Broj 09

UREDNIŠTVO // EDITORIAL: Filip Biljecki glavni urednik // editor-in-chief > fbiljecki@geof.hr

Mario Kranjec zamjenik glavnog urednika // associate editor > mkranjec@geof.hr

Marko Pavasović tehnički urednik // technical editor

Riječ urednika Dragi čitatelji, U manje od šest mjeseci imate prigodu čitati još jedan broj našeg dragog Ekscentra. Ovo nije samo jedno izdanje

> mpavasovic@geof.hr

u nizu (nadam se, u budućnosti podu-

Matija Herceg zamjenik tehničkog urednika // technical editor deputy

žem nizu), već broj na granici između

> mherceg@geof.hr

postojanja. Osim toga, ovaj broj je

Boris Skopljak urednik novosti // news editor

prvog i drugog desetljeća njegovog poseban i po tome što su radi širenja

> bskopljak@geof.hr

časopisa u međunarodne vode i stjeca-

Vedran Peran ministar financija // finance minister

članci relevantni za inozemne čitatelje

nja naziva međunarodnog časopisa svi

> vperan@geof.hr

prevedeni na engleski jezik (u elektro-

prof. dr. sc. Nedjeljko Frančula počasni član uredništva // honorary member of the Editorial board

ničkom obliku).

> nfrancul@geof.hr

U ime uredništva zahvaljujem svim

Alen Okanović, Tina Ćorluka grafički urednici // layout editors Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

sponzorima, donatorima, recenzentima

> alen.okanovic@grf.hr > tina.corluka@grf.hr

čin pomogle izdavanje Ekscentra br. 9

Jasmina Škoda (HR), Nives Miklaušić (EN) lektorice // proof readers Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

i vjerovale u nas. Posebno bih zahva-

i svim osobama koje su na bilo koji na-

lio Mladenu Zrinjskom, znanstvenom

> jskoda@vip.hr > nivesmiklausic@net.hr

novaku na Geodetskom fakultetu, dr.

Adresa uredništva // Editorial address:

Lapaineu, dr. Dragi Špoljariću i dr. Da-

Ekscentar Geodetski fakultet // Faculty of Geodesy Kačićeva 26/V HR-10000 Zagreb e-mail: ekscentar@geof.hr WGS84: N45˚48’30.3’’, E015˚57’48.5’’

Naklada // Circulation: 4000 Izdavač // Publisher:

Studentski zbor // Student association Geodetski fakultet // Faculty of Geodesy Kačićeva 26/V HR-10000 Zagreb

Nadi Vučetić, docentici, te dr. Miljenku miru Medaku, profesorima Geodetskog fakulteta, na velikoj pomoći i savjetima pri stvaranju još jedne uspješne studentske priče. Živio nam Ekscentar!

Filip Biljecki

Tiskara // Print: Denona d.o.o.

Ekscentar je član organizacije // Ekscentar is a member of: SPINE – Student Press in Europe

Ekscentar online (puni tekstovi // full texts): http://open.geof.hr/ekscentar

Broj žiro računa:

2340009-1100010196 s pozivom na broj 108/07

ISSN: 1331-4939 UDK: 378 528 Mišljenjem ureda za priopćavanje, klasa 032-05/97-02-69, Ekscentar je oslobođen plaćanja poreza na promet.

Puni tekstovi mogu se koristiti za osobne i edukacijske potrebe bez prethodnoga odobrenja, a uz obvezno navođenje izvora. Korištenje u komercijalne svrhe nije dozvoljeno bez pisanog odobrenja izdavača. Ne smijete mijenjati, preoblikovati ili prerađivati sadržaj lista. // Full texts can be used for personal and educational purposes without permission, but with inevitable citation. Use for commercial purposes is prohibited without the permission of the Editorial board. You may not alter, transform, or build upon content of this magazine.

Ovaj list je lincenciran pod Creative Commons License dostupnoj na internetskoj stranici: // This magazine is licensed under Creative Commons License available on the web site: > http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/

Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora.

Za cijene oglašavanja i donacije molimo kontaktirajte nas na ekscentar@geof.hr

Fotografija permanentne GPS stanice PENC na sjeveru Mađarske na naslovnici 8. broja Ekscentra, snimljena je u veljači 2004. godine.

Zahvaljujemo Ambrusu Kenyeresu na dozvoli za objavu.

Fotografija na naslovnici 9. broja Ekscentra, snimljena je na srednjoškolskom igralištu V. gimnazije u Klaićevoj ulici. Autori: Biljecki, F. i Pavasović, M.; grafička obrada: Okanović, A.

Novosti iz svijeta geodezije • EKSCENTAR I GEODETSKI LIST - SURADNJA SE NASTAVLJA Zbog izuzetno povoljne reakcije na ostvarenu suradnju između naših dvaju najtiražnijih geodetskih časopisa u prosincu prošle godine, dogovoren je nastavak uspješne suradnje. Tako će svi članovi Hrvatskog geodetskog društva na svoje adrese primiti ukupno 1 500 primjeraka devetog po redu izdanja Ekscentra.

• GEODETSKI FAKULTET DRUGI NA MNT »GEODET 07« U dvorani ŠRC »Sava« u Sesvetama je u razdoblju 11. veljače do 17. ožujka 2007. održan deveti po redu turnir geodetskih malonogometnih ekipa »Geodet 07«. Na turniru je nastupilo 14 ekipa s područja Grada Zagreba. Važno je istaknuti da je turnir odigran u izuzetno prijateljskom ozračju i da je ideja začetnika ovog turnira prvenstveno bila druženje geodeta, kako na terenu, tako i izvan njega. U napetom finalu, ekipa Geodetskog fakulteta nije uspjela svladati ekipu Ante Gotovina, koja je muškom igrom zasluženo slavila s 1:0. U borbi za treće mjesto, ekipa Državne geodetske uprave ostvarila je pobjedu nad najugodnijem iznenađenju turnira, Gefosilima. Pored spomenutih ekipa na turniru su nastupale i ekipe: Katastar, Gisdata, Tri-tom, GPS, Galieo, Geo 6, Geofoto, Zavod za fotogrametriju, Pro-heni i ekipa Geoprojekta. Organizatori se nadaju još brojnijem odazivu ekipa i sljedeće godine, što ovakav turnir sigurno i zaslužuje.

• STUDENTI GEODETSKOG FAKULTETA OSVOJILI STUDENTSKU BILJARSKU LIGU Studentska biljarska liga (SBL) održava se dva puta godišnje paralelno s početkom svakog semestra. U vrlo jakoj konkurenciji, pobjedom u finalu 15.12.2006., u zimskom izdanju ovog turnira prvo mjesto osvojili su studenti Geodetskog fakulteta u sastavu Bruno Keresteš, Luka Vrdoljak, Vinko Matiješ i Mate Grgat (student Agronomskog fakulteta). Pod imenom »MLB grupacija« jedva su se provukli kroz zaista tešku skupinu, i tek tijesnom pobjedom od 3:2 u posljednjem kolu uspjeli su dohvatiti četvrto mjesto u skupini, posljednje koje vodi na Masters.

Na Mastersu se našlo 16 najboljih ekipa, koje su dalje igrale po kup sistemu, dakle na ispadanje. U takvom sustavu se najbolje snašla ekipa »MLB grupacija« suvereno pobijedivši sve ekipe, uz samo 2 izgubljena boda u 4 susreta. Turnir se održao u billiard klubu Las Vegas na Črnomercu. Pravila nalažu da svaka ekipa mora imati minimalno 3 igrača, obavezno studenta koji ne moraju biti studenti istog fakulteta. U svakom susretu igra se 5 pojedinačnih mečeva i broj pobjeda u tim mečevima je ujedno i broj bodova koji se zapisuje pri rangiranju u skupini.

U tijeku je novo izdanje SBL-a u kojoj ekipa »MLB grupacija« kreće u obranu naslova, a za sve zainteresirane, kao i potencijalne natjecatelje sljedeći turnir na koji se mogu prijaviti kao započinje u listopadu.

2

• 11. SMOTRA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba, u organizaciji Svučilišta u Zagrebu u prostorima Studentskog centra, Savska 25, od 29. do 31. ožujka 2007. održana je 11. po redu. Smotra Sveučilišta. Smotra Sveučilišta u Zagrebu organizira se za učenike završnih razreda srednjih škola, studente i ostale zainteresirane, a ima zadaću pravodobnog obavještavanja svih budućih studenata o programima studija, dostignućima na pojedinim područjima, opremljenosti pojedinih fakulteta, nastavnim planovima, o diplomskim i poslijediplomskim studijima, kreativnim mjestima za zapošljavanje u pojedinim strukama, novim radnim uvjetima koje osiguravaju privatni poduzetnici i privatne kompanije, uvjetima smještaja tijekom studija u Zagrebu, studentskom životu i o još mnogo drugih detalja. Smotra je ove godine okupila 76 izlagača, tj. visokih školskih učilišta, samostalnih visokih škola i veleučilišta te velik broj ostalih studentskih ustanova i organizacija.

Geodetski fakultet se na Smotri predstavio u jako dobrom izdanju. Zahvaljujući suradnji velikog broja profesora i asistenata prikupljeni su zanimljivi udžbenici, eksponati i instrumentarij, koji su na smotri bili prezentirani kako bi se budućim studentima približio pojam geodezije i geoinformatike. Bitno je naglasiti i činjenicu da je štand Geodetskog fakulteta na posljednjih nekoliko smotri među najposjećenijima te vlada velik interes za upis na studij geodezije i geoinformatike.

Više na: http://www.unizg.hr/

• NOVI GEODETSKI PORTAL - GEOPORTAL Početkom mjeseca svibnja 2007. godine započeo je s radom prvi hrvatski web portal za geoznanosti s osobitim naglaskom na području geodezije - www.geoportal.hr. Svrha ovoga portala je brža razmjena aktualnih zbivanja, informacija i sadržaja namijenjenih razvoju geodezije u Hrvatskoj. Koncepcijski gledano, Geoportal je uređen na način da omogućava zainteresiranim pojedincima slobodno objavljivanje radova i mišljenja o svim područjima geoznanosti. Geoportal će objavljivati relevantne informacije o geoznanostima vezanim za područje Hrvatske, ali i za cijeli svijet. Jedan od bitnih ciljeva također je i povezivanje obrazovnih institucija i tržišta rada putem ponuda za zapošljavanje. Riječ je o web portalu koji nije isključivo vezan niti uz jednu tvrtku, instituciju ili državu, njegova zadaća je postane medij koji će osiguravati slobodan protok informacija, ideja i mišljenja. Geoportal predstavlja pokušaj integracije geodetske i cjelokupne hrvatske geo-zajednice u homogenu cjelinu. Sigurno je da će ovakav jedan projekt voditi ka poboljšanju radnih uvjeta i na koncu napretku geodezije u Hrvatskoj.

Svakako posjetite www.geoportal.hr

• GALILEO (OPET) PROBIJA ROKOVE Na službenoj konferenciji za novinare 17. siječnja ove godine predsjednik Europske svemirske agencije (European Space Agency - ESA ) Jean-Jaques Dordain je izrazio nezadovoljstvo kašnjenjem u lansiranju drugoga po redu satelita u projektu Galileo pod nazivom GIOVE-B. Prvi satelit nazvan GIOVE-A lansiran je prosincu 2005. i radi savršeno. Za izgradnju satelita bila je zadužena mala britanska tvrtka Surrey Satellite Technology Ltd., dok je izgradnja satelita GIOVEB povjerena europskim velikim imenima (u postocima) - Alcatel Alenia Space 38 %, EADS Astrium, 38 %, Thales 12 %, i španjolskoj tvrtki Galileo Sistemas y Servicios 12%. Lansiranje GIOVE-B satelita je bilo na rasporedu za travanj ove godine, zatim je odgođeno za rujan, odnosno listopad, ali i ovaj posljednji termin više nije siguran. Nezadovoljan ovakvim razvojem situacije i pritisnut čestim primjedbama o kašnjenju od strane čelnika europskih država, Dordain je poručio

3

britanskom Surrey Satellite Technology Ltd. da ima zeleno svjetlo za pripremu ponude za izgradnju drugog satelita u projektu Galileo.

Više na: http://www.gpsworld.com/gpsworld/article/articleDetail.jsp?id=399854

• INTERGEO ISTOČNIH ZEMALJA U SOFIJI U razdoblju od 28. veljače do 2. ožujka ove godine je u glavnom gradu Bugarske, Sofiji, uspješno održan INTERGEO zemalja Istočne Europe na kojem su izlagači predstavljali proizvode i dostignuća te su održavane konferencije na području zemljišnog menadžmenta, geoinformatike, građevinske struke i zaštite okoliša. Oko 2 500 posjetitelja i konferencijskih sudionika je prisustvovalo ovome četvrtom po redu INTERGEO-u, koji nosi sufiks East (istočni). Ovo je potvrdilo status INTERGEO Easta kao vodećeg industrijskog događaja u jugoistočnoj Europi i ujedno i prvog koji se nije održao u nekoj od zemalja bivše Jugoslavije. Ukupno 87 kompanija iz 21 zemlje prikazalo je svoje proizvode i usluge te je omogućilo posjetiteljima intenzivan uvid u trenutno stanje u ovoj industriji geoprostornih rješenja. Sljedeći, peti po redu INTERGEO, održat će se u veljači, odnosno ožujku iduće godine u Beogradu, a to će biti treći put da se ovaj događaj održao u Srbiji.

Više na: http://www.intergeo-east.com/

• 50. OBLJETNICA LANSIRANJA SPUTNIKA I Lansiranjem Sputnika I 4. listopada 1957. godine s kozmodroma u Bajkonuru u današnjem Kazahtstanu, započinje povijest Zemljinih umjetnih satelita. Sputnik I je bio prvi u nizu satelita u projektu sovjetskom projektu Sputnik, a njegovo lansiranje se dogodilo u osjetljivo vrijeme kada je u punom jeku utrka u naoružanju između SAD-a i SSSR-a, poznatija kao Hladni rat. Sputnik I je putovao brzinom od 29 000 km/h i emitirao je radio signale na frekencijama od 20, 005 i 40, 002 MHz. Signali su pristizali kontinuirano sve dok se nisu istrošile baterije odašiljača 26. listopada iste godine. Sputnik I je sagorio pri ponovnom ulasku u Zemljinu atmosferu nakon 60 milijuna km prijeđenih u orbiti. Ove godine će se napuniti jubilarnih 50 godina od toga događaja. Ova godina se također uzima i kao Međunarodna geofizička godina (International Geophysics Year). Lansiranjem Sputnika I nastaje i geometrijska metoda satelitske geodezije, bez koje bi danas bilo nemoguće zamisliti geodetsku struku.

Više na: http://en.wikipedia.org/wiki/Sputnik_I

• TOPCON PRED PREUZIMANJEM SOKKIJE Topcon Corporation je u ožujku izašao u javnost s informacijom da je samo pitanje vremena kada će doći do njihova preuzimanja Sokkia Company Limited (Sokkia). Budući da se sjedišta obaju kompanija nalaze u Japanu, ovu transakciju još samo treba odobriti Japanska komisija za slobodnu trgovinu (Japanese Fair Trade Commission - FTC) kako bi se spriječila mogućnost stvaranja monopola na japanskom tržištu geodetske opreme. Sokkia će tako postati Topconova podružnica i egzistirat će dalje pod imenom Sokkia Topcon. Ova akvizicija posljedica je utrke u osvajanju svjetskog tržišta između Topcona i Leice Geosystemsa i Trimble Navigationa Ltd., koji već duže vrijeme kupuju manje kompanije kako bi pojačale svoju poziciju na ovom sve zahtjevnijem tržištu.

Više na: http://sc.gpsworld.com/gpssc/article/articleDetail.jsp?id=414512

4

• AUTOCAD 2008 Većina korisnika nije ni stigla instalirati AutoCAD 2007, a iz tvrtke Autodesk je već stigla vijest o lansiranju njihove najnovije uzdanice. Logotip 21. generacije najslavnijeg CAD alata ne nosi nikakve brojke ili dodatne oznake. Ime dovoljno govori za sebe i još jednom potvrđuje da je AutoCAD daleko više od suvremene crtaće daske. Novi logotip nema nikakvih brojčanih oznaka, no već pri pokretanju se uočava novi otvorni ekran i brojka 2008. Novi AutoCAD se isporučuje u 32 i 64-bitnoj inačici, obje na istom DVD mediju, instalira se automatski, ovisno o operativnom sustavu. Razlika u odnosu na prijašnje verzije se odnosi na ograničenje veličine DWG datoteke koja u 64-bitnoj inačici može na radost ozbiljnijih korisnika bez problema premašiti granicu od 4 GB. Nova verzija je certificirana za Vistu i nosi logo »Works with Windows Vista«, instalacija je mnogo jednostavnija, više sliči na instalaciju Officea i puno je lakša priprema za mrežnu instalaciju. Budući da njihovi korisnici ne vole radikalne promjene sučelja, Autodesk ne nameće novo sučelje. Dashboard, koji je prvotno bio namijenjen 3D modeliranju, prerastao je u novi element sučelja i veoma jednostavno se može prilagoditi vlastitim potrebama. Ovakvo sučelje štedi prostor, a toolbari s istim mogućnostima zauzeli bi 50 % više prostora i bili bi manje ergonomični. Cijena najnovije uzdanice Autodeska je prava sitnica - 3 995 USD, dok će vas nadogradnja iz verzije 2007 koštati 595 USD, a one iz 2006 1 195 USD. Za veliki broj korisnika je upravo verzija iz 2006. i dalje najuspješnija, a na vama je da prosudite.

Više na: http://www.bug.hr/izdanja/tekst.asp?id=76838 i http://usa.autodesk.com/

• CM-SAF, PRAĆENJE KLIMATSKIH PROMJENA POMOĆU SATELITA

»Klimatske promjene imaju sve veći utjecaj na sve više industrijalizirano društvo.

Moramo naučiti živjeti s posljedicama klimatskih promjena i adaptirati se na njih.

Bez rezultata promatranja promjena i potrebnih političkih odluka na koje nas sve veće klimatske promjene primoravaju, nećemo se moći susresti s generalnom naklonošću korisnika meteoroloških usluga. Upravo iz ovog razloga hitno je uspostaviti širokopojasnu mrežu za praćenje klimatskih promjena uz pomoć satelita«. Ovo su riječi Wolfganga Kuscha, predjednika Deutcher Wetterdienst - DWD (Njemački meteorološki servis) na konferenciji za novinare prigodom lansiranja novog europskog projekta praćenja klimatskih promjena uz pomoć satelita. U ožujku ove godine Europski konzorcij je započeo s operacionalizacijom sustava.

Projekt nazvan CM-SAF, što je kratica za »Satellite Application Facility on Climate Monitoring«, pod vodstvom je upravo DWD-a i pod okriljem EUMETSAT-a (European Organisation for the Exploitation of Meteorological Satellites). Prema riječima Dr. Larsa Prahma, generalnog direktora EUMETSAT-a, »CM-SAF će omogućiti nadgledanje klimatskih promjena uzrokovanih prirodnim ili ljudskim djelovanjem te njihovu procjenu, vremenski razvoj i prostorno djelovanje. Prednosti ovih saznanja su višestruke: Što više znamo o okolišu i klimi lakše ćemo se prilagoditi promjenama.« Više na: http://www.eumetsat.int/ i http://www.geoconnexion.com/geo_news_article/Climate-Change-from-Satellites/1309

• MICROSOFT VEXCEL ISPORUČUJE PRVU AEROFOTO KAMERU UltraCam-X Događaj koji je uzrokovao lavinu reakcija na tržištu geoinformacijskih tehnologija protekle godine se zbio 4. svibnja, a to je bilo je preuzimanje vodećeg svjetskog proizvođača opreme za fotogrametriju i uređaja za daljinska istraživanja Vexcel

5

Corporationa od strane Microsofta. Financijski uvjeti ove transakcije nisu pušteni u javnost. 23. ožujka ove godine je Vexcel (pod logom Microsofta) isporučio prvu UltraCam-X digitalnu kameru velikog formata češkoj tvrtki Geodis Brno, koja djeluje u više od 20-ak zemalja i posjeduje oko 5 aviona za aerosnimanja.

Dr. Franz Leberl, osnivač Vexcela i direktor austrijske podružnice zadužene za prodaju, čestitao je Geodisu na mudroj investiciji i sustavu koji će maksimalno smanjiti let aviona i maksimalno povećati profit.

UltraCam-X ima 216 megapiksela s rezolucijom od 14 430 s 9 420. Ovo je najveći format koji se trenutno može kupiti na tržištu s periodom snimanja od 3 Gb po sekundi. Kamera postiže uzdužni preklop od 70 % na 3 cm piksela i 80 % na 5 cm piksela pri normalnim brzinama aviona. Kamera se odlikuje i cijenama pristupačnim memorijama za pohranjivanje podataka koje mogu spremiti i do 4 700 snimaka i mogu biti zamijenjene tokom leta tako da se maksimalno iskoristi let aviona. Cijena ove kamere iznosi oko 1, 2 milijuna eura.

Više na: http://www.microsoft.com/ i http://www.geoconnexion.com/geo_news_article/Microsoft%E2%80%99s-Vexcel-Ships-First-UltraCam-X-/1261

• ISPRS SUMMER SCHOOL U LJUBLJANI ISPRS je skraćenica od International Society for Photogrammetry and Remote Sensing, tj. Međunarodnog društva za fotogrametriju i daljinska istraživanja, i predstavlja nevladinu organizaciju posvećenu razvoju međunarodne suradnje i unaprjeđivanja znanosti, istraživačkog rada, razvoja i edukacije u fotogrametriji, daljinskim istraživanjima i prostorno-informacijskim znanostima te njihovoj integraciji i aplikaciji u znanstvenim disciplinama kao što su kartografija, geodezija, izmjera, prirodne i tehničke znanosti te zaštita i razvoj okoliša. Istaknuti studenti dodiplomskog, a pogotovo poslijediplomskog studija čine također važan dio ovoga društva. S namjerom uključivanja mlađih generacija u ovo društvo, 2004. na kongresu ISPRS-a u Istanbulu ustanovljen je Studentski Konzorcij. Kontinuitet ovog konzorcija je osiguran ISPRS WF VI/5 dokumentom kojim se dokazuje veza između Studentskog konzorcija (SC) i ISPRS-a. Jedan od ciljeva SC-a je organizacija ljetnih škola za studente i mlade istraživače. Svrha ljetne škole je omogućiti intenzivan edukacijski trening od tjedan dana na polju koje ISPRS pokriva.

Svaka ljetna škola ima neku glavnu temu izabranu iz širokog spektra zanimanja ISPRS-a. Sudionicima se nastoji se omogućiti što više demonstracija i praktičnih i laboratorijskih vježbi uz teorijska predavanja i učenje. Ovakvi susreti su i osnova za daljnju međunarodnu suradnju među sudionicima i njihovim fakultetima.

Dosad je održana jedna ljetna škola u lipnju 2005. u Istanbulu. Na temelju ovog dobrog i uspješnog iskustva SC nastavlja organizirati ljetne škole. Ovogodišnja takva škola će se održati u Ljubljani u Sloveniji od 1. do 6. srpnja, a glavna tema je »Teorija i aplikacija laserskog skeniranja« (Theory and Application of Laser Scanning). Za 2008. se planira treća po redu ljetna škola u Nanjingu u Kini, neposredno prije Kongresa ISPRS-a u Pekingu.

Više na: http://www.isprs.org/ i http://www.fgg.uni-lj.si/~/alisec/www/ISPRS_SS_ 2007/INDEX4.HTM

6

- GPS+GLONASS+GALILEO - maksimalna iskoristivost satelita - radio i GSM/GPRS komunikacija - sustav u potpunosti bez kablova

grafit-werbeagentur.de

- magnezijum kućište otporno na udarce i padove

S poji . . . i mjeri.

GEO CENTAR d.o.o. · Nikole Pavića 4 · ČAKOVEC tel. (0 40) 363 299 · faks (0 40) 363 288 · geo-centar@ck.t-com.hr

GR-3 Topconov prijamnik s novom G3 tehnologijom

www.topcon.hr

10 godina Ekscentra Vedran Peran*, ministar financija Ekscentra

Da, dobro ste pročitali, prošlo je okruglih deset godina od izdavanja prvog broja Ekscentra. Nije neka brojka, ali mi geodeti uvijek nađemo razloga za slavlje, pa neka tako bude i sada: slavimo mali jubilej našeg, sada već velikog, Ekscentra! U biti, kad malo bolje pogledam naše današnje sastanke uredništva i kad pročitam kakvi su oni bili generacijama prije, dolazim do zaključka da su većina njih nekakve male fešte. Nekad u prostoriji Studentskog zbora, a većinom u birtijama oko faksa.

Ideja o studentskom časopisu živi na našem Fakultetu od sredine prošlog stoljeća. Prvi korak je napravila generacija iz 1968. godine sa stvaranjem časopisa Rektificirano. Izašlo je svega nekoliko brojeva i časopis se ugasio, onda se čekalo do 1987. i 1988. godine kada studenti ponovno pokreću svoj časopis, ali pod nazivom Novo Rektificirano. Izišla su dva broja, došle ratne godine i sve je opet ostalo samo na idejama.

A sada da vas upoznam sa našim desetgodišnjakom: broj 1 ugledao je svjetlo dana u lipnju 1997. godine, u Zagrebu, naravno. Danas vjerojatno ne biste čitali ovaj broj Ekscentra da nije bilo studenata koji su tada, želeći nešto promijeniti i otrgnuti se od stvarnosti, pokrenuli časopis pod nazivom »Ekscentar«. Neka se ostali urednici ne ljute, iskoristit ću priliku i zahvaliti se prvom uredniku Željku Belobrajdiću i njegovom najužem timu (Almin Ðapo i Damir Buljan) u ime svih studenata koji već godinama uživaju u stvaranju i čitanju našeg Ekscentra. Gospodo velika vam hvala za Ekscentar!

I da nastavim sa upoznavanjem: časopis je od početka bio zamišljen kao studentski, punili su ga stručni članci, kulturni članci, događanja na Fakultetu, intervjui, sportska zbivanja, humor, stripovi i ostale zanimljivosti. Bio je u potpunosti crno-bijel i imao 60-tak stranica. Tiskan je u nakladi od 450 primjeraka. Predviđeno je da izlazi dva put u semestru, ali predviđanja nisu ostvarena i sljedeći Ekscentar je izašao kao dvobroj tek u prosincu 1998. godine. Primjetna je razlika u kvaliteti papira i grafičkoj obradi u odnosu na prvi broj. Da neće biti lako održati Ekscentar na životu dokazuje i to da se na sljedeći broj opet puno čekalo, točnije do svibnja 2001. godine, kada je svjetlo dana ugledao četvrti broj. Promijenila se postava u uredništvu i ovaj broj uredio je Goran Vukšić sa svojom ekipom. Lipanj 2003. donosi nam peti broj Ekscentra, a u uredničkim foteljama sjede Petra Vučica i Domagoj Udiljak. Naklada je nešto manja - 300 primjeraka. Šesti broj izlazi godinu dana kasnije pod palicom iste ekipe. Zatim stvar u svoje ruke uzima kolega Zoran Strižak i izdaje sedmi broj u prosincu 2005. godine. Pod njegovim vodstvom je naklada povećana ponovno na 400 primjeraka i za pohvalu, dobar broj stranica je u boji. Kolega Strižak zatim predaje dužnost glavnog i odgovornog urednika Filipu Biljeckom. Njegovim dolaskom promijenilo se puno toga. Nekako mi je sad nezgodno o ovome pisati (jer sam u međuvremenu i ja postao dio svega ovoga), ali pohvalit ću današnju ekipu koja je izdala kompletan osmi broj u boji i u impozantnih 2200 primjeraka, a cijenu časopisa svela na 0 kuna. Deveti broj, kojeg sada čitate slijedi s još goto[*] Vedran Peran, Usmjerenje: Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: vperan@geof.hr

8

V. Peran: 10 godina Ekscentra - Ekscentar 2007, br.9, str. 8-13

vo dvostruko više primjeraka zbog sve većeg interesa čitateljstva. Odlučeno je da se Ekscentar distribuira zajedno sa Geodetskim listom svim pretplatnicima istog.

Time je časopis (od osmog broja pa nadalje) postao dostupan većini geodetske populacije u Hrvatskoj. Časopis se s godinama nije pretjerano sadržajno mijenjao. Stručni članci su uvijek nastojali obrađivati aktualne teme u struci, članci o studentskim praksama postali su stalna rubrika, pratila su se i događanja na IGSM-u. Jedina mu je zamjerka to što su s godinama, ne našom krivnjom, zabavne članke zamijenjivali oni stručnog karaktera, pa je tako naš Ekscentar postao jedan od vrlo rijetkih tako visoko–stručnih studentskih časopisa na Sveučilištu. Treba naravno priznati da se Ekscentar s godinama pomalo uozbiljio.

Kao dva velika i skoro nepremostiva problema prilikom izdavanja Ekscentra naveo bih financije i nezainteresiranost velikog dijela naših studenata za pisanjem.

Ovaj prvi problem smo jako uspješno riješili kod izdavanja osmog broja, u prilog tome govori i naklada od 2 200 primjeraka, sve stranice tiskane u boji i cijena časopisa od 0 kuna. Financije smo riješili zahvaljujući našim sponzorima i donatorima kojima se od srca zahvaljujemo i nadamo se da će i dalje pomagati ovaj veliki projekt. Molimo vas za razumijevanje i nemojte nam zamjeriti kad vam opet na adresu stigne molba za donaciju ili sponzorstvo časopisa jer jednostavno ne postoji drugo rješenje. Iskoristio bih priliku da pozovem i vas koji nikad niste sudjelovali kroz donacije i sponzorstva da se svojim sredstvima uključite u ovaj veliki projekt (informacije na: ekscentar@geof.hr). Svako ozbiljno geodetsko poduzeće može i mora potpomagati ovakav časopis. On je naše bogatstvo koje moramo njegovati i očuvati. Vjerujte, struka će nam biti zahvalna!

Neke stvari se s godinama ipak nikako ne mijenjaju, pa tako ni zainteresiranost studenata za pisanjem u Ekscentru nije porasla ni uz sve napore koje je svako uredništvo do sada ulagalo. Časopis, unatoč tome što je postao besplatan, vrlo raširen i dostupniji te otvoren svima, nije naišao na bitno veći interes kod studenata. No, moram spomenuti da studenti Geodetskog fakulteta čine svega 15% čitatelja Ekscentra, a 85% čine ostali kolege iz struke, stoga članci općenito nisu problem, no svakako bi u časopisu studenata bilo vrlo lijepo imati i ponešto studentskih članaka.

Budućnost Ekscentra je prema sadašnjim planovima jako blistava. Plan je u sljedećem razdoblju dostići atribut »međunarodni«. Prvi korak je, kao što ste možda primijetili u uvodniku, prijevod većine članaka na engleski jezik. Približavanje svjetskom čitateljstvu nastojat ćemo obaviti predstavljanjem ovog broja studentima na ovogodišnjem IGSM-u u Sofiji i na Međunarodnoj kartografskoj konferenciji u Moskvi. Još jedan od koraka je i objavljivanje članaka studenata iz inozemstva. Plan je i da ubuduće Ekscentar izlazi dva puta godišnje. Ovaj broj dokazuje da je i to moguće. Lijepo sve to zvuči, glavni urednik je pun optimizma i zašto ne pokušati? Malo nas je vjerovalo u uspjeh kada smo si zacrtali preko 2 000 primjeraka u boji za osmi broj, pa smo s oduševljenjem proslavili njegov izlazak. Nadam se da ćemo tako proslavljati i svaki idući izlazak našeg Ekscentra, svaki put s jednom stepenicom više do svojih ciljeva. U svemu ovome trebamo pomoć svakog od vas koji čitate ove retke, bilo u vidu angažmana oko članaka ili u financijskoj potpori jer je njezin nedostatak naša jedina barijera. Entuzijasti koji će voditi Ekscentar će uvijek postojati, međutim financijska potpora je vrlo dinamičan pojam otkad postoji Ekscentar.

Ambicije i ciljevi Ekscentra iz mjeseca u mjesec sve više i više rastu. Ekscentar se napokon odvojio od svakodnevne bitke za preživljavanjem. Ovaj Ekscentar želi nešto više: želi prestati biti teret onima koji ga rade, želi biti jedan i jedinstven, stručan i poučan, želi da ga se čita te želi i mora biti prepoznatljiv izvan zgrade Fakulteta, a i izvan granica Hrvatske. On nije običan časopis, on je ogledalo naše studentske populacije i naše struke. U njega treba ulagati, na njega treba trošiti vrijeme, na njega treba trošiti novac, pa i svoje živce jer je on tradicija koju treba očuvati. Raditi u Ekscentru naša je čast, zadovoljstvo, a i obveza prema struci.

Smatram da je najbolje da o Ekscentru i svi dosadašnji urednici napišu pokoju riječ stoga se njihovo razmišljanje može naći u nastavku. >>

9

Željko Belobrajdić, Almin Ðapo i Damir Buljan 1997.-1999.

V. Peran: 10 godina Ekscentra - Ekscentar 2007, br.9, str. 8-13

Prisjećajući se (ne)davne 1997. godine i prvog broja Ekscentra, najprije nam pada na pamet neopisiva volja i zanos s kojim smo ušli u taj projekt. S nimalo novinarskog znanja, ali s velikim entuzijazmom uhvatili smo se u koštac s pripremom i izdavanjem časopisa studenta geodezije u novijoj povijesti Fakulteta.

Ciljevi koje smo si postavili su bili visoki, ali iznimnim osobnim angažmanom svih studenata koji su zajedno s nama stvarali taj prvi broj i uz bezrezervnu podršku profesora i dekana fakulteta, ispunili smo sva očekivanja i postavili visoke standarde za naše nasljednike (a naši nasljednici svojim ....i ciklički...).

Zadovoljstvo nam je primijetiti kako, unatoč proteklom vremenu i promjenama uredništva, svaki novi broj i dalje plijeni vašu pozornost zanimljivim sadržajem, a osnovna ideja ispreplitanja tema iz svakodnevnog studentskog života, nastave i događanja na fakultetu u kojoj jednako sudjeluju studenti i asistenti i profesori, te stručni radovi i novosti iz struke predstavlja siguran ključ uspjeha.

Ekscentar predstavlja simbol zajedništva i centar studentskih ideja oko kojeg se okupljaju ne samo studenti već i ostali koji su također vezani uz Geodetski fakultet. Pritom ne mislimo samo na nastavnike, već i na sve geodetske inženjere koji su (ne)davno završili lijepi naš fakultet.

Cilj izdavanja ovog časopisa, kao što mu i samo ime kaže, je da bude središte studentske svijesti na našem fakultetu, da sagleda stvari i iz druge perspektive (s ekscentra), da daje informacije studentima o svemu njima bitnom kako bi što uspješnije završili fakultet, vodeći pritom računa da mladi geodetski stručnjak mora stajati čvrsto s obje noge na zemlji, jer naše je zanimanje odgovorno i profesionalno, te da je znanje stečeno na fakultetu najvažnije jer nakon studija količina znanja uvjetuje njegovo bolje ili lošije zaposlenje, ali i da se ne smiju zanemariti i studentske i mladenačke teme koje nisu toliko ozbiljne - ne zaboravite da je to studentski časopis, nedostaje zdrave studenstke za....ncije :) , nedostaju opće studentske teme, kritički osvrti i sl. To su stvari koje čovjeka izgrađuju u drugačijem smislu, daju mu socijalnu notu koja je također prijeko potrebna geodetu, pogotovu pri terenskim radovima, uopće u kontaktu s ljudima, a danas ljudski odnosi i menadžment postaju najvažniji segment poslovanja.

Zato Ekscentar mora biti jednako ozbiljan koliko i neozbiljan, jednako studentski koliko i stručan, i napokon, mora biti GEODETSKI! Slavimo desetu obljetnicu izdavanja Ekscentra i vjerujemo da ćemo zajedno proslaviti još mnogo okruglih obljetnica. ekscentrici: Željko Belobrajdić, Damir Buljan, Almin Ðapo

Goran Vukšić 2000.-2001.

Kaže čovjek da mu u par crtica napišem kako je bilo uređivati Ekscentar u ona vremena. Kako je bilo? Pa bilo je... nenadjedrivo!

Peti kat. Vani mrak. U prostoriji dvije kante, tri stolice i jedna i pol neonka (ona druga polovica stalno žmirka). Dolazi E. »Pa dobro, di si ti? Već je pol jedanajst!« »A sorry, pobjegel mi je vlak pa sam čekal drugi koji ne staje na Zapadnom, pa 10

I tako je CIJELA EKIPA koja je radila na četvrtom broju otišla do tiskare pogledati i pogladiti novi broj. KONAČNO! Kakav je da je, al’ gotov je!!! A bio je dobar!

Poslije smo SVI otišli na pivu ispred dućana proslaviti. Ja sam častio. Dvije runde.

Za nas dvojicu.

V. Peran: 10 godina Ekscentra - Ekscentar 2007, br.9, str. 8-13

sam moral.. »Ma dobro, daj... Si donjel kaj za popit?« »Pa nisam stigo. Kažem ti da...« »Ugh!« »Ok, idem sad. Imaš kaj sitno?« »Evo ti cener pa se snađi.« Sat i pol kasnije: »E, evo me!« »Pa bilo je i vrijeme!« »Ma daj me nemoj! Taman kad sam došo do ulaza je portir otišo u šetnju po zgradi... Za poludit! Čeko sam ga pol ćuke i onda sam skužil da kod R. gori svjetlo u sobi pa sam otišo do njega.

Pustio me kroz prozor unutra pa smo još malo popričali i tak...« »Pa kaj on radi još tu? Jel ti dao članak za temu broja?« »Eno nekaj prčka po gps-u. Reko je da će nam tekst dat drugi tjedan.« »Sr$%&! Pa ovaj tjedan moramo imat temu gotovu da možemo za deset dana ić u tiskaru...« »Ma stignemo...« 5-6 sati kasnije: »Dosta mi je svega! Opet nemrem prebacit ovo u pagemaker i ti glupi hrvatski znakovi!!! $%/%!!! Idem doma! Za dva sata mi počinju vježbe...« »Evo ja još ovo prelomim i onda se idem zavalit na fotelju. Taman za ubit oko do predavanja.« »’Aj bok!« Tri mjeseca kasnije: »Daj, idemo u tiskaru s ovim kakvo god da je!

Ovo više fakat nema smisla! Već pol godine se s ovim natežemo a još...« »Ok, ok! Ajmo sklepat uvodnik i sadržaj i zgotovit sve.« »E, al ovi nam nisu poslali onaj tekst...« »Joj da! Ma daj, napiši ti nekaj pa ćemo stavit umjesto onog...« Tri tjedna kasnije: »E, jučer je navečer zvao lik iz tiskare i rek’o da je danas gotov!« »Daj, ‘ajmo odmah!!!«

Edo, fala ti još jednom... vukscha

Petra Vučica i Domagoj Udiljak 2002.-2004.

Postojala je samo velika želja, energija i volja kada smo se uvalili u avanturu zvanu Ekscentar. Sve je nastajalo u tijeku i realiziralo se korak po korak. Ekscentar je druženje, ideja, to je kontakt, obaveza, rad i izazov. Ekscentar su dani provedeni na petom katu, razgovori, maštanja i kreacije; pisanje, prepisivanje, prepravljanje, krojenje, dizajniranje… Usprkos neizvjesnoj budućnosti Ekscentra (jer ona ovisi samo o vama koji dolazite), svim drugim obavezama i vlastitom neiskustvu, krenuli smo sigurni u ono što radimo jer ako želiš onda i možeš. Radost i ponos - to osjećamo jer smo bili karika u lancu koji se uspješno nastavlja. Sve dobre želje i čestitke onima koji se brinu za Ekscentar.

11

Zoran Strižak 2005.-2006.

V. Peran: 10 godina Ekscentra - Ekscentar 2007, br.9, str. 8-13

Vođenje Ekscentra, koliko god primamljivo i moćno zvučalo, sa sobom nosi niz teških okolnosti u kojima se nađete prije ili poslije, no jedno je sigurno: dođu kad im se najmanje nadate. »Svetu dužnost« sam preuzeo u želji da se okušam u novom izazovu, nastavim tradiciju izdavanja časopisa i da ga jednostavno pokušam učiniti najboljim ikad. U tome sam, vjerujem i uspio.

U bezbroj slučajeva nađete se razočarani od strane ljudi koji vas zavlače, izbjegavaju, lažu, i to je svakako najružnija strana svega. Nađete se u situaciji da se oni koji su to najmanje zaslužili osjećaju stresno radi pritisaka u kojima ste se vi našli. Često nalazite na negodovanja kolega koji su ili ljubomorni na vas ili vam jednostavno hoće napakostiti na ovaj ili onaj način... Neki drugi vas pod raznim krinkama iskorištavaju za svoje »više ciljeve« i probitak u životu. Na te stvari morate biti spremni i na pravi način i objektivno odreagirati, a to je ponekad jako teško ako su emocije unesene u te odnose.

Ali, koliko god ružno zvučalo ovo što sam upravo spomenuo, postoji i jedan svijetli trenutak. Najveća i jedina čast koja vam se ukaže odigra se na dan same promocije časopisa. Trenutak slave koji ste cijelo vrijeme čekali i dan kada ste kolegama i svijetu mogli kazati: »Borio sam se, ali se i isplatilo...« Za Ekscentar mogu komotno reći da je bio jedan je od mojih najvećih izazova tijekom studiranja, a koliko sam ga uspješno položio svjedoči sam po sebi broj 7.

Filip Biljecki 2006.Mjesto urednika povjereno mi je u lipnju 2006. kada me je tadašnji urednik, kolega Zoran Strižak, predložio Studentskom zboru koji me potom imenovao.

Zadatak koji sam dobio bio je po mnogima nešto zahtjevniji: da nastavim ovu tradiciju i da uključim mlađe generacije u rad, što sam sasvim prihvatio. Ipak sam, uz odličnu ekipu (kojima ovim putem zahvaljujem) – zasigurno dio najvećih entuzijasta s fakulteta koji su se okupili u ranu jesen 2006., vjerovao da zajedno možemo ostvariti i puno više ciljeve – da smo u mogućnosti stvoriti nešto veliko, nešto što će nas studente geodezije iznimno promovirati ne samo na Sveučilištu, već i u regiji. Odlučili smo stvoriti časopis poznat i izvan granica fakulteta, list s najvećom nakladom u području geodezije i geoinformatike u regiji i najkvalitetniji te distribucijom i nakladom najveći časopis u RH kojeg izdaju studenti u što nitko nije previše vjerovao na početku. Zbog očitog sukoba interesa ne želim davati mišljenje je li to ostvareno ili nije, pa to ostavljam vama da zaključite na temelju činjenica :-).

No, svaki je početak na svoj način težak i koliko god bili ambiciozni, uvijek započinje najtežim prvim korakom – u našem slučaju prikupljanjem članaka i sponzora. Kako su članci i financije glavno »gorivo« svakog časopisa, u početku je bilo iznimno teško uvjeriti potencijalne sponzore i autore u uspjeh našeg projekta i važnost njihovog doprinosa Ekscentru – no ipak, priznajem da im nitko nimalo ne zamjera oko skeptičnosti, jer nije lako vjerovati u brzu transformaciju iz malog i neperiodičnog časopisa u nešto sasvim respektabilno. Višemjesečni trud i sasvim uobičajeni četverosatni sastanci u TK su urodili plodom i krajem prosinca 2006. iz tiska je izašao tada osmi po redu broj Ekscentra, na koji smo izrazito ponosni. Izdavanje je popraćeno jednom vrlo ugodnom promocijom na Geodetskom fakultetu i časopis, koji je do tada bio relativno nepoznat je distri12

V. Peran: 10 godina Ekscentra - Ekscentar 2007, br.9, str. 8-13

buiran zajedno s Geodetskim listom na 1500 adresa diljem RH i time odredio jednu novu eru za Ekscentar.

Gledajući ovaj Ekscentar kao konačan produkt našeg druženja, razmišljanja i rada, cijela priča možda djeluje idealno, no putem je bilo i nekih razočaranja i nelogičnosti – nažalost uglavnom oko financija.

Sada, kao uvodnik u problematiku, slijedi nagradno pitanje: nije li logično da uvjerljivo najperspektivniji i najuspješniji studentski projekt na jednom fakultetu u velikom dijelu financira matični fakultet ili sveučilište? Nismo nezahvalni dobivenim, no količinom dobivenih sredstava od Fakulteta, veliki ostatak sredstava (cca 85%) smo prisiljeni tražiti u drugim institucijama ili tvrtkama izvan Fakulteta.

Apsurd je da časopis studenata Geodetskog fakulteta u osjetno većem dijelu financiraju tvrtke, a ne sam Geodetski fakultet, koji bi, po nepisanim zakonima zdravog razuma, svakom studentu za dobrobit njegovog obrazovanja trebao omogućiti po jedan primjerak časopisa.

Ovim putem zahvaljujem svim tvrtkama, geodetskim institucijama, nemalom broju nastavnika Fakulteta, a pogotovo njihovim asistentima koji su nas često na razne načine podržavali u našim aktivnostima. Moram pohvaliti i nastavnike s drugih domaćih i inozemnih fakulteta, koji su pozdravili ovu inicijativu i, unatoč tome što nisu povezani s našim faksom, pokazali interes za sudjelovanjem u ovom projektu.

Kako sam sadašnji urednik Ekscentra, navest ću nove i osnovne ciljeve našeg tima. Primarni cilj je da Ekscentar postane međunarodno orijentiran studentski stručni i edukativni časopis s velikom zadaćom promicanja studija geodezije i geoinformatike na Sveučilištu u Zagrebu i hrvatske geodezije u svijetu te stvaranja globalnog community-a studenata geodezije i geoinformatike gdje ćemo baš mi, studenti Sveučilišta u Zagrebu, biti predvodnici. Postizanje tog cilja smo načeli u ovom broju gdje je većina članaka objavljena i na engleskom jeziku u elektroničkom obliku (na 1000 CD-a + na webu) i time je Ekscentar, vjerovali ili ne, najveći časopis kojeg izdaju studenti geodezije i geoinformatike na svijetu. Pod međunarodnim časopisom bih naveo slobodno objavljivanje članaka iz inozemstva (u ovom broju već nekoliko) te njegova distribucija u inozemstvo na engleskom jeziku (samo za inozemstvo relevantni članci). Trebam svakako spomenuti da dežurni dušebrižnici nemaju razloga odmah skočiti na noge, jer Ekscentar (barem dok je ova ekipa ovdje) neće izgubiti svoj identitet časopisa studenata Geodetskog fakulteta u Zagrebu.

Nadalje, spomenuo bih kao cilj poticanje studentskog stvaralaštva, rada i aktivnosti kao i mentorskog rada i dvosmjerne komunikacije između studentaautora i nastavnika pri pisanju članaka. Pozitivni primjeri već postoje i gotovo su uobičajeni zadnjih nekoliko mjeseci. Kao još jedan bitan cilj svakako moram navesti širenje znanja, svijesti i osjećaja zajedništva među studentima te stvaranje jednog medija koji će, bez obzira što ga izdaju studenti, biti zanimljiv svim zainteresiranima u naše znanstvene grane, bili oni studenti, stručnjaci iz privatnih tvrtki, asistenti, profesori ili netko sa strane. Želim zahvaliti i najzaslužnijima bez kojih ovaj projekt ne bi postojao. Stoga, zahvaljujem svim »ekscentricima« koji su od 1997. godine do danas žrtvovali svoje slobodno vrijeme i volju na ovaj projekt, autorima koji su nam sve ove godine povjeravali svoje radove te recenzentima koji su u velikoj većini bez naknade pristali recenzirati radove .

Za kraj bih htio spomenuti: imati svoj kvalitetan studentski stručni časopis zaista je privilegija samo najboljih fakulteta. Međutim, na tako malom fakultetu imati časopis koji je najveći studentski časopis na Sveučilištu, najnakladniji časopis u geodeziji u vlastitoj državi i najveći studentski geodetski časopis na svijetu je zaista iznimna privilegija samo najboljih fakulteta u svom području na svijetu.

13

Iskustva sa izlaganja podataka katastarske izmjere na javni uvid Ines Glavaš* UDK 528.44:336.211.1

Sažetak. Katastarski operat izrađuje se na temelju podataka prikupljenih i obrađenih katastarskom izmjerom, a prije nego katastarski operat uđe u službenu upotrebu vodi se postupak izlaganja na javni uvid podataka prikupljenih katastarskom izmjerom uz istodobno osnivanje ili obnovu zemljišne knjige. Ovaj tekst obrađuje postupak izlaganja sa strane katastarske komisije, s osvrtom na iskustva i probleme koji su uočeni u postupku.

Ključne riječi: katastarska izmjera, identifikacija katastarskih čestica, javni uvid, komisije, prigovor.

1. Uvod U Područnom uredu za katastar Pazin, Ispostava Poreč, u tijeku je više projekata, odnosno katastarskih izmjera. Na području Općine Vrsar izvršena je katastarska izmjera katastarske općine Funtana površine 794 ha, koja je već u službenoj upotrebi i katastarske općine Vrsar površine 1596 ha, koja je sada u postupku izlaganja podataka na javni uvid. Na području grada Poreča u tijeku su katastarske izmjere katastarskih općina Tar, Vabriga, Vrvari i dijelova katastarskih općina Frata i Nova Vas ukupne površine 2.758 ha (Stemberger 2004).

Izlaganje podataka katastarske izmjere na javni uvid obavlja se nakon što izvođač radova (geodetska tvrtka koja je dobila posao putem javnog natječaja) izvrši primopredaju elaborata katastarske izmjere. Središnji ured DGU i nadležni Općinski sud imenuju komisije koje će raditi na izlaganju i izlaganje na javni uvid podataka katastarske izmjere može početi (slika 1).

Slika 1.

Odluka o imenovanju katastarske komisije

2. Pripremni radovi Prije početka izlaganja je potrebno identificirati katastarske čestice stare i [*] Ines Glavaš, ing.geod., Državna geodetska uprava – područni ured za katastar Pazin (ispostava Poreč), e-mail: ines.juric@pu.htnet.hr

14

Slika 2.

Primjer popisnog lista s izjavom

3. Plan izlaganja Plan izlaganja radio se jednom tjedno za sljedeći tjedan, a kasnije za više tjedana unaprijed. Započelo se s pozivanjem fizičkih osoba čije je prebivalište u mjestu izlaganja. Pozive su dostavljali kuriri koje je angažirala Općina Vrsar. Nastavilo se pozivanjem fizičkih osoba čije prebivalište nije u mjestu izlaganja. Pozivi su se upućivali poštom, a isplatu troškova materijala i poštarine izvršila je općina Vrsar. Uz poziv strankama prilagali su se i odgovarajući popisni listovi. Na kraju su pozivane pravne osobe.

4. Postupak sa strankama Pozvana stranka najprije pristupa katastarskoj komisiji. Službenik upoznaje stranku s podacima nove izmjere na način da im se za svaku parcelu daju na uvid katastarski plan, ortofoto snimka, podaci o površini i načinu korištenja, a često i podaci o identifikaciji radi lakšeg snalaženja stranke (DGU 2004).

Nakon izlaganja najčešći su sljedeći slučajevi: 1. Stranka nema prigovor na izložene podatke nove izmjere.

U tom slučaju stranka potpisuje izjavu kojom se slaže s izloženim podacima. Jedan primjerak izjave zadržava katastarska komisija, a drugi stranka (slika 2). Time je posao katastarske komisije gotov. Nakon toga, stranka s izjavom pristupa sudskoj komisiji koja joj predočuje podatke o vlasničkom stanju i upisanim teretima. Stranka sa sudskom komisijom rješava svoja vlasnička i druga prava koja su predmet

upisa u zemljišne knjige.

2. Stranka ima prigovor na oblik i površinu katastarskih čestica (slika 3 i slika 4).

Utvrđuje se je li stranka obilježila međe (čl. 24. st. 3. Zakona) te ovisno o tome i o samoj prirodi prigovora, rješava se na različite načine: • Kad stranka ima prigovor na razliku površine nove i stare izmjere, a obilježila je međe, prigovor se ne prihvaća. Stranci je potrebno objasniti razlog pojavljivanja razlike u površinama te da se razlika ne može ispraviti. Primjedbe stranaka se uobičajeno javljaju kada parcela u staroj izmjeri ima upis površine veći nego u novoj izmjeri.

• Kad stranka ima prigovor na oblik čestice, a obilježila je međe, prigovor se prihvaća. Do pogreške dolazi prilikom obrade podataka kod spajanja lomnih točaka parcele, a u tom slučaju troškove rješavanja prigovora snosi izvođač radova.

• Kad stranka ima prigovor na površinu ili oblik čestice, a nije obilježila međe, prigovor se prihvaća. Stranka iz određenih razloga nije obilježila međe, ali su one obilježene od strane susjednih vlasnika. Prigovor se prihvaća s

time da se stranku upoznaje s obvezom da snosi troškove ponovnog izlaska na lice mjesta, eventualne izmjere i izmjene postojećih podataka.

• Kad stranka nije obilježila međe parcela koje su u staroj izmjeri već formirane, pa je izvođač neki kompleks parcela prikazao kao jednu cjelinu, prigovor se prihvaća. Stranka je obvezna snositi trošak rješavanja prigovora od strane izvođača radova. Ako stranke ne žele formiranje novih parcela, upisuju se kao suvlasnici.

• Kada imamo slučaj izmjene granica između katastarskih čestica fizičkih osoba koje su omeđivanje izvršile u dogovoru, prihvaća se volja stranaka bez obzira što se u identifikaciji pojavio dio susjedne katastarske čestice.

Osim navedenih, postoje i slučajevi da stranka da prigovor na način korištenja, odnosno kulturu. Takvi prigovori su vrlo rijetki, a događaju se uglavnom radi dužeg vremenskog perioda koji prođe od izmjere do izlaganja. Uglavnom se u tim slučajevima radi o sadnji ili vađenju raznih nasada (maslinici, vinogradi, voćnjaci i sl.).

U slučaju uzurpacije općinskog zemljišta, stranci su predočeni podaci o

I. Glavaš: Iskustva sa izlaganja podataka katastarske izmjere na javni uvid - Ekscentar 2007, br.9, str. 14-17

nove izmjere. U ovom slučaju radi se o katastarskim općinama za koje postoje i katastarski operat i zemljišne knjige.

Izrada identifikacije katastarske čestice (k.č.) u pravilu je ugovorna obveza izvođača radova, a ako takva obaveza nije navedena ugovorom, identifikaciju izrađuje katastarski ured (DGU 2005). U postupku izlaganja podataka za k.o. Funtana, identifikaciju k.č. izradio je izvođač radova. Prije poziva stranaka, katastarska komisija provjeravala je ispravnost identifikacije te ju po potrebi izmijenila. Postupak provjere identifikacije obavljao se usporedno s izradom plana izlaganja.

15

Slika 4.

Zapisnik koji sastavlja izvođač radova prilikom uviđaja I. Glavaš: Iskustva sa izlaganja podataka katastarske izmjere na javni uvid - Ekscentar 2007, br.9, str. 14-17

16

utvrđenoj uzurpaciji (površina, oblik).

Predstavnik Općine utvrdio je cijenu otkupa prema prethodno određenom cjeniku Općine, koji je određen po zonama od strane građevinskog vještaka angažiranog od Općine Vrsar, a sve u skladu s važećim urbanističkim planovima. Stranka se izjasnila je li zainteresirana za otkup uzurpiranog zemljišta ili zamjenu. Kada je stranka bila zainteresirana za otkup uzurpiranog zemljišta, zahtjev stranke proslijedio se općinskom poglavarstvu na usvajanje.

Nakon toga je potpisan predugovor.

Ponovnim dolaskom s potrebnom dokumentacijom stranka se upisala u zemljišne knjige. Kod obročnog plaćanja upisivao se teret do izvršenja obveze u cijelosti. Kad stranka nije bila zainteresirana za otkup uzurpiranog zemljišta, općina Vrsar se knjižila kao suvlasnik u površini koja odgovara uzurpiranom dijelu ili se dao prigovor da se izvrši izdvajanje uzurpirane površine kao zasebne čestice koja se upisuje na Općinu. Kada je stranka bila zainteresirana za zamjenu, rješavanje uzurpiranog

Slika 3.

Primjer prigovora

zemljišta vršilo se zamjenom zemljišta ili kombinacijom zamjene i otkupa ostatka (kombinacija se najčešće koristila kada prometnice u vlasništvu općine nisu imovinski riješene). Prilikom rješavanja uzurpacija uvelike je pridonijela predstavnica općine Vrsar koja je svakodnevno bila prisutna na izlaganju, bila je upoznata s planom izlaganja te je unaprijed znala o kojim se uzurpacijama radi.

Postupak izlaganja identičan je za pravne kao i za fizičke osobe. Kod pravnih osoba imali smo karakteristične slučajeve koji su se dogodili zbog nesređenih imovinsko-pravnih odnosa. U postupku izlaganja katastarske izmjere pravne osobe kao i fizičke, imale su mogućnost rješavanja imovinsko pravnih odnosa s fizičkim osobama, pravnim osobama, općinom ili državom. Uglavnom se radilo o sluča-

jevima kada su fizičke ili druge pravne osobe vlasnici parcela unutar autokampova, vlasnici parcela preko kojih prelaze ceste unutar turističkih kompleksa i slično. Kada se unatoč produženju roka nije postigla nagodba, izvršio se upis pravnih i fizičkih osoba u suvlasničkom omjeru na katastarskim česticama nove izmjere.

Kada su vlasnici čestica općina, Republika Hrvatska ili Hrvatski fond za privatizaciju, međe uglavnom nisu obilježene. Tada se izlaganje i rješavanje upisa obavljalo na sljedeće načine: • kada se radi o parcelama koje su prema identifikaciji stare i nove izmjere već bile upisane na pravne osobe, upis se izvršio u cijelosti • kada se radi o kompleksima unutar kojih su upisane i fizičke osobe, izračunali su se suvlasnički dijelovi, te su pravne osobe knjižene kao suvla-

5. Rješavanje prigovora Katastarska komisija vodi knjigu prigovora i knjigu žalbi. Izvođač radova po stavljenom prigovoru obavlja terenski uviđaj. Na licu mjesta vrše se mjerenja i rade dopunske skice (slika 5) te se sastavlja izvješće o terenskom uviđaju (slika 4). Dopunske skice mjerenja služe za unošenje podataka u elaborat katastarske izmjere (DGU 2004).

Slika 5.

Primjer dopunske skice izmjere po prigovoru

6. Zaključak Iskustva stečena u postupku izlaganja na javni uvid katastarske izmjere za katastarsku općinu Funtana jako su dragocjena. Iz tih iskustava uočeno je da bi se moglo mnogo toga poboljšati da bi se postupak izlaganja olakšao i skratio. Donijet je zaključak da bi identifikaciju katastarskih čestica trebao raditi katastarski ured jer se iza identifikacije koju je izradio izvođač radova obavlja kontrola iste i time se gubi vrijeme. Prilikom izmjere izvođač prikuplja podatak o nositeljima prava na zemljištu na licu mjesta, odnosno na terenu, a ti su podaci uglavnom dosta nepotpuni i nedovoljni za izlaganje. Na izlaganje se pozivaju i osobe koje su upisane u katastru i zemljišnim knjigama, a njihovi se podaci moraju ručno upisivati, odnosno prepisivati prilikom izrade plana izlaganja. Prema tome, potrebno je poboljšati softversko rješenje koje se koristi za izlaganje i povezati potrebne podatke. Vrlo je bitan angažman predstavnika jedinice lokal-

ne samouprave, suinvestitora u svim fazama katastarske izmjere, a naročito u dijelu izlaganja podataka izmjere.

S obzirom na to da se pravne osobe redovno ne javljaju na prvi poziv i ne obilježavaju međe svojih katastarskih čestica odnosno kompleksa, potrebno ih je uključiti u pripremne radove prije izmjere, a naročito u postupku obilježavanja čestica. Planom izlaganja treba predvidjeti da se pravne osobe pozivaju u samom početku izlaganja, čime se i u slučaju neodazivanja ne gubi vrijeme i produžava postupak izlaganja, naročito uz paralelno pozivanje fizičkih osoba. Ova iskustva korištena su u pripremnim radnjama za izlaganje podataka katastarske izmjere katastarske općine Vrsar, čije je izlaganje u tijeku.

Katastarska izmjera katastarske općine Funtana jedna je od prvih koja je u službenoj upotrebi.

U Republici Hrvatskoj trenutno je u tijeku veći broj katastarskih izmjera, a izmjena stečenih iskustava svakodnevno doprinosi u daljnjem radu.

Literatura • DGU, Središnji ured (2004): Uputa – Izlaganje na javni uvid podataka prikupljenih katastarskom izmjerom, Klasa: 932-04/04-01/03, Urbroj: 54101-04/1-04-01 od 16. prosinca 2004. godine.

• DGU, Središnji ured (2005): Uputa – Identifikacija katastarskih čestica, Klasa: 932-04/05-01/18, Urbroj: 541-042/02-05-3 od 29. srpnja 2005. godine.

• Pravilnik o izlaganju na javni uvid podataka utvrđenih katastarskom izmjerom i katastarskim klasiranjem zemljišta, Narodne novine 41/1978.

• Stemberger, R. (2004): Prezentacija »Izlaganja na javni uvid podataka katastarskih izmjera na području Istarske županije«, Valbandon.

• Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, Narodne novine br.

128/1999.

I. Glavaš: Iskustva sa izlaganja podataka katastarske izmjere na javni uvid - Ekscentar 2007, br.9, str. 14-17

snici s fizičkim osobama • kad je pravna osoba tražila da se izdvoji zasebna parcela kako bi se upisala u samovlasništvo, ista je podnijela prigovor koji se proslijedio izvođaču na rješavanje.

Experiences with cadastral survey data put on the public opinion Abstract. Cadastral elaboration is made based on data collected and processed from cadastral surveying, and before it becomes official the procedure of cadastral survey put on the public opinion must be done with simultaneously establishing new or renewal of land registry. This text is describing the procedure of cadastral survey put on the public opinion from the view of cadastral staff committee, reviewing obtained experience and problems that came through the procedure.

Keywords: cadastral surveying, comparison of cadastral parcel in the old and new cadastral surveys, public opinion, committee and request.

Prihvaćeno/Accepted: 23.04.2007.

17

Specifičnosti parcelacijskog elaborata kod izgradnje stambenog naselja Tomislav Sabolov*

UDK 528.441.2:711.58(497.5)

Sažetak. U ovom radu prikazane su specifičnosti parcelacijskog elaborata na primjeru izgradnje stambenog naselja »Odranska Zavrtnica«. Osvrt na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju napravljen je radi nemogućnosti provedbe parcelacije bez lokacijske dozvole. To ujedno predstavlja problem u odnosu na Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kako je obrazloženo u radu. Zakon o državnoj izmjeri i Katastru nekretnina važan je, između ostalog, za izradu geodetskih elaborata, a Zakon o Zemljišnim knjigama govori o provedbi istih u gruntovnici.

Ključne riječi: parcelacija, parcelacijski elaborat, Katastar nekretnina, Zemljišna knjiga.

1. Uvod Unatoč velikom trudu koji se ulaže u program sređivanja zemljišnih knjiga u Republici Hrvatskoj, stanje je još uvijek dosta nesređeno, dok je sa katastrom zemljišta problem nešto manjeg opsega. U vrijeme velikih investicija, izgradnje velikih trgovačkih, športsko-rekreacijskih centara, stambeno-poslovnih naselja, raznih tipova apartmanskih naselja i sl., nailazimo na permanentnu problematiku a to je neodržavanje stvarnog stanja na terenu s onim u zemljišno-knjižnom ulošku, kao i potrebni vremenski period za provedbu novonastalih promjena na predmetnim nekretninama. Novona-

stale promjene utvrđene su na samom terenu geodetskom izmjerom, iz čega su vidljive promjene u pogledu broja, položaja, oblika, načina korištenja, namjeni i površini katastarske čestice te položaja, oblika i načina uporabe zgrada te izvješću koje sadrži potpise stranaka ili predstavnika stranaka koji su bili nazočni geodetskoj izmjeri. U većini slučajeva, na mnogim izgrađenim i neizgrađenim česticama postoje dva ili više suvlasnika koji su upisani u odgovarajućim suvlasničkim omjerima, a susrećemo i čestice na kojima postoje suvlasničke zajednice.

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN br. 100/2004) propisa-

[*] Tomislav Sabolov, ing. geod., Geomjer – Sesvete, Ninska 11C, e-mail: tomislav.sabolov@zg.t-com.hr

18

no je da se parcelacija zemljišta unutar građevinskog područja može provoditi samo u skladu s lokacijskom dozvolom, detaljnim planom uređenja ili rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, a koje izdaje nadležni ured temeljem prethodno izrađenog idejnog rješenja s prijedlogom parcelacije.

Nakon pravomoćne lokacijske dozvole, pristupa se izradi parcelacijskog elaborata temeljem navedene dozvole te provedbi istog u katastarski operat i Zemljišnu knjigu, a u većini slučajeva potrebno je još izraditi uredovno izvješće za ispravak površina u popisnom listu zemljišnoknjižnog uloška ili napraviti usklađenje zemljišne knjige s katastrom.

X

X

2545/7

X X 2544/5

2. Parcelacija

X

Parcelacija je postupak kojim obavljamo: • dijeljenje jedne ili više parcela na temelju urbanističkih uvjeta, ako se predmetna parcela nalazi unutar zone građenja • dijeljenje jedne ili više parcela na temelju stvarnog stanja uživanja na terenu, ako se predmetna čestica nalazi van zone građenja za što je potrebna potvrda nadležnog ureda za prostorno ODRA uređenje.

2437 Dakle, da bismo proveli postupak parcelacije prema lokacijskoj dozvoli, moramo izraditi prijedlog parcelacije koji dostavljamo projektantu, koji, sukladno tome, izrađuje idejno rješenje, a ono je prethodnica lokacijske dozvole.

U praksi se pokazalo da je kod velikih zahvata na terenu uvijek potrebno obaviti geodetsku izmjeru zbog kasnije podloge za projektiranje, a i zbog usporedbe stvarnog stanja na terenu sa stanjem na katastarskim planovima.

X X

X

2543/3

X

X X

X

X

2541/2

X

2543/4

X

2542/3

S

X X

2546/2

25

2538/2

X

2537/4

2545

/2 2545/3

X

43

14

23

X

OD

RA

X

2436 X

243

/1

2543

/1

2542

2421

/1

2427

X

2422

2424

X

/1

2423

X

2537/3

X

X

X

X

2539/3

X X

2435 X

X

2550

/1

2431

9

2552/2

2535

X 2545/4

/1

0

2547

X

2544/2

243 X

X

X

X

X

2533

X

X

X

X

X X

X X

X

X

2550

/2

2542/2

X

2547/2

X 2545/5

X

X

2543

/2

2544/3

2537/2

X

X

2539/1

X X

X

2538

X

/1 2537

X

X

2552/1

/1

X X

2549

2536

X

X

X

X

X

2545/6

X

X

X

X

X /1

X X

X

X

X X

X

2545/7

X

X

X

X

X X

X

2543/3

X

/1

2541

X

X

433/2

2544/5

431/5

X

X

X

104X 6 X

X

2541/2

2543/4 2542/3

433/1

RA

2538/2

2545

/2

X X

434/2

432/1

X

X

429/3

X X X

X

X

S

X

X X X X

443

431/2

X

X

440/1

X

439

428/1

434/3 435/2

X X

X

444

X

X X

432/3

X X

X X X X

X

X

433/6

433/1

X X

OD

RA

435 /1

X

X X X

X

6

436 /1

X

XXX

X 104 434 /1

X

X

433/2

437 /1

X

431/5

430

/1

434/4

X

433/5

442 /1

441

0

X

432/4

433/4

X

X X X

243

X

431/3

2423

438/1

431/4

X

2422

2424

2431

X X

ICA

2421

X

436/2

2437

TN

442/2

2

243

432/2

428/2

427

431/1

433/3

ZA VR

X

X X X 2427

2435

KA

438/2

X

2433

ODRA

NS

2537/4

438/3

X

2436

OD

NS

KA

438/2

438/3

X

X

X

445/2

2548/2

X XX

S

446/1

X

2457

X

445/1

X

436 /1

X X

432/3

X

X20

X

X X

X

434 /1

2548

435 /1

2550

X

2544/4

/3

X

X

X

X

ZA VR

TN

ICA

442/2

435/3

434/2

440/2

442 /1

X 503

X

441

431/1

433/3

432/1

436/3 4

431/4

3

435/4

X

432/2

434/5

428/2

427

X XX X X X X X X X X X 437/2 Slika 1. Isječak iz diobnog nacrta za katastar X XX X XXX X X X 436/2

/2

2534

X

X

2551

Parcelacijski elaborat je vrsta geodetskog elaborata koji je izrađen u skladu s geodetskim propisima i na način da se može koristiti za potrebe katastra zemljišta, te odgovarati svrsi za koju je izrađen (NN br. 128/1999.).

Kada se geodetskim elaboratom formiraju nove međe i druge granice, te se kao takve na terenu i obilježe, a koje su definirane dokumentima nadležnih tijela kao što je lokacijska dozvola, detaljni plan uređenja ili rješenje o utvrđivanju građevne čestice, tada se takav postupak naziva parcelacija zemljišta, odnosno parcelacijski elaborat.

Prije nego što se krene u izradu parcelacijskog elaborata, kao i kod svih drugih geodetskih elaborata, a temeljem zahtjeva naručitelja posla, potrebno je prikupiti sve relevantne podatke koji su potrebni radi izrade 429/1 istoga, kao što su: • prijepis katastarskih podataka • zadnji nacrt za predmetne čestice X 429/2 • mreža geodetske osnove i ODRANSKI • zemljišno-knjižni izvadci.

XX 430/2

ICA

17

2544

X

2546

2551/1

Nakon što je naručitelj ishodio lokacijsku dozvolu, može se pristupiti izradi parcelacijskog elaborata.

TN

2545/1

VIJENAC

VIJENAC

ZA VR

2539/2

X X

3. Parcelacijski elaborat ODRANSKI 2458

KA

2

2550/4

2433

NS

T. Sabolov: Specifičnosti parcelacijskog elaborata kod izgradnje stambenog naselja - Ekscentar 2007, br.9, str. 18-21

X

X

X X

19

4. Provedba elaborata

grada, graditeljstvo komunalne poslove i promet da je parcelacijski elaborat izrađen prema idejnom rješenju koje je sastavni dio lokacijske dozvole. Da bi elaborat bio provediv, potrebno je još izraditi diobni ugovor, koji određuje odnose između suvlasnika prema izrađenom diobnom nacrtu. S obzirom da su to pravni poslovi, potrebno je angažirati odvjetnika te uz suradnju s njim pravilno sastaviti diobni ugovor koji se

12 ka T2

Ovakav parcelacijski elaborat podliježe pregledu i potvrđivanju od strane nadležnog Ureda za katastar i geodetske poslove. Budući da je tehnički dio elaborata ispravno izrađen i da prilikom pregleda nisu konstatirane pogreške, slijedi još potvrđivanje od nadležnog gradskog ureda G4503 za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju

0

.9

15

.1

1

X 33

.6 4

15

X

X

26 3.

69 31 30 27 29 28 32

25

Posjednici: 1

1.75

2546/2

X

1.03 0.85 0 .8

X

Hojan (Juraj) Danijel Odra, Odranska Zavrtnica 11

50 .8

5

.9 7

17

23

1.24

34

35

20

S

2 Fučkala (Josip) Miroslav Odra, Odranska 100 3 Fučkala (Josip) Miroslav 3383/4982 Zagreb, Odranska 100

25

X

Kultura:

32

8.

or Oranica

X

43

14

6

.8

13

48.9

put

5

13

23

23

7

42.9

9

9

X

9

59.9

9

X

189

7.00

0

13

7.00

3

.51

188 19.1

2544 /1

2543 /1

X

5.00

172

180

or 18

178

10

3

5.00

12

1

52.8

181

26.0

X

55.6

2550/4

2542 /

or

2545/1

179 1.

23

182

1.0

9

X

X

183

184

or

175

or

31.8

or

6

174

X 185 13.2

3

10.4

0

3

10.7

or

2546 /1

X

186

5

34.1

8.51

14

19

7.78

187

X

X 170

172

18

X 0

or

7.93

4.25

173

X

12.6

169

50.0

0

X

or

or

X

7

X 39.5

0

255

39.3

0/ 1

12

19

X

2552/2 82.4

50.0

0

2545/4 2547 /1

18

0

3

2544/2

16 163 0.26 164

5.07

165

X X

8.52

166

X

X

161

X

or

X

8.50

X

34.1

0

160

5.09

162

50.0

13

or

X

X

X

159

0.26

8.56

167 12.6

5

X

168

X

X

34.0

4

158

0.1

2

or

Slika 2. Isječak iz skice mjerenja zemljišta

4

13.3

157

1.5 6 1.

156 5 155 6 154

X

1.56 1.56

6

255 0/2

153

2542/2

152

or

X put

or 50.0

2545/5

or

10

X

1

2547/2 0

50.0 0

50.0

0

177

X

X

9

2.50

8.57

171

2.6

4.96

176

14.7

20

24

dv

2545/3

84.0

T. Sabolov: Specifičnosti parcelacijskog elaborata kod izgradnje stambenog naselja - Ekscentar 2007, br.9, str. 18-21

Problematiku i izradu parcelacijskog elaborata pokušat ću predstaviti na primjeru izgradnje stambenog naselja »Odranska Zavrtnica«.

Tehnički dio elaborata nije predstavljao toliki problem kao imovinsko-pravni dio. Naime, kako je naručitelj posla imao ugovor s bankom o financiranju projekta u fazama, tako je postojao samo predugovor o kupnji, što je bio dovoljan pravni interes za izdavanje lokacijske dozvole, izradu i provođenje parcelacijskog elaborata, a time i za formiranje novih katastarskih čestica, dok je vlasništvo i posjedništvo ostalo nepromijenjeno. Sukladno toj činjenici, velikom broju čestica, neskladu između Zemljišne knjige i katastra, broju suvlasnika s njihovim pripadajućim ulaznim suvlasničkim omjerima, razlikama u podacima poput imena i adresa posjednika i vlasnika, te formiranju još većeg broja čestica, bilo je potrebno ispravno izračunati suvlasničke omjere na novoformiranim česticama, a da se pri tome ne ošteti pripadajući suvlasnički udjel u predmetnim česticama. Nakon obračuna površina novoformiranih čestica iz koordinata detaljnih točaka analitičkom metodom izračuna, slijede dolje navedene radnje po sastavnim dijelovima elaborata.

Sastavni dijelovi parcelacijskog elaborata su: • Diobni nacrt (slika 1) s iskazom čestica • Skica mjerenja (slika 2) • Položajni opis novopostavljenih geodetskih točaka • Račun poligonskih vlakova • Skica poligonske mreže • Tahimetrijski zapisnik • Popis koordinata stalnih točaka geodetske osnove i detaljnih točaka • Račun površine katastarskih čestica iz koordinata detaljnih točaka • Obračun površina čestica • Prijavni list za katastar • Prijavni list za Zemljišnu knjigu • Tehničko izvješće s navedenom geodetskom opremom i programima korištenim za mjerenja, obradu podataka i kartiranja • Izvješće o utvrđivanju postojećih međa i drugih granica, te o novom razgraničenju • Zahtjev za provedbu elaborata.

1

5. Zaključak U ovom zaključnom dijelu osvrnuo bih se na neke od problema koji se javljaju pri provedbi elaborata. Jedan od problema je sporost, ponekad i neefektivnost birokratskog aparata, te dugačak vremenski period za provedbu upravnog postupka na jednostavnim elaboratima, a posebno na projektima većeg opsega.

U praksi se pokazalo da je dinamika provedbe dosta spora i nemoguće je čekati jer su rokovi zadani te postoji cijeli niz lančanih radnji koje treba provesti i napraviti, zbog čega se često događa da se elaborati u više navrata nadovezuju na još neprovedene elaborate, te kada nekoliko godina kasnije dođu na red za provedbu u zemljišnim knjigama, nerijetko se dogodi da je zbog sitne administrativne pogreške isti neprovediv. Što se tiče sređivanja Zemljišnih knjiga i rješavanja imovinsko-pravnih pitanja, pokazalo se da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju donio određenu konfuziju u rješavanju istoga. Kroz na-

vedeni primjer nisu se mogle primjetiti manjkavosti istog Zakona jer se tu radilo o formiranju novih parcela. Naime prema ranijoj zakonskoj regulativi postupalo se na isti način, tj. tako da se građevinske parcele formiraju prema važećim urbanističkim uvjetima. Velike probleme, pa čak i nemogućnost da se dođe do konačnog rješenja koje bi zadovoljilo naručitelja posla, susrećemo kada je potrebno izdvojiti istoga iz suvlasničke zajednice. Situacija se dodatno otežava ako se predmetna čestica nalazi dijelom u građevinskoj, a dijelom u zelenoj zoni urbanističkog plana, ili u građevinskoj zoni, ali pod detaljnim planom kojeg se čeka po nekoliko godina, ili kada dio parcele koji je predmet kupoprodaje ili darovanja ne zadovoljava kriterije prostornog plana u smislu površine ili dimenzija i sl.

U ovakvom slučaju svaki dio tretiramo posebno, dok neke slučajeve, ako se radi o urbanom dijelu stranke, upućujemo na izradu etažnog elaborata – etažiranje. Problem već počinje sa starom katastarskom podlogom u M 1:2880, što je relativno sitno mjerilo za urbaniste i teško je na takvoj nekvalitetnoj podlozi formirati novu parcelu prema urbanim pravilima a da se ne poremeti postojeće stanje na terenu koje bi bilo u čistoj suprotnosti s uživanjem na parceli. Naravno, naručitelj posla zajedno s ostalim suvlasnicima ulazi u koliziju s prijedlogom formirane čestice jer je višegeneracijsko uživanje sasvim drugačije, što dovodi do nemogućnosti rješavanja predmeta ili njegove privremene odgode. Mnogo

je sličnih primjera gdje posjednici želeći riješiti netransparentno stanje u Zemljišnim knjigama i ostvariti svoja vlasnička prava na svojim posebnim dijelovima parcela prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/1996), za što im je potreban geodetski elaborat za rješavanje imovinsko-pravnih pitanja (kojeg po izmjenama i dopunama navedenog Zakona zamjenjuje parcelacijski), nisu u mogućnosti riješiti u svoju korist i ostvariti svoja vlasnička prava na novoformiranim katastarskim česticama.

Ipak, uz bolju suradnju struke, birokratskog aparata i zakonske regulative moguće je olakšanje postupka izrade, pregleda i provedbe ponajprije radi samih stranaka, koje bi tako i lakše ostvarile svoja stečena prava.

Literatura • Narodne novine (1996): Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, 91.

• Narodne novine (1996): Zakon o Zemljišnim knjigama, 91.

• Narodne novine (1999): Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, 128.

• Narodne novine (2004): Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, 100.

Slika u naslovu članka: projekt stambeno poslovne građevine Odranska Zavrtnica, autor Ura2, izrađen 2006. godine.

T. Sabolov: Specifičnosti parcelacijskog elaborata kod izgradnje stambenog naselja - Ekscentar 2007, br.9, str. 18-21

zajedno s prijavnim listom za zemljišnu knjigu, potvrđenim diobnim nacrtom te prijedlogom za upis urudžbiraju u zemljišno-knjižnom odjelu nadležnog Općinskog suda radi provedbe istoga. Rezultat provedbe elaborata s pripadajućim diobnim ugovorom morao bi biti identičan onome kakav je prikazan u iskazu čestica te kao takav upisan u vlasnički list zemljišnoknjižnog uloška.

Specificity of the parcelation study with the construction of a residential settlement Abstract. This work shows the specifications of a parcelation study in the case of constructing the residential settlement »Odranska Zavrtnica«.

An overview of the Law on alterations and additions of the Law on space management is made because of the inability of implementing parcelation without a location permit.

This also presents a problem with the Law on ownership and other real rights which are stated in the work. The law on state measurements and the cadastre of real-estate is important, among other things, for the production of geodesic studies, and the Law on land records talks of the implementation of this in the land records.

Keywords: lot, lot elaborate, land office, land book.

Prihvaćeno/Accepted: 23.04.2007.

21

Analiza prednosti korištenja mikrokontrolera SiRFStarIII za potrebe navigacije u urbanim sredinama Filip Biljecki

*

i Marko Pavasović

**

UDK 629.783.05:681.5:711.4(497.5)

Sažetak. Proteklih nekoliko godina tržište navigacijskih uređaja doživjelo je svoj najveći procvat - svakodnevna prisutnost navigacijskih uređaja nikad nije bila veća. Međutim, zbog sve većeg stupnja korištenja navigacijskih uređaja u urbanim sredinama, kao i građevinske ofenzive na iste, javlja se standardni problem GPS sustava slabi signal koji vodi do manje točnosti i dugo vrijeme prvog fiksiranja rješenja pozicije (engl. Time To First Fix, TTFF). Radi poboljšanja situacije tvrtka SiRF Technology Holdings, Inc1 je proizvela novi čipset SiRFStarIII koji se odlikuje većom osjetljivošću, kratkim TTFF-om i predstavlja najnovije dostignuće u satelitskoj navigaciji. U radu se analizira prednost korištenja SiRFStarIII čipseta u urbanim sredinama kroz nekoliko praktičnih testova na području Grada Zagreba.

Ključne riječi: GNSS, GPS, navigacija, mikrokontroler, SiRFStarIII

1. Uvod Od početka civilizacije, ali i života općenito, zadaća prijevoza je predstavljala vrlo bitnu komponentu svakog pojedinca i djelatnosti. Ovaj vrlo važan segment života pak nije bilo moguće zamisliti bez starog umijeća i djelatnosti - navigacije koja je otpočetka predstavljala pravi brand i djelatnost rezerviranu za tadašnje učene ljude.

Upravo je navigacija na moru omogu-

ćila pronalazak Amerike i novih prekooceanskih putova. Danas navigacija po osnovnoj filozofiji nije bitno drugačija od njezinih početaka, međutim, pravu novost predstavlja ogroman broj korisnika zbog sve manjih troškova navigacijskih sustava, drukčijeg pristupa korisniku i jednostavnosti, što dakako treba zahvaliti tržištu navigacijskih proizvoda i mogućnosti stalne primjene navigacijskih sustava u svakodnevnom životu i širokom broju djelatnosti.

Danas navigaciju 21. stoljeća više nije moguće zamisliti bez korištenja komponenti skupa Global Navigation Satellite System (GNSS). GNSS je naziv za satelitske navigacijske sustave koji služe za određivanje geografskog položaja na globalnoj razini. U vrijeme pisanja ovog rada jedini potpuno funkcionalni GNSS je Navigation Satellite Timing And Ranging Global Positioning System (NAVSTAR GPS) razvilo Ministarstvo obrane Sjedinjenih Ame-

[*] Filip Biljecki, Preddiplomski studij geodezije i geoinformatike, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: fbiljecki@geof.hr [**] Marko Pavasović, Usmjerenje: Satelitska i fizikalna geodezija, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: mpavasovic@geof.hr [1] [2] [3] [4]

22

SiRF Technology Holdings, Inc., San Jose, California, SAD; (http://www.sirf.com/) United States Department of Defense; (http://www.defenselink.mil/) Russian Space Force (http://www.mil.ru/eng/1862/12068/12088/12224/index.shtml) European Space Agency (http://www.esa.int/)

Slika 1.

Navigacijski uređaj RoadMate 2200T proizvođača »Magellan«; (URL-1)

2. Kategorizacija navigacijskih uređaja i korisnika Određivanje koodrinata položaja točaka je jedna od temeljnih zadaća geodezije. Dvije su potrebe određivanja položaja u geodeziji, i to u svrhu pozicioniranja i u svrhu navigacije.

Pod pojmom navigacija podrazumijevamo održavanje zadanog smjera gibanja preko trenutačnog određivanja

položaja nekog objekta, tj. određivanje trajektorije gibanja nekog objekta. Pozicioniranjem određujemo koordinate položaja jedne ili niza konkretnih točaka u prostoru. Neophodno je spomenuti da je navigacija poseban slučaj pozicioniranja i time je ovu distinkciju teško definirati.

Pozicioniranjem se određuju točnije koordinate položaja, no sam proces vremenski traje duže, za razliku od navigacije, gdje vrlo precizan položaj najčešće nije presudan. Prema toj potrebi, kroz povijesni razvoj uređaja GNSS su se pojavila dva relativno različita tržišta uređaja za određivanje položaja putem GNSS-a: • uređaji za svrhu pozicioniranja (najčešća primjena u geodeziji) • uređaji za svrhu navigacije (vrlo široka primjena) Prvo navedeno tržište manje je od tržišta za potrebe navigacije, međutim cijene uređaja nekoliko su desetaka puta više od cijena uređaja za navigaciju. Možda i proporcionalno tome standardna devijacija određivanja koordinata geografskog položaja kod uređaja namijenjenih pozicioniranju je nekoliko desetaka puta manja od uređaja namijenjenih navigaciji. U ovom radu, kao što i dijelom otkriva ciljani uvod, koncentrirat ćemo se na drugu skupinu korisnika - korisnike s navigacijskim potrebama.

Velika većina korisnika iz navedene skupine je civilnog karaktera i uglavnom je čine korisnici cestovnih prijevoznih sredstava, nautičari, korisnici za osobnu navigaciju (orijentacija po naseljima, navigacija u prirodi - npr. planinarenje, biciklizam, itd.).

3. Problemi u urbanim sredinama U vrijeme pisanja ovog rada gotovo svi spomenuti korisnici koriste američki sustav GPS i kompatibilne mu navigacijske uređaje. Ogroman broj navigacijskih uređaja koristi se u urbanim sredinama, gdje je Line of Sight (LoS)5 prema GPS satelitima kao ključan uvjet za kvalitetan prijam i time točniji položaj vrlo onemogućen zbog urbanih prepreka - visoki građe-

vinski objekti, visoka vegetacija i veća koncentracija elektromagnetnog prometa i smetnji. Naravno, kod vozača cestovnih prijevoznih sredstava pritom mora se uzeti u obzir i prepreka samog vozila (najčešće, vjetrobransko staklo metalizirano zbog zaštite od UV zračenja).

Smanjenjem broja »vidljivih« GPS satelita i slabim signalom iz »vidljivih« GPS satelita konačni produkt - geografski položaj korisnika, odnosno GPS prijemnika, je iz gore navedenih razloga, s obzirom na mogućnosti prijemnika, relativno nepouzdan i sam kontinuitet održavanja stalne veze sa satelitima nije sasvim stalan. Ne treba zaboraviti ni tzv. efekt multi-pathing, koji je itekako prisutan u urbanim sredinama. Multi-pathing je neželjeno primanje istog signala više od jednom (zbog reflektiranja elektromagnetnih signala odaslanih s GPS satelita od građevinskih objekata), no ipak se zbog cilja članka neće više spominjati.

4. Mikrokontroler SiRFStarIII i njegove prednosti Centralni dio svakog GNSS prijemnika je mikrokontroler. Mikrokontroler je najjednostavnije definirano - računalo na čipu (mikrokontroler ne treba miješati s pojmom mikroprocesora koji je sastavni dio mikrokontrolera). Kad je riječ o GPS uređajima, mikrokontroleri su dio GPS prijemnika odgovorni za interpretaciju signala s GPS satelita i računanje položaja prijemnika, stoga se posebna pozornost treba obratiti proizvodnji mikrokontrolera GPS prijemnika. GPS mikrokontrolere proizvodi tek nekoliko proizvođača na svijetu koji ih potom prodaju proizvođačima navigacijske opreme.

Prema tome, danas se često mogu susresti dva navigacijska uređaja različitog proizvođača koji imaju isti središnji dio.

SiRFStarIII je najnoviji GPS mikrokontroler kojeg je proizvela, u tom području vrlo poznata, tvrtka SiRF Technology Holdings, Inc.6 iz Kalifornije, SAD. Čip predstavlja do sada najveće dostignuće u tom području, najviše iz razloga što je SiRFStarIII konstruiran s ciljem da ispravi opisane nedostatke

F. Biljecki, M. Pavasović: Analiza prednosti korištenja mikrokontrolera SiRFStarIII za potrebe navigacije u urbanim sredinama - Ekscentar 2007, br.9, str. 22-28

ričkih Država2 i predstavlja globalno javno dobro. U fazi razvoja za potpunu operabilnost je i sustav Global’naya Navigatsionnaya Sputnikovaya Sistema (GLONASS), kojeg održavaju Ruske svemirske snage3, kao i sustav za pozicioniranje Galileo, kojeg razvijaju Europska Unija (EU) i Europska Svemirska Agencija (ESA)4. GNSS je predstavio pravu revoluciju u svim područjima navigacije zbog brzog i relativno točnog određivanja položaja što treba zahvaliti vladi SAD-a zbog proglašenja sustava GPS javnim dobrom, ne samo za državljane SAD-a, već i cijeli svijet, i ukidanja sustava selektivne dostupnosti (engl. Selective Availability, SA) za namjerno dodavanje pogreške u konačnom rezultatu zbog vojnih interesa. Revolucija se odrazila na ubrzano razvijanje novih navigacijskih proizvoda za civilne korisnike. Zahvaljujući spomenutim faktorima i povećanim brojem proizvođača, kako hardverskih, tako i softverskih rješenja za određivanje položaja i navigaciju, broj civilnih korisnika navigacijskih sustava je danas rekordan i u razvijenim zemljama predstavlja komponentu svakodnevnog života.

[5] engl. Line of Sight - Pravac optičke vidljivosti; linija »vidljivosti« GPS satelita; kako se GPS sateliti ne vide prostim okom, »vidljivost« će se u daljnjem tekstu stavljati pod navodnike [6] http://www.sirf.com [7] Korelator (engl. correlator) je uređaj koji je odgovoran za analiziranje signala

23

F. Biljecki, M. Pavasović: Analiza prednosti korištenja mikrokontrolera SiRFStarIII za potrebe navigacije u urbanim sredinama - Ekscentar 2007, br.9, str. 22-28

u urbanim područjima. Tako se SiRFStarIII odlikuje većom osjetljivošću (159dBm), manjim vremenom za spajanje s GPS satelitom (Time To First Fix, TTFF) kad je uređaj prvi put upaljen ili ako je signal izgubljen i većim brojem korelatora7 (200 tisuća) od svoje konkurencije. Rješenje su odmah prihvatili vodeći proizvođači navigacijske opreme: Lowrance, TomTom, Garmin i Magellan, koji su ih potom počeli ugrađivati u svoje uređaje, što je dovelo do situacije da je danas SiRFStarIII gotovo standard za taj vrlo važan dio GPS prijemnika.

Slika 4-1.

SiRFStarIII arhitektura; (URL-2)

5. Analiza mikrokontrolera SiRFStarIII Kako bismo provjerili ove navode, odlučili smo napraviti analizu prednosti korištenja uređaja s čipom SiRFStarIII u području gdje se navigacijski uređaji najviše koriste i u području gdje se javlja najviše problema - u gradskim ulicama. Analiziran je konačni produkt koji ispisuje svaki GNSS prijemnik geografski položaj.

5.1 Uređaji na testu Prednost korištenja chipseta smo odlučili odrediti iz rezultata relativne usporedbe novog SiRFStarIII chipset sa starijim chipsetom. Stoga je bilo potrebno naći što sličnije GPS prijemnike kako bi se analiza koncentrirala isključivo na mikrokontrolere. Pritom su se kao najbolji izbor pokazali uređaji GPSMap 60CS i GPSMap 60CSx (ustupljen ljubaznošću tvrtke Navigo Sistem d.o.o.) proizvođača Garmin iz razloga što je model 60CSx zapravo nastavak vrlo uspješne serije 60CS.

Slika 5-1 i 5-1a. Šetnja test rutom s uređajima u ruksaku

Uređaji su fizički isti, jedina razlika je u chipsetu: 60CS koristi Garminov 12kanalni chipset starije generacije, dok model 60CSx koristi novi chipset SiRFStarIII, što ova dva uređaja čini optimalnim izborom za test.

5.2 Opis analize Analiza ručnih GPS uređaja izvršena je u dva dijela: • analiza GPS uređaja za potrebe navigacije • analiza GPS uređaja za potrebe pozicioniranja

Iako su navedeni uređaji izrađeni u primarnu svrhu navigacije, izvršena je ujedno i analiza točnosti pozicioniranja u urbanim sredinama jer je navigacija ipak samo poseban slučaj pozicioniranja. Uređaje smo ispitali s isključenom, a potom s uključenom opcijom za EGNOS8. Prilikom obje analize uređaji su startani istovremeno.

5.3 Analiza i interpretacija navigacijskih rješenja Za navigacijsku test rutu su uzeta tri reprezentativna područja u središtu

[8] EGNOS je skraćenica European Geostationary Navigation Overlay Service, DGPS sustav za distribuciju korekcija putem geostacionarnog satelita čiji je primarni cilj poboljšati konačni proizvod - koordinate položaja uređaja [9] Universal Time Coordinated - svjetsko koordinirano (usklađeno) vrijeme

24

Zagreba - Klaićeva ulica, Trg Maršala Tita (HNK) i Masarykova ulica. Uređaji su konfigurirani na interval registracije prostorno-vremenskog rješenja pozicije (geodetska širina i dužina u decimalnim stupnjevima te visina u metrima) od jedne sekunde u ITRF2000 referentnom koordinatnom okviru na WGS84 elipsoidu i vrijeme u UTC9 sustavu.

Test je izvršen dana 30. ožujka 2007. u vremenu od 8:30 do 9:30 sati, prosječnom gradskom šetnjom (slika 5-1) po navedenim područjima, a GPS uređaji su tijekom testiranja bili smješteni u ruksaku jedan do drugog (slika 5-1a).

Iz dobivenih podataka o poziciji na georeferenciranom DOF-u (Digitalni OrtoFoto) središta Zagreba su iscrtane po dvije trajektorije gibanja (slika 5-2) za Garmin GPSMap 60CS i 60CSx uređaje (sa i bez uključene opcije EGNOS korekcije) uz prethodnu transformaciju koordinata iz ITRF2000 u HDKS (Hrvatski Državni Koordinatni Sustav) 5. zone Gauss-Krugerove projekcije pomoću službenog programa za transformaciju koordinata Državne geodetske uprave – »Dat_Abmo«.

Sa slike 5-2 se jasno može vidjeti da su jedan i drugi uređaj imali kontinuiranu registraciju pozicije na području Klaićeve ulice, što nije bilo očekivano s obzirom na arhitekturu same ulice i okolnih (visokih) objekata, što je impliciralo na mogućnost duge nedostupnosti GPS signala (engl. outage).

Nadalje, u blizini HNK zbog jako

Slika 5-3. Točka A

F. Biljecki, M. Pavasović: Analiza prednosti korištenja mikrokontrolera SiRFStarIII za potrebe navigacije u urbanim sredinama - Ekscentar 2007, br.9, str. 22-28

Slika 5-2. Trajektorije gibanja uređaja

Slika 5-4. Točka B

25

F. Biljecki, M. Pavasović: Analiza prednosti korištenja mikrokontrolera SiRFStarIII za potrebe navigacije u urbanim sredinama - Ekscentar 2007, br.9, str. 22-28

Slika 5-5. Preslik zaslona uređaja na točki A bez EGNOS korekcije. Lijevo se nalazi 60CS, a desno 60CSx

dobre linije »vidljivosti« GPS satelita, bilo je očekivano da oba uređaja neće imati nikakvih problema za dobivanje fiksnog i kontinuiranog rješenja pozicije. Pravo iskušenje za oba uređaja je bila Masarykova ulica sa svojom arhitekturom (manjom širinom od Klaićeve) i visokim zgradama.

Ovdje je SiRFStarIII tehnologija došla do izražaja. Naime, uređaj Garmin GPSMap 60CS bilježi prekid prijema GPS signala pri samom ulasku u Masarykovu ulicu s jednim kratkim vremenskim intervalom ponovnog prijema signala, ali s velikim odstupanjem od idealne trajektorije gibanja, dok je Garmin GPSMap 60CSx uređaj kontinuirano primao GPS signal i davao rješenje pozicije. Time je i opravdan naslov ovog rada.

Važno je napomenuti da uključenje opcije EGNOS diferencijalne korekcije položaja utječe samo na kvalitetu pozicijskog rješenja, nikako na poboljšanje kvalitete prijema GPS signala u područjima njegove nedostupnosti!

Tablica 5-1.

Statistika elemenata dy, dx i D za točku A (Garmin GPSMap 60CS) izražena u metrima [m]

Tablica 5-2.

Statistika elemenata dy, dx i D za točku A (Garmin GPSMap 60CSx) izražena u metrima [m]

26

Slika 5-6. Preslik zaslona uređaja na točkci A s EGNOS korekcijom. Lijevo se nalazi 60CS, a desno 60CSx

5.4 Analiza i interpretacija pozicijskih rješenja Nakon dokaza prednosti SiRFStarIII tehnologije u urbanim sredinama, bilo je zanimljivo ispitati vrijedi li ta teza kada se radi o egzaktnom apsolutnom pozicioniranju.

Kao test-točka je uzeta točka s dobrom linijom »vidljivosti« prema satelitima na srednjoškolskom igralištu V. gimnazije u Klaićevoj ulici (kasnije u tekstu točka A) stabilizirana betonskim stupićem 20x20x50cm s bolcnom (slika 5-3) i točka iz GPS mreže grada Zagreba (slika 5-4) na križanju Kačićeve ulice i Ulice I. Kršnjavoga s lošom linijom »vidljivosti« satelita (kasnije u tekstu točka B). Objema točkama su poznate koordinate u HDKS-u. Pristup opažanju je bio isti kao i kod navigacije - uređaji su postavljeni na navedene točke jedan pored drugog, interval registracije jedna sekunda sa i bez uključene opcije EGNOS korekcije uz prozor opažanja od deset minuta.

Mjerenja su obavljena dana 31. ožujka 2007. u vremenu od 11:00 do 13:00 sati.

Točka A Prilikom samih mjerenja, na točki A je napravljen preslik zaslona na oba uređaja kako bi se ustanovio broj satelita koje registriraju oba uređaja, i to bez i s uključenom opcijom EGNOS korekcije.

U prvom slučaju (bez uključene EGNOS korekcije) omjer registriranih satelita bio je 7:5 u korist Garmin GPSMap 60CSx uređaja (slika 5-5), dok je u drugom slučaju (s uključenom EGNOS korekcijom) bio 8:6, također u korist Garmin GPSMap 60CSx uređaja (slika 5-6).

U tablicama 5-1 i 5-2 je dana statistička analiza koordinatnih razlika i dužina između stajališne točke A i točaka dobivenih pozicioniranjem Garmin GPSMap 60CS i 60CSx uređajima.

Iz statističke analize je vidljivo da iznos standardne devijacije navedenih

elemenata opada kod Garmin GPSMap 60CSx uređaja, što opet upućuje na osobine SiRFStarIII tehnologije, iako točka A ima dobru liniju »vidljivosti« satelita.

Zbog otvorenog horizonta točke A, može se uzeti u razmatranje utjecaj EGNOS korekcije kod određivanja položaja. Primjećuje se da kod Garmin GPSMap 60CSx uređaja standardne devijacije elemenata dy, dx i D opadaju u odnosu na iste elemente kada EGNOS korekcija nije uključena. Međutim, kod Garmin GPSMap 60CS uređaja, iz nepoznatih razloga, to nije slučaj.

Točka B Princip pozicioniraja na točki A, primijenjen je i za točku B. Pri isključenoj EGNOS korekciji (slika 5-7), omjer registriranih satelita je bio 9:4 u korist Garmin GPSMap 60CSx uređaja, dok je s uključenom EGNOS korekcijom omjer 7:3, također u korist Garmin GPSMap 60CSx uređaja (slika 5-8).

Slika 5-8. Preslik zaslona uređaja na točki B s EGNOS korekcijom. Lijevo se nalazi 60CS, a desno 60CSx

Kako je linija vidljivosti satelita točke B izrazito loša, ne zabrinjava činjenica da i prilikom uključene EGNOS korekcije kod Garmin GPSMap 60CS uređaja točnost pozicije nesrazmjerno opada (± 61m, slika 5-8 lijevo), naravno, uzevši u obzir da model 60CS nema integriranu SiRFStarIII tehnologiju!

Zanimljivo je proanalizirati dobivene statističke podatke pozicioniranja na točki B. Iz tablice 5-3 je vidljivo da su vrijednosti statističkih pokazatelja za veličine dy, dx i D kod slučaja uključene EGNOS korekcije za Garmin GPSMap 60CS uređaj (markirane roza bojom) »debelo« izvan granica tolerancije. Naime, došlo je do potpune nedostupnosti GPS signala, tj. nedovoljnog broja registriranih satelita za jednoznačno fiksiranje rješenja pozicije (min 3 satelita je potrebno) te uređaj nije bilježio nikakve podatke o trenutnoj poziciji. Statistika je napravljena na temelju uzorka registracije pozicije do vremena nastupa potpune

nedostupnosti GPS signala.

Kod Garmin GPSMap 60CSx uređaja (tablica 5-4) nije došlo do takvih problema te je uređaj i kod isključene i kod uključene EGNOS korekcije neometano registrirao poziciju i time opet dokazao prednost SiRFStarIII tehnologije u urbanim područjima, iako zbog izrazito loše linije vidljivosti satelita EGNOS korekcija nije mogla utjecati na poboljšanje kvalitete registrirane pozicije.

Na kraju analize je dan histogram standardnih devijacija elemenata dy, dx i D cjelokupne analize pozicioniranja na obje točke radi lakše predodžbe, usporedbe i interpretacije dobivenih rezutata.

6. Zaključak Na temelju provedenog istraživanja je moguće ustvrditi da je SiRFStarIII tehnologija u uređajima namijenjenim prvenstveno navigaciji, definitivno poboljšanje kada govorimo

Tablica 5-3.

Statistika elemenata dy, dx i D za točku B (Garmin GPSMap 60CS) izražena u metrima [m]

F. Biljecki, M. Pavasović: Analiza prednosti korištenja mikrokontrolera SiRFStarIII za potrebe navigacije u urbanim sredinama - Ekscentar 2007, br.9, str. 22-28

Slika 5-7. Preslik zaslona uređaja na točki B bez EGNOS korekcije. Lijevo se nalazi 60CS, a desno 60CSx

Tablica 5-4.

Statistika elemenata dy, dx i D za točku B (Garmin GPSMap 60CSx) izražena u metrima [m]

27

F. Biljecki, M. Pavasović: Analiza prednosti korištenja mikrokontrolera SiRFStarIII za potrebe navigacije u urbanim sredinama - Ekscentar 2007, br.9, str. 22-28

Histogram 1. Prikaz standardnih devijacija elemenata dy, dx i D cjelokupne analize pozicioniranja na obje točke izražene u metrima [m]

o kontinuitetu primanja GPS signala naspram uređaja koji tu tehnologiju ne posjeduju. S obzirom da je riječ o apsolutnom pozicioniranju, tj. njegovom posebnom slučaju – navigaciji, dobivena točnost pouzdanosti pozicije je prihvatljiva i katkad je uz pogodne uvjete vrlo »optimistična«. EGNOS korekcija dobiva na značenju na područjima otvorenog horizonta i stoga nije neophodno njeno uključivanje u urbanim sredinama.

••

Autori žele napomenuti da su navedeni zaključci vezani samo uz provedeno istraživanje za izradu ovog članka i nikako se ne preporučuje uzimanje ovih rezultata kao referenca za kupnju li nekupnju uređaja koji su korišteni u testiranju.

Zahvala Autori se najljepše zahvaljuju tvrtki Navigo Sistem d.o.o. (http://www. navigosistem.hr) za ustupljeni uredaj Garmin GPSMap 60CSx, tvrtki Geofoto d.o.o. za ustupljeni digitalni ortofoto središta Zagreba (http://www.geofoto. hr) i Katedri za državnu izmjeru Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na ustupljenom GPS RTK uređaju.

Bez njihove pomoći ovaj članak ne bi bio moguć.

Posebna zahvala ide našem dragom kolegi i prijatelju, Mariu Kranjecu, cand. dipl. ing. geod. za nesebičnu potporu, savjete i pomoć, kako pri rukovanju GPS RTK uređajem, tako i pri izradi ovog rada.

Posebno veliko hvala ide i prof. dr. sc. Miljenku Solariću za uloženi trud u brzu i konstruktivnu recenziju ovog

rada, kao i za korisne savjete i potporu za daljnji rad.

Literatura • Bačić, Ž.: Satelitska geodezija 2, interna skripta, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1999.

• Bačić, Ž.: Integrirani sustavi u navigaciji, interna skripta, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998.

• Geofoto d.o.o.: Cikličko aerofotogrametrijsko snimanje Zagreba, 2006.

• Solarić, M.: Povijesni pregled smanjivanja dimenzija GPS-prijamnika, Geodetski list 2006, br. 3, 153-171 • URL-1: http://www.magellangps. com (28.03.2007.)

• URL-2: http://gpstracklog.typepad. com (28.03.2007.)

Slika u naslovu članka: GPS uređaji Garmin GPSMap 60CS i 60CSx na točki A.

Analysis of the advantage of using the SiRFStarIII architecture for navigational purposes in urban areas Abstract. In the last few years the market of navigational devices experienced it’s biggest boom – their everyday presense was never bigger. Meanwhile, because of a higher degree of use of navigational devices in urban ares as the engineering offensive on them some standard GPS problems are present – weak signal from satellites which leads to smaller accuracy and long Time To First Fix (TTFF). For a better situation, the company SiRF Technology Holdings, Inc. made a new chipset SiRFStarIII which accent is on higher sensitivity, short TTFF and represents the newest achievement in satellite navigation. This paper shows the analysis of the advantage of using the chipset SiRFStarIII in urban areas through few practical tests on the area of The City of Zagreb, Croatia.

Keywords: GNSS, GPS, navigation, microcontroler, SiRFStarIII. Prihvaćeno/Accepted: 23.04.2007.

28

DECRETUM EXCENTRI (UPUTE SURADNICIMA)

E

kscentar je list studenata geodezije i geoinformatike stručnog, popularno-znanstvenog i edukativnog karaktera koji objavljuje članke iz područja geodezije, geoinformatike i srodnih znanstvenih disciplina. Časopis od lipnja 1997. izdaju studenti Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a pisanje članaka otvoreno je za sve zainteresirane bez obzira na dob, stručnu spremu i instituciju u kojoj se školuju ili rade.

Pri pisanju stručnih radova potrebno je uzeti u obzir nekoliko pravila i smjernica kako bi se rad kvalitetnije uklopio u časopis: 1. Članak ne smije biti prethodno objavljen i istovremeno ponuđen drugom časopisu. Navedeni članci se neće razmatrati.

2. Naslov rada mora biti jasan, sažet i što kraći. Priložiti naslov i na engleskom jeziku.

3. Grafički prilozi moraju biti što veće kvalitete i rezolucije (najmanje 300 dpi s obzirom na konačnu verziju), priloženi u posebnoj datoteci a u tekstu mora biti označeno mjesto kojem pripada grafički prilog. Poželjno je da autor označi težinu (važnost) pojedinog grafičkog priloga. Svaka slika treba imati svoj opis koji mora biti razumljiv i bez čitanja članka. Grafički prilozi moraju biti u boji gdje je god moguće.

4. Studenti u slučaju pisanja stručnog rada su pozvani zatražiti savjete i mišljenje stručnjaka u tom području (u vidu savjetnika, mentora ili koautora). Svi radovi, bez obzira na titulu autora, prolaze kroz recenzentski postupak. Inžinjeri geodezije (ing. geod.) moraju priložiti i predrecenziju magistra znanosti (ili više) iz područja geodezije/geomatike/geoinformatike. U posebnim slučajevima, s obzirom na područje rada, dopuštena je predrecenzija magistra znanosti (ili više) iz područja koje obuhvaća rad. Predrecenzija je garancija o autorovom doprinosu članku i posrednim elementima vezanih uz rad. Ovo pravilo ne vrijedi za autore sa stručnim nazivom Bachelor of Science (B.Sc.).

5. Pisanje sažetka i ključnih riječi je obavezno (do 200 riječi) i to na hrvatskom i na engleskom jeziku. Sažetak mora biti neovisan o članku, a ne napisan na način da predstavlja njegov uvod.

6. Mjerne jedinice korištene u radu moraju biti u SI sustavu 7. Uredništvo samostalno vodi brigu o recenzentskom postupku i nije dužno upoznati autora s recenzentom. Naravno, autor isto tako, na vlastiti zahtjev, ima puno pravo na anonimnost pred recenzentom. Pozitivan ishod recenzije ne jamči prihvaćanje rada od strane uredništva. Konačnu odluku o prihvaćanju rada ima glavni urednik na temelju zaključaka recenzenta i konfiguracije časopisa. Autor ima pravo uložiti žalbu na komentare recenzenta i zatražiti njegovu promjenu što će urednik razmotriti u što kraćem roku.

8. Poželjni su radovi čiji su sadržaj i tema aktualni te je

poželjno da sadržaj ima karakter novosti. Stručni članci koji prenose već dobro poznate spoznaje imaju najniži prioritet pri objavi i njihov broj je ograničen po svakom izdanju časopisa.

9. Prihvaćanjem rada od strane uredništva, autor ga se obvezuje napisati i na engleskom jeziku za međunarodno izdanje Ekscentra.

10. Treba obratiti pažnju na pravilno citiranje literature prema harvardskim pravilima: • Citiranje knjige: Autor(i), godina izdanja, naslov knjige, naslov serije, izdanje, izdavač, mjesto izdavanja, broj stranica; npr. Macarol, S. (1950): Praktična geodezija, Tehnička knjiga, Zagreb, 123-124 • Citiranje članka: Autor(i), godina izdanja, naslov članka, ime časopisa, godište, broj stranica; npr.

Benčić, D. i Novaković, G. (2005): Značenje i usporedbena analiza pojmova srednja pogreška i standardno odstupanje, Geodetski list, vol. 59, br. 1, 31-44 • Internetski izvori: URL-n: puna adresa stranice, datum pristupa; npr. URL-3: http://www.geof.hr/ (07.05.2007.)

11. Prihvaćanje članka za objavu u Ekscentru obvezuje autora da isti rad ne smije objaviti drugdje bez dozvole uredništva, a i tada samo uz podatak o tome gdje je članak objavljen prvi put.

12. Autor u radu mora navesti osobne podatke: akademski stupanj, ime i prezime, stručni naziv, e-mail adresu, instituciju u kojoj radi ili se školuje te adresu.

Radovi se dostavljaju na e-mail ekscentar@geof.hr u digitalnom obliku, poželjno u izvornom formatu; npr. Open Document, LaTeX i MS Word. Članak, kao i ostale materijale moguće je poslati i poštom na: Ekscentar Geodetski fakultet Kačićeva 26/V HR-10000 Zagreb Molimo autore da se pridržavaju ovih uputa jer uredništvo teži standardizaciji i većoj kvaliteti svih radova, stoga će svi članci koji neće biti u skladu s uputama biti vraćeni autoru na doradu. O ishodu recenzije i prihvaćanju rada autor će biti odmah obaviješten poštom ili e-mailom. Prihvaćanje rada ne jamči njegovu objavu već u prvom sljedećem izdanju časopisa.

U slučaju bilo kakvih dodatnih pitanja ili savjeta oko pisanja molimo obratite se na e-mail: ekscentar@geof.hr

29

Nastajanje boje u CCD senzoru Tomislav Ciceli*

Neke stvari u životu uzimamo »zdravo za gotovo«. Recimo fotografiranje digitalnim fotoaparatima ili, danas sve više, mobilnim telefonima. Jeste li se ikada zapitali kako nastaje boja u tim uređajima? Vjerujem da mnogi nisu.

Ovaj rad približit će vam procese koji se odvijaju u tim uređajima nakon »okidanja«, pa do trenutka kada gledamo prikaz fotografije na zaslonu.

1. Izvedbe senzora CCD senzor je po svojoj prirodi monokromatski, tj nema sposobnost razlikovanja dijelova crvenog, zelenog i plavog svjetla. Zbog toga se u industriji koriste tri osnovna načina za izdvajanje boje snimljene scene1. Problem karakterističan za svaki od navedenih načina prikupljanja informacija je da postoji utrostručenje podataka.

1.1 CCD senzor sa sekvencijskim dobivanjem boje Slika u boji dobiva se pomoću filtera za tri osnovne boje: crvenu, zelenu i plavu, smještenog na rotacijski kotač (slika 1).

Jedan otvor, jedan filter, jedna boja.

Prvo se registrira jedna boja, pa druga i zatim treća. Boja se dobiva naknadnom rekonstrukcijom registriranog inteziteta izvan samog senzora.

Prednost ovakve metode je iskorištenje punog formata samog piksela, tj. dobivanje maksimalne rezolucije (Kodak Company, 2001). Međutim treba više vremena za registriranje (više od tri puta) te objekt snimanja mora mirovati dulji period kako bi se izvršilo registriranje.

1.2 Tri CCD senzor (3 CCD senzor) Tri CCD senzor se u osnovi sastoji od tri odvojena senzora, a svaki registrira boju u skladu sa odabranim filterom. Za razdvajanje svjetla na osnovne

boje koristi se prizma (vidi sliku 2).

Prednost je istovremena registracija svih boja registriranog objekta, a nedostatak je velika kompleksnost takovog uređaja i kalibracija kamere, koja s ciljem rekonstruiranja puta zraka između senzora nije jednostavna upravo zbog toga što u kameri egzistiraju tri fizički odvojena senzora.

1.3 Integrirani filteri na samom senzoru Umjesto da se filtriranje upadne zrake svijetla proizvodi izvan samog senzora, filteri se ugrađuju na samom senzoru (slika 3). Ipak svaki piksel može biti bojan samo jednom (kod RGB sustava) ili s dvije (kod CMY sustava) boje. Svaki izbor vodi smanjivanju efektivne rezolucije i povećanju neprirodnih, neregistriranih pojava. Još jedan nedostatak je da se izvan senzora u postupku naknadne obrade moraju ispuniti rupe koje se javljaju kao nedostaci boje između samih piksela.

Kod RGB senzora

[*] mr. sc. Tomislav Ciceli, dipl. ing. geod., Katedra za fotogrametriju i daljinska istraživanja, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: tomislav.ciceli@geof.hr [1] Kod CMOS tehnologije postoji i četvrti način. Detalji se nalaze u poglavlju »CMOS senzori«

30

R11

G12

B44

G45

G14

R15

G41

B42

G21

B22

G54

R55

B24

G25

R51

G52

Slika 4. Četiri moguće izvedbe filtera Bayer R11

G12

B44

G45

B44

G45

R11

G12

G14

R15

G41

B42

G41

B42

G14

R15

G21

B22

G54

R55

G54

R55

G21

B22

B24

G25

R51

G52

R51

G52

B24

G25

R11

G12

B44

G45

B44

G45

R11

G12

G14

R15

G41

B42

G41

B42

G14

R15

Slika 5. Yamanaka uzorak za dobivanje boje

nearne interpolacije pa do puno kompleksnijih kao što su interpolacije nazvane prema tvorcima: Cok, Freeman, Laroche, Prescot, Hamilton-Adams i dr. (Ramanath i dr., 2002.).

2.1.1 Bilinearna interpolacija Bilinearna interpolacija predstavlja najjednostavniji oblik interpolacije.

Rekonstruirat će se informacija o plavoj i crvenoj boji za vrijednost piksela koja, npr. na slici 7, ima oznaku B44.

Kako je na pikselu 44 mjerena samo plava vrijednost, znači mora se odrediti G44 i R44. U susjedstvu se nalaze pikseli s oznakama G34, G43, G45 i G54. Vrijednost za G44 dobiva se prema sljedećem izrazu:

G 44 =

(G 34 + G 43 + G 45 + G 54) 4

Da bi se odredila vrijednost R44 koristit će se ista analogija, samo će se obratiti pažnja na piksele s oznakom R, a to su R33, R35, R53 i R55.

R44 =

T. Ciceli: Nastajanje boje u CCD senzoru - Ekscentar 2007, br.9, str. 30-32

boji (Ramanth, 2000) Na osnovi tih spoznaja konstruiraju se filteri za Slika 3. dobivanje informacija o Prikaz dobivanja bojama. boje kod senzora Najviše je korištes integriranim filterima na izvedba patentirana od strane Bayera 1976. godine. (Bayer, 1976.).

Predstavlja mozaik crvenih, zelenih i plavih optičkih filtera za postupak nastajanja boje koristi se, koji se mogu opisati kao jednostavan u skladu s Bayer RGB uzorkom, dvo2 x 2 uzorak prikazan na slici 4. struko više zelenih piksela, zbog čiUzorak se ponavlja kroz cijeli njenice da je ljudsko oko najosjetljivije senzor u zavisnosti od početnog, koji upravo na tu boju. Tako npr. senzor predstavlja gornji lijevi kut senzora. U od 768 horizontalnih elemenata ima ostatku senzora uzorak se samo mul384 zelenih, 192 crvena i 192 plava tiplicira. elementa (Holst, 1996).

Uzorak koji se često koristi u kamerama tvrtke Sony je Yamanaka 2. Dobivanje boje kod ccd uzorak (slika 5) koji zelene piksele ima senzora uporabom filtera poredane u jedan red. integriranih na samom Digitalne kamere koriste nelinearsenzoru na logaritmička pojačala za konverziju svjetla u napon. Te vrijednosti je poDobivanje boje kod CCD senzotrebno pretvoriti u linearne vrijednora uporabom filtera integriranih na sti prije nego što budu pretvorene u samom senzoru bazira se na tome da XYZ sustav boja. Ta transformacija se svaki piksel pohranjuje informacije odvija po zakonitostima Opto Elektrosamo o jednoj boji. Takav način poničke Konverzacijske Funkcije. hranjivanja boja kreira mozaik piksela.

Kako bi dobili stvarni prikaz, potrebno 2.1 Algoritmi za kreiranje je napraviti demozaiciranje. boje iz mozaika piksela Kako bismo rekonstruirali infor(demozaiciranje) macije o boji, potrebno je kreirati informacije o iluminaciji i boji. Budući Svaki CCD senzor registrira samo da je ljudsko oko manje osjetljivo na jednu boju na svakom pikselu pa iz degradaciju u boji nego na informacimozaika boja koja nastaje kao rezultat ju o osvjetljenju, fotodetektori za prikorištenog filtera (Bayerna, Yamamakaz iluminacije moraju se pojavljivati ke ili nekog drugog) rekonstruirati boju u većem broju nego fotodetektori za koja odgovara stvarnoj boji. Na taj naprikaz boje. Spektralna osjetljivost čin dobivamo sliku u punoj rezoluciji. ljudskog oka na osvjetljenje je slična Takav proces se naziva demozaiking. spektralnoj snazi zelene boje, pa se za Interpolacija se izvodi na sirovim podobivanje osvjetljenja koriste pikseli dacima. Postoji nekoliko metoda za osjetljivi na zelenu boju. Crveni i plainterpolaciju: od najjednostavnije, livi pikseli nadomještaju informacije o

(R33 + R35 + R53 + R55) 4

Na taj način kreiraju se vrijednosti boje za sve piksele, koje nedostaju u ovisnosti o boji za koju su registrirane.

Takav oblik demozaiciranja spada u nisko frekventno filtriranje. Posljedica toga su »omekšani« rubovi.

2.1.2 Laroche–prescot metoda demozaiciranja Kod ove metode interpoliranja koriste se tri koraka za dobivanje prave vrijednosti boje na nekom pikselu.

Prvi korak podrazumijeva određivanje vrijednosti zelene boje, a treći i četvrti određivanje razlika u boji između plavog i zelenog te crvenog i zelenog kanala. Tako dobivene razlike služe za kreiranje kanala koji određuju boju (plavog i crvenog). Takav način interpoliranja koristi činjenicu da je ljudsko oko najosjetljivije na promjenu osvjetljenja. Prema slici 7 ponovo se određuje vrijednost G44. Uvest ćemo a i b kako bismo odredili pripada li piksel pripada vertikalnom ili horizontalnom rubu.

a = ;B42 + B46 E- B44 2 b = ;B24 + B64 E- B44 2

31

Slika 6.

Za zeleni piksel koji nedostaje imamo izračun sljedećih vrijednosti: T. Ciceli: Nastajanje boje u CCD senzoru - Ekscentar 2007, br.9, str. 30-32

G 44

Z G 43 ] ] ] ] G 34 = [ ] ] ] G 43 + G 45 ] \

G12

R13

G14

R15

G16

R17

+ G 45 2

ako je a

<b

G21

B22

G23

B24

G25

B26

G27

+ G 54 2

ako je a

>b

R31

G32

R33

G34

R35

G36

R37

+ G 34 + G 54 4

ako je a

= b

G41

B42

G43

B44

G45

B46

G47

R51

G52

R53

G54

R55

G56

R57

G61

B62

G63

B64

G65

B66

G67

R71

G72

R73

G74

R75

G76

R77

Prema istom obrascu izračunava se piksel G33. Jednom kada se osvjetljenje odredi pristupa se određivanju boje za piksele na osnovi razlike plavih i crvenih piksela od zelenih.

R34 =

(R33 - G 33) + (R35 - G 35) + G 34 2

R43 =

(R33 - G 33) + (R35 - G 35) + G 43 2

R44 =

(R33 - G 33) + (R35 - G 35) + (R53 - G 53) + (R55 - G 55) + G 44 4

Prije ovih izračuna, zelene vrijednosti se u potpunosti izračunavaju za cijeli senzor. Ova metoda interpolacije pokazala se kao najbolja u slučajevima kada snimljeni objekti imaju dobro definirane rubove.

3. Zaključak Iz navedenog je vidljivo da nastanak boje u senzorima nije jednostavan, tj. da zapis boje koji se nalazi pred

32

R11

nama ne predstavlja stvarnu, nego interpoliranu vrijednost. Možemo zaključiti da kvaliteta prikaza ovisi o dvama osnovnim uvjetima: kvaliteti senzora i kvaliteti interpolacije.

Literatura • Bayer, B.E. (1976): Color imaging array, United States Patent 3,971,065, 1976 • Holst, G.C. (1996): CCD Arrays, Ca-

Matrica sa Bayer uzorkom boja

meras and Displays, JCD Publishing & SPIE Optical Engineering Press, Washington, SAD • Eastman Kodak Company (2001.): Charge-Coupled Device (CCD) Image Sensors, Image Sensors Solutions, Rochester, SAD • Ramanath, R. Snyder, W. E., Bilbro, G. (2002): Demosaicking methods for Bayer color arrays, Journal of Electronic Imaging 11(3), 306-315, July 2002

Objektno orijentirano crtanje

Autodesk Civil3D Mario Miler*

1. Uvod

2. Inteligentni objekti

Često se postavlja pitanje je li Civil 3D nadogradnja na Autodesk Land Desktop. Odgovor je ne. Civil 3D je potpuno nova aplikacija s većinom istih mogućnosti kao i Land Desktop, ali s drugačijim pristupom crtanju. Kao i Land Desktop, Civil 3D je razvijen na AutoCAD platformi što čini grafičko sučelje poznatim AutoCAD i Land Desktop korisnicima (slika 1). Korisnici Land Desktop-a na početku će primijetiti razliku u strukturi spremljenih podataka, koji su spremljeni u projektno baziranom sistemu. To znači da jedna datoteka s crtežom ima mnogo popratnih datoteka koje se vežu na nju (baza točaka, plohe terena, itd.). Razlika kod Civil 3D-a je u tome da se svi podaci nalaze zajedno s crtežom.

Zamislite situaciju da investitor, između ostalog, traži uzdužne i poprečne profile terena preko kojeg je predviđena buduća trasa novoplanirane lokalne ceste. Izrada izvještaja i prikupljanje podataka traju nekoliko dana, a tada investitor mijenja plan i želi profile na drugoj lokaciji. To znači ponovno iscrtavanje svih profila. Zamislite sljedeću situaciju: uvidjeli ste pogrešku u obradi terenskih mjerenja i morate načiniti postupak izrade svih profila ispočetka. Može li se takva ili slična situacija izbjeći?

Geodetski stručnjaci koje zanima budućnost obrade podataka i CAD crtanja (modeliranja) trebali bi biti svjesni važnosti inteligentnih objekata. Što je to inteligentni objekt? Inteligentni objekt je objekt koji je povezan s nekim objektom ili se na njega povezuje neki drugi objekti te je svjestan okoline u kojoj se nalazi. Svaka promjena učinjena na jednom objektu, može, ali ne mora utjecati na neki drugi objekt.

U arhitekturi CAD je većinom napustio generičke CAD entitete (linije, lukove, poligone, itd.) u korist inteligentnih objekata (vrata, prozora, zidova, itd.). Što se AutoCAD-a tiče, geodetski i građevinski CAD ide u istom smjeru. Što bi, prema tome, bili vrata, prozori i zidovi, tj. inteligentni objekti u geodeziji? Ploha (engl. surface), profil (engl. profile), stacionirana trasa (engl. alignment), parcele (engl. parcel) i slično, predstavljaju inteligentne objekte.

Na koji način to funkcionira? Princip je prilično jednostavan. Primjerice, želite profil terena uzduž određene trase.

Prvi korak je prikupljanje potrebnih podataka o terenu (točke, linije prijeloma terena, slojnice, itd.) na kojem želite profil. Ovisno o točnosti koju želite dobiti u konačnom produktu, podatke prikupljate standardnom terenskom izmjerom, iz karata ili nekom drugom

metodom. Drugi korak je unos podataka (točaka, linija, sirovih podataka i sl.) u CAD. Treći korak je izrada plohe postojećeg terena i trase te, na posljetku, izrada profila. Pritom se nigdje ne spominje crtanje klasičnih CAD elemenata za iscrtavanje profila, već se koristi objekt ploha, trasa, profil. Iz točaka i linija dobije se ploha terena, iz linije os trase, a kombinacijom plohe i trase dobije se profil. U slučaju da se, iz nekog razloga, promijeni lokacija trase ili jedan njezin dio, nije potrebno ispočetka iscrtavati sve do sada iscrtane profile. Moguće je samo napraviti promjene na trasi i na taj način se svi profili automatski promijene prema novim uvjetima. Razlog automatske promjene je povezanost objekta profila s objektom trase te se svaka promjena na trasi odražava i na profil (slika 2).

Slično tome događa se ako se naknadno utvrdi da je visina prizme na terenu krivo unesena i dobivena ploha terena nije očekivana. U drugom bi slučaju neke profile trebalo crtati ispočetka, ali s obzirom da je ploha načinjena od točaka snimljenih na terenu, promjenom visine prizme unutar Civil 3D-a, automatski se mijenja i ploha terena.

Promjenom plohe terena mijenjaju se i profili, ponovo zbog povezanosti objekata. Tako je točka povezana s objektom plohe terena, a objekt profila je povezan s tom plohom.

[*] Mario Miler, dipl.ing.geod., Katedra za geoinformatiku, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: mmiler@geoinfo.geof.hr

33

M. Miler: Objektno orijentirano crtanje - Autodesk Civil3D - Ekscentar 2007, br.9, str. 33-36

Slika 1.

Sučelje Autodesk Civil3D-a

Unatoč jednostavnosti, postupak zahtijeva period privikavanja na nov način crtanja.

3. Sve je povezano U Civil 3D-u, objekt je crtači element koji može imati poveznicu s drugim objektom. Primjerice, objekt trase u kombinaciji s linijama i lukovima definira lokaciju komponente projekta (kao što je srednja os ceste). Trasa može biti samostalni objekt ili objekt roditelj nekom drugom objektu (primjerice, uzdužni ili poprečni profil).

Sve promjene učinjene objektu trase automatski će se odraziti na sve objekte povezane s njim (profili, parcele, itd.). Generiranjem plohe unutar Civil 3D-a moguće je kreirati objekt plohe koji može biti sastavljen od točaka, prijelomnica terena, slojnica, matrice visina, itd. S obzirom da je ploha dinamički povezana s podacima od kojih je kreirana, brisanjem tih podataka ploha se dinamički mijenja. Primjerice, ako se grupa točaka, korištenih za izradu plohe, izbriše iz crteža, ta će se ploha automatski rekreirati. Brisanjem svih podataka od kojih je ploha sastavljena, ona će također biti izbrisana jer je ovisna o tim podacima. Drugim riječima, ploha čine podaci i ako su ti podaci izbrisani, ploha je također izbrisana (ili

34

dio nje). Modifikacijom podataka i ploha se modificira. Na identičan način funkcionira većina Civil 3D objekata, odnosno ako je izbrisan/modificiran objekt o kojem je ovisan neki drugi objekt i taj drugi objekt biti će izbrisan/ modificiran. Kao što se može vidjeti, u Civil 3D-u svaki objekt može, ali ne mora, biti povezan s nekim drugim objektom. Isto tako, svaka promjena na jednom od tih objekata može, ali ne mora, utjecati na ostale povezane objekte.

Slika 2.

Dijagram prikazuje kako su objekti unutar Civil3Da međusobno povezani (isprekidana linija prikazuje da objekt može biti stvoren sa ili bez poveznice na neki drugi objekt)

4. Vidjeti u stilovima Stilovi su vrlo bitan dio Civil 3D-a.

Njima se određuje na koji način će se određeni objekti prikazati. Oni određuju sloj (engl. layer), boju (engl. color), debljinu linije (engl. lineweight), tip linije (engl. linetype), lokaciju, veličinu, standard, izgled i drugo.

Primjerice, vizualni prikaz plohe ovisi o stilu pridodanom tom objektu.

Stil kontrolira na koji način će ploha biti vidljiva (pomoću slojnica, padnica,

jedina stajališta u grafičkom i tabelarnom obliku te ih po potrebi uređivati.

Za razliku od ostalih Civil 3D objekata, geodetski podaci s terena i oblici spremaju se u posebnu bazu podataka izvan tog crteža. Na taj način dobiva se veća sigurnost podataka i oni mogu biti dostupni u više crteža, a ne samo u onom u koji su uneseni.

S obzirom da svaki proizvođač geodetskih mjernih uređaja na poseban način prenosi podatke s instrumenta na računalo, Civil 3D ne sadrži module za prijenos podatka. Isto tako Civil 3D ne može učitati sirove podatke iz instrumenta. Iz tog razloga svaki veći proizvođač geodetskih instrumenata je napravio poseban modul za prijenos podataka iz instrumenta na računalo koji se temelji na Autodesk platformi (Trimble Link, Leica X-change, Carlson Connect) (slika 3). Uz prijenos podataka s instrumenta i na instrument, proizvođači su u module dodali i druge pogodnosti za rad s instrumentima.

Neke od pogodnosti su: iskolčenje plohe ili trase napravljene u Civil 3D (savršeno za zemljane radove), prijenos modela geoida na uređaj (odlična opcija za terenski rad na velikim projektima gdje se koriste transformacij-

5. Klasična geodezija Uz sve mogućnosti modeliranja geodetsko-građevinskih objekta, bilo bi neobično da nema modula za obradu geodetskih mjerenja. Tako unutar Civil 3D-a postoji poseban geodetski modul za obradu podataka s terena.

Civil 3D koristi dva primarna objekta namijenjenih geodeziji: objekt mreže (engl. network), koji predstavlja geodetske mreže ili poligonske vlakove te objekt oblika (engl. figure) koji predstavlja oblike u prirodi (primjerice ceste, parcele, kuće, ograde i sl.).

Unutar objekta mreža moguće je pregledavati opažanja s terena za po-

Slika 3.

Izgled Timble Link izbornika

ski parametri bez uključenog geoida), prijenos pozadinske dxf datoteke na uređaj i sl.

6. Trezor za skladištenje Uz Civil 3D aplikaciju dolazi i Autodesk Vault aplikacija (slika 4). Autodesk Vault je serverska aplikacija za upravljanje projektima koja omogućuje višekorisnički pristup podacima unutar istog projekta. Pomoću ove aplikacije crteži se spremaju na centralizirano mjesto i omogućuju korisnicima dijeljenje te pristup crtežima i Civil 3D objektima unutar njih (plohe, trase, profili i sl.). Dok jedan korisnik radi na jednom dijelu projekta, drugi mogu koristiti objekte iz njegovog dijela crteža. Primjerice, dvije osobe rade na projektu izrade poprečnih profila po osi neke trase. Obojica rade na svom crtežu i obrađuju svoj dio trase, ali koriste objekte plohe i trase iz crteža koji je napravio netko treći u nekom drugom crtežu unutar istog projekta. Ako se iz nekog razloga dogodi promjena na plohi ili trasi, svi objekti koji su vezani na te objekte automatski se modificiraju u svim crtežima unutar tog projekta. Na sličan način funkcioniraju svi Civil 3D objekti koji se spremaju u Vault. Sirovi podaci s terena također se mogu spremiti u Vault. Na ovaj način, svi podaci s terena spremljeni su na jedno mjesto, pod zajedničkim imenom i mogu biti dostupni s više računala. Modificiranje terenskih podataka je moguće, ali samo osobama kojima su dodijeljena prava na to. Na taj način su podaci s terena zaštićeni od mogućih nestručnih promjena.

U Vault je moguće unutar nekog projekta spremiti i popratne datoteke koje idu uz crteže (Word ili Excel datoteke).

Ovakav način organizacije crteža (projekata) možda neće svima odgovarati zbog novog načina rada i malo kompleksnije početne organizacije.

Instalacija servera koji je služio kao centralizirano mjesto za spremanje podataka, zahtijeva Microsoft Internet Information Services (IIS) i minimalno Microsoft SQL Server Desktop Engine (MSDE).

Uzeti Civil 3D i odmah početi crtati nije moguće kao u slučaju sa standardnim AutoCAD-om. Aplikacija zahtjeva više proučavanja i rada od standar-

M. Miler: Objektno orijentirano crtanje - Autodesk Civil3D - Ekscentar 2007, br.9, str. 33-36

mreže trokuta (TIN), reljefno, itd., ili kombinacijom istih). Promjena stila, a i stil sam po sebi, ne ovisi o komponentama od kojih se sastoji ploha.

Ako je ploha načinjena od točaka, ne mora značiti da se ne može prikazati i pomoću slojnica. Stil je samo način prikaza tog objekta. Primjerice, želimo napraviti slojnice terena nekog područja. Nakon generiranja objekta plohe terena, jednostavno mu pridodamo stil koji definira izgled te plohe pomoću slojnica. Ukoliko želimo istu plohu vidjeti pomoću padnica terena, tada samo pridodamo pripadajući stil koji definira izgled plohe terena pomoću padnica. Slično funkcionira svaki inteligentni Civil 3D objekt.

Za usporedbu, klasični AutoCAD ima identičan način prikazivanja teksta (engl. text style), kota (engl. dimension style), točaka (engl. point style), tablica (engl. table style) i sl. Ako želimo tekst u Times New Roman fontu, jednostavno mu dodijelimo stil koji definira izgled teksta pomoću te vrste fonta.

Program sadrži i jednostavan rendering alat koji omogućava vizualizaciju projekata, dodjeljivanje objektima teksture i materijala, slično kao i kod profesionalnih vizualizacijskih aplikacija. Vizualizacijski dio Civil 3D-a nije toliko sofisticiran da bi omogućio fotorealistične slike, ali je dovoljno dobar za prezentaciju projekta na kojim se može vidjeti u kojem smjeru oni napreduju.

Uz vizualizaciju projekata pomoću Civil 3D-a, projekti se mogu izvesti u kmz format. Na taj način projekti se mogu vizualizirati pomoću Google Earth aplikacije.

35

M. Miler: Objektno orijentirano crtanje - Autodesk Civil3D - Ekscentar 2007, br.9, str. 33-36

Slika 4.

Sučelje Autodesk Vault-a

dnog AutoCAD-a, posebice ako se želi postići maksimalna funkcionalnost i iskoristivost. Također, ne treba očekivati da će ova aplikacija riješiti sve probleme, ali će sigurno neke drastično smanjiti uz kvalitetne korisnike (stručnjake). Ako se neki problem i ne može riješiti putem ugrađenih opcija unutar aplikacije, Civil 3D podržava VBA, Visual LISP i .NET programski jezik koji omogućava rješavanje specifičnih situacija. Uz sve mogućnosti inteligentnih objekata, treba napomenuti da uz Civil 3D dolazi i puna funkcionalnost Autodesk Map 3D sa svim mogućnostima.

S obzirom na veliki broj pomoćnih alata unutar Autodesk Map-a, detaljno objašnjenje zahtijeva novi članak.

Važno je naglasiti da udružene snage Civil 3D-a i Map 3D aplikacije čine vrlo moćan alat za sadašnje i buduće geodetske stručnjake. Uz Raster Design kao dodatak za obradu i rukovanje rasterskim podlogama, granice obrade podataka su nepregledne.

36

6. Kako naučiti?

Literatura

Zahvaljujući internetu, materijala za započeti s učenjem Autodesk Civil 3D-a ne nedostaje. Veliki broj internet stranica i ogromna zajednica korisnika diljem svijeta omogućava brže učenje.

Evo nekih stranica za početak:

• Andrew G. Roe, Cadalyst Labs Review: Autodesk Civil 3D—ModelBased Civil Design Improves Efficiency, ožujak 2005. URL: http://images. autodesk.com/adsk/files/CAD4-4705_1.pdf. (08.01.2007.).

• Andrew G. Roe, Cadalyst Labs Review: Autodesk Civil 3D, veljača 2007. URL: http://aec.cadalyst.com/aec/article/articleDetail. jsp?id=403522. (15.02.2007.)

• Harry O. Ward, Autodesk addresses the surveyor’s needs with Civil 3D 2007, travanj 2006. URL: http:// www.pobonline.com/CDA/Articles/ Column/ 50c3674bbbc5a010VgnVCM100000f 932a8c0. (15.02.2007.)

• Autodesk, Autodesk Civil 3D, User Guide, travanj 2006.

• Autodesk, Autodesk Data Management Server 5, Implementation Guide for Autodesk Civil 3D, travanj 2006.

http://www.autodesk.com http://civilcommunity.autodesk. com http://discussion.autodesk.com http://www.augi.com http:// blogs.autodesk.com S obzirom da je Geodetski fakultet u bazi fakulteta čiji se studenti i djelatnici mogu registrirati na http://students.autodesk.com, najveći broj materijala za učenje, kao i sama aplikacija može se bez problema skinuti s navedene internet stranice.

Naravno, riječ je o studentskoj verziji aplikacije koja ima neka ograničenja koja su zanemariva za učenje.

37

Svjetsko tržište geoprostornih tehnologija Boris Skopljak1 i Marko Šljivarić2

1. Uvod U prošlom broju Ekscentra iz prosinca 2006. imali ste priliku upoznati se s vodećim svjetskim proizvođačima geodetskih instrumenata. Budući da Geodetski fakultet u Zagrebu pored geodeta odgaja i buduće generacije geoinformatičara, u ovom broju se donosi pregled stanja na tržištu geoprostornih tehnologija. Grafikoni prikazani na slikama 2, 3 i 4 prikazuju stanje tržišta u 2005. godini, jer zbirno financijsko izvješće za 2006. još nije objavljeno, dok su brojke iznesene u samom tekstu aktualnije – tj. odnose se na 2006. godinu.

U današnjem svijetu informatizacije dan proveden bez dodira s računalom je prava rijetkost. Kao geodete, najviše nas zanimaju oni programi i računalna podrška programa koje svakodnevno koristimo u struci. Veliki broj kompanija se bavi razvojem geosoftvera, stoga ćemo ovdje prikazati samo elitu tržišta geoinformacijskih tehnologija i rješenja, tj. kompanije koje stvaraju softvere koji ili analiziraju i pohranjuju ili prikazuju geoprostorne podatke te se pritom ističu, kako zaradom, tako i brojem poklonika svojih proizvoda.

Ovdje smo istaknuli Autodesk (www. autodesk.com), ESRI (www.esri.com), Intergraph (www.intergraph.com), Bentley Systems (www.bentley.com), MapInfo (www.mapinfo.com). Na slici 2, koja prikazuje kretanje cijena dionica spomenutih tvrtki, s izuzetkom ESRI-a i Bentleya, koji javno ne objavljuju financijske rezultate, vidljiv je njihov međusobni odnos. Analytical Surveys (www.anlt.com) i Descartes Systems (www.descartes.com) nisu obuhvaćeni u ovom pregledu jer se na našim prostorima rijetko koriste njihove CAD/GIS aplikacije.

Slika 1.

U sektoru tržišta tvrtki koje se prvenstveno bave kombinacijom pozicioniranja i navigacije, tzv. prostorne determinacije, posebno se ističu tri kompanije koje nude opremu za GPS determinaciju: Garmin (www.garmin.com), Thales (www.thalesgroup. com) i Trimble (www.trimble.com).

U ovom sektoru se trenutno okreće najveći novac, stoga ćemo posebnu pažnju posvetiti ovim kompanijama.

Trenutno se najveća bitka vodi u proizvodnji prijenosnih navigacijskih instrumenata (PND - Portable Navigation Devices) kao što su uređaju kojima je danas opremljen svaki imalo skuplji automobil. Ovakvi uređaji postaju sve više roba široke potrošnje, pa tako Garminove proizvode možete kupiti čak i u Konzumu po veoma povoljnim cijenama. Cijene ovakvih uređaja su doživjele pad upravo zbog velike konkurencije od početnih 1000 USD po uređaju do polovice toga iznosa koliko danas koštaju.

Govorit će se i o multinacionalnim kompanijama koje se uključuju u bitku na tržištu geoprostornih tehnologija s

prikazivanjem prostorno lociranih informacija u realnom vremenu kao što su Oracle (www.oracle.com), Pitney Bowes (www.pb.com), SAP (www. sap.com), Microsoft (www.microsoft. com), GE (www.ge.com) i IBM (www. ibm.com).

Kuda ide svjetsko tržište geoprostornih tehnologija može se vidjeti na jedan šaljiv način na slici 1. Naime, žena se potpuno pouzdala u satelitsku navigaciju (GPS) ugrađenu u automobilu, a ona ju je, prema njezinim riječima, odvela u rijeku.

2. Kompanije koje se bave razvojem CAD, odnosno GIS softvera, koji se mogu naći na jednom prosječnom geodetskom računalu kod nas

2.1 Autodesk Pregled započinjemo s trenutno najzvučnijim imenom među CAD proizvođačima. Tvrtku

[1] Boris Skopljak, Usmjerenje: Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: bskopljak@geof.hr [2] mr.sc. Marko Šljivarić, dipl. ing. geod., Katedra za instrumentalnu tehniku, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: msljivar@geof.hr

38

2.2 ESRI Tvrtku je 1969. osnovao Jack Dangermond u čijem se vlasništvu nalazi i danas. Sjedište kompanije se nalazi u Redlandsu, u Kaliforniji, u SAD-u, a kompanija već dulje vrijeme predstavlja sam vrh proizvođača GIS softvera.

Tvrtka obično ne izlaže svoje financijske izvještaje na javni uvid, međutim neke osnovne informacije pružaju svojim potrošačima i tako se dolazi do iznosa od 610 milijuna USD prihoda ostvarenih u protekloj godini. Zapošljava oko 3 100 djelatnika.

Glavni aduti kompanije su ArcGIS, ArcView i ArcInfo.

2.3 Intergraph U Intergraphu tvrde da su vodeći svjetski provider prostorno informacijskih softvera. Tvrtku je osnovala 1969. nekolicina IBM-ovih inženjera, a 1980. mijenja naziv u Intergraph koji nosi i danas. Sjedište tvrtke se nalazi u Huntsvilleu u Alabami, u SAD-u. Tvrtka zapošljava oko 3 000 ljudi širom svijeta i ima oko 60 industrijskih organizacija u svijetu koje koriste njihova rješenja u raznim granama djelatnosti, posebice geodetske. Godinu 2005. će u Intergraphu obilježiti zlatnim slovima - tvtka je objavila rekordan prihod od 576 milijuna USD i udvostručila cijene dionica na burzi. Početkom protekle godine tvrtka je podijeljena na dva dijela radi još većeg poboljšanja učinkovitosti: Intergraph’s Process, Power and Marine (PP&M) i Integraph’s Security, Government & Infrastructure (SG&I) odjela. Tvrtku je u rujnu prošle godine kupila investicijska grupa predvođena Hellman & Friedman LLC (www. hf.com) i Texas Pacific Group (www.

texaspacificgroup.com), čime prelazi u privatno vlasništvo.

U dugom nizu proizvoda Intergrapha bez sumnje je najznačajnija Geomedia, čija se cijena kreće oko 10 000 USD. Svatko tko se misli baviti GIS-om, sigurno će se susresti s ovim softverom.

2.4 Bentley Systems Tvrtka Bentley Systems osnovana je 1983. u Extonu u Pennsylvaniji u SAD-u, gdje joj je i danas sjedište. Osnivači tvrtke su Keith i Barry Bentley, dok je na njenom čelu trenutno Greg Bentley. Priča se da su svi Bentleyi međusobno fizički slični, pa ih ljudi često zamjenjuju. To je tipičan primjer obiteljske kompanije koja je prerasla u važno ime kada je riječ od tržištu CAD ili GIS tehnologija i stoji uz bok Autodesku, ESRI-ju i Intergraphu.

Kao i ESRI, tvtka svoje financijske izvještaje ne objavljuje javnosti, no početkom prošle godine prijavili su prihod u iznosu od 304 milijuna USD za 2004. godinu. Bentleyjevi zapošljavaju 1 800 ljudi u četrdesetak postrojenja širom svijeta.

Nama najzanimljiviji proizvod ove tvrtke predstavlja MicroStation, koji je ujedno najjači adut ove kompanije i predstavlja platformu na kojoj i sam Bentley, a i razne druge svjetske kompanije razvijaju još uže specijaliziranija rješenja za uporabu.

B. Skopljak, M. Šljivarić: Svjetsko tržište geoprostornih tehnologija - Ekscentar 2007, br.9, str. 38-42

je osnovao John Walker 1982. Sjedište tvrtke je u San Rafaelu u Kalifoniji, u SAD-u. Nalazi se u elitnom društvu od 1 000 najvećih američkih kompanija gledano po godišnjem prihodu prema navodima američkog poslovnog magazina Fortune (www.fortune.com). Dionice Autodeska su dostupne na burzi po cijeni od 37, 6 USD. U protekloj godini kompanija je ostvarila prihod od 1, 52 milijardi USD, od čega 328, 9 milijuna USD neto dobiti. Plaću u ovoj kompaniji trenutno zarađuje oko 4 800 zaposlenika.

Glavne softverske uzdanice su im paketi Map 3D, Land Desktop i Civil 3D, izrađeni na zajedničkoj platformi AutoCAD, koja je i proslavila ovu kompaniju. Tvrtka je već izdala AutoCAD 2008 koji se prodaje po cijeni oko 4 000 USD, dok će vas gore navedeni dodaci koštati dodatnih 2 000 – 3 000 USD. Naravno, riječ je o cijeni za on-line kupovinu neposredno na Autodeskovim stranicama.

2.5 Mapinfo

Slika 2.

Tvrtka osnovana prije nešto više od dva desetljeća, točnije 1986., ima sjedište u Troyu u New Yorku, SAD. Prema podacima iz 2005., tvrtka je ostvarila prihod od 165, 5 milijuna USD i te iste godine je zapošljavala oko 900 ljudi u dvadesetak ureda po svijetu. Tvrtka zarađuje najviše surađujući s divovima poput Microsofta i Oraclea, kojima olakšava razvoj prostornih baza podataka. Svi odjeli ove kompanije su na neki način vezani za tržište prostornih informacija, dok prethodno navedene kompanije posjeduju odjele koji su namijenjeni 39

B. Skopljak, M. Šljivarić: Svjetsko tržište geoprostornih tehnologija - Ekscentar 2007, br.9, str. 38-42

razvitku mehaničkog dizajna i drugih pratećih tehnologija i rješenja.

Najvažniji proizvodi u njihovoj paleti su MapInfo Professional i MapXtreme. Govori se već duže vremena da se kompanija nalazi u krizi i da je u ožujku tvrka Pitney Bowes navodno dogovorila kupnju MapInfo za svotu od 408 milijuna USD u gotovini.

velike svote za promidžbu svojih proizvoda putem TV-reklama, o čemu svjedoči izdašni ugovor potpisan s košarkaškom zvijezdom NBA-lige Yao Mingom. Slogan ove tvrtke glasi »We’ll take you there« i postaje sve prepoznatljiviji u modernom svijetu.

2.6 Leica Geosystems

O kompaniji Trimble je dosta riječi bilo u prošlom broju Ekscentra. Tvrtka je osnovana 1978. u Sunnyvaleu u Kaliforniji, u SAD-u. Dionice su im dostupne na burzi po cijeni od 26, 84 USD, a tržišna vrijednost kompanije iznosi približno 3 milijarde USD. Što se tiče ovog dijela tržišta, Trimble u usporedbi s Garminom ne bilježi tako sjajne rezultate, ustanovio je Trimble Outdoors kao odgovor na sve veću konkurenciju na tržištu tehnologije ručnih i rekreacijskih uređaja koji impliciraju korištenje GPS-a, ali je definitivno ustuknuo pred Garminom kada je riječ o tržištu prijenosnih osobnih navigacijskih uređaja (PND – Personal Navigation Device), kao što se vidi na slici 3. Trimble svejedno bilježi polagani rast i najjači mu aduti i dalje leže u GIS tehnologiji i terenskom radu s GPS instrumentima za preciznije, geodetske, a ne samo navigacijske radove.

U listopadu 2005. preuzimaju kompaniju Mobile Tech Solutions (www. mtscanada.net), a nedugo zatim i Advanced Public Safety (www.aps.com) - kompaniju koja se bavi ručnim uređajima za javnu sigurnost koje koristi policija za otkrivanje narkotika i drugih zabranjenih sredstava.

Iako konceptualno ne pripada grupi već spomenutih proizvođača softvera, većina proizvođača geodetske opreme za izmjeru proizvodi i softversku podršku za svoje proizvode. Zaradom od prodaje softverskih proizvoda uz Trimble posebno se istaknula Leica Geosystems (www.leica-geosystems. com). Godinu 2005. je zatvorila s porastom od 62 % svoje vrijednosti. Porast cijene dionica je dobrim dijelom je bio uvjetovan žestokom borbom za preuzimanje Leice od strane švedske kompanije Hexagon (www.hexagon. se) i američkog Danahera (www.danahermotion.com). Slična situacija je bila i kod nas kada su se za preuzimanje Plive borili američki Barr i islandski Actavis, što je dovelo porasta cijene dionica »naše« vodeće farmaceutske kompanije. Leica Geosystems je na kraju otišla u ruke švedske korporacije koja je ponudila više od konačnih 925 milijuna USD, koliko koje je ponudila američka tvrtka.

3. Prostorno lociranje 3.1 Garmin Garmin je veoma mlada tvrtka, osnovana 1989. sa sjedištem u Olatheu u Kansasu, SAD. Garmin bilježi konstanstan porast cijene dionica čije se vrijednost kreće oko 54 USD, a tržišna vrijednost ovoga diva doseže vrijednost od nevjerojatnih 11, 7 milijardi USD. Samo tijekom protekle godine tvrtka je ostvarila prihod od 1, 77 milijardi USD, od čega 514 milijuna USD neto. Garmin se svim snagama uključio u bespoštednu borbu za prevlast na ovom tržištu i izdvaja

40

3.2 Trimble

sigurnosti u kućanstvima do navigacije. Kompanija ima oko 55 000 zaposlenika i bilježi godišnje prihode koji prelaze 12 milijardi USD, od čega je 466, 2 milijuna USD čiste dobiti..

4. Multinacionalne kompanije koje ostavljaju veliki trag na tržište geoprostornih tehnologija 4.1 Oracle Oracle je osnovan 1977. sa sjedištem u Redwood Shoresu, u Kaliforniji, u SAD-u.

Kompanija zapošljava oko 56 000 ljudi i tržišna joj se vrijednost procjenjuje na približno 94 milijarde USD. Samo prošle godine Oracle je zaradio 14, 38 milijardi USD, od čega je 3, 381 milijardi USD neto.

U protekle dvije godine Oracle je nastavio dodavati dozu funkcionalnosti u Oracle Spatial, koji je trenutno dominantni vođa u osiguravanju mogućnosti rukovanja geoprostornim podacima direktno u okviru relacijskih i objektno relacijskih baza podataka. Naša struka je upravo jako vezana uz baze podataka, prikaz prostornih informacija je nemoguć bez prethodno izrađene baze podataka sa svim objektima na nekom određenom području i njihovim atributima. Slogan kompanije »Information driven« (u prijevodu »Informacijama vođeni«) govori sve, pogotovo otkada je Oracle uspješno implementirao XML shemu kao definirani objekt u svoj zapis, što automatski povlači i implementaciju GML-a, (www.opengis.net/gml/).

3.3 Thales Grupa

4.2 Pitney Bowes

Thales Group je velika multinacionalna kompanija utemeljena 2000. godine sa sjedištem u Neuilly sur Seine u Francuskoj. Svoje dionice plasira na pariškoj burzi dionica po cijeni od 57, 18 USD po dionici. Tržišna vrijednost kompanije se procjenjuje na oko 11, 27 milijardi USD. Kompanija je uključena u sve aspekte avio-industrije i zračne obrane, od bankarstva i

Još jedna u nizu velikih multinacionalnih kompanija, osnovana je 1902. u Chicagu, SAD, kao Pitney Postal Machine Company, a 1920. mijenja ime u Pitney Bowes. Kompanija se prvenstveno bavi izradom proizvoda koji su vezani za poštanske pošiljke i evidenciju slanja i primanja pošiljki te njihovu prostornu kontrolu u svakom trenutku. Današnje sjedište kompani-

je je u Stamfordu, Connecticut, SAD. Tvrtka broji oko 34 000 zaposlenika i ostvaruje godišnji prihod od 5, 5 milijardi USD. Cijena njihove dionice se kreće oko 45 USD. Početkom 2006. kompanija je objavila ugovor sklopljen s Microsoftom kako bi udarila temelje njihovom Geostan (postupak donošenja odluka temeljem koordinate položaja) proizvodu MapPoint Web servisu i Microsoft Live Local projektu za standardizaciju adresa i podudarnost.

4.3 SAP Njemačka kompanija sa sjedištem u Walldorfu osnovali su 1972. petorica bivših IBM-ovih inženjera u Mannheimu u Njemačkoj. Kompanija je u protekloj godini ostvarila prihod od 12, 2 milijardi USD i trenutno zapošljava oko 40 000 ljudi. SAP je čisto softverska kompanija čije dionice na burzi postižu cijenu od 45 USD. SAP je 2005. pokrenuo grupu koja će se baviti geoprostornim razvojem unutar kompanije tijekom 2005. godine.

Kompanija je ostvarila veliki napredak na tom polju i već predstavlja značajno ime kada je riječ od implementaciji GIS-a. Veliku pozornost poklanjaju i tehnologiji za prostorno lociranje. Tržišna borba se tek zahuktava, a SAP

kao dugogodišnji partner ESRI kompanije vodi žestoku bitku s glavnim konkurentom u ovom sektoru, Oracleom.

Uspješna politika ove kompanije vidljiva je na slici 4, koja pokazuje prednost ispred mnogo poznatijih divova.

4.5 GE (General Electric) 4.4 Microsoft O kompaniji Microsoft se zna skoro sve. Za one koji ne znaju, tvrtku su 1972. osnovali Bill Gates i Paul Allen. Sjedište Microsofta se nalazi u Albuquerqueu, u New Mexicu, SAD. Dovoljno je samo reći da tvrtka ostvaruje godišnji prihod od 44, 2 milijardi USD, od čega 12, 6 milijardi neto, da bismo shvatili zašto je Bill Gates već godinama najbogatiji čovjek na svijetu. Microsoft je preiskusan da bi propustio priliku izboriti se za svoj dio kolača na tržištu geoprostornih tehnologija i nastavlja snažno djelovanje na mobilnu industriju i web-orijentirano kartiranje. Lansiranjem Virtual Earth (virtualearth.spaces.live.com) projekta, poslije preimenovanog u Live Local (maps.live.com), postavlja se kao glavna konkurencija Google Earthu (earth.google.com). Velike najave koje su dolazile iz jedne i druge kompanije u proljeće i ljeto 2005. nastavile su se

B. Skopljak, M. Šljivarić: Svjetsko tržište geoprostornih tehnologija - Ekscentar 2007, br.9, str. 38-42

Slika 3.

i kroz 2006., čime su pokušavali zainteresirati što veći broj korisnika koji bi koristili prostorno locirane informacije pomoću njihove web platforme. Jedni i drugi žele provesti »demokratizaciju« prostornih informacija kako bi omogućili dostupnost prostornih informacija u svakom trenutku i podigli razinu opće društvene svijesti o interaktivnoj komunikaciji putem portala za web kartiranje. Kao primjer bitke na tržištu koja je upravo u tijeku u kojoj su glavni akteri ove dvije kompanije, Microsoft je objavio počekom 2006. kupovinu GeoTango (www.geotango.com) kompanije koja nudi visoke mogućnosti 3-D vizualizacije. Nešto kasnije, u svibnju prošle godine, Microsoft je kupio i Vexcel (www.vexcel.com), koji je vodeći svjetski proizvođač fotogrametrijskih kamera, opreme za daljinska istraživanja i mjerenja, ne iz razloga što želi proizvoditi fotogrametrijeske kamere, već upravo zato što shvaća koliko prostorno locirana informacija znači u današnjem svijetu, a na putu da preuzme ovo tržište na svojoj strani, želi imati najbolje proizvođače i kompanije.

Za GE (General Electric) također ne treba previše trošiti riječi, budući da je to jedna od najstarijih i najpoznatijih multinacionalnih kompanija koju je utemeljio još 1878. poznati znanstvenik i stručnjak Thomas Alva Edison koji je surađivao i s našim Teslom. Prihodi ove kompanije iznose nevjerojatnih 163 milijardi USD od čega 20, 8 milijardi neto. Naravno, samo mali dio ovog iznosa je vezan za tržište geoprostornih tehnologija. Istaknut ćemo samo da se i GE nastavlja fokusirati na uslužni sektor i pušta na tržište nova proizvodna poboljšanja za svoj Smallworld paket tijekom 2005. godine. Spomenuti paket je razvijen 1999. na Cambridgeu. U prosincu 2005. kompanija je najavila dostupnost njihovog Analysis and Optimization*4 (A&O) proizvoda za informacijski-uslužno dizajnirano tržište.

41

4.6 IBM

B. Skopljak, M. Šljivarić: Svjetsko tržište geoprostornih tehnologija - Ekscentar 2007, br.9, str. 38-42

42

Još jedna u nizu velikih multinacionalnih kompanija koja se također uključuje u borbu na tržištu geoinformacijskih tehnologija je IBM, također jedna od najstarijih kompanija koja u izvornom obliku egzistira od 1888., a sadašnji naziv dobiva 1924.. Sjedište se nalazi u Armoniku, u državi New York, SAD. Godišnji prihodi kompanije idu i do 91, 4 milijardi USD, od čega neto dobit iznosi 9, 4 milijardi USD. IBM se nada da će ostaviti traga na sustave za prostorno-vremensku analizu. Danas nudi pristup prostorno analitičkim sustavima iz razvoja i okruženja WebSphere i Rational, svakog pojedinačno, kao i prostorno temeljene servisne implementacije u WebSphere, implementirajući tako OpenLS standard za proširivanje informacija na zahtjev infrastrukture mobilnih uređaja (Websphere Everyplace Access).

5. Budućnost Dok se u jednom gradu dnevno prodaje neznatna količina preciznih geodetskih instrumenata – totalnih mjernih stanica ili dvofrekventnih GPS prijamnika, količina prijenosnih navigacijskih uređaja baziranih na GPS tehnologiji s pripadnim GIS podlogama koji se implementiraju u vozila dostiže dnevno, kvantitativno puno veći broj, tj. isti postaju roba široke potrošnje, slika 6. Očito je da se profit nalazi u tom sektoru i sve velike kompanije se sve više fokusiraju prema geoprostornom menadžmentu, što pokazuje zahuktavanje tržišne utrke između divova kao što su MicroSoft i Google, odnosno MS LiveLocal vs. Google Earth. Nove generacije mobitela u sebi će pod normalno posjedovati GPS navigacijski segment, kao što danas većina ima u sebi ugrađenu kameru ili Bluetooth. Procjenjuje se da posao vezan za osobne navigacijske uređaje (PND) godišnje u SAD-u bilježi porast od 100 %, a u Europi čak 185 %. Prikaz putanje na digitalnoj podlozi više nije nikakva novost, a sljedeći veliki korak predstavljaju podaci u realnom vremenu – cijena benzina u realnom

Slika 4.

vremenu, trenutna gustoća prometa i trenutni atmosferski uvjeti. Izazov navedenim kompanijama upravo predstavlja stvaranje aplikacija za prikaz u realnom vremenu, tj. one trebaju dodatno poraditi na tome da svoje bogate baze podataka pretvore u dinamičke baze informacija (Galić, 2006.) koje njihovi potrošači zapravo žele.

Slika 5.

Garmin Nuvi 350 Pocket Vehicle GPS Navigator and Personal Travel

Literatura • Navedene Web adrese spomenutih proizvođača i en.wikipedia.org.

• Francica, Joe: Geospatial Technology Market Report 2005., Directions Magazine, članak.

• Galić, Zdravko: Geoprostorne baze podataka. Tehnička knjiga, Zagreb 2006.

WEB GIS – od ideje do realizacije Vedran Tatarević*

1. Uvod Potreba za što ekonomičnijim, točnijim i efikasnijim metodama korištenja prostornih informacija postoji već dugo. No, tek razvojem specijaliziranih softverskih rješenja i općim razvojem informacijske tehnologije, razvijateljima je omogućeno stvaranje sustava koji će korisnicima omogućiti analiziranje prostornih informacija, stvaranje interaktivnih upita nad digitalnim kartama te vizualizaciju istih. U tu svrhu razvijeni su geoinformacijski sustavi (GIS) s velikim mogućnostima i sposobnostima kreiranja što točnijih i kvalitetnijih povratnih informacija. Što su kvalitetniji i točniji ulazni podaci sustava, to će pouzdanija biti konačna informacija. Orijentirani korisnicima i njihovim potrebama, geoinformacijski sustavi integrirani su u veliki broj znanstvenih disciplina gdje uvelike pomažu pri radu sa geoinformacijama. Podaci analizirani GIS-om dobiveni su geodetskim metodama izmjere ili daljinskim istraživanjima. Razlikujemo rasterske i vektorske podatke kojima GIS sustavi mogu upravljati. U sljedećim poglavljima opisivat će se sustavi koji koriste i vektorske i rasterske podatke, dok će u analizi WEB GIS aplikacija biti riječi samo o vektorskim podacima koji će predstavljat objekte realnog svijeta.

2. Raširenost primjene GIS-a U svijetu postoji velik broj korisnika GIS-a. Raspon institucija, profesionalaca i manje zahtjevnih korisni-

ka je zaista impresivan: od Europske komisije, istraživačkih instituta, lokalnih vlasti, urbanističkih djelatnosti pa do manjih tvrtki, turističkih zajednica i samih turista te ostalih korisnika sa manjim ili većim potrebama korištenja tih sustava. Pregledat ćemo discipline koje koriste ove sustave za svoje potrebe i načine kako im oni pomažu pri svakodnevnom radu.

GIS se u poljoprivredi pokazao izuzetno potreban pri formiranju poljoprivredne statistike i kontroli raspodjele financijske potpore poljoprivrednicima na temelju analize poljoprivrednih dobara na odabranim područjima. Ovaj sustav je implementiran u petnaest zemalja članica Europske unije.

Korištenjem GIS i GPS tehnologija stvoreni su digitalni katastarski sustavi, koji su temelj razvoja poljoprivrede.

Kombinacijom tih tehnologija poljopri-

Slika 1.

Prostorna vizualizacija priobalnog područja Oregona

vrednicima je omogućena racionalnija upotreba gnojiva, pesticida i insekticida. Zanimljivost je da se GIS koristi i pri nadgledanju poljoprivrednih dobara s usjevima narkotika.

GIS tehnologija je važna i za ekologiju jer omogućuje praćenje divljih životinja i ugroženih vrsta te restrikciju ljudskog djelovanja van područja zaštićene flore i faune. Pri praćenju rijeke Rajne, GIS se primjenjuje pri hidrološkom modeliranju istjecanja rijeke i razmatranju posljedica istjecanja na prometnost rijeke i dostupnost pitke vode.

Praćenje šumskih ekosustava igra važnu ulogu u procjeni deforestacije tropskih ekosustava. Tom prilikom se razvijaju posebna GIS rješenja s mo-

[*] Vedran Tatarević, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: vtatarevic@geof.hr

43

V. Tatarević: WEB GIS – od ideje do realizacije - Ekscentar 2007, br.9, str. 43-46

gućnošću stvaranja digitalnih atlasa povijesti šumskih požara u odabranim regijama.

Bilo u lokalnim ili globalnim razmjerima, GIS se pokazao kao odličan alat za procjenu štete nastale elementarnim nepogodama. Posljedice suša, poplava, potresa, jakih vjetrova, lavina i erupcija vulkana imaju velik utjecaj na ekonomiju i život ljudi. Podaci prikupljeni daljinskim istraživanjima koriste se pri određivanju rizičnih područja.

Područje u kojem GIS nalazi svoju tradicionalnu primjenu svakako je prostorno planiranje. Interesantan primjer je uporaba GIS-a pri razvoju agrokulture, gdje se pronalaze područja pogodna za izgradnju ribnjaka, uzimajući u obzir vrste tla i temperaturne uvjete tog područja.

Eksploatacija mineralne rude i identificiranje područja s visokom seizmičkom aktivnošću daleko su unaprijeđeni pojavom specijaliziranih GIS alata koji se uz te zadaće koriste i za analizu posljedica potresa te kalkulaciju vremena potrebnog za odaziv spasilačkih službi.

Prilikom transporta robe, GIS se koristi pri praćenju vozila opremljenih navigacijskim sustavima za određivanje njihova položaja u realnom vremenu. Time se omogućuju bolja računanja ruta kretanja vozila, smanjenje troškova prijevoza i bolje upravljanje samim prometom.

GIS se intenzivno koristi i u ostalim aspektima ljudskog djelovanja, kao što su turizam, telekomunikacije, pružanje humanitarne pomoći, prikupljanje statističkih podataka o stanovništvu i marketingu. Široku primjenu GIS sustavi opravdavaju svojim velikim mogućnostima pružanja točnih i lako razumljivih informacija. Mnoge discipline prepoznale su svoju potrebu za ovakvim alatom dajući kvalitetnije i pouzdanije odgovore do kojih bi bilo nemoguće doći bez jednog moćnog sustava kao što je GIS. 3. Internet i GIS Internet otvara novo tržište prostornih podataka i pruža razne usluge korisnicima iz područja geoinformatike. Sa sve dostupnijom tehnologijom, a najviše open source inicijacijom, povećava se broj razvijatelja WEB

44

GIS aplikacija. One su namijenjene međusobno različitim skupinama korisnika. Prednosti ovakvih sustava su dostupnost koja nije ograničena softverom ili hardverom, već je dostatan web preglednik u kojem se nalazi sučelje sustava. Gotova rješenja mogu se distribuirati korisnicima putem weba, posebno optimizirana za naručitelja, te u svakom trenutku nadogradiva ako klijent uvidi potrebu za daljnjim razvojem ili proširenjem.

Prema sofisticiranosti sustava, WEB GIS aplikacije možemo podijeliti u tri osnovne skupine: • Aplikacije s pristupom pregledu statičnih karata i mogućnošću spremanja istih na računalo korisnika.

• Aplikacije s dinamičkim pregledom digitalnih karata s različitim temama koje čine cjelinu.

• Aplikacije s dinamičkim pregledom digitalnih karata, pristupom prostornim upitima korištenjem atributnih ili geometrijskih podataka. Informacija dobivena upitom koristi se za analizu i kvalitetnije tumačenje sadržaja karte, odnosno tema prikazanih na karti.

Kako bi se odredila prava pojedinih korisnika, potrebno je riješiti administrativne i sigurnosne probleme.

Registracijom i autentifikacijom korisnika, stvaraju se prava kojima korisnik raspolaže pri korištenju sustava.

Time smo omogućili jednostavnije rukovanje sustavom i mogućnost stvaranja samo onih informacija koje su iskoristive i svrsishodne pojedinom korisniku.

Pri realizaciji aplikacije potrebno je znanje iz područja informatike i geodezije. Na Geodetskom fakultetu na kolegijima Modeliranje geoinformacija i Baze podataka može se usvojiti osnovno znanje potrebno za početak razvoja vlastitih aplikacija.

Tehnologije koje se koriste za izradu WEB GIS-a su raznolike. Snaga GIS-a je u njegovoj vizualizaciji realnog svijeta. U bazi podataka spremljeni su geometrijski podaci koji predstavljaju različite objekte. Dakle, riječ je o vektorskim podacima. Tako poligoni mogu predstavljati polja, stambene objekte ili pak apstraktne teme.

Linije se najčešće koriste pri definiciji prometnica, dok točke pri sitnim mjerilima predstavljaju gradove. Najčešći format korišten za spremanje geometrijskih podataka su shape datoteke

(.shp), razvijene od strane kompanije ESRI. Kako su one prihvaćene od velikog broja proizvođača softvera, omogućen je visok stupanj interoperabilnosti među aplikacijama potrebnih za razvoj sustava.

Kako bi PostgreSQL baza podataka znala izvoditi razne operacije nad geometrijskim podacima, potreban joj je dodatak zvan PostGIS. On nam omogućuje računanje površina poligona, duljina linija te prikaz međusobnih odnosa objekata kao što su preklop, dodirivanje, međusobna udaljenost i ostalo. Sada kada imamo podatke spremljene u odgovarajućem obliku potreban je softver koji će nam ih iscrtavati.

UMN MapServer je softver razvijen za tu svrhu. Ovaj moćan softver može iscrtavati objekte bilo iz baze podataka ili iz samih .shp datoteka.

Kako se sučelje sustava nalazi unutar web preglednika, koristit ćemo HTML (Hyper Text Markup Language). Njime ćemo stvarati forme, gumbe, kućice, polja za unos teksta, slike i ostalo. Kada smo definirali sučelje sustava, iskoristit ćemo PHP (Hypertext Preprocessor), skriptni jezik za interakciju korisnika sa sučeljem. PHP skripta će izvršavati sve korisnikove naredbe te će upravljati aplikacijom.

Modul PHP-a kojim se PHP veže na MapServer je Mapscript. Koristimo ga za interakciju korisnika sa samom kartom, kao što je mijenjanje mjerila, isključivanje i uključivanje tema, prikaz toponima i ostalo.

Jezici poput Javascripta, CSS-a i DHTML-a nisu neophodni, no svakako su dobrodošli kako bi postigli bolju funkcionalnost, atraktivnije sučelje i stvorili user-friendly aplikaciju.

Sav softver spomenut u ovom poglavlju je open source. Slobodni softver ili open source softver je softver s dostupnim izvornim kôdom. Dostupnost izvornog kôda omogućuje programerima poboljšanje i prilagodbu kôda kako bi on bio što brži, sigurniji i efikasniji.

Open source softver je besplatan, no ne treba ga miješati sa besplatnim softverom kod kojeg nije dostupan izvorni kôd te njegov razvoj ovisi samo o autoru softvera. Ne postoji mogućnost modificiranja postojećeg kôda i njegove prilagodbe vlastitom sustavu.

Naime, često open source softver dolazi u obliku izvornog kôda koji je po-

4. WEB GIS na primjeru groblja »Sveti Duh« u Koprivnici Na serveru Geodetskog fakulteta na adresi http://open.geof.hr/~vtatarevic/ novo_groblje.php nalazi se WEB GIS groblja »Sveti Duh« u Koprivnici.

Ideja je bila stvoriti geoinformacijski sustav koji će korisniku omogućiti visok stupanj interakcije. Najprije se moramo zapitati tko će i kako koristiti naš geoinformacijski sustav. Njega smo namijenili svim korisnicima koji raspolažu pravima na grobna mjesta ovog konkretnog groblja. Moramo im omogućiti unos vlastitih podataka te pregledavanje istih. Sama karta pruža informacije o prostornom smještaju grobnih mjesta te ostalih objekata groblja. Moguće je pregledavati pojedine slojeve, postavljati upite o položaju grobnih mjesta te pretraživati sustav prema određenim kriterijima.

Prednost ovakvog digitalnog oblika nad analognim oblikom karte je velika. Tu je na prvom mjestu prednost kompaktnosti i preglednosti. Korisnik u bilo kojem trenutku može dobiti povratnu informaciju iz područja njegova

interesa i ona neće biti pod utjecajem raznih grešaka koje bi se javile pri iščitavanju istih iz analognih karata. Pa, krenimo s pogledom u unutrašnjost sustava koji čini WEB GIS groblja.

Podaci su prikupljeni ortogonalnom metodom izmjere. U .dwg datoteci nalazila se skica izmjere sa slojevima raznih objekata. AutoCad Map ima mogućnost izvoza objekata u već spomenute .shp datoteke koje se koriste pri ubacivanju objekata u bazu podataka. Baza podataka koja se koristi za spremanje podataka je PostgreSQL open source baza. U njoj je moguće implementirati PostGIS rješenje i stvarati prostorne upite. Tako smo u bazi imali prostorne relacije sa poligonima, linijama i točkama. Poligoni predstavljaju grobna mjesta, linije definiraju samu infrastrukturu cijelog groblja, a točke su iskorištene za prikaz travnatih površina. UMN Mapserver generira sliku iz objekata spremljenih u PostgreSQL bazi, dok PostGIS definira njihova geometrijska svojstva kao što su površina, duljina i ostalo. Neki od PostGIS upita su iskorišteni kako bi se odredila polja određenih površina ili za

V. Tatarević: WEB GIS – od ideje do realizacije - Ekscentar 2007, br.9, str. 43-46

trebno pretvoriti u izvršni kôd. Time se omogućava potpuna optimizacija kôda vašem računalu što nije slučaj kod besplatnog softvera.

Open source zajednica, zajedno s programerima i korisnicima, zadovoljava rastuće potrebe i sve veću potražnju prostornih podataka u svrhu izrade sve boljih rješenja unutar domene geoinformacijskih sustava.

U cijeloj priči o WEB GIS-u treba spomenuti i OGC. The Open Geospatial Consortium, Inc (OGC) je internacionalni konzorcij kojeg čini 339 kompanija, vladinih udruga i sveučilišta koja sudjeluju u procesu razvoja javno dostupnih specifikacija. Specifikacije podržavaju interoperabilnost rješenja koje šire geoinformacije internetom, bežičnim i lokalnim servisima te unutar informacijskih tehnologija.

One omogućuju razvijanje kompleksnih prostornih podataka i servisa dostupnih i upotrebljivih u svim aplikacijama namijenjenim radu s geoinformacijama.

Slika 2.

Put razvoja aplikacije

45

V. Tatarević: WEB GIS – od ideje do realizacije - Ekscentar 2007, br.9, str. 43-46

određivanje odnosa između pojedinih objekata te stvaranje prikaza definiranog zahtjevom korisnika. Kako bi se grobna mjesta mogla identificirati, svakom mjestu je dan jedinstveni identifikator definiran primarnim ključem unutar relacije u kojoj se nalaze objekti za definiciju grobnih mjesta. Pomoću forme za dinamički unos podataka u bazu, mogu se određivati vlasnici grobnih mjesta. Iza te forme krije se dio PHP kôda koji omogućuje direktan unos atributnih podataka u bazu. Na sličan način se koristi i PHP skripta za ispis vlasnika iz baze te se omogućuje vizualizacija položaja grobnog mjesta na temelju njegovog jedinstvenog broja i imena vlasnika pridodanog tom mjestu pomoću forme za unos.

Korisnicima su na raspolaganju i opcije uključivanja slojeva koji apstraktnim temama prikazuju grobna mjesta po uvjetima plaćanja i zauzeća grobnih mjesta. Namjena ovih upita je jednostavnost pregleda cijelog groblja i dobivanje lako interpretirajućih povratnih informacija razumljivih široj 46

publici.

HTML-om su stvoreni svi objekti za upravljanje formom, te se korištenjem Javascript-a povećala funkcionalnost sustava. Javascritpt je moćan skriptni jezik za stvaranje interakcije korisnika i sučelja sustava te njegovom intenzivnom uporabom povećavamo kvalitetu aplikacije.

Kreiranje aplikacije kao što je WEB GIS iziskuje veliko znanje iz područja programiranja i poznavanja općeg rada u IT okruženju. Savladavanjem ovih znanja, geodetski stručnjak smanjuje potrebu za pozivanjem drugih znanosti u pomoć pri realizaciji geoinformatičkih sustava. Osim spomenutih kolegija na Geodetskom fakultetu, svim zainteresiranim za usvajanje šireg znanja iz ovog područja, uz pristojan broj knjiga postoje i razni forumi na Internetu koje posjećuju razvijatelji ovakvih sustava te je tamo relativno lako dobiti odgovor na većinu problema koji se pojavljuju pri kreiranju WEB GIS aplikacija, od ideje do realizacije.

Slika 3.

Sučelje WEB GIS aplikacije groblja »Sveti Duh« u web pregledniku

Literatura • Andrew U. Frank, Martin Raubal, Maurits van der Vlugt. Panel-GI Compendium, 2000 • Tyler Mitchell. Web Mapping O’Reily, 2005 • URL-1: http://www.opengeospatial. org/ (25.03.2007.)

• URL-2: http://en.wikipedia.org/ wiki/Geographic_information_system (25.03.2007.)

Tromost - budućnost i u geodeziji Ozren Buriša*

1. Noviji sustavi pozicioniranja Od pojave GPS-a i njegove primjene u navigaciji prošle su godine do vremena kada je preciznost sustava porasla toliko da je on pronašao svoju primjenu i u geodeziji. Danas je upotreba GPS-a toliko raširena da je gotovo nezamislivo obavljanje nekih geodetskih zadataka bez njih i tehnologija satelitskog pozicioniranja se s pravom

naziva tehnologijom budućnosti.

S druge strane, u geodetskom svijetu puno su manje poznati inercijalni navigacijski sustavi (INS ili samo IS).

Dok je GPS već zauzeo svoje mjesto u funkciji navigacije i pozicioniranja, inercijalni su sustavi još uvijek u fazi ispitivanja kada se govori o geodetskim primjenama. No ipak, tehnološki razvijenije zemlje sve više prihvaćaju prednosti koje ovi sustavi sa sobom

donose. Čak i neke zemlje u razvoju polagano rade prve korake prema prihvaćanju ove »nove« tehnologije. U Hrvatskoj se inercijalni geodetski sustavi još ne koriste.

Međutim, vjerujem da će se i to u skorijoj budućnosti promijeniti. U posljednje vrijeme mnogi geodetski časopisi, pa i Ekscentar među njima, sve češće pišu o IS-u i njegovoj primjeni u geodeziji. To samo pokazuje da se

Slika 1.

Američka nuklearna podmornica Nautilus, 1958. godine

[*] Ozren Buriša, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: oburisa@geof.hr

47

Slika 2.

O. Buriša: Tromost – budućnost i u geodeziji - Ekscentar 2007, br.9, str. 47-50

Raketa projekta Apollo, inercijalno navođena letjelica

polagano budi interes za »novim« tehnologijama koje bi dodatno doprinijele razvoju geodezije. Taj interes prvi je korak prema otvaranju vrata za inercijalne sustave i u našoj geodetskoj praksi.

2. Duga povijest »mladog sustava« Iako prošli odlomci govore o rađanju i o novostima, inercijalni sustavi nipošto se ne mogu nazvati »novom« tehnologijom. Početak im seže više od jednog stoljeća u povijest, njihova se evolucija odigrala za vrijeme Drugog svjetskog rata, a praktična primjena u velikim projektima uslijedila je nedugo nakon njegova završetka. Jedan od velikih testova održao se već 1958. godine.

U to se vrijeme naglo razvijala nuklearna tehnologija i proizvedene su prve nuklearne podmornice. Prva od njih, američka podmornica zvana Nautilus, navedene je godine izvela dotad nepokušani pothvat. Na putovanju od Aljaske do Grenlanda zaronila je ispod debelog Arktičkog leda i putem prošla točno ispod točke Sjevernog pola.

Ovaj veliki uspjeh ne bi bio izvediv bez inercijalne navigacije. I danas podmornice baziraju navigaciju na sličnim sustavima.

Uskoro je ponovljen sličan pothvat u podmornici Skate koja je, nakon zarona ispod Arktičkog mora, probila led i ugledala svjetlost dana – na Sjever-

48

nom polu!

Nešto kasnije, 1960-tih godina, inercijalni sustavi nosili su tešku odgovornost vođenja letjelica Apollo na Mjesec, a bili su ugrađeni i u interkontinentalne balističke rakete Minuteman.

No budući da je geodezija uvijek imala strože kriterije po pitanju preciznosti, tek su ‘80-tih godina prošloga stoljeća inercijalni sustavi postali dovoljno razvijeni da budu primjenjivi i u geodetskoj izmjeri. Još prije toga, jedno od prvih iskustava sa inercijalnim geodetskim sustavom bilo je postavljanje geodetske mreže na području okruga Du Page u američkoj saveznoj državi Illinois. U samo tjedan dana postavljeno je 68 stalnih geodetskih točaka i to uz troškove koji se procijenjuju na samo petinu cijene izmjere istog područja tada konvencionalnim metodama. Otvorena su vrata IS-u.

Uslijedilo je razdoblje mjerenja na golemim, dotad neizmjerenim područjima poput sjevera Kanade, Aljaske i Južne Amerike. Zahtjevana točnost nije bila velika, ali brzina izmjere bila je odlučujuća, što je učinilo inercijalne sustave logičnim izborom.

No, nakon pojave GPS-a, razvoj INS-a je usporen. Geodezija je dobila novu suvremenu metodu brze i točne izmjere.

Međutim, INS nije potpuno zamijenjen. Umjesto da postane naslijednikom, GPS je postao partnerom.

Budući da je način rada satelitskih na-

vigacijskih sustava potpuno različit od načina rada inercijalnih sustava, oni su postali savršeno komplementarni za navigaciju. Gdje je GPS slab, INS je jak, a i obratno. Čak su i izvori pogrešaka potpuno različiti, što ovo dvoje čini savršenim složenim sustavom za pozicioniranje.

3. Zašto inercijalni sustavi?

Brzina izmjere možda je najveća prednost IS-a nad drugim sustavima.

Kada je instrument kalibriran, postupak izmjere svodi se na premještanje sustava s točke na točku, a za razliku od GPS-a, ovdje nema potrebe za dugim stajanjem na jednome mjestu jer je u svakom trenutku položaj poznat.

To kontinuirano snimanje je jedna od velikih prednosti. Vrlo je visoka rata registracije, dok se kod GPS-a registracije moraju interpolirati.

U automobile se, radi izmjere ceste, ugrađuje inercijalni navigacijski sustav. Dok se automobil kreće, instrument kontinuirano i neprestano bilježi položaj i kao konačni proizvod je dobiven 3D model ceste. Tako je kartiranje prometnica jedan od geodetskih zadataka koji se već primjenjuje.

Zatim, jedan inercijalni sustav iznimno je koristan alat jer ne mjeri samo koordinate položaja nego i gotovo sve ostale veličine koje se u geodeziji traže. Mjeri otklon težišnice, gravitacijsko ubrzanje, kut azimuta, nadmorsku

visinu i orijentaciju tijela u prostoru.

Tako jedan instrument istovremeno obavlja posao nekoliko instrumenata.

Naravno, jedan od sastavnih djelova inercijalnog mjernog sustava mora biti i gravimetar.

4. Zašto BAŠ inercijalni sustavi?

Kada se govori o prednostima INS-a, nezaobilazno ih je spomenuti u kontekstu prednosti »nad« drugim navigacijskim sustavima. Ranije sam spomenuo da je GPS postao partnerom, a ne nasljednikom i razlog su tomu upravo neke od važnih mogućnosti INS-a koje GPS nije mogao zamijeniti. Iako je satelitsko pozicioniranje usavršeno do te mjere da s centimetarskom točnošću možemo odrediti koordinate točaka po gotovo cijelome svijetu, sami princip i osnova GPS-a uvijek će biti ograničavajući faktor u nekim situacijama. Objasnit ću neke od prednosti INS-a kroz primjer slabosti GPS-a.

Zanimljivo je primjetiti da se riječ »sustav« nalazi i kod GPS-a i kod INS-a. No, dok se govori o GPS-u, riječ sustav označava kompleksnu vezu svemirskog, kontrolnog i korisničkog segmenta, dakle velikog niza satelita u svemiru, kontrolnih stanica na Zemlji i instrumenata koji određuju svoj položaj. S druge strane, inercijalni je sustav svijet za sebe. Unutar jedne kutije nalazi se niz visokopreciznih instrumenata koji čine potpuno neovisan sustav, iz čega slijedi da su otporni na bilo kakvo vanjsko ometanje. Rat u Afganistanu 2001. godine upozorio je američku vladu na realne opasnosti GPS ometanja koje je zapaženo nekoliko puta. Zatim, 2003. godine, američko

ratno zrakoplovstvo uspješno je izvelo nekoliko vježbi istog ometanja. GPS se pokazao ranjivim.

Osim toga, selective availability (namjerno kvarenje signala radi slabljenja preciznosti civilnih prijamnika) također je primjer ovisnosti jednog prijamnika o satelitskom signalu. Iako je službeno ukinuta 2000. godine, američko ministarstvo obrane još uvijek ima mogućnost ponovnog uvođenja selektivne dostupnosti, premda to nije vjerojatno.

Zatim, GPS treba čisto nebo, i to u cijelom krugu oko sebe – od zenita pa gotovo do horizonta. To znači da je precizno mjerenje nemoguće izvoditi u gustim šumama, u gradovima, u dolinama s velikom reljefnom konfiguracijom terena, blizu visokih stijena, blizu zgrada ili u zgradama. Suvišno je i spomenuti – ispod zemlje u tunelima. Danas se u tim situacijama koriste tradicionalne geodetske metode. U budućnosti, to će možda biti posao rezerviran za inercijalne sustave.

3D model ceste dobiven inercijalnom izmjerom (IS ugrađen u automobil)

koni inercije govore o ponašanju svih materijalnih tijela. Sva tijela koja imaju masu troma su. Tromost je svojstvo tijela da se opire bilo kakvoj promjeni brzine. Ako dođe do promjene brzine, govorimo o akceleraciji, a da bi tijelo akceleriralo mora se na masu djelovati nekom silom. Ako odredimo silu, a prethodno smo poznavali masu tijela, jednostavnim računom dolazimo do akceleracije. Instrument koji mjeri akceleraciju na ovaj način zove se akcelerometar.

No, akcelerometar može mjeriti samo ubrzanja u smjeru svoje osi.

Kako bi se postiglo mjerenje u stvarnom trodimenzionalnom svijetu, potrebna su nam tri ortogonalno postavljena akcelerometra koji predstavljaju

O. Buriša: Tromost – budućnost i u geodeziji - Ekscentar 2007, br.9, str. 47-50

Slika 3.

5. Pogled unutra Istina je kada se kaže da su najgenijalniji izumi u osnovi najjednostavniji, ali samo u osnovi, jer kada se uđe u dubinu građe jedne inercijalne mjerne jedinice konstrukcija naglo ulazi u sferu visoke fizike i mehanike. Temelj sustava je sljedeći: Newtonovi za-

Slika 4.

Pogled u pričvršćeni inercijalni sustav sa tri vidljiva laserska žiroskopa

49

O. Buriša: Tromost – budućnost i u geodeziji - Ekscentar 2007, br.9, str. 47-50

koordinatni sustav. Ova trojka sada može bilježiti prostornu akceleraciju tako da je rastavi na komponente u smjerovima pojedinih akcelerometara.

Međutim, ono što je potrebno u geodeziji nije akceleracija nego položaj. Kako bi se došlo do njega potreban je još jedan instrument – visokoprecizni sat. Dok se mjeri akceleracija, sat bilježi vrijeme, a mikroračunalo integrira mjerenu vrijednost ubrzanja po vremenu i računa brzinu. Brzina još uvijek nije tražena veličina (u geodeziji) i stoga se integrira još jedanput kako bi se izračunala promjena položaja. Vrlo jednostavan sustav sada daje kontinuirane vrijednosti za položaj, brzinu i akceleraciju u svakom trenutku.

6. Mali problemi i genijalna rješenja 6.1 Laserski žiroskop Kada čujemo riječ žiroskop, najčešće zamislimo rotirajući zvrk. To nije čudno jer su donedavno upravo takvi mehanički rotirajući uređaji bili primijenjeni i u konstrukciji inercijalnih

sustava, uglavnom sa stabilizirajućom funkcijom. Budući da rotirajući žiroskop pokazuje osobine kutne tromosti, tzv. stabilizirani inercijalni sustavi bili su fiksno orijentirani u prostoru i za vrijeme manevriranja vozila ili sustava.

Takav dizajn bio je vrlo uspješan, ali složena mehanička građa pokazala se kao ograničavajući faktor u daljnjem razvoju. A budući da je tehnologija u zadnjih dvadesetak godina brže napredovala na polju elektronike nego mehanike, započeo je razvoj sustava koji u potpunosti izbjegavaju osjetljive 50

Slika 6.

Shema rada laserskog žiroskopa

žiroskop i tako se kompenzira »zakočenje« vala.

6.2 ZUPT – jednostavan trik s velikim učinkom

mehaničke prstenove. Izum optičkih žiroskopa omogućio je taj razvoj.

Sustavi koji koriste ovaj princip mjerenja zovu se pričvršćeni sustavi.

Ovdje žiroskopi imaju mjernu funkciju jer detektiraju rotacije oko sve tri osi i šalju informaciju računalu koje na temelju tih podataka određuje pojedine komponente ubrzanja u kardinalnim smjerovima. Znači da se, naprimjer, komponenta ubrzanja u smjeru sjeverjug može izračunati iako je akcelerometar promijenio svoju prvotnu orijentaciju.

No, zahtjevi za preciznošću su također Slika 5. porasli.

OpIzolirani tički žiroskopi laserski (laserski i oni žiroskop od optičkih vlakana) odgovorili su na taj izazov funkcionalnim rješenjem. U osnovi, princip rada svodi se na interferometrijsko mjerenje.

Laserska zraka se odvaja u svome izvoru i suprotnim smjerovima prolazi kroz zatvoreni krug. Kada žiroskop rotira dolazi do Dopplerovog efekta i mijenja se frekvencija pojedinog vala.

Valovi interferiraju i izlazna frekvencija se također mijenja i to proporcionalno brzini rotacije (Sagnacov efekt).

Problem se javlja pri polaganim rotacijama zbog sklonosti vala da se »zakoči« u jednoj frekvenciji stojnog vala u čvornim točkama na zrcalima. U takvoj situaciji žiroskop ne detekira rotaciju. No, problem je riješen još jednim inovativnim tehnološkim rješenjem zvanim »ditherov motor«. Primjenjuje se oscilatorna rotacija na kompletan

Kada govorimo o metodama rada, a ne o tehnološkim inovacijama, ovo je primjer vrlo jednostavne ideje sa nevjerojatnim pozitivnim posljedicama na preciznost mjerenja i na održavanje visoke točnosti kroz dugi vremenski period. U osnovi, ona se svodi na povremeno zaustavljanje (zero velocity update).

Kako je već spomenuto, akcelerometri mjere akceleraciju, zatim se računa brzina i konačno integracijom dobiva položaj. Slabost inercijalnih sustava je sklonost nagomilavanju pogrešaka u akceleraciji, a vezano s njom, i u brzini i položaju (slabost koja nije prisutna kod GPS-a). Kada instrumentalni sustav miruje, znamo da se brzina smanjuje na nulu. Međutim, zbog nagomilavanja pogrešaka instrument će pokazivati određenu brzinu koja će se razlikovati od nule za neko odstupanje. Ako računalo odmah nakon zaustavljanja reducira taj iznos na nulu, akumulacija pogrešaka se smanjuje i s točnim vrijednostima se mjerenje nastavlja.

Osim toga, u stanju mirovanja sustav ima priliku obraditi još neke podatke i izvršiti izmjeru ubrzanja sile teže, koja utječe na kvalitetu akcelerometrijskih mjerenja. Budući da g nije konstantan, povremenim gravimetrijskim mjerenjem tog ubrzanja osigurava se točnije mjerenje akceleracija, a paralelno s njima i svih ostalih veličina.

Literatura • Benčić, D., Geodetski instrumenti, Zagreb, 1990.

• URL-1: http://www.imar-navigation.de (01.04.2007.)

• URL-2: http://en.wikipedia.org/ (01.04.2007.)

• URL-3: http://www.xbow.com/ (01.04.2007.)

51

Google API Maps Ivo Radoš*

Kao korisnici interneta i studenti znanosti o geoprostornim informacijama vjerojatno ste na različitim webstranicama primijetili različite karte integrirane u dotičnu stranicu. Jedan od najpoznatijih takvih alata jest Google API Maps, koji preuzima podatke iz Google Maps sustava što će biti predmet ovog članka.

Prije svega da kažem nešto općenito o API-u. API je skraćenica od engleskih riječi application programming interface, koje bi u hrvatskom prijevodu značile aplikacijsko programiranje sučelja. API je kôd koji koristi program ili neki računalni sustav da bi prikazao svoje mogućnosti u nekom sučelju. API prikazuje podatke koji neki program daje u nekom grafičkom i tekstualnom obliku koji su vrlo »user friendly«, ili drugim riječima, korisnički prijateljske, što bi značilo da ih je lako obrađivati za razliku od sirovih podataka koji su, npr., zapisani samo kao tekstualna datoteka. Ima različitih modela API-a, recimo jedan od zanimljivijih je emulator ili kompajler ECMAScript/JavaScript izraza. Što to znači? To znači da takav jedan API omogućuje programeru mijenjanje određene funkcije bez da mijenja kôd i funkcije u samom programu.

API se obično izdaje u sklopu nekog programskog paketa. Postoje dvije generalne izdavačke politike:

1) Neke kompanije poput Sonya štite informacije o svojem API-u od javnosti. Na taj način su postigli kontroliranje tvrtki koje pišu kôd za Playstation igre. Takva kontrola im omogućuje veći profit.

2) Druge kompanije poput Microsofta su većinu svojih API-a dali javnosti tako da mogu programirati na Microsoft platformi i koristiti njihov proizvod, isto tako je napravio Google sa svojim Google API Maps.

Ima podosta primjera API-a; navest ćemo samo neke: 1) DirectX za Microsoft Windows Kôd 1.

2) Java Platform, Enterprise Editi- on API 3) Google API Maps Ovo su samo neki od primjera, a mi ćemo se u ovom članku više orijentirati na aplikaciju Google API Maps, proizvod tvrtke Google Inc., koju ćemo ujedno i obraditi. Primjena Google API Maps je doslovno neograničena, što u općem smislu, što u smislu geodezije i geoinformatike. Za demonstraciju ćemo u nekoliko koraka napraviti jednu jednostavnu API Map: 1) Prije nego počnemo bilo što raditi, moramo imati osiguran prostor na

<script src=”http://maps.google.com mapsmp;key=abcdefg”

type=”text/javascript”>

</script> Kôd 2.

<script type=”text/javascript”> function load() {

if (GBrowserIsCompatible()){

var map = new GMap2(document.getElementById(“map”)); map.setCenter(new GLatLng(Lat,Long), Zoom); </script> Kôd 3.

map.addControl(new GSmallMapControl()); map.addControl(new GMapTypeControl());

Kôd 4.

var marker = new GMarker(center, {draggable: true}); GEvent.addListener(marker, “dragstart”, function() { map.closeInfoWindow();}); map.addOverlay(marker);

[*] Ivo Radoš, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: irados@geof.hr

52

5) Dodajemo alate za približavanje i udaljavanje te pomicanje po karti (Kôd 3).

6) U ovom trenutku smo praktički postavili sve generalne (osnovne) alate i sada počinjemo specijalizirati kartu.

Dodajemo geokodirane (stavljene na točno određeni položaj na karti) oznake na kartu. Kod 4. je primjer za marker koji se postavlja na sredinu karte i može se pomicati po njoj.

Na mom primjeru http://www. geof.hr/~irados/ možete vidjet tri stalne GPS geodinamičke točke na području Kašine, koje smo 2006. godine opažali u sklopu geodetske geodinamičke studije Grada Zagreba. Kratak opis točke s njezinom slikom nalazi se na Slici 1.

Također, na primjeru možete vidjeti i koristiti oznaku na mapi koju možete pomicati i u malom oblačiću iznad pomičnog markera će se ispisati geografska širina (latitude) i duljina (longitude) u DEG obliku u WGS84 sustavu.

Netko je rekao da slika vrijedi tisuću riječi, a koliko onda zapravo vrijedi

interaktivna karta koja vam može pružiti povratne podatke? Takav je Google API Maps. Kada bismo samo na neku internetsku stranicu stavili sve geodetske točke, počevši od trigonometara prvog reda do malih pomoćnih, poligonskih točaka koje bi korisnici mogli sami dodavati, a uz sve te točke stavili i njihove slike, izlazak na teren i traženje poznatih točaka uz pomoć »položajca« više ne bi bio muka nego zadovoljstvo, jer bismo prije izlaska provjerili točan položaj i fotografiju te točke na stranici s aplikacijom Google API Maps.

Literatura • URL-1: http://www.google. com/apis/maps/documentation/ (28.03.2007.)

• URL-2: http://en.wikipedia.org/ wiki/API (28.03.2007.)

• URL-3: http://www.econym. demon.co.uk/googlemaps/ (28.03.2007.)

I. Radoš: Google API Maps - Ekscentar 2007, br.9, str. 52-53

nekom serveru (npr. geodet.geof.hr, ako ste student ili djelatnik Geodetskog fakulteta u Zagrebu). Također, moramo imati neko predznanje u programiranju HTML i Java kôda.

2) Kada samo osigurali prostor na serveru, možemo ići na sljedeći korak i otvoriti e-mail na Gmailu (isto servis Googlea) uz kojeg se veže Google Maps API ključ. Posjetimo internet stranicu http://www.google.com/apis/ maps/ i prijavimo se za naš vlastiti API ključ koji nam osigurava da uz naš prostor na internetu, npr. u našem slučaju: http://www.geof.hr/~irados/ , veže API karta 3) U idućem koraku, dobivši ključ od Googlea, također dobivamo kôd u Javi. Taj kôd (Kôd 1.) implemetiramo u našu internetsku stranicu i možemo ga početi definirati prema potrebi. Dodavajući razne funkcije i markere oblikujemo našu API kartu i pridodajemo joj neku funkciju.

4) Najprije odredimo gdje želimo da bude položaj središta naše karte.

Na mojem primjeru to je Grad Zagreb (Kôd 2.).

Slika 1. Opis točke s njezinom slikom

53

Pluton i pitanje definicije planeta Vedran Vrhovac*

1. Uvod Donedavno je bio planet, ali zbog novih otkrića Pluton dobiva novi status: patuljasti planet. Ime je dobio po bogu podzemlja u grčkoj mitologiji.

Dugo je vremena planet Pluton bio posljednji poznati »kamen« Sunčeva sustava. Nakon otkrića sličnih tijela u vanjskom dijelu Sunčeva sustava, postao je kamen spoticanja u astronomskoj zajednici. Kao što je prihvaćanje heliocentričnog modela Sunčeva sustava prije pet stoljeća bila golema prekretnica u astronomiji, tako će vjerojatno prihvaćena definicija planeta na prošlogodišnjoj konferencija astronoma u Pragu biti značajan trenutak u planetologiji.

2. Otkriće Astronom-amater Clyde Tombaugh, zaposlen na zvijezdarnici Flagstaff,

pregledavao je 18. veljače 1930. fotografije istog dijela neba snimljene teleskopom. Usporedbom dviju fotografija snimljenih u različitim noćima, primijetio je pomak jedne male točkice. Uskoro se pokazalo da je ta točkica deveti planet našeg Sunčeva sustava Pluton.

Prosječna udaljenost Plutona od Sunca je gotovo 6 milijardi kilometara, a za ophod oko Sunca potrebno mu je 248 godina. Njegov je promjer 2390 km što znači da je za trećinu manji od našeg Mjeseca. Gotovo 50 godina nakon njegova otkrića, otkriven je i njegov najveći satelit – Haron, upola manji od Plutona. Plutonova se orbita značajno razlikuje od ostalih planeta, nagnuta je na ekliptiku 17° i veoma je eliptična. Njegov period ophoda oko Sunca povezan je s Neptunovim, tj. nalazi se u rezonanciji s Neptunom.

Rezonancija je pojava kada se zbog utjecaja gravitacijskih sila periodi op-

hoda usklade. Dok Neptun napravi tri ophoda oko Sunca, Pluton napravi tek dva.

Sve ove neobičnosti vezane uz Pluton izazvale su sumnje je li on uopće planet. Do početka 90-ih te sumnje nisu bile argumentirane. Niti jedno tako veliko tijelo nije imalo slična svojstva kao Pluton i po tome je bio jedinstven. Razvojem tehnologije, posebice računalne i CCD kamera, započela su, u ranim 90-im, otkrića mnogobrojnih novih objekata. Prvi među njima je bio patuljasti planet 1992QB1. Bio je to prvi objekt, nakon otkrića Harona, koji se nalazio na toj udaljenosti. Otkriće 1992QB1 potvrdilo je da se iza Neptuna nalazi još objekata što je potaknulo potragu za neotkrivenim objektima. Sljedećih godina otkriveno je oko 400 novih objekata, ali niti jedan značajnih dimenzija, sve do 2002. godine. Tada je otkriven Quaoar. Promjer Quaoar-a je 1260 km, što nadmašuje dimenzije Harona. Nakon Quaoar-a otkriveni su još veći patuljasti planeti: 2005FY9, 2003EL61 i 90482 Orcus. Otkriće patuljastog planeta Eris 2003. godine, koja je po dimenzijama 5-35% veća od Plutona, unijelo je dodatnu zbrku. Neki su ga proglasili planetom, a drugi su smatrali da Eris i Pluton Slika 1.

Pluton snimljen Hubble Space Telescopom.

Izvor: NASA

[*] Vedran Vrhovac, Preddiplomski studij geodezije i geoinformatike, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: vvrhovac@geof.hr

54

Usporedba dimenzija Plutona, Sedne i Quaoar-a s Zemljom i Mjesecom.

Izvor: NASA

nisu planeti. Zbog toga se pojavila potreba za revizijom definicije planeta što je bila jedna od važnih tema redovite konferencije IAU1-a u Pragu.

3. Konferencija IAU-a u Pragu

Prošle godine (14. do 26. kolovoza 2006.) u Pragu održana je redovita konferencija IAU-a. Na njoj se između ostaloga raspravljalo o kriterijima koji odvajaju planete od ostalih tijela Sunčeva sustava. Prvi nacrt definicije objavljen je 16. kolovoza. Prema toj definiciji, Sunčev sustav trebao bi imati 12 planeta. Merkuru, Veneri, Zemlji, Marsu, Jupiteru, Saturnu, Uranu, Neptunu i Plutonu pridružili bi se Ceres, Haron i Eris. Kasnije bi se taj broj povećao jer su već bila poznata tijela koja su ispunjavala kriterije da postanu planeti.

Glavni kriteriji ove definicije bili su: 1. Planet mora biti u orbiti oko zvijezde i ne smije samo biti zvijezda 2. Planet mora imati dovoljno jaku gravitaciju da ga oblikuje u približno sferni oblik.

Ovaj kriterij ispunjavaju svi objekti s masom većom od 5x1020 kg i 800 km u promjeru. Također, prvotna verzija definicije je predlagala i novu klasu tijela – Plutini. To bi bila tijela s periodom ophoda većim od 200 godina, velikim ekscentricitetima i nagnutostima orbita. Prvi nacrt definicije nije prošao na glasovanju i sljedećih tjedan dana vijećalo se o novoj definiciji. Napokon, 24. kolovoza objavljena je nova i konačna definicija planeta.

Nova definicija oduzela je Plutonu status planeta i uvela je novu kategoriju • patuljasti planet. Prema toj definiciji tijela Sunčeva sustava razvrstana su u tri skupine:

1. Planet je nebesko tijelo koje: • se okreće oko Sunca • ima dovoljnu masu kako bi njegova gravitacija svladala kohezijsku silu čvrstog tijela i zadržala ga u hidrostatskoj ravnoteži u gotovo sferičnom obliku • je udaljilo od sebe svako tijelo koje bi se moglo kretati po obližnjoj orbiti 2. Patuljasti planet je nebesko tijelo koje: • se kreće oko Sunca • ima dovoljnu masu kako bi njegova gravitacija svladala kohezijsku silu čvrstog tijela i zadržala ga u hidrostatskoj ravnoteži u gotovo sferičnom obliku • nije udaljilo od sebe svako tijelo koje bi se moglo kretati po obližnjoj orbiti • nije satelit (tijelo koje rotira oko drugog, masivnijeg tijela) 3. Druga tijela koja se kreću oko Sunca, osim satelita, zovu se mala tijela Sunčevog sustava. U ovu skupinu ulazi većina asteroida Sunčeva sustava, glavnina transneptunskih tijela, kometi i ostala tijela.

4. Fizička obilježja Plutona Pluton se sastoji većinom od stijena i leda. Zbog toga njegova površina ima visok stupanj refleksije, što je glavni uzrok krivih procjena njegove veličine u prošlosti. Danas se pouzdano zna da je Plutonov promjer 2390 km, a masa mu je oko 400 puta manja od Zemljine. Pluton ima jako eliptičnu i

nagnutu orbitu. To je razlog da se Suncu približava na 39.5 AJ (jedna AJ ima 149.6 mil. km), a udaljava čak 49.3 AJ. Posljedica tako eliptične putanje je velika varijacija u prosječnoj temperaturi na površini od -240°C do -218°C. Također, udaljavanjem od Sunca, Plutonova rijetka atmosfera, sastavljena većinom od dušika, redovito se smrzava.

Plutonov period rotacije iznosi 6 dana i 9 sati, a os rotacije mu je nagnuta 119.6° na orbitu. Posljedica toga je da dani na Plutonu veoma dugo traju i da su neka područja dugo izložena Sunčevoj toplini. Pluton posjeduje tri prirodna satelita. Najveći je Haron, s promjerom od 1212 km koji kruži veoma blizu Plutonu (na udaljenosti od 19570 km) i njegova putanja je sinkronizirana s Plutonovom rotacijom. Zbog te pojave, na Plutonu bi nam se činilo da Haron stoji na nebu, a s nekih dijelova planeta Haron se uopće ne bi vidio.

Građom je sličan Plutonu, sastavljen je od stijenja i leda, ali je njegova površina crvenkasta. Ostala dva satelita su relativno minijaturna, dimenzije su im oko 150 km. Otkriveni su tek 2005. godine, a nazvani su Nix i Hydra. Plutonova površina vjerojatno je slična površini Neptunova satelita Tritona.

Triton je nešto veći i masivniji od Plutona, ali jednako hladan. Zanimljivost na Tritonu su divovski gejziri koji izbacuju tekući dušik u tanku atmosferu.

Zbog toga je površina Tritona veoma

V. Vrhovac: Pluton i pitanje definicije planeta - Ekscentar 2007, br.9, str. 54-57

Slika 2.

[1] IAU je kratica od International Astronomical Union (Međunarodne Astronomske Unije)

55

glatka i veoma reflektivna. Vjeruje se da je Triton, poput Plutona, kružio oko Sunca dok ga nije zarobio Neptun.

V. Vrhovac: Pluton i pitanje definicije planeta - Ekscentar 2007, br.9, str. 54-57

5. Kuiperov pojas Kuiperov pojas je prostor iza Neptuna u kojem se nalaze mnogobrojni patuljasti planeti, uključujući i Pluton.

Njegovo postojanje predvidio je Gerard Kuiper 1951. godine kao »izvor« kratkoperiodičnih kometa. Objekti u Kuiperovom pojasu su ostaci iz najranijih dana Sunčeva sustava, kada se odvijalo stvaranje planeta. Njihovim proučavanjem više ćemo saznati o uvjetima u ranom Sunčevom sustavu.

Do danas je u Kuiperovom pojasu otkriveno preko 800 objekata. Većina tih objekata nalazi se na udaljenosti od 39 do 50 AJ od Sunca. Na njihove orbite i raspored ima veliki utjecaj Neptun, kao najmasivnije tijelo na toj udaljenosti. Tijela u Kuiperovom pojasu zbog toga se dijele po rezonanciji s Neptunom. Tako ona tijela koja imaju rezonanciju 1:1 su Neptunovi trojanci, s 2:3 rezonancijom su Plutini, a s 1:2 su Twotini. Nagnutost putanja tih objekata na ekliptiku2 iznosi do 50° što objašnjava zašto nisu ranije bili otkriveni. Treba spomenuti da se Eris ne

ubraja u objekte Kuiperova pojasa jer je predaleko. Na udaljenosti od 50 AJ dolazi do naglog smanjenja broja objekata. Taj pad je poznat kao »Kuiperova litica«. Pojavile su se hipoteze da se na toj udaljenosti nalazi tijelo s masom između Marsa i Zemlje. Tako masivno tijelo svojom bi gravitacijom očistilo taj prostor od ostalih tijela.

6. Istraživanje Kuiperova pojasa Određivanje svojstava objekata, udaljenih kao Pluton, veoma je težak zadatak. Velika udaljenost i male dimenzije ograničavaju mogućnosti teleskopa na Zemlji ali i u orbiti. Dosad je najkvalitetnije podatke pružio Hubble Space Telescope u sprezi s modernim teleskopima na Zemljinoj površini. Fotografije površine tih udaljenih svjetova morat ćemo pričekati dok ne dođe nova generacija teleskopa koji će imati veće objektive i ugrađene naprednije tehnologije. Za sada, astronomi svojstva određuju pomoću mjerenja količine zračenja u IC dijelu spektra pa na temelju pretpostavki određuju njihove dimenzije i sastav.

Do sada niti jedna letjelica nije posjetila Pluton unatoč tome što su četiri

sonde proletjele kroz Kuiperov pojas i sada se nalaze na znatno većim udaljenostima. NASA je u siječnju 2006. godine lansirala sondu New Horizon. Sonda će u srpnju 2015. proletjeti kraj Plutona i nastaviti putovanje prema međuzvjezdanom prostoru. Postoji mogućnost da se u međuvremenu otkrije tijelo kraj kojeg bi sonda mogla proletjeti nakon što obavi svoju misiju kraj Plutona. U međuvremenu se možemo nadati otkriću još mnogobrojnih ledenih svjetova koji polagano kruže u tim ledenim prostranstvima. Istraživanjem tih dalekih i hladnih svjetova saznat ćemo više o nastanku Sunčeva sustava i po tko zna koji puta uvjeriti se u gostoljubivost i dragocjenost našeg planeta Zemlje.

Literatura • http://en.wikipedia.org/wiki/Pluto slobodna enciklopedija, ožujak 2007.

• http://en.wikipedia.org/wiki/Kuiper_ belt - slobodna enciklopedija, ožujak 2007.

• http://www.iau.org/ iau0602.423.0.html - web stranice IAU, izjava za tisak, kolovoz 2006.

• http://www.iau.org/ iau0601.424.0.html - web stranice IAU, izjava za tisak, kolovoz 2006.

• Nature Publishing Group, 2001, »Encyclopedia of Astronomy and Astrophysics«, Hampshire, UK Cambridge University Press, 2002, »The Story of the Solar System«, Cambridge, UK

Slika 3.

Triton, Neptunov najveći satelit i tijelo veoma slično Plutonu. Izvor: NASA

[2] Eklipitka je ravnina u kojoj se nalazi Zemljina orbita. Orbite ostalih planeta imaju mala odstupanja od nje (1-2°, izuzetak je Merkur s 7°)

56

CDSA i svjetlosno onečišćenje

Croatian Dark Sky Association (CDSA – udruga za zaštitu noćnog neba) je neformalna udruga koju čine članovi hrvatskih astronomskih društava s ciljem sprečavanja svjetlosnog onečišćenja. Sve do nastanka udruge (oko 2001. godine) termin »svjetlosno onečišćenje« je u Hrvatskoj bio poznat uglavnom samo uskom, specijaliziranom krugu ljudi, prije svega astronomima, profesionalcima i amaterima, kojima svjetlosno onečišćenje smeta iz naizgled sebičnog razloga – ometa pogled na beskrajna nebeska prostranstva.

Ipak, djelovanjem udruge, javnost pomalo shvaća da nisu samo astronomi oni koji su sebični. Naime, uzrok svjetlosnog onečišćenja je rasvjeta koja svjetlost raspršuje u atmosferu umjesto da se usmjerava na željeno područje. Postavljanjem neekološke rasvjete se troši energija za osvjetljavanje željene površine, dok se ostatak nepovratno baca u nebo. Taj višak svjetlosti uzrokuje bliještanje koje ugrožava sigurnost u prometu i umjetno osvjetljava noćno nebo, čime remeti bioritam noćnih životinja (krijesnica, mrava, šišmiša, ptica, vodozemaca). Svjetlost koja bliješti u spavaće sobe dokazano uzrokuje zdravstvene probleme kod ljudi i ima kancerogene učinke. Za proizvodnju viška svjetlosti potrebno je više električne energije, što indirektno znači više polutanata koje emitiraju elektrane.

Ekološka, usmjerena rasvjeta troši 30-40% manje energije uz podjednako kvalitetno osvijetljenu površinu. Pilotprojektom zamjene javne rasvjete samo na Dubrovačkoj aveniji u Zagrebu, grad uštedi oko 500.000 kn godišnje.

Procijenjuje se da bi zamjenom cijele javne rasvjete ekološkom, grad Zagreb godišnje mogao uštedjeti 40 milijuna kuna.

Dugogodišnjim djelovanje udruge CDSA, mnogi hrvatski gradovi su uvidjeli prednosti ekološke rasvjete. Među njima su Jastrebarsko, Varaždin, Sisak, Rovinj, Karlovac, Pula i Novigrad, koji je dobitnik europske nagrade za eko-

lošku javnu rasvjetu 2006. godine.

Sebično? Naravno. Svi troškovi za javnu i privatnu rasvjetu idu iz naših džepova. Rješenje je jednostavno i zadovoljavajuće za sve nas – umjesto neba, potrebno je osvijetliti tlo.

Web adrese: • http://cdsa.blog.hr • http://www.astro.hr/lp_cdsa • http://www.lightpollution.org/ • http://www.hepesco.hr/esco/onama/default.aspx Boris Štromar

57

Interview

prof. dr. sc. Ladislav Feil Razgovarao:

Vedran Peran*

Prof.dr.sc Ladislav Feil je izabran 1991. godine za dekana Geodetskog fakulteta, u to je vrijeme proveo uspješnu i temeljitu reformu nastave na Fakultetu. Funkciju je obavljao četiri godine, a za prodekana je izabran čak pet puta.

Za redovitog profesora u trajnom zvanju izabran je 1997. godine. Od Predsjednika Republike Hrvatske je primio odlikovanje i priznanje Reda Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti.

nika Tuđmana.

E: Kakav je osjećaj primiti takvo priznanje? Jeste li pon-

E: Idemo sada malo na početak svega, kako ste se uopće

osni na njega?

odlučili za geodeziju?

F: Naravno! Tada je država bila mlada i svi smo se zalagali za nju. Vjerovali smo duboko da će nam biti puno bolje kad postanemo samostalni i da ćemo konačno imati Fakultet uređen onako kako smo mi to željeli. Mogu vam reći da je to jedan izvanredni osjećaj i smatram to svojom velikom čašću. Osobito zato što sam to priznanje dobio od predsjed-

F: Na neki način, to je obično naslijeđe iz familije. Imao sam bratića kojeg sam prilično simpatizirao, on je bio po struci geodet i to mi je dalo podstreha da više upoznam čime se to geodezija bavi. Moji roditelji su željeli da studiram elektrotehniku, međutim, kada sam upoznao geodeziju, to je bila ljubav na prvi pogled i ostao sam u toj struci.

E: Imate titulu redovnog profesora u trajnom zvanju.

Postigli ste većinu toga što se može uopće postići u znanosti. Imate li još nekakve ciljeve na tom području?

F: Ima puno toga što želim postići. Prema Akademiji nekako nisam bio orijentiran, možda je to pogrešan pristup, međutim, iako sam često surađivao s ljudima iz Akademije, nikada mi nije bio prioritet da postanem Akademik.

[*] Vedran Peran, Usmjerenje: Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: vperan@geof.hr

58

E: A kakvu glazbu Vi inače slušate?

prosječan dan dok ste bili student?

F: Sve vrste osim narodnjaka! To moram naglasit! Glazbu ne dijelim po žanru nego na dobru i lošu.

F: Uglavnom, cijeli dan učenje s puno zabave i s puno hobija. Većinom sam učio s najboljim studentima svoje generacije, to su osim mene bile još dvije kolegice. Bavili smo se sportom, a ja osobno i glazbom.

E: Jeste li za vrijeme studiranje imali problema s nekim kolegijem? Koji Vam je ispit ostao u sjećanju kao težak?

F: Imao sam jedan kolegij s kojim sam se mučio, na njemu sam imao jedina dva pada na studiju. To je bila Mehanika!

Uzrok tome je utjecaj starijih generacija. S obzirom da sam s matematikom dobro stajao neki stariji su mi rekli da kad položiš Matematiku, tad se Mehanika vrlo lako polaže. Ja sam tako nasjeo na to i tako dva puta izašao nespreman i oba puta ubilježio padove na tim ispitima. Onda sam shvatio da nema druge nego da to treba naučiti. Usput mi se smješkala i komisija. Naravno, onda sam sjeo i naučio za ispit.

E: Posjećujete li kino i kazalište?

F: Naravno! Više kazalište, jer imam malu kćer, i nije tako mala – 15 godina, moram je i u tom smislu odgajati, jer to je potrebno svakom čovjeku. Kino malo manje, jer imam problema s vidom pa mi je to malo i poteškoća, ali uglavnom idem.

E: Pratite li koji sport?

F: Sve uglavnom! Iako osobno najviše volim tenis i košarku.

Ali jednako tako pratim nogomet, rukomet ili bilo što drugo!

E: Navijate za Dinamo ili Hajduk?

F: DINAMO! :) E: Pišete i govorite mađarski jezik?

E: Jeste li ikada prepisivali na ispitu?

F: Prepisivao? Ne! Lakše mi je bilo naučiti gradivo, nego napraviti nekakav šarlabahter ili nešto drugo. Prema tome, nisam se služio time.

F: Ne samo da govorim i pišem, ja sam rođeni Mađar.

Završio sam mađarsku srednju školu i mađarski mi je materinji jezik jer su mi majka i otac bili Mađari.

E: Znate li kuhati?

E: Kad biste morali, kako biste usporedili težinu studiran-

F: Da! Mislim da sam poprilično dobar kuhar.

V. Peran: Interview: prof.dr.sc. Ladislav Feil - Ekscentar 2007, br.9, str. 58-60

E: Možete li nam sad opisati kako je izgledao jedan Vaš

ja u Vaše vrijeme i danas?

F: Pa, prije svega, ja to ne bih ocjenjivao, to je vrlo subjektivno. Naravno da ćete uvijek čuti s naše strane da je nama bilo puno teže, ali ja ne bih rekao tako, bilo je možda ležernije i ugodnije.

E: Kako je izgledao Vaš put od studenta do profesora?

F: To vam izglada ovako: studirate i bivate primjećeni jer ste imali nekakve rezultate. Profesoru Čubraniću se učinilo da ja imam perspektive za to, on je predavao ove moje sadašnje kolegije i on je odmah nakon diplomskog ispita odlučio mene angažirati. U početku sam nosio breme da sam iz studentskih klupa i da nemam praktičnog iskustva, jer se tada jako držalo do prakse. Čak se govorilo da onaj koji nije dvije godine razvlačio vrpcu po terenu i nije geodet. Tako sam ja svoje godišnje odmore iskoristio na način da sam odlazio na praksu u poduzeća koja su to nudila.

Mislim da danas niko neće primjetiti da sam ja na početku karijere bio čovjek bez prakse, jer me gotovo svi smatraju praktičarem i teoretičarem.

E: Koji je Vaš najveći specijalitet?

F: Mađarski gulaš!

E: Kako se nosite s razvojem tehnologije?

F: Pa teško, moram priznati. Najviše problema imam s informatikom, imam tu sreću da imam mogućnost da zamjenjujem računala svakih pola godine. Ali ne smatram se nekakvim velikim informatičarem.

E: Što mislite da studenti misle o Vama i Vašim kolegijima?

F: Ne znam što misle o kolegijima, ali takvi kolegiji postoje na svim sveučilištima diljem svijeta. A osobno rijetko primam neka priznanja, ali ih je bilo, i ona su najvrjednija.

Pogotovo kad vam student dođe i zahvali nakon ispita i kaže da ste mu promjenili život. To je meni ono zbog čega živim i radim. Često čujem od studenata da sam jako strog, ali isto tako i pravedan. Primjedba je i da je predmet jako neatraktivan, s čime se ja ne slažem, ali eto, to je mišljenje većine ljudi i moramo to prihvatiti.

E: Uz Fakultet, čime se još danas bavite? Čuli smo da ste veliki skupljač glazbenih ploča!

E: Jeste li zadovoljni pristupom studenata Vašim preda-

F: Da! I to po peti put, da tako kažem, u životu. Skupljam ih gotovo sve, od »klasičnih«, »singlica«,»long-plejki«, pa do nekoliko generacija CD-a. Jako mi je važna tehnička kvaliteta tih CD-a, a i uređaja na kojem ih slušam. Glazba je vrlo važan faktor u mom životu i minimalno jedan sat dnevno provodim opuštajući se uz nju. Inače sam kao student radio kao gostujući urednik na radio stanici i smatram se odličnim poznavateljem glazbe - rocka, popa, sve od 60-ih, 70-ih i 80-ih godina.

vanjima?

F: Apsolutno sam zadovoljan, iako se uvijek može nešto promijeniti, ali nemam osjećaj da moram nekoga siliti na predavanja.

E: Možete li nam onda objasniti koji je glavni razlog da mali postotak ljudi prolazi pismeni, a i usmeni ispit kod Vas?

F: Pa ne znam je li to baš mali postotak. Na nekakvom uobičajenom roku prolaznost je 50% na pismenom i 50% na usmenom, što je onda u konačnici prosjek od 25%. To je 59

V. Peran: Interview: prof.dr.sc. Ladislav Feil - Ekscentar 2007, br.9, str. 58-60

neprihvatljivo za bolonjski proces, međutim, želje su jedno, a mogućnosti drugo. Osobno ne znam koji je uzrok tomu, možda kriterij, a možda materija koja je matematički obojena. Nikada nisam dublje ušao u to, nemoguće je analizirati to da godinama ne mijenjamo zadatke na pismenom i da studenti nisu u mogućnosti na ispitu dobiti ispravna numerička rješenja. Meni je zaista neobjašnjivo da 50 % studenata ne može riješiti takve zadatke. Ali od toga neću odstupiti ni u idućih pet godina, iako mnogi kažu da je došlo do popuštanja.

i još neke druge države nemaju ovakvu vrstu geodezije, ona je podijeljena između tehničkih i prirodnih znanosti.

Ne mogu nikako shvatiti gdje se naši ljudi zapošljavaju, možda je objašnjenje toga da su naši stručnjaci multidisciplinarni i često se zapošljavaju u drugim područjima. Na primjer, posljednji put kad sam bio na aerodromu, sreo sam grupu naših bivših studenata koji rade u Njemačkoj kao informatičari. Vrlo smo specifični i nadam se da idućih godina nećemo ništa poremetiti, jer koliko god da je drastično rastao broj upisanih, broj diplomiranih nije bitno porastao.

E: Jeste li ikada uhvatili studenta da prepisuje na ispitu,

E: Na početku smo rekli da ste u znanosti postigli gotovo

kakva je kazna za takvo ponašanje kod Vas?

sve, a kakve ciljeve imate u privatnom životu?

F: Toga je bilo bezbroj puta i na to ne gledam kao na nekakvu tragičnu pojavu. Jedino ako student i nakon više opomena nastavi prepisivati, onda slijedi udaljavanje s ispita. Ako je to jedini način na koji netko misli položiti ispit, onda to neće funkcionirati. Ali znati što treba prepisati - i to je nekakvo znanje.

F: Najveća ambicija koja postoji u mom životu je moja kćer. Želim je uspješno školovati. Kad smo kod nje, da vam kažem da je neki dan gledala moju novu knjigu i rekla: »Žalim svakog tvog studenta koji mora pročitati ovu knjigu, moram ti reći da je grozna.« To je recenzija moje kćeri za moju novu knjigu koja će za koji mjesec biti objavljena.

Kruna moje karijere bit će kad nju odgojim i kad odraste, jer vjerujte mi, nije lako, pogotovo kada je u tim tinejdžerskim godinama.

E: Jeste li ikada dobili kakvu nemoralnu ponudu u zamjenu za ispit?

F: Pa teško mi je na to odgovoriti, u principu, u ogromnom postotku ne, ali bilo je kojekakvih ponuda i afera, a to su izuzeci i o njima ne bi trebalo trošiti riječi.

E: Tko je za Vas najveći stručnjak na području geodezije

E: Što mislite, može li se teorijom najmanjih kvadrata riješiti prometni kaos u Zagrebu?

F: Teorijom najmanjih kvadrata teško, ali teorijom najvećih ulaganja možda! :)

u Hrvatskoj ikada? A tko u svijetu?

F: Takva pitanja su jako teška. Međutim, u svijetu postoji konsenzus da je profesor Helmut Moritz bio najveći kojega je ovaj svijet imao, a u Hrvatskoj, ne bih htio nikoga uvrijediti i omalovažiti, međutim za mene je to profesor Stjepan Klak.

E: Kakvo je stanje geodezije u Hrvatskoj, a kakvo u svijetu?

F: Mi smo nešto neuobičajeno u svijetu i to je možda dobro za nas. Mi imamo toliko studenata i diplomiranih inženjera koliko cijela Europa zajedno. Francuska, Italija, Engleska

60

E: I za kraj, imate li kakvu poruku za studente koji uskoro namjeravaju izaći na Vaš ispit?

F: Vrijedi jedno staro pravilo: Najlakše se polaže prvi puta!

Treba sjesti i naučiti onoliko koliko svatko osobno smatra da mu je potrebno i vjerujem da onda nema problema.

Problemi nastaju onda kada se ne nauči za prvi put, pa ni za drugi, pa prijete nekakve komisije, i onda vam je teško učiti. Najbolje je da prvi puta naučite najbolje što možete i onda nema problema s polaganjem ispita, što pokazuje i statistika.

XXIII International Cartographic Conference

4-10 August 2007, Moscow, Russia http://icc2007.com/

61

Nastavna literatura iz područja »teorije pogrešaka« i »izjednačenja geodetskih mjerenja« Nevio Rožić* Krajem veljače 2007. godine dovršen je tisak sveučilišnog priručnika »Računska obrada geodetskih mjerenja« u izdanju Geodetskog fakulteta.

Nakon duljeg vremenskog razdoblja, tj. od 1993. godine, studentima Geodetskog fakulteta, geodetskim inženjerima praktičarima i specijalistima srodnih područja je postalo dostupno novo nastavno djelo priručničkog karaktera koje se bavi algoritmima, terminologijom, razradom i primjenom osnova neophodnih za učinkovitu, suvremenu i kvalitetnu računsku obradu geodetskih geometrijskih i fizikalnih mjerenja. Priručnik, kojem je sukladno proceduralnim i sadržajnim elementima pripreme za tisak i objavljivanje odobren status sveučilišnog nastavnog djela, je usmjeren prema praktičnoj primjeni teorijskih osnova i sadržaja specijalističkih područja »teorije pogrešaka« i »izjednačenja geodetskih mjerenja«, s ciljem da studentima i inženjerima geodezije posluži kao konkretan, razvidan, sustavan i jasan izvornik za usvajanje temeljnih znanja i vještina u studijskim programima geodezije i geoinformatike i kao podrška inženjerima praktičarima za rješavanje konkretnih geodetskih problema i zadaća u inženjerskoj praksi. »Računska obrada geodetskih mjerenja« čvrsto je metodološki, sadržajno i pragmatičnošću obrade nastavne materije oslonjena na sveučilišnu skriptu »Repetitorij i zbirka zadataka iz teorije pogrešaka i računa izjednačenja«, objavljenu u izdanju Geodetskog fakulteta danas već davne 1993. godine. Metodološki pristup, sistematizacija sadržaja, problemska orijentiranost, načelo razrade sadržaja od jednostavnijeg prema složenijem, sustavnost, razvidnost i konkretnost »Repetitorija« pokazali su tijekom njegove intenzivne uporabe u proteklih četrnaest godina na ispravnost pristupa i uvjetovali su usvajanje istih polaznih odrednica pri

stvaranju »Računske obrade geodetskih mjerenja«. Stoga, slijedeći navedene polazne odrednice i linije vodilje, sadržaj »Repetitorija« koji je preuzet i uključen u »Računsku obradu geodetskih mjerenja« sadržajno je i terminološki osuvremenjen, znatnim dijelom preuređen i izmijenjen, dopunjen posve novim sadržajima i ispravljen, sukladno uočenim tiskarskim i ostalim pogreškama. Uz preuzeti i dopunjeni sadržaj »Repetitorija«, u »Računsku obradu geodetskih mjerenja« su uvršteni i posve novi sadržaji, koji slijede suvremene trendove znanosti i struke u primjeni različitih funkcijskih modela geodetskih mjerenja i postupaka izjednačenja pri rješavanju geodetskih problema i zadaća, a koji su u međuvremenu postali sastavni i neophodni dio temeljnih znanja kojima treba raspolagati svaki geodetski stručnjak.

Izdavanjem »Računske obrade geodetskih mjerenja« barem je djelomično popunjena prilično velika praznina u opusu geodetske nastavne i specijalističke literature na hrvatskom jeziku koja je u službi izvedbe novih studijskih programa geodezije i geoinformatike na Geodetskom fakultetu i izobrazbe studenata. Stoga, sudeći jednim dijelom o uspješnosti »Repetitorija«, koji se još uvijek nalazi u uporabi iako je njegova ukupna naklada davno rasprodana, može se pretpostaviti da će i »Računska obrada geodetskih mjerenja« pripomoći generacijama studenata i geodeta u stjecanju znanja i geodetskim stručnim aktivnostima na podjednako dobar i koristan način. Nije na odmet naglasiti činjenicu da se »Računska obrada geodetskih mjerenja«, s obzirom na bavljenje »teorijom pogrešaka« i »izjednačenjem geodetskih mjerenja«, logično veže na niz prethodno već objavljenih nastavnih djela (pojedina djela u više izdanja), koje su u vremenskom kontinuitetu od proteklih pedesetak godina

napisali i objavili profesori Geodetskog fakulteta iz Zagreba: prof. Čubranić, prof. Klak i prof. Feil. Objavljena djela, sl. 1, ukazuju na stabilnost i kontinuitet obavljanja nastavnog procesa iz ovog osebujnog i iznimno značajnog specijalističkog područja na Geodetskom fakultetu, bez obzira na izmjene i dopune nastavnih programa, mijene izazvane znanstvenim i stručnim razvitkom, mijene organizacijskih i financijskih uvjeta i dr., s temeljnom svrhom i ciljem da se nastavnom literaturom na hrvatskom jeziku omogući učinkovita i kvalitetna izobrazba geodetskih stručnjaka. Spomenuti kontinuitet, koji sljedno obuhvaća praktički četiri generacije nastavnika, prilično je rijedak slučaj i to ne samo u okvirima Geodetskog fakulteta. »Računska obrada geodetskih mjerenja«, tvrdog je uveza i formata B5, na 332 stranice sadrži predgovor, sadržaj, uvod, pet temeljnih poglavlja, dodatak, popis literature i kazalo pojmova. Temeljna poglavlja sadrže dvanaest potpoglavlja: - 1. Zakon o prirastu varijanci, težina i kofaktora • 1.1. Zakon o prirastu varijanci • 1.2. Zakon o prirastu težina • 1.3. Zakon o prirastu kofaktora • 1.4. Dopunska objašnjena uz zakon o prirastu varijanci, težina i kofaktora - 2. Izjednačenje direktnih mjerenja • 2.1. Izjednačenje klasičnih direktnih mjerenja • 2.2. Izjednačenje dvostrukih mjerenja • 2.3. Izjednačenje višestruko mjerenih vektora - 3. Izjednačenje posrednih mjerenja • 3.1. Regularno izjednačenje posrednih mjerenja • 3.2. Singularno izjednačenje posrednih mjerenja - 4. Izjednačenje uvjetnih mjerenja - 5. Izjednačenje kombiniranih mjerenja

[1] prof. dr. sc. Nevio Rožić, dipl. ing. geod., Katedra za obradu i analizu geodetskih mjerenja, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: nevio.rozic@geof.hr

62

b

c

d

e

f

Slika 1. (a) Nikola Čubranić: »Teorija pogrešaka s računom izjednačenja« iz 1966. godine (prvo izdanje u 1958. godini), (b) Stjepan Klak: »Teorija pogrešaka i račun izjednačenja« iz 1986. godine (prvo izdanje u 1982. godini), (c) Ladislav Feil: »Teorija pogrešaka i račun izjednačenja – I. dio« iz 1989. godine, (d) Ladislav Feil: »Teorija pogrešaka i račun izjednačenja – II. dio« iz 1990. godine, (e) Nevio Rožić: »Zbirka zadataka iz teorije pogrešaka i računa izjednačenja« iz 1993. godine, (f) Nevio Rožić: »Računska obrada geodetskih mjerenja« iz 2007. godine.

• 5.1. Izjednačenje direktnih i posrednih mjerenja • 5.2. Izjednačenje posrednih mjerenja s uvjetima nepoznanica • 5.3. Izjednačenje uvjetnih mjerenja s nepoznanicama Njima su obuhvaćeni algoritmi, stručna terminologija, metode i postupci računske obrade geodetskih mjerenja, objašnjenja, komentari i naputci za pravilnu primjenu, uz 101 sustavno i standardizirano riješenu zadaću iz različitih stručnih i specijalističkih područja geodezije, 99 slika i dvanaest tablica, popis literature s 39 naslova i

dodatak s tri priloga. »Računsku obradu geodetskih mjerenja«, sukladno pozitivnim recenzijama prof. dr. sc. Ladislava Feila, prof. dr. sc. Tomislava Bašića i prof. dr. sc. Željka Bačića, odobrio je za uporabu u nastavim procesima Geodetskog fakulteta Senat Sveučilišta u Zagrebu, dodjelivši mu status sveučilišnog priručnika u ediciji »MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS«. Tiskanje priručnika u prilično složenim financijskim uvjetima velikodušno su i s razumijevanjem novčano poduprle hrvatske institucije,

N. Rožić: Nastavna literatura iz područja »teorije pogrešaka« i »izjednačenja geodetskih mjerenja«- Ekscentar 2007, br.9, str. 62-63

a

ustanove i tvrtke: Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Geodetski zavod d.d. iz Osijeka, Geodetski zavod d.d. iz Splita, Geomatika Smolčak d.o.o., GeoWild d.o.o., Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu – Razred inženjera geodezije, Hrvatski geodetski institut i Zavod za fotogrametriju d.d. iz Zagreba, s težnjom da, sukladno nastojanju autora, pridonesu učinkovitoj i kvalitetnoj izobrazbi geodetskih stručnjaka te razvitku hrvatske geodezije.

63

Povijesna pripovijest o fotogrametriji Božidar Kanajet* Zbornik radova STO GODINA FOTOGRAMETRIJE U HRVATSKOJ je tiskan 1998. godine i ima 412 stranica te je studentima - prijateljima dobre stručne, knjige dostupan u fakultetskoj knjižnici. Svaki marljiv student može, uz pomoć interneta, prikupiti mnoštvo informacija. Da bi podaci postali korisni tj. da bi oživjeli, moraju biti povezani nekom drugom razinom ili kategorijom podataka. Rezultat je znanje. Svaki nastavnik zna kako je za razliku od informacije, znanje teško prenijeti – studentu; stoga dajemo objektivne testove kako bismo odredili količinu informacija, a ne znanja. Što se tiče prenošenja mudrosti ono ovisi osobnoj fleksibilnosti, kemiji i laganoj osmozi. Ukoliko je informacija pročešljana (pročišćena u znanje i integrirana u mudrost), ima veću tendenciju da se probije. Granica rasta znanja i mudrosti je vrijeme koje ljudskom duhu stoji na raspolaganju za razmišljanje, analizu i prikupljanje informacija koje će oživjeti na taj način što će biti korištene. Informacija se danas prenosi brzinom svjetlosti. Za manje od tri desetljeća odigrale su se promjene u brzini i u obujmu ljudske aktivnosti. Zapravo, za koje svrhe i u kojoj svjetlosti – dobroćudnoj ili zloćudnoj? Promjene u prijenosu informacija veće su od prijelaza s putovanja pješice na putovanje nadzvučnim zrakoplovom.

Zrakoplovstvo i fotografija su plod dugog neprekidnog, žrtvama, uspjesima, voljom i snažnim zanosima ispunjenog razdoblja. Mogućnosti fotogrametrije su beskrajne, kao što su beskrajni prostori koje dodiruju letjelice. Ona otvara bezgranično carstvo s tisuću svjetova. Početak fotogrametrije

traje od mitske prošlosti, kad je želja za letenjem ljepila krila na leđa anđela tj. od znanstvenih maštarija do prvih pokušaja zapisivanja osoba, ljudi i događaja pomoću svjetla. U knjizi Sto godina fotogrametrije prikupljene su samo geodetski važne povijesne činjenice.

Tajne znamenitih izumitelja temelje se na osvjedočenju da ništa nije nemoguće – kaže Justus Liebig (1803.- 1873).

Prikupio sam neke povijesne zanimljivosti, ali bez traženja i izmišljanja samo zato da samo ne bude baš onako, kako je to već netko drugi napisao.

Gdje je mudrost koju smo izgubili u znanju? Gdje je znanje koje smo izgubili u informaciji? (T. S. Eliot) Cameru obscuru navodno je prvi opisao arapski učenjak Ibn Al Hasan Haitkam (965 – 1039) oko 1032. godine. Povijest fotografije počinje nekim slučajem baš u vremenu, kad se stvaraju prvi planovi o letenju čovjeka. Drugi u domeni fotografije bio je Leonardo da Vinci sa svojim radovima o optici. Iz njegovih zapisa o onome što je proživio jednog sunčanog dana 1500. godine (što smo mogli vidjeti na izložbi o Leonardu da Vinciju u MUO u siječanju 2007) čitamo, da se radilo o sljedećem: Na jednom (suncem obasjanom) trgu stoje dvije zgrade, jedna nasuprot drugoj. Prva je zgrada obasjana suncem, a druga se nalazi u sjeni. Kad se probuši rupa na zidu kuće u sjeni, onda će se kroz tu rupu lomiti svijetlo i na protivnom zidu sobe stvarati sliku trga i kuće obasjane suncem. Kasnije su tu nepokretnu camera obscura pretvorili u kutiju koja je na jednoj strani imala rupicu, a na drugoj mutno staklo. To je bila najprimitivnija fotografska kamera (lat. camera obscu-

[*] prof. dr. sc. Božidar Kanajet, dipl. ing. geod., Geotehnički fakultet u Varaždinu

64

ra =.taman), ali na fotografiju u današnjem smislu ni jedan od tadašnjih istraživača nije pomišljao. Ljudi su gledali na pergamentu mutne svjetlosno slabe i neoštre slike, a slikari su ih precrtavali i bojali, ali dalje od toga se nije išlo.

Jedan od tih naših fotografskih predaka sigurno je nosio očale. Pretpostavimo da je pokušao svojoj cameri obscuri metnuti očale na nos i da je na rupicu namjestio leću. Uspjeh je bio sjajan: slika je postala oštrija i jasnija!

Tek u XIX. stoljeću, opet slučajem Francuz Niepce uspijeva stvoriti kemijskim putem sloj osjetljiv na svjetlo, koji može primiti sliku camere obscure. Sada su stvoreni prvi temelji prave fotografije: sloj osjetljiv na svjetlo i kamera. Niepce, međutim, umire, a rad nastavlja njegov suradnik Daguerre s Niepceovim sinom Izidorom.

Usavršeni pronalazak prikazuje pred Francuskom akademijom znanosti 19. prosinca 1839. godine. Akademici su oduševljeno pljeskali. Daguerre i Izidor Niepce dobivaju potporu za daljnji rad na tom području, a postupak za dobivanje fotografije nazvan je dagereotipija.

Javljaju se prve reakcije u svijetu - gradske novine u Leipzigu objavljuju: Bog je stvorio čovjeka na svoju sliku i priliku i nikakvom ljudskom rukom stvoreni stroj ne može sačuvati Božju sliku. Moguće je da je Bog popustio svojim osnovnim principima i dozvolio Francuzima... da daju svijetu vražji izum. Od tada je prošlo samo 167 godina (samo dva ljudska života!).

Pojava fotografije zainteresirala je vojničke krugove koji su tražili načine da je primijene u ratnom umijeću (sic!). Već 1856. godine osniva se voj-

na fotografska škola u Chathamu u Engleskoj. Godine 1860. francuski ratni ministar određuje, da se u svakom vojnom zboru odredi po jedan časnik koji će se podvrći fotografskoj izobrazbi.

U vojno-geografskom institutu u Beču uveo se 1862. fotografski postupak.

Tako 1871. godine fotografija postaje predmetom na Ecole militaire u Parizu. Pretečama zrakoplovne fotografije mogu se smatrati Nijemci Scheinpflug i Kammmerer, a prve snimke napravljene su u ratu 1870./71. godine.

U prvo vrijeme negativ se morao pripremati neposredno prije snimanja

i u mokrom stanju stavljati u kameru (tzv. mokra ploča). Ukoliko se ta ploča nije iskoristila u roku od 5 minuta, gubila je svoju vrijednost i morala se ponovo pripremati. Rad na fotografiranju bio je težak jer se na mjestu snimanja morao nositi i sav materijal potreban za pripremanje ploča. Tek 1870. godine je mokra ploča zamijenjena s tzv. suhom pločom, koju još koristimo kod terestričke fotogrametrije, tj. za fototeodolit 1318.

Prvi ratni fotografski izvjestitelj je bio Roger Fenton koji je objelodanio u dva albuma 159 slika iz Krimskog rata 1855, dok je George Shaw Lefevre 8. rujna 1855. snimio dvanaest fotografija opsade Sebastopolja. Go-

B. Kanajet: Povijesna pripovijest o fotogrametriji - Ekscentar 2007, br.9, str. 64-67

Slika 1. Niepce i Daguerre

dine 1864. je berlinski fotograf Heinrich Graf izradio album fotografija sa Schleswig-Holsteinskog bojišta. Njihove fotografije bojišta bile su događaj za tadašnje doba. U njemačko-francuskom ratu 1870/71. je na njemačkoj strani radilo nekoliko službenih fotografa.

Pruski glavni stožer osnovao je u šest mjeseci tzv. Feldphotographie - Detashement, kojem je zadaća bila izrađivanje terestričkih fotogrametrijskih snimaka. Dvoja velika kola služila su u tu svrhu, i to jedna kola kao tamna komora za razvijanje ploča, a druga kola za pribor. Na putu prema Versaillesu prekinut je rad na šest tjedana zbog pomanjkanja konja. Leteći (zapravo pokretni - konjskom vučom) fotografski atellier pruskog glavnog stožera počeo je svoj rad u okolici Pariza i fotografirao utvrde i bitnice. Od 5. prosinca pa do ožujka izrađeno je oko 130 fotografija. U ožujku 1871. glavni stožer raspušta taj fotografski odjel, jer njegov rad nije urodio nekim rezultatima. Glomazni fotografski aparati su prodani najboljem ponudiocu. Mnogi su fotografi pošli na vlastitu ruku u taj rat, ali nisu mogli rekvirirati konje koji bi vukli kola s njihovim omašnim teretom i posao im je propao.

Francuski slikar i pisac Nadar učinio je prve snimke iz balona i to 1858. godine. Taj je balon bio vezan za tlo, a gondola je služila za tamnu komoru, odnosno za pripremu mokrih ploča.

Snimke iz balona su izrađivali i kasnije u sjevernoameričkom ratu za slobodu 1861.-1862., gdje se je s obje strane bojišnice upotrebljavala balonska foto-

Slika 3. Fotografija bojišta

Slika 2. Prve snimke iz rata 1870./71.

65

B. Kanajet: Povijesna pripovijest o fotogrametriji - Ekscentar 2007, br.9, str. 64-67

66

grafija. Već se 1863. godine snimalo iz visine od 5000 stopa. Godine 1870. puštena su u Parizu dva poštanska balona, Le Daguerre i Le Niepce. Prvi je s poštom pao u ruke Prusima, a drugi u kojem je bio fotograf Dargon, je pao također iza fronte, ali su se putnici s dijelom materijala spasili. Tek 1870. zamijenjena je ta mokra ploča s tzv. suhom pa je brom-srebrna ploča tu učinila znatan korak naprijed. Nakon fantastičnih prepričavanja o balonu, koji leti nad Sjevernim polom i snima automatski tamošnje predjele, te na takav podvig se odluči, ali tragično pogine švedski inženjer Salomon Andreé, čiji su filmovi pronađeni 33 godine kasnije i s uspjehom su razvijeni.

Slika 4. Slika balona Graf Zeppelin Balone bez posaU riječniku cha) sa zahvalnošću prihvaća suradnju de upotrebljava stranih riječi pod: i predlaže za svog suradnika Sandora talijanski inženjer geodezije Attilio mach v. mah Rieglera, profesora kemije i fizike na Ranza 1902. go(njem. mach) na- mađarskoj Gimnaziji u Rijeci. (Kraljedine za snimanje lazimo objašnjenje vina Hrvatska i Slavonija i grad Rijeka terena. Osobite zada je to jedinica za bili su pod upravom Ugarske). Riegler sluge za snimanje i mjerenje najvećih je bio prava osoba koja može stručto za savršene fobrzina zrakoplo- no sudjelovati u fotografskom (ketografije iz balona, va, projektila po mijskom) dijelu pokusa. Snimanje se ima veliki upravaustrijskom fiziča- obavljalo u zamračenoj prostoriji, a let ljivi balon Graf ru Ernestu Machu metka ispaljenog iz puške ovjekovje(18. veljače 1838, čen je fotografskim aparatom Steinhel, Zeppelin. S tog Slika 5. Slika balona u Zagrebu Chirliz- Turas u (f = 38,2 cm), na kupljenim želatinskim ogromnog zračnog broda su snimljene mnogobrojne izvr- blizini Brna − 19. veljače. 1916., Ve- brom-srebrnim fotografskim pločama.

Kratkotrajni bljesak iskre bio je dužiterstetten, kraj Münchena) sne stereofotografske snimke.

Ovdje opisujem samo dio svojeg ne 6 – 7 milimetra, a trajao je kraće Za fotografiranje su upotrebljavali i zmajeve, a ne samo balone. Tako predavanja iz kolegija Blizupredmetna od 1/100000 sekunde. Puška je bila je Batut uspio snimati s visine od 127 fotogrametrija na magistarskom studi- udaljena 48 cm, a fotoaparat 230 cm.

Salcher je osmislio cijelu konstrukciju metara. Ruski državni savjetnik Thie- ju iz Geodezije (op.aut.): le, rodom Austrijanac, spojio je 1899.

Profesor Mach je jedan od naj- za blizupredmetnu fotografiju i već 24. godine u svrhu snimanja dalekih tere- značajnijih fizičara svog doba i piše travnja šalje u Prag prvih šest (pa zatim na sedam kamera zajedno i podigao (25. siječnja 1886.) pismo prof. Petru još deset …) uspjelih foto ploča i moli ih pomoću zmaja, a od 1902. to se Salcheru, koji radi već 35 godina na Macha da u obavijesti Akademiji znauspješno upotrebljavalo za snimanje Mornaričkoj akademiji (k. u. k. Mari- nosti u Beču spomene i profesora Santeško dostupnog terena, i to već u kar- ne Academie) Rijeci. U pismu moli za dora Riegera koji mu je pomagao kod tografske svrhe. U Beču je na taj način suradnju u pokusima koje on sam nije pokusa. Na sjednici 10. lipnja. 1886. radio Scheinpflug već od 1900. godine. mogao uraditi na Univerzitetu u Pragu, Mach obavještava o prvim rezultatima Naš Zagreb doživio je 2. travnja 1905. tj. da snimi nevidljivo. u članku Fotografija brzih gibanja. U godine svoje prvo fotografiranje iz baPetar Salcher (10. srpnja 1848., pismu od 13. lipnja 1886. Salcher i lona. (O prvom zrakoplovcu i letenju Kreuzen kraj Hermagora − 4. listopa- Riegler izražavaju želju da Mach dođe nad Zagrebom, drugom prilikom). da 1928., Sušak) prigrlio je Hrvatsku u Rijeku i da vidi konstrukciju. Mach Profesor Carl Cranz izgradio je kao svoju drugu domovinu i posvetio putuje iz Praga, te nakon dvije noći i 1909. u Berlinu balistički kinemato- joj sve svoje stvaralačko djelovanje jednog dana dolazi u Rijeku kako bi graf, koji svako zbivanje od jedne de- i postaje ugledna osoba kao i mnogi vidio konstrukciju. To je bilo između setinke sekunde rastavlja na 500 po- koji su na bilo koji način iz Austrije 22. ožujka. ili 16. travnja 1887. Dana jedinih faza. No to su sve bili počeci, (Österreica) došli na Jug (njem. Süd ) 21. travnja na sjednici Akademije a neki s vojničkog stajališta nisu imali k. u. k. carstva. Mladi profesor Salcher znanosti u Beču izložen je timski rad nikakve važnosti. (deset godina je mlađi od slavnog Ma- Fotografsko bilježenje pojava pri letu

Slika 6. Slika zrakoplova

ri osjetljivih na svjetlo (negativski materijal – ploča ili rolfilm, foto-papir, fotografija).

Zatim slijedi mirnodopska uloga fotografiranja na raznim poljima ljudskog stvaranja, a kao primjer navodimo tehniku izrade zemljovida, katastarskih planova, itd. Vojska kartografa i geometara su do tada terensku izmjeru radili gledačom na geodetskom stolu. Počelo se malo po pomalo radit na tome da se opsežni terenski rad zamijeni fototeodolitom, pa i zrakoplovom. Za novu geodetsku znanost, tj. za aerofotogrametriju zrakoplovi s ugrađenim automatskim fotokamerama preletjeli su kontinente.

Sve su to bili razni pokusi kako da se pouzdanije iskoriste sve dotad postojeće mogućnosti za izmjeru iz stereo fotograma na stereoautografu. Fotografija iz letjelica je svakako interdisciplinarna, no o tome nekom drugom zgodom.

P.S. O tuđicama: fran. Dirigeable .- zračna lađa, cepelin po izumitelju Zeppelinu, njem.

Luftballon – zrakoplov. - lađe koje su plovile nebom jer su bile punjene vodikom ili helijem, tj. plinovima lakšim od uzduha. Zračne lađe uzdizale su se iz zračnih luka. Danas imamo aeroplan, avion (lat. avis - ptica) kojeg prevodi-

mo u hrvatski naziv zrakoplov, avijatičar u zrakoplovac, avijatičarski u zrakoplovni, avijatički, aeroplanski, avionski u zrakoplovni, avijacija u zrakoplovstvo. Zašto onda na našim zemljovidima, topografskim kartama i na cestovnim putokazima pišemo zračna luka umjesto zrakoplovna luka?

Izviđački (trosjed) sklopivi zrakoplov iz II. svjetskog rata nazvan je Roda, (najmanja brzina 51 km/sat). Dužina uzleta 70 m, a slijetanja 28 metara. Vrijeme penjanja na 1000 m za 3,9 minuta, a na 4000 m za 2,7 minuta.

B. Kanajet: Povijesna pripovijest o fotogrametriji - Ekscentar 2007, br.9, str. 64-67

projektila kroz zrak (Photographische Fixeirung der Projectile in dar Luft eingeleiteten Vorgänge). Profesor Mach je bio brže sim - nek tam (op. aut). Mach je tijekom života dobio brojna priznanja i odlikovanja, ali odbio je plemićki naslov jer je smatrao da je takva titula neprimjerena znanstveniku.

Za svoj uspješni rad na riječkoj Akademiji i za svoje nastavničke i znanstvene doprinose Salcher je dobio brojna priznanja: od titule carskog savjetnika (kaiserlich königlicher Hofrat) do zlatne medalje carice Marije Terezije.

Evo još jednog važnog datuma: 20. veljače 1896., tj. samo mjesec dana nakon što je njemački fizičar Wilhelm Konrad Röntgen (1845 – 1923.) prezentirao svoju cijev - žarulju Salcher ručno fotoaparatom fotografira dlan i prste barunice Vranyczany, pa je to prva rendgenografija u Hrvatskoj.

Niz rezultata riječkih pokusa ušao je u znanstvenu i svakodnevnu upotrebu kao Machov broj i udarni val. Svijet je samo čekao let zrakoplova koji će prvi probiti zvučni zid, kako bi riječke spoznaje dobile potvrdu i omogućile nove iskorake u budućnosti. Danas zrakoplovi lete brzinom od 0,8 maha, a oni najbrži i do 9,8 maha (X 43; bespilotna letjelica).

Kada je 1908. Louis Blériot preletio iz Engleske u Francusku, nestale su sve sumnje o vrijednosti zrakoplova.

Opet je vojska uočila njihovu praktičnu vrijednost kod izviđanja (špijunaže). Charles Lindbergh je 1927. u neprekidnom letu od New Yorka do Pariza napokon otvorio vrata i civilnom zrakoplovstvu.

Pravi razvoj snimanje iz letjelica doživjelo je tek u Prvom svjetskom ratu (1914.-1918.). U tom ratu, a pogotovo poslije njega, naglo se razvila aerofotogrametrija, koja je zauzela jedno od najvažnijih mjesta prilikom pripreme i izvođenja ratnih pothvata i razaranja gradova. Među ostalim, Oskar Bernack je 1913. od pleha konstruirao i potom isprobao svoj pokusni model fotoaparata, ali su se zbog rata fotoaparati počeli proizvoditi tek 1926. pod imenom Leica.

Fotografija prošlog stoljeća temelji se na dva otkrića: refleksije slike pomoću loma zraka svjetlosti (fotografski aparat) te primanja i čuvanja (fiksiranja) tako dobivene slike pomoću tva-

Slika 7. Box kamera

Slika 8. Roda

67

Tko je bio ing. Stjepan Esteban Horvat?

Marija Ostović*

1. Uvod

2. Životopis ing. Horvata

Minula su stoljeća otkada su Hrvati odlazili u bijeli svijet. Svatko od njih sa svojim razlogom, svojom pričom, noseći torbu na ramenu s lancem časti u njoj. Jedan od tih Hrvata bio je i ing. Stjepan Horvat, istaknuti hrvatski znanstvenik na polju geodezije, koji je svojim dostignućima zadužio ne samo hrvatsku, nego i svjetsku geodeziju.

Bio je prvenstveno znanstvenik, profesor na Geodetskom odjelu Tehničkog fakulteta, njegov dekan i prvi geodet rektor Hrvatskog sveučilišta, urednik časopisa Geodetski list i Hrvatska državna izmjera, savjetnik aregntinskog Vojno-geografskog instituta; a bio je pjesnik, skladatelj i dirigent.

Bavio se primjenom matematike u geodeziji i kartografiji, geodetskom astronomijom i geofizikom te je ostavio preko stotinu znanstvenih i stručnih radova.

Ing. Stjepan Horvat rođen je 29. studenog 1895. u Srijemskim Karlovcima u Hrvatskoj, a umro 12. ožujka 1985. u Buenos Airesu u Argentini.

Klasičnu je gimnaziju polazio u rodnom gradu, a maturirao 1915. u Vinkovcima. Iste se godine upisao na geodetski tečaj u Zagrebu, gdje je 1918. položio geodetski državni ispit, a 1919. pri Zemaljskoj vladi strogi praktični ispit za civilnu praksu. 1936. godine diplomirao je na Geodetskom i kulturno-inženjerskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu.

Kao mjernički pristav stupio je u službu Nadzorništva katastarske izmjere u Zagrebu 1919. godine Od 1920. do 1922. radi u Vojno-geografskom institutu u Beogradu u Astronomskogeodetskom odsjeku kao triangulator na postavljanju i mjerenju triangulacije višeg reda. Godine 1923. otvorio je ci-

Slika 1.

Ing. Stjepan Esteban Horvat

[*] Marija Ostović, Usmjerenje: Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: mostovic@geof.hr

68

na institutu sve do svoje smrti.

Pokopan je u Argentini, uz visoke počasti. 3. studenog 1994. Sveučilište u Zagrebu, rehabilitiralo je rektora ing.

Horvata (vidi sliku 3), i postavilo njegov portret u rektoratu kojeg do tada nije bilo (vidi sliku 4).

3. Znanstveni rad ing. Horvata u Hrvatskoj i Argentini Njegov znanstveni rad na polju geodezije je iznimno bogat, sadrži preko stotinu znanstvenih i stručnih članaka (Lapaine, 2002.). Radove je objavljivao u Zeitschrift für Vermessungwesen (Stuttgart), Geodetski i geometarski glasnik (Beograd), Zemlemjernoe delo (Beograd), Geodetski list (Zagreb), Hrvatska državna izmjera (Zagreb), Annuario del Instituto Geografico Militar (Buenos Aires), Revista Cartografica (Buenos Aires), Geoacta (Buenos Aires), Geodesia (La Plata).

U Hrvatskoj se bavio matematičkom obradom geodetskih mjerenja, geodetskom kartografijom, višom geodezijom i geodetskom astronomijom te inženjerskom i praktičnom

geodezijom. Pisao Slika 3. je brojne skripte i Rehabilitacija ing. S. priručnike za stu- rektora Horvata dente, kao npr.

Geodetske tablice (Zagreb, 1930.); Praktična geodezija, II. deo, Državna izmjera I (Zagreb, 1931.); Praktična geodezija, II. deo, Državna izmjera II (Zagreb, 1932.); Osnivanje i izmjera gradova (Zagreb, 1932.); Geodetsko računanje I, Teoretski dio (Osnove teorije pogrešaka i metode najmanjih kvadrata) (Zagreb, 1937.) i mnoge druge.

To je vrijeme kada su u Jugoslaviji odabrana tri konformna sustava Gauss–Krügerove projekcije i nastaje rad

M. Ostović: Tko je bio ing. Stjepan Esteban Horvat? - Ekscentar 2007, br.9, str. 68-74

vilnu geodetsku poslovnicu u Zemunu. Godine 1926. prelazi na zagrebački Tehnički fakultet kao ugovorni pristav (asistent) kod Stolice (Katedre) za nižu geodeziju, a 1930. postaje ugovorni nastavnik i predaje: Nižu geodeziju, Izmjeru gradova, Državnu izmjeru, Teoriju pogrešaka te Geodetsko računanje i crtanje (vidi sliku 2).

Godine 1937. postaje izvanredni profesor i predstojnik Geodetskog zavoda, a 1941. redoviti profesor. Bio je urednik Geodetskoga lista 1937. i 1940. godine, 1942. Hrvatske državne izmjere, te 1943. Spomenice 1942.

– 1943. Tehničkog fakulteta. U razdoblju 1940. – 1944. bio je član Zemaljskog komasacijskog povjerenstva, a od 1941.do 1944. organizator državne izmjere u Glavnom ravnateljstvu za javne radove. Dekanom Tehničkog fakulteta imenovan je 1943., a rektorom Hrvatskog sveučilišta 1944. Tu časnu dužnost obavljao je sve do početka svibnja 1945., kada odlazi u emigraciju noseći naprtnjaču s rektorskim lancem. Rektorski lanac predao je na čuvanje Hrvatskom zavodu Sv. Jeronima u Rimu koji ga je vratio Sveučilištu 1991. kad se Hrvatska osamostalila.

Prije odlaska u Argentinu 1948. godine, boravi u izbjegličkom logoru Fermo u Italiji. Kao geodetski znanstveni savjetnik, nastavlja karijeru u Argentinskom vojno-geografskom institutu (Institutio Geográfico Militar Argentino – IGMA), čime se našao u najvišoj kategoriji koju civilna osoba može postići u argentinskim vojnim snagama. Godine 1973. prima argentinsko državljanstvo kada mu je upisano Slika 2. ime Esteban, a Ing. Horvat na jednom 1980. odlazi u od predavanja na Tehničkom fakultetu mirovinu ostavši savjetnikom

Slika 4.

Rektor Šunjić otkriva portret ing.

Horvata

69

Slika 5.

M. Ostović: Tko je bio ing. Stjepan Esteban Horvat? - Ekscentar 2007, br.9, str. 68-74

Pozivnica za prvu Geodetsku izložbu iz 1935. godine

Preračunavanje koordinata u Gauss–Krügerovoj projekciji (Zagreb, 1930.) u kojem razmatra određivanje konvergencije meridijana, određivanje lokalne deformacije dužina, ovisnost konvergencije meridijana o promjeni položaja točke, te predlaže drugačiji način određivanja lokalne redukcije dužina pomoću pravokutnih koordinata. U radu Poprečne konformne cilindrične projekcije (Zagreb, 1937.) razmatra preslikavanje plohe elipsoida na Gaussovu sferu, određivanje pomoćnih koordinata iz geografskih koordinata, određivanje meridijanske konvergencije iz ravninskih koordinata te izravna i neizravna transformacija ravninskih konformnih koordinata.

Neki od njegovih mnogobrojnih

radova su: Transformation stereographischer Koordinaten (Transformacija stereografskih koordinata) (Stuttgart, 1939.); Neue Formulen zur Bestimmungen der rechtwinkligen Koordinaten bei konformer Abbildung der Kugel oder des Ellipsoids auf einen Kegel (Nove fomule za određivanje pravokutnih koordinata pri konformnom preslikavanju kugle ili elipsoida na stožac) (Stuttgart, 1939.) – ta dva rada objavljena su tada u najprestižnijem geodetskom listu Zeitschrift für Vermessungwesen; zatim Određivanje

absolutnih deklinacija 53 zenitalnih zviezda (Zagreb, 1942.); Određivanje Gauss – Krügerovih koordinata pomoću Legendreovog pravila (Zagreb, 1942.); (Lapaine, 2002.).

Isticao je važnost tehnike. Želio je obrazovni i znanstveni rad Tehničkog fakulteta uskladiti sa državnim potrebama za dobrobit svih.

Tako 1935. godine organizira prvu izložbu geodetskih instrumenata (vidi sliku 5) u Hrvatskoj. (vidi slike 6 i 7) Kao uspomenu na nju sudionici su dobili po jedan zlatnik. (vidi sliku 8) Geodetima je zanimljiv programatski članak Novi putovi hrvatske geodezije (Zagreb, 1942.). Za napredak hrvatske geodezije konstatira nepovoljno stanje u kojem se struka nalazila i kaže da se hrvatska državna izmjera može postaviti »na posve nove suvremene temelje i onako kako to odgovara najboljim tehničkim i gospodar-

Slika 6.

Prva geodetska izložba

70

Neki od sudionika izložbe sa ing.

Horvatom

skim potrebama naše hrvatske države« (Horvat, 1942.).

U Argentini se sa svojim radovima pojavljuje 1952. godine. Područja kojima se bavio bila su: matematička obrada geodetskih mjerenja, gravimetrija, fizikalna geodezija, viša geodezija i geodetska kartografija te razvoj metoda za automatsko računanje.

Jedan od mnogobrojnih radova nastao u emigraciji, čiji je sadržaj i danas jako aktualan u mnogim državama svijeta zbog rješavanja pitanja geodetskog datuma i službene kartografske projekcije je Proyección Gauss – Krüger con coordenadas reducidas (cilindro secante) (Gauss-Krügerova projekcija s reduciranim koordinatama (sjekući valjak)) (La Plata, 1960.) – u njemu se bavi Gauss–Krügerovom projekcijom i posljedicama njezine primjene uvođenjem različitih linearnih deformacija na srednjem meridijanu. U svom razmatranju ističe da pojedina projekcija ne

služi samo za grafički prikaz nekog područja, nego i za opću upotrebu u geodeziji i drugim primjenama. Na kraju rada iznosi dobre i loše strane uvođenja linearne deformacije na srednjem meridijanu područja preslikavanja, pri čemu se posebno osvrnuo na položaj i veličinu Argentine. (Lapaine, 2002.).

Svoje radove je predstavljao i na konferencijama Međunarodnog geografskog i geofizičkog saveza (International Union of Geophysics and Geodesy – IUGG) i to 1954. godine u Rimu na X. generalnoj skupštini sa radovima: Influencia de la Marea de la corteza terrestre en la nivelación de alta precisión (Utjecaj plime i oseke Zemljine kore na nivelman visoke točnosti), Consideraciones sobre el sistema gravimétrico mundial (Razmatranje o svjetskom gravimetrijskom sustavu), Nivelación trigonométrica y desviación de la plomada (Trigonometrijski nivelman i otklon težišnice), La-

Slika 8.

Zlatnik zahvale sa geodetske izložbe

4. Ing. Horvat kao umjetnik Vrlo plodno je bilo i njegovo stvaralaštvo kao pjesnika i skladatelja. Pisao je pjesme, skladbe za mješoviti zbor, kantate i mise. Mnoge svoje pjesme je i uglazbio.

Za boravka u logoru Fermo osniva mješoviti pjevački zbor »Jadran«, koji je nastavio s radom i u Argentini, te i dandanas prenosi novim naraštajima ljepotu hrvatske pjesme u dalekoj Argentini.

Neke od njegovih mnogobrojnih pjesama i skladbi su: Oda ljubavi, Molitva na svršetku dana, Oče naš, Oda životu, Četiri vijenca narodnih pjesama (Srijem, Boka, Dalmacija, Hrvatsko zagorje) za višeglasni mješoviti zbor, Ave Maria za petoglasni mješoviti zbor, Domine non sum dignus, pričesna molitva za četveroglasni mješoviti zbor, Bože, Ti vidiš muku moju za petoglasni mješoviti zbor na vlastite riječi, Oda smrti za šesteroglasni mješoviti zbor na vlastite riječi, posvećena svibanjskim žrtvama 1945., Gospodine, bio sam samo grešnik, intimna molitva za četveroglasni zbor, Te Deum laudeamus, misa za četveroglasni i višeglasni zbor, nedovršena, Hvalospjev u slavu Isusova rođenja. U čast zagrebačkom nadbiskupu, blaženom Alojziju Stepincu, skladao je misu Beata Mariae Virginis (vidi sliku 9).

U Rimu 1946. godine je mješoviti zbor »Jadran« održao koncert kao Con-

M. Ostović: Tko je bio ing. Stjepan Esteban Horvat? - Ekscentar 2007, br.9, str. 68-74

Slika 7.

titud georgáfica y movimento del Polo terrestre (Geografska širina i pomicanje Zemljina pola) i 1973. godine u Oxfordu radom Desarrollo matemático, orden de operaciones y medios modernos de calculo numérico (Matematički izvodi, redoslijed operacija i moderna računalna sredstva).

Svjetsku geodeziju zadužio je radom Funciones hiperbolicas, sus formulas más frecuentes y su aplicación en los problemas geodésicos (Hiperboličke funkcije, njihove najčešće formule i primjena na geodetske probleme) (Buenos Aires, 1980.) - jedan je od prvih koji su hiperboličke funkcije uveli u matematičku kartografiju, izložio je osnovne formule i njihove odnose i primjene u konkretnim problemima: Mercatorovoj projekciji, konformnoj konusnoj i Gauss – Krügerovoj projekciji.

71

M. Ostović: Tko je bio ing. Stjepan Esteban Horvat? - Ekscentar 2007, br.9, str. 68-74

certo di Musiche Nationali Croate, pod dirigentskom palicom ing. Horvata koji je za tu prigodu harmonizirao deset narodnih pjesama iz Bosne – Dalla fiera Bosnia i šest narodnih pjesama iz svog rodnog Srijema – I souni dell Oriente Croato. Taj koncert su pohvalili glazbeni kritičari i snimljen je na gramofonske ploče.

Povodom 50. godišnjice djelovanja mješovitog pjevačkog zbora »Jadran«, ing. Horvat kao osnivač i prvi dirigent posmrtno dobiva njihovu plaketu (vidi sliku 10).

5. Ostala djela U vrijeme kad je obavljao rektorsku dužnost nastala su djela Pisma hrvatskim intelektualcima (Zagreb, 1944.) i Memorandum Rektora Hrvatskog sveučilišta (1945.).

Za vrijeme boravka u izbjegličkom logoru Fermo nastaje memoarsko–meditativan tekst Mi izbjeglice (Fermo, 1947.) i Razmatranja o suvremenoj hrvatskoj problematici iz perspektive logora (Fermo, 1946. -1947.)

Slika 9.

Notni rukopis mise Beata Mariae Virginis

6. Priznanja njegovu radu!

Zasluge ing. Horvata su neosporne, što dokazuju priznanja njegovu radu. Godine 1944. odlikovan je u Hrvatskoj veleredom reda za zasluge sa zvijezdom, a u Argentini 1969. dobiva medalju argentinske vojske (Ejecito Argentino) (vidi sliku 11).

Godine 1973. dobiva medalju (vidi sliku 12) u znak zahvalnosti Vojnogeografskog instituta (vidi sliku 13), a 1979. godine dobiva medalju počasnog člana Argentinskog društva geofizičara i geodeta (Asociacion Argentina de Geofisicos y Geodestas) (vidi sliku 14).

Godine 2004. na 22. znanstvenom skupu geofizičara i geodeta u Boenos Airesu u prostorijama Vojno-geografskog instituta postavljena je spomenploča ing. Stjepanu (Estebanu) Horvatu, čime su mu se pripadnici Vojno-geoSlika 10.

Plaketa ing.

Horvatu povodom 50. godošnjice postojanja zbora »Jadran«

72

grafskog instituta još jednom odužili (vidi sliku 15).

7. Drugi o ing. Horvatu!

U redcima koji slijede riječi su različitih ljudi iz različitog vremena o ing. Horvatu, koje će zauvijek ostati pečat Horvatove osobnosti znanstvenika, pjesnika i rodoljuba. To su riječi

Slika 11.

Medalja argentinske vojske iz 1969. god

M. Ostović: Tko je bio ing. Stjepan Esteban Horvat? - Ekscentar 2007, br.9, str. 68-74

Slika 13.

Medalja Vojnogeografskog instituta

Slika 12.

Dodjela medalje ing.

Horvatu)

povijesničara prof. dr. Trpimira Macana, geodeta prof. dr. Franja Brauma, argentinskog generala Maria Orsteina, argentinskog geodeta i geofizičara Rubena C. Rodrigeza.

Prof. dr. Trpimir Macan: »...Prema mojem sudu, doduše nakon ovakva prigodna istraživanja, Horvat je bio izvoran učenjak i vrstan stručnjak, znanstvenik otvoren modernom istraživanju, promjenama i napretku, goleme energije, predanost radu i ljubavi prema znanju, stvaralac uvjeren kako sama znanost, napose tehnologija, nisu dostatne same po sebi, osobito ne u rješavanju suvremene krize, koja je odražaj duboke ćudoredne krize, pa je valja rješavati temeljitom promjenom čovjeka i svijeta u načinu života i navika. Horvat je bio osoba dosljedna u svojem hrvatstvu, razlikovao je državu i režim, bio kritičan prema izboru ideologije i politike, pobornih korektnih međunarodnih odnosa, mira, građanskih sloboda i prava, protivnik zločina, nasilja i rata te kao pisac nemimoilazan svjedok 1940-ih. Horvat je najposlije bio osoba postojana znanstvenog i ljudskog integriteta, koja bi nam i danas nešto mogla reći... « .(Macan, 1992.)

Prof. dr. Franjo Braum: »...Profesoru Stjepanu Horvatu Geodetski fa-

kultet može zahvaliti da je Geodetski odjel, odnosno geodetski visokoškolski studij u sklopu Tehničkog fakulteta u Zagrebu, prebrodio krizu u predratnoj Jugoslaviji. Bio je i glavni nositelj tog studija u doba NDH. Tim je studijem stvoren kadar, koji je, i nakon njegova odlaska u emigraciju, bio sposoban nastaviti razvoj visokoškolskoga geodetskog studija i unaprijediti ga. On se i u emigraciji, u Argentini, zanimao za taj razvoj, radovao se uspješnosti tog studija. Slao nam je i svoje publikacije...« (Braum, 1995.)

Agr. Mario Orstein: ».... Čovjeka koji nam je predao svoje izvanredno iskustvo stečeno tijekom borbe za načela temeljena na integritetu, na čistoći postupaka, te na intelektualnom i tehničkom razvoju kroz ustrajan studij; učitelja koji je na nas prenio svoje znanje bez predrasuda, bez straha, bez sebičnosti. Pripadnici Vojno–geografskog instituta, koji smo imali čast i privilegiju dijeliti njegovo vrijeme, slušati njegovu mudru i ispravnu riječ, nasmijati se u veselim časovima, trpjeti s njegovim patnjama, ujedinjeni smo u ovoj tužnoj prilici, ne želimo se oprostiti nego tek reći: učitelju, kao i uvijek Vi ste uz nas. « (pogrebni govor, 1985.)

Rubén C. Rodríguez: »Njegovo

Slika 14.

Medalja Argentinskog društva geofizičara i geodeta

se glavno djelovanje odnosilo na račun izjednačenja osnovnih geodetskih mreža, geometriju elipsoida, opću i geodetsku kartografiju i razvoj praktičnih metoda za automatsko računanje. Valja istaknuti da je u području geodetske kartografije ing. Horvat bio 73

9. Zaključak 8. Ing. Horvat o sebi!

M. Ostović: Tko je bio ing. Stjepan Esteban Horvat? - Ekscentar 2007, br.9, str. 68-74

Oda životu Živote, valjda si lijep, Kad tebi svaki se živi raduje stvor, Noseći snagu u duši, tebi da svrhu održi trajno, Živote, ti si u zbilji lijep.

Tebi se raduje malo dijete Tebi se raduje mladić i djevica Puni velikih nada čekaju tvoje bogate plodove.

Tebi se raduje muž – otac i žena – majka, Gledajući nove živote, plodove ljubavi svoje, Tebe se drže i djed – starac i starica – baka, Kojima nisi lijep, al’ ipak te žele uzdržati. Živote čuvaj se!

Vreba na tebe tvoj zatvorni krvnik, okrutna smrt.

Znaš li živote, da ona je jača od tebe?

Uzalud tvoja je borba protiv nje.

Konačno ona će slaviti pobjedu tvojim nad padom. Živote, putove tvoje prati i grli te sunašce tvoje: ljubav Bez nje ti nisi lijep Ona ti radost daje.

Ona te obnavlja, ona podržava tvoju trajnost na zemlji.

Nema ti ljubavi, postaješ gorak i težak, Nema ti radosti niti ljepote Postaješ teret, koji se ne može nositi Tvoji su putovi puni tada suza i boli Jedina nada postaje tada smrt. Živote ti nisi sebi samom svrha I tu je tvoja ljepota, vrijedna bol i patnja.

Jer ti si, živote, priprava, ti jesi put u život na drugom svijetu, Živote, zato si vrijedan zato što jesi put u vječnost.

Slava Bogu, koji te podari nama.

Slava Bogu, koji nam dobrotom svojom po tebi otvara put u vječnost.

Hvalim Te Bože, Što dade mi život.

Hvalim dobrotu Tvoju, Po kojoj se uzdam u vječni spas.

Ing. Stjepan Horvat (Fermo, 1947.)

jedan od prvih koji je upotrebljavao hiperboličke i eksponencijalne funkcije, ne samo da pronađe egzaktne odnose, nego i zato da se olakšaju problemi računanja.« (Macan, 1995.)

74

Slika 15.

Spomen-ploča u Vojnogeografskom institutu

Ing. Stjepan Esteban Horvat bio je iznimne osobnosti i znanja, moralna i časna osoba, predan radu, znanosti i umjetnosti. Bio je osoba o kojoj se nije smjelo govoriti, a uspomene su se zatirale. No ono pravo uvijek ostaje, tako i njegova djela koja žive i danas. Djelo ing. Horvata neprolazne je vrijednosti i samim time ugrađeno u temelje moderne geodezije.

Koliki je doprinos ing. Stjepana Estebana Horvata znanosti i umjetnosti budućnost će tek otkriti.

Literatura • Braum, F. (1992.): Stjepan Esteban Horvat. In memoriam. Geodetski list 4, 523 - 530.

• Braum, F. (1992.): Horvat Stjepan, u: Hrvatski bibliografski leksikon, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb.

• Bučar, S. (2004.): Stjepan Horvat, prvi geodet rektor Zagrebačkog sveučilišta. Povijest, Geodetski list 2, 153 - 155.

• Lapaine, M. (2002.): Stjepan Esteban Horvat u: Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu, Distinguished Croatian Scientists in the World, urednik J. Herak, Hrvatsko–američko društvo, 29 - 71.

• Macan, T. (1995.): Stjepan Horvat. In memoriam. Geodetski list 1, 73-82.

Horvat, S. (1947.): Oda životu, (rukopis u stroju) • Orstein, M. (1985.): Pogrebni govor, (rukopis u stroju) • http://www.matis.hr/spa/vijesti. php?id=142

Slika u naslovu članka: ing. Horvat sa studentima na terenskoj nastavi.

U srijedu, 10. siječnja 2007., smo se na velikogoričkom groblju oprostili od dragog prijatelja i kolege Igora Mihića.

Rođen je 4. studenog 1983. u Bihaću, gdje je proveo prve godine djetinjstva, međutim, ratni vihor je natjerao njegovu obitelj i njega u progonstvo u Zagreb, a kasnije u Veliku Goricu, gdje je završio osnovnu školu.

1998. godine upisuje Geodetsku tehničku školu u Zagrebu u kojoj se prvi put susreo s geodezijom. Školu završava odličnim uspjehom 2002. godine i odmah potom upisuje Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Na studiju je, kao i u srednjoj školi, pokazao ozbiljnost i zrelost u izvršavanju obaveza i polaganju ispita.

U slobodno je vrijeme radio kao student u firmi Geometar, zajedno sa svojim kolegama iz srednje škole i s fakulteta.

Svi ga se sjećaju kao vedrog, dobronamjernog prijatelja i kolege, uvijek spremnog pomoći, kako svojim znanjem, tako i spretnošću. Bio je vrsni poznavatelj zemljopisa, čime je znao zadiviti i same profesore. Uvijek je bio organiziran i pouzdan, bio je siguran i čvrst oslonac kolegama koji su mogli računati na njega kako će sve obaviti uredno i na vrijeme. Volio je izlaziti i družiti se, a osobito su mu bila draga okupljanja s prijateljima iz srednje škole.

Igore, hvala ti što si bio s nama i što si nam podario vedre i nezaboravne trenutke svoje mladosti!

Ivan Malović

Kuda nakon faksa?

Matija Herceg1, Boris Skopljak2 i Zoran Strižak3 Gotovo svakom studentu viših godina Geodetskog fakulteta vrlo se teško odlučiti gdje će i što raditi nakon diplome. Osim zaposlenja u nekoj tvrtki, što će većina odabrati, gotovo uvijek postoji mogućnost izbora znanstveno-nastavne karijere upisom poslijediplomskog studija. Svaki će se »friški« diplomirani inženjer, ovisno o kriteriju po kojem bira zaposlenje, nastojati zaposliti u nekoj geodetskoj tvrtki, katastru ili institutu, a neki će nastaviti školovanje ostankom na fakultetu ili odlaskom u inozemstvo na poslijediplomski studij u vlastitom aranžmanu. Kriteriji izbora zaposlenja kao npr. financijska strana, znanstveno ili stručno napredovanje i drugo, ovisit će o željama i prioritetima pojedinaca.

No, zapravo vrlo malo studenata zna što stvarno može postići u kojem poslu i kakav je svijet nakon diplome.

Koliko je zanimljiviji rad u privatnoj tvrtki (privredi) u odnosu na rad na fakultetu (rad sa studentima i pisanje znanstvenih i stručnih radova), i kolika je mogućnost zarade, samo su neka od pitanja na koja odgovore traže mnogi studenti, često prekasno. Neodgovorena su i pitanja o tome što se traži uz diplomu, tko ima prednost pri zapošljavanju i koji se poslovi obavljaju na kojim radnim mjestima.

Kako bismo što bolje predočili sadašnjim studentima, budućim inženjerima geodezije, današnju situaciju zaposlenja u struci u Hrvatskoj i izvan nje; kao i druge mogućnosti - nastavljanje usavršavanja poslijediplomskim studijem (u Hrvatskoj i izvan nje), zamolili smo već zaposlene geodete da nam opišu svoj rad u geodetskoj struci nakon diplome.

Prije toga ćemo ukratko opisati obrazovni put koji je, nažalost, zapostavljen i slijedi ga daleko manji broj diplomanata. Pod obrazovnim putom podrazumijevamo upis poslijediplomskog studija, odnosno nastavak studija. Student koji je završio fakultet

može birati upis na poslijediplomske studije u Hrvatskoj i u inozemstvu iz geodezije i geoinformatike i srodnih znanosti. Jedina institucija u Hrvatskoj koja pruža poslijediplomski studij geodezije i geoinformatike je Geodetski fakultet. Za upis studija, osim diplome, potreban je prosjek ocjena 3,5 (ili preporuke profesora) i 300 ECTS bodova. Kako studenti starog programa diplomom na računu imaju 270 ECTS bodova, (za razliku od bolonjaca, budućih magistara struke koji će imati 300 ECTS-a) moraju ostvariti razliku od 30 ECTS bodova putem raznih aktivnosti, koje ipak nisu predmet ovog članka, ali dobro ih je spomenuti – znanstveni članci, predavanja, itd. Student može birati između dvije vrste studija: poslijediplomski specijalistički ili poslijediplomski znanstveni studij.

Specijalistički studij traje dva semestra i koncentrira se na stručno usavršavanje pojedinca u određenom području.

Završetkom studija se stječe titula specijalista struke. Ipak, zbog obujma i ugleda u ovom području je privlačniji poslijediplomski znanstveni studij koji traje šest semestara i završava obranom doktorske disertacije i stjecanjem titule doktora tehničkih znanosti. Cijena studija na našem fakultetu je 90 tisuća kuna. Svoje znanje iz geodezije možete uvelike proširiti i na mnogim inozemnim tehničkim sveučilištima od kojih je vrijedno spomenuti najpoznatije TU Graz, TU Delft, TU Wien, nekoliko njemačkih (npr. u Hannoveru) i američkih sveučilišta.

Kao studenti nismo kompetentni pisati o ovoj temi stoga smo nastojali prikupiti iskustva diplomiranih inženjera geodezije zaposlenih u raznim granama geodetske struke. Nadamo se da ćete se pronaći u jednoj od njih ili da ćete barem dobiti orijentacijski uvid o spomenutim mogućnostima života nakon diplome.

? ?

?

[1] Matija Herceg, Usmjerenje: Satelitska i fizikalna geodezija, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: mherceg@geof.hr [2] Boris Skopljak, Usmjerenje: Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: bskopljak@geof.hr [3] Zoran Strižak, Usmjerenje: Satelitska i fizikalna geodezija, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: zstrizak@geof.hr

76

student doktorskog studija na

University of Arizona

• O Americi i smislu života • E: Zašto ste se odlučili za poslijediplomski studij?

G: Dobro pitanje! Često se pitam čemu sve ovo? Mogao sam sam ostati doma, igrat balote, raditi od 9 do 5, štedjeti za stare dane, otići nedjeljom u shopping, kupiti auto na kredit i biti Hrvat. Eto, nekako je sve suprotno ispalo. Priznajem, razlog je što mi nakon diplome konačno ništa nije bilo jasno, pa mi se činilo da je poslijediplomski studij prava prilika da se konačno opametim.

E: Koje prednosti pruža poslijediplomski iz vaše perspektive?

G: Prije svega, još jednu priliku da se čovjek odluči što želi u životu!

Pruža priliku za stjecanjem vrhunskog specijalističkog znanja lako primjenjivog na tržištu rada. U SAD-u, naftne kompanije (Shell, Texaco, Cocono Philipps i druge) se doslovno trgaju za studentima koje bi regrutirali čim doktoriraju. Ne treba ni spominjati o kakvim se plaćama i povlasticama u tom slučaju radi.

E: (Ukoliko imate spoznaja) Možete li usporediti poslijediplomski ovdje i vani?

G: Razlike se mogu izraziti u astronomskim omjerima! Prva razlika koju čovjek primijeti je ogromna količina kapitala koju znanstvenici imaju na raspolaganju. Zdrava konkurencija potiče kvalitetu istraživanja i potiče »izvrsnost« o kojoj dr. Primorac voli govoriti. Također, student ima slobodu da sa svojim mentorom samostalno bira istraživanja i projekte na kojima se želi usavršavati. Bitna razlika je i težina ispita. Primjera radi, u 4. semestru studenti moraju položiti »comprehensive exam«, a da bi ga položili, moraju impresionirati komisiju od pet članova. Moj prijatelj, seizmolog Turčin iz Ankare, čovjek od 2 m i 100 kg, nije impresionirao komisiju. Van svih pravila, dobio je još jednu šansu i od tada samo uči, moli se i ne poznaje

društveni život. Studenti se doslovno pripremaju po godinu dana intenzivnog rada za taj ispit. Stoga vjerujem da studenti u SAD-u pohađaju kvalitetniji program. No, isto tako vjerujem da je to samo posljedica boljih uvjeta studiranja i pitam se gdje bi Hrvatska bila da ima takve uvjete. Također, prva činjenica koju čovjek primijeti je da je novac ovdje relativna kategorija i da se ne mjeri u istim brojevima kao u Hrvatskoj. Svaki student vozi automobil za koji bi prosječan Hrvat mjesečno dao pola plaće. Već sam se navikao na pijane pankere s istetoviranim licima kako ulaze u Lexus i plaćaju pivo zlatnim kreditnim karticama. Ja sam kupio samo Saab kabriolet i svima je jasno da nisam Amerikanac.

E: Koji status imamo s titulom dipl. ing. u svijetu?

G: Kao posljedica neusklađenosti sa sustavom obrazovanja na Zapadu, diploma dipl.ing. se prevodi u BSc što je znatna degradacija s obzirom na napor potreban da se stekne titula dipl.ing. u Hrvatskoj. Reforma koju je donijela Bolonjska deklaracija bi trebala to promijeniti.

E: Znanje stranog jezika u geodeziji (koji su potrebni/neophodni za Europu, a koji za svijet)?

G: Engleski se globalno smatra neophodnim. Međutim, u njemačkom govornom području poslijediplomski program se izvodi na njemačkom jeziku i poznavanje istog se smatra neophodnim. Ja sam otkrio da je istočnoeuropski naglasak nemoguće sakriti, tako da mi usporedbe s Boratom više i ne smetaju. Sad samo kažem da sam iz Kazahstana, pa sam miran. Prosjek ocjena nije presudan, ali u svakom slučaju pomaže. Najvažniji su iskustvo, motivacija i preporuke.

E: Možete li usporediti radne uvjete ovdje i vani?

G: Priznajem da su radni uvjeti ovdje mnogo bolji, ali samo zbog više novca koji je na raspolaganju. Studenti ovdje rade na projektima širom svijeta. Ja radim u Italiji, Hrvatskoj i Kaliforniji, a od sljedeće godine i na Kreti, Islandu i Panami. Vjerujem da je upravo lako dostupan i sveprisutan novac razlog sloge među profesorima i dobrih međuljudskih odnosa. Atmosfera je

jako prijateljska i nema naglaska na hijerarhiji. Svačije mišljenje se uvažava i smatra bitnim, kreativnost se potiče. Često mi se čini kako se ovdje nitko ne svađa ni s kim i svatko surađuje s kim god hoće. Ipak, siguran sam da bi se to sve promijenilo da nema lako dostupnog novca za projekte. Svi se nose neformalno, nema kravata, odijela i lakiranih cipela. Upravo suprotno, šlape, majice s Ramonesima i kratke hlače (hvala pustinji na vječno ljetnim temperaturama) su standard među profesorima i studentima.

Općenito, ljudi su ovdje vrlo posvećeni istraživanjima i primjećujem da ne gledaju na to kao na posao već kao na nešto šta vole. I sam odlazak na šalter u policiju po neki nebitni formular pretvara se u ugodno iskustvo. Meni se kao Dalmatincu na to jako teško priviknuti. Ipak sam naučen da je posao nešto što mi je nametnuto, strano, mrsko i što me polako i sigurno guši.

Jedini se ja žalim što imam brdo posla, što moram napisati seminar i što ponekad propuštam koncerte, fešte i tulume.

M. Herceg, B. Skopljak, Z. Strižak: Kuda nakon faksa? - Ekscentar 2007, br.9, str. 76-80

Goran Buble

mr. sc.

Martina Gucek

Geofoto d.o.o.

• Quo vadis nakon faxa? • Razmišljajući o svom dosadašnjem radu i poslovnom iskustvu mogla bih napisati stranice i stranice teksta, a na svakoj bi se definitivno našao zanimljiv i poučan trenutak. To se naziva iskustvo koje s godinama radnog vijeka raste i oblikuje naša razmišljanja i htijenja, a svakako definira radnu i poslovnu sposobnost svakog od nas.

Kao asistentica na fakultetu posljednjih pet godina i nekoliko mjeseci rada u privredi, možda nisam prava osoba koja bi mogla dati jedno dobro uputstvo i smjernicu našem budućem prvostupniku i magistru geodezije kuda krenuti nakon faksa, ali bih upravo neka svoja razmišljanja htjela pružiti onim ambicioznim studentima koji žele više i bolje.

Na pragu smo velikih promjena i turbulencija u sustavu visokog obrazovanja i sve dok se ne poslože neki zadani državni ciljevi, kao povećanje 77

M. Herceg, B. Skopljak, Z. Strižak: Kuda nakon faksa? - Ekscentar 2007, br.9, str. 76-80

78

broja ljudi s visokom stručnom spremom, kvaliteta obrazovanja uvelike će ovisiti o pojedincu. U svijetu, a i kod nas sve više se potiče, a i teži cjeloživotnom školovanju. Čovjek koji više zna i posjeduje specifična znanja i vještine više vrijedi na tržištu kapitala bez obzira na formalno obrazovanje.

Dakle, student koji je za vrijeme studija stjecao dodatna znanja, kao npr. učenje stranih jezika, rad u struci u Hrvatskoj ili u inozemstvu, daleko se više izdiže od svojih kolega. Stoga svima koji još studiraju preporučujem da prošire svoje horizonte i uz studiranje uključe u rad. Mogućnosti su sve veće i gotovo svi koji žele u ljetnim mjesecima mogu naći neku zanimljivu praksu u inozemstvu, dobro plaćen terenski posao diljem »Lijepe naše« ili volontirati u nekim željenim geodetskim tvrtkama. Vjerujte, ukoliko nećete znati kuda i u kojem smjeru krenuti, nakon takvih iskustva tokom studiranja biti će vam puno puno lakše odabrati pravi put.

Raditi u privredi nakon diplome ili ostati na fakultetu? Ja sam rijetki primjer osobe koja je to obrnuto napravila i nakon pet godina rada na fakultetu, magisterija i upisanog doktorata otišla raditi u privredu. Međutim, putovi su različiti i svaki ima svoje prednosti i mane. U svakom slučaju, odabir puta će vam olakšati činjenica da znate što želite. Ali to većina ljudi ne zna i zato je najbolje na vrijeme početi tražiti; raditi različite poslove i iz svakog pokušati izvući najbolje što možete.

Radeći na fakultetu kao asistentica, uvidjela sam kako je teško biti učitelj i kako za tu vrstu posla morate imati i malo glumačkih sposobnosti. Povrh svega morate imati sposobnost animirati veliki broj studenata da izvrše svoje obaveze i uvjeriti ih kako je to na kraju krajeva dobro za njih. U tom poslu susrećete se s različitim profilom studenta što se tiče usvojenog znanja, ali i različitog karaktera. Prije su profesori i asistenti sami po svojoj funkciji imali autoritet i nije bilo upitno rade li se neke stvari ispravno, imaju li smisla ili ne. Danas je situacija drugačija i studenti dobivaju sve veći značaj u kreiranju znanja koja trebaju usvojiti tijekom studija. Time studenti dobivaju veća prava, ali i obaveze koje im, u krajnjem slučaju, omogućavaju odabir boljeg posla.

Međutim, rad na fakultetu ne bi se trebao fokusirati samo na rad u nastavi, već prije svega znanstvenom i stručnom radu. Već samom izradom diplomskog rada je student jednom nogom zakoračio u jedan prekrasan i zanimljiv, nadasve kreativan istraživački svijet.

Većina studenta neće ostati raditi na fakultetu, već će nekolicina krenuti u državne firme, a većina u privredu.

Posljednjih nekoliko mjeseci rada u vodećoj hrvatskoj geodetskoj tvrtki unijelo je dinamiku u moj život. Vjerojatno su iskustva mojih kolega u privedi različita, ali jedno je svima zajedničko.

Rad, red i disciplina karakteristike su koje svaki poslodavac cijeni i želi ostvariti. Uz dobro vodstvo i strategiju i navedene osobine, uspjeh ne može izostati. Preuzimanje značajne odgovornosti, motiviranost i spremnost na brzo savladavanje različitih vještina i znanja doći će do izražaja u svakoj privatnoj tvrtki. Idealno za osobe željne adrenalina i malo sna!

poslije raditi na faksu. Radio sam u katastru koji je trebao financirati moj poslijediplomski studij, međutim, birokracija je veoma jaka u državnim firmama, a meni kao mladom dipl. inženjeru je trebao financijski poticaj te me je rješavanje financijskog pitanja tjeralo da radim. Tako sam otišao iz Katastra i potom se zaposlio u Geoprojektu u kojem sam jako zadovoljan poslom koji obavljam i financijskim dijelom.

E: Je li Vam sada žao što niste išli na poslijediplomski?

M: Ponavljam, žao mi je iz razloga što me je oduvijek privlačilo da upišem poslijediplomski, vidio sam se u tome, ali opet je došao problem stambenog pitanja, morao bih ostati živjeti u Zagrebu te bih na faksu kao znanstveni novak zarađivao premalo da bih mogao živjeti od toga bez riješenog stambenog pitanja.

E: Možete li usporediti radne uvjete u privatnoj i državnoj firmi (po onome

Svakom budućem diplomantu preporučila bih izvrsnu knjigu, tj. vodič »Hoću bolji posao« skupine autora (Bakić, Čubranić, Hunjet). Knjiga je namijenjena svakome tko traži posao, a i onima koji nakon nekog vremena žele promijeniti posao. Za kraj sam izdvojila nekoliko citata koji se meni čine jednim od najvažnijih za uspjeh u poslu: »Budite spremni stalno učiti i usavršavati se. Budite inovativni i hrabri u nesigurnim situacijama.

Iskušajte nove pristupe. Učinite ono što vas plaši. Ne bojte se riskirati i ne sramite se pokucati na bilo čija vrata.

Upamtite da je najveći rizik ne preuzimati rizik.«

Martino Baković

dipl. ing (30) Geoprojekt, Split

što ste čuli od svojih kolega ili iz vlastitog iskustva)?

M: Da, radio sam u Katastru i sada u privatnoj firmi Geoprojekt. U državnoj firmi, kao što je Katastar, vi radite cijeli dan neki posao koji se može efektivno odraditi u par sati, dok u dobro organiziranoj privatnoj firmi možete svoj posao odraditi jako brzo i ne morate čekati da vam otkuca kraj radnog vremena da biste otišli kući, već je bitno jeste li ispunili svoju normu. Doduše, moguće je isto tako naići i na privatnika koji će vas nastojati maksimalno iskoristiti te će vas zvati i nedjeljom i pitati je li gotov projekt koji treba biti gotov za ponedjeljak. Državna firma također nudi neku sigurnost i ne stvara vam pritisak koji vam može stvoriti neki privatnik velikih ambicija.

E: Možete li usporediti plaću u privatnoj i državnoj firmi ?

M: Iz iskustva mogu reći da je u privatnim firmama nešto bolja plaća.

E: Ono što sigurno najviše zanima

E: Kako to da ste se odlučili za rad

studente Geodetskog fakulteta je

u privatnoj firmi, a ne za poslijedi-

iznos početničke plaće u Hrvatskoj i

plomski studij ili državnu firmu (koji

o čemu ovisi?

su razlozi prevagnuli)?

M: Početničke plaće se kreću u iznosima od 4000 kn do 4500 kn, što s terenima i prekovremenima može nar-

M: Smatram da poslijediplomski nema pretjeranog smisla ako ne ostajete

koji će ga moći zamijeniti u nekim situacijama.

E: Koliko se cijeni »friško« diplomirani inženjer geodezije bez isku-

E: Jesmo li podcijenjeni kao struka?

stva?

(kako čujemo, obično svu slavu po-

M: Upravo koliko sam rekao, 4500 kn.

Nemojte biti u zabludi - nitko ne želi plaćati vašu titulu, već je bitno koliko vi znate i koliko ste spremni raditi i učiti.

kupe građevinari i arhitekti.)

E: Je li upravo diplomirani inženjer geodezije spreman, tj. sposoban odgovoriti na sve izazove koji se pred njega postavljaju u privatnoj firmi?

M: Mogu reći da nas fakultet slabo priprema za ono što nas čeka na terenu, na faksu se radi premalo što se tiče praktičnog dijela, tj. same izmjere i izrade parcelacijskih elaborata, tako da na prvo radno mjesto dolazimo prilično nespremni za izazove koji nas očekuju.

M: Istina je da je naša struka usko povezana s ove dvije navedene, no smatram da geodeti moraju iskoristit činjenicu da su oni prvi na terenu, prvi stupaju u kontakt s vlasnikom zemljišta. Velika većina naših kolega se zadovoljava da dođe na teren, odmjeri svoje, obavi posao u dva-tri dana i uzme 2000-3000 kn za elaborat.

Umjesto da budu tako inertni, geodeti bi mogli odraditi pravi posao tako što su prvi na terenu, mogu naći lokaciju, investitore i zaraditi mnogo više od gore navedenih 2000-3000 kn.

E: Mislite li da nam građevinari i drugi stručnjaci tehničkih znanosti kradu posao?

E: Koja je razlika između inženjera i diplomiranog inženjera (plaća, stručnost)?

M: Što se tiče posla, kada bih imao vlastitu firmu, više bih cijenio sposobnog tehničara i inženjera od nekakvog diplomiranog inženjera koji ne zna raditi dobro svoj posao. Mislim da slično razmišlja i većina vlasnika privatnih tvrtki. S druge strane, dipl. inženjer nakon tri godine radnog staža u struci i položenog stručnog ispita ima ovlaštenje koje je danas jako bitno.

Inženjer mora imati deset godina staža, dva objavljena rada u stručnom listu i stručni ispit kako bi stekao pravo na vlastiti pečat i primanje u Komoru.

E: Kakve su mogućnosti napredovanja (stručnog, pozicijskog, znanstvenog) u privatnoj, odnosno u državnoj

M: Ove druge struke mogu krasti posao samo nesposobnim geodetskim stručnjacima koji ne zaslužuju da se nazivaju geodetima, nitko nije sposoban niti osposobljen obaviti bolje naš posao od nas samih.

Anonimus

xy

E: Kako to da ste se odlučili za rad u privatnoj firmi, a ne za državnu ili možda poslijediplomski studij, koji su razlozi prevagnuli?

A: Studentska praksa u privatnoj firmi je dosta utjecala na moju odluku i činilo mi se da je u privatnoj firmi (makar u onoj u koju sam je došla) dosta širok opseg poslova koji se rade, da postoji veća mogućnost učenja uz direktan kontakt s klijentima, rad s novim instrumentarijem, naprednim programima za obradu i ostalo (naravno, uz nadzor mentora stručnjaka), i što je najvažnije: kontinuirano učenje uz mentora i starije kolege te mogućnost prikupljanja što većeg znanja radi eventualnog osamostaljenja u svom budućem radu.

E: Je li Vam sada žao što niste išli na poslijediplomski?

E: Za koje smo još poslove osposobljeni, a neke druge struke nam ih »kradu«?

M: Problem se često stvara između geodetskih firmi međusobno kada se pojave ljudi ili tvrtke iz naše struke koje postave sramotno nisku ponudu kako bi dobili posao na nekom natječaju.

Na taj način se samo degradira struka i obezvređuje naše zanimanje geodeta.

Mislim da u svemu najviše profitiraju pravnici koji obavljaju onaj dio pronalaska lokacije, investitora i izvođača koji bismo trebali preuzeti mi geodeti.

A: Nije, htjela sam što prije početi raditi, a poslijediplomski je dolazio u obzir jedino kad mi to moja financijska situacija dozvoli, no kad čovjek jednom počne raditi (čak i kad stekne neku materijalnu sigurnost), nekako mu se knjiga i učenje i sve ostalo što ide uz to čini jako daleko (makar je tako kod mene bilo). Možda da je bilo mogućnosti da ga vrlo brzo upišem , ali..

E: Imate li možda radnog iskustva u više firmi, možete li usporediti radne uvjete tih firmi?

firmi?

M: U državnoj firmi se jako teško napreduje, tu je birokracija, kako sam već rekao, dosta jaka. Ako se želite stručno usavršavati, morate pisati službene molbe na čiji odgovor morate čekati mjesecima i u dosta slučajeva bude negativan zbog nedostatka državnih sredstava. Što se tiče usavršavanja kod privatnika, tu se nudi jedan drugi oblik stručnog usavršavanja, tj. postoji mogućnost da ćete mnogo naučiti od ljudi s kojima radite i od vlastitog šefa, kojemu je u interesu da ima sposobnog radnika

premjer terena za parcelacijski elaborat jednako dobar posao se može obaviti s Leicom TC 605, kao i s najnovijim SmartiStationom.

M. Herceg, B. Skopljak, Z. Strižak: Kuda nakon faksa? - Ekscentar 2007, br.9, str. 76-80

asti i do 6000, odnosno 7000 kn.

E: Prati li privreda tehnološki napredak (noviji geodetski instrumenti,

A: Radno iskustvo sam stjecala samo u jednoj firmi

automatizacija...)?

M: U svakom slučaju, prate se trendovi i nove tehnologije i sve se velike tvrtke jako trude da idu ukorak s novih tehnologijama i dostignućima, kako zbog svoga rejtinga među ostalim tvrtkama, tako i zbog unapređivanja i bržeg obavljanja posla. Međutim, u svemu treba biti jako racionalan i koristiti instrumente koji će korektno obaviti posao za traženu točnost, a ne pretjerivati. Za običnu tahimetriju i

E: Možete li usporediti radne uvjete u privatnoj i državnoj firmi (po onome što ste čuli od svojih kolega ili iz vlastitog iskustva)?

A: Mislim da su uvjeti u privatnim firmama svakako bolji, iako, prema pričama svojih kolega, i nadležni u držanim firmama se trude svojim mladim inženjerima osigurati što bolje uvjete.

79

M. Herceg, B. Skopljak, Z. Strižak: Kuda nakon faksa? - Ekscentar 2007, br.9, str. 76-80

A: Mislim da se cijeni, samo iz njega treba »isklesati«, da tako kažem, novu osobu koja će biti u mogućnosti samostalno obaviti zadatke do kraja

A: Ne znam kakva je mogućnost inženjera da stekne ovlaštenje, ne znam kako je to sad po »Bologni«, u mojoj je generaciji ta titula inženjera bila ukinuta, a oni koji su to završili su mahom upisivali »visoku«, dakle da bi stekli zvanje diplomiranog, tako da...

E: Je li upravo diplomirani inženjer

E: Kakve su mogućnosti napredova-

geodezije spreman, tj. sposoban od-

nja (stručnog, pozicijskog, znanstve-

govoriti na sve izazove koji se pred

nog) u privatnoj ,odnosno državnoj

njega postavljaju u privatnoj firmi?

firmi?

A: Nakon mnoštva slova i brojki te informacija prikupljenih na fakultetu, osjećaš se spreman odgovoriti na sve izazove, no to je jedna sasvim druga dimenzija, posebno ako dolaziš bez ikakvog iskustva, treba ti nekoliko mjeseci prilagodbe i prebacivanja iz onih »divnih« ispitnih rokova, studentskih druženja i svega ostalog u stvarni život, tih nekoliko mjeseci je malo nezgodno, ali kasnije obavljaš sve poslove bez nekih posebnih problema.

Naravno, uvijek se možeš savjetovati sa ovlaštenim inžinjerom kod kojeg radiš ili s nekim iskusnijim kolegom, tako da poslije sve ide, recimo, glatko.

A: U privatnoj sam već objasnila, a u državnoj... Ne znam.

E: Možete li usporediti plaću u privat-

E: Koliko se cijeni »friško« diplo-

noj i državnoj firmi?

mirani inženjer geodezije bez isku-

A: U početku su otprilike jednake, svi počinjemo isto, iako postoji mogućnost da plaća u privatnoj firmi bude veća ako već dolaziš s nekim radnim iskustvom koje si stjecao radeći kao student za njih ili slično.

Ako dolaziš bez ikakvog iskustva, direktno iz školske klupe, onda visina plaće ovisi o tome koliko se brzo snalaziš na zadatku i... Što si prije sposoban samostalno pristupiti rješavanju problema, davanju prijedloga za rješavanje, aktivnom sudjelovanje na projektu, dovođenju nekog aktualnog projekta do kraja, bez tuđe pomoći, ali uz uvijek moguće konzultacije s mentorom.

stva?

E: Ono što sigurno najviše zanima studente Geodetskog fakulteta je iznos početničke plaće u Hrvatskoj.

O čemu ovisi?

A: Oko 4000 kn, naravno, može se razlikovati od firme do firme, a iznos se povećava zavisno o onome o čemu sam prije govorila.

Znači, bilo bi najpoželjije doći kao početnik, ali s nekim već prethodno stečenim iskustvom.

skoj?

Jesmo li podcijenjeni kao struka? (kako čujemo, obično svu slavu pokupe građevinari i arhitekti.)

A: U principu, mislim da nismo, vrlo usko surađujemo i u onim okvirima poslova koje obavljamo, kao struka samo dosta cijenjeni, mislim da nas arhitekti i građevinari poštuju, kao i mi njihov rad i struku.

?

E: Mislite li da nam građevinari i dru-

gi stručnjaci tehničkih znanosti kraE: Koja je razlika između inženjera i

du posao?

diplomiranog inženjera (plaća, struč-

A: Ne.

nost)?

80

? ?

E: Što mislite o geodeziji u Hrvat-

81

Stručna praksa Zagreb, 5.-16. veljače 2007.

Emili Zulijani* Usmjerenje: Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama - studenti IX. semestra ak. god. 2006./2007.

Voditelj prakse: prof. dr. sc. Miodrag Roić, dipl. ing. geod.

Projekti: vektorizacija KO Brckovljeni i KO Jelsa Voditelji projekata: mr. sc. Vlado Cetl, dipl. ing. geod. i Hrvoje Tomić, dipl. ing. geod.

Stručni suradnici: Mario Mađer, dipl. ing. geod. i Marijan Ratkajec, dipl. ing. geod., voditelj Ispostave Dugo Selo PUK

Zagreb Krajem siječnja je na Internet stranici fakulteta osvanula obavijest studentima IX. semestra usmjerenja IGUPI da se putem e-obrazovanja prijave na kolegij Stručna praksa. Napokon kolegij koji smo toliko željno iščekivali od početka studiranja!

Nakon prvih koraka unutar eobrazovanja, isprobavajući sve ikad korištene passworde, uspjela sam se prijaviti kao sudionik Stručne prakse.

Sva moja euforija oko prakse brzo je splasnula nakon što sam pročitala vrijeme i mjesto održavanja: Zagreb - Dugo Selo, 5.-16. veljače. Molim?!

Jel’ mi to imamo praksu u vrijeme ispitnih rokova? Nekako mi se činilo da to neće proći, ali nitko se nije javno žalio i period održavanja prakse nije promijenjen.

Sljedećih dana je glavna tema među nama bila koje geodetske poslove očekujemo i želimo obavljati u sklopu prakse. Nadajući se nekom zanimljivom terenskom poslu, željela sam da lijepo i, za ovo doba godine, toplo vrijeme potraje do završetka

naše prakse.

Ubrzo smo saznali kako su sva naša razmišljanja i nade bile uzaludne. Više me nije trebalo brinuti kako ću svakodnevno do Dugog Sela ako budem u grupi koja će tamo obavljati praksu.

Nisam ni imala potrebu opterećivati se time što ću obući za teren, a da mi istovremeno bude toplo i komotno.

Naime, na E-obrazovanju od voditelja prakse smo dobili cjelokupni plan prakse s dnevnim poslovima koje moramo obaviti (u mojoj prepričanoj verziji plan je bio ovakav): 1. dan (5. veljače 2007.) – Okupljanje u računaonici 114. Na E-obrazovanju se, unutar kolegija Stručna praksa, od 7:30-8:00 treba prijaviti u sustav, čime potvrđujemo da smo na radnom mjestu i spremni za rad.

Voditelj prakse upoznat će nas s planom i ciljevima prakse, a kasnije će nam voditelji projekta podijeliti pojedinačne zadatke i dati kratke upute za rad. Od 15:45 do 17:00 na Eobrazovanju ispuniti i predati Dnevnik rada.

2. dan (6. veljače 2007.) – Vektorizacija.

3. dan (7. veljače 2007.) – Vektorizacija.

4. dan (8. veljače 2007.) – Vektorizacija i kontrole vektorizacije. . . .

10. dan (16. veljače 2007.) – Službeni posjet PUK Zagreb Ispostava Dugo Selo.

VEKTORIZACIJA? Koja vektorizacija? A kamo su ove godine nestali teren, priroda, rad, učenje i druženje van zgrade fakulteta? Bila sam iskreno razočarana jer sam očekivala nešto drukčiju praksu, sličnu onoj o kojoj su nam pričali stariji studenti s usmjerenja.

Zadovoljni ili ne razvojem čitave priče oko prakse, okupili smo se u punom sastavu prvi dan u računaonici 114 te više-manje svi uspješno prijavili da smo spremni za rad. Nakon toga je uslijedilo uvodno predavanje voditelja

[*] Emili Zulijani, Usmjerenje: Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: ezulijani@geof.hr

82

bismo znali vući crte u nekom CAD programu. Donekle su u pravu. Naši projekti nisu bili zahtjevni, ali to ne znači da nismo nailazili na poteškoće.

Na raspolaganju smo imali crno-bijele skanirane i georeferencirane listove katastarskog plana KO Brckovaljani iz kojih se nisu mogle iščitati ucrtane promjene, pa smo za pomoć koristili skanirane listove katastarskog plana u boji. Ipak, najviše se buke diglo oko toga trebamo li objekte na međi crtati kao zatvorene ili otvorene poligone.

Budući da specifikacije o vektorizaciji ne dopuštaju dvostruke linije, trebalo ih je ucrtati kao otvorene, što je nama bilo nelogično. Naravno da smo kasnije imali problema jer nije bilo moguće napraviti sve analize usklađenosti knjižnog i tehničkog dijela katastarskog operata. Bilo je tu i drugih manjih nejasnoća i nesporazuma, ali su sve uspješno riješene.

Stručna praksa se organizira kako bi se naučeno teorijsko znanje svih ovih godina studiranja primijenilo na konkretnom primjeru u praksi. Mi možda nismo imali prilike pokazati sve što smo naučili, ni upoznati se s nečim što do sad nismo imali prilike vidjeti, ali bilo bi glupo reći da nismo ništa novo naučili. Neki su se na praksi po prvi put susreli s vektorizacijom listova katastarskog plana, dok su ostali utvrdili svoje znanje. Osobno sam naučila, zapravo potvrdila, davno kreirano mišljenje kako timski rad velikog broja ljudi zna biti zabavan, ali i veoma naporan.

Na posljetku, zahvala profe-

soru Miodragu Roiću, prije svega na vođenju prakse, ali i što je zajedno s gospodinom Marijanom Ratkajcem, voditeljem Ispostave Dugo Selo, dogovorio projekt vektorizacije KO Brckovljani. Možemo biti ponosni što će naš projekt imati stvarnu upotrebu u svakodnevnom životu u lokalnoj zajednici, odnosno općini Brckovljani, a kolegama geodetima u katastarskom uredu u Dugom Selu olakšati posao.

Asistentima Cetlu, Tomiću i Mađeru hvala na vođenju dviju grupa u uspješnom obavljanju njihovih projekata, i hvala što niste »poludjeli« kad smo došli s idejom da treba ispraviti tehničko izvješće, a ono je već bilo na stolu isprintano.

P.S. Umalo sam zaboravila spomenuti naš posljednji dan prakse, kada smo bili u službenom posjetu PUK Zagreb - Ispostavi Dugo Selo, gdje smo upoznali način prezentiranja nove katastarske izmjere za KO Prozorje. Stručna praksa završena je prigodnim ručkom u restoranu »Dioniz«, gdje nas je ugostio načelnik općine Brckovljani. Na ručku je također bilo raznih dogodovština koje ćemo pamtiti zajedno sa svim zanimljivim, intrigantnim, lijepim i malo manje lijepim trenutcima naših deset dana prakse. To su naše male uspomene kojih ćemo se prisjećati sa smiješkom na licu. Mjesto im je među studentima koji su jedne veljače po posljednji put zajedno sjeli u studentske klupe.

E. Zulijani: Stručna praksa - Ekscentar 2007, br.9, str. 82-83

prakse o temi i cilju prakse, kao i o obvezama i poželjnom ponašanju nas studenata. Napomenuto je da se će se svaki dio prakse bodovati, od prijave za rad do dnevnika rada, i da je poželjno dolaziti na vrijeme na posao.

Bilo je tu još govora o nekim formalnostima, kako izostanak treba prijaviti ranije i sl., ali to je manje bitno i zanimljivo za vas čitatelje.

Budući da se radilo na dva projekta, nakon uvodnog dijela bili smo podijeljeni u dvije grupe. Prva grupa, pod vodstvom voditelja projekta asistenta Vlade Cetla, je imala zadatak prevesti analogne planove KO Brckovljani u digitalni vektorski oblik, dok je druga grupa, pod vodstvom asistenta Hrvoja Tomića, vektorizirala planove KO Jelsa. U grupama su dodijeljeni pojedinačni zadaci svakom studentu i laganim se koracima, ali s velikim početnim entuzijazmom, krenulo u obavljanje danog zadatka.

Narednih smo dana, nakon jutarnjeg obaranja rekorda u brzom hodanju, kako bismo prije 8 sati stigli prijaviti da smo spremni za rad (a sustav bi nam zaželio dobro jutro i uspješan radni dan), sjeli za svoje radno mjesto i u tišini, još onako pospani, pregledavali novosti na Internetu, doručkovajući usput. Laganim buđenjem započeli bismo rad na našem projektu, učionica je postajala bučnija, radilo se punom parom. Posao je napredovao prema cilju, a projekti su se uspješno dovršavali.

Znam, većina će reći kako nam ne treba devet semestara fakulteta da

83

XIX International Geodetic Students Meeting Krakow 2006 Domagoj Oršulić*

Naše drugo po redu zajedničko sudjelovanje na IGSM-u zbilo se u lipnju 2006. u Krakowu u Poljskoj. I ovaj put bio je sponzorski popraćen, što financijski, što putem sponzorski ustupljenih proizvoda eminentnijih hrvatskih tvrtki poput Badela, Kraša, Zagrebačke pivovare. Ponovo se zahvaljujem svima koji su omogućili naš posjet Poljskoj i tvrtkama čiji su proizvodi, koje smo drage volje podijelili ostalim sudionicima IGSM-a kroz zajedničko

druženje i na završnoj svečanoj večeri i ceremoniji organizatorima, naletjeli na same pohvale. Osobito Badelov Pelinkovac, koji je postao najomiljenije piće IGSM-a. Do Krakowa smo putovali vlakom, ovaj put nešto kraće (oko 16 sati) kroz Sloveniju, Austriju i Češku, s dva presjedanja, što je bilo izrazito naporno, ponajprije zbog poprilične količine stvari koju smo teglili za sobom, a i zbog vrlo neugodnih jutarnjih sati kada se to moralo obaviti

ne nužno tim redoslijedom. Što se tiče vremena u vlaku, nije važno koji je sat, dan, koji mjesec ili godina, samo putuješ i oduzimaš, vrijeme je konvergentno: koliko još ima do odredišta, do zadnjeg kilometra, milje, hvata ili palca?

Ukratko, bio je to svojevrsni »deja-vu« istanbulskog izleta sa svim svojim elementima: držanje za trbuh od smijeha, periodične prepirke poput »pun mi je kufer ovog vlaka i vaših ružnih faca«, hrkanja po kolodvorskim klupama i

Centar Krakowa

[*] Domagoj Oršulić, Usmjerenje: Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: domagojorsulic@gmail.com

84

nekim drugim vlakovima, gubljenja mobitela u slobodnim »schlafen-vagonima« i tako bismo mi unedogled, ali nažalost, morali smo sići u Krakowu.

Bili smo smješteni u jednom od studentskih domova u sklopu AGH studentskog grada koji broji nekoliko desetaka tisuća studentskih duša i situiran je nadomak stare jezgre Krakowa.

Krakow je povijesno star grad; prvi dokumentirani zapis datira iz 8. stoljeća, a prema legendi nastao je u 4. stoljeću iznad pećine u kojoj su obitavali zmajevi. Ako prošetate Krakowom, možete sresti jednog od njih - visi na štandu, malen je i mekan, košta 15-20 kuna i ne djeluje baš opasno kao u pričama. Ako već pričamo o veličini, Krakow je nešto manji od Zagreba i,osim stare jezgre, djeluje pomalo bezlično i trošno, tragovi socijalizma vidljivi su na svakom koraku.

Smještamo se u sasvim pristojan dom, prethodno dobivši standardnu IGSM opremu – platnenu vrećicu sa ovogodišnjim IGSM logom, majicom, kapom, programom mitinga i hrpom prospekata o Krakowu i Poljskoj. I gle ironije, dobivamo cimera iz Australije, kao »melem« na ranu od nedavnog po-

raza Hrvatske u Njemačkoj i ne trebam previše objašnjavati koja je bila prva stvar koju smo vrlo žučno progovorili na engleskom.»Ladies nad gentlemen, the IGSM 2006. has just begun«, rekao bih sada. Nešto kasnije, još »strgani« od puta, ali puni nabildanog entuzijazma i akreditacija obješenih o vratove i džepove, odlazimo do terase kafića nedaleko od doma gdje je bio party dobrodošlice. Miris piletine i kobasica sa roštilja i hladno poljsko pivo odmah nam podižu moral i energiju. Promatramo okolo. Stotinjak uzvanika rasprostrlo se za velikim okruglim stolovima na terasi. Stolovi su raspodijeljeni po geodetskim fakultetima. Helsinki, Beč, New Castle, Sydney, Beograd, Zagreb, Valencia i nezaboravni Roni, četrdesetogodišnji geodet iz Njemačke koji dolazi na IGSM-ove od svojih mladenačkih dana. S veseljem pozdravljamo neka poznata lica iz Turske. Kroz nekoliko sati prolazi garnizon pivi, koji smo spremno dočekali. Kada smo putovali prema disku u centru grada s Turcima i Španjolcima, engleski nam je već bio k’o materinji. Stara jezgra Krakowa je nešto predivno. Vrlo je ulickana i uređena. Počevši od ogro-

mnog centralnog trga pravokutnog oblika kojeg okružuju srednjovjekovne građevine - romanička crkva, katedrala, bazilika, završeci (ili počeci, za one optimističnije) niza ulica koji nepravilnim pružanjem dovode do glavnog trga, uvodeći u njegov slabije osvjetljen prostor i dajući mu mističan i umirujuć dojam. Cijene noćnog i dnevnog života vrlo su nas ugodno iznenadile.

Pola litre vrlo ukusne poljske pive u disku košta 10 - 12 kuna, a u kafićima su još jeftinije. Lucky Strike 14 kn. Zasitni, veliki kebab sendvič pun priloga 12 - 15kn. Taksi od centra do studentskog doma došao je 30 - 40kn, tako da smo se svi razbahatili kao hadžije i od javnog prijevoza nismo vidjeli ni »j«. Što se tiče noćnih izlazaka, dovoljno je doći od centra i stvar je riješena.

Gotovo u svakom haustoru, u svakom podrumu krije se neki klub, kafić, disko ili restoran. I svi rade do jutra. Vjerujem da su zagrebačke glavešine mogle naučiti puno o turizmu da su bili s nama. Čuli smo još da je židovska četvrt s druge strane rijeke Wisle, koja prolazi kroz grad, dobro odredište za noćni život, no nismo stigli provjeriti. Glazba po klubovima je raznolika.

D. Oršulić: XIX International Geodetic Students Meeting Krakow 2006 - Ekscentar 2007, br.9, str. 84-88

Centar Krakowa

85

D. Oršulić: XIX International Geodetic Students Meeting Krakow 2006 - Ekscentar 2007, br.9, str. 84-88

86

Ulaz u logor Auschwitz

Imao sam priliku čuti zahrđali dance, za koji sam mislio da postoji još samo na placevima Trešnjevke i Dubrave ili po birtijama na staroj cesti za Slavonsku Požegu, pa čak i onaj prastari »hit« Coco-Jumbo natjerao nas je u »delirij«.

Bilo je tu i moderne elektronske glazbe, rocka, zaista glazbe za svake uši.

Srećom, Poljaci ne slušaju narodnjake.

Ovih nekoliko dana jednostavno nije dovoljno da bi se sve obišlo. Navodno postoji 300-tinjak mjesta skrivenih po krakowskim podrumima u kojima se pleše do rane zore. Tulumi su bili žestoki i dugi, tempo smo određivali Turci i mi, s novim članovima ekipe - Španjolcima. Posljednji dan priključili su nam se Poljaci. Od osam Španjolaca, dvoje ih je pričalo nekakav engleski, pa se komunikacija svela na kombinaciju tri do četiri španjolske riječi i urnebesan smijeh od kojeg bi oni sa slabijom donjom trbušnom stijenkom vrlo lako mogli dobiti bruh. Poljaci su vrlo susretljivi i prijateljski nastrojeni.

Smiješni su na onaj veseo način, šlampavo se oblače, a mogli smo vidjeti i elemente češke mode: čarape i sandale. Netko je to dobro opisao rekavši da bi i to trebali prodavati na štandovima kao suvenir.

Poljske djevojke su vrlo otvorene i željne zabave. Vašoj mašti prepuštam da zaključi što to znači. No, i muški i ženski dio ima zajedničku crtu: vole

pivo. I zaista, travnate površine među zgradama studentskog grada bile su pune studenata koji sjede na dekama, pijuckaju pivo i roštiljaju. Taj prizor bio je svakodnevan, a po omjeru između površine otkrivene trave i one pokrivene dekama moglo se reći kad je vikend bez gledanja u kalendar.

Vrlo simpatičan profesor, Konrad Eckes, istaknuo je to na svom predavanju na vrlo duhovit načina svojom »beer eguation: piwo=Π+wo«. Najbolja prezentacija svih predavanja ikada, ne samo na IGSM- u! Ostala predavanja bila su tematski geodetsko-raznolika; primjena GIS-a, fotogrametrije, povijest geodezije, GNSS, softverska rješenja korisnika u totalnim stanicama, itd.

Meni osobno su manjkale informacije o referentnim sustavima i datumima Poljske, malo općenitih informacija.

Za razliku od IGSM-a u Istanbulu, ovaj je bio lošije organiziran; premalen broj ljudi u timu za jedan takav obuhvatan posao i vidno manje financijskih sredstava. No svejedno, izleti i putovanja bili su bogati i zanimljivi. Kronološkim redoslijedom: išli smo u posjet poljskom selu, gdje smo autobusna sjedala zamijenili drvenim klupama pokrivenim kariranim dekama na kočijama koje su vukli konji i malo se provozali po seoskim puteljcima. Nakon dvije pive hladne poput unutrašnjosti spremnika autobusa u kojem su držane i

podijeljene uvijek žednim geodetima, pomislio sam da sam na slavonskoj svadbi iz 19. stoljeća. Smiješno je bilo gledati ekipu kako iskače sa kočija i odlazi u šumarke pored puta na »pišpauzu« i trči nazad na njih uz zvukove navijanja s njihove kočije. Istog dana smo posjetili restaurirani srednjovjekovni zamak, gdje nam je priređena koreografska imitacija ondašnjeg života - narodna nošnja, sukobi vitezova u oklopnim odijelima uz izvornu glazbu.

Slikanje s akterima predstave i pokazivanje pozamašne vještine baratanja mačevima, buzdovanima i oklopima bilo je zadivljujuće, ako se uzme u obzir da se radilo o budućim hrvatskim i europskim geodetima, suvremenicima totalnih stanica i ručnih GPS uređaja.

Jednog jutra otišli smo ponovo u prirodu, u Ojcow, područje blizu Krakowa, u šumom sakriven restoran koji je imao predivno unutarnje dvorište s travnjakom, mrežom za odbojku i velikom logorskom vatrom okruženom balvanima na kojima se sjedilo i peklo kobasice nabijene na šiljak. Dvorište je bilo okruženo crnogoricom i davalo je tajnovit, magičan ugođaj. Tu smo se napričali, najeli, napili i naigrali za cijeli životni vijek. Bila je to jedna od onih savršenih večeri koje čovjek stavlja u »top 10« svojeg vremena. Problem je jedino bio ideja Poljaka da se do tamo dođe hodom kroz šumu uz navigaciju

sežu do čak 300 m dubine. Kroz neprekidan niz tunela izložene su mnoge statue rudara, povijesnih osoba, drvene strukture impozantne veličine koje su imale neku funkciju u kopanju i dopremanju soli na površinu (ne sjećam se više detalja, objasnih već kako sam se osjećao), velik broj kapelica i jedna fascinanatna crkva pozamašnog volu-

mena isklesana na stijenkama spilje od – soli. Sve je od soli – oltar, isklesane slike na zidovima, veliki luster, popločani pod, kao i svaka kapelica, svaka statua, noćne svjetiljke koje smo kupili. Nevjerojatno! U srednjem vijeku se vrećom soli moglo kupiti jedno čitavo selo i njegovo stanovništvo, što objaš-

njava nadljudske napore tadašnjih rudara.

Također, obišli smo i povijesnu jezgru Krakowa uz vodiče i šetali se uz rijeku Wislu. Svim danima jedna stvar je bila zajednička: noćni izlasci. Nije se prestajalo sve dok nismo došli doma i objesili poruku o vrat na kojoj je pisalo: »NE DIRATI! MIRUJE.« Kao i na svakom IGSM-u, posljednji dan se održao završni sastanak na kojem su se rješavala pitanja vezana uz plaćanje smještaja i prijenos novca (ukoliko ga je preostalo ) za organizaciju IGSM-a na naredene organizatore.

Potom se izglasao domaćin IGSM-a 2007. Uvijek se glasa za dvije godine unaprijed. Prošle godine, u Turskoj, izabrana je Sofija u Bugarskoj kao domaćin IGSM-a 2006. Španjolci su se javili dobrovoljno, kako najčešće i biva i IGSM 2007. će se održati u Valenciji. Ne bi bilo loše otići tamo, zar ne? Nama je malo nedostajalo da se ponudimo za organizatora, neki od participanata su nas i pitali tijekom tih krakowskih dana bismo li mi to učinili. No, bez razgovora sa dekanom i studentima nižih godina to nikako nije bilo moguće. Gotovo smo svi pred diplomom i ne znamo gdje ćemo biti za dvije godine, pa bi to bilo besmisleno.

Zato apeliram svim mlađim studentima geodezije da pokušaju, unatoč velikoj količini živaca i vremena koje iziskuje ovaj studij, zainteresirati se za ovaj miting koji otvara vrata neopisivom iskustvu, poznanstvima i mogućnostima izvan granica Hrvatske. Mislim da bi Hrvatska imala zaista puno toga za pokazati geodetima iz cijele Europe .»Kad se male ruke slože.... « .

Nakon glasanja i zaključenja ovogodišnjeg mitinga, došla je i ta famozna svečana večera. Bili smo u vrlo lijepom restoranu s terasom i pogledom na Wislu. Klopa je bila raznolika, ukusna i besplatna. Piće također, ali sa vremenskim ograničenjem. No, svakako, pohvale organizaciji! Tu smo se zahvalili svima i dali im simbolične poklone; bajadere, prospekte, vino, itd.

Na pojavu boce pelinkovca začuo se usklik odobravanja i ona je vrlo brzo potom nestala u bespućima gutljaja.

Kada smo otjereni iz restorana, odlazimo još malo do grada da se oprostimo sa njim. Tu su već živci bili vrlo tanki i žučne međusobne rasprave padale su kao kovanice na pod. Ako dodamo

D. Oršulić: XIX International Geodetic Students Meeting Krakow 2006 - Ekscentar 2007, br.9, str. 84-88

pomoću plana. Svaka čast, ali radije bismo busom, promislili smo u zajedničkim pogledima negacije, nabavili pivo na obližnjoj benzinskoj i raširili se po busu kao da posjedujemo njega i pola Poljske. Kao što možete primjetiti, riječ pivo koristim na puno mjesta gdje se može koristiti riječ voda. Možda bi neko psihološko istraživanje moglo odgovoriti zašto je tome tako.Uglavnom, tu se gostilo i gozbilo od ranog popodneva do navečer, kada smo se vratili u grad i produžili do centra u klubove.

Tu Poljaci opet smišljaju nekakve igre, podjele u grupe sa zadacima kao što su: penjanje na stol u jednom klubu, skidanje do pasa u drugom i slikanje s konobarom, no i ovaj put bez ikakve suradnje i s čudnim izrazima lica onih koji su se trebali igrati. Primjetili smo da se Poljaci stvarno vole igrati.

Naime, jednom prilikom organizirali su nešto što su oni nazvali geodetske olimpijske igre. Sadržaj tog sportskog susreta međunarodnih dimenzija bio je sljedeći: na igralištu po podlozi nalik onom našem srednjoškolskom poligonu za sve te silne terenske vježbe (inženjerska slijeva, satelitska sdesna) natjecateljske grupe sudjelovale su u svojevrsnim geodetskim igrama bez granica; namotavala se 50-metarska vrpca, trčalo se oko stativa s pripadnicama ljepšeg spola na leđima, hvatala se jabuka iz gumenog dječjeg bazena, trčalo se s teniskim reketom, dodavalo se jajetom, koje je, ako nije bilo razbijeno, iskusilo provlačenje među ženskim prstima kroz unutrašnju stranu hlača muškaraca. Zatim su nas vodili u Welitzcku, selo koje je postalo turistička atrakcija zbog podzemnog rudnika ispod samog sela koji postoji od srednjeg vijeka kada je tu otkrivena žila soli.

Stižemo tamo rano ujutro, natečeni, nesvjesni i očiju krvavih od nesanice.

Za tri sekunde sna bio sam spreman dati povratnu kartu za Zagreb. Ali ne i ono što sam doživio netom poslije.

Spuštamo se na 150 m ispod razine tla dvokrakim drvenim stubama kojih ima samo 400 i kao posljedicu, dobivam ne jednu, već šesnaest morskih bolesti, horizontalnih gravitacija i vrtoglavica. No, kada već iznemogli dolazimo do cilja, čeka nas čudo. Nevjerojatno je pod kakvim su uvjetima ljudi radili i kopali sol. Tokom dugog niza stoljeća, stvorena je mreža tunela duga 300tinjak kilometara na 7 - 8 razina koje

87

D. Oršulić: XIX International Geodetic Students Meeting Krakow 2006 - Ekscentar 2007, br.9, str. 84-88

88

tome i neobjašnjivi nestanak mobitela jedne poljske kolegice i ispadanje moje putovnice iz džepa na pod ispod klupe u klubu te one dvije minute užasa kada sam se vraćao nazad u klub da bi ju našao, rasvjeta u lokalu bi i dalje osvjetljavala sve da je i nestalo struje od količine tenzija i osobnog elektriciteta.

Sljedećeg jutra ljudi se polako pakiraju i odlaze na vlakove, avione, autobuse. Puno grljenja i razmjena mailova. Poznat osjećaj. Mi još ostajemo sa skupinom Turaka kako bismo nadoknadili neobavljenu kupovinu suvenira, zmajeva, rakija od višnji i ostalih stvarčica. Iz tog se dana sjećam jedino umora. Kako smo mu već bili blizu, odlučili smo posjetiti Auschwitz, ozloglašeni nacistički ratni logor, koji je sada pretvoren u muzej. Da me sada pitate, ne znam bih li otišao. S druge strane, jako mi je drago da sam to vidio. Što reći? Pri samom pogledu na natpis na ulazu u logor: »Arbeit macht frei!« ( »rad oslobađa«) hvata te mučnina, sram i gađenje. To su činila ljudska bića ista poput nas. I energija koja se osjeća šetnjom kroz logor, koja zrači od posjetitelja ali iz memorije prostora također, specifičan miris kao da šapće srdžbom o sadističkom teroru koji se dogodio. Postoji i velik broj očuvanih stvari iz tog doba, što svemu daje vrlo zbiljnu, potresnu notu. Ako se ikada nađete blizu Krakowa, ne propustite

posjetiti ovaj muzej.

Uzmite si cijeli dan, jer toga ima podosta. Kako smo bili poznati po tome što smo uvijek kasnili, potrudili smo se i da na kolodvor stignemo u zadnji čas.

Odlazimo skupa sa Australcima, zajednički do Beča, pa onda svatko svojim putem. Skoro smo završili u Pragu jer nam vrlo sposoban poljski kondukter nije znao objasniti da samo »schlafenvagoni« idu direktno za Beč, a da mi moramo presjesti u nekom malom mjestu na drugi vlak. Ne znam s kojeg neba se stvorila mlada dama koja nam je objasnila gdje treba sići, ali da nije bilo nje, došli bismo do Praga i onda tamo pitali: »Khm, khm...a jel’ može do Zagreba za ovih 10 eura što mi je ostalo u džepu?« Ostatak puta prošao je u redu, s povremenim sesijama smijeha, ali i komičnih prepirki o tome tko što kome duguje, i koliko domaćeg poljskog sira ide kome, i zašto. Nakon teških rasprava i mučnih pregovora (svatko je

već svakome dojadio) došlo se do konsenzusa i svi su sretni, ali demolirani dočekali oblačni Zagreb. Još jedno neponovljivo iskustvo koje ću pamtiti i prisjećati se još dugo, dugo vremena. Još više ću se sjećati ljudi iz cijele Europe koje smo upoznali. Tko zna, možda se jednog dana uputimo u sve te zemlje. Jedno je sigurno: tamo će nas čekati odnekud poznata, prijateljski nasmijana lica.

Vienna University of technology Ana Karabatić*

The Vienna University of Technology (TU Wien) is located in the heart of Europe, in a cosmopolitan city of great cultural diversity. For nearly 200 years, the TU Vienna has been a place of research, teaching and learning in the service of progress. The TU Vienna is among the 10 most successful technical universities in Europe and is Austria´s largest scientific-technical research and educational institutions.

TU Wien was founded in 1815, and is also known as the home university of several famous people like Christian Doppler, Viktor Kaplan, and brothers Strauss, who founded oldest ball in Vienna, the famous TU Ball.

The TU Vienna puts great emphasis on co-operation between its own institutes as well as with other universities.

Therefore the TU Vienna participates in number of EU and other research programmes.

The TU Vienna consists of 8 faculties, among which is the Faculty of Mathematics and Geoinformation. Part of this faculty is Institute for Geodesy and Geophysics, settled in Vienna’s 4th district, just couple of minutes from the Opera building.

The Institute consists of three research groups: Advanced Geodesy, Geophysics and Engineering Geodesy. The last couple of years around 40 students start studies; among those one third finishes studies.

Until few years ago, the study system of diploma-engineer was still active, nowadays new bachlor-master-doctoral programme is accepted.

In general, the Institute is widely open for any kind of cooperation on scientific and educational fields, so it is very easy to attend some semesters here, or start a PhD. Also, for funding in a sense of grant or scholarship, Austria has institution called ÖAD (Österreichischer Austauschdienst), which will help you to find a proper funding for your stay in Austria.

Further information about ÖAD you can find at www.oead.at.

For further information about courses, research and scientific projects you can visit pages of TU Vienna: www.tuwien. ac.at.

[*] Ana Karabatić, dipl. ing. geod, Institute of geodesy and geophysics, Vienna University of Technology, e-mail: ana.karabatic@gmail.com

89

Geomatic Engineering in Australia Ida Jazayeri* Hi there!

My name is Ida, and I have just completed a Bachelor of Geomatic Engineering at The University of Melbourne, down under in Australia. I moved to Melbourne from Perth in Western Australia having no idea of what I wanted to study. While wandering around the university campus, hoping to find something exciting and different, the geomatics department caught my eye. As I didn’t know what »geomatics« was, I decided to go check it out. The first thing I saw was a big satellite photo of earth, and the second was a big bowl of lollies... That did it, I enrolled. At that moment I wasn’t aware of the fact that the next 5 years were going to be some of the best years of my life, filled with so many wonderful memories and great times.

The geomatics department is quite small, compared to other departments in the Faculty of Engineering. There are about 50 students in each year (about 200 altogether) and everyone beco-

mes friends quickly. The professors know all the students by name and there is a strong feeling of community.

This was great for me, and as I didn’t know anybody in Melbourne, it really helped me settle in my new city. The subjects taught cover a broad range of disciplines including photogrammetry, remote sensing, satellite positioning and geodesy, GIS, surveying, land administration and law, integrated systems and research. Each year has two semesters; the classes run from March to May and from August to October, so there are plenty of holidays. At the end of first and second year we have a field camp in the beautiful Australian countryside, to put into practise many of the skills we learnt throughout the year. These camps are extremely fun and present a great opportunity to get to know each other as well as our professors without university pressures.

The social part of geomatics is organized by the Melbourne University

Geomatics Society, or MUGS, as we call it. Every year they organize pool nights, trivia nights, lots of barbeques and drinks at the pub… And then comes the highlight of the year….

The geomatics ball. This is always a memorable night where we all dress formally, drink cocktails and dance the night away. This event also provides enough gossip for the rest of the year, where people have be known to find their soul mate or the person they must avoid in the corridors for the rest of their degree.

The University of Melbourne is located in the heart of the city and is surrounded by lots of great restaurants, coffee shops, cinemas, galleries, markets, and is a short walk or tram ride to all the attractions of Melbourne. It has lots of beautiful old buildings and gardens, and most importantly, lots of smiling faces. I have many friends that are studying here on exchange and they all really love being here. Each person

[*] Ida Jazayeri, Bachelor of Geomatic Engineering (Hons), Department of Geomatics, Faculty of Engineering, The University of Melbourne, Melbourne, Australia, e-mail: ida.jazayeri@gmail.com

90

I. Jazayeri: Geomatic Engineering in Australia - Ekscentar 2007, br.9, str. 90-91

in my graduating class has found a well-paid job in a reputable company, working in cities all around Australia.

There are employment opportunities in many fields and job shortages that call for geomatics expertise. I would recommend everyone, who has the opportunity to study or work here, to come! Melbourne is a fantastic place to study and live in. It has a population close to 4 million with people from all around the world. This is a cosmopolitan city with a positive vibe, an international platform with amazing things to see and do, being voted one of the worldâ&#x20AC;&#x2122;s most liveable cities on several occasions.

Another interesting and useful information is that the university has a great exchange programme. We enjoy being hosts to new students that come to the Department of Geomatics each year from all around the world.

For more information about The University of Melbourne check out www.unimelb.edu.au For exchange information go to www.futurestudents. unimelb.edu.au/int/saex/index.html.

You can also have a look at the geomatics department website at www. geom.unimelb.edu.au. I am now doing a postgraduate degree in the Department of Geomatics to stay a little bit longer. You can always contact me

if you want to know anything else about geomatics in Melbourne. Feel free to write me an email at ida.jazayeri@ gmail.com.

We are lucky that in a field such as ours, we can build a strong international community, not only to further advance our academia but also to share cultures and build friendships. Iâ&#x20AC;&#x2122;m looking forward to being a part of our international community and I hope to see some of you down under sometime soon!

All the best, Ida

91

The bridge to the future:

Student networks Cemal Özgür Kivilcim1, Petek Tatli2 and Semra Gunes3 Considering that education is the key element of the future and that knowledge is power, young scientists and students have never been so lucky like they are today considering numerous opportunities. Technology based, up to date education of geodetic institutes, e-learning projects and exchange programs such as International Association of Exchange of Students for Technical Experience-IAESTE and European Union Higher Education Exchange Program-Erasmus are the means to improve their skills.

Moreover, many organizations and government related establishments are now trying to provide professional standards and a free movement of the

surveyors. On the other hand, new possibilities increased the demands of highly qualified professional circular and standards.

The need for professional standards and vision is coming out with more fresh ideas and synchronization of knowledge all over the world. To help the progress of uniting geodetic profession’s future, many nation wide student communities and university geodetic students’ clubs have been running for years now, annually having meetings not only to get to know each other but also to discuss the future of their working careers. In addition to this, many international organizations are now willing to provide special op-

[1] Cemal Özgür Kivilcim, Istanbul Technical University, Turkey, e-mail: kcemalozgur@hotmail.com [2] Petek Tatli, Yildiz Technical University, Turkey, e-mail: petektatli@gmail.com [3] Semra Gunes, Yildiz Technical University, Turkey, e-mail: semragunes@gmail.com

92

portunities to promote and to meet the students. The International scientific meetings and summer schools (SS) are nowadays in trend, where the young professionals can attend to improve their skills and knowledge according to their study of special interests. Here, in this essay, you can find some recent works and examples from all over the world.

Since 2001, a three-day organization with technical and social events is annually organized in one of the Turkish Universities every two years: GHG-Young Surveyors’ Days in Turkey aim to integrate the students to discuss educational differences and problems during the social forum ses-

important role in learning different cultures and socializing the students and the lecturers. »Today ISPRS SC provides a platform for students and young researchers for exchanging information and organizing student-specific ISPRS events or larger events within the ISPRS. The Student Consortium is a major connection between the students and the ISPRS professional activities, a way to evoke interest of the students in ISPRS activities.« Encouraging active participation of students in ISPRS activities, after the SS in Istanbul, next summer school will be held in Slovenia in July 2007 and another one in Beijing before the ISPRS Congress in 2008.

ARGEOS-German Spoken Countries Geodetic Students Working Group is another regional network that experiences the international contribution. In the year of 2006 the organization invited students from three different countries, Finland, Slovenia and Turkey in order to learn more about the other student societies and to introduce the ARGEOS Meeting to the world.

During the XXIII International Federation of Surveyors- FIG Congress, held in Munich, Germany, from October 13 to October 18 2006, an international student meeting was arranged by the students who are believed to be the future of the profession under the theme »shaping the change«. The goal was to lead them to a professional life.

The contributors accepted the meeting

as a fruitful experience.

Moreover, a network idea was developing at the same time in the working group meetings. The idea of working groups among student members of FIG will be an issue of the next FIG working week meeting in May in Hong Kong City.

Among other organizations and working groups listed, IGSO has the most significant and major aim to unite the world of geodetic students . During the recent meetings of the IGSM, ideas and opinions were expressed- on how to activate and produce long-term projects within the groups and how to widen the borders of the organization to gain more members, hoping to build together the future in the Network of Geodesy Students.

The essential need is clear, to unite and get together the youth of the profession under the roof of the international student networks, combined with the international organizations.

The mission of these organizations is to point out to the road line of the future and to shape the change with the ideas of the ones who will bridge the future of the world and sustain the development of the organizations.

C.O. Kivilcim, P. Tatli, S. Gunes: The bridge to the future: Student networks - Ekscentar 2007, br.9, str. 92-93

sions. Although it is a nationwide organization, international participation and contribution have always been welcomed to this meeting.

This year, students from Zonguldak Karaelmas Technical University and Chamber of Geodesy and Cadastre Engineering of Turkey, will organize the event.

IGSM is the official meeting of the International Geodetic Students Organization since 1988. In the year of 2005 IGSM and GHG organized together, was an integration effort to get together all the geodetic students of the world in the city of Istanbul, »where the Continents Meet«. »International Society for Photogrammetry and Remote Sensing-ISPRS is an organization that enhances international cooperation between worldwide organizations with an interest in photogrammetry, remote sensing and spatial information sciences.« Established in 1910, it was the first umbrella organization in this scientific field; it was also the first organization that established such a student network. As the organization aimed the contribution of the students who are related to these sciences, during the ISPRS Congress in 2004 in Istanbul, an international students’ forum was organized and a summer camp for the young professions was held near the ancient city Troy. Officially, ISPRS Student Consortium (SC) was founded under the Commission VI within the working group »Promotion of Profession to Students«. From United States to Australia, from India to Finland, a profile of 30 countries are members of the SC. A student portal on the worldwide web was the first major task of the SC. To follow up, with cooperation of the students, a Summer School took place in Istanbul in the year of 2005. It was a technical school with many lectures but also played a very

Resources • ISPRS: http://www.isprs.org/publications/prospectus • ISPRS SC: http://www.students.itu. edu.tr/~isprs/ • ISPRS WG VI/5: http://www.tric. u-tokai.ac.jp/ISPRScom6/tc.html • FIG: http://www.fig.net • ARGEOS : http://www.argeos.de • IGSO: http://www.igso.info • Prof. Ing. Hogel Magel’s presentation notes, IGSM 2006, Poland

93

lazak: z i a z a t s je Kultna m

a n a č n e b i Š b Klu nka 3 Baruna Tre lutaka)

Vlado Vrcić*

te bačko kazališ (ulaz u Zagre

Ideja o osnivanju Društvu Šibenčana i prijatelja grada Šibenika rođena je 1965. godine u Zagrebu, kada je skupina šibenskih entuzijasta sa stalnom zagrebačkom adresom došla na ideju da se osnuje društvo i stvori mjesto u Zagrebu gdje će svi koji su rodom ili porijeklom iz Šibenika i okolnih mjesta, a koje je životni put stalno ili privremeno doveo u Zagreb, moći provoditi vrijeme u društvu ljudi iz svoga kraja i svoga »mista«.

Počeci Društva su bili teški jer je ono oživjelo tek nakon nekoliko okupljanja, između kojih je prošlo čak i po nekoliko godina. Ipak, Šibenčani su se uspjeli 1974. godine okupiti na prvoj Šibenskoj večeri u Zagrebu, koja je bila održana u tada popularnom Gradskom podrumu. Počevši od te godine pa sve do dana današnjeg, Šibenčani se tradicionalno okupljaju jednom godišnje na Večeri Šibenčana.

Društvo je dobilo svoj statut 1976. godine, a iste godine je dobilo i svoje prostorije u kojima se nalazi i danas, na adresi Baruna Trenka 3.

Tako Društvo uskoro slavi 31. rođendan uspješnog rada i postojanja.

Iza njega su niz organiziranih događanja, od humanitarnih i dobrotvornih koncerata u Koncertnoj dvorani Lisinski, HNK, Muzeju Mimari i u samim prostorijama Kluba. Poznate su i tribine u prostorijama Kluba Šibenčana, organizirane četvrtkom u 19 sati, s interesantnim temama iz svijeta umjetnosti, znanosti, povijesti, književnosti, itd. Teme na tim tribinama izlažu poznati i priznati autori iz cijele Hrvatske, a posebno oni porijeklom iz Šibenika i okolice. Članovi i prijatelji Društva bili su, a i dan danas jesu, istaknute osobe iz života Hrvatske. Jedan od poznatijih bio je i nedavno preminuli poznati redatelj Mate Relja. Mnogi pofesori zagrebačkih fakulteta, vrsni doktori znanosti i liječnici bili su predsjednici Društva ili članovi upravnog odbora.

Kroz svoje godine rada, Klub je postao kultno okupljalište svih generacija, ponajviše mladih intelektualaca, studenata i uspješnih mladih

[*] Vlado Vrcić, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: vvrcic@gmail.com

94

V. Vrcić: klub Šibenčana - Ekscentar 2007, br.9, str. 94-95

poduzetnika, tj. općenito svih mladih ljudi željnih dobre zabave, pogotovo u posljednje vrijeme pod predsjedničkom palicom prof. dr. sc. Ive Ćale i najzaslužnijega za organiziranje klubskih zabava – voditelja kluba Vlade Vrcića, koji je jednom godišnje i organizator Noći Šibenčana u nekoj od zagrebačkih kultnih diskoteka. Tom prigodom se okupi velik broj mladih Šibenčana i njihovih prijatelja jer proteklih godina takvi događaji nisu postojali, ali zato ih sad Šibenčani nastoje čvrsto zadržati.

Svakoga će privući nešto iz klubskog repertoara – posebno Klapske večeri, koje se održavaju barem jednom mjesečno u prostorijama Kluba i razne nezaboravne zabave (svakog petka) koje su već postale prepoznatljiv imidž Kluba. Nema boljega od guštanja u crnom i bijelom vinu uz zvuke domaće pisme i ćakule s poznatim licima.

Sva ta događanja pridonose životu Kluba i omogućuju mu da diše punim plućima. Posljednih godina, čime se posebno možemo pohvaliti, pojavio se i trend različitih proslava svih mogućih povoda. Tako mladi ljudi slave

svoje rođendane, položene ispite, dobivene diplome, priznanja, magistarske i doktorske titule, momačke i djevojačke večere, Božić, Uskrs, Novu godinu i druge blagdane i praznike, a budimo iskreni - svaki je petak u nekom smislu praznik kada imaš 20, 25, 30 godina pa na više, i želiš se ludo zabaviti sa svojim društvom. Klub Šibenčana pravo je mjesto za to. Atmosfera je uvijek vesela i nekako »domaća«.

Skladno uređen prostor, koji potpuno odudara od današnjih mondenih okupljališta, više podsjeća na neku staru, zaboravljenu konobicu na čijim zidovima vise slike grada Šibenika, može puno pružiti i ostati vam u prekrasnom sjećanju.

Vrata su otvorena svima, a kada dođete pred vrata Kluba, koja se nalazi u suterenu zgrade u Baruna Trenka 3, nikad vam se neće dogoditi da vas dočeka neko nenasmijano lice.

I, što čekate ???

Slika u naslovu preuzeta http://static.panoramio. com/photos/original/6014.jpg Plan centra Zagreba preuzet s www.kartegradova.com. Autor plana je prof. dr. sc. Stanislav Frangeš.

95

Gdje su menze?

Josip Ivović1 i Ivo Gračanin2

Svaki student Geodetskog fakulteta proživio je (ili će proživjeti) trenutak u svom životu kad se treba odvojiti od svojih roditelja i krenuti na studij. Za većinu budućih mladih geodeta (ili geometara, kako vam drago) to će značiti promjenu mjesta boravka, točnije odlazak u Zagreb jer Geodetski fakultet je jedan i jedinstveni u Hrvatskoj.

Obično je taj početak obilježen brojnim savjetima roditelja i šire rodbine, a uglavnom su savjeti vezani uz prepričavanje lovačkih priča o tome kako su oni kad su bili u našim godinama i išli na studij radili to i to... Uglavnom, teška dosada. Moj je savjet da se taj dio pregrmi jer ipak će vam svi oni slati novce kad vam to bude najpotrebnije.

Vjerujte, testirano više puta!

Pri dolasku u Zagreb glavni problem je pronalaženje smještaja. O tome nećemo raspravljati ovdje jer tema ovog članka su menze - mjesta u kojima obitavaju studenti (poneki profesori, asistenti i lokalni žicaroši) kada su gladni. Prvi i najvažniji savjet koji se novopečenom studentu (čitaj: brucošu) može dati jest: naoružajte se čvrstim živcima jer će vam itekako trebati. Biti gladan je užasna stvar, ali još gora stvar je biti gladan i čekati pola sata u redu kako bi se tu glad utažilo (Slika u naslovu).

S godinama se čovjek ili navikne

na redove u menzama ili jednostavno poludi i shvati kako postoje i pekare, sendvič-barovi i ostali lanci brze i nezdrave prehrane. Ili, ako ste velemajstor kuhinje, shvatite kako snažna može biti ona narodna izreka: Uzdaj se u se i u svoje kljuse.

Hrana u menzama je na prvi pogled odlična: velika mogućnost izbora hrane, jela koja možda još niste probali, biranje po vlastitim trenutnim željama i slično. Napokon više nema roditelja koji vam stoje nad glavom i viču kako ne jedete dovoljno zelenila. Međutim, to vam je samo privid. Nakon nekog vremena shvatite kako je sva ta hrana jednolična, skoro pa jednakog okusa, siromašna kvalitativno i kvantitativno.

Ali bez nje se ne može, tako da će se ta knedla u grlu morati progutati.

Pa krenimo redom o menzama na našem faksu, te o onima u bližoj i malo daljoj okolici. Prva na redu je restoran Odeon. Moram priznati da mi je samo nazivanje ove menze restoranom pomalo čudna pojava jer u svojih nekoliko godina studiranja nisam primijetio puno gostiju koji su plaćali punu cijenu ručka. Ova menza nalazi se svega nekoliko koraka od velike predavaone.

Treba proći mali bistro/kafić (u kojem se redovito okupljaju isključivo profesori i asistenti), skrenuti udesno kraj velike predavaone i stubama se spusti-

ti do početka reda (Slika 2).

Alternativni put je da se od glavnog ulaza u zgradu fakulteta odšetate do križanja Klaićeve i Kačićeve ulice i otuda Klaićevom krenete put zapada kojih 30 metara dok ne ugledate tablu restorana i kafića - famoznog Odeona, naravno. Prođete kroz kafić (koji je inače izvrsno mjesto za proslavu položenih ispita) i ponovno se spustite stubama u red koji često zna biti dug i vrlo spor. Glavni razlog tome je činjenica da žena na blagajni mora naplaćivati redovna jela i primati narudžbe za pizzu, a pritom vam još dodavati sokove i razne čokoladice. Ukoliko naručujete pizzu, morate biti spremni na čekanje iste u periodu od pola sata do sat vremena, jer pizza »majstor« (Slika 3) prima velik broj narudžbi, tako da vam se može učiniti kako izrada vaše pizze traje čitavu vječnost. Međutim, to čekanje se isplati jer su pizze u ovoj menzi jako dobre kvalitete, usuđujem se reći, bolje od onih iz »brze menze« na Savi ili SC-u. Možda je ono najzanimljivije u ovoj menzi teta koja vam servira hranu. To vam je jedna jako agilna bakica čije prvo pitanje kad vas ugleda obično glasi: »Imaš čevape, kobasice, roštilj... Reci, maco, što želiš?«.

Nakon što vam servira željeni ručak, ispratit će vas glasnim uzvikom »Idemo dalje!«. Roštilj je uistinu jedina svi-

[1] Josip Ivović, Usmjerenje: Fotogrametrija i kartografija, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: jivovic@geof.hr [2] Ivo Gračanin, Usmjerenje: Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: igracanin@geof.hr

96

Slika 2. Jedan od ulaza u restoran Odeon

J. Ivović, I. Gračanin: Gdje su menze? - Ekscentar 2007, br.9, str.96-99

jetla točka ove menze, a ukoliko ne jedete meso, izbor je jako uzak, štoviše nema ga.

Uglavnom je na meniju ponuđen pohani sir za koji, kad ga pitate ima li ga, bakica redovito odgovara da ga nema (Slika 4) pa ste prisiljeni kombinirati priloge koji su uglavnom podjednakog okusa jer u ovoj menzi očigledno koriste samo jednu vrstu umaka.

Treba još naglasiti kako većina hrane, posebice pomfrit, u ovoj menzi izgleda pomalo kancerogeno. Kao da ga deset puta prže u jednom te istom ulju. Za neke je to još jedna čar ove menze, za druge je to samo razlog više da ne dolaze tu jesti. Još jedna zanimljivost ove menze je šef restorana i kafića. To vam je jedan, pa ‘ajmo reći, vrlo aktivan čovjek. Naime, dok još niste ni zadnji komad ručka zagrizli, eto vam njega poput kakve ptice grabljivice i odnosi vam sav pribor sa stola. Znalo se dogoditi da vi čak niste ni gotovi s jelom nego ste, recimo, otišli po pizzu (na koju ste čekali godinama), a taj fini gospodin bi vam već sve pokupio, pa kad se vratite ostanete poprilično zatečeni i, u krajnju ruku, ljuti. Razloge ovakvih postupaka ne znam, može biti da se čovjeku žuri kući, a možda želi imati što veći promet.

Uglavnom, da ne duljim, od ove menze možete očekivati samo zanimljive zgode.

Toliko živopisnih likova teško ćete naći na istom mjestu u isto vrijeme.

Sljedeća najbliža menza nalazi se u zgradi PBF, RGN, TTF i ostale plejade fakulteta. Put do nje je također dvostruk: ili kroz glavni ulaz u zgradu (koji je ujedno i ulaz u menzu) (Slika 5), ili kroz manji ulaz, koji je bliže našem fakultetu, pa ga stoga geodeti i više koriste. Ova menza je kvalitetna, ali zato se ta kvaliteta i skupo naplaćuje.

Naime, ako uzmete npr. lignje ili neko bolje meso s prilozima, uz dobar ručak možete očekivati i velik račun, pa se studenti često bune (u tišini naravno) kako to nije u redu i kako tu više neće dolaziti jer uvijek se zna dogoditi da ste »na knap« s novcima i da ponekad trebate žicati uokolo kako biste mogli platiti ovakve »lihvarske« obroke. Žene koje pripremaju hranu su uglavnom namrgođene, ponekad i malo arogantne.

Međutim, nije tako samo u ovoj menzi, već ćete i u onim velikim menzama (Sava, Cvjetno naselje, SC) naići na malo blaže ili podjednako ophođenje sa studentima. Na to se jednostavno treba priviknuti, jer ipak ovim marljivim ženama posao nije pretjerano kreativan. Kroz dugogodišnje iskustvo došlo se do zaključka kako su u ovoj menzi izrazito dobri kolači. Pohvalno, s obzirom na to čega sve ima po menzama a prodaje se pod izrazom »desert«. Veliki minus ove

Slika 3. Pizza majstor - legenda

Slika 4. Jesu li su meniji istiniti?

97

J. Ivović, I. Gračanin: Gdje su menze? - Ekscentar 2007, br.9, str.96-99

Slika 5. Ulaz u menzu PBF-a

Slika 6. Interijer menze PBF-a

Slika 7. Ulaz u kompleks ALU-a

98

menze (uz veliki račun obroka) je i skučenost prostora. Poslagali su stolove i stolice tako da se čovjek ne može okrenuti a da laktom ne udari osobu iza sebe, a dok se probijate do mjesta gdje se ostavljaju tacne imate osjećaj da hodate po jajima. I kad napokon dođete tamo, onda još trebate i selektirati pribor od papirnatog otpada.

Samo čekam dan kad ćemo morati još i sami sve prati. Posljednja stavka koja ovu menzu poprilično razlikuje od drugih je tematsko uređenje interijera - na zidovima je oslikan neki kvazi rimski dvor s pogledom na more, pa to zna nekad djelovati smirujuće dok ručate (Slika 6).

Kad se zbroje sve prednosti i nedostatci, moglo bi se reći kako ova menza uopće ne odskače od ostalih menzi. Jedina prednost ide na račun posebnog dijela menze u kojem se prodaju samo čokoladice i sokovi. On se nalazi malo niže od ulaza u menzu i po običaju se treba čekati u redu. Tu je najbolje tržiti krajem mjeseca ako vam je ostalo što novaca na iksici. Lijepo ispeglate iksicu i onda tri dana živite samo na slatkišima. Prava studentska prehrana!

Sljedeća na redu bila bi menza u Studentskom centru (SC). Nalazi se u Savskoj ulici i treba vam svega pet minuta hoda od faksa da biste stigli tamo. To je vjerojatno jedna od prvih menzi s kojom se studenti susreću pri dolasku u Zagreb, to ponajviše zato što je velika i što se tu nalaze i drugi sadržaji vezani uz studente: učionica, knjižnica, student-servis, kazalište, kino, itd. Sastoji se od dva krila, a ako ste u žurbi možete koristiti usluge brze linije. Moram priznati kako mi se osobno ova menza u početku uopće nije sviđala, ali s godinama je sve bolja. Sad, popravljaju li se oni ili čovjek kroz određeno vrijeme gubi kriterije pri ocjenjivanju hrane? Prepustio bih to na razmatranje psiholozima i ostalim stručnjacima. Treba reći kako ova menza ima neki blagi socijalistički duh koji je ostao iz prošlih vremena. Sve kao da je nekako građeno za ogromni broj radnika, a čekanje u redu iza ograde daje pomalo neugodan osjećaj zatvorenosti, kao da idete na cjelodnevni rad u tvornicu a ne na ručak (Slika u naslovu). Savjetujem vam da ovu menzu izbjegavate u periodu od 12 do 14 sati jer tada su najveće gužve, pa se čekanje u redu može dosta odužiti. Šok se zapravo dogodi kad uđete u predvorje menze jer tada uvidite koliki broj studenata uopće postoji u Zagrebu. Jedini spas u tom trenutku može vam biti kolega ili prijatelj koji već čeka u redu, pa da mu se priključite.

Znam, nije pristojno, ali kad uvidite da to

odmah i popiti kavu.

Izbor jela je velik, a dobra je stvar što se nude i sendviči te mali maslac i med, tako da si možete uzeti i materijala za večeru. Iako je ova menza (površinom jako mala) u sklopu SC-a, kvaliteta hrane daleko odskače od kvalitete hrane u velikim menzama SCa. Očigledno se tete jako trude da umjetnici budu zadovoljni hranom. Kao što rekoh, menza je mala pa se stoga događa ista stvar kao i u menzi PBF-a: gužve u redu, uzak prostor između stolova, laktarenje susjeda, itd. Tu ćete naći i jednu babu za koju sam čuo da je model slikarima i pokojeg profesora sa ALU-a (koji su inače totalni ekscentrici). Osim profesora, naletjet ćete i na studente uglavnom odjevene u radne kombinezone s mnoštvom mrlja od boje, gline i ostalog materijala. I među njima ima zanimljivih likova; posebno se sjećam momka koji je bio ćelav i nosio brkove poput starih pirata. Pravi filmski lik! Uglavnom, ovdje ćete se nagledati svega i svačega, čak i mladih pravnica koje također znaju ovdje svratiti na ručak...

Kroz ovaj maleni osvrt može se primijetiti kako je područje oko našeg faksa dobro pokriveno menzama, čime je način prehranjivanja studenata geodezije poprilično olakšan pa manje vremena troše na odlazak u menze i čekanje u redu. Inače, za sve menze Zagrebačkog sveučilišta karakteristično je čekanje u velikim redovima i nailaženje na dosta čudnih i zanimljivih osoba. Treba biti spreman i na česta nepristojna ubacivanja pojedinaca u red, ali očekujte da ćete s vremenom i vi isto to raditi. Svakako ne zaboravite da ništa nije bolje od domaće kuhinje, a jednog dana ćete i sami doći do tog zaključka. Što se tiče sadržaja ostalih menzi Zagrebačkog sveučilišta – to ću prepustiti vama kolegama da sami otkrijete njihove čari.

Dobar tek!

J. Ivović, I. Gračanin: Gdje su menze? - Ekscentar 2007, br.9, str.96-99

svatko radi, vjerujte da ni vi nećete biti iznimka.

Hrana ove menze je dosta kvalitetna, relativno je jeftina a na tanjuru dobijete velik obrok.

Mislim da možete očekivati optimalnu ravnotežu cijene i usluge, bilo da idete u veliku menzu ili na brzu liniju. U velikoj menzi ćete sigurno naletjeti na Slika 8. Staza do menze ALU-a Posljednja u nizu menzi, ali ne i jednog crnog i markantnog službenika SC-a koji vam provlači iksicu i napla- manje vrijedna je menza na Akademiji ćuje ručak. Pomalo robotske kretnje likovnih umjetnosti (ALU). Do nje se nisu mu strani pojam, ali taj sitan de- dolazi produživanjem Kačićevom do talj ostavljam vama da ga sami uočite. Ilice i skretanjem ulijevo. Mala napoPri izlasku iz menze možete očekiva- mena ako idete ovim putem – pripaziti standardne upite žicaroša: »Ej stari te na pseće izmete kako ne biste kad imaš šta sitnog?«. Vjerojatnije je da im dođete u menzu mirisali (smrdili) vi a taj novac treba za koju »zidarku« kraj ne hrana. U Ilici je potrebno još proći trgovine a ne za ručak. U slučaju da se kraj tramvajske stanice, a u neposredodlučite na brzu liniju, budite spremni noj blizini te stanice nalaze se ogromna na to da morate napamet znati pjevati ulazna vrata u čitavi kompleks ALU-a što želite i da imate sitan novac kod (Slika 7).

Prolaskom kroz ta vrata naići ćete sebe je žene na kasi ne vole kad red ide sporo ni kad im dajete krupne nov- na mali parkić ispred same zgrade čanice. Meni se uglavnom sastoji od ALU-a, i najvjerojatnije, na nekoliko jela iz »fast food« restorana: pomfrit, pasa iste pasmine kako trče uokolo razni mesni odresci, pljeskavice, piz- poput manijaka. Psi su legende, a toze, omleti, ražnjići... Ništa pretjerano liko su domaći da već znaju gdje se hranjivo, ali za brzo utaživanje gladi je trebaju hraniti. Ispred menze, naravno! sasvim dovoljno. Možete još naručiti Kroz park vas vodi mala staza koja se i sladoled i tako kompletirati svoj brzi račva prema glavnom ulazu u zgradu i podrumskom ulazu u menzu tog faobrok. kulteta (Slika 8). Ulaz u menzu ugodno je iscrtan grafitima kojima smisao očigledno zna samo autor. Ovdje se može naletjeti na gore spomenute pse koji vjerno čekaju da im netko nešto donese iz menze, ili, u najgorem slučaju, da im se ostavi vrećica puna smeća iz koje oni uvijek nešto nađu. Vidite kako se u menzama ne hrane samo studenti! (Slika 9).

U sklopu ove menze nalazi se i mali kafić, tako da nakon ručka možete Slika 9. Ulaz u menzu ALU-a sa redovnim gostom

99

Studentska putovanja Ivo Gračanin* Sada dok smo još mladi želimo istražiti i proputovati čim više, jer kad se završi faks, radi se po cijele dane, pa se osniva obitelj, dođu djeca i nema se previše vremena za putovanja, tj. ima, ali tek kad se ode u mirovinu. Zato još ovo malo slobode koju imamo trebamo čim više, bolje i kvalitetnije iskoristiti.

U ovom članku želim vam približiti sve vidove prijevoza kojima se može otputovati iz Hrvatske i tako zaboraviti na sve stresove koje doživljavamo na faksu. Dakle, krenimo na putovanje...

Slika 1. Nagibni vlak

1. Željeznicom Željeznica je u Hrvatskoj zapostavljen, ali ipak jedan od najekonomičnijih oblika prijevoza. Sustavno zapostavljanje i neulaganje u željezničku mrežu u Republici Hrvatskoj dovelo je do današnjeg lošeg stanja infrastrukture i voznog parka, što odbija velik broj putnika od tog oblika prijevoza, ali stanje se u posljednje vrijeme popravlja. Na glavnim koridorima obnavlja se pruga, počelo se i više ulagati u izgradnju novih pruga i u obnovu voznog parka, što bi opet moglo vratiti željeznicu kao atraktivan oblik prijevoza. Što se tiče Europe, ona ima gustu željezničku mrežu koja je za studentsko putovanje vrlo atraktivna, pogoto-

vo u Njemačkoj, Francuskoj, Švicarskoj, Italiji, Austriji...

Modernim i brzim vlakovima moguće je stići za kratko vrijeme s jednog kraja države na drugi. Takvi brzi vlakovi (ICE u Njemačkoj, TGV u Francuskoj, itd.) postižu brzine i do 300 km/h, čime konkuriraju zračnom prometu, Ako se u obzir uzme i vrijeme potrebno za dolazak i odlazak od zračne luke, vlak na nekim relacijama nema alternativu.

Popusti za putovanje u inozemstvo i prijevozne karte: (URL 1) Općenito: • 20% za dvosmjerna putovanja - za putnike koji putuju u Sloveniju • 30% za starije osobe, umirovljenike i mlade koji putuju u Sloveniju • 40% za putovanja na velesajamske, kulturne i sportske priredbe i putovanja u vlakovima za kupače - za putnike koji putuju u Sloveniju • 60% za dvosmjerna putovanja - za putnike koji putuju u Mađarsku (dijete plaća pola cijene odraslog putnika) • 30% - za putnike koji putuju u Srbiju i Crnu Goru (za suputnike se odobrava dopunski popust od 50%) te u Makedoniju • 20% za dvosmjerna putovanja - za putnike koji putuju u Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku • 10 - 65% za putnike koji putuju u skupinama od šest i više osoba (popust se razlikuje od željeznice do željeznice).

INTER RAIL je zonska međunarodna karta za neograničen broj putovanja unutar jedne ili više zona, po većini europskih zemalja i Maroku u pojedinim vlakovima (uglavnom nižeg ranga). Vrijedi i za neke pomorske relacije.

Korisnici karata INTER RAIL: • IR - 26 - mladi do navršenih 26

godina • IR - 26+ - stariji od 26 godina • IR - 12 - djeca od 4 do navršenih 12 godina, kada putuju s odraslima Pri planiranju putovanja potrebno je utvrditi kojim zonama pripadaju zemlje, odnosno gradovi u koje želite putovati jer o broju zona ovisi cijena karte i vrijeme njezine valjanosti.

Zone A: Velika Britanija, Irska i Sjeverna Irska B: Švedska, Norveška i Finska C: Danska, Njemačka, Švicarska i Austrija D: Poljska, Republika Češka, Slovačka, Mađarska i Hrvatska E: Francuska, Belgija, Nizozemska i Luksemburg F: Španjolska, Portugal i Maroko G: Italija, Slovenija, Grčka, Turska i pomorske relacije Ankona/Bari Igoumenitsa/ Patras H: Srbija i Crna Gora, Bugarska, Rumunjska i Makedonija Karta INTER RAIL daje pravo na prijevoz pojedinim vlakovima samo u 2. razredu, u zemljama izabrane zone ili izabranih zona osim prijevoza unutar zemlje u kojoj putnik ima stalno prebivalište. Izabrane zone mogu, ali i ne moraju graničiti jedna s drugom. Za neke vlakove višeg ranga (EUROCITY I INTERCITY) plaćaju se nadoplate.

Primjerice, za ICE nadoplata je 5 €.

Uz takvu zonsku kartu putnik stječe pravo na kupnju dvosmjerne karte do odabrane zone uz povlasticu od 50 %, odnosno karte za dvije jednosmjerne relacije uz povlasticu od 50 %, da bi u odlasku i povratku putnik došao od i do mjesta stalnog prebivališta, odnosno između dviju zona ako one ne graniče.

[*] Ivo Gračanin, Usmjerenje: Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: igracanin@geof.hr

100

IR-26

IR 26+

Valjanost karte

195,00

286,00

16 dana

Dvije

275,00

396,00

22 dana

Globalno

385,00

546,00

1 mjesec

vlakom, putovanje je vrlo fleksibilno.

Uvijek se može promijeniti ruta putovanja, ostati u nekom mjestu duže ili kraće, nema vezanosti nekim planom puta ili rezervacijama. U ovom slučaju pustolovni duh dolazi do izražaja.

Slika 2. Zone INTER RAIL-a

Vrijednost INTER RAIL karte ovisi o vrsti ponude: • karta - 1 zona - s rokom valjanosti 16 dana • karta - 2 zone - s rokom valjanosti 22 dana • Globalna karta - s rokom valjanosti 1 mjesec Cijene karata INTER RAIL ovise o dobnim skupinama korisnika i o broju zona po kojima se želi putovati.

U Tablici 1. navedene su cijene karata INTER RAIL izražene su u EURIMA, a plaćanje je u kunama (preračunate prema valjanom tečaju na dan prodaje) moguće je još ostvariti dodatne popuste na cijenu karata ovisno o zoni u koju se ide.

Potrebno je napomenuti da se karta INTER RAIL ispostavlja na ime i prezime i nije prenosiva na drugu osobu. Zato se pri kupnji mora osobnom iskaznicom ili putovnicom dokazati ime i prezime, datum rođenja i mjesto stalnog prebivališta, a točnost podataka treba također dokazati takvim ispravama i u vlaku.

Kartu INTER RAIL moguće je kupiti tri mjeseca prije putovanja.

Za sve dodatne informacije odnosno kupnju INTER RAIL karte, obratite se osoblju na međunarodnim blagajnama ili u agencijama koje prodaju željezničke prijevozne karte. Kod njih ćete dobiti i upute o načinu popunjavanja određenih polja s datumima putovanja, kao i popis vlakova kojima se mogu koristiti korisnici karata INTER RAIL. Moje mišljenje je da je uz kartu INTER RAIL moguće jako dobro, i što je najbolje, jeftino upoznati nekoliko država koje se nalaze u odabranoj zoni.

Zbog prednosti koje nudi putovanje

RAILPLUS - za putnike koji namjeravaju putovati više puta u tijeku godine isplati se kupiti iskaznicu koja im daje pravo na popust od 25% kod svakog putovanja u tijeku te godine.

Iskaznica RAIL PLUS vrijedi godinu dana, stoji 15 eura za djecu, mlade do 26 godina i za osobe starije od 60 godina, a 25 eura za odrasle. Plaćanje je u kunama.

CITY STAR - za putnike koji će u okviru dvosmjernog putovanja u Sloveniju, Austriju, Njemačku, Češku, Slovačku bar dio vikenda provesti na odredištu (za suputnike odobrava se dopunski popust od 50% od cijene City Star).

SMART PRICE - ograničeni broj mjesta kupljenih najmanje sedam dana unaprijed u prometu između Hrvatske i Italije, cijena karte Zagreb – Venecija kreće se već od 15 eura (plaćanje u kunama).

SPARSCHIENE - ograničeni broj mjesta u prometu između HrvatskeSlovenije i Austrije, cijena karte Zagreb – Beč već od 29 eura (plaćanje u kunama).

2. Avionom

Slika 3. Avioni Wizzaira,

foto: www.wizzair.com

Dolaskom na europsko tržište low-coast aviokompanija, cijene prijevoznih karata su drastično pale. Prije je putovanje avionom bilo rezervirano samo za ljude malo dubljeg džepa, a sad je dostupno gotovo svakome. Po popularnim cijenama od svega nekoliko desetaka Eura može se doći na bilo

koju destinaciju u Europi. Uz onu cijenu koja je istaknuta kao cijena leta potrebno je još platiti takse.

Niske cijene postignute su time što njihovi avioni slijeću na manje aerodrome koji su udaljeniji od centara gradova (oko 50km), a na njima se plaćaju manje cijene pristojbi, nego na »glavnim« aerodromima.

U Hrvatskoj danas redovito prometuje nekoliko low–coast aviokompanija. Niže u tekstu su navedene iste s destinacijama iz Hrvatske.

Cijene avionskih karata nisam navodio jer njihove cijene ovise o vremenu prijave za let, popunjenosti aviona i ostalim parametrima. Moj savjet je: ako planirate negdje putovati avionom, poželjno je čim prije rezervirate karte, jer je broj jako jeftinih karata malen i brzo se razgrabe, pogotovo za letove vikendom.

Od svih aerodroma vozi javni gradski prijevoz (autobus, vlak ili taxi) kojim je moguće stići do centra grada, što se dodatno plaća. U tablicama su navedene cijene jednosmjernih putovanja, dok se za povratne karte odobravaju popusti ovisno od prijevoznika.

Karte je moguće kupiti on-line, u poslovnici prijevoznika ili u putničkoj agenciji. Povrat novca za kartu imate ako se putovanje otkaže najmanje 48h prije polijetanja u međunarodnom prometu.

Na aerodrom je potrebno doći oko dva sata prije polijetanja i tada se treba prijaviti za let. Od dokumenata je potrebno imati važeću putovnicu i eventualno vizu, ovisno o državi u koju se putuje.

Avioprijevoznici dopuštaju putniku 20 kg besplatne prtljage u ekonomskom razredu i 30 kg u poslovnom razredu, dok se za veće količine nadoplaćuje. Obavezno je izvaditi baterije iz elektoničkih uređaja i smjestiti ih u ručnu prtljagu. U putnički prostor aviona svaki putnik može unijeti jedan komad ručne prtljage koja se može smjestiti u zatvorene police iznad ili ispod sjedala, ali dimenzije ručne prtljage ne smiju prelaziti dopuštene dimenzije.

Ne smiju se unositi ni oštri predmeti.

Takve predmete potrebno je smjesti-

I. Gračanin: Studentska putovanja - Ekscentar 2007, br.9, str. 100-103

Broj zona Jedna

101

I. Gračanin: Studentska putovanja - Ekscentar 2007, br.9, str. 100-103

ti u predanu prtljagu. Tijekom leta ne smiju se koristiti elektornički uređaji koji bi mogli ometati rad zrakoplovnih elektroničkih uređaja.

Potrebno je još napomenuti kako se zna dogoditi da se izgubi predana prtljaga. Izgubljenu prtljagu potrebno je prijaviti u ured za izgubljenu/nađenu prtljagu. Također je potrebno prilagoditi satove vremenskoj zoni u koju dolazite. (URL 6)

Aerodrom: Zagreb (Pleso) (URL 2) Vrsta prijevoza

Do

Vrijeme putovanja

Cijena

Autobus

Zagreb

0,3h

30 kn

Aerodrom: Split (URL 2) Vrsta prijevoza

Do

Vrijeme putovanja

Cijena

Autobus

Split

0,3h

30 kn

Aerodrom: Dubrovnik (URL 3) Vrsta prijevoza

Do

Vrijeme putovanja

Cijena

Autobus

Dubrovnik

~0,3h

30 kn

3. Autobusom Većina naših većih autobusnih prijevoznika održava linije s inozemstvom. Voze u gotovo sve zemlje srednje Europe, kao i u većinu zapadnoeuropskih zemalja. U tablicama se nalaze cijene prijevoznih karata sa Zagrebom kao mjestom polaska.

U neke cijene još treba uračunati i cijenu prijevoza prtljage, koja varira ovisno o prijevozniku, te moguće rezervacije sjedala.

Također, kod nekih prijevoznika potrebno se raspitati prije puta nude li pogodnosti prilikom kupnje prijevozne karte nekoliko dana/tjedana unaprijed jer je tako moguće ostvariti dodatne popuste.

Aerodrom: London (Luton) (URL 4) Vrsta prijevoza

Do

Vrijeme putovanja

Cijena

Autobus

London

1h

~ ₤10

Vlak

London

0,30-0,45h

~ ₤10

Taxi

London

-

~ ₤55

Aerodrom: London (Gatwick) (URL 5) Vrsta prijevoza

Do

Vrijeme putovanja

Cijena

Vlak

London

0,30 - 0,45h

~ ₤10

Autobus

London

1,3h

~ ₤7

Letovi Ryanaira Polazni aerodrom

4. Brodom

Odredište

Pula

London

Zadar

London

Dublin

Letovi Wizzaira Polazni aerodrom

Odredišta

Split

Slika 4. Jadrolinijin trajekt »Dubrovnik«

Osjetiti miris mora, uživati u beskrajnim prostranstvima mora, osjetiti lagani povjetarac...

Putovanje brodom je neopisiv doživljaj.

Iz Hrvatske se redovitim brodskim linijama može stići u Italiju, u gradove Anconu, Pescaru i Bari.

Ova najniža cijena karte se odnosi na palubni prijevoz, dakle potrebna vam je vreća za spavanje i morate naći neki svoj kutak na brodu, dok su cijene karata za aviosjedala viša u prosjeku za 50 kn. Ako baš želite luksuz i vlastitu kabinu, to će vas koštati najmanje 500 102

London (Luton)

Budimpešta

Letovi Germanwingsa Polazni aerodrom Zagreb Zadar

Odredišta Stuttgart Cologne/Bonn Hamburg

Berlin

Stuttgart Cologne/Bonn

Split

Stuttgart Cologne/Bonn Hamburg

Dubrovnik

Cologne/Bonn

Letovi Easyjeta Polazni aerodrom Odredište Rijeka

London (Luton)

Split

London (Gatwick)

Bristol

Berlin

kn za četverokrevetnu kabinu i do nekih 1000kn za jednokrevetnu ili dvokrevetnu kabinu. (URL 17)

Relacija

Jednosmjarna (kn)

Povratna (kn)

Zagreb – Prag

336

605

Zagreb – Zürich

500

800

Zagreb – Berlin

773

1178

Zagreb – München

323

480

Zagreb – Trst

102

156

Relacija

Jednosmjerna (kn)

Povratna (kn)

Rijeka – München

360

565

Split – Múnchen

435

675

Split – Berlin

885

1350

Relacija

Jednosmjerna (kn)

Zagreb – Pariz

790

Najbolja opcija za smještaj su hosteli kojih ima velik broj u Europi. Učlanjenjem u »Hrvatski ferijalni i hostelski savez« dobivaju se popusti za noćenja u hostelima koji su vrlo jeftini. Cijene se kreću od € 5-10 naviše za jednu noć. Neki hosteli nude doručak uz noćenje ili nadoplate za puni pansion.

Učlanjenje u savez košta samo 30 kn (za nas od 14 - 26 godina), što je doista mala cijena za sve mogućnosti koje nudi.

Više detalja pronaći ćete na internetskoj stranici www.hfhs.hr. (URL 18) 6. I na kraju...

Nadam se da vas je ovaj članak bar malo potaknuo da krenete u istraživanje i da isprobate sve vidove prijevoza. Ne trebate odmah krenuti na kraj svijeta, i u Hrvatskoj (npr. i u samoj blizini Zagreba) se mogu naći zanimljiva mjesta u koja bi trebalo posjetiti, a ako ste malo znatiželjniji, onda i u gradovima naših susjednih država (npr. Ljubljana, Budimpešta, Venecija... ).

Okupite ekipu s faksa, kartu (kojeg god hoćete mjerila i projekcije) u ruke i krenite na svoje studentsko putovanje.

Svima Vam želim sretan put!

I. Gračanin: Studentska putovanja - Ekscentar 2007, br.9, str. 100-103

5. Gdje odsjesti

Literatura Odredište

Jednosmjerna (kn)

Zagreb - Beč

227

Odredište

Jednosmjerna

Povratna

Zagreb - Berlin

848

1290

Zagreb - München

323

480

Međunarodne brodske linije Trajanje putovanja

Hrvatska

Italija

Cijena (najniža)

Zadar

Ancona

280

6h (dan), 9h (noć)

Split

Pescara

301

9h

Dubrovnik

Bari

301

6h (dan), 9h (noć)

• URL 1: http://www.hznet.hr/hr/default. aspx?id=2&page=1 • URL 2: http://www.plesoprijevoz.hr/kartezagreb. htm • URL 3: http://www.airport-dubrovnik.hr/usluge. htm • URL 4: http://www.london-luton.co.uk/en/guide/ • URL 5: http://www.gatwickairport.com • URL 6: http://www.zagreb-airport.hr/hr/putnicke_1_1/index.aspx • URL 7: http://www.ryanair.com/site/HR/ • URL 8: http://wizzair.com/default.asp • URL 9: http://www.germanwings.com/index. en.shtml • URL 10: http://www.easyjet.com/hr/Rezervirajte/index.asp • URL 11: http://www.croatiabus.hr/ • URL 12: www.autotrans.hr • URL 13: www.presecki.hr • URL 14: www.ap.hr • URL 15: www.cazmatrans.hr • URL 16: http://www.akz.hr/voznired/

103

Crtica s promocije 8. broja Ekscentra 21.12.2006.

104

105

Dobrodošli na Geodetski fakultet

Kratki vodič za nove studente Glas razuma

Čuli ste za Geodetski fakultet? Njegov ste student, nastavnik, djelatnik ili ste samo igrom slučajnosti došli do ovog članka? Nije bitno, shvatit ćete priču, no ipak, ovaj članak je ponajprije usmjeren novim studentima geodezije, ali i onima koji to žele postati.

Možda je do sada velika većina mislila da je na našem dičnom fakultetu sve bajno i krasno, no kao jedan od njegovih, mogao bih reći prekobrojnih, aktualnih polaznika smatram da je potrebno na vidjelo iznijeti sve ono što nije dobro kako bi se neke stvari popravile, a one već dobre učinile još boljima. Prvenstveno bih napomenuo da cilj ovog članka ni u kojem slučaju nije vrijeđanje ili napad, a kamoli osveta za nepoloženi ispit ili lošu ocjenu jer se, kao što nije teško primijetiti, ne spominje ničije ime kao ni neki određeni kolegij. Cilj ovog članka je izreći kritiku starijim članovima naše velike geodetske obitelji iz Kačićeve 26, u nadi da će se neke stvari ubrzo popraviti.

1. Ctrl+C i Ctrl+V Upravo ste upisali Geodetski fakultet u Zagrebu? Vrlo je teško da nakon tri, četiri tjedna nakon početka nastave, odnosno roka za predaju prvih programa nećete znati što znače ove dvije kratice. Za sve ostale, ove kratice predstavljaju put do rješenja oko 90% programa koji se postavljaju studentima u sklopu vježbi. Navedeni programi se nakon rješavanja predaju asistentima na našem fakultetu koji vrše kontrolu njihove točnosti. Programi, kod kojih se često spominje atribut samostalne izrade, obično su rasadnik copy/paste funkcija gotovo svih današnjih softverskih paketa koji se koriste u sklopu nastavnog programa fakulteta.

106

Programi se dodjeljuju grupama od dva, tri, ponekad i šest – osam studenata, što znači da jedan ili eventualno dva studenta rješavaju program, a ostali kopiraju. Česti su slučajevi kada se programi kopiraju na razini cijele godine. Tako dolazimo do čuvenih CTRL+C i CTRL+V, koji mnogima olakšavaju život. Takvim studentima poručio bih da je to samo kratkoročno rješenje i bježanje od problema. Vlastito neznanje će vas stići prije ili poslije.

Programi koji se studentima postavljaju stari su već nekoliko godina, pa ako vam se u grupi ne nađe nijedan »nadobudni« student koji će riješiti program, bez problema možete rješenje potražiti kod jednoga od starijih studenata na već poznatim osobnim web stranicama studenata za koje »dajem ruku« da su najposjećenije stranice općenito u području geodezije. Studenti koji pokažu bilo kakvu inicijativu ili ne koriste ove gore navedene famozne kratice, bit će prisiljeni da do kraja studiranja nose ovaj, uglavnom negativni, atribut »nadobudan«. Postavlja se pitanje zašto se onda žrtvovati i večer provoditi programirajući neki program u osami kad vam se nudi jednostavna mogućnost da kombinacijom svima nam dragih CTRL+C i CTRL+V svoj problem riješite uz razne kozmetičke prepravke u svega nekoliko minuta, budući da asistent neće ništa primijetiti. Dragi asistenti, premalo je individualnih programa i nemojte raditi svojom pasivnošću budale od onih koji doista rade svoje programe. Umjesto da često odlazite na kave tijekom radnog vremena, nastojte takve studente prepoznati i pravilno nagraditi, a za »copypasteovce« pokušajte organizirati neke programe i zadatke koji se ne mogu riješiti kopiranjem drugih. Možda vam se čini kako

vam ovim putem solim pamet i da sam sve svoje programe izradio samostalno. Dakako, to nije istina, jer, kao što sam spomenuo, postoje gotovi programi, a studente nitko ne motivira da ih izrađuju samostalno; stoga mi nije ništa preostalo nego kopirati ih i ostatak vremena potrošiti na druge stvari koje se možda i cijene.

2. Serijska proizvodnja geodeta Daljnjim studiranjem sigurno ćete od naših cijenjenih profesora često čuti da Hrvatsku nazivaju »Eldoradom« za geodeziju. Prema mnogima, brojka od nula nezaposlenih geodeta dovoljno govori. Nakon što dođete na više godine i počnete tražiti praksu, shvatit ćete da situacija i nije toliko bajna... Osnovno pitanje jest treba li toliko nas geodeta? Je li potreba, odnosno potražnja doista neograničena i hoće li biti ista za desetak godina?

Trenutno kao struka jako dobro stojimo u tržišnoj utakmici za zaposlenje i možemo se smatrati jako privilegiranima. Međutim, moramo se zapitati kako smo sebe doveli u situaciju da na prvoj godini fakulteta imamo 260 studenata. Nekad je geodezija bila fakultet koji je primao maksimum od 115 studenata na prvoj godini i bio je pravi izazov upisati se na geodeziju. Imamo tu čast da smo ostali jedini samostalni geodetski fakultet u Europi, a, mislim, i u svijetu. Umjesto da to iskoristimo kao prednost i postanemo jedna od vodećih svjetskih geodetskih institucija, mi, kako se zasad čini, poprilično radimo na tome da to ne postanemo. Što će biti kad se u Hrvatskoj dovrši gradnja autocesta (cca 2009.), kad se postojeća raspoloživa građevna zemlji-

3. Nedostatak obrazovnog kadra Na kraju krajeva, nije problem ni u tolikom broju studenata, već u broju nastavnog osoblja. Ako se već povećao broj studenata, zar nije logično da se poveća i broj ljudi od kojih će ti studenti upijati znanje? Fakultet danas zapošljava otprilike jednak broj nastavnika i asistenata kao i onda kada je imao dvostruko, pa skoro i trostruko

manje studenata. Danas na fakultetu imamo kroničan nedostatak asistenata i profesora. Postavlja se onda pitanje zašto se ne zaposli veći broj asistenata, jer na ovaj broj studenata treba doći još barem ovoliko asistenata koliko ih danas imamo na fakultetu.

Ruku na srce, biti zaposlenik fakulteta i nije tako atraktivna stvar, s obzirom da plaća jednog magistra znanosti s petnaest godina radnog staža sa svim dodacima ne prelazi 5 000 kn (ne računajući fuš), dok jedan geodetski tehničar s četiri godine srednje škole, s malo većim naporom, također postiže ove brojke. Stoga moramo imati razumijevanja za asistente koji nemaju baš previše motiva ni poticaja kako bi smišljali individualne programe i više vremena provodili sa studentima jer za to nisu adekvatno nagrađeni. No, kad malo bolje razmislim, to zasigurno nije problem nas studenata i onih koji će to uskoro postati. Ali, povijest je više puta pokazala da studenti u toj cijeloj priči prolaze najgore.

4. Nedostatak instrumentarija Na fakultetu se javlja veliki problem nedostatka adekvatnog instrumentarija. Situacija se u zadnje vrijeme mijenja nabolje, naime, Zavod za primijenjenu geodeziju je nedavno dobio nekoliko novih Topconovih instrumenata. Ali, to opet nije dosta. Na terenu se radi u grupama s po desetero studenata na jednom instrumentu, a i samo trajanje vježbi je jako kratko, tako da na instrumentu u pravilu uvijek radi samo jedna osoba, obično iz srednje geodetske škole, koja poznaje rad na instrumentu kako bi se vježbe što prije »odradile«. Svrha tih vježbi ne bi trebala biti da se »odrade«, već da se na njima nešto konkretno nauči i da ne budemo samo slučajni prolaznici na vježbama. Nije ni čudo što mnogi izlaze s faksa (s diplomom) bez da znaju centrirati i horizontirati instrument, a ovo bi svaka osoba koja sebe smatra geodetom morala znati i u snu. O neznanju izrade parcelacijskog elaborata neću ni trošiti riječi.

5. Nekonzistentnost gradiva U jednom od prošlih brojeva Ekscentra pojavio se članak koji je izazvao dosta polemike. Radi se o studentu koji

je komentirao kako je definiciju geoida učio na pet različitih načina i na pet različitih kolegija te mu ni dandanas nije jasno što je to točno geoid. Trebao bi postojati dogovor između samih profesora kako bi se provela sistematizacija gradiva te da taj »geoid«, koji u ovom kontekstu predstavlja samo sinonim za neke slične pojmove, napokon uskladimo. Na taj način će studentima pojmovi koje usvajaju pohađanjem kolegija duže ostati u pamćenju i bit ćemo svi sigurniji u svoje znanje kako nam se ne bi dogodila situacija da studenti do četvrte godine osnovni geodetski pojam kao što je geoid uče napamet i bez razumijevanja. Naravno nisu studenti krivi, no opet – sve će se to na njima odraziti.

6. Nepoštivanje rokova Kad dođete do kraja studija, samo se prisjetite koliko ste puta došli na usmeni ispit koji se jednostavno nije održao u zakazano vrijeme? Koliko ste puta doživjeli da se neki nastavnik jednostavno nije pojavio na predavanju bez ikakve prethodne najave? Većina nastavnika »nema vremena« staviti na svima nam dragi internet jednostavnu obavijest kako je spriječen doći na predavanje ili ispit u zakazanom terminu. Tim svojim činom bi učinili veliku uslugu studentima koji putuju i po sat ili dva u jednom smjeru kako bi prisustvovali predavanju kojega neće biti.

O jednotjednom kašnjenju nastave na početku semestra što je postala tradicija ovog fakulteta nema više smisla trošiti riječi.

Glas razuma: Dobrodošli na Geodetski fakultet - Vodič za buduće studente - Ekscentar 2007, 9, str. 106-108

šta ispune građevinama u čijem procesu stvaranja ćemo i mi sudjelovati, a naš fakultet bude i dalje »proizvodio« 200 diplomiranih inženjera, ispričavam se, magistara struke, godišnje?

Dovest ćemo se u situaciju da će se javiti neugodan problem prekobrojnosti u kojoj se nalaze primjerice naše kolege ekonomisti i filozofi (bez uvrede), što drastično vodi do pada naših plaća.

Hrvatska predstavlja premalo tržište za toliki broj geodeta što dovodi do inflacije geodeta i devalvacije geodetske struke. Uzmimo u obzir i činjenicu da će se u tolikoj masi geodetskih stručnjaka vjerojatno potkrasti i značajan postotak onih »stručnjaka« koji možda neće služiti na ponos struke te će na taj način kaljati ime geodezije, a i nas ostalih koji budemo kruh zarađivali od geodetske struke.

Osim toga, nije neka osobita tajna da je novouspostavljeni bolonjski studij s rekordnim brojem studenata uz puste ispite stvorene za učenje napamet i nedostatak poticanja kreativnosti, potaknuo masovnu, odnosno serijsku proizvodnju geodeta. Nije tajna ni da se sadašnje studente treće godine uz pomoć neviđenih beneficija »gura naprijed« jer se ne može naći načina da se prebace na novi studij. Na taj način drastično pada kvaliteta studiranja i znatno se umanjuje količina znanja koju su starije generacije usvajale.

Mnogima ovo odgovara, međutim, potrebno je postaviti pitanje kakvi će to biti inženjeri. Studenti koji studiraju po »starom programu« ne moraju se brinuti za uvjete koji će već režiranom predstavom biti ukinuti krajem svake godine, a ne moraju se brinuti ni studenti novog studija, kojima su i najlakši predmeti još više olakšani samo zato da bi se prikrila nečija nesposobnost s rekordnim brojem studenata na nižim godinama.

7. Rat smjerova Nakon iscrpljujuće treće godine (usput, zar se cijela vojska bivših prodekana za nastavu nije sjetila pravilno rasporediti gradivo po cijelom studiju?), dolazite do trenutno najbitnije točke vašeg studiranja (naravno, najbitnije nakon položenog ispita iz Saga o Teoriji pogrešaka i računu izjednačenja): upisa smjera. U ponudi su tri smjera – Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama, Fotogrametrija i kartografija te Satelitska i fizikalna geodezija. Neki od vas će upisati željeni smjer, neki (većina) i ne, no svejedno. Normalno je da neki smjerovi izgledaju i zvuče atraktivnije od 107

Glas razuma: Dobrodošli na Geodetski fakultet - Vodič za buduće studente - Ekscentar 2007, 9, str. 106-108

108

drugih, pa je tome sukladna i želja za upisom na određeni smjer. Ovdje najviše zamjeram asistentima i profesorima što se smjerovi upisuju na temelju usmene predaje među studentima, a kako znamo svatko ima drugačija iskustva (što je dobro nekome drugom, ne mora biti i meni). Zar se nisu mogle održati neke prezentacije na kojima bi nam se pružio uvid u sadržaje određenih kolegija i tako bi neki smjer, koji je naizgled manje atraktivan, privukao sebi i veći broj studenata? Kada bi se to ostvarilo, »fakultetski oci« ne bi morali povoditi prisilan upis studenata na određeni smjer na kojem »manjka« studenata.

8. (Ne)Stručna praksa Završetak fakulteta uvjetuje obavljanje studentske prakse. Praksa se sastoji od dva dijela: jedan dio podrazumijeva da ćete se sami snaći i pronaći si posao preko student-servisa u nekoj od geodetskih firmi (na četiri tjedna), dok drugi podrazumijeva obavljanje stručne prakse pod vodstvom čelnika pojedinih zavoda. Moja preporuka je da prvi dio prakse obavite u nekoj opremljenijoj geodetskoj firmi, jer se barem na taj način stječe neko iskustvo u radu s instrumentima i dolazi se do stvarnog doticaja s geodezijom.

Nemojte zbog sebe samo otići do nekog tatinog prijatelja da vam udari pečat – možda ta osoba nije svijesna da vam na taj način ne čini nikakvu uslugu, a vi i dalje nećete biti svijesni vlastitog neznanja. Što se tiče stručne prakse koju organizira Fakultet, iskreno se nadam da vam se neće dogoditi ono što se dogodilo sadašnjoj generaciji studenata na petoj godini, na usmjerenju Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama.

Ove godine se dogodilo da je izostao neki »dobri mecena« koji se svake godine nekako pojavi, pa studenti na taj način odu negdje na teren (prošle godine je to bio Brač) i nešto se korisno odradi, nauči, a nađe se vremena i za razonodu. Studentima je dalje »za kaznu« određeno obavljanje stručne prakse usred ispitnih rokova u veljači i povjerilo im se dvotjedno besplatno vektoriziranje (naravno, za tuđe interese), koje, ruku na srce, može obavljati bilo koji mladi srednjoškolac a ne osoba koje će uskoro nositi zva-

nje diplomiranog inženjera geodezije.

9. Fakultet povijesti geodezije Napokon, nakon što dođete na svoje prvo radno mjesto, shvatit ćete da mnoge stvari koje se danas uče na Geodetskom fakultetu odavno više nisu aktualnost i već su davno zaboravljene i možemo ih susresti samo u knjigama o povijesti geodezije na drugim sveučilištima u Europi i svijetu.

Primjera za to je mnogo, potrebno je provesti duboku analizu gradiva koje se usvaja na našem fakultetu i provesti kompletnu selekciju nastavnog plana i programa. Zadnja skripta iz Satelitske geodezije je napisana 1999., GPS koji je nastao prije nekih 40-ak godina doživljava toliko promjena svake godine te je u zadnjih nekoliko godina toliko evoluirao (navest ćemo samo ukidanje SA) da bi te promjene trebale biti usvojene i obrađivane u nastavnom programu. Takvih primjera imamo još i više u kartografiji, fotogrametriji i inženjerskoj geodeziji (omiljena pitanja na usmenim ispitima: lančanica, konstrukcija drvenih piramida, schreiberova metoda...). Kad smo već kod praktične geodezije, posljednji udžbenik iz tog područja izdan je u prošlom stoljeću. Svaka čast prof. Macarolu, ali mislim da je geodezija drastično evoluirala, pa ne bi bilo loše da to netko i stavi između korica, pa da se napokon zahvalimo »Macarolu« kad ga budemo stavljali na police među ostale povijesne knjige, kamo i spada.

10. Sistem lakšeg otpora Ipak, kada analizirate cijeli sustav, izraz u naslovu nije samo problem Geodetskog fakulteta u Zagrebu, već je postao i kronični problem hrvatskog društva. Sukladno tome ponašaju se i studenti našeg Fakulteta i na to im uopće ne zamjeram. Kada bolje razmislim, tako nas uče od malih nogu.

Sjećate li se da su vam stariji govorili: »Sinko, ‘ajde na fakultet da ne bi morao u životu puno raditi«? Ovo je potpuno krivo razmišljanje, ali izgleda jedino koje u našem društvu pali. Ljudi, nikad vam u životu neće biti ljepše nego sada dok ste studenti! Pravi rad i napor vas tek čekaju kad vam »uvale« diplomu u ruke. Većina vas će se tada po prvi put suočiti s pravim problemi-

ma i iskušenjima, a tu dolazi fakultet kao institucija koja nas treba formirati i pripremiti za sve izazove koji se pred nas budu postavljali. Vraćamo se opet na problem kopiranja programa.

Na kraju se opet u istom košu nađu i oni koji su kopirali i oni koji su »pošteno« odradili svoj zadatak. Čovjek se na kraju zapita zašto se uopće mučiti.

To dovodi do rezignacije velike većine ljudi koja je na ovaj fakultet došla raditi i naučiti. Slične se situacije događaju i u nekim geodetskim, ali i negeodetskim firmama. Koliko god se trudili, bit ćete jednako nagrađeni. Moramo zajednički raditi na tome da se ovaj problem ispravi. Rad mora biti prepoznat i samim time adekvatno nagrađen kao i svaki uočeni nerad.

11. Zaključak Nakon svih salvi kritika koje sam upravo uputio na račun našeg Fakulteta, moram naglasiti da unatoč tome na njemu ima i jako puno dobrih stvari.

Iskreno, zaista vjerujem u ovu instituciju i ne bih ovo sve pisao da mi nije toliko draga i srcu prirasla. Vjerujem u ove ljude koji nas vode, u svoje kolege studente i znam da svi skupa možemo postizati i još bolje rezultate uz samo male korekcije koje su potrebne i na koje sam ovim člankom želio ukazati.

Stoga bih molio sve koji misle da je ovo direktni napad na njih, da to ne shvate tako, nego kao jednu zaista dobronamjernu kritiku i upozorenje da se neke stvari moraju mijenjati i da bismo trebali pratiti nove trendove koje geodezija u svijetu doživljava. Također bih molio i ljude koji ovo čitaju, a nisu direktno članovi Fakulteta, da shvate da su ovdje prikazane samo neke stvari za koje smatram da nisu dobre, a da je onih dobrih stvari mnogostruko više i da vjerojatno cijeli časopis ne bi imao dovoljno mjesta kada bi njih počeo nabrajati. Moramo prihvatiti tu čast da smo trenutno jedini samostalni fakultet geodezije u Europi, a vjerojatno i jedini među tek nekoliko u svijetu i time se, ne trebamo, nego MORAMO nametnuti kao jedna od vodećih svjetskih geodetskih institucija. Cilj nam treba biti to da na fakultetu formiramo kvalitetne i sposobne stručnjake koji će biti sposobni odgovoriti svim izazovima koje geodezija pred nas postavlja. Natjerajmo svijet da kaska za nama, a ne obrnuto!