada parcele pripadaju različitim vlasnicima.

Mjesto na kojem će se učvrstiti međa, utvrđuju zajednički u dogovoru svi vlasnici susjednih parcela. Preporuča se da i samo ukopavanje stupića ili kamena obave zajednički.

Vlasnici koji se ne mogu složiti oko mjesta prolaska međe, moraju učvrstiti svoje prijedlog međe, (Slika 6) te međne oznake obojiti različitim bojama, a spor će riješiti nadležni sud uobičajenim postupkom.

NAPOMENA: Prema propisima, izvođač ne smije pokazivati međe niti na njih postavljati bilo kakve oznake. To je pravo i obveza isključivo nositelja prava na zemljištu (vlasnika zemljišta, odnosno ovlaštenika ili nositelja drugih prava).

POSLOVI PRUŽANJA STRUČNE POMOĆI Izvođač u suradnji s nadležnim katastarskim uredom osigurava pružanje informacija i stručne pomoći svim sudionicima izmjere, koji mu se obrate preko terenskog

Slika 4a, b, c. Primjer stabilizacije međnih točaka

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Slika 5. Primjer karakterističnih mjesta na međama koje se moraju učvrstiti

ureda u uredovno vrijeme.

Izvođač omogućava sudionicima izmjere uvid u sve podatke kojima raspolaže, a u vezi s izmjerom te im stručnim savjetom i mišljenjem pomaže da razriješe eventualne probleme oko obilježavanja svojih granica vlasništva.

Ukoliko sudionik izmjere ne zna gdje se nalazi njegova parcela na terenu, izvođač će osigurati da sudionik izmjere na nju bude odveden.

Izvođač pruža informacije sudionicima izmjere o mjestima gdje mogu pribaviti potrebne međne oznake i o načinu na koji ih trebaju pravilno postaviti i učvrstiti.

POSLOVI KONTROLE I IDENTIFIKACIJE Izvođać radova i službeno poziva sve nositelje prava na zemljištu (vlasnika zemljišta, ovlaštenika, uživaoca, te nositelja drugih prava) i to po unaprijed određenim grupama zemljišta, da pristupe postupku identifikacije i pokažu svoje obilježene granice vlasništva u zadanoj grupi.

U postupku identifikacije, na licu mjesta se zapisnički utvrđuje zatečeno stanje, unosi se u skice izmjere, te se uzimaju podaci o nositelju prava na zemljištu (vlasniku, ovlašteniku ili nositelju drugih prava) te načinu ili osnovi stjecanja prava na predmetnom zemljištu ili nekretnini.

Također se registriraju, novo dogovorno ustanovljene promjene međa, ili načina uživanja, koje su rezultat novih dogovornih nagodbi, nadioba, zamjena, neevidentiranih kupoprodaja i nasljeđivanja, ali samo između legitimnih nositelja prava na zemljištu. (DGU 2005) GEODETSKO-TEHNIČKI POSLOVI KATASTARSKE IZMJERE Nakon cjelovito izvršene identifikacije za pojedinu grupu zemljišta, izvođač provodi izmjeru svih čestica unutar obrađene

Slika 6. Primjer obilježavanja sporne međe

grupe.

Na osnovu geodetske izmjere svih grupa zemljišta, izrađuje se novi digitalni katastarski plan s novim oblicima parcela te novim površinama i kulturama, prema stvarnom stanju na terenu te se na osnovu prijava podataka ustanovljenih identifikacijom na terenu, izrađuju novi popisni listovi s ažurnim podacima o nositeljima prava na zemljištu.

Na osnovu novog katastarskog stanja, na teren izlazi agronom, koji za svaku parcelu utvrđuje i način na koji se koristi, te proizvodnu sposobnost tla.

JAVNO IZLAGANJE Svi podaci prikupljeni katastarskom izmjerom, izlažu se na javnom izlaganju pred sudsko katastarskom komisijom.

Svaki nositelj prava ili grupa nositelja prava pozvana je od strane katastra ili sudske komisije, da određenog dana dođe na javno izlaganje te pregleda sve podatke o svom vlasništvu nad zemljištem i nekretninama, obuhvaćenim katastarskom izmjerom.

Ukoliko pri pregledu podataka izmjere, nositelj prava ustanovi ili smatra da izloženi podaci nisu ispravni, prijavljuje to katastarskom službeniku ili voditelju izlaganja, te se o tome sastavlja zapisnik u obliku prigovora.

Po prikupljanju svih prigovora, komisija utvrđuje opravdanost svakog pojedinačnog prigovora te sve opravdane prigovore dostavlja izvođaču, koji onda tehnički rješava prigovore.

Tek tada, kada se i posljednji podatak sredi i uskladi, izrađuju se nove katastarske knjige koje se čuvaju i održavaju u katastru.

Na temelju prikupljenih podataka o nositeljima prava na zemljištu i nekretninama nadležni sud započinje s utvrđivanjem vlasništva te se tako istovremeno sređuje zemljišno-knjižno stanje na osnovu čega

se izrađuju nove zemljišne knjige (DGU 2004).

Izrada novih katastarskih i zemljišnoknjižnih evidencija je i konačni smisao ove izmjere.

3. Zaključak Novom katastarskom izmjerom te uspostavom katastra nekretnina ubrzat će se upis nekretnina kako u katastarskom, tako i u sustavu uknjižbe nekretnina, racionalizirati oba sustava i s time povezani transakcijski postupci, uskladiti podaci iz dvaju sustava i zajamčiti da se poklapaju sa stvarnim stanjem, prema potrebi i obavljanjem novih katastarskih izmjera, poboljšanjem procedure uknjižbe u zemljišne knjige i njihovom sustavnom obnovom u određenim područjima zemlje, poboljšati odnosi s korisnicima i pružanje usluga te organizirati kampanje upoznavanja zainteresiranih strana, namijenjene stručnjacima koji pružaju potporu, financijskim ustanovama i vlasnicima nekretnina, otkloniti prepreke u provođenju učinkovitog hipotekarnog sustava.

Katastarska izmjera je sveobuhvatan geodetski posao, ali isto tako u današnje vrijeme, tehnički vrlo brzo izvediv posao.

Problem nastaje u trenutku izlaganja koje predugo traje, a provodi ga sud. S te starane trebalo bi pronaći neko rješenje i ubrzati izlaganje. Nakon toga, ubrzo bi u cijeloj Republici Hrvatskoj imali katastar nekretnina s aktualnim podacima.

4. Literatura • DGU (2004): Uputa- Izlaganje na javni uvid podataka prikupljenih katastarskom izmjerom.

• DGU (2005): Uputa - Identifikacija katastarskih čestica • Narodne novine (2007): Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, 16.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

e

ekscentar

51

3. ISPRS ljetna škola, Nanjing, Kina Ivo Gračanin*

U kineskom gradu Nanjingu, od 26. lipnja do 1. srpnja 2008. godine, održana je ISPRS-ova treća ljetna škola na temu »Prikupljanja, obrade i vizualizacije trodimenzionalnih geoinformacija«. ISPRS je prema svojem nazivu međunarodno udruženje za fotogrametriju i daljinska istraživanja, međutim već je duže vrijeme orijentirano prostornim informacijama.

Polazak: Svi smo se uzbuđeno našli na zagrebačkom aerodromu, napravili check-in i otišli do vidikovca pogledati malo avione. Oko 8h pozvani su i putnici za Amsterdam, da krenu prema izlazu.

Uzbuđenje je raslo, odlazimo na drugi kraj svijeta, u drugu kulturu, ne znamo što nas sve tamo čeka.

Ukrcali smo se u naš zrakoplov i on je lagano počeo manevrirati po pisti, morali smo zavezati pojaseve i čuli na razglas dopuštenje za polijetanje. Avion je stao na pistu, pričekao trenutak i počeo ubrzavati sve brže i brže. U trenu smo bili iznad Zagreba, u oblacima. Neki od nas su bili u malom šoku, jer nam je to bio prvi let, ne želim ih sada spominjati, ali znati će oni koji su to, ali preživjeli smo.

Osjetili smo i prve turbulencije, moram priznati da me to podsjetilo na drndanje »zagorskog cuga«, pa sam bio pripremljen na takve situacije. Nakon 2h leta počelo je slijetanje u amsterdamsku zračnu luku. Slijetanje je jedan grozan osjećaj kad avion u zraku usporava (kao da pilot pritegne ručnu) i imaš osjećaj da će avion stati u zraku i samo pasti na tlo, a onda još kada se pridoda obrušavanje.

Ali na sreću mi smo sigurno sletjeli. Još samo da spomenem, kada avion sleti, opet imaš osjećaj kao da avion vrluda po pisti, kao da je na ledu prilikom usporavanja po pisti.

Amsterdam: U Amsterdam smo sletjeli u 10:30 i imali smo vremena do 15:45 kada nam

polazi avion za Šangaj. Naravno, to vrijeme smo željeli iskoristiti za kratak turistički obilazak Amsterdama. Od aerodroma do centra grada vozi vlak i za 15-ak minuta smo bili u samom centru. Prvo što se zapazi u Amsterdamu je hrpa bicikala, tamo ljudi stvarno drže do zdravlja i rekreacije, jer su ulice prepune biciklista.

Naravno, mi nismo naučeni na hodanje izvan biciklističkih staza, pa su nam nonstop zvonili zvoncima, ali na svu sreću nitko od nas nije stradao od naleta biciklista. Postoje i masovna parkirališta za bicikle i to na 3-4 kata. Nevjerojatno to izgleda. Po mojoj procjeni barem 30004000 bicikala. Sam centar grada je stvarno lijepo građen, predivne stare zgrade, muzeji, crkve, trgovi, sve je to lijepo uređeno. Zaštitni znak Amsterdama su i kanali, grad je ispresjecan njima. Istinita je tvrdnja da je on sličan Veneciji. Ako ćete imati priliku, otiđite do Amsterdama, nećete požaliti. Nama je bila želja obići čuvenu crvenu četvrt u Amsterdamu. Moram priznati da smo tražeći ju malo se izgubili, vođe puta su nas odvele na totalno suprotnu stranu grada (a što ono mi studiramo :) ). Nakon što smo skužili gdje je to ustvari, uputili smo se natrag i uspjeli ju naći. Nizozemska je dopustila prostituciju i konzumaciju nekih droga, ali bez brige, mi smo samo prošetali tim dijelom grada. Ubrzo smo morali krenuti prema aerodromu, jer se bližilo vrijeme polaska.

Kada smo došli na izlaz gdje nas čeka naš avion, smo mogli skužiti da je u čekaoni barem 80% Kineza, tu smo već skužili što nas čeka u Kini.

Put prema Šangaju Ukrcali smo se u donedavno najveću metalnu pticu na svijetu, Boeing 747, poznatiji kao Jumbo jet. Moram priznati da impresivno izgleda. Samo da spomenem, da se dobije dojam veličine, može primiti oko 450 putnika.

Na sjedalima s nas dočekali jastuk i dekica, da si možemo malo odspavati

[*] Apsolvent, usmjerenje: inženjerska geodezija i upravljanje porstornim informacijama

52

ekscentar

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

putem. Do polijetanja bila je vreva i komešanje putnika, spremanje stvari i pronalaženje mjesta. Naš dio zrakoplova je bio pun ko šipak dok je stražnji dio bio gotovo prazan, ali o tome ćemo kasnije.

Opet gašenje mobitela i zavezivanje, sad već znamo što nas čeka pri polijetanju.

Ubrzo smo bili u oblacima iznad Nizozemske. Na monitorima se prikazuju neki podaci vezani uz let, kao što je visina (~10000m), brzina (~900km/h), vanjska temeratura(~-55°C), koliko se još dugo leti, lokalno vrijeme i nama najzanimljivije grafički prikaz leta na karti. Nakon dva sata leta, dobili smo ručak, mogli smo birati između europske i kineske kuhinje, odabrali smo kinesku i nismo pogriješili, bilo je vrlo fino. Dobili smo pire krumpir, pileći paprikaš, malo ljući, desert, voće i sok. Najbolje mi je voće, dobiju se dvije kockice lubenice, kockica jabuke i dinje i bobica grožđa, a sve je to zapakirano u posudicu 3x3 cm. Al nemožemo sad očekivati neki obilan ručak, pa ipak smo u avionu i u ekonomskoj klasi. Moram spomenuti jednu stvar, da svaki put kad smo dobili neki obrok su počele turbulencije, zanimljivo je jesti u takvim uvjetima, dok se avion trese. Nakon obroka, počinje prikazivanje filmova, nezgodna stvar je što ne možeš birati što ćeš gledati, već moraš gledati ono što prikazuju, eventualno možeš slušati glazbu ili pokušati zaspati. Nakon tričetiri sata leta, dobar dio ljudi oko nas je pozaspalo, što se nebi moglo reći za putnike iza nas. Iza nas su bili neki mali Kinezi koji su se zabavljali čupanjem i lupanjem po glavi putnika ispred sebe, neko vrijeme je to bilo zabavno, ali ubrzo dosadi i postane naporno. Njihov tata uspio ih je smiriti i mi smo polako tonuli u san. Meni je bilo jako teško zaspati, ipak uzbuđenje je bilo preveliko, ali nekako su mi se oči uspjele skolopiti. Ali nakon 30 sekundi sna me je probudio mali de-

beli Kinez (tako smo ga prozvali), jer mi je sjeo na ruku. Htio sam poluditi i naravno više nisam mogao zaspati. Dotični dječak je okupio bandu malih Kineza i počeli su trčati po prolazima i glasno se zabavljati, naravno uspjeli su probuditi i ostale putnike. Neki od nas su bili vrlo ljuti na njih, ali ne možeš si pomoći, jer ne govore drugi jezik osim kineskog. To devijantno ponašanje je trajalo dobrih 2 sata i onda su pozaspali, a mi smo uletili u noć iznad Rusije. Već sam se ukočio i pokušao sam malo prohodati po avionu, ali sve je to vrlo usko i malo, tako izlet ti se može jedino svesti na hodanje do WCa. WC u avionu je strašno mali, jedva se možeš okrenuti u njemu. Kad sam pokušao izaći, nisam mogao otvoriti vrata od WC-a, već sam mislio da me netko zeza i drži mi vrata, pa sam pokušao zaprijetiti, ali kad sam skužio da nema nikoga s druge strane vrata, već sam se malo prepao, najbolje da ostanem zatvoren u WC-u. Onda sam primjenio sirovu snagu i uspio otvoriti vrata. Prošlo je i oko 8 sati leta, već nam je svima pomalo dosta svega, tako da smo odlučili prošetati do repa aviona. Smjestili smo se uz jedna vrata i gledali kroz prozor, baš mi je zanimljivo kako me uopće nije bilo strah visine, dok se popnem na vrh trešnje nije mi baš svejedno, a razlika u visini je samo 1000 puta. Stjuardesa nam je ponudila da se smjestimo na slobodna mjesta i da od tamo gledamo kroz prozor, valjda ju je bilo strah da ne otvorimo vrata. Taman smo prolazili iznad pustinje Gobi, vidi se kolika je to količina pijeska. Ispod nas je proletio avion, možda na udaljenosti od kojih 500m, baš smo ostali zatečeni kako je blizu proletio. Ubrzo se počeo mijenjati krajolik, sve je više počelo prevladavati zelenilo. Kinezi stvarno puno površina obrađuju, makar to nije ni čudno, treba prehraiti toliki narod. Ubrzo nam je poslužen doručak, već smo bili ogladnili i taman nakon pola sata je počelo slijetanje u Shangahai. Šangaj Ulazeći u terminal, mislili smo da će tu biti sve puno ljudi, kad ono sve gotovo prazno. Došli smo na graničnu policiju, tamo smo osjetili neku nelagodu, sve je bilo tiho. Policajac je puštao ljude do žute crte i nakon toga ih je raspoređivao po šalterima. Vidjela se stega. Na šalteru su nas dobro pogledali, pregledali putovnicu, pošarali vizu.

Uzeli smo prtljagu i krenuli prema centru grada. Do centra grada vozi prvi magnetski komercijani vlak na svijetu, postiže brzinu od 431 km/h i vozi na stupovima visine oko 10 metara. Udaljenost od 30 kilometra prevaljuje za 7 minuta,

a cijena karte je oko 35 kuna. U našim uvjetima, pri takvoj brzini, bi tom vlaku trebalo 1h iz Zagreba do Splita, e to bi bilo super, naši Dalmatinci bi mogli svaki vikend kući, kao i mi kontinentalci koji smo bliže Zagrebu. Ustvari vlak te doveze gotovo do centra, moglo bi se reći da te ostavi u Gajnicama, a ti trebaš na trg Bana Jelačića. Nakon kupnje karte, čeka te rentgen i pregledavanje stvari, tek se onda možeš ukrcati u vlak. Jedan dio grupe je htio do centra ići taksijem, ali ja sam uspio nagovoriti ipak na vožnju vlakom. Oni koji su bili skeptični prema vožnji ipak su promijenili mišljenje, tj. vi-

ona zamjenjuje pokazivače smjera. Vozili smo se oko 45 minuta, nekih 30 kilometra i platili oko 60 kuna za tri putnika.

Oko željezničkog kolodvora je bila velika gužva i tu se moglo vidjeti da ona pretpostavka da ćemo strati iznad svih za pol metra pada u vodu. Kinezi uopće nisu tako strašno niski kao što se to misli, ja sa svojih 184 cm, nisam se osjećao kao div među njima. Samo da spomenem, treći taksi je stigao 5 minuta iza nas, tako da se nisu izgubili.

Put prema Nanjingu..

Krenuli smo kupiti kartu za vlak, naravno, tamo te opet čeka rentgen i pre-

Maglev djelo se po smješku na licu.

Do centra smo išli taksijem. Taksi se masovno koristi u Kini i za naše prilike je vrlo jeftin. Došli smo na taksi terminal i rekli nekom čuvaru koji poziva taksi da želimo ići do željezničke stanice, uvalio mi je neki papirić i došao je taksi, rekao je taksistu kud nas treba voziti i on je krenuo. Na papiriću su pisala najvažnija odredišta na kineskom i engleskom i ja sam mu još jednom htio reći kud idemo i pokazao na papiriću. On je to pogledao i naglo stao, te brzo zaustavio drugi taksi, te išao reći drugom taksistu kud treba ići, tko zna kud bi nas odveli da mu nismo rekli. Ali treći taksi je zaobišao ova dva i krenuo, mi smo se počeli valjati od smijeha, jer ovaj treći taksist nezna kud mora voziti. Kinezi kao vozači su vrlo loši, vozačka kultura i poštivanje propisa moglo bi se reći da i ne postoji. Vrlo često će od tri prometne trake napraviti četiri, nonstop se prebacivati iz trake u traku, skretati bez pokazivača smjera, ali zato se truba koristi vrlo često, moglo bi se reći da

gled stvari. Jedva smo našli šalter na kojem se govori engleski, ali i domaće stanovništvo koristi taj šalter pa je opet gužva i dugo čekanje. Dobili smo karte za vlak koji tek ide za nekoliko sati, jer su svi prije popunjeni, inače idu po dva vlaka svakih sat vremena. Krenuli smo prema čekaonicama, za koje smo pretpostavljali da su iza ćoška, kad ono šok, čekaonice i kolodvor su preko puta ceste. Opet, uzmi stvari i put pod noge. Naravno, već se može očekivati što nas je opet čekalo, rentgen i pregled stvari uz jedan dodatak, pregled karti. Imali smo osjećaj da kad se vratimo u Hrvatsku ćemo u mraku svijetliti od tolike izloženosti rentgenskom zračenju. Već nas je lovio san, jer čekaonice su klimatizirane i baš je bilo ugodno, za razliku od vanjske temperature koja je oko 35° uz veliki postotak vlage. 15 minuta prije polaska vlaka najave da putnici mogu krenuti prema peronu. Otprilike smo izračunali da u vlak stane oko 1000 ljudi, pa kad to krene prema vlaku odmah nastaje stampedo. I ne, nismo se vozili

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

53

onako kako je uvriježeno mišljenje da su svi stisnuti unutra, ovdje svatko ima svoje mjesto i nitko ne stoji u vlaku. Udaljenost između Šangaja i Nanjinga je oko 300 kilometara, za to je potrebno oko 3h vožnje, a cijena karte iznosi oko 80 kuna.

Gotovo cijelim putem uz prugu je industrija, te poneko polje riže. Paralelno uz prugu teče i rijeka Yangze, iz vlaka se nemože vidjeti, ali vrlo često se mogu vidjeti kanali preko kojih prelazi pruga. Ti kanali služe za navodnjavanje i transport robe vodenim putem. Cijelo vrijeme smo informirani audio i video putem o stanicama i trenutnoj brzini vlaka. Najveća brzina koju postiže je 250 km/h. Putem nas je sve već lagano hvatao umor i teškom mukom smo održavali oči otvorene.

Nanjing..

Stigli smo u Nanjing i na kolodvoru su nas čekali organizatori. Uputili su nas prema taksi terminalu, te smo zajedno s još barem 500 ljudi čekali na taksi. Moram priznati da me to malo i fasciniralo.

Taksisti su tako dobro uigrani, treba im ni 30 sekundi da ukrcaju torbe i putnike i da krenu, a novi taksiji samo stižu i to u 4 trake. Došli smo u kampus gdje čemo biti smješteni i imati predavanja. Čuli smo neke nevjerojatne stvari o tom kampusu. U njemu boravi oko 40000 studenata, imaju besplatan autobus koji ih razvozi po kampusu, veliko nogometno igralište sa atletskom stazom, nekoliko zgrada u kojima se održava nastava, restorani, trgovine, hotel..

U ovome kampusu se pretežno studiraju geoznanosti. Smjestili smo se u naš hotel i krenuli na prva uvodna predavanja.

Predavanja u ovih 5 dana su nam držali: Armin Gruen, profesor na ETH Zurich (CH), George Vosselman, profesor na ITC Enschede (NL), Emanuel Baltsavias, docent na ETH Zurich, Deren Li, član Kineske akademije znanosti i Kineske akademije tehničkih znanosti, Hui Lin, profesor na Sveučilištu u Hong Kongu, Jürgen Döllner, direktor Odjela za računalnu grafiku Sveučilišta u Postdamu (GE) i Yehua Sheng, profesor na sveučilištu-domaćinu događaja.

Iduće dane smo imali predavanja o: Internet based measurable image service (Li), Image-based 3D city modelling (Gruen), Virtual 3D city models and CityGML (Döllner), 3D modelling from laser scanner data (Vosselman), Distributed Virtual Geographic environments (Lin), Vehicle-borne mobile system for spatial data acquisition (Sheng).

Prvu večer su nam domaćini organizirali predstavu u kojoj se pjevalo i plesalo tradicionalne kineske pjesme i ple54

ekscentar

Glavna zgrada kampusa sove, ali i moderne pjesme koje je izveo njihov bend.

Bile i igre namijenjene sudionicima seminara. U prebacivanju kikirikija uz pomoć štapića su sudjelovala dvojica naših studenata i uspjeli su osvojiti prvo i treće mjesto, za što su dobili nagrade.

U sklopu seminara imali smo i izlete.

Prvi je bio u Ured za izmjeru i kartografiju, gdje su nam pokazali gotovo svaki kutak zgrade, održali predavanje o njihovim radovima, planovima i ostalim važnijim podacima iz Ureda.

Posjetili smo i muzej »300.000 žrtava« koji je posvećen žrtvama u kinesko-japanskom ratu, gdje je na području Nanjinga 300.000 Kineza izgubilo živote. Sam muzej se prostire na ogromnoj površini i njime dominiraju: mramor, kamen, voda i biljke, nakon muzeja odveli su nas u centar grada, imali smo vremena za šoping i noćno razgledavanje grada.

Zadnji dan su studenti izlagali svoje radove, naše boje je branio Filip Biljecki i s pravom možemo reći da je imao najbo-

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Predavanje

S studentima lju prezentaciju među studentima.

Posjetili smo i (pobjegli smo s jednog predavanja) Purple Mountain, a taj naziv je nastao zbog boje oblaka koji nadvijaju tu planinu. U sklopu njega su astronomski observatorij, Sun Yat-sen mauzolej, nekoliko pagoda, muzeji i tradicionalne kuće. Ulaznica je dosta skupa, oko 100 kuna, ali vrijedi toliko. Park je predivno uređen, pazi se na mnoštvo detalja i na

čistoću.

Povratak u kampus je bio nezaboravan, 5 nas se stisnulo u kombi dug možda dva metra, s tim da su dvojica morala sjediti na stolčićima u prtljažniku. Prvo nas taksist nije želio toliko staviti unutra, ali smo mu ponudili malo više novca i pristao je.

Kineska kuhinja je vrlo neobična za naš ukus. Najčešće se temelji na piletini, teletini i povrću. Često je hrana vrlo pikantna i neobičnog okusa. Spomenuti ću neke od specijaliteta koji su nam bili ponuđeni: teletina s kikirikijem u umaku od šećera, juha s kornjačama, kuhane pileće glave (zamislite si prizor od 50-ak pilećih glava na pladnju), nešto kao kopriva sa ljutim paprikama, topla salata od krastavaca i rajčice. Sva hrana je sjeckana na sitne komadiće, kako bi se mogla lakše konzumirati uz pomoć štapića, te je u Kini pravilo, da kada završiš s jelom, odmah odlaziš od stola, ne čekaš da svi završe s jelom.

Sam Nanjing ima oko 8 milijuna stanovnika, dok grad s okolicom ima oko 13 milijuna stanovnika, tako tvrde gradske vlasti. U gradu se vidi da se planski ruše velike stare gradske četvrti s malim kućicama i na njima se grade velike stambene zgrade. Nanjing je neko vrijeme bio glavni grad Kine.

Nanjing se može izgovarati kao Nanking ili Nanđing.

Cijena prijevoza u gradskim autobu-

sima je 75 lipa u neklimatiziranim, a vožnja u klimatiziranim iznosi 1,5 kuna. Kineska valuta je Yuan (10 Yuana je 1 Euro, dakle oko 7,5 kuna).

Prvih 3-4 dana nismo vidjeli sunce, već samo maglu. Magla u Kini je vrlo česta, zbog puno vode. Temperatura se kreće oko 35° kada je magla, pa preko 40° kada je sunčano. Zrak ima čudan miris, očito zbog velike koncentracije vlage i industrijskog zagađenja. Šangaj.

Zadnji dan seminara, sudionici su krenuli na drugi dio seminara u Peking, dok smo mi ostali još jedan dan u Nanjingu i krenuli za Šangaj.

Glavna šoping ulica u Šangaju je Nanjing road i dug je oko 6 kilometara. U njemu su samo trgovine s poznatim brandovima. Već smo se bili proveselili da ćemo obnoviti svoju garderobu u Kini, ali na kraju smo se neugodno iznenadili, cijene su gotovo iste kao i kod nas.

Tehnička roba također, tako da su naši planovi o velikom šopingu propali.

Cijelo vrijeme u ulicama su nas napadali trgovci koji te odvlače u svoje male trgovine u blizini ove glavne ulice.

Kako se odmah vidi razlika, glavna ulica je jako ušminkana, dotjerana, dok ulice udaljene samo

Mi i Buda

30 metara od te glavne su prepune smeća i jako smrdljive. U tim ulicama su male trgovine koje gledaju na ulicu su samo paravani, ulaz u glavni dio trgovine je skriven iza ormara ili iza kakvih dobro kamufliranih vrata. Tu se prodaju kopije satova, torbice, kravate, remeni, ponegdje i kakva obuća i odjeća. Njihov glavni sport bi se moglo reći da je cjenkanje.

Svaki trgovac ima kalkulator i ispisuje cijene na njega, te cijelo vrijeme govore „a koja je tvoja cijena“. Ponekad je potrebno izgubiti gotovo sat vremena u cjenkanju da bi se kupila nekakva stvar. Recimo ženske torbice poznatih marki imaju početnu cijenu od 1000 kuna, a na kraju se prodaju za manje od 100. Taktika je vrlo važna prilikom cjenkanja, potrebno je odmah ići s bezobrazno niskom cijenom i onda polako povećavati do neke realne vrijednosti, a ako je prodavač tvrd, onda je potrebno krenuti prema izlazu, nakon par sekundi će potrčati za vama, vući vas za rukav i reći da pristaje na vašu cijenu. Naravno, cjenkanje je moguće samo u tim trgovinama gdje se prodaju kopije, u ostalim to nije moguće.

Cijene hrane u restoranima su približno iste kao i kod nas. Jednom prilikom smo išli u talijanski restoran i naručili teleće odreske, jako smo se poveselili

Pagoda List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Ručak ekscentar

55

Novi dio Šangaja konkretom mesu, kad ono dobili smo tanjur s 3 komadića mesa promjera možda 3 centimetra i to smo platili oko 40 kuna, a kao šećer na kraju je bila salata koja se sastojala od 3 koluta kiselog krastavca, 3 kockice mrkve i komadićem karfiola.

Kako se moglo i pretpostaviti, otišli smo gladni iz tog restorana.

U gradskoj četvrti Pudong, smo posjetili i tv-toranj koji je visok 350 metara, s kojeg se pruža fantastičan pogled na grad, a kraj njega je još viša zgrada u obliku otvarača visine 550 metara.

Put kući..

I došao nam je i taj dan kad smo morali napustiti Kinu. Spakirali smo stvari i krenuli na aerodrom, neki su se jo jedanput provozali Maglevom, a neki su išli direkt s taksijem. Išli smo obaviti check-in, svi su prošli bez problema, kad je meni službenica rekla da me ne može pustiti u avion, jer nemam vizu za Hrvatsku. Malo sam ostao zatečen i rekao da sam ja iz Hrvatske i sigurno ne trebam vizu. Nije se dala smesti i uporno mi objašnjavala da mi nemože izdati kartu. Već sam se bio prepao, neću valjda na kraju ostati u Kini. Zatim je u pomoć zvala neku šeficu, pa su obje razglabale o tome, jel ja imam pravo uću u Hrvatsku bez vize il ne. Ostatak ekipe samo mi se lagano smješkao i naslađivao. Nakon desetak minuta natezanja, skužile su da ipak mogu bez vize.

Kao šećer na kraju, na pregledu prtljage su nam zapljenili upaljače koji sviraju kinesku himnu i plamen im mijenja boju, jer se ne smiju unositi u avion. Povratak nam je trajao 12h, jer smo letjeli do Pariza. Avion kojim smo letjeli natrag, je bio bolje opremljen, pa je svaki putnik imao mali LCD monitor ispred sebe i mogao je sam birati, želi li gledati kakav film, igrati igrice, pogledati prema zemlji uz pomoć kamere. Nakon par sati leta, sustav za zabavu se blokirao, pa je kapetan javio da će resetirati računalo i nakon toga ćemo ga moći opet koristiti. Naravno, malo smo se pribojavali da nebude resetirao 56

ekscentar

Stari dio Šangaja

krivo računalo, pa da nebi morali koristiti Na kraju mogu slobodno reći da smo padobrane. uživali u danima provedenim u Kini, steNa carini u Parizu je bilo zanimljivo, kli smo nova znanja iz struke i ostvarili neki su si kupili suvenire u bescarinskoj kontakte s kolegama geodetima iz Eurozoni u Šangaju, a neki 2 boce rakije od pe i svijeta. riže, e tu je postalo zanimljivo, jer cariniPosebno se moramo zahvaliti: Minici nisu dopušatli unos te rakije, makar je starstvu znanosti, obrazovanja i športa, bila uredno zapakirana u posebne vrečiGeodetskom fakultetu u Zagrebu i brojce. Razlog je bio da nema neki potrebni nim geodetsko-geoinformatičkim tvrtkacertifikat EU, a najbolja stvar je da smo ma na financijskoj podršci koja nam je vidli istu takvu rakiju koju je moguće kuosigurala put do Nanjinga i sudjelovanje piti u bescarinskoj zoni u Parizu, znači na ljetnoj školi. Bez njihove pomoći naš onu koju zaplijenje putnicima iz Kine, odlazak ne bi bio moguć! odmah ti ju mogu prodati.

Sam Pariz nismo mogli vidjeti, jer smo imali sat vremena između letova. Ukrcali smo se u autobus i odvezao nas je do našeg aviona.

Morali smo čekati oko 10 minuta ispred aviona, jer još nije bio spreman za ukrcaj. U 19h smo primjetili Našli smo geodetske instrumente da su nam tek dovezli torbe, a po voznom redu mi smo morali već biti iznad Pariza.

Kad smo ugledali naše more i Kvarner, znali smo da smo doma.

Ubrzo je kapetan javio da ćemu u Zagreb sletjeti po olujnom vremenu, samo nam još to treba da ne možemo sletjeti, ali na svu sreću sletjeli smo još po suhom Karta Hrvatske vremenu.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

e

BILO JEDNOM, I NEĆE SE PONOVITI, BAREM NE OVE GODINE I UZ ISTI POSTAV! 11. – 16. siječnja 2009., Novska; 23 student geodezije usmjerenje IGUPI

Stručna praksa Novska akademska godina 2008./2009.

Marija Dropulić*

Sad kada znate gdje i kada se sve to odvijalo vjerovatno ne želite čuti detalje jer je to bio najhladniji tjedan ove zime i okupilo se 31 dosadnih studenata neželjnih zabave... Šalu na stranu kažu da sve što je dobro kratko traje pa bilo je dobro i kratko je trajalo, ali ipak dovoljno da se štogod nauči i izmjeri. Dakle sve se odvijalo na relaciji Kutina – Novska. Krivci za ovogodišnju stručnu praksu bili su prof. dr. sc. Miodrag Roić, doc. dr. sc. Vlado Cetl, Hrvoje Tomić, dipl. ing. i Damir Višić, uz suradnju sa kolegama iz Geofota Marijanom Lukićem i Teom Obradović.

Do Kutine smo stigli oko 18h 11. siječnja 2009. u vlastitom aranžmanu, neki vlakom, neki autobusom ili autom, a tako smo se otprilike i vratili u Zagreb 17. siječnja 2009. nakon svečane večere u povodu uspješno obavljenog posla i još jedne neprospavane noći. Svi smo bili smješteni u ho-

telu Kutina jer u Novskoj udaljenoj 20 – ak kilometara nije bilo adekvatnog smještaja.

Mislim da će nam svima na spomen Novske prvo pasti na pamet snijeg, vlak, litre ispijenog čaja s medom i limunom, restoran Kolodvor, poker uz neprospavane noći... ali sjetit ćemo se i katastarske izmjere K.O. Novska, poligonskih vlakova, GPS baza, smiješnih situacija na terenu, raznih zgoda i nezgoda.

Tog tjedna ponavljale su se uglavnom iste radnje. Rano buđenje, doručak, odlazak na vlak do Novske, skakutanje po te-

Nezaobilazan biljar

Potpisivanje dozvole za snimanje 'neobične' građevine

* Marija Dropulić, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagreu, e-mail: mdropulic@geof.hr

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

57

Budnim okom nas motre naši nadređeni

renu, ručak/lunch paket, povratak vlakom do Kutine, prijenos podataka u predvorju hotela, večera, prezentacije dnevnog napora te ne zaboravimo ono što je slijedilo nakon večere kada je na okupu tridesetak mladih ljudi.

Podijeljeni u šest grupa radili smo vrijedno tih pet dana, 8 sati dnevno bez iznimke bio snijeg il’ led. Tako brzo smo zavladali terenom da se pročulo po cijeloj Novskoj.

Unatoč neprospavanim noćima svi smo redom bili na nogama u 6.00. Naši nadređeni nisu se odvajali od nas sve te dane.

Snimali smo, svaka grupa svoj dio teritorija, unatoč promrzlim rukama i crvenim nosovima. Iako smo bili tako dobri da nas nitko nije trebao obilaziti ili kontrolirati naši nadređeni su nas uvijek budnim okom pa-

zili. Preskakali smo zidove, šetali po smrznutim dvorištima, vješto izbjegavali Rexa i ostale čuvare kuća, degustirali čajeve i ostale napitke koje su nam nudili ljubazni građani Novske, malo smo spavali i dosta se zabavljali.

Ne smijemo zaboraviti upoznavanje s gradonačelnikom i posjet katastarskom uredu u Novskoj.

Za kraj u ime svih sudionika prakse se zahvaljujem svima koji su nam pomogli u organizaciji ove stručne prakse, na uloženom trudu i vremenu u kojem su nam uspijeli dokazati da se može uklopiti zajedno ozbiljan rad i zabava. Dakle hvala prof. Roiću, Geofotu te onima koji su čitavo vrijeme bili uz nas: Vladi Cetlu, Hrvoju Tomiću, Damiru Višiću te Tei Obradović i Marijanu Lukiću.

Posao smo iskreno se nadamo dobro

Oboružani za zimske uvjete

58

ekscentar

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Posjet gradonačelniku i katastarskom uredu

obavili, još jedno poglavlje iz studentskog života završili a Vama budućim naraštajima još jednim osvrtom na stručnu studentsku praksu pokazali kako se to radi.

e

Mala škola:

AutoCad Map

Automatizirane metode u održavanju katastra Mario Mađer*

1. Uvod Bilo da se radi o studentima Geodetskog fakulteta ili općenito geodetima koji rade u struci, prije ili kasnije, svi će se vjerojatno susresti sa računanjem površina katastarskih čestica pomoću nekog CAD ili GIS softvera. Metoda pojedinačnog računanja površina klikanjem po lomnim točkama međa nikada nije bila posebno zanimljiva koliko zbog dugotrajnosti posla kod veće količine katastarskih čestica, toliko i zbog pogrešaka koje se kod ove metode mogu vrlo lako pojaviti. Ono što bi svakako trebalo biti mnogo zanimljivije jest automatsko računanje površina velikog broja čestica u kratkom vremenskom roku.

U ovom tekstu bit će opisan postupak računanja površina dijelova katastarskih čestica i njihove pohrane u bazu podataka zajedno sa podatkom o vrsti uporabe zemljišta tj. vrsti zgrade. Iako postoje mnogi alati kojima bi se ovaj zadatak mogao riješiti elegantnije i brže, ovdje će biti prikazano njegovo rješavanje pomoću, u geodetskim krugovima uvijek popularnog, AutoCada – točnije AutoCad Map-a 3D 2009. Za pohranu podataka koristit će se Microsoft Access baza podataka.

gled vrsta uporaba zemljišta i vrsta zgrada sa pripadajućim numeričkim oznakama dat je u specifikacijama za vektorizaciju katastarskih planova izdanim od strane Državne geodetske uprave.

Neki drugi model podataka iziskivao bi relativno male izmjene u procedu-

ri koja će biti opisana u daljnjem tekstu.

3. Struktura DWG crteža Da bi što jednostavnije obavili postavljeni nam zadatak, moramo prije svega osigurati konzistentnost crteža. Naj-

Slika 1. Model baze podataka

2. Model podataka Za pohranu podataka osmišljen je jednostavan model baze podataka predstavljen jednom tablicom u koju će se pretočiti podaci proizvedeni funkcijama AutoCad Map-a. Tablica DijeloviCestica (Slika 1) sadržavat će podatke o pojedinim dijelovima katastarskih čestica: broj katastarske čestice kojoj taj dio pripada, površinu dijela i oznaku vrste uporabe dijela odnosno oznaku vrste zgrade. Pre-

Slika 2. Struktura DWG crteža

* Mario Mađer, dipl. ing. geod., Katedra za upravljanje prostornim informacijama, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: mmadjer@geof.hr

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

59

jednostavniji način da se to postigne jest strogim pridržavanjem ranije spomenutih specifikacija za vektorizaciju katastarskih planova. To, međutim i nije nužno.

Konzistentnost crteža može se ostvariti i formiranjem nekih vlastitih pravila, pod uvjetom da ih se strogo pridržava (npr. stavljanjem svih linija koje predstavljaju međe čestica u jedan sloj, linija koje predstavljaju granice vrsta uporabe u drugi sloj, korištenjem grafičkih elemenata istog tipa za sve brojeve čestica itd.).

Struktura DWG crteža korištenog za opisivanje postavljenog zadatka u ovom tekstu prilagođena je specifikacijama Državne geodetske uprave (Slika 2).

Nakon što se odradi ovaj dio posla svakako bi bilo preporučljivo pročistiti crtež od nepotrebnih, najčešće slučajno stvorenih elemenata koji će smetati u daljnjim koracima automatizacije zadatka. Za to nam može poslužiti alat Drawing Cleanup iz padajućeg izbornika Map/Tools/ Drawing Cleanup. Sa ovim alatom valja biti oprezan i koristiti samo smislene opcije. Popis svih opcija čišćenja crteža vidljiv je nakon pokretanja spomenutog alata. Ukoliko nema previše pogrešaka bilo bi preporučljivo koristiti markere i ručno ispravljati. Iako bi bilo idealno kada bi se ovdje ispravile sve pogreške, s ovim alatom nije potrebno pretjerivati jer će sve zaostale pogreške izaći na vidjelo u jednom o narednih koraka.

4. Topologija Nužan preduvjet za bilo kakve topološke upite te korištenje nekih naprednijih funkcija AutoCad Map-a jest ispravno kreirana topologija. Za rješavanje postavljenog zadatka morat ćemo kreirati nekoliko topologija: 1. DijeloviCestica_A - topologija kod koje će poligoni biti zatvoreni linijama iz slojeva 1_kc_medja, 2_zg i 3_uporaba, a centroide preuzete iz slojeva 2_zg_broj i 3_uporaba_broj.

2. DijeloviCestica_B - topologija kod koje će poligoni biti zatvoreni linijama iz slojeva 1_kc_medja, 2_zg i 3_uporaba, a centroide preuzete iz sloja pomocni.

3. DijeloviCestica – topologija koju ćemo dobiti preklapanjem topologija DijeloviCestica_A i DijeloviCestica_B. Prve dvije topologije su pomoćne i služe samo kako bismo dobili topologiju DijeloviCestica.

4.1. Kreiranje topologije Topologija se u AutoCad Map-u kreira pomoću alata Create Topology iz padajućeg izbornika Map/Topology/Create.

60

ekscentar

Slika 3. Odabir vrste i naziva topologije

Slika 4. Odabir linija

Slika 5. Odabir čvorova

Slika 6. Kreiranje novih čvorova

Slika 7. Odabir centroida

Slika 8. Kreiranje novih centroida

Slika 9. Postavke markera

Postupak kreiranja topologije započinje odabirom vrste i naziva topologije (Slika 3). Kako su dijelovi katastarskih čestica zatvoreni poligoni kojima želimo odrediti površinu, ovdje ćemo za vrstu topologije odabrati Polygon. U sljedećem ćemo koraku odabrati linije koje ulaze u kreiranje topologije. Možemo ih filtrirati navodeći sve slojeve u kojima su one sadržane. U slučaju kreiranja topologije DijeloviCestica_A sve linije koje mogu zatvarati pojedine dijelove katastarskih čestica nalaze se u slojevima 1_ kc_medja, 2_zg i 3_uporaba (Slika 4).

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Budući da nam čvorovi nisu bitni za rješavanje zadatka preskočit ćemo korake Odabir čvorova (Slika 5) i Kreiranje novih čvorova (Slika 6).

U sljedećem ćemo koraku odabrati centroide koje će nakon kreiranja topologije sadržavati sve bitne informacije o zatvorenom poligonu unutar kojeg se nalaze. Ponovno ih možemo filtrirati navodeći sve slojeve u kojima su one sadržane. U slučaju kreiranja topologije DijeloviCestica_A sve potrebne centroide nalaze se u slojevima 2_zg_broj i 3_uporaba_broj (Slika 7). Kreiranje cen-

irat će se topologija DijeloviCestica_B.

4.2. Preklapanje topologija

Slika 10. Odabir vrste preklapanja topologija Slika 11. Odabir topologije za preklapanje

Slika 12. Odabir ulaznih source podataka

Slika 13. Odabir ulaznih podataka

Slika 14. Odabir ulaznih source podataka

Slika 15. Odabir ulaznih overlay podataka

Slika 16. Odabir centroide nove topologije

troida u poligonima u kojima one nedostaju jest opcija koja nam u ovom slučaju ne odgovara, stoga je potrebno maknuti kvačicu sa Create missing centroids (Slika 8).

Budući da svaki poligon mora sadržavati centroidu i da ta centroida mora biti ili oznaka vrste uporabe ili oznaka vrste zgrade, možemo iskoristiti markere za detekciju poligona bez centroida.

Također možemo koristiti markere za detekciju duplih linija, duplih centroida i linija koje ne pripadaju zatvorenim poligonima (Slika 9). Pritom je bitno napomenuti da će markeri uvijek biti postavljeni na trenutno aktivnom sloju, stoga je

preporučljivo prije kreiranja topologije, kreirati za njih neki posebni sloj i postaviti ga aktivnim kako ne bi došlo do miješanja markera sa podacima.

Ukoliko nema pogrešaka, pritiskom na tipku Finish bit će kreirana topologija DijeloviCestica_A. U suprotnom je potrebno potražiti pogreške označene markerima i ispraviti ih. U slučaju velikog broja pogrešaka ovaj postupak će se nastaviti kroz nekoliko iteracija. Nakon što je topologija kreirana, možemo je potražiti u Task Pane – Map Explorer prozoru (View/Task Pane).

Na potpuno identičan način, samo uz drugačiji odabir sloja sa centroidama kre-

Prije preklapanja topologija potrebno je kreirati novi sloj na kojemu će biti kreirana nova topologija kao rezultat preklapanja dviju već postojećih topologija.

Biramo alat Overlay iz padajućeg izbornika Map/Topology/Overlay i u prozoru za odabir topologije odaberemo ranije kreiranu topologiju DijeloviCestica_A. Otvara se prozor za odabir vrste preklapanja topologija u kojem biramo Union (Slika 10). Nakon toga biramo topologiju koju želimo preklopiti preko prve topologije tj. topologiju DijeloviCestica_B (Slika 11).

Nakon toga slijedi definiranje nove topologije i odabir sloja na kojem će ona biti kreirana (Slika 12). U sljedećem koraku definira se Object Data tablica u koju će se pretočiti podaci iz tagova atributnih blokova koji su bili odabrani kao centroide dviju ulaznih topologija (Slika 13).

Iz topologije DijeloviCestica_A (source topologija) bira se tag KULTURA iz atributnog bloka uporaba i tag VRSTA iz atributnog bloka zg (Slika 14). Iz topologije DijeloviCestica_B (overlay topologija) bira se tag KC_BROJ iz atributnog bloka kc i podatak o površini koji je sadržan u centroidama te topologije (Slika 15).

Preklapanjem tih dviju topologija nastat će jedna Object Data tablica koja će za svaki zatvoreni poligon tj. za svaki dio katastarske čestice sadržavati informaciju o broju katastarske čestice kojoj taj dio pripada, o površini tog dijela te vrsti uporabe odnosno vrsti zgrade. U toj će tablici, za onaj dio katastarske čestice koji je pod zgradom, podatak o vrsti uporabe biti NULL vrijednost, a za ostale će dijelove čestice podatak o vrsti zgrade biti NULL vrijednost. Ta će tablica biti vezana uz centroide odabrane u zadnjem koraku preklapanja topologija (Slika 16).

Pritiskom na tipku Finish, na postavljenom sloju kreirat će se topologija DijeloviCestica. U svakom dijelu katastarske čestice pojavit će se točka koja predstavlja centroidu tog zatvorenog poligona.

Ukoliko je postupak uspješno obavljen, skupni podaci o dijelovima katastarskih čestica moći će se pregledavati na način da se odabere alat Map/Object Data/Edit Object Data i klikne na novostvorenu centroidu. Trebale bi biti vidljive dvije tablice sa podacima od kojih se jedna naziva DijeloviCestica i između ostalog sadrži tražene podatke. Preostaje još samo te podatke prebaciti u Access bazu podataka.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

ekscentar

61

Slika 19. Površine dijelova čestica

Slika 17. Konverzija podataka

Slika 20. Površine katastarskih čestica

Slika 18. Definiranje predloška za prebacivanje podataka

5. Prebacivanje podataka u vanjsku bazu podataka Osnovna stvar koju ne smijemo zaboraviti prije samog prebacivanja podataka jest zaokružiti površine na m2. Stoga je u izborniku Format/Units potrebno postaviti Length Type: Decimal i Length Precision: 0.

Zatim ćemo, izvan AutoCad Map-a, kreirati Access bazu.

Iz AutoCad Map-a ćemo se s tom bazom povezati korištenjem alata Map/Database/Data Sources/Configure. Pritom se otvara prozor u kojem pod Data Source Name zadajemo naziv konekcije, npr. DijeloviCestica, pod Provider biramo Microsoft Jet 4.0 OLE DB Provider, a pod Connection odaberemo kreiranu bazu. Time su stvoreni minimalni preduvjeti za kreiranje konekcije. Zatim pod Map/Database/Data Sources/Attach odaberemo stvorenu konekciju nakon čega ona tj. baza postaje vidljiva u Task Pane – Map Explorer prozoru.

Nakon toga koristimo alat Map/Tools/Convert Object Data to Database Links koji služi za konverziju podataka iz Object Data tablica u oblik pogodan za prebacivanje u vanjsku bazu podataka (Slika 17).

62

ekscentar

U otvorenom prozoru odaberemo Object Data tablicu koja sadrži podatke nove topologije. Označimo Convert object data to database i odaberemo sloj na kojem se nalazi nova topologija. Pod Define Link Template (Slika 18) definiramo predložak na osnovu kojeg će se obaviti prebacivanje podataka. Pritom odaberemo konekciju, damo ime tablici (Table Name) koja će se kreirati u Access bazi te damo ime predlošku (Link Template).

Pod Key Columns odaberemo koje sve podatke iz Object Data tablice želimo u tablici Access baze. Pritom je moguće promijeniti nazive polja.

Nakon što smo namjestili sve tražene parametre, prebacivanje podataka pokrećemo pritiskom na tipku Proceed u prozoru za konverziju podataka.

6. Baza podataka Ako sada otvorimo našu bazu podataka, trebali bismo u njoj vidjeti tablicu DijeloviCestica. Otvorimo li tablicu, vidjet ćemo da sadrži tražene podatke o dijelovima katastarskih čestica (Slika 19).

Jednostavnim SQL upitom: SELECT DijeloviCestica.brojKcDio AS brojKc, Sum(DijeloviCestica.povrsina) AS ukupnaPovrsina FROM DijeloviCestica GROUP BY DijeloviCestica.brojKcDio; dobivamo ukupne površine svih katastarskih čestica (Slika 20).

Literatura • AutoCad Map 3D 2009 Help • DGU (2007): Specifikacije za vektorizaciju katastarskih planova koji se izrađuju sa CAD/GIS software-ima (verzija 2.9.2).

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

e