4.3.3 Kolovozni nosači otvorenog koloseka

Slika 4.9 – Zatvoreni kolovoz sa kolovoznim limom ukurćenim podužnim i poprečnim rebrima (svi zajedno formiraju ortotropnu ploču) u sklopu limenog glavnog nosača sandučastog preseka

Podužna ukrućenja ortotropne ploče su kontinualno postavljena kroz odgovarajuće proreze u poprečnim nosačima i rade zajedno sa ravnim kolovoznom limom u sklopu glavnog nosača. Poprečni nosači, odnosno poprečna rebra sa delom kolovoznog lima kao pojasom su sastavni deo poprečnog konstrukcijskog sistema. Dakle ravni kolovozni lim treba da se posmatra kao noseći element napregnut delom na savijanje a delom membranski, uzimajući u obzir i dejstvo vertikalnog opterećenja između podužnih i poprečnih rebara. Kolovozna tabla (ravni kolovozni lim) se proračunava sa svojom sadejstvujućom širinom i u sklopu podužnih, poprečnih i glavnih nosača.

Posebnu pažnju treba posvetiti odgovarajućoj antikorozivnoj zaštiti čeličnih limova „korita“ koji nosi zastor, što se izvodi višeslojnim premazima na bazi bitumena i epoksi smola. Uslov je takođe da se efikasno odstranjuje atmosferska voda sa kolovoznog lima. Kod jednokolosečnih mostova kolovozni lim ima obično dvostrani poprečni nagib ka sredini min 2% (Slika 4.8).

Kolovozna tabla sa bočnim limovima „korita“ treba da se zaštiti slojem livenog asfalta (debljine oko 25 mm) zbog mehaničkih oštećenja prilikom nanošenja tucaničkog zastora.

4.3.3 Kolovozni nosači otvorenog koloseka

Kolovozni nosači otvorenog kolovoza sastoje se od podužnih i poprečnih nosača.

Pokretno opterećenje se preko šina i pragova prenosi na podužne nosače koji ga predaju poprečnim nosačima (na koje se oslanjaju), a sa kojih se dalje ono prihvata glavnim nosačima. Dakle, kolovozni nosači prvenstveno imaju ulogu da prihvate vertikalno opterećenje, kako stalno (od sopstvene težine kolovoza i od njih samih), tako i pokretno (od voza). Međutim, oni su takođe opterećeni i horizontalnim silama: u poprečnom pravcu deluju bočni udari voza, kao i opterećenje od vetra na voz i na kolovoz; a u podužnom pravcu

deluju sile usled kočenja i pokretanja voza. Da bi se ublažilo sekundarno naprezanje kolovoznih nosača usled ovih dodatnih horizontalnih uticaja, po pravilu se na mostovima sa otvorenim kolovozom, u nivou kolovoza (ili njegovoj neposrednoj blizini) postavljaju horizontalni spregovi: za prijem bočnih udara, za prijem sile kočenja i za prijem dejstva vetra, Slika 4.10.

Slika 4.10 – Šematski prikaz položaja kolovoznih i glavnih nosača (sa spregom za prijem bočnih udara) u osnovi za jednokolosečni železnički most sa otvorenim kolovozom

Podužni nosači

U statičkom pogledu podužni nosači su kontinualni nosači na elastičnim osloncima pošto se njihovo kontinuiranje vrši preko poprečnih nosača (elastičnih oslonaca).

Podužni nosači mogu biti valjani (I, IPE, IPB) ili limeni.

Razmak poprečnih nosača �� odgovara rasponu podužnih nosača i on obično iznosi 4,0 –7,0 m. Visina podužnih nosača obično iznosi ��/10 - ��/7.

U pogledu visinskog položaja podužni nosači mogu da leže preko poprečnih, da su gornje ivice podužnih i poprečnih nosača u istom nivou (Slika 4.11), ili da su podužni nosači ograničeno upušteni u odnosu na poprečne.

Slika 4.11 – Veza podužnih nosača sa poprečnim u slučaju poklapanja njihovih gornjih ivica

Krajnji prag otvorenog kolovoza postavlja se na konzolnim prepustima podužnih nosača, Slika 4.12.

Slika 4.12 – Rešenje prelaznice za otvoreni kolovoz železničkog mosta

Poprečni nosači

Poprečni nosači su opterećeni vertikalnim koncentrisanim silama na mestima priključaka podužnih nosača, kao i sopstvenom težinom. U slučaju da na mostu sa otvorenim kolovozom ne postoji poseban spreg za prijem sila kočenja, tada su poprečni nosači opterećeni i dodatnim podužnim silama od kočenja (i pokretanja) voza.

U statičkom pogledu poprečni nosači su proste grede raspona b, koji je jednak osnom razmaku glavnih nosača. Visina poprečnih nosača kod jednokolosečnih mostova iznosi okvirno ��/7 - ��/5,5.

Poprečni nosači u sklopu podužnog sprega za prijem dejstva vetra uz kolovoz predstavljaju vertikale sprega. Takođe poprečni nosači obezbeđuju poprečnu krutost mosta u sklopu poluokvira, poprečnih ukrućenja, zatvorenih portala i sl.

Poprečni nosači se uobičajeno računaju kao proste grede.

Položaj montažnih veza poprečnog nosača za glavne nosače može se izvesti na dva načina, prikazana na slikama 4.13 i 4.14.