Broj 05

IMPRESSUM Glavni i odgovorni urednici:

Petra Vučica & Domagoj Udiljak

Uredništvo: Nina Milošević

tiha voda brijege dere

Duško Romac dušebrižnik

Domagoj Udiljak planer no.1

Petra Vučica er fors van

Grafička obrada i prijelom stranica: Tanja Minarik

neočekivana sila koja se pojavi iznenada i sredi sve

Suradnici: Tina Blečić aktivni satelitić

Matilda Kalcina jedinica iz osmerca

Nikola Kuprešanin junačina

Vladimir Mušković viking iz Istre

Zlatan Novak

(ne)otkriveno zlato

Hrvoje Novosel phone man

Davor Ostojić dežurni fotograf

Jelena Vuk

a plaha kao Bambi

IGUPI generacija 2001./02. ekipa sramežljivih

Stručni suradnici:

Profesori Geodetskog fakulteta

Nedjeljko Frančula Stanislav Frangeš Miljenko Lapaine Miodrag Roić

Asistenti Geodetskog fakulteta:

Almin Đapo Hrvoje Matijević Ivan Medved Dražen Tutić Robert Župan

Tisak: FABULA NOVA, Savska 6, 10 000 Zagreb www.fabula-nova.hr Broj žiro računa: 3240009-1100010196 s pozivom na broj 10802 u korist Geodetskog fakulteta Mišljenjem ureda za priopćavanje, klasa 032-05/97-02-69, ekscentar je oslobođen plaćanja poreza na promet Naklada: 300 primjeraka ISSN 1331-4939

SADRŽAJ MJESEC - lunarna kartografija 2 GIS, kartografija i Internet 6 ASCII 10 GPS na krilima goluba pismonoše 11 Trodimenzionalni geodetski model jezera šljunčare Novo Čiče 13

GALILEO 19

Sir George Everest 30 Etažiranje – posao geodeta 34 O prijedlogu nove službene kartografske projekcije za Hrvatsku 36 OCAD 40 Interview 44 Terestrički laserski skaneri 48 Praksikum 52 Ozljede u ronjenju i prevencija 56 k. č.

59 Fairytail Faros 2002 60 Kako nam je bilo na praksi?

65 Veslanje 68 Košarka 70

Napisao: Domagoj Udiljak

Još od drevnih vremena Mjesec

je ljudima objekt fascinacije i znatiželje. Taj najsjajniji objekt na nebu poslije Sunca, Rimljani su zvali Luna (božica Mjeseca), a Grci Selena (božica Mjeseca) i Artemida (božica lova i Mjeseca).

Mjesec je jedino nebesko tijelo čija se površinska obilježja mogu vidjeti golim okom sa Zemlje. Kako su ta obilježja stalna bilo je očito da Mjesec nama uvijek pokazuje jednu stranu. Iako se u Srednjem vijeku i renesansi Mjesec mnogo simbolički prikazivao u umjetnosti, nitko se nije trudio da prikaže Mjesec onakav kakav je on doista tj. po točnim površinskim obilježjima.

Danas su ostale sačuvane grube skice od Leonarda da Vincia (oko 1500.).

Prva osoba koja je pokušala iskartirati površinu Mjeseca je William Gilbert (engleski fizičar, 1544-1603) 90-ih godina 16. stoljeća. Njegova karta je napravljena bez upotrebe teleskopa, tj. golim okom, prikazujući rubne linije tamnih i svijetlih površina na Mjesećevu licu. Suprotno uvjerenju svojih suvremenika, Gilbert je vjerovao da su svjetle površine voda, a tamne površine tlo.

Galileo je prvi koji je zabilježio teleskopska promatranja Mjeseca.

Godine 1610. objavio je 5 crteža Mjeseca, teoretizirajući da su svijetle površine tlo, a tamne površine voda. Također je pokušao odrediti visine Mjesečevih planina opažajući duljine njihovih sjena.

Njegove procjene bile su otprilike dva put veće od pravih vrijednosti.

Galileo zapravo nije izrađivao karte Mjeseca, već je vizualizirao određena površinska obilježja.

Zapravo je upitno je li Galileo uopće prvi nacrtao teleskopsku reprezentaciju Mjeseca, jer je Thomas Harriot (britanski matematičar i astronom, 15601621) usmjerio teleskop prema Mjesecu otprilike u isto vrijeme

kad i Gallileo. Harriot je izradio niz karata Mjeseca koje su nažalost objavljene tek u 20. stoljeću.

Langrenus (Michel Florent van Langren – belgijski kozmograf i atronom, 1600-1675) je objavio 1645. lunarnu kartu “Selenographia” koja je po prvi put sadržavala imena mora i kratera (sveukupno 270).

Svaki lunarni kartograf ili selenograf je izmišljao svoj vlastiti sustav imenovanja površinskih obilježja Mjeseca, što je imalo za posljedicu da su karte različitih autora davale različita imena za iste objekte. Popularni izbori imena su uključivali imena znanstvenika, članova kraljevskih obitelji, terestričkih površinskih obilježja i gradova. Kada je Hevelius (Johannes Hewelcke – poljski astronom, 1611-1687) 1647. godine objavio svoju “Sel enographiu”,upotrijebio je imena terestričkih planinskih lanaca za označavanje lunarnih uzvisina.

Neki od njih kao što su Mjesečeve Alpe, Apenini i Pireneji koriste se i danas. Uvidio je da se Mjesec njiše natrag-naprijed, dopuštajući nam da prvo vidimo jedan kraj, a zatim drugi. Taj gravitacijski efekt naziva se Mjesečeva liberacija i dopušta promatračima sa Zemlje da vide oko 57 % Mjesečeve površine.

Lunarnu kartu Francesca Grimaldia (talijanski astronom i fizičar, 1618-1663) objavio je 1651. Giovanni Riccioli (isusovac i astronom) u Almagestum Novumu. Riccioli je dao sustav u kojem je kratere nazvao imenima poznatih znanstvenika, uglavnom astronoma i filozofa koji su na neki način povezani s Mjesecom. Na oko velikim tamnim mrljama je dao imena mora kao što su More oluje, More tišine itd.

Tobias Mayer (njemački astronom, 1723-1762) je bio prvi koji je izradio kartu Mjeseca koristeći ortografsku projekciju. Pri izradi pojedinih dijelova karte koristio je stakleni mikrometar i time postigao u to vrijeme

nevjerojatnu točnost.

Najtočniju i najdetaljniju predfotografsku kartu Mjeseca izradili su u Berlinu J. Heinrich von Madler (njemački astronom, 1794-1874) i Wilhelm Beer (njemački astronom, 1797-1850), koja je objavljena kao Mappa Selenogaphia 1836. godine.

Počeli su postavljajući mrežu referentnih točaka i mjereći ih mikrometrom. Točna položajna mjerenja su nadopunjena s 1095 visinskih mjerenja Mjesečevih planina. Ova jednometarska karta u promjeru, proizvod 7 godina rada, služila je kao referentna do polovine 19. stoljeća kada je izumljena fotografija.

Prvi atlasi koji su napravljeni na temelju fotografija, nisu sadržavali fotografije Mjeseca.

Englezi James Nasmyth (škotski inženjer i astronom, 1808-1890) i James Carpenter (britanski astronom,1840-1899) konstruirali su ljepljeni model Mjeseca na temelju teleskopskih crteža, kojeg su potom fotografirali. Fotografije modela objavljene su kao Mjesečeve. Nasmyth i Carpenter su osim toga nastojali i fizikalno objasniti površinaka obilježja Mjeseca i njihovo podrijetlo. Prve uspješne fotografije Mjeseca napravio je John William Draper u New Yorku godine 1840.

Od 1849. do 1851. opservatorij na Harvardu je fotografirao Mjesec. No, tada je fotografija bila još u povojima te su postojali problemi koje je trebalo prevladati.

Dostupna emulzija u to vrijeme nije bila dovoljno osijetljiva na svjetlo, pa su bile potrebne ekspozicije i do minute da se dobije snimak Mjeseca. Tijekom ekspozicije Mjesec bi se pomicao u vidnom polju što je zamagljivalo snimak.

Uz pomoć teleskopa koji je pratio njegovo pomicanje bilo je moguće prevladati taj problem, ali vibracije nastale pomicanjem teleskopa, razasuto svjetlo i turbulencije u Zemljinoj atmosferi su i dalje degradirale snimak. Godine 1871. izumom suhih

formirala komisiju da istraži problem. Njihov je rad kulminirao u djelu “Named Lunar Features” objavljenom 1935., također znanom kao “IAU Map”. Ta karta je pratila smjernice postavljene od strane Von Madlera skoro stoljeće prije. To je značilo davanje imena kraterima prema imenima znanstvenika, uglavnom astronoma i fizičara; davanje imena planinskim lancima prema nasuprotnim dijelovima Zemlje; i upotrebu latinskih naziva raspoloženja za mora (Mare Serenitatis-More vedrine). Sustav je kasnije proširen i unaprijeđen pod vodstvom Gerrarda Kuipera sa Sveučilišta u Arizoni (University of Arizonaąs Lunar and Planetary Laboratory), te ga je prihvatio i IAU 1967.

Radijus: 1734.4 km Masa: 7.18 x 1022 kg (1/81 mase Zemlje) Sinodički period: 29.530 dana Siderički period: 27.322 dana Prosječna udaljenost: 384 400 km od Zemlje (60.3 promjera Zemlje) Ekstremne temperature: najviša: 127° najniža: -173° Atmosfera: nema

bromidnih fotografskih ploča, koje su bile mnogo više svjetloosjetljive nego srebrne ploče, reduciralo se vrijeme ekspozicije na manje od jedne sekunde.

Od tada astronomska se fotografija upotrebljava u opservatorijima diljem svijeta. U razdoblju od 1896. do 1909. opservatorij u Parizu objavio je “Atlas Photographique de la Lune” koji je dominirao početkom 20. stoljeća.

Godine 1921. nomenklatura je postala velik problem, jer je jedinstveno obilježje moglo imati tri imena ovisno o autoru atlasa. Stoga je International Astronomical Union (IAU - Međunarodna astronomska udruga)

U NASA-inom projektu kojeg je vodio Gerrard Kuiper, okupljene su najbolje teleskopske snimke iz observatorija diljem svijeta u jednu kompilaciju pod imenom “Ph o to g ra p h i c L u n a r Atl a s” (1960). Atlas se sastoji od slobodnih tiskanih listova koji prikazuju Mjesečevu površinu pod različitim uvjetima rasvjete.

Tijekom slijedećih godina, tri su nadopune provedene za taj atlas. Ortografski atlas (1961.) je bio prva nadopuna, a davao je koordinate i imena površinskih obilježja. Rektificirani atlas (1963.) je bio druga nadopuna u kojem su teleskopski snimci projicirani na sferu i refotografirani tako da stvore perspektivu pogleda iz svemirske letjelice, a sve u svrhu oslobađanja od distorzije izazvane sferičnom površinom Mjeseca. Posljednja nadopuna je bila “Consolidated Lunar Atlas” (1967), kolekcija vrlo visoko kvalitetnih fotografija koja je od velike znanstvene važnosti jer prikazuje bližu stranu Mjeseca pod različitim uvjetima rasvjete od izlaska do zalaska Sunca, dok snimci koji su dobiveni kasnije u različitim svemirskim misijama prikazuju Mjesec pod bilo kakvim uvjetima rasvjete koji se događaju tijekom misije. Ti su atlasi bili zadnji veliki atlasi Mjeseca

proizvedeni korištenjem teleskopa sa Zemlje.

Početkom svemirskog doba kamere su poslane prema Mjesecu. Godine 1964. i 1965.

NASA je lansirala seriju sonda RANGER koje su prenijele stotine fotografija na Zemlju prije nego što su se uništene pri slijetanju na Mjesec. I ostale sonde koje su kasnije slane prema Mjesecu dale su pogled na prije neviđenu dalju stranu Mjeseca, koja je prvo bila fotografirana pomoću sovijetske letjelice Luna 3 (1959). Otkriveno je neobično malo tamnih mora na mjesečevoj stražnjoj strani.

Tijekom niza misija koje su proveli Amerikanci i Rusi, stotine kilograma Mjesečeva tla i kamenja je donešeno na Zemlju gdje se još i danas proučavaju u laboratorijima.

Ti su uzorci otkrili da se Mjesec sastoji od mnogih minerala sličnih mineralima na Zemlji, a da su neki poprilično različiti. Danas znamo da su tamna Mjesečeva mora pokrivena vulkanskim bazaltom i da su svijetliji dijelovi starije kratersko, brdovito zemljište.

Najstariji uzorak je star preko 4 miljarde godina. Proučavanje lunarnog materijala daje nam zaključke o podrijetlu Mjeseca, Zemlje i Sunčevog sustava.

Snimci visoke rezolucije skupljeni pomoću letjelica otkrili su mnoga površinska obilježja koja nisu imala imena. Astronauti koji su posjetili Mjesec bili su brzi pri davanju imena, pa su davali imena površinskim obilježjima po svojim ženama i NASA-inim suradnicima.

Ta imena su bila neslužbena dok ih IAU nije priznao.

Iako je naš najbliži nebeski susjed otkrio mnoge tajne suvremenim znanstvenicima, Mjesec je još uvijek tajanstven mnogima od nas.

Zahvaljujem prof. Lapaineu na korisnim savjetima i sugestijama prilikom pisanja ovog članka.

Kao izvor za pisanje članka poslužio je Internet.

Jednog dana Mjesec će postati prvi ljudski vanzemaljski dom u Sunčevu sustavu. Stoga bi bilo dobro da poznajete geografiju Mjeseca, tj. barem neke osnovne lunarne geografske pojmove: CATENA - lanac kratera CRATER – krater, ljevkasta udubina na površini nebeskog tijela koja je nastala udarom meteora ili je vulkanskog podrijetla DORSUM – (greben), reljefno ispupčenje linearnog oblika koje može biti različitih dimenzija i različito građeno (strmih i ravnih nagiba), izduženo ili kratko, itd.

FOSSA – izdužen, uzak i plitak jarak, rov koji je nastao tektonskim poremećajima LACUS – niska ravnica manja od marie koja je prvobitno smatrana pravim jezerom (Lacus Mortis – Jezero smrti, Lacus Somniorum – Jezero snova) MARE (maria) – prostrana niska ravnica okružena planinama, prvobitno smatrana pravim morem. Ima relativno nizak albedo i bazaltnog je tla. Marie se uglavnom nalaze na strani Mjeseca koja je okrenuta prema Zemlji, predstavljajući 1/3 površine vidljive sa Zemlje. Vrlo je rijetka na strani Mjeseca koja se ne vidi sa Zemlje. (Mare Nubium – More oblaka, Mare Frigoris – More hladnoće) MONS – planina (Montes Apenninus – Apenini) OCEANUS – ogromna i prostrana ravnica (Oceanus Procellarum – Ocean oluja), prvobitno smatrana oceanom PALUS – (močvara), dio niske površine (Palus Somni – Uspavana močvara) PLANITIA – ravnica PROMONTORIUM – dio Mjesečevog gorovitog zemljišta koje se proteže u susjedno more, prvobitno smatran rtom RIMA - pukotina SINUS – nizak teren djelomično okružen planinama, prvobitno smatran zaljevom (Sinus Iridum – Zaljev duge, Sinus Roris – Zaljev rose) VALLIS – dolina (Vallis Alpes – Alpska dolina)

Kartografija, GIS i internet Internet Internet je međunarodna računalna mreža koja uz veliki broj računala čini i opći skup podataka, informacijskih procesa i ljudi koji te podatke daju ili ih upotrebljavaju.

Sačinjen je od mnogo nacionalnih mreža, pruža neizmjeran opći potencijal obavijesti, znanja, načina komunikacije i suradnju ljudi iz svih krajeva svijeta (Meter i dr. 1995).

Computer Industry Almanac je izvjestio da je u 2001. godini bilo na svijetu 533 milijuna korisnika interneta. Prema njihovim procjenama u 2004. bit će ih 945 milijuna (URL 1). Danas već u 25 država više od 10% stanovnika ima pristup internetu.

Upotreba interneta povećavat će se još i brže zahvaljujući mobilnoj telefoniji. Wireless Application P r o t o c o l ( WA P ) o m o g u ć u j e pristup internetu preko mobitela s malim ekranom. Procjenjuje se da će za nekoliko godina više ljudi pristupati internetu preko mobitela nego preko umreženih računala.

U Japanu se to već dogodilo (Peterson 2000).

World Wide Web Mreža internet najviše se razvila krajem 1992. Tome je u najvećoj mjeri pridonio globalni

informacijski sustav, nazvan World Wide Web (WWW ili web). Taj sustav upotrebljava hipertekst i multimedijske tehnike, što u znatnoj mjeri olakšava pristup krajnjim korisnicima informacijskih sustava (Debevc 1996).

Web je jedna od najzanimljivijih mrežnih usluga. Omogućava svakome tko ima pristup internetu da svoje podatke predoči drugima na zanimljiv i oku ugodan način ili da na jednostavan način pristupi podacima koje netko drugi nudi.

Da bi se web bolje razumio, , potrebno je što bolje shvatiti što je to hipertekst, odnosno hipermedija. Hipertekst organizira informacije kao isprepletenu mrežu međusobno povezanih tekstova. Hipermedija je pojam koji se odnosi na hipertekstualne dokumente koji pored teksta sadrže i multimedijalne objekte (slike, zvučni i videozapisi).

HTML kroz široku paletu raznih naredbi omogućava da se u webstranicama upotrijebe svi tipovi medijalnih objekata, pa je to i jedan od jačih argumenata zbog kojih se kaže da web počiva na hipermedijalnim temeljima (Petrić 1995).

Kartografija i internet Green (1997) ukratko istražuje

internet u vezi s kartama i kartografijom. Prema njemu postoji mnogo mogućih načina upotrebe interneta u kartografiji. Tablica 1. prikazuje neke od načina u kojima su kartografske informacije već dostupne preko interneta. Neke su tekstualne, a druge u obliku karata.

Web-karte mogu biti statičke i dinamičke. Obje skupine uključuju karte koje se mogu samo pregledavati (view only) i interaktivne karte. Većina karata na webu danas su još uvijek statičke i nisu interaktivne. To su npr. skanirane karte postavljene na web. Neke vrlo stare i teško dostupne karte postaju na taj način dostupne mnogima. Statičke karte mogu biti i interaktivne. “Klikom” na pojedino mjesto izazivaju se određene operacije, npr. pridruživanje dodatnih informacija, zumiranje i sl.

Web ima nekoliko mogućnosti za prikaz dinamičkih procesa putem animacije. Tipičan je primjer globus koji se okreće ili kretanje oblaka na meteorološkim kartama.

Najveća prednost web-karata iz perspektive korisnika je njihova dostupnost i aktualnost. Upotreba CD-ROM-a nije riješila problem aktualnosti karata. Tek web

Tablica 1. Neke upotrebe interneta u vezi s kartografijom (Tunjiæ 1998)

omogućuje bitan napredak.

Primjer su meteorološke karte, također i autokarte, tj. stanje cesta u izgradnji.

Dostupnost i aktualnost, dvije glavne prednosti web-karata, nisu uvijek potpuno ispunjene.

Neke web-stranice nisu redovito održavane pa korisnici gube povjerenje u te stranice. Mnogo je važnije da u praksi postoje i ograničenja u dostupnosti: pronalaženje web-karata, jezik, dostupnost svima, web-karte i geopodaci uz naplatu, dostupnost interneta, brzina prijenosa podataka. Što se tiče jezika treba reći da je engleski dominantan. Ali tek 10% svjetskog stanovništva služi se tim jezikom, a 22% je nepismeno. Nadalje, napišemo li neko geografsko ime pogrešno nećemo pronaći traženu kartu ili geopodatke. Ekonomski činitelji glavni su razlozi ograničenja u pristupu na web. Podaci dostupni bez naplate nisu uvijek najkvalitetniji. Ograničavajući faktor su i troškovi pristupa internetu.

Uvjeti su snažno računalo, modem, softver, telefonski troškovi. Najveći problem za korisnika je brzina prijenosa podataka.

Sadržaj karte ovisi u velikoj mjeri o mjerilu. U načelu karte na zaslonu (ekranu) monitora, pa prema tome i web-karte imaju promjenljivo mjerilo, jer se mogu povećavati i smanjivati (zumiranje).

Kartografi mogu u kreiranju karata primijeniti tri vrste zumiranja.

Pri statičkom linearnom zumiranju slika se linearno povećava, ali sadržaj ostaje isti.

Karta je spremljena kao slika.

Ako je grafika vektorska, slika je jednako oštra, a ako je rasterska postaju vidljivi pikseli.

U statičkom stupnjevitom zumiranju dostupna je serija karata istog područja, svaka oblikovana za drugo mjerilo. Pri zumiranju softver automatski bira najprikladniju kartu za traženo mjerilo.

U dinamičkom zumiranju postoji izravna veza između mjerila i sadržaja karte. Što je mjerilo krupnije, prikazuje se više detalja

na karti. Potrebna je izravna veza slike i baze podataka.

Kartografska generalizacija i simbolizacija najčešće se mijenja s mjerilom. Naselje u sitnome mjerilu prikazuje se kružićem, a u krupnijem konturom naselja (Kraak, Brown 2001).

Kad se govori o kartografiji i internetu treba spomenuti i pristup internetu preko mobitela.

Upotreba interneta preko mobitela prvenstveno je usmjerena na najnovije vijesti, vrijeme i sport.

Moguće je i karte prikazivati na malim ekranima mobitela (slika 1).

Pritom je glavni izazov uspostava WAP specifičnog kartografskog poslužitelja, koji nudi karte u formatu prikladnom za male ekrane mobitela (Peterson 2000.)

Slika 1. Pregledavanje kartografskih podataka s interneta na zaslonu mobilnog telefona (URL 2) Multimedijska kartografija Multimedija je interakcija više oblika medija podržana računalom.

Računalo je alat multimedije ali i njezin medij. Web je dramatično povećao broj korisnika i upotrebu produkata interaktivne multimedije.

Do približno sredine 1980-ih računala su se upotrebljavala kao pomoć u izradi karata na papiru.

Napredak u pohrani podataka (CD-ROM, DVD) i internet (web) omogućili su pod kraj 1980ih i tokom 1990-ih ulazak kartografije u eru multimedije.

Kartografija je u procesu promjene. Nužno je promijeniti i neke ustaljene definicije. Npr. trebalo bi redefinirati i pojam karte tako da se odnosi na interaktivni kartografski prikaz. Ako korisnik ne može kontrolirati proces izrade karte, onda to nije karta. Ako nema mogućnosti interakcije, to također nije karta. Karta nije ni prikaz, koji ne omogućuje animaciju. Ono što mi danas nazivamo kartom to su samo statički elementi karte.

Dinamičke karte, čiji se sadržaj mijenja na korisnikov zahtjev, općenito su dostupne na webu.

Oblikovanje karata za web je proširenje djelatnosti kartografa, koje zahtijeva nove načine oblikovanja. Kartografi se moraju intenzivno posvetiti tome novom poslu ako ne žele taj važan dio tržišta prepustiti stručnjacima drugih struka. Kroz izradu digitalnih karata kartografi su već stekli većinu potrebnih znanja. Dodatno su im još potrebna znanja (Wilfert 1998): ·u oblikovanju dokumenata s HTML-om ·u izradi digitalnih dokumenata prilagođenih prikazu na zaslonu monitora ·o audio- i videotehnici ·programiranju, npr. u Javi.

Za izradu karata na webu postoji na tržištu veći broj softverskih paketa. Neki od najpoznatijih jesu (Limp 1999): ·ArcView IMS (ESRI Inc.) ·GeoMedia Web Map (Intergraph Corp.) ·MapGuide (Autodesk Inc.) ·Smallworld Web (Smallworld).

GIS i internet Web-GIS je relativno novi pojam. Označava primjenu tehnologije interneta s njegovim normama u prijenosu i prikazu podataka u GIS-u. Korisnost određenog GIS-projekta znatno će se povećati ako što veći broj korisnika ima jednostavan pristup podacima GIS-a pri čemu se ti podaci mogu spajati s podacima iz drugih sustava, analizirati i prikazati. U tu svrhu ujedinile su

se praktički sve tvrtke prisutne na tržištu GIS-a i osnovale OpenGIS-Consortium (OGC) (Kurzwernhart 1999). Članice OGC-a nedavno su predložile i prikazale značajno otvoreno sučelje koje bi moglo izazvati revoluciju u upotrebi geoprostornih informacija na webu (URL 3). Radi se o rezultatu projekta o mogućnosti zajedničkog rada više različitih sustava ili uređaja na mreži pod nazivom Testiranje kartografije na webu (Interoperability program Web Mapping Testsbed – WMT). Činjenica je da tisuće webstranica sadrže slikovne prikaze ili karte Zemlje, ali ne funkcioniraju zajedno. Zamislimo upotrebu preglednika za web koji ima bezgraničan pristup i s kojim se može pregledavati i istraživati velik, šarolik i široko distribuiran sadržaj geoprostornih podataka.

To je cilj projekta WMT OGC-a.

Web-stranice s kartografskim sadržajima Zavod za kartografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ima svoje stranice na internetu u sklopu web-stranica Geodetskog fakulteta (URL 4) (slika 2). Stranice sadrže sljedeće odjeljke: povijest, djelatnici, nastava, projekti, publikacije, hardver, softver.

Slika 2. Web stranice Geodetskog fakulteta u Zagrebu (URL 4)

Na stranicama Hrvatskoga kartografskog društva (URL 5) (slika 3) nalaze se na hrvatskom i engleskom jeziku podaci o osnovnim ciljevima i zadacima društva. Na tim stranicama nalazi se raznovrsan sadržaj vezan uz kartografiju: definicije, hrvatski kartografi, kartografske projekcije, obrazovanje, novosti, pitanja i odgovori, zabava i sl.

Slika 3. Web stranice Hrvatskoga kartografskog društva (URL 5)

Osnovni podaci o zbirci zemljopisnih karata i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu mogu se naći na adresi (URL 6) ako se izaberu Usluge i potom Čitaonice i zbirke.

Na internetu se mogu naći i udžbenici iz područja kartografije. Jedan od najnovijih je: Menno-Jan Kraak i Allan Brown, Web cartography – developments and prospects objavljen 2001. Web-stranice tog udžbenika (URL 7) sadrže kratke sadržaje svih poglavlja. Sve slike iz knjige na tim su stranicama u boji, a kad je to bitno one su dinamičke i interaktivne da bi ilustrirale sve one mogućnosti o kojima se u knjizi raspravlja. Uz svako poglavlje dane su, osim popisa literature, i hiperveze (URL-ovi) na dokumente u kojima se nalaze dateljnije informacije ili ilustracije o temama koje se u pojedinom poglavlju obrađuju.

Svi ti URL-ovi (ukupno 344) izravno su dostupni s web-stranica te knjige.

Kako na webu pronaći karte koje su nam potrebne?

Pravog odgovora nema, jer ne postoje istraživanja o upotrebi karata na webu (Kraak, Brown 2001).

Jedno od rješenja su programi za pretraživanje (tražilice). Traži se pomoću ključnih riječi, npr. “maps” + “Croatia”. Vrlo uspješna tražilica je Google. Za korisnike iz Hrvatske sučelje je na hrvatskom. Izabere li se napredno pretraživanje i potom s određenom frazom te upiše npr. energy map of croatia, dobit će se web-stranice s traženim sadržajem. Ako se u traženju služimo ključnim riječima, rezultat neće uvijek biti karta, već i tekstovi o takvim kartama.

Tražimo li samo karte, tada su prikladnije tražilice koje se temelje na katalogu s indeksiranim sadržajem.

Takva je tražilica HotBot. U skupini Reference postoji podskupina Maps. Kliknemo li na Maps otvara se popis novih podskupina s vezama na web-stranice gdje se te karte mogu naći. Na tim stranicama karte su često grupirane prema geografskim jedinicama, npr. državama, koje se mogu birati iz odgovarajućeg izbornika. Slične mogućnosti pruža i tražilica AltaVista, koja u skupini Tools uključuje podskupinu Maps.

Za pretraživanje hrvatskog web-prostora dobro će poslužiti tražilica organizacije CARNet (Hrvatska akademska i istraživačka mreža). Upišemo li ključnu riječ zemljovid, dobit ćemo adrese s vezama na webstranice koje sadrže i geografske karte.

Slika 4. Web-stranice geodetske tvrtke GEO-GAUSS d.o.o. iz Čakovca

Web-stranice geodetske tvrtke GEO-GAUSS d.o.o. iz Čakovca izvor su mnogih kartografskih informacija (URL 8) (slika 4). Pod natuknicom Kartografski servisi nalaze se veze (linkovi) na oko pedeset adresa s kartografskim sadržajima (karte, planovi gradova, atlasi, satelitski snimci, organizacije, portali i dr.). Na stranicama te tvrtke nalaze se i planovi sedamdeset i šest hrvatskih gradova (Planovi hrvatskih gradova), za mnoge gradove i po nekoliko planova (siječanj 2002).

Vrijednost tih stranica uočili su i naši informatički časopisi BUG (2001) i PCChip (2001).

Literatura: BUG (2001): Novo na hrvatskom Webu. BUG 2001, 104105, 148.

Debevc, M. (1996): Škola oblikovanja WWW dokumenata.

WIN.INI, br. 3, 1-5, Zagreb.

Green, D. R. (1997): Cartography and the Internet. The Cartographic Journal, 1, 23-27.

Kraak, M-J., Brown, A. (Ed.) (2001): Web Cartography developments and prospects. Taylor & Francis, London and New York.

Kurzwernhart, M. (1999): Neue GIS-Technologien – was bringen sie in der Praxis ? VGI 1, 13-21.

Limp, F. (1999): Don’t hit warp speed with the wrong equipment. GEOEurope 12, 18-22.

Meter, D., Sušanj, D., Breyer, H. i Čuček, A-M. (1995): Internet@Hr - Kako na mrežu iz Hrvatske. Znak, Zagreb.

PCChip (2001): Karte gradova. PCChip 2001, 76, 83.

Petrić, D. (1995): Naučite HTML i oblikujte sami efektne World Wide Web stranice. Znak, Zagreb.

Peterson, M. P. (2000): Maps and the Internet. GIM International, 9, 12-15.

Tunjić, I. (1998): Kartografija na Internetu. Seminarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.

Wilfert, I. (1998): Internet und Kartographie. U: 40 Jahre Kartographieausbuildung an der Technischen Universität Dresden 1957-1997, Technische Universität Dresden, Institut für Kartographie, Dresden 51-61.

URL adrese: URL 1: Computer Almanac Industry – Press Release http://www.c-i-a.com/pr032102.htm URL 2: http://www.tatukgis.com/samples/wap/wap_4.jpg URL 3: Open GIS Consortium Web Mapping Testbed Public Page http://www.opengis.org/wmt URL 4: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu http://www.geof.hr URL 5: Hrvatsko kartografsko društvo http://www.kartografija.hr URL 6: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb http://www.nsk.hr URL 7: Menno-Jan Kraak and Allan Brown, Web cartography – developments and prospects http://kartoweb.itc.nlwebcartographywebbook URL 8: Geodetska tvrtka GEO-GAUSS d.o.o. iz Čakovca http:/www.geo-gauss.hr

prof.dr.sc. Nedjeljko Frančula dipl.ing.geod.

Dražen Tutić dipl.ing.geod.

American Standard Code for Information Interchange (ASCII) je sedmobitni skup numerički određenih simbola koje prepoznaju svi operativni sustavi. ASCII-jem se, dakle, koristite svaki put kada pišete neki tekst ili unosite podatke putem tipkovnice.

ASCII art (ASCII umjetnost) bio je jako popularan dok internet nije bio sveprisutan, kada je veza bila sporija, diskovi manji, tj. kada se pazilo na svaki korišteni byte. ASCII art je zapravo prikaz grafike u isključivo tekstualnom modu. Kao takve, slike napravljene u ASCIIju stotinjak puta su manje od (približno) ekvivalentnih slika u BMP, JPEG ili GIF formatu.

ASCII zemlja

Lista znakova koje je dozvoljeno koristiti tijekom izrade ascii slika:

Ta karakteristika više nije toliko bitna i presudna, ako uzmemo u obzir sadašnju rasprostranjenost interneta i brzine veza.

Kvalitetom se ASCII slike i slike u već spomenutim formatima ne mogu mjeriti. No ASCII art se svejedno svakodnevno koristi, prvenstveno u SMS porukama i e-mailovima (koji su u text-only formatu).

Najpoznatiji ASCII art svakako je smiley, tj. :-).

Ta dvotočka-crtica-zagrada unijela je novu dimenziju u tekstualne datoteke - emocije.

Osim smileya razvile su se mnoge varijacije na temu ( :(, :P, :*... ), a sve te ikonice nazvane su jednim imenom - EMOTIcons.

ASCII art, s obzirom na njegovu kompatibilnost, moguće je izrađivati u svim tekstualnim editorima na svim operativnim sustavima (notepad, edit,...). Postoje i specijalizirani programi za izradu:

- JavE (www.jave.de) je ASCII art biblija. Napisan je u Javi i ima sve osnovne funkcije za crtanje (crte, geometrijski likovi). Osim njih može ‘prebacivati’ jpeg, gif i bmp slike u ASCII - i to tako da novonastala ASCII slika bude napravljena od teksta koji Jave sam generira ili teksta kojeg mu sami zadamo.

- Figlet (http://ianchai.50megs.com/figlet.html) je biblija za fontove napravljene u ASCIIju. Jako je jednostavan za korištenje - unesete tekst, odaberete font (ima 15ak svojih fontova) i to je to.

- MosASCII prebacuje slike (JPEG, BMP, GIF - znate već:) u HTML format. Što znači da se u tom slučaju ne radi o ASCII artu nego o HTML artu (razlika je u tome što se u HTMLu koristi boja i još neki simboli koji u ‘običnom’ ASCIIju nisu dozvoljeni npr. mašinski kod ili hrvatski grafemi).

To bi bile osnovne informacije o ASCII artu.

Više savjeta, informacija i slika možete naći na nekom od linkova: http://www.ascii-art.de http://www.ascii-art.com http://www.chris.com/ascii/ http://www.ascii-art.de/info/artists/

Napisala:

+-+-+-+-+-+-+-+-+-+-+-+-+ |T|a|n|j|a|M|i|n|a|r|i|k| +-+-+-+-+-+-+-+-+-+-+-+-+ Portret made by Jave

GPS na krilima goluba pismonoše

Postavljanje GPS uređaja na malu pticu zahtijeva sofisticiranu tehnologiju i ustrajnost. Da bi bolje razumjeli kako golubovi pismoniše lete, istraživači su razvili GPS prijamnik dovoljno malen da stane između golubovih krila.

Golubovi pismonoše lete do svojih odredišta koristeći kombinaciju karte i kompasa.

Da odrede relativno svoju poziciju u odnosu na matičnu bazu, golubovi koriste kartu fizikalnih faktora kao npr. miris, intezitet magnetskog polja, infrazvuk, polarizirano svjetlo i orjentire na tlu. Iako je priroda fizikalnih faktora još uvijek nejasna, vjerojatno ti faktori zajedno čine mrežu s kojom se golubovi služe tijekom leta.

Tijekom prošlog desetlje-ća, istraživači su otkrili da golubovi ujedno koriste i dva navigacijska kompasa: Sunčev kompas i kompas magnetske inklinacije. Golubovi se pouzdaju u kompase pri određivanju smjera prema odredištu u odnosu na pravac kretanja. Azimut Sunca (horizontalna pozicija) i intezitet magnetskog polja

funkcioniraju kao Sunčev i magnetski kompas. Golubovi koristeći «unutarnji sat» mogu kompenzirati mijenjanje Sunčeve horizontalne pozicije tijekom dana i usmjeriti se prema odredištu.

Uzevši u obzir sva ograničenja izahtjeve, dizajn prijamnika trebao je sadržavati slijedeće specifikacije: mogućnost snimanja pozicije sa točnošču od 100-300 m; max. dimenzije 70x40x30 mm; max. težina 30 g uključujući antenu i bateriju;razmak između snimanja dvije pozicije 5 sec – 5 min;operativno vrijeme od 3 do 12h; nema gubitka podataka u slučaju nestanka struje. Novi prijamnik sastoji se od GPS hibridne ploče, memorijske kartice, strujnog konvertora, male antene, litijumske baterije i mikroprocesora. Uređaj je veličine 8.5x4x1.5 cm i teži 33 g, plus dodatnih 5 g za nosač.

Može pohraniti oko 90 000 pozicija i radi 3 h, snimajući jednu poziciju u sekundi. Ovaj GPS prijamnik mjeri pozicije goluba tijekom leta i pohranjuje ih u unutarnju memoriju. Na

kraju leta, podaci se učitaju u kompjuter. Tada se putanje, ili njihovi djelovi, mogu izračunati i prikazati na karti.

Od 10 golubova sa prijamnicima, uspješno je izmjereno 9 putanja, sa jednim kvarom prijamnika. Svaki uređaj je snimio oko 10 000 pozicija.

Vrijeme leta se moglo mjeriti kod svih golubova. 7 od 9 mjerenih putanja su bile potpune ili skoro potpune, dok su u druga dva slučaja golubovi uzeli predugu pauzu tijekom leta da bi se odmorili i baterija se ispraznila a uređaj prestao raditi. Nakon konvertiranja podataka na karti su prikazane putanje gdje se mogao vidjeti svaki pokret, okret i petlja koju je golub napravio tijekom leta. Putanje su ispale upravo onako kako se očekivalo tijekom projekta.

Ideja se pretvorila u stvarnost.

Ovo je samo jedan od mnogih primjera za široku primjenu GPS-a i iskorištavanje mogućnosti tog sustava.

Pred nama geodetima je izbor: prilagoditi se tržištu i zahtjevima kupaca ili prepustiti tu ulogu drugima.

MUZEJ HRVATSKIH ARHEOLOŠKIH SPOMENIKA (MHAS) jedan je od najstraijih hrvatskih muzeja i jedini je muzej u Hrvatskoj osnovan s jedinstvenom zadaćom da istražuje, sakuplja, predstavlja i proučava ostatke materijalne i duhovne kulture Hrvata iz razdoblja srednjeg vijeka, od VII. do XV. stoljeća, poglavito iz vremena ranosrednjovjekovne hrvatske države od IX. do XII. stoljeća.

Trodimenzionalni geodetski model jezera šljunčare Novo Čiče Z avod

za geomatiku Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je 2002. godine temeljem programa o eksploataciji mineralnih sirovina na području Grada Velike Gorice i zaključaka “Povjerenstva za kontrolu i unapređenje iskorištavanja mineralnih sirovina na području Grada Velike Gorice” izvršio detaljno trodimenzionalno snimanje kombinacijom najsuvremenijeg instrumentarija GPS/ e h o s o n d e r, t e i z r a d i o trodimenzionalni snimak dna jezera Novo Čiče.

Ovdje se želi dati teorijski prikaz korištenih suvremenih geodetskih metoda na predmetnom projektu, kao i opis izvedbe tih najnovijih mjerenja, te analiza i obrada podataka dobivenih tim mjerenjima kao rezultat kojih je i nastao 3D model.

Globalni pozicijski sustav - GPS

Globalni pozicijski sustav (GPS) služi za određivanje položaja jedne ili cijelog niza točaka na kopnu, moru ili zraku uz pomoć satelita.

Iako prvotno namijenjen za navigaciju, GPS je našao široku primjenu u geodeziji, te u svim područjima znanosti i tehnologije koja koriste prostorno definirane informacije. Primjena GPS-a u

geodeziji izmjenila je ne samo metode mjerenja nego i filozofiju izmjere.

Prikazat ćemo samo kratki teorijski opis GPS metode pozicionira-nja primijenjene u predmetnom projektu, a t o j e G P S - RT K ( r e a l time kinematics), odnosno kinematička mjerenja u realnom vremenu.

Kinematika u realnom vremenu se zasniva na radio vezi između referentnog i pokretnog prijamnika, kao i primjeni OTF (On The Fly) postupaka. Za sve vrste kinematičkih mjerenja prioritetan zadatak je određivanje ambiguiteta (neodređenosti cjelobrojnih valnih duljina) dok je antena u pokretu, bilo da je riječ o

početnoj inicijalizaciji ili u toku mjerenja uslijed gubitka signala. Metode koje omogućuju takvu inicijalizaciju nazivaju se “on the fly” (OTF), odnosno “ambiguity resolution on the fly”. Kod RTK metode radio vezom prenose se podaci mjerenja do jednog od prijamnika u kojem se (skoro) istovremeno postupkom mjerenja vrši i računanje korekcija pseudo-udaljenosti (od satelita do prijamnika).

U praksi bi to značilo da je po prolasku kroz tunel, šumu ili usku ulicu moguće u kratkom vremenskom periodu ponovno inicijalizirati mjerenje što omogućuje prošireni spektar primjena. Današnji

Mjerna GPS-stanica Trimble 5700 ima sljedeće tehničke karakteristike: · vodonepropusnost do dubine od 1m, izdržljivost pada na beton s visine od 1 m, napajanje 10,5-28 V sa zaštitom od previsokog napona, trajanje baterija 7 sati, potrošnja energije 2,5 W, radna temperatura -40 do +65 °C · 24-kanalni dvofrekventni prijamnik s milimetarskom točnošću mjerenja faze, masa manja od 4 kg (pokretni prijamnik s antenom) · točnost kinematičkih mjerenja 10 mm ± 1 ppm (horizontalna komponenta) i 20 mm ± 1 ppm (vertikalna komponenta), latencija 0,02 s, minimalno vrijeme inicijalizacije 10 s, pouzdanost inicijalizacije preko 99,9%

Mjerenje dubina Hidrografija je grana primijenjene znanosti koja se bavi izmjerom i opisom fizičkih karakteristika vodenog dijela površine Zemlje sa pripadajućim obalnim područjima. Glavni zadatak hidrografskih mjerenja je prikazati reljef morskog (riječnog, jezerskog) dna, uključujući sve karakteristike dna, prirodne ili umjetne (djelovanje čovjeka). Dakle, treba prikazati prirodu dna na način sličan topografskim kartama kopnenih područja.

Dva su faktora koji definiraju poziciju pojedine točke na Zemljinoj površini, a za hidrografska mjerenja to su: · horizontalni položaj točke, kao latituda i longituda, kartezijeve koordinate u nekoj mreži, odnosno kut i dužina sa neke poznate kontrolne točke; · dubina točke ispod površine vode, korigirana za vertikalnu udaljenost između točke mjerenja i nivoa vode i za visinu

plime iznad datuma ili referentnog nivoa na koji se dubine odnose.

Problem koji se javlja je kako primijeniti ove faktore da bi se dobila slikovita reprezentacija reljefa dna.

Batimetrija je određivanje dubine mora, rijeka i jezera, odnosno generalna konfiguracija dna određena iz profila analizom podataka dubine. Batimetrija je dio hidrografske izmjere, a hidrografska izmjera je dio marinske geodezije i hidrografije. Dakle, u hidrografiji (batimetriji) predmet istraživanja je dno i njegov prikaz. Obično se prvo odredi horizontalna pozicija plovila, a zatim udaljenost između plovila i dna, odnosno dubina. Dubina je vertikalna udaljenost od trenutne vodne površine do dna. Dubine se mogu mjeriti direktno ili indirektno.Direktno mjerenje pomoću ručnog dubinomjera se više ne koristi. Indirektno mjerenje je mjerenje drugih fizikalnih veličina temeljem kojih se posredno određuje

dubina. U suvremenim hidrografskim mjerenjima dubina se određuje mjerenjem vremenskog razmaka između odaslanog zvučnog signala i prijama njegove jeke (echo) koja nastaje odbijanjem akustičkog signala od dna.

Echo sounder je uređaj koji određuje dubinu na osnovu emitiranog akustičkog impulsa sa emitera (transducera) koji dalje putuje kroz stupac vode, reflektira se od dno i vraća natrag na hidrofon. Dubina se računa iz izmjerenog vremena putovanja impulsa

gdje je czv brzina zvuka u vodi.

Očito je od velike važnosti poznavanje zakonitosti širenja i brzine zvuka kroz vodu, te je zbog toga potrebno izvršiti utvrđivanje stvarne brzine širenja zvuka kroz vodu postupkom kalibracije:

usporedbom dubine mjerene dubinomjerom s dubinom određenom na neovisan način (ručno).

Pri izmjeri je korišten visoko precizan ehosonder proizvođača STN ATLAS Marine Electronics, ATLAS DESO 14.

AT L A S D E S O 1 4 j e kompaktan, a njegova kontrola, odnosno upravljanje, izvodi se PCračunalom. Dizajniran je za precizna mjerenja dubina vode gdje je prostor ograničen, kao i za kontrolu sedimentiranja u bazenima luka ili kanala.

ATLAS DESO 14 je razvijen za mjerenja dubine voda od minimalno 50 cm do maksimalno 650 m (zavisno od odabrane frekvencije i transducera) u širokom spektru aplikacija: općenito u hidrografiji, vađenju mulja, sedimentacijskim studijama, studijama i istraživanju okoliša, inženjerskim radovima na vodi, kontroli

Kompletno mjerenje se može kontrolirati vanjskim računalom bez fizičkog kontakta s ehosounderom.

Kompaktna veličina i mala težina dozvoljavaju upotrebu ovog dubinomjera kao nezavisnog ehosoundera na vrlo malim mjernim čamcima, plovilima na daljinsko upravljanje i u potpuno integriranim sustavima na specijaliziranim plovilima.

Kombinacija GPS / ehosonder GPS-sustav koji daje visokotočnu poziciju u WGS 84 koordinatama kombinira se sa sustavom ultrazvučnog dubinomjera koji daje iznose dubine za odnosnu diskretnu točku. Ova dva sustava povezuju se na način da se diskretnoj točki na kojoj je izmjerena dubina pridodjeli pozicija dobivena metodom satelitskog pozicioniranja, konkretno GPS-RTK metodom koja je prikazana u prijašnjim poglavljima ovog članka.

GPS-antena postavljena je na nosač učvršćen na bočnu stranu broda kojim su izvedena hidrografska mjerenja po predodređenim putanjama. Na isti nosač postavljena je i sonda ultrazvučnog dubinomjera.

P o m a k ( o ff s e t ) i z m e đ u faznog centra GPS antene i sonde ehosoundera je određen odmah po uspostavi sustava, a bilo je tim lakše što nije bilo planarnih pomaka.

Sva mjerenja u realnom vremenu, budući se radilo o RTK metodi, korigirana su za vrijednost tog vertikalnog pomaka. Čamac sa sustavom GPS-RTK/dubinomjer plovi po linijama snimanja i u unaprijed određenim vremenskim intervalima registrira se horizontalna pozicija dobivena GPS-RTK metodom, dodjeljuju se dubine dobivene mjerenjem dubinomjerom za dobivenu točku.

Dakle, sustav omogućuje dobivanje prostornih podataka o poziciji GPS

Tehničke karakteristike dubinomjera ATLAS DESO 14: · jednokanalni dvofrekventni dubinomjer radne frekvencije 33 kHz ili 210 kHz · raspon mjerenih dubina 0,5 do 650 m, rezolucija 1 cm · preciznost mjerenja 7 cm na 33 kHz, 1 cm na 210 kHz · potpuna daljinska kontrola i postavljanje svih unutarnjih parametara · duljina impulsa 0,04ms do 0,1ms za 210 kHz · podešavanje brzine širenja zvuka od 1400m/s do 1600 m/s · napon od 18 do 32 V · radna temperatura od 0 do 50 °C · masa uređaja 10 kg

Kombinacija RTK-GPS/ehosonder na jezeru Novo Čiče: bazni prijamnik s radioodašiljačem (lijevo), pokretni prijamnik s ehosonderom na brodu (desno)

metodom kojima se za svaki trenutak opažanja pridružuje dubina dobivena ehosonderom za taj isti trenutak mjerenja. Oba uređaja su povezana sa PC-računalom u kojem se pomoću kontrolnog softvera sinkroniziraju podaci dobiveni pomoću oba sustava, odnosno usklađivanjem satova omogućuje integracija rezultata.

Princip mjerenja kombinacijom GPS/ehosonder.

Obrada podataka Kombinacijom mjerenja GPS-RTK i ehosoundera određeno je oko 35000 točaka dna jezera sa sve tri koordinate (dubinom i položajnim koordinatama). Zahvaljujući mreži homogenog polja stalnih geodetskih točaka koja je razvijena prije na području Grada Velike Gorice, određeni su parametri transformacije te su GPS koordinate u WGS84 sustavu transformirane u Gauss-Krügerove koordinate kako bi se spojile sa koordinatama točaka okolnog terena dobivenih digitalizacijom. Dakle, nakon transformacije WGS koordinata dobiveno je oko 50000 koordinata u Gauss-Krügerovu sustavu.

Trodimenzionalni prikaz jezera šljunčare Novo Čiče

Isječci iz animacije jezera šljunčare Novo Čiče.

Kako bi se dobili podaci (koordinate) potrebni za izradu digitalnog modela terena korištene su karte mjerila 1:5000, ekvidistancije slojnica 5 m.

Koordinate su pohranjene u posebnu tekstualnu datoteku i služile su kao ulazni podaci za računanje prostorne mreže (grid) tj. za postupak interpolacije, kojom se dobija gušća, pravilna prostorna mreža koordinata od kojih se tvori 3D model. Iterpolacija je obavljena

kriging metodom u programskom paketu Surfer 8. Kriging je geostatistička metoda interpolacije koja se pokazala vrlo korisnom i popularnom u raznim granama znanstvenih istraživanja. Ova metoda omogućuje dobivanje pravilne mreže točaka iz nepravilno raspoređenih ulaznih podataka (koordinata).

Kriging kao metoda interpolacije zadržava trendove koji su izraženi u ulaznim podacima tj. ne mijenja njihove vrijednosti kod postupka interpolacije već ih uzima kao fiksne.

Time predstavlja idealan izbor za interpolaciju ulaznih podataka koji su korišteni za tvorbu trodimenzionalnog geodetskog modela jezera Novo Čiče. Za dobivanje rezolucije interpolacije od 5 m potrebno je bilo postaviti prostornu mrežu od 518 x 635 točaka što čini ukupno 328930 interpolacijom dobivenih točaka s pripadnim X, Y, Z prostornim koordina-tama koje tvore trodimenzio-nalni geodetski model prikazan n a p r e t h o d noj stra nici .

Koristeći specijalizirani softver izrađena je trodimenzionalna

animacija koja je bila prezentirana na javnoj tribini u Gradu Velika Gorica povodom prezentacije projekta trodimenzionalnog snimka jezera šljunčare Novo Čiče (slika na prethodnoj stranici).

Zaključak

točnost moći će se koristiti u sljedeće svrhe: · kao geodetska podlo-ga za buduću sanaciju jezera u skladu s rudarskim projektom i drugom prostornom dokumentacijom, ·kao podloga za urbanističko projektiranje pri izradi detaljnog urbanističkog plana budućeg sportskorekreacijskog centra Novo Čiče, · za izračun i kontrolu dosad iskopanih količina i proračun rezervi šljunka ·kao primjer za edukaciju studenata Geodetskog fakulteta na kolegiju Pomorska geodezija.

Na kraju želimo naglasiti da je predmetni snimak izrađen u potpunoj suglasnosti s projektnim zadatkom, kao i da je geodetsko snimanje izvršeno s homogenog polja stalnih geodetskih točaka i na taj način snimak jezera se nalazi i u Hrvatskom državnom koordinatnom sustavu i u Europskom referentnom koordinatnom sustavu ETRS89.

Napredak tehnologije, prije svega pojava satelitskog sustava za pozicioniranje (GPS), omogućava višestruko veći broj daleko točnijih mjerenja u znatno kraćem vremenu. Ta je činjenica u potpunosti potvrđena i pri realizaciji terenskih radova na ovom projektu, gdje je kombinacija najsuvremenijih dvofrekventnih GPSprijamnika s visokopreciznim geodetskim ultrazvučnim dubinomjerom dala izuzetno detaljan i točan jedinstveni snimak dna jezera. Snimak pokazuje da je dno izuzetno neravno s naglim padovima dubina.

Na temelju dobivenih rezultata pouzdano je određen volumen jezera od dna do vodnog lica, te je izračunata površina vodnog lica Velikog jezera koja je 82,8 hektara. Predmetni snimak s P r e c i z n o m j e r e n j e d n a obzirom na njegovu visoku jezera šljunčare Novo Čiče.

Vidimo kako ležerno, skoro u bestežinskom stanju, geodetski stručnjaci mjere profile. Kako bi se lakše snašli u bespućima jezera vode detaljan zapisnik o svakoj mjerenoj točki, što se može vidjeti i na slici.

Napisali: Almin Đapo Ivan Medved

Galileo je doprinos Europe

sljedećoj generaciji globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS). Njegova svrha je da, kao satelitski navigacijski sustav pod civilnom kontrolom, omogući mnogo samostalniju Europu. Očekuje se da će Galileo stimulirati razvoj tehnologije, poboljšanje mobilnosti, sigurnosti i kvalitete života, te ujedno stimulirati ekonomski razvoj u područjima proizvodnje prijamnika i razvoja aplikacija.

Galileo je prije svega veliki izazov koji predstavlja ne samo ekonomski, već i politički, znanstveni i tehnološki cilj koji će pokazati zajedništvo i snagu Europe kao jedinstvene cjeline. On je najbolji primjer za sve što Europa može postići, a i prvi je na listi uspjeha jer je povećao sigurnost za Europljane i pomogao da se Europa brže ujedini i proširi svoje granice. U ožujku 2001. godine, predsjednik Europske vlade Romano Prodi je izjavio u Europskom parlamentu: “Galileo nudi alternativu kroz koju će Europa ostvariti samostalnost u satelitskoj navigaciji - u civilnoj, vojnoj i znanstvenoj domeni. Europa ne smije propustiti tu priliku.”

Dizajn Galileo sustava je dovršen. Trenutna faza razvoja i procjena valjanosti očekuje se do kraja 2003. godine, postavljanje satelita i testiranje u orbiti tijekom 2004. i 2005. i konačno, isporuka inicijalnih servisa tijekom 2006. godine.

Očekuje se da će EGNOS biti integriran u Galileo institucionalno, komercijalno i tehnološki.

Uloga koju satelitski sustavi imaju danas u našim životima primjetno će se povećati. Kako je danas teško zamisliti život bez organizacije u pogledu vremenske određenosti, tako se u budućnosti neće moći ništa b e z zn a n j a o svo m prezicnom položaju na Zemlji.

Krajem prošlog i početkom ovog stoljeća, europska ekonomija se oslanjala na tuđe navigacijske resurse, što je značilo ovisnost i osjetljivost obzirom na sigurnost. Bilo kakav neuspjeh GPS-a, čak i djelomičan, direktno bi značio za milijarde Europljana gubitak i potencijalnu životnu ugroženost.

Zahvaljujući Galileu, Europa ne samo da može osigurati ekonomski napredak bez straha od nekontrolirane opasnosti, već može omogućiti povećanu sigurnost za svoje građane kroz pouzdane usluge koje će taj sustav pružati. Kontrola nad satelitskim sustavom znači kontrolu nad mnogim industrijskim područjima koji su omogućeni zahvaljujući upravo tom satelitskom sustavu. Europska unija

jednostavno ne može sebi priuštiti nesudjelovanje u takvom projektu. Uvriježeno je mišljenje da kad se radi o projektima koji nude rješenja od globalne važnosti i promoviraju ideje koje su za dobrobit čovječanstva, kao što je Galileo, nema mjesta monopolu. Upravo iz razloga što Galileo nije u vlasništvu samo jedne države, ali i zbog toga što u projektu sudjeluju mnogi civilni i privatni sektori, zajamčen je kontinuitet, kvaliteta i održivost sustava.

European Space Agency Uspjeh ESA-e tijekom više od četvrt stoljeća promijenio je ulogu agencije. Kada je agencija nastala 1975. godine, trebalo je puno toga nadoknaditi. Pokušaj da se razvije lansirna raketa za Europu završio je neuspjehom. Europski znanstvenici su imali dobar multinacionalni program, ali su uglavnom ovisili o Amerikancima ili Rusima kod lansiranja svojih svemirskih eksperimenata ili manjih satelita. No, tijekom vremena odnos snaga se promijenio, tako da je danas slika ipak malo drukčija. Kroz ESA-ine programe za lansiranja,znanost, telekomunikacije, promatranje Zemlje i svemirski let sa

ljudskom posadom, Europa je demonstrirala veliku kompetentnost. Europske svemirske industrije već zapošljavaju 40,000 ljudi izravno i 250,000 indirektno, a ove brojke mogu samo rasti.

Europska svemirska agencija počela je sa radom radom 1975. godine.

Osmišljena je dvije godine ranije na sastanku ministara iz 10 europskih zemalja, kako bi kombinirala ciljeve bivše European Launcher Development Organisation i European Space Research Organisation (obje organizacije datiraju iz ranih 60-ih).

Danas ESA ima 15 zemalja članica u Europi, i Kanadu kao suradnika. Tijekom prvih 27 godina ESA je promijenila Europin status iz sporednog u glavnog igrača. Prekretnica je bila 1986. godina kada je ESAina svemirska letjelica Giotto, izgrađena od strane Europske industrije, noseći instrumente europskih znanstvenika i lansirana europskom raketom, posjetila Halleyev komet što je tada bio najsmjeliji pokušaj bilo koje svjetske svemirske agencije.

U osnivače ESA-e ubrajamo 10 najvećih zemalja zapadne Europe: Francusku, Njemačku, Italiju, Španjolsku i UK, zajedno sa Belgijom, Danskom, Nizozemskom, Švedskom i Švicarskom. Preostalih pet zemalja članica priključile su se kasnije: Irska, Austrija,

Norveška, Finska i Portugal, dok je Kanada zemlja suradnik. Većina zemalja članice su Europske unije, ali neke nisu. Isto tako, neke članice EU još nisu dio ESAe. Ta dva tijela su međusobno neovisna, ali zajedno surađuju kod unapređivanja svemirske politike za Europu.

Raznovrsnost ESA-inih zemalja članica ostaje izvor vitalnosti i svestranosti, jer svaka država donosi svoje znanstvene tradicije, tehnološke vještine, političke prioritete i kulturni stil.

Sjedište ESA-e je u Parizu gdje su smješteni direktori ESA-inih programa za znanost, aplikacije, promatranje Zemlje i lansiranja, kao i službenici odgovorni za strategiju, tehnološku politiku, financije i administraciju. Europska svemirska luka je u Kourou na Francuskoj Gvajani. Iako ju je sagradila Francuska svemirska agencija CNES, europska svemirska luka je znatno povećana pod ESA-inim sponzorstvom za lansiranja raketa Ariane. Kao optimalna lokacija za sigurna lansiranja preko Atlantskog oceana odabrana je sjeverna obala Južne Amerike da bi se iskoristila prednost Zemljine rotacije blizu ekvatora kako bi se omogućila 10% veća masa satelita u usporedbi s Američkom svemirskom lukom na Cape Canaveralu.

Zemaljske stanice su Salmijärvi u Švedskoj, Redu u Belgiji, Villafranca Del

razvila koriste se na komercijalnom tržištu za lansiranja, pogotovo za komunikacijske satelite, unatoč jakoj konkurenciji iz SAD-a, Rusije, Kine i Japana.

• Globalni standardi za sadašnju generaciju telekomunikacijskih satelita su bazirani na tehnikama koje je demonstrirala ESA i preko 50 telekom satelita su napravile Europske svemirske tvrtke.

letjeli u svemir Američkim Shuttle-om u 12 misija i nekoliko su puta boravili na ruskoj svemirskoj stanici Mir. Također su obavili 4 misije na internacionalnu svemirsku stanicu u kojoj ESA sudjeluje kao ravnopravni partner.

ESA ima dugogodišnje iskustvo razvoja i implementacije kompleksnih svemirskih sistema kao što su meteorološki ili komunikacijski

znanstvenicima koji planiraju opažanja. Glavna uloga stanice Kourou je komuniciranje sa satelitima nakon lansiranja.

ESA također ima na korištenje stanicu za praćenje u Perthu u Australiji, te pristup ostalim svjetskim stanicama ako to misije zahtijevaju. ESA je realizirala puno uspješnih projekata od svog osnutka.

Evo nekoliko najvažnijih: • Rakete Ariane koje je ESA

ESA predvodi svijet u praćenju ozonskih rupa, ledenih površina, oceanskih vjetrova i struja, i drugih “zdravstvenih provjera” za naš planet.

• Znanstvena svemirska letjelica, koju je ESA sagradila, preuzela je vodeću ulogu u proučavanju Sunca i njegovog utjecaja na Zemlju, istraživanju kometa, kartiranju zvijezda iz svemira i otkrivanju svemira pomoću infracrvenog svjetla ili X-zraka. ESA-ini astronauti su

sateliti. Tijekom 1994. godine, European Commission, European Organisation for the Safety of Air Navigation (Eurocontrol) i ESA su se zajedno obvezale tzv. tripartite ugovorom za pripremu prve generacije GNSS, poznatijeg kao EGNOS. Danas EGNOS razvijaju Europska i kanadska industrija pod ESA-inim rukovodstvom.

generalni direktor ESA-e. “Mi moramo biti dovoljno jaki da bi Europa bila u sobi kada se te odluke donesu.”

Castillo u Španjolskoj i Kourou na Francuskoj Gvajani. Smještena na velikoj geografskoj širini, stanica Salmijärvi radi sa ESA-inim satelitima koji se kreću u polarnim orbitama, dok se Redu bavi uglavnom telekomunikacijskim satelitima iznad ekvatora. Villafranca radi sa ESA-inim astronomskim satelitima (trenutno XMMNewton), ali i pruža smještaj

“Tijekom ovog stoljeća, ljudske vrste će donijeti veličanstvene odluke o korištenju svemira i cijelog Sunčevog sustava.” kaže Antonio Rodotŕ,

Konstelacija Galileo sateliti: • klasa srednje velikih satelita • masa 650 kg • proizvode 1500 W električne energije • predviđeni vijek trajanja je preko 20 godina • dvije vrste sata, dva rubidijumska i dva pasivna hidrogenska masera • sadržavat će procesor za signal u L-bandu, RF dio i laserski retro-reflektor da bi se omogućilo dvosmjerno putovanje zrake • Svaki MEO satelit će biti lansiran u orbitalni položaj malo drugačiji od nominalnog. To će donekle smanjiti potrebu za korekcijama orbita satelita od strane kontrolnih stanica Orbitalni parametri svakog satelita (visina, srednja anomalija, itd.) su precizno usklađeni u svrhu smanjenja satelitskih manevara potrebnih za održavanje konstelacije tijekom životnog vijeka satelita. Ovaj faktor povećava dostupnost servisa kao i uštedu goriva koja doprinosi smanjenu troškova lansiranja.

Geometrija satelita je dizajnirana za višestruko lansiranje satelita sa Ariane-om ili sličnom raketom, dok su manje rakete predviđene za zamjenu neispravnih satelita.

Moguće su dvije opcije za položaj satelita: 1.srednja Zemljina orbita (MEO-medium Earth orbit) 2.kombinacija srednje i geostacionarne Zemljine orbite (GEO–geostationary Earth orbit).

MEO konstelacija: -tri ravnine -inklinacija od 56° -30 jednoliko raspoređenih satelita (27 aktivnih i tri pričuvna), na visini od 23616km iznad Zemlje GEO konstelacija: Inklinacija od 53° kako bi se omogućila dostupnost usluge i na najvećim geografskim širinama, zadovoljavajući potrebe svih Europljana. To je razlika od ostalih navigacijskih sustava, koji su dizajnirani samo za vojne svrhe s pretpostavkom da će potreba za korištenjem u polarnim područjima biti vrlo mala

UPRAVLJAČKA STRUKTURA EC-ove studije o Galileu ukazuju na potrebu za upravljačkom strukturom SD. Galileo Service Developer (SD) je jedan entitet u procesu razvoja koji će predstavljati interese korisnika kroz taj proces. SD će biti integralni dio Galileo Operating Company kroz sve faze razvoja i postavljanja satelita, uz EC i ESA. On će postati operator, ostajući nakon što se druge tvrtke povuku. Na njemu leži odgovornost za razvijanje tržišta i isporuku servisa.

Servisi će biti omogućeni pomoću nekog PPP modela ili PFI koncesijskim ugovorom organizacije koja nadgleda projekt Galileo: Galileo Agency. Stoga, SD mora osigurati da razvijeni servisi potpuno odgovaraju zahtjevima korisnika. Da bi Galileo uspio, potrebe budućih kupaca/korisnika i konačnog operatora moraju definirati arhitekturu i dizajn servisa. Ovi dioničari moraju sudjelovati u rukovođenju i implementaciji programa. Vjerodostojnosti radi, SD mora imati iskustvo sa GNSS; mora se čvrsto obvezati javnom sektoru da će kompletirati program razvoja Galilea; i SD bi trebao biti potencijalni operator Galilea.

Ujedno bi trebao ponuditi

mnoštvo tehnologija i upravljačkih vještina. SD će vjerojatno biti konzorcij europskih kompanija predvođenih elektroničkom i servisnom tvrtkom kao što je Thales.

Na najvišoj razini, Galileo Agency (GA) će biti odgovorna za javne i internacionalne interese.

GA će preuzeti upravljanje Galileom, osiguravajući put do “Zajedničkog poduzeća”, čiji će glavni dioničari biti EC, ESA i SD. Ovaj entitet će dati kredibilitet Galileu, a njegov ustroj će privlačiti privatna ulaganja. Zajedničko poduzeće sastoji se od administrativnog odbora, izvršne uprave i direktora.

Administrativni odbor sastavljen je od predstavnika članova “Zajedničkog poduzeća”, organa koji donosi sve strateške odluke vezane uz programiranje i financiranje kao i odluke o primanju novih članova i to većinom od 75% glasova.

Izvršna uprava sastoji se od 3 osobe: predstavnik Europske komisije, predstavnik Europske svemirske agencije i predstavnik administrativnog odbora koji će biti iz privatnog sektora (jednom kada privatne tvrtke postanu

članovi). Izvršna uprava će biti odgovorna za proces razvoja, poslovni plan i privlačenje privatnih investicija. Ona ujedno štiti i komercijalne interese Galilea, djelujući kao posrednik između političkih struja. Izvršnoj upravi će pomagati direktor pri izvršavanju svih zadaća povjerenih od strane administrativnog odbora.

On je ujedno i legitimni predstavnik “Zajedničkog poduzeća”, te mu osigurava svakodnevno upravljanje.

Od faze procjenjivanja pa nadalje, ova tvrtka će preuzeti upravljačku ulogu, te postati Galileo Operating Company (GOC).

Od početka faze postavljanja satelita, SD efektivno postaje sve-privatni Galileo Operating Company (GOC) i obvezuje se na prihvaćanje svih rizika programa osim tržišnog rizika. Članovi konzorcija prihvaćaju tehnološke rizike, neuspjela lansiranja itd. U ovoj fazi SD ima ograničenu ulogu u aspektu industrijske arhitekture, jer je sustav do tada definiran i specifiran.

ESA će postavljati satelite, a SD postaje istoznačan sa GOC-om koji će nastaviti sa ulogom komercijalnog satelitskog operatora i tržišnog promotora Galilea koju je imao prije dok je SD sudjelovao u industrijskoj arhitekturi. GOC će održavati koncesijski ugovor s javnim sektorom, dok se EC i ESA pojavljuju samo u ulozi GA, nadzirući cijeli program.

Do kraja ove faze GOC će preuzeti ukupan trošak kroz dugove i pravne posljedice.

Jasno, SD konzorcij mora uključiti svemirske tvrtke.

Procijenjeno

je da će faza razvoja od 2001.-2006. godine koštati oko 1.4 mlrd. €. Privatni sektor će financirati 200 mil. €, dok će preostalih 1.2 mlrd. € EU i ESA financirati javnim fondovima. Suprotno tome, sljedeća faza postavljanja satelita od 2006.-2008. godine uglavnom će biti financirana privatno, pod odgovarajućim PPP modelom u iznosu od 2.1 mlrd. €, dok će EU i ESA financirati 600 mil. €. Zadnja faza operacije će se samostalno financirati od komercijalnih prihoda i servisnih ugovora.

No, ovdje je problem. Izgradnja i lansiranje svemirskog segmenta, te postavljanje zemaljske infrastrukture mora se unaprijed platiti, dok će komercijalni prihodi doći puno kasnije, i ne nužno onim tvrtkama i industrijskim sektorima koji su sudjelovali u postavljanju Galileo sustava. Ovo je dilema s kojom su svi suočeni. S jedne strane, europske vlade žele da se industrija jasno obveže i osigura svoj dio financiranja faze postavljanja satelita prije nego što odobre potrebne javne fondove. S druge strane, industrija ne želi ili ne može osigurati velike količine privatnog novca prije određenih radnji kao npr. lansiranje, jasna obveza javnih fondova, itd.

U kapitalizmu, privatne tvrtke ne mogu točno planirati za period veći od 3 ili 5 godina, a kamoli 20. Suprotno tome, vlade mogu

FINANCIJE

planirati i financirati na dulje vrijeme, ako imaju viziju i ako su voljne prihvatiti neki rizik.

Naravno, u demokraciji se vlade moraju suočiti s izborima svakih 4-5 godina.

Za period od 20 godina očekuje se dobitak uvećan za 4.6 puta od uloženog. Taj je odnos veći nego za bilo koji projekt infrastrukture u Europi.

Procijenjeni godišnji prihodi europske industrije od prodaje Galileovih proizvoda i servisa diljem svijeta rastu sa oko 500 mil. € 2008. godine do 2.6 mlrd. € 2017. godine. Širom svijeta prihodi rastu sa 1.5 mlrd. € na 7.6 mlrd. €. Procijenjena godišnja korist (definirana kao smanjenje troškova i/ili povećanje profita korištenjem GNSS aplikacija) satelitske navigacije za europske korisnike iznosi 15 mlrd. € 2008. godine, rastući na 53 mlrd. € 2017. godine.

Ove brojke uvelike nadmašuju iznos od 2-3 mlrd. € koliko je potrebno za dizajn, izradu i lansiranje potpuno operabilne Galileove konstelacije, uključujući procijenjene godišnje operativne troškove od 140-205 mil. €. Iz ovog se može zaključiti da je, s ekonomskog gledišta,

argument za implementiranje Galilea s ciljem smanjenja ovisnosti Europske ekonomije o GPS sustavu opravdan.

Ukupna procijenjena vrijednost tržišta europskog globalnog navigacijskog satelitskog sustava u razdoblju od 1998.-2007. godine iznosi 40 mlrd. €, distribuiranih u milijardama eura za sljedeće sektore: · zrakoplovstvo, 4.7 · obrana, 10.6 · mornarica, 0.4 · željeznički promet, 0.1 · cestovni promet, 17.7 · znanost/vrijeme, 0.5 · izmjera, 3.4 · ostalo (prvenstveno o p r e m a z a telekomunikacije i rekreaciju), 0.5.

Galileovi servisi će biti primarne komponente u budućim industrijama visoke tehnologije, obuhvaćajući nova tržišta i prilike. Sa državama kao što su Kina, Kanada, Ukrajina i Indija koje već izražavaju konkretan interes za Galileove proizvode i servise, sad je pravo vrijeme za ulaganje u ono što će nesumnjivo postati masovno svjetsko tržište.

MOGUĆNOSTI Od korisnih aplikacija koje će pružati Galileo, dobit će imati ne samo razvijene industrijske zemlje već i one u tranziciji. To uključuje infrastrukturu, management, agrikulturu i promet.

Bitno je naglasiti da vrijednost Galilea nije ograničena samo na ekonomiju i promet, jer će taj sustav biti ključni element u unapređivanju javnih službi.Osim primjene u spasilačkim službama i graničnim kontrolama, unaprijedit će se mnoge specijalizirane korisničke službe.

Primjerice, može biti vodič slijepim osobama i onima koji pate od ograničene mogućnosti kretanja, te osobama

Zahvaljujući ovom sustavu bit će moguće predvidjeti vrijeme putovanja u cestovnom i željezničkom prometu tako što će automatski upravljački sustavi reducirati prometne čepove i broj automobilskih nesreća. Uglavnom, predstavlja veliki izazov za Europu, u smislu ostvarivanja preduvjeta za povećanje sigurnosti, ekonomskog prosperiteta, napretka u industriji i općenito poboljšanje kvalitete življenja. Galileo Search and Rescue mission (SAR) omogućuje poboljšane usluge spašavanja zahvaljujući integraciji potrebnih službi u jedan sustav.

s gubitkom pamćenja ili pak, s druge strane, može pružiti pomoć u zaštiti sportskih entuzijasta poput penjača ili jedriličara. Taj raspon mogućih primjena neizmjerno je širok. Osim transporta, gdje će Galileo osigurati veću sigurnost i učinkovitost, napredna tehnološka obilježja će omogućiti njegovu primjenu u svim područima ekonomije. Integracija s drugim tehnologijama, poput telekomunikacija i ostalih navigacijskih sustava još će više povećati mogućnosti primjene Galilea.

Činjenice: · vrijeme putovanja će se smanjiti za 1525%, ovisno o ruti i sredstvu · povećat će se mogućnost preživljavanja u slučaju teških nesreća za 14%, a vrijeme potrebno da se pomogne vozaču će se smanjiti za 25% · Galileo će omogućiti više od 100 000 radnih mjesta i ugovora za opremu procijenjenih na približnu vrijednost od 9 mlrd. € po godini

Galileo i GPS Galileo

je sustav konkurentan GPS-u, a ujedno i usklađen s istim. Trenutno postoje takva dva sustava na svijetu. Jedan je američki (GPS), a drugi ruski (GLONASS). Oba su osmišljena kao prvenstveno vojni sustavi. Obzirom da GLONASS nije pokazao uspjeh u civilnoj primjeni, Galileo predstavlja pravu alternativu u trenutno monopolskoj situaciji koju ima američki GPS. Prednosti Galilea pred ostalim sustavima su slijedeće:  Galileo je osmišljen kao civilni sustav, a ujedno sa svim potrebnim mjerama zaštite  nudi mnoge usluge vezane za moderni poslovni svijet s odgovarajućom pouzdanošću podataka  tehnološki je osmišljen kao i GPS, te omogućuje dobivanje jednake, ako ne i veće točnosti zahvaljujući odabranoj konstelaciji satelita i Zemaljskih kontrolnih stanica  vrlo je važna činjenica da će se moći opažati i na područjima velikih geografskih širina, u urbanim sredinama i zatvorenim prostorima jer dizajn i konstrukcija Galileo signala to omogućuje  local element preusmjerava signal na zadnjih nekoliko godina povremeno bili nedostupni iz planiranih ili neplaniranih razloga, a ponekad i bez najave  način na koji Galileo nadopunjuje GPS je vrlo koristan jer predstavlja Europu SAD-u kao ravnopravnog partnera. manje dostupna područja. Taj se element sastoji od novih terestričkih mreža ili se oslanja na postojeće telekom (ili druge) mreže. Jedno od poboljšanja je to što je omogućena dostupnost signala u urbanim područjima, tunelima, zgradama i sl. zbog čega se moralo povezati sustav sa spomenutim lokalnim elementima.

Taj je segment projekta financiran iz mnogih privatnih izvora i osigurava pokrivenost na raznim lokacijama.

Galileo je kreiran

tako da će se prijamnik moći koristiti u svrhu pozicioniranja ili u kombinaciji sa komunikacijskim sredstvima kao što su GSM, GPRS, te UMTS.  predstavlja pravu javnu, odnosno civilnu službu i kao takav jamči kontinuitet za određene aplikacije, za razliku od GPS signala koji su u  zadnjih nekoliko godina povremeno bili nedostupni iz planiranih ili neplaniranih razloga, a ponekad i bez najave  način na koji Galileo nadopunjuje GPS je vrlo koristan jer predstavlja Europu SAD-u kao ravnopravnog partnera.

Budućnost GNSS-a: Galileo + GPS U svrhu pružanja točnijih i pouzdanijih informacija korisnicima diljem svijeta, European Commission i ESA pridaju veliku važnost komplementarnosti i ujedno interoperabilnoj vezi između dvaju sustava. Od 2004.g. usluge EGNOS-a će biti dostupne. Četiri godine kasnije, uključenjem Galilea u GNSS (Global Navigation Satellite System) njegova infrastruktura će se udvostručiti.

Galileo sustav bit će u potpunosti kompatibilan sa postojećim američkim GPS sustavom. Poboljšanje kvalitete usluga, te povećanje broja potencijalnih

korisnika i primjena će se ostvariti tako što će biti dostupne dvije ili više konstelacije i više nego dvostruki broj satelita na nebu.

Integritet i servisne garancije su vjerojatno najvažnija poboljšanja koja Galileo sustav može omogućiti, osobito kada su u pitanju strateški aspekti i sigurnost. Postojanje dvaju satelitskih navigacijskih sustava je prednost za korisnike jer će moći koristiti isti prijamnik za primanje i GPS i Galileo signala.

Dodatan trošak za integriranje oba sustava u GPS ili Galileo prijamnik vjerojatno će biti manji od 5% od ukupne cijene.

Ovo predstavlja neznatan iznos u usporedbi sa znatnim tehnološkim, stoga i tržišnim prednostima koje ovaj integrirani sustav nudi.

Galileo je osmišljen tako da će korisnicima pružati prednosti obaju sustava, što znači povećanje dostupnosti signala u urbanim područjima.

U tako zahtjevnim uvjetima kombinacija Galileo+GPS rezultira dostupnošću signala preko 95%, što nikad ne bi bilo ostvarivo

Kratice EC – European Community EGNOS – European Geostationary Navigation

Overlay Service ESA – European Space Agency GA – Galileo Agency GCS – Ground Control System GEO – Geostationary Earth Orbit GLONASS – Global Orbiting Navigation Satellite Service GNSS – Global Navigation Satellite System GOC – Galileo Operating Company GPS – Global Positioning System GST – Galileo System Time IAT – International Atomic Time MEO – Medium Earth Orbit NSCC – Navigation System Control Centre PFI – Public Finance Investment PPP – Public Private Partnership PTS – Precision Timing Station SAR – Search and Rescue SAS – Safety Access Service SD – Service Developer UTC – Coordinated Universal Time

Zahvaljujemo prof. dr. sc. Željku Bačiću i asistentu mr.sc. Danku Markovinoviću na ustupljenim materijalima.

Literatura: časopis “Galileo’s world” ljeto, jesen i zima 2000, ljeto i jesen 2001. url: www.esa.int www.europa.eu.int i još mnoge druge

Napisali: Duško Romac Petra Vučica

S obzirom da je globalni civilni satelitski navigacijski sustav nazvan po Galileu, čini se primjerenim spomenuti neke činjenice o slavnom znanstveniku i njegovim aktivnostima.

Galileo je rođen u Pisi, u Italiji, 1564. godine. Postao je profesor matematike na Sveučilištu u Pisi 1589. godine. Nakon tri godine, njegova argumentiranost, nekonformističke navike i zanimljiva predavanja privukla su mnoge studente, ali postaje nepopularan među kolegama. Zato se povukao u Padovu, liberalniji grad, gdje je imao istovrstan profesorski položaj na sveučilištu do 1610. godine.

Njegova najpoznatija postignuća spadaju u mehaniku i astronomiju. Istraživao je zakone padajućih tijela i odbacio rasprostranjenu zabludu da je brzina tijela u padu proporcionalna njegovoj težini.

(Ipak, način na koji je to dokazao bacivši dvije topovske kugle sa kosog tornja u Pisi je vjerojatno samo legenda.)

Saznavši za izum teleskopa u Nizozemskoj, Galileo je napravio svoj teleskop 1609. godine i počeo proučavati Sunčeve pjege i gibanje planeta. Na ovaj način pronašao je uvjerljiv dokaz da se Zemlja okreće oko Sunca, teoriju koju je razvio Kopernik 50 godina ranije. U to vrijeme, Katolička crkva je kažnjavala smrću one koji su podržavali ovu teoriju. Kada su Galileova uvjerenja postala javna, bio je prijavljen Inkviziciji i suđeno mu je od 1615.-1616. godine. Zabranjeno mu je otvoreno raditi na Kopernikovoj teoriji. Ipak, 1630. godine objavio je argumente u korist Kopernika i opet mu je suđeno 1633. godine. Ovoga puta sud za krivovjerje ga prisiljava da se odrekne svoje teorije. Izreka “E pur si mouve” (ipak se kreće) koju je promrmljao na izlasku iz sudnice je vjerojatno još jedan mit, jer ne bi preživio takvo deklariranje. Sud za krivovjerje ga osuđuje na kućni pritvor u njegovoj vili blizu Firenze, gdje mu se zdravlje pogoršalo. Oslijepio je 1637. godine i to zbog učestalog opažanja Sunca, a umro je 1642. godine. Zbog svoje heretičke mrlje nije smio biti pokopan u posvećenu zemlju.

Galileova karijera označava pravi početak prirodne znanosti, kombinirajući matematičke teorije i fizičke pokuse. Prije Galilea, većina znanstvenika je smatrala eksperimentiranje nevažnim, vjerujući da umanjuje ljepotu čistog zaključivanja. Ali, Galileo je opisao svoje pokuse i svoj način razmišljanja tako jasno i uvjerljivo, da je učinio eksperimentiranje modernim u znanstvenoj zajednici.

SIR GEORGE EVEREST M ožda

ne najveća u svemiru, ali najveća na našem planetu, planina koja već stoljećima oduzima dah stotinama ljudi, planina koja odiše ljepotom, veličanstvenošću i veličinom. Mount Everest je poznat svima, ali što je s osobom po kojoj je dobio ime?

George Everest je čovjek koji je uložio beskrajan trud da bi u nekoliko desetljeća uspostavio triangulaciju preko cijelog područja Indije. Geodet, astronom, lingvist, međutim, njegova najveća strast bila je geodezija i određivanje veličine i oblika Zemlje.

George Everest rođen je 4. lipnja 1790. godine u Gwerndaleu. Nakon škole u Marlowu, nastavlja školovanje na vojnoj akademiji u Woolwichu, gdje privlači pažnju profesora matematike i nakon što dobro prolazi na njegovim ispitima dobiva dopuštenje da može stupiti u vojnu službu prije navršenih potrebnih godina. 1806. odlazi u Indiju kao kadet u bengalsku artiljeriju.

Nakon obavljanja različitih tehničkih poslova diljem Indije, 1818. godine postaje pomoćnik Williama Lambtona.

Veliko trigonometrijsko mjerenje Indije započelo je u Cape Comorinu, 1806. godine, pod vodstvom Williama Lambtona, te je ukupno prijeđeno preko 2400 km sjeverno prema Himalajama. Nakon što je Everst “naslijedio” poziciju 1823., dobio je i svu Lambtonovu opremu za izmjeru, koja se sastojala od 36” teodolita, Raimsdenovog zenit-sektora, 30m čeličnog lanca i kronometra (precizni sat). Teodolit koji je težio preko pola tone, bio je oštećen u dvije nezgode i trebao je popravak. Vijak mikrometra zenitsektora je bio istrošen, a čelični lanac nije bio kalibriran preko 25 godina.

Stvari su se zakomplicirale Everestovom bolešću, koja je bila toliko opasna da se on više nije mogao brinuti o izmjeri, pa je posao prekinut. U prosincu 1825.godine Everest se vratio u Englesku, ponijevši sa sobom opažanja i matematička računanja luka merdijana.

Sljedećih pet godina radio je na obradi podataka izvršene izmjere između paralela 18°03’ i 24°07’.

Također je iskoristio svoje vrijeme i

u radionici Troughton & Simms dao izraditi novi 36” teodolit, s

poboljšanjima, zenit-sektor i šest novih manjih teodolita. Everest je napravio obrazac u kojem su se evidentirali popravci i zamjene instrumenata korištenih tijekom izmjere. Taj obrazac je ukazao da bi najjeftinije i najbolje rješenje problema vezanih za instrumente bilo postojanje laboratorija u Indiji, u kojem bi se obavljale potrebne kalibracije i popravci.

Njegov prijedlog je prihvaćen, a i Hanry Barrow je predložen za taj posao, tako da je nakon povratka u Indiju Barrow popravio 36” teodolit.

U lipnju 1830. godine, George Everest se vratio u Indiju kao nadgledatelj Velike trigonometrijske izmjere. Tijekom prve godine proveo je malo vremena na terenu.

liniju kod Dehra Duna sa baznom linijom kod Sironja, duljine preko 644 km, koristeći triangulacijsku mrežu. Napravio je to preko beskrajne ravnice, što je zahtijevalo konstrukcije zidanih tornjeva koje je dizajnirao sam Everest, a mnogi od njih su i preko 15 m visoki. Na njih su postavljani 36” teodoliti pomoću kojih je opažao i zapisivao mjerenja. Po danu, su uređaji za signalizaciju bili smješteni na udaljenim točkama, reflektirajući zrake Sunca prema tornjevima. Ako su meteorološki uvjeti bili nepovoljni pri mjerenju, ono bi se obavljalo po noći, koristeći i n d i j s k e reflektore koji su se mogli vidjeti i sa 45 kilometara, p o n e k a d koristeći kružna plava svjetla čija je vidljivost bila oko 80 km.

Prijevoz ljudi i opreme sastojao se od 4 slona koja su bila namijenjena promatarčima, iza njih je išlo 30 konja sa vojnicima, 42 deve s namirnicama i opremom, te 700 seljaka koji su putovali pješke. Napredak je išao polako: do svibnja 1836. godine pola klanca između Sironja i Dehra Duna je bilo izmjereno, a ostatak je izmjeren sljedeće sezone.

Nakon toga, Everest se posvetio astronomskim mjerenjima luka merdijana kod Kalianapura (24°07’). Na žalost, bolest ga je prevladala u obavljanju tog zadatka, pa je posao dovršio Andrew Waugh, s tim da je ponovno izmjerio baznu liniju Bidara.

Dvadesettri godine su prošle nakon što je Everest prvi put započeo raditi na izmjeri luka merdijana, prije povratka u Englesku i njegovog umirovljenja potrebne su mu još dvije godine da bi obradio mjerenja.

Prvo nadzornik velike izmjere Indije, a onda i glavni mjernik bio je potpuno predan svom poslu. Od 1830. do 1843. bio je glavni nadzornik Velike izmjere Indije, no međutim iako je 1843. umirovljen, nastavio je marljivo sa istraživanjem. Ostatak života proveo je u Engleskoj, gdje je postao član Kraljevskog društva (Royal Society) i aktivni član nekoliko drugih znanstvenih udruga.

1848. godine dobio je odlikovanje Kraljevskog astronomskog društva (Royal Astronomical Society). 1861. primio je odlikovanje viteškog staleža, 1862. postao je podpresjednik Kraljevskog zemljopisnog društva (Royal Geographical Society). Nakon svog bogato ispunjenog života i mnogo uspjeha kojih je postigao u svojih 76 godina, umro je 1. prosinca 1866.

Napravio je mnoga poboljšanja u mjernoj opremi, u principu mjernja i matematici, prvenstveno da bi smanjio probleme prilikom Velike izmjere Indije.

Everest je nadgledao izgradnju teodolita koji je težio pola tone i za kojeg je bilo potrebno oko 15 ljudi da bi ga pomaknulo s jedne točke na drugu. Za razliku od njihovog mukotrpnog posla mi danas možemo uživati u raznim pogodnostima suvremene geodetske, pa tako i GPS-a, čiji prijamnik sami možemo prenjeti s jedne na drugu točku, dok nam u pozadini stoji parkiran Land Rover.

Prije dvjesto godina, 10. travnja 1802. godine britanski mjernik William Lambton započeo je vrlo ambicioznu, zahtijevnu i matematički točnu znanstvenu odiseju na planini St. Thomas u Madrasu (danas Chennai), koju je 1823. godine preuzeo George Everest. Nije pozato da li je George Everest ikad vidio veliku planinu – Mt Everest, koja nosi njegovo ime, ali njegova triangulacijska mreža poslužila je Andrew Waugh za određivanje vrha. Nakon što ga je otkrio, Waugh je napisao: “...ovdje je planina, najvjerojatnije, najveća u svijetu bez ijednog lokalnog imena, kojeg sam ja mogao otkriti...” pa je predložio “...zauvijek, na uspomenu na tog slavnog stručnjaka zvat će se Everest.“

Starost Mt Everesta: Procjenjuje se oko 60 milijuna godina Visina: 8850 m (Himalaje rastu 5 mm godišnje, zbog konstantnog pomicanja Indijske ploče sjeverno 2 cm godišnje) Poznata imena Mt Everesta: U Nepalu Sagarmatha, u Tibetu Chomolungma. Englezi su joj 1865. godine dali ime Everast, a do tada je bola poznata kao Vrh XV. Smještaj: Nalazi se na granici Nepala i kineske autonomne regije Tibet Prvi uspon: Osvojen je 29. svibnja 1953. godine nakon mnogo neuspijelih pokušaja, od strane Sir Edmunda Hillariya i nepalskog Sherpe Norgaya Tenzinga.

Prvi samostalni uspon: 20. kolovoza 1980. godine Talijan Reinhold Messner Prvi uspon žene: 29. rujna 1988. godine Japanka Juniko Tabei Najmlaða osoba: 22. svibnja 2001. godine Temba Tsheri koji je imao samo 15 godina Osobe sa najviše uspona: Appa Sherpa 11 puta, Ang Rita Sherpa, Babu Chiri Sherpa Prvo skijaško spuštanje: 10. srpnja 2000. godine Slovenac Davo Karničar Najduži ostanak na vrhu: Sherpa Babu Chiri ostao je na vrhu punih 21 sat i 30 minuta Najveci tim: 1975. godine kineska grupa sa 410 članova Najbrže spuštanje: 1988. godine Francuz Jean-Marc Boivin spustio se za 11 minuta uz pomoć paraglaidinga Hrvat na everestu: Prvi i za sada jedini Hrvat koji je osvijio vrh Everesta je Stipe Božić. Prvi put 1979. godine s Ang Phuom i Stanom Belakom, pri čemu je Ang Phu poginuo. Drugi put 1989. godine s Dimitrom Ilijevskim i Sherpama Sonamom i Ajivom. Nestao je Dimitar Ilijevski. Treći pokušaj bio je 1996. godine kada je došao do visine od 7000m.

Napisala: Nina Milošević

IZRADA ELABORATA ETAŽIRANJA – POSAO GEODETA

1. UVOD

Pojam etažnog vlasništva egzistira već četrdeset godina. Zakonom o državnoj izmeri i katastru nekretnina (NN 128/99) obuhvaćena je i izmjera dijelova zgrada u cilju stvaranja katastarske podloge za upis etažnog vlasništva u zemljišne knjige. Na taj bi način trebalo stvoriti evidenciju etažnog vlasništva u okviru geodetskog sustava. No, na žalost, taj se dio zakona još ne izvršava.

Pravno gledano, etažno vlasništvo uređuje zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96). Da bi se steklo vlasništvo posebnih dijelova nekretnine (etažno vlasništvo) treba izraditi elaborat etažiranja.

Postavlja se pitanje, je li to posao kojeg mogu izvoditi geodeti. Naime, sve donedavno smatralo se da je to isključivo posao arhitekata.

I zaista, prema zakonu o gradnji (NN 52/99 i 75/99) sastavni dio glavnog projekta je i plan posebnih dijelova zgrade (projekt etažiranja), koji prema Zakonu o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (NN 47/98) obavlja isključivo ovlašteni arhitekt. Drugim riječima, to znači da pri gradnji novog stambenog objekta etažiranje izvodi ovlašteni arhitekt, dok je kod starijih stambenih objekata, koji nisu etažirani, sukladno Zakonu o vlasništvu, potrebno izraditi plan etažne diobe (elaborat etažiranja), koji mogu izvoditi geodetski stručnjaci – ovlašteni inženjeri geodezije.

2. UVJET ZA UPIS DIJELOVA ZGRADE U ZEMLJIŠNU KNJIGU Vlasništvo na određenom posebnom dijelu nekretnine (etažno vlasništvo) ostvaruje se upisom u zemljišnu knjigu. Da bi se vlasništvo na tim dijelovima moglo upisati, oni moraju činiti samostalne uporabne cjeline. To dakle, nisu jedine već samo samostalne cjeline prikladne za ostvarivanje suvlasničkog prava.

Etažno vlasništvo se može protezati i na balkone, terase, podrume i tavanske prostore, pod uvjetom da služe isključivo jednom posebnom dijelu i ako su jasno razgraničene od ostalih dijelova nekretnine.

Predmetom etažnog vlasništva ne mogu biti zajednički dijelovi nekretnine, kao što su npr. zemljište na kojem je zgrada izgrađena, temelji, glavni zidovi, stubišta, hodnici, krov i zajedničke prostorije.

Etažno vlasništvo se ostvaruje upisom u zemljišnu knjigu pod pretpostavkom da je zgrada izgrađena i da zajedno sa zemljištem čini pravno ali i fizičko jedinstvo.

Upis se vrši na zahtjev: a)

svih suvlasnika nekretnine temeljem njihove suglasne odluke

b) jednog suvlasnika nekretnine koji ima odgovarajući suvlasnički dio c) više suvlasnika koji zajedno (ukupno) imaju odgovarajući suvlasnički dio d) zajedničara koji u svom vlasništvu imaju odgovarajući suvlasnički dio

e) vlasnika zemljišta sa zgradom kad dijele nekretninu na odgovarajuće suvlasničke dijelove.

Prema tome, zahtjevu pod a) za upis etažnog vlasništva u zemljišnu knjigu potrebno je priložiti suglasnost u pismenom obliku svih suvlasnika nekretnine, pod b), c), d) pravomoćnu odluku suda o korisnim vrijednostima te pod e) izjavu u kojoj vlasnik izjavljuje da svoje vlasništvo dijeli na suvlasničke dijelove i s njima povezuje vlasništvo pojedinih posebnih dijelova nekretnine.

Osim toga zahtjevu za upis etažnog vlasništva treba priložiti potvrdu nadležnog tijela državne uprave da se radi o samostalnim uporabnim cijelinama.

3. USTROJ I VOĐENJE KNJIGE POLOŽENIH UGOVORA Ustroj i vođenje knjige položenih ugovora je definiran pravilnikom kojim se uređuje postupak polaganja ugovora o kupoprodaji stana u slučajevima da nekretnina nije upisana u zemljišne knjige. Ova knjiga sastavljena je od glavne knjige i zbirke isprava te pomoćnih knjiga. Glavnu knjigu čine podulošci.

Za svaki stan vodi se poseban poduložak sastavljen od popisnog, vlasničkog i teretnog lista. Oznaka i opis stana navode se u popisnom listu na način da se najprije upisuje zgrada u kojoj se nalazi stan koji je predmet upisa s naznakom ulice i kućnog broja te zemljišno-knjižne ili katastarske čestice na kojoj se zgrada nalazi, a zatim stan s navođenjem položaja u zgradi, površine stana te broja i namjene prostorija.

Međutim, prema Zemljišno-knjižnom poslovniku (NN 81/97) od njegovog stupanja na snagu (20.08.1997.) knjiga položenih ugovora osnovana prema Pravilniku o utvrđivanju i vođenju knjige položenih ugovora dio je zemljišne knjige koja se vodi za katastarsku općinu u kojoj se vodi knjiga položenih ugovora.

4. IZRADA ELABORATA ETAŽIRANJA Izgled Elaborata etažiranja odnosno plana etažne diobe koji se izrađuje u svrhu uknjižbe etažnog vlasništva se u praksi dosta razlikuje, što ukazuje na nedostatke jedinstvenih tehničkih normi, odnosno pravilnika koji bi to pitanje regulirao. No, u

pravilu on se sastoji od pisanog dijela i grafičkog priloga. a) Pisani dio - vrsta i adresa zgrade koja je predmet zemljišno-knjižne diobe - katastarska čestica na kojoj je zgrada izgrađena - građevinski elementi zgrade (temelji, zidovi, stropovi i dr.)

- raspored zgrade na etažne jedinice (stanovi, poslovni prostori i dr.)

- raspored zajedničkih prostora zgrade - površine etažnih jedinica i njihovih sporednih dijelova (otvorenih balkona, terasa, spremišta i dr.)

- vrsta i površine pojednih prostorija u etažnoj jedninici (sobe, kuhinje, hodnici i dr.)

- površine zajedničkih prostora - prostorni sadržaj etažnih jedinica i zajedničkih prostora u zgradi (na etaži) - podatke o vlasnicima etažnih jednica - izračuni površina odnosu korisne površine posebnih dijelova prema ukupnoj korisnnoj površini zgrade. b) Grafički dio - tlocrti pojedinih etaža zgrada (prizemlja, kata i dr.)

- tlocrti etažnih jedinica (stanova, poslovnih prostora i dr.)

- tlocrti pojedinih prostorija u etažnim jedinicama (soba i drugih prostorija) - tlocrti pojedinih zajedničkih prostora - dimenzije svake pojedine prostorije, te širinu zida koji ih omeđuje - površine pojedinih prostorija - crteži otvora na zidovima (vrata sa smijerom otvaranja, prozori) - oznake dijelova zgrada (brojevi, slova, boje i šrafure) - crteži presjeka i pročelja zgrade - tlocrti dijelova zemljišta koji pripadaju etažnim jedinicama - opis namjene pojedinih prostorija - oznake mjerila tlocrta - oznake smjera sjever-jug.

U elaborat etažiranja obično su priloženi: - kopija katastarskog plana katastarske čestice s ucrtanom zgradom) -

izvadak iz zemljišne knjige potvrda upravnog tijela nadležnog za graditeljstvo da etažne jedinice na kojima se želi uknjižiti vlasništvo predstavljaju samostalne uporabne cjeline pisana suglasnost svih suvlasnika u postupku etažiranja.

Na kraju se može konstatirati da je najjednostavniji primjer diobe podjela na dva posebna dijela građevine, gdje je građevina upisana u zemljišnu knjigu, a vlasnički odnosi (odnosno suvlasnički odnosi) riješeni, no postupak rada je potpuno isti i za veće građevine s više etažnih jedinica.

5. ZAKLJUČAK U postupku izrade elaborata etažiranja prisutan je problem neujednačenosti. To je posljedica činjenice da za izradu predmetnih elaborata nema utvrđenih tehničkih normi odnosno pravilnika. Stoga se u praksi izgled elaborata dosta razlikuje, no u ovom radu su ipak prikazani osnovni dijelovi elaborata koji svaki elaborat etažiranja mora sadržavati.

Iz svega navedenog je vidljivo da se nameće potreba definiranja normi odnosno pravilnika o izgledu i načinu izrade elaborata etažiranja. Također je za geodetsku struku iznimno važno definiranje ovlaštenja za izradu elaborata. U tom smislu bit će potrebno potaknuti izmjenu zemljišno-knjižnih i katastarskih propisa, a prvenstveno Zakona o zemljišnim knjigama (NN 91/96). Važnu ulogu u tim nastojanjima morat će odigrati i geodetska struka, posebice kroz Hrvatsku komoru arhitekata i inženjera u graditeljstvu – Razred ovlaštenih inženjera geodezije.

LITERATURA

1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/ 96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01) 2. Zakon o zemljišnim knjigama (NN, br. 91/96, 137/99 i 114/ 01) 3.

Pravilnik o ustroju i vođenju knjige položenih ugovora (NN, br. 42/91) 4.

Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišno-knjižnim odjelima sudova (Zemljišno-knjižni poslovnik – NN, br.81/97) 5. Zakon o vlasništvu na dijelovima zgrada (NN, br. 52/73) 6. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN, br. 128/ 99) 7.

Pravilnik o katastru zemljišta (NN, br. 28/00) 8.

Kodeks strukovne etike hrvatskih arhitekata i inženjera u graditeljstvu (NN, br. 40/99) 9.

Zakon o gradnji (NN, br. 52/99)

Napisao: Davor Bubalo inž. geod.

O prijedlogu nove službene kartografske projekcije za Hrvatsku Napisao: prof.dr.Miljenko Lapaine

Uvod God. 1924. u tadašnjoj Jugoslaviji kao službena kartografska projekcija prihvaćena je Gauß-Krügerova konformna poprečna cilindrična projekcija trostupanjskih meridijanskih zona Besselova elipsoida. Počevši od Greenwicha bivša Jugoslavija bila je obuhvaćena 5., 6. i 7. zonom s meridijanima kojima odgovara 15°, 18°, odnosno 21° istočne geografske duljine kao srednjim meridijanima. Linearno mjerilo uzduž srednjeg meridijana svake zone m0 iznosi 0,9999. Hrvatska je naslijedila opisano stanje.

Lapaine i Tutić (1999) objasnili su važnost pitanja službene kartografske projekcije. Ovdje ćemo to još malo protumačiti. U tijeku je promjena službenoga hrvatskoga geodetskog datuma, tj. promjena osnovnih parametara koji zajedno služe kao temelj za definiranje drugih parametara u hrvatskoj geodeziji. Pritom se prvenstveno misli na parametre koji opisuju odnos ishodišta i orijentaciju osi koordinatnog sustava s obzirom na Zemlju. Dosadašnji lokalni geodetski datum zamjenjuje se s drugim, globalnim. Zbog toga će se sve službene koordinate, htjeli mi to ili ne, morati promijeniti. Sad se prirodno postavlja pitanje: kad već moramo promijeniti koordinate svih točaka, možemo li još nešto promijeniti da si u budućnosti olakšamo rad.

Odgovor na to pitanje je pozitivan. Možemo promijeniti službenu kartografsku projekciju koja je izabrana prije osamdesetak godina kad je odlučujući čimbenik za donošenje odluke o izboru projekcije bio opseg potrebnih računanja.

Prisjetimo se da u to doba nije bilo ni računala ni džepnih kalkulatora, već su se sva računanja obavljala uz pomoć logaritamskih tablica s velikim brojem decimala. U današnje vrijeme tablice i razne mehaničke sprave za računanje našle su svoje mjesto u muzejima. Zahvaljujući osobnim računalima problem složenih i opsežnih računanja nije više toliko izražen kao nekada.

Nekoliko zbrajanja ili množenja više uopće nas ne zabrinjava.

To su osnovna razmišljanja iz kojih je proizašao prijedlog o novoj službenoj kartografskoj projekciji

za Hrvatsku (Lapaine, 2000). Prema tom prijedlogu za topografsko-katastarske karte itopografske karte krupnijih mjerila (do mjerila 1:300 000) upotrebljavat će se i dalje GaußKrügerova projekcija, ali ne više Besselova elipsoida, nego najvjerojatnije elipsoida GRS80 (Moritz, 1988), što je u skladu s Bašićevom studijom (2000). Razlika prema dosadašnjem stanju je još u tome što bi čitava Hrvatska bila jedinstveno područje (jedna zona) sa srednjim meridijanom kojem odgovara 16°30’ geografske duljine. Lokalno linearno mjerilo uzduž srednjeg meridijana m0 ostaje isto i iznosi 0,9999.

S obzirom na to da će u novoj projekciji deformacije na zapadnim i istočnim područjima države biti znatno veće nego do sada, postavlja se pitanje načina računanja koordinata i površina.

Transformacija koordinata između stare Gauß-Krügerove projekcije u novu projekciju Za transformaciju koordinata iz stare GaußKrügerove projekcije u novu potrebno je sljedeće: 1. riješiti obrnuti kartografski zadatak u staroj projekciji, tj. iz zadanih pravokutnih koordinata izračunati pripadne geografske koordinate na Besselovu elipsoidu.

2. iz geografskih koordinata na Besselovu elipsoidu izračunati odgovarajuće geografske koordinate na elipsoidu GRS80 3. riješiti izravni kartografski zadatak u novoj projekciji, tj. iz geografskih koordinata na elipsoidu GRS80 izračunati odgovarajuće pravokutne u ravnini projekcije.

Jasno je da će se navedena računanja u današnje vrijeme računati odgovarajućim računalom i programom. Transformaciju koordinata iz nove u staru Gauß-Krügerovu projekciju provodimo obrnutim redoslijedom.

Računanje u novoj Gauß-Krügerovoj projekciji Stara Gauß-Krügerova projekcija definirana je tako da se na cijelom području zadaci u katastru mogu rješavati kao u ravnini. To je omogućeno time što projekcija na području Republike Hrvatske ne uvodi veću linearnu deformaciju od 1 dm na 1 km. No, zbog tog uvjeta nije bilo moguće cijelo područje Hrvatske preslikati u jedinstveni koordinatni sustav. Tako imamo dva koordinatna sustava (zone).

Nova projekcija ima jedinstveni koordinatni sustav za čitavo područje Hrvatske, ali zato u nekim područjima (udaljenima više od oko 127 km od srednjeg meridijana) dolazi do deformacija koje su veće od 1 dm na 1 km (sl.

1). Zbog toga se računanja u katastru u raznim zadacima parcelacije i njima sličnima mogu računati na jedan od sljedeća dva načina.

Prvi je način da se na koordinate zadanih točaka (u novoj projekciji) primijeni odgovarajuća korekcija u mjerilu (redukcija različita od što se svodi na množenje određenim koeficijentom, mjerenja se ostave kakva jesu i zadatak se dalje računa kao i prije. Na kraju se

dobivene koordinate pomnože s recipročnom vrijednosti početnog koeficijenta i na taj način dobiju definitivne ili službene koordinate točaka u novoj projekciji.

Drugi način je da se koordinate zadanih točaka (u novoj projekciji) ne mijenjaju, mjerenja dužina pomnože se s određenim koeficijentom, i dalje računamo kao i do sada. Rezultirajuće koordinate su već izračunane korektno u novoj projekciji.

Koji od ta dva načina je optimalniji ovisi o karakteru postavljenog zadatka. No oba će pristupa dati jednak i ispravan rezultat.

Napomenimo još sljedeće. Sve koordinate izražene u novoj projekciji pomnožene su faktorom m0=0,9999. To znači da je srednji meridijan time skraćen za 1 dm po 1 km.

Linearno mjerilo se povećava s udaljenosti od srednjeg meridijana i na oko 90 km iznosi 1, tj. nema deformacije. Na udaljenosti od oko 127 km ono već iznosi 1,0001 i to je granica do koje možemo računati u novoj projekciji na isti način kao i do sada, tj. može se zanemariti deformacija projekcije.

Područja istočnije ili zapadnije od 127 km od srednjeg meridijana prikazuju se u novoj projekciji s linearnom deformacijom većom od 1,0001.

Ovisnost deformacije o udaljenosti od srednjeg meridijana

Pretpostavimo da radimo u takvom području u kojem linearno mjerilo preslikavanja iznosi m1>1,0001 (koordinate, duljine i površine su veće nego što su u stvarnosti). Dakle, ako želimo računati u tom području moramo koordinate u novoj projekciji reducirati tako da deformacija bude manja od 1 dm na 1 km, odnosno koordinate treba podijeliti s koeficijentom m1. Tada obavimo računanja. Rezultirajuće koordinate u sebi ne sadrže deformaciju projekcije pa ih treba pomnožiti s koeficijentom m1 i time ih dovesti u koordinatni sustav nove službene projekcije.

Drugi način je da mjerene duljine (koje u sebi ne sadrže deformaciju projekcije) pomnožimo s koeficijentom m1, dakle uvedemo jednaku deformaciju koja je sadržana u poznatim koordinatama te na taj način računamo s međusobno usklađenim podacima.

meridijana

trebamo od Y oduzeti 500 000.

Formula za lokalno mjerilo glasi , Uvrstimo li vrijednosti dobije se rezultat dobili bismo i iz tablice 1.

Sada se Y’=Y/ i X’=X/ uzimaju kao zadane koordinate. Nakon svih računanja dobiju se koordinate novih točaka koje treba pomnožiti s kako bi odgovarale koordinatnom sustavu nove projekcije.

Prvi način računanja u novoj projekciji

[km]

U prvom načinu zadane ili poznate koordinate u novoj projekciji podijelimo s odgovarajućim mjerilom na promatranom području. Zatim obavimo potrebna računanja sa svim ostalim točkama, a rezultirajuće koordinate pomnožimo s istim brojem kojim smo zadane koordinate podijelili i vratimo ih u koordinatni sustav nove projekcije.

Najprije trebamo odrediti mjerilo preslikavanja na zadanom području. Za to će biti dovoljno uzeti približnu (zaokruženu na kilometar) koordinatu Y neke od zadanih točaka, npr. točke za koju je Y=274 000. Budući da je toj koordinati dodana konstanta 500 000, da bismo dobili udaljenost od

0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300

LITERATURA Bašić, T. (2000): Prijedlog službenih geodetskih datuma Republike Hrvatske, Državna geodetska uprava, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 93+6 str.

Lapaine, M., Tutić, D. (1999): Hrvatska državna kartografska projekcija, Zbornik radova simpozija Državne geodetske osnove i zemljišni informacijski sustavi, urednici Z. Kapović, M. Roić, Opatija, 155-164.

Lapaine, M. (2000): Prijedlog službenih kartografskih projekcija Republike

. Isti

0,9999 0,9999 0,9999 0,9999 0,9999 1,0000 1,0001 1,0001 1,0002 1,0003 1,0004 1,0005 1,0006 1,0007 1,0009 1,0010

Hrvatske, Državna geodetska uprava, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 88+105 str.

Lapaine, M., Tutić, D. (2001): Katastar i promjena službene kartografske projekcije, u: Roić, M., Kapović, Z. (urednici): Zbornik radova 2. hrvatskog kongresa o katastru, Zagreb, 231-240.

Moritz, H. (1988): Geodetic Reference System 1980, Bulletin Géodésique, The Geodesists Handbook, International Union of Geodesy and Geophysics.

Drugi način računanja u novoj projekciji

U drugom načinu računanja zadane ili poznate koordinate u novoj projekciji zadržavamo, ali mjerene duljine d pomnožimo s odgovarajućim mjerilom na promatranom području. Zatim obavimo računanja, a rezultirajuće koordinate su već u koordinatnom sustavu nove projekcije.

Koeficijent određujemo na isti način kao u prethodnom poglavlju.

Sada se u račun uzimaju korigirane duljine d’. Nakon računanja na uobičajeni način, tj. po pravilima ravninske geometrije dobiju se ispravne koordinate novih točaka.

Računanje površina

Računanju površina u novoj projekciji također treba pristupiti na način sličan kao i računanju koordinata.

Nova projekcija za područja udaljenija od 127 km od slike srednjeg meridijana uvodi deformaciju površina koja je veća od dosadašnje. Pokazat ćemo kako se deformacija površina zbog projekcije može eliminirati. Prisjetimo se da je kod konformnih projekcija lokalno mjerilo površina jednako kvadratu linearnog mjerila, tj. .

Određivanju površine neke čestice možemo pristupiti na dva načina. Prvi je kad imamo izračunate lokalne koordinate međnih točaka, tada iz tih koordinata izravno dobivamo ispravnu površinu. Drugi način je računanje površine iz koordinata u novoj projekciji koju treba podijeliti s kako bismo dobili ispravnu površinu.

Napomena. Čitatelja koji želi vidjeti numeričke primjere upućujemo na članak Lapainea i Tutića s 2. hrvatskog kongresa o katastru.

ZA GEODETSKE POSLOVE I INŽENJERING Zagreb, Gorjanska 18 tel: (01) 3096-906; 3096-760; fax: 3094-761 e-mail : eoopera@globalnet.hr

OCAD

Sažetak. U radu su opisani programi za crtanje karata. Uspoređeni su s programom OCAD koji je trenutno jedan od najprimjerenijih kartografskih programa na tržištu. Na Geodetskom fakultetu već se dugi niz godina OCAD primjenjuje u nastavi iz kartografskih predmeta pri crtanju različitih vrsta karata, a u zadnje vrijeme i internet karata.

1. Uvod OCAD je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nabavljen 1998. godine. U nastavi se koristi u okviru vježbi iz kartografskih predmeta. Osim toga, OCAD se uspješno primjenjuje za izradu karata u diplomskim radovima i seminarskim zadacima na dodiplomskom studiju. Tradicionalne metode izrade karata pripadaju povijesti, dok se digitalne metode još uvijek razvijaju velikom brzinom.

2. Grafički programi Postoje tri osnovne vrste grafičkih programa koji se mogu upotrijebiti i za izradu karata [1]: - programi za crtanje (npr. AutoREALM, ZonerDraw, PaintShop Pro, Adobe Illustrator, Macromedia FreeHand, itd.)

- CAD programi (npr. OCAD, CC2 Pro, AutoDesk Map, MicroStation, itd.)

- GIS programi (npr. Map Maker, Manifold Systems 5, ArcMap, MapInfo, itd.).

AutoCad Map i njegov sljedbenik AutoDesk Map programi su koji su se počeli upotrebljavati na studentskim vježbama iz kartografskih predmeta i prije OCAD-a [3]. Sve tri vrste programa upotrebljavaju slojeve za organiziranje i zaštitu informacija. Crtaći se programi u pravilu mogu brzo i lako naučiti i omogućavaju više kreativnosti u konačnom izgledu karte od CAD programa. Geoprostorni CAD i GIS programi su tehnički precizniji, imaju mogućnost smještanja crteža u prostor i neka jedostavnija mjerenja. Za crtanje karata može se izabrati kombinacija, počevši u jednom programu i prebacivanjem podataka u neke druge programe za konačni prikaz, što za sada daje najbolje rezultate.

Pri odabiru programa za crtanje karata, on mora imati sljedeće mogućnosti: - kreiranje ravnih linija i krivulja - kreiranje površina - kreiranje biblioteke znakova – uključujući stvaranje kontinuiranih, crtkanih i točkastih linija, ispunjenja bojom i šrafurom - kreiranje i manipulacije teksta - odvajanje boja za cjelokupni crtež - izmjene i dopune svega nabrojenog - mogućnost poretka objekata prema važnosti.

Metode izrade karata razlikuju se kod različitih programa, pa kod izrade kompliciranijih prikaza prevladava kombinacija tih programa. Pojedina faza izrade kartografskog prikaza provodi se u drugom

prikladnom programu, a zatim se konvertira u matični program u kojem se karta finalizira.

CAD programi imaju reputaciju da su složeni za upotrebu, uz izuzeće OCAD-a. OCAD je izrađen posebno za kartografiju, a rad se u njemu odvija uz jednostavan grafički alat, umjesto kompliciranih naredbi. OCAD se u novoj 8. verziji približio GIS programima, međutim i dalje bez mogućnosti analize geoprostornih podataka. U njemu je moguće mjerenje linija i površina te konverzija karata i podataka u druge GIS programe. Također ima razne objektne nišane, koji se inače ne nalaze u jednostavnim crtaćim programima.

Na internetu postoji mnogo različitih programa za crtanje karata. Međutim za učenje njihovih mogućnosti treba dosta vremena. Primjeri za OCAD karte mogu se pronaći na adresi [4], a opis OCAD-a na adresi [5] i [6].

3. OCAD Početak rada u OCAD-u je s praznom stranicom (slika 1) ili dodanom podlogom preko koje se crta u obliku GeoTIFF slika. OCAD 8 će ih automatski učitati u mjerilu.

Slika 1. Početna radna ploha programa OCAD 8 U OCAD-u se sve izvodi s osnovnim grafičkim elementima: točkama, linijama i površinama [8]. Program ima pet osnovnih preddefiniranih grupa znakova, a mogu se stvarati i novi znakovi.

Kartografski objekti istih atributa smješteni su u iste slojeve radi njihovih lakših izmjena i dopuna.

3.1. Crtanje linija Osnovni dio svake karte su linije koje predstavljaju oblik ili konturu objekta (pruga, vodeni tokovi, granice,…).

Linije su definirane nizom točaka, gdje je svaki par točaka promatran kao ravna linija između dvije točke. Takav oblik crtanja je u redu ako je linija izvedena kao duga linija koja se sastoji od mnogo

ravnih segmenata, ali nije praktično kada se želi dobiti složenu krivulju.

Da bi postigli neprimjetan lom krivulje, tolerancija između točaka mora biti mala, a to pak zahtijeva progušćenje točaka u jednoj krivulji. Pri izmjenama takve krivulje, često je potrebno pomicati više točaka, da bi se dobio željeni oblik. Ako su točke umetnute ili izbrisane, definiranje krivulje i svih njezinih točaka mora biti ponovno zapisano u memoriji računala. Sve se pojedine točke zapisuju i kao dijelovi karte, pa imamo datoteke s većim zauzećem memorije.

Da bi se smanjio broj točaka krivulje i dobila glađa krivulja, mogu se upotrijebiti matematičke jednadžbe za prikaz krivulja između niza fiksnih točaka.

Jednadžba se primjenjuje za svaki par točaka. U grafičkim programima najčešće se upotrebljavaju Bézierove krivulje. Segment Bézierove krivulje definiran je početnom točkom (x0, y0) i završnom točkom (x3, y3). Obje te točke imaju odgovarajuće kontrolne točke (x1, y1), (x2, y2). Krivulja je definirana kubnom jednadžbom. Krivulja prolazi početnom točkom tangencijalno na kontrolnu liniju formiranu od točaka (x0, y0) i (x1, y1) i dolazi do završne točke tangencijalno na kontrolnu liniju formiranu od točaka (x2, y2) i (x3, y3). Zakrivljenost krivulje na početku i kraju ovisi o dužini kontrolnih linija (x0, y0)(x1, y1) i (x2, y2)(x3, y3). Pomicanje kontrolnih točaka (x1, y1) i (x2, y2) utječe na oblik krivulje između početne i zadnje točke.

Bézierove se krivulje kreiraju s jednim ili više takvih segmenata. Upotrebom Bézierovih krivulja smanjuje se broj točaka za prikaz krivulja, uređivanje je pojednostavljeno i smanjuju se memorijski zahtjevi.

Kod izbora alata za crtanje linija, svakako treba jednostavne ravne linije crtati alatom za polilinije, gdje kartograf odlučuje o broju točaka na uglovima, a za krivulje treba koristiti alat za crtanje Bézierovih krivulja (slika 2).

Rupe se u površinama mogu izvesti tako da se nacrta novi objekt ili prati postojeći poligon gdje treba biti rupa (slika 3). Ovisno o programu, ponekad se rupe postižu redosljedom slojeva.

Slika 3. Zatvaranje površina u programu OCAD

3.3. Znakovi Biblioteke znakova daju jedinstvenost, standardizaciju i smanjuju memorijske zahtjeve. Sa svakim objektom na karti memorira se u njegovim atributima i njegova povezanost s dotičnim znakom kojim taj objekt treba biti nacrtan (slika 4). Na primjer: - staza je nacrtana kao linija/krivulja, a uzorak tog znaka (npr. niz točaka) prikazan je duž linije/krivulje.

- površina (npr. vegetacija) je nacrtana linijom/ krivuljom (u nekim programima treba biti zatvoreni poligon) i njen znak ima atribut ispunjenja te zatvorene površine.

- točkasti znak može biti jednostavan ili složeni znak. Atributi točkastog znaka su položaj i orijentacija.

Slika 2. Krivulje u programu OCAD.

3.2. Površine i ispunjenja Površine se crtaju kao polilinije, upotrebom Bézierovih krivulja, ili kao linije ravnih segmenata.

Ovisno o programu koji se upotrebljava, poligon kojim se definira površina mora ili ne mora biti zatvoren (kod OCAD-a ne mora biti zatvoren).

Slika 4. Znakovi se nalaze na desnoj strani

3.4. Pismo Digitalna kartografija omogućava veliku raznolikost fontova ili cijelih skupina posebnih fontova (slika 5). Većina komercijalnih kartografskih programa podržava uporabu bilo kojeg dostupnog fonta na računalu (OCAD podržava samo TrueType fontove). Pretjerana upotreba različitih fontova, stilova i veličina pisma na karti, može biti samo smetnja i ostavlja loš vizualni dojam. Bolje je imati jednostavniji prikaz uz dva-tri različita stila i ne više od 5-6 različitih veličina slova. Dobro je imati podršku karakterističnih hrvatskih slova prije osvjetljavanja buduće karte na film. Uz programe za izradu i uređivanje fontova, mogu se jednostavno izraditi novi fontovi ukoliko za to postoji potreba, npr. komprimirana slova izvan standarda, itd.

kao što su upotrebljeni na karti pripremljenoj za osvjetljavanje, može doći do problema, pa se stoga najčešće pripremaju EPS datoteke, koje su kompatibilne s DTP programima za izdavačku djelatnost (slika 6). Dobro je imati izvan karte identifikaciju za separaciju boja, kao i pasere za uklapanje.

Slika 6. Stvaranje postscript datoteke prije osvjetljavanja na film

1. Kartografski savjeti za rad u OCAD-u Slika 5. Tekstualni znak i njegova raznolikost.

3.5. Probni otisci U postupak umnožavanja digitalni postupci unijeli su digitalne probne otiske, koji omogućavaju provjeravanje izgleda i kvalitete prije otiskivanja cijele naklade, što je osobito važno kada je riječ o velikoj nakladi. Idealna bi proba bila otisnuti dio naklade na tiskarskom stroju na kojem će biti otisnuta cjelokupna naklada. Međutim, takav je postupak složen i vrlo skup skup, osobito ako proba ne uspije [2].

Napretkom tehnologije, smanjuju se troškovi visoko kvalitetnih tintnih pisača. Probni se otisci u boji u rezoluciji većoj od 600 dpi mogu upotrijebiti za pregledavanje, mjerenje i planiranje. Takvi otisci nemaju vjernu predodžbu boja, jer različiti tintni pisači imaju različito podešeno miješanje boja. Tintni pisači su pogodni za tiskanje otisaka većih od standardnih formata i za prezentacijske svrhe.

3.6. Tiskanje i predradnje Osvjetljavanje gotove karte na film obavlja se uglavnom u specijaliziranim tvrtkama za izdavačku djelatnost. Nužno je potrebno biti usklađen i kompatibilan s takvom tvrtkom, odnosno njihovom opremom. Ukoliko ne posjeduju isti softver i fontove

Na temelju izrade velikog broja različitih kartografskih prikaza OCAD-om možemo preporučiti sljedeće savjete: - provjeriti spojeve i sjecišta linija te krivulja.

Automatsko crtanje isprekidanih ili točkastih linija ponekad može uzrokovati neslaganje uklapanja na križanjima i početku ili kraju linije.

To se može riješiti prekidanjem linije prije ili nakon križanja, da bi se prouzročilo crtanje razmaka ili šupljine, a ne znaka.

- provjeriti da li točke objekta dosežu do okvira sadržaja karte. Ako to nije slučaj, u OCAD-u se mogu umetnuti tzv. rubne točke (corner points) na početku i na kraju nacrtanog objekta.

- Taj se problem može riješiti i bijelim površinskim okvirom koji se smješta oko okvira karte i prekriva objekte koji su nacrtani izvan okvira.

- dobro je crtati objekte upotrebom nišana pomoću CTRL tipke. Nišaniti treba na sredinu (zbog moguće naknadne promjene širine linijskog znaka) ili na rub linijskog objekta.

4.1. Smanjenje troškova Ako je karta manjeg formata troškovi tiskanja su manji. U OCAD-u je moguće ubacivanje dvije različite karte ili dvije kopije iste karte u istu datoteku, koje se mogu u jednom prolazu osvijetliti. Za probne se otiske mogu iskoristiti novi i sve povoljniji laserski printeri u boji.

5. Studentski radovi izrađeni OCAD-om

6. Zaključak

Na Geodetskom fakultetu već se dugi niz godina OCAD primjenjuje u nastavi iz kartografskih predmeta pri crtanju različitih vrsta karata, a u zadnje vrijeme i internet karata. OCAD je dovoljno jednostavan program, koji studenti četvrte godine mogu savladati u jednom semestru uz praktičan rad, odnosno izradu dijela ili cijele manje karte. Tako se npr. iz predmeta Topografska kartografija izrađuju topografske karte, a iz Digitalne kartografije, planovi gradova (slike 7 i 8).

Studentski radovi mogu se pogledati na adresi [7].

Na tržištu je za sada OCAD jedan od najprimjerenijih programa za kartografiju. Dovoljno je specijaliziran, a opet unutar kartografije je univerzalan. Njime se mogu izvesti razne vrste karata, na jednostavniji način nego s drugim programima. Studenti našeg fakulteta izrađuju svoje diplomske radove služeći se OCAD-om, pa su tako već izradili mnoge planove gradova i druge vrste karata (Medvednica, Dubrovnik, Pula, Zadar, Zlarin,…). Pri razvoju OCAD-a uzimaju se u obzir primjedbe i savjeti njegovih korisnika i pri svakoj novoj verziji ugrađuju se u konačnu verziju.

7. Literatura: [1] Frančula N. Digitalna kartografija. Interna skripta, 3. prošireno izdanje. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet; 2001.

[2] Frangeš S. Grafika karte u digitalnoj kartografiji.

Doktorska disertacija. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet; 1998.

[3] Lapaine M, Vučetić N, Tutić D. Kartografija i AutoCAD Map. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet; 1999.

[4] Maps; 2003. http://www.entes.cz/zaves/maps.html [02/18/2003]

Slika 7. Središte grada Virovitice izrađeno na vježbama iz predmeta Digitalna kartografija (2003. godine)

[5] Northern Tablelands Orienteering Club; 2003. http://users.northnet.com.au/~scooke/ntoc amcpaper.html [02/18/2003] [6] OCAD Home Page; 2003. http://www.ocad.com [02/23/2003] [7] Studentski radovi; 2003. http://www.geof.hr/kartogra/studenti.htm [02/23/ 2003] [8] Župan R. Upute za rad s programskim paketom OCAD. Seminarski rad. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet; 1998.

Napisali: prof. dr. sc. Stanislav Frangeš dipl. ing. Robert Župan Slika 8. Plan primorskog mjesta Novalja izrađen na vježbama iz predmeta Digitalna kartografija (2003. godine)

INTERVIEW

Kako se dogodilo da ste se zaposlil baš na Geodetskom fakultetu ?

Prvo sam radila na Građevinskom fakultetu pet-šest godina. Jedna kolegica iz Zavoda namjeravala je preći na geodetski fakultet, no odustala je. Mjesto nastavnice matematike tako je ostalo prazno i ja sam uskočila. Željela sam doći u manju sredinu, jer smatram da se tako postiže veća efikasnost u radu.

Manja ekipa daje više slobode i prostora za rad.

Uostalom, mislim da je dobro mjenjati radnu sredinu.

Promjena veseli. Čovjek se ne smije nikad do kraja ušuškati.

Kada bi sada htjela promijeniti radno mjesto unutar struke, mislim da bih se odlučila za osnovnu školu.

Usporedite li matematiku na Građevinskom i Geodetskom fakultetu, koja je zahtijevnija i teža?

Mislim da su jednako teške. Možda bi se čak matematika na Građevinskom fakultetu mogla nazvati težom, ali to je zato što je mnogo više matematike na građevini potrebno za savladavanje stručnih predmeta.

Za početak, što mislite o geodeziji i Geodetskom fakultetu?

To je fenomenalan fakultet, kao što je i geodezija odlična struka. Osobito u ovom trenutku. Puno se gradi, sve se mijenja i vlada velika potreba za našim stručnjacima. Ukoliko završe fakultet, studentima je osiguran kruh. To i meni olakšava posao, jer teško je tjerati ljude da uče bez da ih ne čeka neka budućnost iza toga.

Kako doživljavate studente, uspjevate li komunicirati s njima, motivirati ih?

prof. Beban-Brkić

(s kojim ljudima na fakultetu najčešće surađujete?)

Jako me veseli komunikacija s mladima. Matematika je težak predmet i to donekle otežava prisniji odnos sa studentima. Željela bih ustrojiti predavanja tako da postoji izrazitija suradnja i povratna informacija od studenata. To bi i predmet učinilo lakšim i pristupačnijim.

Volim svake godine vidjet “frišku” generaciju, raditi s novim ljudima. To me veseli i oživljava. Samo postoji opasnost od ulaska u kolotečinu. Stoga nije loše katkad promijeniti radnu sredinu, ovako kako sam to ja napravila.

Od ljudi na faksu najviše surađujem s kolegicama na matematičkim predmetima, ali i s ljudima iz Zavoda.

Zapravo, s bilo kim s kojim treba nešto riješiti.

Suradnja je jako važna i trebala bi biti još i veća. Što mislite o opremljenosti predavaonica i računaonica?

Osobno sam nezadovoljna stanjem koje tu vlada.

Mislim da treba što više koristiti veliku predavaonicu, osobito na prvoj godini. Male nadopune i popravke mnogo bi pomogle ugodnijoj atmosferi i boljem tehničkom izvođenju nastave.

Imate li ikakav osobni prijedlog, što bi se tu dalo poduzeti?

Pa da! Na primjer: trebalo bi postaviti crne zavjese i panoe za projekcije. Nastavu bi bilo mnogo lakše i bolje držati uz pomoć računala. Tako bi i dobar dio ploče ostao slobodan za ispisivanje nadopuna predavanja ili rješavanje zadataka. Osobno ne volim grafoskope i folije.

Dobro se služite računalom?

Da, većina mojih predavanja sada se mogu naći i na Internetu. Od programa najviše volim “Mathematicu” u kojoj priređujem predavanja, i čija sam administratorica na fakultetu. Ove godine, na jednom okupljanju u Londonu na kojem ću i ja biti, očekuje se dolazak Wolframa, koji je i autor tog fenomenalnog programa. Njegove teorije su u posljednje vrijeme protresle svijet, i to je dobro. Bilo bi loše da se uspavamo...

Parkiranje na fakultetu?

Vozim Cinquecento i uistinu nemam nikakvih problema s parkiranjem. Mislim da je to jedan od najmanjih i najboljih automobila na svijetu. Zaista se nemam na što požalit. Za ostale ne bih znala.

Koristite li katkad javni prijevoz na putu do fakulteta?

Ne. Uz sve magisterije, doktorate, predavanja, vježbe i obaveze na i izvan fakulteta imate li vremena za nekakav hobi ili sport?

Da. Obožavam jedrenje! Imam i svoju jedrilicu, Elan 36. Kad mogu sudjelujem na regatama, skupa sa suprugom i djecom. Evo, upravo se sada spremam na prvu Zlarinsku regatu, samo se moram još nekako izvući s posla... Bavim se i fotografijom. Imala sam jednu izložbu na fakultetu. Također volim i kuhati, velika sam gurmanka. Što mislite o vegetarijanstvu?

Vegetarijanstvo je dobro. Mislim da bih mogla biti vegetarijanka, no ipak uz ribu. Svojoj djeci ću

prepustiti izbor o tome, i mislim da je to stvar svakog čovjeka da sam o tome odluči, iako se s tim ne bi trebalo žuriti prije osamnaeste.

O kakvoj je fotografiji riječ?

Dokumentarnoj. Volim snimati ljude i zanate kojima se bave. Također me uzbuđuju i boje, igre s njima, kompozicije. Mnoge sam slike napravila za boravka u Iranu. Osim izložbi na fakultetu, imala sam ih i pet izvan fakulteta, posljednju na Zlarinu. Također i dvije video projekcije, tribine...

Izgleda da odlično raspolažete slobodnim vremenom!

Teško je balansirati između fakulteta i slobodnog vremena. Treba ih konzumirati u takvoj mjeri da oboje ostanu veselje. Volim svoj posao, kao i svoje hobije.

Zadnji film koji ste pogledali?

Zadnji film... trebala bi se točno sjetiti da vas ne prevarim. Pričaj s njom, od Almadovara! Genijalan film! No, uostalom, bilo je mnogo krasnih filmova u zadnje vrijeme.

A knjiga koju ste pročitali?Knjiga. Pa iskreno, bila sam umorna od ispita, klinaca, svega. Uzela sam ponovno čitati 6 knjiga Isaca Asimova: trilogiju “Zadužbina”, “Golo sunce”, “Pod željeznim nebom” i “Kraj vječnosti”. Čitate Isaca Asimova da se opustite?Pa da. No, volim mnogo toga. U posljednje vrijeme pročitala sam i “Girls guide to hunting ‘n’ fishing” od Melisse Benk. U principu volim engleske pisce: “Engleka, Engleska” od Juliana Barnesa, “Shiping News”; jako volim i Tolkiena.

A od naših pisaca?

Jergović, Pavičić, Tomić... U principu novu generaciju pisaca. Volim Moderni roman, kratku priču, nadrealizam, postmodernizam. Kad već spominjem kratku priču, sviđaju mi se irske priče.

Svirate li neki od instrumenata? Kakvu glazbu volite?

Ne, nekoć sam svirala no sada sam zaboravila.

Glazbu? Sve volim, sve što je dobro. Moj uži izbor bio bi svakako Brian Ferry, Bob Dylan, Van Morrison, The Cranberries, Red Hot Chili Peppers, Rolling Stones, irska glazba, jazz... Volim i klasičnu glazbu, Cibelliusa, Čajkovskog, Bacha, Mozarta, sve osim opere.

Slušate li i nekog na našoj glazbenoj sceni?

Pa da, naravno. Arsena Dedića, stare pjesme Gabi Novak, Josipu Lisac, Parni Valjak, Severinu... Što slušate dok radite?

Na primjer Von Morrisona. On mi uvijek paše.

Što mislite o narodnjacima?

Pa, u “kafanama” ako sviraju super. Moraju biti u svom ambijentu, i onda su OK. Pa svi mi katkad zapjevamo na nekakvim neformalnim okupljanjima, uz hranu i piće, u dobrom društvu... No mimo toga ne.

Volite li putovati vlakom ili vam je draži neki drugi oblik prijevoza?

Obožavam! Volim i putovanja vlakom, i kolodvore i prijelaze s rampom. To je jedna od idućih stvari koje moram snimiti. Inače, svakodnevno, koristim automobil.

Volite li sunce/more ili ste više sniježno – planinski tip?

Pa ako baš moram birati isključivo, onda bi se opredijelila za sunce i more. Rođena sam na moru, i jako vezana za njega, iako živim u Zagrebu od dvanaeste godine. No zavoljela sam i kontinent i njegove čari, tako da mi na ovo pitanje nije lako odgovoriti. Što bi ste poručili studentima?

Dolazite na konzultacije. Iskoristite mogućnosti koje vam se pružaju, koristite usluge demosa, organizirajte se ne samo za dobiti još jedan ispitni rok, nego i za poboljšanje kvalitete nastave, okoliša i radne sredine!

Pobrinite se da bolje održavaju ormariće, da vam informatička oprema bude na zadovoljavajućoj razini!

I na kraju: Učite matematiku!

Možete li na temelju vrhunskog iskustva izvući poruku o životu i uspjehu?

Ne, ne funkcioniram na taj način i ne mogu odgovoriti na takvo pitanje. Ako ste pod njim mislili na nekakvu sveobuhvatnu životnu filozofiju, onda je ona jednostavna: Stvari treba rješavati u svom dvorištu, i onda jednom to dvorište prestaje imati granica i kada se to dogodi, onda smo već jako daleko. Što kažete o tome da su vaše skripte iz matematike naišle na pohvalu i drugih studenata izvan geodetskog fakulteta, kojima su pomogle da lakše pripreme ispit?

Baš mi je drago. Mislim da je to dobar primjer kako djeluje ona moja filozofija iz prethodnog pitanja.

Neko ste vrijeme živjeli u Iranu. Zašto i koliko dugo?

Da, tri godine sam živjela u Iranu. Zašto? Muža je poslalo u Iran. On je inženjer brodogradnje. Sinu mi je tada bila samo godina dana, kćeri devet i nismo željeli razdvojiti obitelj. Predavala sam matematiku u talijanskoj matematičkoj gimnaziji, u misiji. Iran je prekrasan, bilo je to divno iskustvo.

Je li se bilo teško prilagoditi na jednu tako drugačiju kulturu?

Da! Bilo je vrlo šokantno u početku, doći i početi živjeti, prihvatiti to kao dio svoje svakodnevnice.

Nakon prvih šest mjeseci željela sam pobjeći! Nakon dvanaest već sam se privikla na narod i običaje i počela sam uživati. To je predivna zemlja. Osim Teherana koji je crno-bijeli, monokromni grad, čitavim Iranom vladaju boje i koloriti koji se protežu kroz prirodu, gradove i narodni folklor. Šarene nošnje, običaji, drevna perzijska arhitektura. Samo da vidite Perzepolis i Susu, već ste se toliko toga nagledali... Što mislite o tome što je Bushova administracija Iran svrstala u tzv. “osovinu zla”?

Svaka je zabrana loša, kao i isključivost. Iranska politika je prepuna i jednog i drugog, no to ipak nije u redu. Nitko se ne može tako postavljati i superiorno druge kategorizirati, pogotovo ne u tako oštrim podijelama kao što su dobro i zlo. No politika je jedno, a narod je drugo. Revolucija je bila za dobrobit naroda. Ima vrlo pozitivan predznak, jer narod sada živi bolje.

Rekli ste da ste porijeklom s mora, odakle točno?

Iz Splita.

Jeste li zadržali kontakte sa rodnim gradom?

Naravno! Redovito ga posjećujem. Imam dosta prijatelja i rodbine koji me uz njega vežu. Što mislite o životu u Splitu, u odnosu na život u Zagrebu?

Ja sam zaljubljena u Split! Čist je i prekrasan. Bura i sunce ga uvijek lijepo pročiste. Tu su i šetnje uz more..., nikad nije dosadno!

Vaše osobno mišljenje o matematici?

Jako je volim, i nažalost nije mi hobi već posao. To zna katkad, u svim profesijama, kada se miješa posao i zadovoljstvo, izazvati gađenje. No kad prođe ta faza gađenja otvaraju se brojne mogućnosti.

Koji dio matematike najviše volite?

Bazno volim logiku. Diplomski rad mi je iz područja matematičke logike. Volim probleme koji se mogu sustavno rješavati. Također, volim i izazove. Izgradnja novih modela, sustava... to je izazov! Važno je stvari postavljati tako da budu kompatibilne, da funkcioniraju u sustavu. I sama sam kreirala jedan model, za podruèje izotropne geometrije.

Da se vas pita, da li bi što izmjenili u načinu predavanja?

Zapravo da, uvela bih drugačiju nastavu. Više asistenata, tjedne zadatke koji bi poticali konstantnu interakciju, dovesti do stanja da ispiti postanu nepotrebni.

Koje bi matematičke gimnazije u hrvatskoj izdvojili kao najbolje?

V. zagrebačku i III. splitsku.

Razgovarao: Nikola Kuprešanin

TERESTRIČKI LASERSKI SKANERI 1. Laserski skaneri

1.1. Osnovni princip rada Princip rada laserskih skanera temelji se Približavanjem širem krugu korisnika računala dovoljno jakih za obradu velike na mjerenju polarnih koordinata odnosno količine 3D podataka, te evolucijom tehnike horizontalnoga i vertikalnoga kuta te udaljenosti bezreflektornog mjerenja duljina visoke do pojedine točke prostora. Instrument šalje, točnosti, pojavili su se prije nekoliko godina prema unaprijed zadanom razmaku, slijed prvi terestrički laserski skaneri. U ožujku laserskih impulsa. Registrirajući ukupni 2003. godine održana je prezentacija i pomak sustava u odnosu na njegov početni predavanje o jednom od najpoznatijih položaj te izmjerenu duljinu, računa prostorne predstavnika ove grupe geodetskih koordinate svake točke. Kako bi se postigla instrumenata. To je Cyrax 2500 američke veća točnost, mjerenje udaljenosti do svake tvrtke Cyra koja je u potpunom vlasništvu točke moguće je obaviti u određenom broju ponavljanja.

Na ovom vrlo zanimljivom događaju, Veoma važan dio konstrukcije laserskog profesori, studenti ali i stručnjaci iz prakse skanera je rješenje usmjeravanja laserske mogli su se iz prve ruke uvjeriti u široke potencijale ove moderne tehnologije brzog zrake. Kako bi se moglo postići skaniranje, prikupljanja i obrade velike količine točnih odnosno izmjera željenog objekta mjerenjem velikog broja točaka u 3D koordinatnom podataka o prostoru. sustavu, potrebno je uz mjerenje duljine dovoljno točno poznavati i horizontalni i Prezentacija laserskog skanera na vertikalni kut prema njima.

Laserski skaneri ne rade kao klasični Geodetskom fakultetu geodetski instrumenti, na principu neposrednog mjerenja kutova prema pojedinoj točki. To nije potrebno jer su pomaci u pojedinoj ravnini (H/V) stalni i unaprijed poznati. Dakle, vrijednost kutnog pomaka u odnosu na neki ishodišni položaj dobiva se za svaku mjerenu točku zbrajanjem prethodno izvedenih, konstantnih pomaka. Ovisno o izvedbi laserska se zraka usmjerava u prostoru s pomoću okretanja oko dvije osi. Okretanje oko jedne od njih odvija se puno većom brzinom pa okretanje druge nastupa kada prva završi cijeli zadani ciklus. Dvije su glavne vrste izvedbe tih okretanja, što čini i glavne vrste izvedbe uređaja. Prva od njih temelji se na usmjeravanju zrake s pomoću dvaju zrcala koja se

mogu okretati.

Nedostatak je takvog rješenja ograničeno područje koje se može izmjeriti jednim postavom instrumenta. Druga skupina sličnih skanera temelji se na okretanju jednog zrcala dok je pomak u horizontalnom smislu izveden okretanjem dijela uređaja.

1.2 Metode određivanja koordinata Za razliku od geodetskih instrumenata koji služe za, posredno ili neposredno, određivanje prostornih koordinata, laserski skaneri nisu opremljeni uređajima za točno

sustavu) potrebne za neposredne određivanje koordinata svih ostalih mjerenih točaka.Za mjerenja koja zahtijevaju visoku točnost i preciznost potrebno je prije mjerenja obaviti i kalibraciju skanera. Postupak se temelji na višestruko ponovljenom mjerenju točaka s poznatim prostornim koordinatama, te na izjednačenju dobivenih rezultata, čime se daje ocjena točnosti. Kalibracija uključuje rješavanje unutarnjih parametara skanera (npr. određivanje optičkog središta) te određivanje njegove mjerne točnosti i preciznosti.

pozicioniranje (centriranje, horizontiranje i orijentiranje). Iako neki proizvođači svoje uređaje (Riegl LMS-Z... serija) opremaju nekim osnovnim dodacima takve prirode (libela za horizontiranje), oni nisu dostatni za navedenu svrhu.

Kao jedno od djelomičnih rješenja problema može poslužiti integracija s GPS uređajem, kojega se senzor ugrađuje na

Fotografija i pseudokolorni prikaz Državne Opere u Beču

skaner, no pretpostavka za to je točno poznavanje odnosa njihovih središta, što kod laserskih skanera često nije dostupno. Uz to takvim pristupom nisu riješeni svi stupnjevi slobode mjerenja u nekom globalnom referentnom sustavu pa ono može poslužiti samo kao dodatak ili u kombinaciji s drugim rješenjima.

Relativno jednostavnim transformacijskim Želimo li izračunati koordinate optičkog središta skanera primjerice za potrebe kalibracije, kao logično rješenje nameće se postupak prostornog presijecanja natrag.

Moguće je, ako poznajemo prostorne koordinate dovoljnog broja mjerenih točaka, navedenim postupkom dobiti sve elemente (koordinate optičkog središta uređaja i orijentaciju u traženom koordinatnom

Većina terestričkih laserskih skanera koji se mogu upotrebljavati u geodetske svrhe opremljena je, uz standardne mogućnosti, i nekim dodacima. Jedan od veoma važnih je ugrađena (CCD) kamera za vizualni izbor objekta mjerenja. Takav će dodatak uvelike olakšati izbor područja mjerenja te općenito upravljanje uređajem. Podaci prikupljeni laserskim skanerima mogu se rabiti i za vizualizaciju. Veoma važna informacija o objektu koji želimo prikazati je boja svake odnosno svake mjerene točke, pa neki uređaji i nju registriraju upotrebom ugrađene CCD kamere .

Osim navedenoga većina skanera omogućuje bilježenje jačine povratnog signala. Povezivanjem podataka o položaju s onima o jačini signala moguće je dobiti pseudokolorne prikaze.

1.3. Obrada podataka skaniranja

Laserskim skaniranjem otvara se mogućnost prikupljanja velike količine 3D podataka o objektu iz prirode. Skup točaka u 3D koordinatnom sustavu naziva se oblak točaka (point cloud).

Za neke od primjena bit će dostatno koristiti se podacima u njihovu izvornom obliku, bez ili s minimalnom naknadnom obradom. Iz izmjerenog oblaka točaka moguće je gotovo trenutačno obavljati mjerenja s pomoću računala bez fizičkog pristupa konkretnom objektu.

Za jednostavnije vizualizacije ili prezentacije dovoljno je iz prikupljenih geometrijskih podataka jednostavnim automatskim algoritmima generirati topologiju izmjerenih objekata (nepravilne plohe) čime se dobivaju njihovi vrlo vjerni modeli. Svi proizvođači laserskih skanera uz svoje uređaje isporučuju i softver s tim mogućnostima No, želimo li podatke dovesti na višu razinu, odnosno s pomoću oblaka točaka modelirati jednostavne 3D grafičke elemente te ih time učiniti pogodnim temeljem za formiranje različitih informacijskih sustava, potrebna je opsežna naknadna obrada i kompleksniji specijalizirani softver. Algoritmi za automatsko segmentiranje (odjeljivanje) mjerenih podataka te računanje najboljeg uklapanja u 3D grafičke elemente koji su povoljni za izgradnju informacijskog sustava još uvijek nisu dostigli razinu potrebnu za potpuno preuzimanje toga dijela posla.

Ipak i trenutačna razina nekih od njih stručnjaku uvelike olakšava naknadnu obradu obavljanjem manualnog dijela posla. Princip poluautomatske obrade temelji se, uopćeno, na zadavanju praga tolerancije odjeljivanja segmenata te izboru 3D grafičkih elemenata koji će svakim od njih biti modeliran. Njegov položaj u prostoru i dimenzije određeni su geometrijom promatranog segmenta podataka.Prije eventualne nabavke svakog instrumenta takvog cjenovnog razreda

potrebno je dobro odrediti potrebe za vrstom i kakvoćom podataka koji će njime biti prikupljani.

2. Primjena

Mogućnosti primjene velike količine točnih podataka prikupljenih terestričkim laserskim

skanerima već su i sada veoma velike, a stalno povećavanje procesne snage modernih računala praktički svakodnevno otvara i nove.

Mnoštvo točnih 3D prostornih podataka prikupljenih u, slobodno možemo reći, jednom trenutku postojanja nekog objekta (građevine) pandan su fotografiji. Razlika između njih je dakako za cijelu jednu dimenziju u korist prvih.

Njihovom naknadnom obradom moguće je izvoditi uopćene modele s obzirom na konkretne potrebe, a izvorni podaci mjerenja ostaju kao bogat i brzo dostupan izvor informacija o promatranom objektu ili cijelom sustavu.

2.1. Mjerenje deformacija

Pri strukturalnom nadgledanju lasersko skaniranje može se smatrati naprednijim od geodetskih metoda (izmjera, GPS) koje mogu pratiti deformaciju na samo ograničenom broju točaka, dok skaner može mjeriti deformacijsku plohu. Laserski su skaneri više nego pogodni za praćenje deformacija na kapitalnim građevnim objektima poput brana, mostova i sl. Automatska 3D izmjera različitih objekata bez dodira postala je jedna od važnih zadaća inženjerske geodezije.

Mjerenje deformacija na branama s pomoću laserskog skanera

2.2. Topografska izmjera Opsežni radovi na detaljnoj topografskoj izmjeri mogu biti izvedeni laserskim skanerima.

Izmjera npr. arheoloških iskopina za potrebe dokumentacije zahtijeva visoku točnost i gustoću mjerenja, a to je upravo ono što laserski skaneri pružaju.

2.3. Industrijska izmjera

Laserski skaneri našli su svoje mjesto u svakoj grani ljudske djelatnosti koja zahtijeva prikupljanje velike količine točnih 3D

podataka o objektima i prostoru. Jedna od njih je svakako i zrakoplovna industrija, gdje ih se može naći već neko vrijeme.

Model zrakoplova dobiven laserskim skanerom

2.4. I z m j e r a o b j e k a t a k u l t u r n o g

Prilikom izmjere pročelja i ostalih dijelova zgrada kulturnog naslijeđa, lasersko skaniranje daje samostalno ili u kombinaciji s metodama terestričke fotogrametrije veoma dobar odnos uloženoga i dobivenoga. Vrlo detaljan i brzo dostupan digitalni visinski model pročelja uvelike će olakšati proces dobivanja odgovarajućeg 3D digitalnog ortofota.

2.5. 3D pogonski katastri Na kraju, ali nikako najmanje važno, svakako treba spomenuti i “kao izgrađeno” modele. Izrada modela iz mjerenih podataka (x, y, z) rezultira mogućnošću vjernog prikaza objekta te se taj postupak naziva as built ili “kao izgrađeno”.

“Kao izgrađeno” je pojam koji se u posljednje vrijeme vrlo često spominje u različitim područjima. Svaki put kada se želi naglasiti Fotografija i rezultat mjerenja Monroe elektrane

model nekog objekta iz prirode prikazuje izgrađeni oblik, a ne neki projektirani ili teoretski, upotrebljava se upravo taj pojam.

Neovisno o tome treba li nam “kao izgrađeno” model za potrebe pogonskoga katastra, projekta remonta pogona ili nešto treće, najlakše ćemo ga pribaviti laserskim skaniranjem, uz iznimno povoljan omjer uloženoga i dobivenoga. Za industrijske primjene, vrijeme potrebno za izmjeru vrlo je važan činitelj jer treba izbjegavati duža razdoblja zaustavljanja pogona. Prilikom izmjere rafinerija ili sličnih pogona s mnoštvom vodoravno i uspravno razvedenih geometrijskih oblika (cijevi, kotlovi i dr.) lasersko je skaniranje posebno isplativo.

3. Zaključak

Laserski skaneri te velika količina brzo dostupnih i točnih podataka o prostoru i objektima u njemu kao proizvod njihova rada otvaraju nove mogućnosti izmjere. Geodetskom stručnjaku oni mogu olakšati postojeće zadatke, ali i otvoriti nova područja.

Prikupljanje velike količine podataka o prostoru moguće je već duže vrijeme obaviti različitim fotogrametrijskim i drugim geodetskim metodama. No, do pojave laserskih skanera ti su postupci ipak zahtijevali za nekoliko redova veličine dugotrajniji postupak od izmjere preko obrade podataka do informacije kao krajnjeg rezultata. Iako su trenutačno za naše uvjete još preskupi, s proširivanjem ponude na tržištu kroz uključivanje sve većeg broja tvrtki koje ih proizvode zasigurno će im se smanjiti i cijena.

To će ih pak učiniti veoma zanimljivima i širem krugu korisnika.

Pogonski katastri vrlo su važan dio gospodarski isplativog sustava za upravljanje industrijskim i drugim postrojenjima. Činjenica da se njihova kvaliteta ogleda kroz ažurnost, točnost i dostupnost podataka nije dvojbena. Priroda industrijskih i drugih pogona u pogledu njihova oblika, složenosti i nepristupačnosti rezultira potrebom za što učinkovitijim sustavom za prikupljanje podataka o njima. Geodeti već dugo primjenjuju klasične metode izmjere prilikom mjerenja za potrebe pogonskih katastara, a laserski im skaneri pri tome nude novu dimenziju učinkovitosti.

Napisali: prof.dr. sc. Miodrag Roić dipl.ing. asistent Hrvoje Matijević dipl.ing

Author: Zlatan Novak

PRAKSIKUM

Glava prva. (Mercedes)

Prvo da raščistimo neke stvari. Sve ono što se čini čudno, neka tako i ostane, sve ono što je izmišljeno neka bude smiješno, a istinito zanimljivo. Svaka slučajna sličnost sa stvarnom osobom namjerna je!

Neke posebne nervoze nije bilo, niti se bilo kakav strah mojom probavom poigravao, jednostavno sam bio spreman i znao što me čeka. Stručna praksa u inozemstvu vuče za sobom dosta kompromisa, isto kao i dosta neodlučnosti i skeptičnosti, sve to popraćeno standardnim pitanjcima tipa: jel se isplati ipak cijelo ljeto guliti ko zna gdi, koliko, kako i za koga. Odgovori su uskoro pokazali jednostavnost same priče: Njemačka, Hessen -Wiesbaden, Državna geodetska uprava, 7 tjedana, svakako, za nikog drugog negoli samog sebe. Ova naizgled nelogično nabacana rečenica pokušava odgovoriti na prethodnu. I eto, sada godinu dana kasnije sjedim na znojnoj guzici u smrdljivoj i prašnjavoj sobi doma pokušavajući izliti neka sjećanja. Bez brige, neće biti tehničkih dosadnih opisivanja, pisat ću ono drugo, ono radi čega se to i radi.

Možda sve ovo ispadne samo dosadno seruckanje da se konačno popune stranice dugo najavljivanog ekscentra, ili možda nekom od Vas digne uši i proširi nosnice, pa uspijete posnifati neki smisao, pa čak i pouku iz svega ovog. Sama čar prvog dana i lagane zavaljenosti u lijevom bubregu čelične patke, te dizanje s njom u nebeske visine baca Vas u onaj pomalo sebičan ali neizbježan osjećaj slobode. Sami ste (konačno)...imate 2 sata da se saberete, razmislite o svemu, a ponajprije o sebi i onda počinje ludnica. To je ovisnost, ta želja za bijegom, neutralnim područjem novoga početka, ili nastavka, ili nadogradnje. Ako me pitaš kako je bilo, pa odlično, no to ne znači da bi i tebi bilo. Blesava fikcija unaprijed garantirane sigurnosti i dobrog provoda pogrešna je. Sam odlučuješ tko će ti biti instrumentalna pratnja, mali anđeoski bluzeri ili vražji metalci.

Ovo je slika koju je gospon Andreas Heisel tražio u frankfurtskoj zračnoj luci. Moja draga seka je zaslužna za ovo remek - djelo. Ni sam Lupino ne bi na tako smiješan i simpatičan način iskoristio prirodu. Da, taj čudan Šiptarčić, simpatičnih brčića i telećeg pogleda jesam malo manje, kud li više nego – ja. Nakon bolnog, smijehom izazvanog grčenja, odlučili smo upotrijebiti tu sliku za moje inozemno prepoznavanje.

Sjedim u nabrijanom njemačkom službenom Mercedesu pokraj osobe koja je dobila čast da dočeka moju skromnost. I kako se konverzacija bazirana na mojem bogatom dvorječnom Ja/Nein vokabularu razbuktavala, te nakon laganih bolova u udovima i naporne mimike, prelazim na engleski jezik. Samo da nadodam da je zbunjola sindrom i moja loša špreho sposobnost svakodnevno napredovala iznenađujućom brzinom. (odlazim po pive...možda sam članak postane zanimljiviji)

I kako temperatura polako doseže 40, ja se vraćam godinu unatrag u ono malo svježije vrijeme tamo na nekih prohladnih 25, i blage napetosti zbog nervozne, nabujale i ljute Rajne. I kada Njemci pokušavaju shvatiti da se takve stvari mogu dogoditi, pa čak i njima, ja laganim koracima krstarim sveučilišnim (u američkom stilu) naseljem Johanes Gutenberg u Mainzu. Priroda moje stipendije omogućuje mi da i ja nakratko, službeno postanem njihov student.

Smiješno je gledati sva ta izmorena lica željna odmora, koja nestrpljivo čekaju da pobjegnu iz tog vrelog asfalta. Gdje je njima kraj, meni je početak. Da, baš tu gdje svi bježe na odmor ja dolazim na posao. Jedva sam dočekao ovaj trenutak da se malo odrubim i odmaknem od svega. Glava pulsira ko blesava, smrde mi noge i sav znojan pokušavam pronaći sebe, dok u ‘’špiglu’’ studentske sobe gledam malog iscrpljenog luzera koji još nije pronašao vremena da dođe k sebi. Znate, kud god išli prvi dan je najhebeniji. Trgaš se na sve strane da ostaviš neki dojam, lomiš jezik, smještaj, lova, papiri, upute, karta za bus, a ja cijelo vrijeme mislim, pa di je ta tišina...di je ta piva.

Glava druga (Slovenci i zeleni kukac) Neki Slovenci, moji docimeri došli razmjenom sa njemačkim studentima raditi neki seminar o kukcu, koji rijetko leti našim planetom, a ko bi reko’ baš ga ima u Sloveniji. I tako prvo moje socijaliziranje je sa malim, velikim slovenskim biolozima koji sjede u blagovaoni i sline nad fotografijama zbunjene, zelene, sitne i smrdljive bube. Tako usavršavajući svoj mali mikrotehnološki divajs kojim će implementirati elektrolitsku sondu u živčani sustav zelene bube ‘kukcus hipermatikus fetus’, dižu pogled da odmore kljun, prvo prema mojoj sjeni, a potom u smjeru moje fascinantne pojave. Stojim ja sa nekom jeftinom švapskom pivom, vidno umoran, a opet sretan i raznježen, a ono slovensko debeljuškasto prozbori. A kaj ti delaš? Studiram geodeziju. Kaj to zaprau pomeni?

Vprašala me Maja. Prepotentno dižem korner usne prema oku i mislim: ‘’I thought you’ll never ask’’. Scena sljedeća: Limenkama zatrpan stol, 4 slovenca, 2 muška, 2 ženska in narauno jaz. Mašem rukama u svim smjerovima samo da dočaram sve te zvijezde, sve te satelite, koncentraciju svih znanosti centralno projiciranih u jedno jedino, smisleno i vrijedno na ovom planetu, naše, neću reći struke, nego našeg života, naše strasti, naše điodezy. I tako ja na svoj pomalo barokni način stilski i pretenciozno uvjeravam da i ove njihove bube i kukci žive zahvaljujući geodeziji u zaštiti okoliša i...Ok, znam koliko je sve ovo izbulšitizirano, ali ko’ da vi nakon nekoliko pivica i visoke atmosferske temperature propovijedate visoko smislene monologe.

Enihau, svaka misao koja ima smisao, a da nije besmislena u smislu mogućnosti gubitka njenog prvobitnog smisla, vodi ka nekom smislu. No u svakom smislu, ma koji god to bio, oni su slišali, i gledali, a ja ko baka u onim glupim crtićima sjedim na stolici sa knjigom u ruci i tovim malu dječicu. No sad ‘malo’ serem, ali bili su dobri i simpatični ti Kekeci, a opet, ja preopterećen i pomalo umoran od puta, upustih se u bezuvjetnu zajebanciju i totalnu slobodu

govora, misleći, ako me shvate i prihvate ok, ako ne, ok.

Evo jedna ‘’pikča’’ (pikča=slika), sa tom djecom kukuruza, napominjem, najdesnija osoba koja liči na humus je Benedikt, o njemu podrobnije u danjem (kon)textu.

Glava treća (crni konj plave krvi) Visim smireno, akupunktiran ljekovitim bodljama mutirane crne magnolije, dok se ispod mene puši indijanska ljekovita (neću reći koja) biljka. Svaka kap kondenziranog znoja koja kapne pretvori se u mali plamićak. Indijanac Johnatan Pletenica Pletikosa, crni konj plave krvi - črna strela, mrmlja autohtone i drevne egzorcističke fraze, a ja nafiksan bodljama crne mutirane magnolije pjevušim i visim. Indijančev vrabac tiho započinje marseljezu...pa pa pa pa pa pa pa pa pa pa....pa malo glasnije, i još glasnije, padne kiša, ugasi plamen, magnolija istruli, a ja ko balvan tresnem u uzak i stran krevet.

Užas, koja sparina i koja ljiga u ustima, a ovaj blesavi mobitel i blesava melodija za buđenje krešti i zuji.

Krasno, 6:30, letim iz kreveta, pa letim pod tuš, ustvari ne letim, koja korist ionako ću se ubrzo usmrditi, a opet bolje da se pokažem u najgorem smislu, pa dalje može biti samo bolje.

Sad se tresemo u u busu br. 6 koji kaska od Mainza do Wiesbadena, glavnog grada države Hessen, gdje se nalazi Državna Geodetska Uprava popularno zvana Hessiches Landesvermessungsamt. Buljim u kartu i brojim stanice. Tako, sljedeći dobivene upute, višestrukim ispitivanjem Buss ‘Führera’, naginjujući se nad njegovim kokpitom i ponavljajući pohvalno sročenu rečenicu: ‘’Konnen sie mich bitte sagen wann muss ich austreten bitte, danke schön!’’, zborim sljedeće: ‘’Rote štrase, meine final frontier ist’’.

I tako ulazim u palaču pravde, u svijet istine, ma koliko ona god bila bolna i surova. Onako izgubljen i nasmijan, ulazim u mistične odaje svemirskog i hipertehnologiziranog svijeta geodetskih snova. Herr Novak pa mi waz za neztrpljenjem otschekujemo, kaže Herr Adam. Bez dosadnih, interoperabilnih funkcionalnih upoznavanja i ispitivanja, izložen planom predviđenim za svoj boravak, sjedim u nabrijanoj kožnoj fotelji, okružen vrhunskim njemačkim geodetskim stručnjacima.

Prelazimo na samu bit problema, upoznavajući se sa ključnim misijama i zadacima koji se trebaju riješiti u nadolazećem uzburkanom periodu. Nisam ni slutio što smjeraju, znate, čudan je taj temperament i nametljiv pristup te nacije, njihova sposobnost zavođenja i nosa za naivnim malim Hrvatima. Iako upoznati s našom poviješću i našom osobnošću ipak su previdjeli neke stvari. One stvari koje su toliko tajanstvene i strane da i najsavršenije nacije mogu ostati zatečene.

Moj plan bio je upoznati sve i isprobati sve. Ne biste vjerovali koliko je to u 7 tjedana čak i izvedivo. Krenimo redom, naporan i iscrpan svakodnevni rad započeo je u LK5 odjelu. ‘Department’ zadužen za sve paranormalne aktivnosti vezane uz GPS, ponajviše RTK, implementa-ciju i integraciju GPS-a sa svim mogućim i nemogućim.

Još uvijek ne sluteći težinu cijele situacije, otvoreno i neskromno nastavio sam koristiti voje znanje stečeno na najboljem, najzahtjevnijem, najprestižnijem, a opet samozatajnom fakultetu Geodezije u Zagrebu. Stacioniran na samom vrhu instituta, započeo sam sa radom, koristeći ‘’SAPOS’’ i mrežu referentnih stanica pametno raspoređenih diljem Zemlje. Upoznali su me sa najdetaljnijom problematikom, a ja sav sretan, instalirah sav svoj trud i znanje, i kao mali ambasador našeg faxa započinjem sa radom.

Glava četvrta (Teleportirung macht spass!)

Velika crna zvjerka, na samom kraju svojeg razvoja, spremna da promijeni čovječanstvo i sve ono što je ono nekad bilo. Stojim nad tim divom onako malen, a opet velik, slab ali ipak moćan, štoviše nadmoćan.

To čudo u mojim rukama postaje rob, a ja kao gospodar beskrajne moći bivam počašćen da ga isprobam.Rekoše da je nekoć bio običan skener za visoko razlučive zračne fotografije, ma kako god to praznovjerno i smiješno zvučalo ima i neke istine u tome. No, zaboravimo sada ta besmislena natapanja i znanstvenu fantastiku i pozabavimo se njegovom sada stvarnom funkcijom, skenoportiranjem. (Slika na idućoj str.)

Benedikt, Thomas, Sebastian i ja nezaboravan kvartet. Trojac studenata biologije koji su zajedno sa Slovencima proučavali zelenog kukca.

Visoki stupanj protonskog fuzijskog zračenja omogućio je skeniranje organskog tkiva nezamislivom rezolucijom od 10-170927 ziko dota po pikometru, što je obuhvatilo i sve ono ne fizičko, kada govorimo o misaonom biću, što je davalo nadu i za najsavršeniji i najkonačniji cilj, prebaciti ljudsku živu masu sa jedne pozicije na onu drugu, malo drugačiju od one prvobitne. Samo formalno modeliranje informacija za standardizaciju u prostornoj domeni, te apstraktna specifikacija za krajnju implementaciju i realizaciju projekta nije toliko za vas bitna niti imam prostora istu objašnjavati, no ono što je bitno jest da smo uspjeli. Upoznao sam mnogo zanimljivih ljudi, a samo neki su, zajedno sa mnom bili spremni za revolucionarnu transformaciju. Slijede fotografije samog rezultata. Fizičke deformacije samo su trenutne, odnosno traju nekoliko minuta, dok organizam u potpunosti, sjedinjavanjem svih stanica, ne upotpuni i uskladi svoju formu i funkciju.

Heidelberg, Aachen i Nizozemska, bili su ne tako uobičajeni ‘roadtrip’ izleti. Vođeni njemačkim autoputevima, više puta zbog gužve prizemnom brzinom, na poseban smo način obilježili prostor i vrijeme. Puni poleta i mladenačke zaigranosti naši izleti bili su prožeti pjesmom i smijehom.

Bijesno noćno ludilo, paradoksalna svijetla podzemlja i crne rupe velegradskih utroba samo su neke od nezaobilaznih trasa naših putovanja. Mirni i svježi, nakon 2 satnog počivanja u udobnom automobilu sa 5 zvjezdica, upotpunjujemo jutra laganom šetnjicom i razgledavanjem znamenitosti mjesta, pa natrag na kavicu, da se sakupi izgubljena energija za nove pobjede. Svaki vikend bio je priča za sebe, no preduga priča da se ugura u ove 4 stranice koje su predviđene za ovu kratku putopisnu reportažu. Najbitnije je da smo, makar ponekad lelujajući procjepom između sna i jave, ostali zdravi i prisebni sa lijepo ugraviranim sjećanjima.

Glava šesta (crni konj plave krvi 2)

Glava peta (Heidelberg, Aachen) Nakon napornog cjelodnevnog znanstvenog rada u laboratoriju, napokon je došao trenutak odmora i razbibrige.

Kao jednom od najzaslužnijih stručnjaka u samom projektu dozvoljen mi je luksuz primjene instrumenta u privatne svrhe. Iskoristili smo skenoteleportir TCRA1103 i odbacili naše nakupine bjelančevina u prekrasan studentski gradić Heidelberg.

Stojim na najvišem brdu regije, na najoptimalnijoj poziciji za skupljanje i obradu najpovjerljivijih informacija ikada sakupljenih. Sam sustav ‘SAPOS’ referentnih stanica i moje povezivanje putem GSM aparata omogućuje mi, do sada neviđena i nekad za čovječanstvo nezamisliva dostignuća i ciljeve.

Pokretanjem samog izjednačenja cjelokupnog sustava 16 referentnih točaka i postavljanjem virtualne referentne u neposrednu blizinu mojeg prijemnika započinje harmoničan i skladan svemirski ples.

Bezuvjetna trenutna centimetarska točnost. I dok prisustvujem najvećoj i najkompleksnijoj vezi fantomskih vodova, zamišljam sliku imaginarnih vektora kako počivaju u divnoj opuštenosti.Veoma čudno ponašanje mojih kolega nagovještalo je mutna zbivanja oko cijele situacije. Meni su dati svi podaci, 4 cd-a, fascikla, i zapečaćena kutija od kojih 2 kile, sa čvrstim napomenama da ne otvaram. Zadatak: odnijeti te stvari na točno određenu adresu u točno određeno vrijeme u predgrađe Frankfurta. Te večeri, naoružan samo smješkom i ručnim GPS-om kotrljam sebe prema cilju. Stara oronula kućica, dvije antene na vrhu, velika željezna vrata, a nigdje ni žive duše. Nakon 2 sata čekanja odlazim kući.

Pokazat ću vam još jedan zanimljiv instrumenat.

Modificirana verzija atomskog replikatora. Ukratko: fotografije prikazuju esencijalnu funkciju. (Sljedeća str.)

Najviši europski poslovni neboder ‘’Commerce Bank’’.

Ponos Frankfurta i Njemaca, simbol moći i bogatstva. Naš zadatak nije bio samo spasiti tu hrpu betona, stakla i željeza, već prevencija od totalne nacionalne katastrofe.

Hiper-mega-turbo preciznim nivelmanom razvučen je vlak oko samog nebodera. Uz pomoć 4 repera postavljena na samom objektu uočena su kritična dnevna slijeganja. Uzrok nepoznat. Zahvaljujući meni i šačici stručnjaka, a najviše paru Lacoste-Romberg gravimetara, na vrijeme uspijevamo otkriti što se događa ispod nas.

Kolonija mutiranih debelih semi-termita iz porodice šestoticaša munjevito probija kanale u svim smjerovima po metar dnevno. Situacija je alarmantna, no najbitnije je da je objekat pod nadzorom, te nesretna kolonija uspješno lokalizirana. Njena kretanja su praćena preciznom registracijom fino iscrtanih pomaka, uzrokovanih najsitnijom promjenom ubrzanja sile teže. Sama točka na ‘’i’’ stavljena je stvaranjem elektromagnetskog polja na koje termiti svršeno reagiraju. Tako navođeni 3 sata, dovučeni do rijeke Maine, termiti se uspješno utopiše, a povijest bijaše još jednom ispisana rapidografom geodezije.

Bez glave (Charles Whitman) Uzoran student pod imenom Charles Withman popeo se na 27 katova visok toranj u neposrednoj blizini Johanes Gutenberg Sveučilišta u Mainzu, naoružan samo smješkom i MPQ ATLAS laserskim uređajem od 780 nanometara laserske svjetlosti podjeljene na 3 zrake, svaka snage 5 *1019 W/cm2. Kod izloženog materijala dolazi do ioniziranja, te se isti pretvara u plazmu. Pod utjecajem opojnih droga, student je uspio spržiti psa u parku sveučilišta nakon čega se onesvješćuje. Specijalne jedinice izbačene helikopterom, zbog procjene visoke rizičnosti otvorile su vatru na onesviještenog studenta i pritom ga usmrtili. Nažalost, ponekad znanost može upasti i u krive ruke.

Glava zadnja (Trenutak istine) Sjedim u sobi okružen neredom i kaosom, sličnim onim koji je bio i u mojoj glavi. Knjige, zabilješke, fotografije, mjesta i vremena. Koliko samo događaja, ljudi i informacija u tako kratkom periodu.

Paket koji je trebao biti dostavljen + 4 cd-a i zatvorena fascikla još uvijek su kod mene. Da skratim priču jer sam i ja već umoran od ovih sranja, nisam izdržao, te otvorih i ostah zatečen. Da preskočim par redaka opisa stanja uma i tijela prouzrokovano efektom iznenađenja, komadići filma došli su na svoje mjesto. Nažalost ne mogu Vam ispričati o čemu se radi, ali recimo da je u tom trenutku u mojem vlasništvu bila neprocjenjiva vrijednost znanstvenog sadržaja od iznimno visoke važnosti, ne samo za geodeziju, već i puno šire. Strpah stvari u ormar i odlučih postići neko bezbrižno i opuštajuće stanje mira, malo da se opustim i odmorim od svega. I tako je sve počelo: Puzeći na margini vlastitog surovog srama, a opet ponosan i sretan što sam se iz svega ipak živ izvukao, slike počinju oslikavati moju stvarnost. Sav materijal je nestao iz ormara, pao u ruke Rafela (budućeg pilota), Palestinca iz Izraela, Husina, pa tako i braći Rahmetu i Minefimu iz Jordana za kako su mi rekli pola kile njihovog autohtonog opijuma s okusom jagode i marelice.

Njih više nije bilo, ostaju mi samo ove slike. Ja sam ubrzo nakon toga deportiran u Hrvatsku. Upoznat sa veoma delikatnom situacijom i visokom stupnju ugrožavanja nacionalne sigurnosti, otpraćen sam do frankfurtske zračne luke sa najboljim osiguranjem. Svi su se ponašali kao da se ništa nije dogodilo.

Sama čar zadnjeg dana i lagane zavaljenosti u desnom bubregu čelične patke, te dizanje s njom u nebeske visine baca Vas u onaj pomalo smiren osjećaj. Lagani opuštajući izdasi, smirenost i olakšanje, sigurnost i lagana sveopća opuštenost. Eto i to je prošlo. Za mnom ostaju nezaboravna iskustva, prožeta novim saznanjima i novim pogledima na određene stvari. I tako bogatiji za još jedan životni film, hrpu informacija i novih stručnih poznanstava slijećem u Zagreb.

Koliko god bili skeptični i puni predrasuda, ne slušajte previše okolinu. Prilika se ne pruža sama po sebi, ona se stvara. Kada je stvorena, nemojte 2X razmišlljati.

Prilikom putovanja nije stradalo nijedno živo biće, a kamoli Chinchilla.

Konec

OZLJEDE U RONJENJU I PREVENCIJA a)

Usta i pluća: Aparat daje uvijek roniocu zrak pod istim pritiskom okolice, što omogućuje održavanje ravnoteže pritiska. b) Sinusi: Čim su otvoreni, napune se zrakom istog pritiska. Kada su sinusi začepljeni zbog prehlade ili bolesti, ne preporučuje se ronjenje c) Želudac i utroba: Stjenke želuca i utrobe su elastične i zato nema poteškoća kada se nalaze pod pritiskom. d) S r e d n j e u h o : S r e d n j e uho povezano je s grlom pomoću cijevi koja se zove Eustahijeva tuba. Samim

Zasigurno kao jedna od najstarijih ljudskih težnji, otkrivanje nepoznatog podmorskog svijeta, nagnalo je čovjeka na traganje za načinima boravka pod vodenom površinom. Znajući da je to za njega neprirodno, čovjek je dugo vremena tehnološki stvarao povoljan trenutak za siguran i pouzdan uron pod vodenu površinu. Gotovo 70% površine Zemlje prekriveno je vodenom površinom – prostranstvo koje je kolijevka života na Zemlji i značajan ekološki sustav budućnosti čovječanstva. Tekst koji slijedi kratak je pregled ozljeda i bolesti koje mogu nastati u vodenom okruženju i način sprečavanja istih. Napominjem da će isključivo biti govora o boravku čovjeka pod vodom uz osiguranje fizioloških uvjeta disanja (ronjenje s autonomnim ronilačkim aparatom).

UTJECAJ POVIŠENOG PRITISKA NA TJELESNE ŠUPLJINE Zrak pod pritiskom je najsigurnija mješavina plina koju možemo udisati. Međutim pod povišenim pritiskom postoji nekoliko problema koje moramo proučiti i objasniti.

Veći dio čovječjeg tijela sastoji se od tekućine.

Zbog toga se ne može stlačiti. U principu, čovjek može kao i riba uronjavati u dubine, a da ne bude zdrobljen uz izuzetak da i u našem tijelu ima šupljina koje mogu biti stlačene i ozlijeđene akonisu napunjene zrakom pod određenim protupritiskom.

uronom, okolni tlak je u porastu povećanjem dubine. Time je i veća razlika između tlaka okoline i tlaka u šupljini srednjeg uha.

Pri tome dolazi do djelovanja povišenog vanjskog tlaka na bubnu opnu uha, a to osjećamo kao pritisak u ušima. Tu pojavu moramo spriječiti kompenzacijom tlaka u srednjem uhu. Izjednačenje tlaka u ušima postižemo tzv. ‘’Valsalvinim manevrom’’.

Postupak vršimo nakon dovršenog udisaja.

Izvodimo ga tako da stiskajući obje nosnice puhnemo u nos. Iz usne i nosne šupljine zrak pod tlakom prolazi kroz Eustahijeve tube, prodire u šupljinu srednjeg uha i s unutarnje strane izjednačava tlak i ispravlja bubnjić (Slika 1 i 2).

bez zadržavanja daha tijekom ronjenja sprječavamo mogućnost nastanka barotraume pluća i barotraumatske plinske embolije. Zato nikada, ni u jednom trenutku ne izranjavajte sa zadržavanjem zraka. Ako polagano izranjavate, normalno disanje će izjednačavati povećani volumen. Pravilo je da se ne izranjava brže od 10 metara u minuti.

Slika 1 i Slika 2

BAROTRAUMA PLUĆA Prema Boyle-Mariotteovom zakonu poznate su nam promjene volumena u skladu s promjenama tlaka (pri konstantnoj temperaturi volumen plina mijenja se obrnuto proporcionalno u odnosu na apsolutni tlak, dok je gustoća plina izravno proporcionalna tlaku) . Kod ronjenja s autonomnim ronilačkim aparatom stvarni volumen udahnutog zraka u plućima se mijenja ovisno o okolnom tlaku (isti kao i tlak zraka koji udišemo), kao i gustoći tog udahnutog zraka. U skladu s time, ukoliko imamo vitalni kapacitet pluća od 5 litara, jednim punim udahom na površini (tlak od 1 bara) unosimo 5 litara zraka. Na dubini od 10 metara (2 bara) jednim punim udahom udahnut ćemo u 5 litara nazivnog volumena pluća stvarnih 10 litara zraka (tj. 5 litara pod tlakom od 2 bara)-(Slika 3). Jasno je da će taj zrak zbog dvostruko većeg tlaka biti i dvostruko veće gustoće. Ovdje se suočavamo s pojavom promjene volumena zraka u plućima i pri izronu. U kapacitetu pluća od 5 litara nalazilo bi se stvarnih 10 litara zraka kada bismo se iznenada našli na površini (tlak = 1 bar). To naša pluća ne bi izdržala, te može doći do pucanja plućnog tkiva.

Tako zapravo nastaje barotrauma pluća. Ova ozljeda može uzrokovati i prodor zraka u krvotok i začepljenje krvotoka zračnim mjehurićima (plinska embolija) što može imati teže posljedice po ronioca. Poznavajući ovo, lako je izbjeći komplikacije ove vrste. Mirnim i ravnomjernim disanjem

DEKOMPRESIJSKA BOLEST Tijekom ronjenja, udisanjem zraka pod povišenim tlakom, u našim plućima povišeni tlak djeluje na krv u kapilarama alveola. Time dolazi i do većeg otapanja plinova u krvi, a izravno dolazi do većeg zasićenja dušika u krvi i preko krvi u tkivima tijela (Henry-ev zakon-količina otopljenog plina u nekoj tekućini izravno je proporcionalna tlaku koji plin vrši na površinu tekućine, kao vremenu utjecaja plina na tekućinu).Primjer kojim možemo najlakše predočiti pojavu otopljenog plina pod povišenim tlakom i oslobađanja tog plina iz tekućine padom tlaka nad tekućinom, prikaz je zbivanja pri otvaranju boce s gaziranom mineralnom vodom (Slika 4).

Dok je boca pod tlakom, plin je otopljen u tekućini i nije vidljiv kao takav. Otvaranjem zatvarača plin se oslobađa stvarajući mjehuriće u tekućini, odnosno, padom tlaka prelazi iz potpuno otopljenog stanja u slobodno plinovito stanje, nakon čega slijedi izjednačavanje tlaka sukladno tlaku okoline. Isti se proces dešava u našem tijelu kada iz veće dubine naglo izranjavamo prema površini.

Mjehurići koji nastaju i rastu tijekom ili nakon izrona kao rezultat povišene količine dušika otopljenog u organizmu tijekom ronjenja uzrok su oboljenja kojeg nazivamo dekompresijskom Dekompresijska bolest je oboljenje fizikalne prirode koje nastaje padom tlaka u okruženju tkiva zasićenog dušikom, a pojava je opisana Henryevim zakonom.

Prvi preduvjet sigurnog ronjenja u kojem izbjegavamo stvaranje problematičnih mjehurića plina u krvi i tkivima jest ronjenje u granicama nedekompresijskog režima.

Naredni korak u prevenciji jest polagan izron – polagano smanjenje tlaka okoline i tlaka udahnutog zraka u plućima, a definiran je brzinom izrona prema površini. Ta brzina iznosi između 7 i 10 metara u minuti.

Treći korak sigurnog ronjenja je pravilno izvođenje sigurnosnih dekompresijskih zastanaka, dakle zaustavljanja i boravka na malim dubinama kako bismo osigurali dovoljno vrijeme da se količina dušika koji se oslobađa u tijelu procesom disanja izjednači s odgovarajućim parcijalnim tlakom u okolini. Svako ronjenje mora biti dovršeno sigurnosnim dekompresijskim zastankom u trajanju od 3minute na 3 metra dubine. Važno je naglasiti da se u sportsko-rekreacijskom ronjenju izvode ronjenja koja

ne sadržavaju dekompresijske režime.

Dekompresijsku bolest možemo podijeliti na vrste prema mjestu gdje mjehurići uzrokuju poremećaje, odnosno simptome i znakove bolesti (kožni tip, srčani, moždani,…). Na slici 5 prikaz je oblika dekompresijske bolesti prema mjestu poremećaja (zbog nastanka mjehurića dušika).Želja mi je ovim kratkim osvrtom na ronilačke ozljede skrenuti pažnju na samu prevenciju. Neke od ovih ozljeda jesu veoma ozbiljne i mogu ozljeđenog stajati života, međutim pridržavanjem određenog broja pravila koja su izuzetno jednostavna ronjenje postaje sigurno i nadasve zabavno. Razvoj podvodne medicine i ronilačke tehnike uvjetovao je nagli porast podvodneaktivnosti, što vezuje na sebe potrebu za kvalitetnom edukacijom.

Dakle, kvalitetna priprema ronjenja prema određenim mjerama sigurnosti uvjetuje zabavan i ugodan boravak ispod vodene površine.

Vladimir Mušković CMAS instruktor 2** CMAS = Confederation Mondiale Des Activites Subaquatiques Jedna od najstarijih ronilačkih organizacija sjedište u Rimu (u prijevodu na eng. World Underwater Federation)

Slika 5

2** znači instruktor ronjenja sa 2 zvijezdice (kategorizacija unutar ovog saveza)

k.č.

Nije katastarska čestica, nego kritički članak.

Dakle, opće poznata stvar je da ljubav dolazi kroz želudac. Isto tako, ljubav boli. Ljubav, pa želudac, onda bol. Uočavate li relaciju? Te tri stvari povezuje, virovali ili ne, B.B. (a znamo šta ti inicijali, unutar Kačićeve 26, znače!). Jer ko je jednon doša u menzu AGG-a i uspješno provaria unesene artikle, ponovo ga u istu menzu ne vraća ništa nego ljubav.

A kako, nego upravo tako, objasnit svakodnevne gužve unatoč ovome: ponediljak-malo smjese za pire kumpir u puuno vode i mesne okruglice napravljene od bolje da ne znamo čega. Utorak-malo brašna, pa malo ulja i opet puno vode s tri zrna fažola. Nudi se i bečki. E, to se isplati vidit (i to samo vidit!). Zašto? Zato šta ti ni parizer u dućanu ne uspiju tako tanko narizat. I zašto se zove bečki kad bi jednostavno mogli reć: ultra-thin pohana svinjetina, pa da se ljudi ne misle. Inače, jela se poslužuju u mini porcijama, a kako smo mi studenti rastrošni i nerazboriti, vrlo je ekonomičan pristup i raspolaganju sa salvetema. U redu, za 4,40 kn i ne možeš tražit Bog zna šta, ali bar mala izmjena menu-a, odnosno redosljeda, pa da se iznenadimo koji put. A tek petak!

E, onda je najveća navala i trka za uvatit pjat s tri bezukusne lignje i kumpirića iz leda da se doslovno omasti brk. Ajde dobro, ima i pizza. Čekaš, čekaš dok se on ne prodere, onako zdravo, 53iii, a onda navali na slastan zalogaj od ko zna kad umiješenog tijesta. Za one izbirljive, jedno je vrime bilo raznoraznih mukija i ostalih čuda, ali je to ispalo preskupo u nabavi pa su ta zlatna vrimena prošla brže nego su došla.

Doduše, osjeti se femtometarski napredak otkad se otvorila konkurentska menza u blizini (na PBF-u), pa sad nude razne kemijske proizvode pakirane u obliku malih kolačića i tortica. Usput, pitan se zašto je ekonomska cijena za npr. Ice-coffe otprilike 4 puta veća nego u dućanu? Uostalon, zašto čovik ne bi naplatia sok 5 kn (koji u dućanu košta 2 kn), kad zna da će studenti kupit, a država subvencionirat? Isto moramo priznat da nijedna druga menza nema one slasne, masne krafne, štrudele i prozračne croissant-e.

I ljudi moji, nigdi, pa ni u najstrašnijin snovima, nećete tako sporo doć na red za blagajnu.

Pa ko voli, nek izvoli! Reci sine! Izvoli maco! Dobar tek zlato! A ako slučajno mislite uputit dobronamjernu kritiku dotičnom vlasniku, već je neko to proba i dobija odgovor u stilu: «Ako ti se ne sviđa, ti nemoj ovdje jesti!»

Postoji i kantina istog imena (i to je priča za sebe). Na štekatu iste, nalazilo se nešto šta nikad nećemo zaboravit-tv XL dijagonale i ravnog ekrana, za vrime neslavnog s.n.p. 2002. godine. E, tome pak, svaka čast! Živio B.B.!

er fors van

Fairytale FAROS 2002 (29.09.2002. - 5.10.2002.)

King Zdravko

King Miodrag

King Siniša

Vlado

Hrvoje

King’s assistants:

Rinaldo

Once upon a time, there were three Kings called Miodrag, Zdravko and Siniša who ruled by Kingdom of Institute of Engineering Geodesy and Spatial Information Management. They had three assistants: Vlado, Hrvoje and Rinaldo. They also had 16 trainees that followed their every command. They were all IG(L)UPI. There was a nice and sunny day when they went on a trip to an island called Hvar. They stayed in a castle called Arkada in the little kingdom of Stari Grad. During the night they were just ordinary (drunk) happy people, but with the sun rising over the horizon they transformed into super surveying force. Kings divided 16 trainees into 4 groups. Each group went in different direction to survey everything that came in their way ( By the way, I like to say I’ll be there ... sorry, couldn’t resist).

Each of the King took one group. King Miodrag was King of all Kings, so he took 2 groups. The first group was surveying kingdom Dol, where they met Mr. Donkey. He was very interested in what they were doing, so that one of the trainees had to explain him the principle of the GPS – RTK method. He couldn’t believe that the RTK method was so simple and that students need 9 semesters to learn it. After that they met an average, intelligent (lunatic) human being who thought that they were stealing his land. They managed to escape…

The second surveying group (HIZ) was under the leadership of King Siniša. They took a beautiful, big boat Titanic to survey bays of Stari Grad and Žukova. That was not an easy assignment, because Titanic sank. With Titanic sank their measured data and all their hopes of finishing their task as quickly as possible. That event was so extraordinary that it was reported by a small local newspaper “Slobodna Dalmacija”.

The third group (KGO) travelled through the wild side of the island in the big, white carriage called “Nekretnina” under command of assistant Paar. They were assigned for promenade through the bushes.

They were also advised to wear a light shoes and machetes. Those 5 days left deep scars in their psyches and on their skin.

The other part of KGO group did precise (gardening) levelling in the fields of lavender. They couldn’t find the real point, so they connected the “Nivelman Train” on the cabbage, fixed the results and hoped no one will ever find out. (GOT YOU !!!)

The fourth group (TOP) measured the square Tvrdalj for the 3D presentation with such great accuracy so that Kings couldn’t believe it. In free time they have drunk coffee with great novelist Petar Hektorović.

Female trainees freak out at last. At the end of the day they couldn’t take the pressure anymore, so they decided to take a rest of the Kings and male group of trainees. With the help of hosts they did their private Let the party started ... ). party in the office (

Finally they finished their tasks and had some time for resting and fun. But for the Kings it was not enough so they continued to talk about their trainees and their adventures at the site. They concluded that trainees did excellent every task, so they deserved reward - walking to Stari Grad, in the pub Neptun (not the planet).

There they had a great time – bear, jokes and rock’n roll (sorry no pictures, just the special one, the best).

When the party finished they all went to bed with a smile on their faces, while no one had to work anymore ( shinny happy people). The end…GOT YOU again.

After hardworking night they all went to a picnic with a boat (this time not Titanic, because Titanic sank).

Kings were so satisfied with their assistants and trainees, so they organized the feast in the deserted bay.

But not only that, they organized their well known competition-HH 4% VV, KK 4% HH and VV vertical in the space (thanks Mr. Lasić).

The first prize went in Sinj to the great surveyor Mario Mihaljević. The second prize won Ante Marendić.

And the last, but not least, went to Ivana Podoreški (thank you for saving the pride of all female on the island). The punishment for that one who didn’t succeed was cleaning the fish and cutting the onion.

The rock star of that day was Jurica Pađen who was hired by the King of the all Kings. His greatest hit was (and probably still is): Jako nam je drago ... .

So, as the time passes, 16 trainees were very tired, hungry and thirsty so they took a glass or few of bear (Laško), and saluted other surveying in the future. (this time for serious) P.S. If you think that it was nothing but the fun and everything for free, you are very wrong, because at The Kingdom Geodetski fakultet (računaona 114), the 16 not anymore happy trainees payed that with a very hard work, tears and nerves… written by: UNITED ALMOST SURVEYORS ZAKLJUČAK: Razlog zbog kojeg je priča pisana na engleskom jeziku je da svaki strani student koji pročita ovaj članak shvati koliko je lijepo studirati na Geodetskom fakultetu u Hrvatskoj.

Ovim putem se apsolventi usmjerenja Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama zahvaljuju svim profesorima i asistentima ovog usmjerenja, osobito voditelju stručne prakse prof. dr. sc.

Miodragu Roić. Isto tako se zahvaljujemo gradu Stari Grad koji nam je omogućio smještaj i boravak na najsunčanijem otoku u Hrvatskoj.

Sve detaljne informacije (s tehničke strane) o ovoj stručnoj praksi potražite na www.geodet.geof. hr/????????.

Kako nam je bilo na praksi Rab - 2002 Šta kako nam je bilo?! Dobro nam je bilo.

I neka nam je bilo! A kao i u svakoj praksi i ovdje ima više stvari koje nisu za tisak nego koje jesu. Recimo samo da će neke od njih ostati u tihom sjećanju sudionika. Pa, sad najprije da krenem s formalnostima. Naša generacija tj. 3 generacije na istoj godini izvršila je (barem mi tako mislimo) 3.fazu (ujedno i posljednju) uspostave novog homogenog polja stalnih geodetskih točaka na području otoka Raba, Grgura i Golog otoka zahvaljujući ugovoru između Državne geodetske uprave i Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te tako Rab postade prvi hrvatski otok sa uspostavljenom GPS mrežom na ponos i radost njegovog sina prof. K.Šimičića. Radilo se pozicioniranje satelitskom tehnologijom postojećih točaka I. – IV. Reda, kao i novih stalnih točaka kako bi se osigurala prosječna gustoća od 1 točke na približno 10 ha izgrađenog i 25 ha neizgrađenog područja. Time su se osigurali uvjeti za daljnje .... ma koga to uopće od vas zanima, bla, bla, bla. Dosta prepisivanja iz službenih izvještaja.

A da sad jednostavnim jezikom kažem šta se radilo. Prvi dan je bio najbolji. Svi smo se skupili ispred hotela “Imperial” oko podneva, dobili sobe, dobili još nezarađene novce i voljno za ostatak dana. Uslijedilo je bezobrazno izležavanje na plaži i ispijanje piva ili gemišta u hladu uz more. Kako se približavala večer polako smo se doteturali

do sobe gdje su počeli . pripremni radovi za izlazak u grad. Naravno, s namjerom da se izvide položaji točaka koje će se mjeriti.

Iako smo se trudili i u tom svom nastojanju ustrajali čak i do 6 ujutro, nismo sve stigli pa smo se dogovorili da ćemo svaki dan poslije radnog vremena pomalo ih tražiti.

Sat sna i evo jutra i mi i “zli bubnjari” u nove radne pobjede. Vodila su nas 3 mušketira redom D. Markovinović, M. Rezo i D.Višić u službi kralja KrstePodjeliše nas u ekipe i mi krenusmo. Rad u grupi je sjajna stvar mada jedan mora raditi (barem 5 minuta). Točke su se mjerile po 40 minuta, a zašto i ne bi? To nam je dalo dovoljno vremena za drijemanje na raznim nepogodnim podlogama, a za neke srećkoviće koji su pošteđeni asfalta, i za kupanje. Misli sva`ko da je nama bilo lako.

E, sa radnim vremenom od 7 do 19 na plus 30°C ako ne i više, baš i nije. Ali šta se mora nije teško. A mora se opet i točke izviđat. I tako redom dan za danom...

Tako se prvo jutro uz točku nađoh oči u oči s asistentom Rezom, pogledao me onako ozbiljno (šta vam o tome pričam) i reče: : “kolegice, ponekad je bolje ostatati doma jer su učinci veći ako ovaj dan ništa ne radite”.

Pomislih u sebi zašto i dok sam počela tražiti opravdanje stigoh izgovoriti: “ali mi smo tražili točke...”, prekide me i reče: “znam kolegice zato ste zaslužili dnevni odmor” i tako ja bijah spašena za ostatak dana.

Pa i on ima srce ili iskustvo. Kad smo većkod tih asistenata dobri su oni ali samo kad sunce debelo bude iza Učke. Ne smijem svašta reći još nisam položila Državnu, a pošto jesam Fizakalnu da kažem par riječi o pripadajućem asistentu, ili bolje da prenesem dio izrečene Jasnine analize rukopisa? BAD IDEA.Kako se bliži jutro, mi shvaćamo da oni više nisu isti, njihov pogled sve je stroži, te tako po količini C2H5OH djele se zadaci. Oni najbolji dobivaju fiksnu na Loparu iliti lokalnu farmu za jednodnevno odvikavanje. Nakon 7 dana shvatila sam razliku između tehničara i znanstvenika. Znanstvenici su ustajali u 4 i radili do 7 tobože da im vizura neispari na velikim temperaturama. A mi kao ono: postoje zaštitne kreme s faktorom 93.I tako su neki onda imali vremena za tenis, belu, kupanje, spavanje i slične ine geodetske aktivnosti. Moram pohvaliti onaj kioskrestauraciju na Mišnjaku. Krasan dečko taj Dragan. Krasna vreća dagnji, krasne ribe, krasno vino, krasni geodetski objedi (a na cjeniku samo kave, kole i pokoje pivo). Sve to najbolje zna čika Višić, majstor u čuvanju permanentnih stanica. Čovjek budnog oka koji se svakih pola sata penje na taj brijegić oštrih kamenja i provjerava situaciju.

Rab je jedan od lijepših, ako ne i najlijepši naš otok, ali što se tiče traženja točaka nije baš jednostavan. Mi obasjani suncem, opremljeni instumentima, stativima, položajcima, opremom za plažu, šećemo po tom otoku posutom bijelim kamenjima (doduše poput bisera) i tražimo točku koja je, by the way, pokrivena sa par istovrsnih kamenčića u cilju spriječavanjanjenog uništenja. Pa logično, ne možeš uništit ono što ne možeš nać. A džaba nam i položajci tipa: «suhozidina i nisko drvo» u šumi punoj suhozidina. Ipak, čvrstom voljom i istančanim čulima za traženje točaka, uspjeli smo u tom zadatku. Bilo je zanimljivo gledati i reakcije ljudi na ravnoj dionici ceste kako usporavaju do zadanog ograničenja misleći da smo mi mladi policijski djelatnici s radarom. Valjda im je bilo logično da nas onda treba 5 za taj single-tasking.

Ovim se putem moram u ime svih studenata sudionika prakse zahvaliti fakultetu i voditeljima na dobivenom iskustvu; gradu Rabu na završnoj večeri koja je bila više nego izvrsna i bogata, na ljepoti i sadržaju; profesoru Šimičiću; i par konobara diljem grada.

Uf, što smo se ispraksirali.

T.B.

OSVRT NA VESLANJE A šta da vam kažem ukratko, kad bi vam mogla godinama pisati o veslanju.

Krenimo ovako: veslala sam u klubu «CROATIA» 3 godine u samcu zbog svoje visine (1.50, da se odmah pohvalim jednog lijepog dana sam se tako fino okrenula ). Moram napomenuti da je veslanje jedan SAVRŠEN sport.

Nakon dolaska na fakultet krenula sam veslati za faks u našem famoznom ženskom osmercu.

Prve godine nas uopće nije bilo 8, nego 6, a dvije cure smo krpale kako smo koga uspjeli nažicati da nam vesla. Bile smo relativno loše na regati (ništa čudno). Te godine smo imale za vrijeme regate tol’ko poteškoća da je to strašno, dobile smo užasno loš osmerac, rolovi su nam sami ispadali iz šina, nogare se odvajale... Uglavnom, nakon mučna 2 km “sletile” smo na ponton i odnekud nam je “doletio” cijeli muški osmerac sa zastavama i tolikom podrškom kao da smo dobile zlato na olimpijadi. Tako da odmah napomenem da su dečki više nego fer i kolegijalni i da ih ne damo nikome.

Sljedeće godine nas je bilo 8 i dobile smo nove cure koje su uskoro dobile volju i sve je teklo u svađi i smijehu do zadnjeg treninga gdje smo izveslale 7min i 50sec na 2000m, što je JAKO DOBRO. Na regati smo bile predzadnje u “C” finalu, ali naše vrijeme je bilo bolje nego što su imale cure u “A” finalu, tako da smo mislile da se napokon nešto pomaklo na bolje.

Al’ htjela bi’ napomenuti da jedina svrha veslanja zapravo nije veslanje nego: rekreacija, druženje, grah poslije regate, piva poslije treninga i sve ostale stvari koje jednostavno morate proživjeti da bi vam bile upečaćene do kraja života kao nešto pozitivno.

Ove godine imamo problem što nas je točno 8, pa svaki put kad netko ne može doći imamo odgođen trening, ustvari to je uvijek problem jer je teško organizirati 8 ljudi. Niti ja, niti itko drugi ne može utjecati na to da netko ne bude bolesan, ili nečim spriječen... Na kraju krajeva, koliko god mi tvrdile da možemo biti kao dečki anatomski smo tako građene da je naš organizan skloniji skupljanju bolesti na Jarunu. Osim toga ove godine smo imale regatu i trening prije regate su nam došle “zubarke” i pokupile osmerac pred nosom. Da vam ne kažem da smo sve bile lude. Prošli tjedan smo došle na trening i neki tipovi su nam uzeli osmerac zato što oni do sada nisu bili na vodi, a ovaj put su morali izaći zato što ih je došao gledat njihov profesor!? Šta smo drugo mogle nego opet se vratiti doma. Da vam ne pričam da neke stanuju iza Dubrave i da putuju 2 i pol sata do Jaruna.

Vedrije stvari na ženski način: milina je vidjeti ukroćenih 8 muških bića kako nose osmerac na ramenima, ukroćeni i bespomoćni, pogledom samo brojite osam, sedam, .... jedan, a ne znaš koji je ljepše građen od kojega. Znači, cure imat ćete šta gledati, samo dođite i pridružite se ženskoj ekipi našeg fakulteta, motivacije vam neće nedostajati.

Svake godine tu je puno muke, svađe, žuljeva, znoja, ali tu su i one stvari koje se ne daju ničime platiti (zajednički izlasci, tulumi, komentari) i svake godine na regati nešto krene po zlu i mi ostanemo ismijani da kakvi smo to opet bili. Ali vjerujte mi nije tako loše i ovim putem apeliram na sve koji imaju volje zastupati svoj fakultet u veslačkoj ekipi nek’ ne oklijevaju i prijave se jer JEDINI JE UVJET DOBRA VOLJA ZA DRUŽENJEM I REKREACIJOM, a sve ostalo ćemo srediti u međuvremenu. Zahvaljujem svima koji će se ohrabriti i upustiti u vratolomije s nama sljedeće godine. I moram se zahvaliti svima koji su nam spremni glumiti zamjenu kad nam zatreba.

Kad naučite veslati onda se nećete više okretati za zgodnim umišljenim veslačima nego za osmercima koji projure sa onim savršenim zvukom “VUF” svi kao jedan. Jednostavno ćete se naježiti.

Ovim putem bih se zahvalila u ime oba osmerca dr. sc. Jeleni Beban Brkić što je stavila veslače pod svoje okrilje.

“jedinica”

geodetskog fakulteta Matilda Kalcina

DOBRE VIJESTI, MI SMO ŠESTI Od početka studiranja (1997.), igrao sam u raznolikim ekipama geodetskog fakulteta. Nijedna nije ostavila na mene takav dojam kao ova posljednja. Ne možemo se pohvaliti medaljama ni nagradama, ali dogurati do šestog mjesta u sveučilišnom prvenstvu Zagreba, nije mala stvar. Uspjeh se može vidjeti i iz činjenice da prije početka same sezone Geodetski fakultet nije visoko kotirao. Naime, nismo bili među prvih 10 fakulteta u Zagrebu, odnosno nismo bili među favoritima. To govori da proteklih godina geodezija nije bila baš uvjerljiva. Osim drugog mjesta prošle godine na turniru kojeg je organizirao Farmaceutski fakultet (srednje jak), nismo imali nikakav rezultat još od 1998. kad je geodezija bila u prvoj studenskoj ligi (bili smo 7.). U sljedećih par redaka možete pročitati kako je momčad Geodetskog fakulteta uspjela napraviti korak naprijed.

Negdje u rujnu, za vrijeme ispitnih rokova, sreo sam Ratka Medana na hodniku ispred oglasne ploče.

Ratko je do tada redovito igrao za fakultet, te smo se u razgovoru dotakli te teme. Najavio je povlačenje, odnosno kraj igračke karijere, spomenuvši nešto kao da ne bi igrao, ali da bi on bio neka logistička pomoć, odnosno da bi se brinuo oko naizgled sporednih stvari.

Isprva mi se to činilokao šala. Poslije par razgovora uspio me uvjeriti da misli ozbiljno i da treba poduzeti neke konkretne poteze.

Osobno mi se ideja jako svidjela, te smo se uspjeli načelno dogovoriti kako bi ekipa trebala disati. Moram napomenuti da je u potpunosti inicijator bio Ratko. U jednom profesionalnom nastupu na kojem bi mu zavidio Pat Raily uspio je svoje ideje prenijeti ekipi. Mislim da su svi bili oduševljeni. Čuli su se komentari u stilu: «Je’s vidia ti Medana. Bit će nešta o’tog.». U Kačićevoj smo imali termin od jednog sata tjedno, što nikako nije zadovoljavalo našu potrebu za ubacivanjem lopte kroz mrežicu. Naći slobodnu dvoranu u Zagrebu je gotovo nemoguća misija. Zvao sam sve srednje i osnovne škole na Trešnjevci i okolici. Nakon dvije potrošene telefonske kartice gotovo da sam odustao. Sasvim slučajno na jednoj utakmici na Velesajmu (hokej), mama me upoznala sa svojom prijateljicom koja ima prijatelja koji poznaje profesora tjelesnog na Pedagoškom fakultetu u Savskoj. Pa sad ti reci da nije bitno imati veze. Dvorana i nije baš bila od neke kvalitete, no ima koševe i slobodna je. Jedan problem smo riješili. Drugi problem je bio nabaviti dresove.Našli smo relativno jeftin a dobar dućan, odnosno obrtničku radnju gdje smo uz pomoć stručnjaka okvirno dizajnirali nove dresove.

Boja faksa je crna, tu nema dileme. Uz malo muke uspjeli smo i napraviti logo geodetske košarkaške ekipe i to je bilo to. Zaboravio sam najbitniju stvar. Za sve to trebalo je i iskeširati nešto novaca.

Ne znam na koju foru, ali Ratko je uspio izmusti te novce od faksa. Trenirali smo dva puta tjedno. Možda treniranje nije prava riječ, već igranje na dva koša s ciljem da se što bolje upoznamo u igri, odnosno da naš trener uoči ‘ko što može.

Na turniru Farmaceutskog f. GEODEZIJA osvaja 2. mj. (travanj 2002.)

Dvorana u Savskoj puno je veća od one u Kačićevoj. Pošto smo naučeni na super malu dvoranu kod nas, u ovoj smo se lagano osjećali izgubljeni.

Srećom, u momčadi imamo iskusnog plejmejkera Petra Kovačevića, koji je svojim savjetima, te kratkim predavanjem ubrzao našu adaptaciju.

Došao je i taj dan 9.11. 2002. Igramo prvu utakmicu sa FKIT-om. Utakmica je bila u subotu u 10 ujutro. Lagana nervoza, te bojazan da nas se neće skupiti u dovoljnom broju. Došlo nas je 14. Nisu svi ni mogli igrati. Prva petorka: Mandić, Vojnović, Barbalić, Loncman i Kovačević. Ne moram ni spominjati da je FKIT bilo favorit. Činilo se da su uvjereni u pobjedu, što je nama dalo dodatni motiv. Prva četvrtina, dobra obrana, malo izgubljenih lopti i puno kontri. Ista stvar i druga četvrtina. Igrali smo gotovo bez greške, Loncman krade loptu, dodaje Kovačeviću koji uz dribling prolazi čuvara, dodaje Mandiću te ovaj beskompromisno zabija.

Tako je to izgledalo, a mi svi ludi. Na kraju je bilo 46:31 za nas. Kemičari su morali s nevjericom priznati poraz, a mi smo prokleto zadovoljni uvjereni u naš sljedeći trijumf krenuli pod tuševe. Sljedeću subotu čekala nas je Agronomija, koja se pokazala kao tvrd orah. Igraju solidnu obranu i pogađaju čudne šuteve. (To je ono kad pogodi u padu uz korake iz nemoguće pozicije, a ti se križaš). Nismo briljirali kao u prethodnoj utakmici, no kvaliteta je ipak bila na našoj strani, te smo ih pobijedili s 39:31. Treba još reći da smo se pojačali sa freshmanom, novim čovjekom na faksu, Baričevićem. Dečko ipak igra prvu HRV ligu, i ima potencijala. Zbog njega i još par talenata mogu reći da geodeziju čeka svijetla budućnost u košarci. Osigurali smo prolaz u drugi krug, te nam je još ostala utakmica protiv TTF-a. Nisu loši, no čuli smo da imaju sličnih problema kao i mi prije godinu dana, odnosno da baš ne dolaze u velikom broju na utakmicu.

Pa tako je i bilo. Došla su im trojica fanatika, i službeno smo pobijedili sa 2:0. U drugom krugu čekali su nas strojari sa FSB-a. Bili su slabi. Preslabi. Pobijedili smo ih sa 55:23. Po rezultatu se vidi koliko je bilo lako proći dalje. No sljedeći protivnik bio je bolji za ligu više. Ekipa FER-a nam je tokom zadnjih par godina bila najgora noćna mora. Prošle godine, s njima smo igrali prvu utakmicu i bili u egalu do zadnje četvrtine.Nakon tog poraza, moral nam je splasnuo i više nismo bili pravi.

Porazili su nas i godinu prije, a vjerojatno bi i onu prethodnu da smo igrali studensku ligu. Jednom riječju bili smo im dobra mušterija.Što je najgore, mislim da nikad nisu bili jači nego sada. Nismo se opterećivali time prije utakmice. Bili smo dapače prilično sigurni da smo

dovoljno jaki da ih dobijemo.

Najveću zaslugu tome pridonosi visoka pobjeda nad strojarima, koja nam je mogu reći dala veliku prepotentnost.

Igralo se navečer, oko šest.

Lagana nervoza među nama.

Nismo se stigli pristojno zagrijati jel’ se utakmica prije naše odužila. Počeli smo solidno. Ušlo nam je par trica i igrali smo dobru obranu. Druga četvrtina nagovijestila je probleme. Šut je stao. Prodor pod koš je bio gotovo nemoguć, dobro su igrali kolektivnu obranu, udvajali Mandića, i agresivno igrali na sva naša dodavanja. Počele su frustracije i nepromišljeni potezi. Gubili smo lopte, šutirali nerezonske šuteve, a oni su igrali sve bolje i opuštenije u napadu. Drugo poluvrijeme, ista stvar.

Već u trećoj četvrtini bilo je jasno da je gotovo. No nismo se predavali. Igralo se agresivno u obrani, pokušavalo se nešto napraviti u napadu. Na kraju je ipak bilo 29:49 za FER. Da stvar bude još gora, Barbalić je stradao u tzv. prijateljskoj vatri. Dobio je udarac laktom u zube i završio u bolnici. Kakav epilog.

Mjesec dana odmora od košarke. Ne znam bi li itko došao na utakmicu da je bila samo tjedan poslije ove. Nastavak sezone slijedio je 18. 01. 2003. Igralo se za poredak od 4. do 8. mjesta. Skupilo nas se dosta, no nije bilo Mandića i Baričevića. Ne moram ni spominjati koliko smo bili slabiji bez njih. Izgubili smo od Više policijske škole. A toliko sam se htio osvetiti policiji što mi je uzela vozačku dozvolu prošli Božić.

Sljedeću utakmicu za šesto mjesto «dobivamo» sa 2:0 jer protivnik nije došao. Nije ih bilo briga. Nas je.

Na kraju uzimamo šesto mjesto u Zagrebu.

Interview : Ratko Medan

Skroman, uporan, ljubazan i uvjek spreman pomoći samo su neke od kvaliteta studenta kojeg se može sresti na hodniku fakulteta ili u računaonici 114. Njegovom voljom i zalaganjem stvorena je košarkaška ekipa kakvu sad imamo. Kako i zbog čega otkrijte u narednih par redaka.

Je li se moglo dalje u studenskom prvenstvu?

Da su se određene stvari poklopile, mogli smo, ali nisu pa nismo. Mislim da smo previše nervozno ušli u četvrtfinalnu utakmicu. Naišli smo na sjajnu momčad FER-a koja je odigrala odličnu utakmicu i zasluženo nas pobijedila. Svejedno, rezultati koji su iza nas daju nam za pravo da se ovdje radi o jednoj odličnoj ekipi koja je napravila sjajan rezultat. Biti ukupno šesti na Sveučilišnom prvenstvu smatram vrlo dobrim rezultatom, moramo biti svjesni da smo iza sebe ostavili mnogo «veće» i «jače» fakultete.

Koja je osnovna razlika ove i prijašnjih momčadi?

Zajedništvo! Od 1997., od kada sam na fakultetu, nikada se nije osjetila takva povezanost između igrača. Cijela ekipa, svih 14 igrača, dali su svoj doprinos. Neki su igrali više, neki manje, neki nisu uopće ali svaki je dao svoj obol i svaki je bio dio ekipe. Tu je razlika. Ranijih godina dešavalo nam se da na utakmice dođu samo četvorica igrača pa da ne možemo niti nastupiti. Dečki su ove godine krenuli ozbiljnije i rezultat je sam po sebi došao. Što te potaklo na vodstvo i organizaciju oko ekipe?

Potakla me želja da ovi nadareni dečki postignu dobar rezultat na prvenstvu. Smatrao sam da igrački ne bih mogao pomoći kako mogu organizacijski pa sam se jednostavno prihvatio posla. Vjerujem da osim znanstvenih i stručnih dostignuća, i dostignuća sportaša na fakultetu daju svoj doprinos u stvaranju slike fakulteta. Upravo na tom tragu sam i odlučio reagirati te se potruditi popraviti organizaciju i omogućiti momcima da misle samo o košarci a ne o tome da li će imati dresove, termin za trening i sl. Što misliš o treninzima ekipe? Da li bi bilo bolje da je tu profesionalni trener?

Kada bi na raspolaganju imali osobu sa stručnim znanjem košarke, vjerujem da bi sa ovim igračkim kadrom i uz još neke sitnice uspjeli učiniti korak naprijed. Moja uloga je organizacijska kako sam već rekao, da igrači ne razbijaju glave o nepotrebnim stvarima već da igraju. Da li je uopće realno za očekivati da ćemo imati nekog stručnog trenera? Nadam se da će budućnost donijeti tako nešto.

Kad smo već kod novaca, od kuda financije za dresove i dvoranu?

Odrekao sam se jednog obroka dnevno kako bi se ekipi osigurali nužni uvjeti za igru. Šalu na stranu naravno. Zaslugom studentskog zbora i njihovim pravovremenim uočavanjem problema, osigurana su nužna novčana sredstva za nesmetan rad. Prijašnjih godina ta komunikacija i oblik suradnje nisu postojali, pa smo kao ekipa bili suočeni s prethistorijskim uvjetima u kojima nam je najveća radost bila poklon najobičnijih plavih majica kratkih rukava (s logotipom Zagrebačke banke-nisu nam dali ni kune!!) koji su nam služili kao službeni dresovi. To je iza nas i nadam se da se u tu poziciju više nećemo nikada dovesti.

Dali postoji mogućnost poboljšanja uvjeta za sljedeću sezonu?

Postoje planovi i radi se na njima. Dobili smo podršku novog predsjednika studentskog zbora kojemu ćemo na početku sezone predočiti naše planove, zahtjeve itd. te vjerujem da u tom pogledu neće biti većih problema. Također moram spomenuti razgovor predstavnika veslača i nas kao košarkaške ekipe, kod dekana prof.dr.sc. Tomislava Bašića, u kojemu je bilo govora upravo o poboljšanju uvjeta rada sportskih ekipa na fakultetu. Vjerujem da ćemo uspjeti realizirati neke ideje koje su tamo iznesene.

Ima li u tim planovima mjesta za igranje i neke amaterske «hakl lige», paralelno sa studenskom, koja po mom mišljenju nudi premalo utakmica?

Ta amaterska liga je jedan od načina kojim bi se vjerojatno postigla bolja kvaliteta momčadi. Također postoji mogućnost organiziranja prijateljskih utakmica s drugim fakultetima u kojima bi mogli podići našu razinu igre. Truditi ćemo se oko toga svjesni da svako dobro ulaganje daje na kraju dobre rezultate.

Hrvoje Novosel

STUDENTSKA ANKETA

zašto sam upisao/la geodeziju?

1. Kad sam bio/la mali/a svi su htjeli biti astronauti, ja geodet i moj se san ostvario.

2. Čuo/la sam da ću odmah dobiti posao i dobro zarađivati.

3. Greškom (mislio/la sam da je geodezija nešto drugo – geologija npr.).

4. Zato što nisam uspio/la upisati željeni fax.

5. neke su nagovorili, nekima se učinilo zanimljivim raditi

a

na terenu, ili im se sviđa matematika/informatika, kako bi se po tvom mišljenju mogli poboljšati fizički uvjeti studiranja?

100% studenata je izjavilo da bi rado ugledali, a još radije probali, stolice s naslonom više računala i bolju opremljenost software-om klima u računaonama (za zahtjevnije studente 4. godine) zvučnike u raunaonama (takoer 4. godina) više terenske nastave i odlazaka na gradilišta aparat sa slatkišima više literature na net-u bolja organizacija vježbi i svega općenito (ugledati se na FER) bolji instrumentarij obnoviti WC-e!!! sapun za ruke, WC papir ažurnijeg sistem inženjera! satelitima internet cure u “minjacima”?! povećan broj učiona i predavačkog kadra ili smanjen broj upisanih bolja menza manji broj studenata s drugih fakulteta u našim računaonama vježbama u manjim grupama organizirano parkiralište da konačno proradi “veza na fax-u” u holu maknit odlaženje na Sljeme nova ploča u velikoj predavaoni prostorija za pušenje? popraviti prozore bolje raspoređeni ispitni rokovi pržilice zastori kompletno novi namještaj izbaciti lihvarsku fotokopiraonu

rad na

STUDENTSKA ANKETA Iz ankete smo uzeli srednju vrijednost svega, što bi značilo da prosječni student geodezije razmišlja ovako: Misli da će dobro zarađivati i odmah dobiti posao, ako izdrži bar 6 sati dnevno na faxu. Kako to do sad nitko nije izdržao, zaključujem da neće biti posla ni dobre zarade.

Naravno, posjeduje računalo što je pohvalno, isto kao i manje od 2 sata korištenja dnevno, preciznije: dovoljno vremena da se pogleda neki dobar diviks.

Rijetko čita knjige, jer uz malo manje od 2 sata buljenja u monitor tko bi i pomišljao na knjigu, a ne daj Bože kazalište. Odobrava eutanaziju, otkako nas je urednica ekscentra molila da je ustrijelimo, to je logično. Smrtna kazna se ne odobrava, što je u redu jer s obzirom na slabu populaciju kako nas je malo, živ čovjek bio on zvjer koja ubija ili ne, ipak je stanovnik Hrvatske. Ne želi uvoz genetski modificirane hrane, kad je ionako imamo dovoljno sami. Alergičan je na bilo kakav oblik uvoza proizvoda, jer je svjestan da moramo konzumirati vlastito. Nije imao problema sa zakonom, dok naravno podržava dekriminalizaciju lakih droga, pa da tako i ostane. Svakako bi u EU, dok za NATO nije čuo. Nema ništa protiv homića, samo neka mu ostanu podalje od očiju jer mu je to gnusno. Za stanje ljudskih prava u Hrv misli da može puno bolje, a što se žena tiče, misli da tek kad ih bude više mogu postati ravnopravne.

Obzirom na odgovore na pitanje: «Što misliš o odnosima profesori-studenti i asistentistudenti», može se donijeti zaključak da su studenti uglavnom zadovoljni, uz obveznu napomenu da bi moglo i bolje. Tu postoje razlike od godine do godine; studenti četvrte godine su jako zadovoljni i smatraju da je atmosfera općenito mnogo ležernija. Posebno se ističu primjedbe studenata treće godine koji smatraju, onako između redaka, da je na ovom faxu više biznismena, nego znanstvenika. Što se tiče fizičkih uvjeta studiranja, može se reći da cjelokupna zgrada vapi za kantom boje i novim namještajem. Uostalom, komentare studenata možete pročitati na prethodnoj stranici, ako već niste.

ja sam za izvođenje nastave u obliku 1.pisanje po ploči 2. prozirnice (folije) 3. power point presentation

koliko prosječno dnevno vremena provedeš na fax-u?

1.godina 5,8 h 2.godina 6,3 h 3.godina 7,2 h 4.godina 4,7 h

koliko se studenata bavi sportom

da

posjeduješ li računalo?

ne ne

koliko sati dnevno koristiš raunalo? manje od 2h 2-4h više od 4h

da

STUDENTSKA ANKETA stanujem u (za studente izvan ZG-a): 1. stud. domu 2. vlastitom stanu 3. unajmljenom stanu

mjesečni troškovi (sveukupno) 1.330 kn 2.100 kn 2.900 kn

zašto sam odbrao/la ovaj smjer?

1. Čuo/la sam od starijih studenata da je zanimljivo i kvalitetno 2. Kažu da je to najlakši put do diplome 3. To me oduvijek zanimalo 4. Moj izbor je bio na eci-peci-pec 5. Nisam imao/la dovoljno bodova za željeno usmjerenje IGUPI

KARTOGR.-FOTOGRAM.

po kojim kriterijima sam odabrao/la predmet?

IGUPI savjetu starijih studenata (6) zanimljivosti kolegija(9) korisnost u buduem radu (6) raspored-poklapanje (3) profesoru (4) lakši predmeti (4)

odlaziš li u kazalište? da, često da, povremeno da, rijetko ne, nikako

odbravaš li eutanaziju?

KARTOGR.-FOTOGRAM. zanimljivost (8) prisilno-parcijala (3) lakši predmeti (2)

naziv i tematika kolegija, profesor (9) raspored-poklapanje (1)

* broj u zagradi znači broj studenata koji je naveo određeni kriterij čitaš li knjige koje nemaju veze s fax-om? da, često da, povremeno da, rijetko ne, nikako

podržavaš li uvođenje smrtne kazne u Hrvatskoj?

podržavaš li uvoz genetski modificirane hrane?

nemam stav nemam stav

nemam stav jesi li imao/la problema sa zakonom? da ne da, ništa veliko

Priredili: Domagoj Udiljak, Petra Vučica Proveli: Ivan Kalina, Domagoj Udiljak, Petra Vučica Obradili: Nina Milošević, Duško Romac, Domagoj Udiljak, Petra Vučica Grafika: Nina Milošević, Petra Vučica Komentari: Zlatan Novak, Petra Vučica

DIPLOMIRALI NA GEODETSKOM FAKULTETU 1.Dalibor Marinčić Usporedba terestričkih i satelitskih mjerenja pri izmjeri zemljišta 18.5.2001.doc. dr.sc. Marko Džapo 2.Marija Vareško Izrada topografske karte mjerila 1: 25000 programom Microstation (SE) 18.5.2001.doc.dr.sc. Stanislav Frangeš 3.Josip Martinović Uspostava GPS mreže otoka Raba 18.5.2001.doc.dr.sc.Marko Džapo 4.Andrej Drljača Pretvorba grafičkih planova u GaussKrugerov sustav 15.6.2001.prof. dr.sc. Krsto Šimičić 5.Bepo Matijaca Geoinformacijski sustav nivelmanske mreže grada Zagreba 15.6.2001.prof. dr.sc.Nevio Rožić 6.Marija Staničić Određivanje datuma geodetskih mreža posebnih namjena 15.6.2001.doc. dr.sc.Gorana Novaković 7.Jasminka Varupa Modeliranje porječja iz digitalnih modela reljefa i druge primjene IDL-a u geodeziji 15.6.2001.doc.dr.sc.Damir Medak 8.Ivan Lukić Analiza geodetske osnove grada Samobora 13.7.2001.prof. dr.sc. Zdravko Kapović 9.Miranda Jukić Ocjena točnosti računanja površina 13.7.2001.prof.dr.sc.Krsto Šimičić 10.Iva Dollar Kriteriji za ocjenu kvalitete geodetskih mreža posebnih namjena 21.9.2001.doc. dr.sc.Gorana Novaković 11.Marko Nekić- Kamnikar Opis podataka i razmjena topografskog informacijskog sustava pomoću OMS-a i INTERLIS-a 21.9.2001.dipl. ing. Zvonko Biljecki 12.Valentin Pavrlišak Redresiranje snimke fasade u ravninu zida 21.9.2001.prof.dr.sc. Nedjeljko Frančula 13.Sandra Radi Izrada plana grada Zagreba mjerila 1:20 000 programskim paketom OCAD7 21.9.2001.doc.dr.sc. Stanislav Frangeš 14.Aida Osmanagić Koncept i implementacija kartografskog informacijskog sustava 23. 11. 2001.voditelj Zvonko Biljecki, dipl. ing., mentor prof. dr. sc. Nedjeljko Frančula

15.Vicko Burčul Primjena ultrazvučnih dubinomjera i GPS-a pri izradi 3 Dmodela športsko-rekreacijskog centra Jarun 14. 12. 2001. prof. dr. sc. Zdravko Kapović 16.Toni Cetinić Izradba kartografskog modela podataka 14. 12. 2001.voditelj Zvonko Biljeci, dipl. ing.,mentor prof. dr. sc. Nedjeljko Frančula 17.Tisa Ćus Baza trigonometra I. reda u Republici Hrvatskoj 14. 12. 2001.prof. dr. sc. Nikola Solarić 18.Ivan Grubić Geodetska modeliranja dijela potoka Kupčina primjenom suvremenih softwarskih paketa 19. 12. 2001.doc. dr. sc. Damir Medak 19.Iva Novak GPS mreža ŠRC Jarun 14. 12. 2001.prof. dr. sc. Zdravko Kapović 20.Danko Ordanić Izjednačenje i S – transformacije geodetskih mreža posebnih namjena 14. 12. 2001.prof. dr. sc. Ladislav Feil 21.Ružica Sambunjak Empiričke statističke značajke, simulacija razdiobe mina na očišćenim površinama, međunarodni standardi 19. 12. 2001.prof. dr. sc. Teodor Fiedler 22.Martino Baković Obrada i analiza GPS mreže grada Labina 25. 1. 2002.prof. dr. sc. Tomislav Bašić 23.Silvija Franković Izrada percelacijskog elaborata servisne zone Dubrova 25. 1. 2002.prof. dr. sc. Krsto Šimičić 24.Ana Lokas Geodetska izmjera dijela K. O. Osijek – Tvrđa 25. 1. 2002.doc. dr. sc. Gorana Novaković 25.Orlando Bulešić Prijedlog ZIS-a, K. O. Štinjan 22. 3. 2002.prof. dr. sc.Teodor Fiedler 26.Zoran Krajči Ocjena kvalitete transformiranih točaka austrougarske katastarske geodetske osnove 22. 3. 2002.prof. dr. sc. Miodrag Roić 27.Denis Krizmanić Plan grada Dubrovnika izrađen OCAD-om 22. 3. 2002.doc. dr. sc. Stanislav Frangeš 28.DanijelaMarčina Prijelaz s analognog na digiralni oblik pomorske navigacijske karte 22. 3. 2002.doc. dr. sc. Stanislav Frangeš

od 18.svibnja 2001.g. do 26.svibnja 2003.g.

29.Stjepan Grmoljez “Analiza i ocjena točnosti RTK pozicioniranje pokretne platforme na osnovi klasičnih kinematičkih mjerenja” 26. 4. 2002.prof. dr. sc. Tomislav Bašić 30. Ana Šikić “Postupak procjene tržne vrijednosti nekretnina i klasifikacija zemljišta” 26. 4. 2002.doc. dr. sc.S. Mastelić-Ivić 31.Mirko Štefanek “Pretvorba katastarskih planova u digitalni oblik – k. o. Veli Iž” 26. 4. 2002.prof. dr. sc.Miodrag Roić 32.Zvonimir Blažić “Optimiranje I. reda mikrotriangulac. mreže posebne namjene” 24. 5. 2002.prof. dr. sc.Nevio Rožić 33.Ančica Brčić “Ispis i smještaj geografskih imena na kartiCorel DRAW-om” 24. 5. 2002.prof. dr. sc.Nedjeljko Frančula 34.Franjo Mijaković “Primjena GPS mjerenja za potrebe katastra nekretnina” 24. 5. 2002.doc. dr. sc. Marko Džapo 35.Tina Šumberac “Baza podataka o trigonometrima I. reda u R Hrvatskoj” 24. 5. 2002.mr. sc.Drago Špoljarić 36.Jurica Jelčić “Kompjutorski program za interpolaciju HRG 2000 geoida na području Republike Hrvatske”

21. 6. 2002.prof. dr. sc. Tomislav Bašić 37.Martina Kekić “Generalizacija mreže vodotoka za prikaz u mjerilu 1 : 2 000 000 21. 6. 2002.dr. sc.Nada Vučetić 38.Ante Kukavica “Vektorizacija katastaskih planova K. o. Dol” 21. 6. 2002.prof. dr. sc.Miodrag Roić 39.Ivan Medved “Pripremni radovi na geoinformacijskom sustavu parka prirode Papuk” 21. 6. 2002.doc. dr. sc.Damir Medak 40.Ivana Šainović “Geo-VRML-virtualna realnost georeferenciranih podataka” 21. 6. 2002.doc. dr. sc.Damir Medak 41.Maja Berket “Ocjena točnosti grafičke izmjere grada Raba” 12. 7. 2002.prof. dr. sc.Krsto Šimičić 42.Vanja Bonić “Usporedba klasičnih i satelitskih metoda mjerenja” 12. 7. 2002.prof. dr. sc.Tomislav Bašić 43.Ivana Krstulović “Modeliranje dinamičkih pojava – prilog razvoju geoinformacijskih sustava EkoKaštela” 12. 7. 2002.doc. dr. sc.Damir Medak 44.Marija Lončar “GIS arheoloških nalazišta iz prapovijesnoh doba na tlu Hrvatske” 12. 7. 2002.doc. dr. sc.Stanislav Frangeš

45. Nermin Mačak “Model podataka katastra nekretnina Bosne i Hercegovine” 12. 7. 2002.prof. dr. sc. Miodrag Roić 46.Slaven Marasović “Povezivanje numeričkih i grafičkih podataka u svrhu izrade DKP-a” 12. 7. 2002.prof. dr. sc.Krsto Šimičić 47.Marin Popović “Prikaz nacionalnih parkova na Web-u” 12. 7. 2002.prof. dr. sc.Miljenko Lapaine 48.Jelena Rebić “Utjecaj točnosti DMR-a na izraduDOF-a” 12. 7. 2002.Zvonko Biljecki, dipl. ing.

49.Dragan Divjak “Konceptualni model GIS-a zelenila” 27. 9. 2002.prof. dr. sc. Teodor Fiedler 50.Tomislav Bralo “Kartografski prikazi kretanja stanovništva” 4. 10. 2002.prof. dr. sc.Miljenko Lapaine 51. Hana Buršić “Izrada plana grada Pule programom OCAD7” 4. 10. 2002.doc. dr. sc.Stanislav Frangeš 52.Lena Kostovski “Skaniranje velikih karata” 4. 10. 2002.prof. dr. sc.Miljenko Lapaine 53.Petra Sajko “Razlika između civilne i vojne topografske karte u mjerilu 1 : 25 000” 4. 10. 2002.doc. dr. sc. Stanislav Frangeš 54.Krunoslav Trnski “Visinska izmjera dijela K. O. Osijek” 4. 10. 2002.doc. dr. sc. Gorana Novaković

55.Dijana Uljarević “Ispitivanje koristi od Glonass sustava u radu sa Swiss– referentnom mrežom” 4. 10. 2002.prof. dr. sc.Tomislav Bašić56.

Tomislav Varović “Digitalna fotogrametrija kao osnova Minskog informacijskog sustava MIS” 4. 10. 2002.prof. dr. sc.Teodor Fiedler 57.Antonio Reljanović “Urbana preparcelacija” 11. 10. 2002.doc. dr. sc. S. Mastelić-Ivić 58.Bože Šošo “Komasacije u Njemačkoj, Austriji i Italiji” 11. 10. 2002.doc. dr. sc.S. Mastelić-Ivić 59.Frane Vlatković “Optimiranje nultog reda geodetskih mreža posebnih namjena uz podršku Mathematice” 11. 10. 2002.doc. dr. sc. Gorana Novaković 60.Ante Lakoš “Nivelmanska mreža grada Rijeke” 22. 11. 2002.prof.dr. sc.Nevio Rožić 61.Bakota Ivica “Digitalizacija podloga za sustav upravljanja prostorom otoka Hvara” 16. 12. 2002.doc. dr. sc.S. Mastelić-Ivić 62. Ivan Miletić “Dječji plan grada Zagreb” 16. 12. 2002.doc. dr. sc. Stanislav Frangeš 63.Vice Mrša “Primjena SQL-a u obradi rezultata batimetrijskih mjerenja kombinacijom DGPS/ ehosonder” 16. 12. 2002.doc. dr. sc.Damir Medak

64.Zoran Vukadinović “GIS kulturno-povijesnih objekata središta Zagreba izrađen programom OCAD” 16. 12. 2002.doc. dr. sc.Stanislav Frangeš 65.Goran Vukšić “Lastovo – 3 D vizualizacija i GIS” 16. 12. 2002.doc. dr. sc.Nada Vučetić 66.Ružica Bošnjak “Informacijski sustav za podrušku prostornom upravljanju SRC Jarun” 31. 1. 2003.prof. dr. sc. Zdravko Kapović 67.Davor Draščić “Prikaz metodologije i usporedba suvremenog instrumentarija za hidrografsku izmjeru” 31. 1. 2003.doc. dr. sc.Damir Medak 68.Vedran Kovačić “Kontrola kvalitete geodeske izmjere” 31. 1. 2003.prof. dr. sc. Gorana Novaković 69.Kunoslav Prosinečki “Baze podataka geodinamičke mreže grada Zagreba zasnovana na JDBC-tehnologiji” 31. 1. 2003.doc. dr. sc.Damir Medak 70.Tanja Milevčić “Digitalna nautička karta” 28. 2. 2003.doc. dr. sc.S. Mastelić-Ivić 71.Margareta Premužić “Usporedba izjednačenja dijela 10 km – GPS mreže Hrvatske i njene transformacije s različitim parametrima” 28. 2. 2003.prof. dr. sc.Željko Bačić 72.Pavao Šešo “Usporedba operativnog poligona za potrebe izradnje autoceste Bregana-Zagreb-Dubronik, dionica III C1” 28. 2. 2003.prof. dr. sc.Gorana Novaković 73.Hrvoje Tomić “Prostorno orijentirana baza sliva Cetine” 28. 2. 2003.doc. dr. sc.S. Mastelić-Ivić 74.Goran Buble “GPS mreža grada Raba – II faza i digitalni model reljefa (DMR) otoka Raba 31. 3. 2003.prof. dr. sc. Tomislav Bašić 75. Dario Petrlić “Planinarsko-izletnička karta Medvednice” 28. 3. 2003.doc. dr. sc.Stanislav Frangeš 76.Krešimir Stojkovski-Licul “Kartografska građa državnogarhiva u Pazinu” 28. 3. 2003.doc. dr. sc.Stanislav Frangeš 77.Karlo Štampalija “Prezentacija katastarskih podataka” 28. 3. 2003.prof. dr. sc.Miodrag Roić 78.Tomislav Bacinger “Karta zvjezdanog neba” 23.5.2003.,prof.dr.sc.Stanislav Frangeš

79.Maja Budisavljević “Kinematika visina istočne obale poluotoka Istre” 23.5.2003.,prof.dr.sc.Nevio Rožić 80.Sonja Debeljuh “Vektorizacija Hrvatske osnovne karte 1:5000 programom provec/m 3.5” 23.5.2003.,prof.dr.sc.Stanislav Frangeš 81.Marko GAšparović “Izrada plana grada Zadra programom OCAD7” 23.5.2003.,prof.dr.sc.Stanislav Frangeš 82.Marija Repanić “Primjena S-transformacije pri optimiranju 0-reda položajne mikrotriangulacijske mreže posebne namjene” 23.5.2003.,prof.dr.sc.Nevio Rožić 83.Toni Tadin “Kalibracija digitalne kamere Finepix S2 Pro” 23.5.2003.,prof.dr.sc.Teodor Fiedler

Geoskop

Fakultetska astrologinja Ðiva i geoskop samo za Vas Vaga (Kompenzator) Jarac: (Alhidada) Ljubav: Previše ćete visjeti na Suncu, pa će Vam iako izgledale da vrhune, libele biti totalno Ljubav: Kompenzator više iskrivljene a da toga niti sami nećete biti svjesni. Zato se probajte malo skulirati i razmisliti što ne funkcionira. Odstupanja vam je bolje, kinematika ili statika. su postala nepodnošljiva!

Fax: Na kvalitetu nemojte niti pomišljati, pucajte na kvantitetu, bolje će proći kod staraca.

Savjet: novi instrument.

Teoriju ostavite za jesen.

Stari prepustite prijatelju ili Zdravlje: Nosite Sombrero! Mogla bi Vas šibnuti sunčanica na terenu! Kupite bolji monitor (po mogućnosti LCD) jer prijateljici. će Vas puknuti dioptrija!

Fax: Krivotvorite index ili Škorpion: (Limb) Strijelac: (Echo sonder) ništa od ljeta.

Ljubav: Izoštrite okular, moglo bi nešto upasti u Vaše vidno polje, te ako okrenete Ljubav: Posudite Leicu Zdravlje: Deprimirat će Vas durbin u drugi položaj mogli biste primjetiti da se i vi nalazite u nečijem. Ako ga TCRA1103, vizirajte problem (ne)krutog viska primjetite ne gubite vrijeme nitno ga tangirajući već ga uvizirajte drito u centar! cure u nekom parku i u ključnim situacijama.

Fax: Malo ste se ulijenili. Vruće Vam je. A šta mislite da je ostalima ko u frizeru! gađajte ih laserom, na Savjet: Manje alkohola, Ajd prihvatite se posla i prestanite izmotavati! Izađite Matematiku u šestom, pogodit kojoj postignete najveću marihuane, više tjestenine će Vas. moguću udaljenost, i zelenog čaja. Cure će Zdravlje: Zbog pretjeranog betoniranja alkićem, bit ćete malo spori. Centrirat ćete priđite joj i odvedite u kolabirati na terenu. Savjet: nivelir, rušit se za stativom i sl. zvjezdarnicu i tehnički nemojte pretjerivati sa ‘’a muzej. Savjet: Obucite priori’’ ljetnom dijetom.

Ribe: (Hidrofon) Vodenjak: (Libela) majicu veslačkog kluba Ljubav: Vaša draga osoba gledat će Vas kroz prizmu, u svim 21. siječanj – 18. veljača faxa. djelovima i svim smjerovima. Čim iskočite iz pravca i uskočite Ljubav: Budite oprezni u svojim malim avanturama!

Fax: Sve po loju. Svi pred šank bit će problema. Savjet: Izgovorite se na terensku Koliko god bili nevidljivi i pažljivo se skrivali, netko Vam zavide. Previše praksu...tamo možete lokat pive do besvijesti! bi Vas ipak neočekivano mogao uskenirati i zabiti Vam samouvjerenosti na Fax: Izbjegavajte neobavezna predavanja i posvetite se trasirku u leđa. zadnjem roku moglo obaveznim.

Fax: Programa je previše, vremena premalo. Žicajte bi Vas koštati ključnog Zdravlje: Zbog besciljnog namještanja programa i buljenja u odgodu roka za predaju. Za tu svrhu angažirajte nekog ispita. Umanjite skriptu i monitor, zaboljet će Vas guzica. Empirijski savjet: Copy/Paste + šarmantnog strijelca, bar dok se ne riješite prišteva. idite na prepisivanje. piva (Tomislav) + pljuga + sex + kino = zdravo tijelo u zdravom Zdravlje: Mučiti će Vas noćna mora. Savjet. Ne gledajte Zdravlje: Kronični tijelu.

OTV. žuljevi, opekline od sunca, problemi s Ovan: (Nivelmanska papuča) probavom i tjelesnom Ljubav: Demonstratura se bliži kraju (iako ste ispali ko telac svojim prividnim znanjem kao demos), vrijeme je da poduzmete i težinom, bolovi u onaj konačan potez. A ako ste ovan koji nije demonstrirao, ko Vam je kriv! predjelima lijeve klijetke, Fax: Odnosi s profesorima poboljšati će se. Odnosi s kolegama pogoršati. Cijena dupelizanja. nedostatak glukoze i Zdravlje: Teorijom najmanjih kvadrata i eliminacijom suvišnih članova iz jednadžbe popravaka uspješno ćete uskladiti balans kalcija u organizmu, proteina i bjelančevina u organizmu. Pad šećera uzrokovat će nekontrolirane trzaje lijeve noge popraćeno otkazivanjem vitalne živčani slom, zubobolja, funkcije malog nožnog prsta na nekoliko minuta. Savjet: Izbjegavanje nepotrebnog pojavljivanja u javnosti na 5 dana. migrena, i kralježnica samo su neki od manjih Bik: (Stativ) zdrastvenih poteškoća Ljubav: Koliko se god palili na Leicu, Topcon će Vam napokon promijeniti mišljenje. TS300 razvalit će sva Vaša prijašnja koje će Vas pratiti ovo vezanja uz 2sekundni MTP250. Novo lice izmusti će i nove simpatije. Prepustite se užitku i nemojte 2x razmišljati. ljeto.

Fax: Miris zagrijanih napajanja, kapljice kondenziranog znoja sa stropa, meko pucketanje tipki, te nježno cvičanje diskovlja zadržavat će Vas u računaoni do kasnih sati, možda se nađu i neka nova prijateljstava sa dragim asistentom.

Zdravlje: Izbjegavajte svinjetinu u menzi.

Blizanci: (DGPS) Ljubav: Vi ste skroz pukli! Ne znate više iz gradi u stupnjeve. Vidno polje Vam je naopako, a horizontalni su Vam kutevi svi oko 90. Mladenačke li Vam zaljubljenosti i ludosti, toliko ste nepredvidivi da Vam niti jednom polarnom metodom ne mogu izjednačiti budućnost.

Rak: (Girus) Djevica: (kolac) Fax: Ne zna za Vas Ljubav: Buljeći u svoj ručni GPS, Ljubav: Prestvarna, tiha i nježna ljubav Zdravlje: Probavne smetnje, Neugodna kruljenja na zabit ćete se u ljubav svog života. Ako koja mekano i tiho kapljicama mladenačke matematici jutrima. Bol u leđima. nemate ručni GPS, nikada nećete ni zaljubljenosti tapka Vašim srcem ojačati će Savjet: Donat MG, doručak, Kozmolimb. naći ljubav svog života. Savjet: kupite Vaše krhko biće i ispuniti ga srećom i osjećajem ručni GPS. bezuvjetne sigurnosti. Njegove ili njezine Lav: (Prizma) Fax: Izvukli ste se iz g. uskim grlom. plahe oči ....opa samo malo..krive zvijezde..

Ljubav: Iako Vam partner neće priznati svoje Karikiram. Nemojte si dozvoliti luksuz krivo povlačim crte.

Zaboravite ovo nije za Vas, nezadovoljstvo, ovako je kako stvari stoje. Njegove ili da se to ponovi i krajem godine. naprotiv: neočekivano odbacivanje od voljene njezine noge nisu nogare, prsti su Vam odrvenjeli i udarci Na molbe ne pomišljajte, negativna osobe i spoznaja o njezinoj nevjeri shrvat će u ritmu dvoklika iritirajući, određenim mjestima nemojte energija kružit će profesorskim Vas do najnižeg repera. pristupati kao vijku za fini pomak, a promjene položaja odajama.

Fax: Na ploči učione izmjenjuju se slike vaših nemojte svoditi na nagli okret za 180 stupnjeva. Opustite Zdravlje: Problemi sa unutrašnjom zajedničkih doživljaja. Izbjegavajte predavanja, se, ramena Vam ne trebaju biti horizontirana. Ljubav nije orijentacijom što će se manifestriati ionako ništa nećete pratiti, a suze u javnosti kopanje rova. kao vremenska i prostorna mogle bi Vam samo nanijeti još dodatne Fax: Bliski vam okršaj s nadređenom vrstom nikako neće izgubljenost, popraćena histeričnim sramotne udarce neugodnosti. koristiti. Teško ćete patetičnom i samokritičnom isprikom ispadima straha i klaustrofobije. Savjet: Zdravlje: Fizički odlično. Psihu održavajte izgladiti stvari. Samo Vam vrijeme koje bjesomučno Nosite kacigu na glavi neko vrijeme i antidepresivima.

Kako u svakoj nesreći ima prolazi, može izići u susret. imajte pri ruci tablete za smirenje, neke malo sreće, izgubit ćete par kila i optimizirat se Zdravlje: Koliko god bili opterećeni svojim izgledom, jače, recimo Praxiten. Ako se bojite odlazak u teretanu samo će pogoršati stvari. Shvatit ćete u pogledu svake osi. ovisnosti uzmite Persen. da ste za to prelijeni. Savjet: U ogledalu se gledajte samo s boka, barem kojih mjesec dana.

autor: (ne)otkriveno zlato

NEŠTO PUKNUTO Gusar sjedi u krčmi i pije rum, kad ga krčmar pita: “Kako ste dobili tu drvenu nogu?”

“Jednog dana sam plivao pored broda i morski pas je naišao i odgrizao mi nogu.”

“A kako ste dobili tu kuku na ruci?”

“U napadu na jedan brod mi je odrezana.”

“A kako ste dobili taj povez preko oka?”

“Gledao sam galeba kako leti i on mi se posr’o u oko.”

Krčmar sav zbunjen: “Pa, zar se od toga moze izgubiti oko?”

“Ne, ali to mi je bio prvi dan s kukom.”

Uhapsili Muju u stanici pa mu uzimaju podatke: - IME? - Mujo!

- Prezime?

- Hustafić!

- Rođen?

- DA!

Sjede Mujo i Fata u parku na klupi: Fata: - Mujo, ajd’ me malo fataj!!!

Mujo: - Ajd’ bježi onda!!!

Negdje oko ponoći zaustavlja Mujo policajac studenta na ulici i traži ga osobnu. Ovaj odgovara: - Nemam osobnu, može li index?

Policajac: - Može...

Student mu da index, ovaj gleda, prelistava i kaže: - Uh, jesi se ti naputovao...

Zalutao parazit u stomaku. Lutao ti on, lutao i tražio izlaz.

Dođe do slijepog crijeva i upit ga da li on zna izlaz iz stomaka...

Slijepo crijevo odgovara da nezna, na to se javlja šupak.

“Imaš govno u pola tri”!

Mali komarac se vraća kući nakon svog prvog, probnog leta.

- I kako je bilo sine? - pita ga mama.

- Fantastično! Svi su mi pljeskali

Umro haker i otiš’o u pakao.

Poslije nekoliko dana zove Vrag Boga i pita ga: Pa što ste mi to poslali umjesto čovjeka?

Razbio mi je sve kotlove, podavio sve vražičke i evo vec treći dan trči po hodnicima i viče: “Gdje je prijelaz na slijedeći nivo?”

Englez: - Moja je žena u krevetu kao lavica...

Francuz: - Moja je žena nježna kao leptir...

Mujo: - Ni moja ne liči na čovjeka...

- Kako se u Kini kaže punica?

- Dajnelaj

Prije sata vjeronauka sin ispituje oca: -Tata, kako se zvala Adamova punica?

-Adamova punica?! -zgrane se otac.

-Pa Adam nije imao punicu.

To je bio raj, sine moj.

Pita sudac Muju: - Kako ste mogli pregaziti 52 ljudi?

- Otkazale mi kočnice na nizbrdici!

- Pa zar niste mogli negdje skrenuti?

- Ma, jesam! Lijevo su bila 2 čovjeka, a desno na autobusnoj stanici njih 50! Pomislih, bolje pregaziti ovu dvojicu nego onih 50! I kad sam pregazio prvoga, ovaj drugi, idiot jedan, potrčao medu onih 50!

˛Fortes fortuna adiuvat˛ Tribalo je hrabrosti započet’ nešto o čemu nemaš pojma i sriće za dovest’ sve skupa do kraja, a još k tome da na nešto izgleda.

Bit ćemo toliko samouvjereni i reć’ da smo zadovoljni rezultaton našeg višemjesečnog rada, a to šta držite u rukama proizvod je složnog tima s V. kata iliti redakcije časopisa, a ujedno i prostorije StZboraGeoF-a. Naime, dotična je soba opremljena s tri kompjutera (od kojih jedan nije ukopčan u struju, a drugi redovno bloka prije nego stisneš sejv ) i s prekrasnin pogledon na Zagreb k’o na dlanu (kad se popneš na stolicu koja se nalazi na stolu i još izvališ glavu vanka). Dakle, u zagušljivoj, upaljenoj potkrovnoj prostoriji na V. katu ostavili smo nebrojene sate svog života, a o živcima da i ne govorimo. Obziron na sve okolnosti, iznanađuje činjenica da se nismo niti pokarali.

To je ta tehničko-znanstvena tolerancija. Šta smo zapravo radili? A, ono po geodetsku: slušali muziku, ispijali pive i ponešto radili. U biti, guštali smo. Zato nam se pridružite jer sljedeći broj stiže u narednom zimskon semestru.

Bia bi red da se nešto kaže i o temama ovog broja: odabrane su s ciljen da budu atraktivne, odnosno aktualne, a koliko je to uspilo, procijenite sami. Onda, tema broja je Galileo, a napisan je na način da se stekne predodžba o značenju tog projekta za geodeziju prvenstveno i pogotovo za Europu kao cjelinu. Svakako pročitajte intervju sa prof.

Beban-Brkić, i nikako nemojte propustit tekstove o iskustvima sa studentskih praksi, koja su vrlo zanimljiva, a bome i raznolika. Nek van ne promakne ni anketa provedena na faksu iz koje ćete saznat’ tko, kako i zašto studira geodeziju. Za kraj smo ostavili sport i zabavu.

Posebno se želimo zahvalit’ Alminu i Ivanu na nesebičnin savjetima i pogotovo na velikon strpljenju s našin manje-više smislenin pitanjima.

Nadamo se da ćete u čitanju ekscentra uživat’ jednako koliko i mi u stvaranju. Ali, ozbiljno.

Pozdrav!

planer i er fors van

pogled iz redakcije

pogled u redakciju

slike bezveze

Strip

Nikola Kuprešanin