Issuu

petkom

Vijesti

O BESPLATN

Petak, 30. svibnja

Godina 1, broj 1, 2020.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

Potpisan ugovor za rekonstrukciju Lapadske obale

Marija Grazio: Danas ne moraš ništa o glazbi znati da bi u njoj uspio

Vodeće stranke započele kampanju s juga

VIJESTI Stranica 04

INTERVJU Stranica 26

VIJESTI Stranica 00

DUBROVNIK tek utočište brodova

INTERVJU Ana Hrnić: Teško ćemo dostići stare brojke

ll S poboljšanjem epi-

demiološke slike, fokus vezan uz covid-19 se sa zdravstva sve više prebacuje na gospodarstvo. Stranica 20

SVE OTKAZANO

Do kolovoza bez kruzera

FOTOGALERIJA Spektakularni prizori s gradilišta Pelješkog mosta

ll Radovi na Pelješkom

mostu i dalje su u tijeku, ali će kasniti zbog neprilika koje je izazvao koronavirus u svijetu. Stranica 38

DD Besplatni mali oglasi

Grad Dubrovnik, tvrtke i ustanove Grada Dubrovnika

Stranica 42

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik Grgo Jelavić / Pixsell

Uvodnik

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o. Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer UREDNIK Vedran Salvia REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman GRAFIČKI UREDNIK Dario Kovać / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Piše: Lucija Komaić

Doba paradoksa

ošlo je vrijeme kakvo ne bismo prošle godine mogli zamisliti ni u najcrnijem scenariju. Tko bi mogao uopće promisliti kako ćemo s ushićenjem s obale dočekivati neki kruzer?! Pritom još i ruzinav, zapušten. Bez turista. Tko bi ikad rekao kako ćemo u Zračnoj luci dočekivati najobičniji, pomalo omraženi Dash Croatia Airlinesa iz Zagreba, poput nekog jumbo jeta iz Amerike. Kako ćemo hodati posvuda s maskama na licu, a još jučer smo, uvrijeđeni, s prijezirom gledali na goste iz Azije kad bi s takvim modnim dodatkom šetali Stradunom. Mislili smo da nas se gade, da im smeta naš čisti zrak, a zapravo su nas željeli zaštititi.

uni smo bili samodopadnosti. Nerijetko smo zvučali kao da bismo birali goste. Poželjene puštali kroz vrata od Grada, a neke druge, backpackere, pijane Australce, avanturiste što se izgube na padinama Srđa ili one pogrešnih krvnih zrnaca ne. Tko bi rekao kako će nam ove sezone svi biti dobrodošli, pa i oni koji su nam bili nepoželjni, poput Čeha koji ne troše ili Srba kojima su povremeno delinkven-

ti nagrđivali automobile nepoželjenih tablica. Dok su mnogi zgroženi gužvama na cesti, na Stradunu, ispred kasa trgovina, u autobusima jedva čekali studeni da nam se konačno vrati naš grad, rijetki su čak i tada bili svjesni kako su i najgore gužve možda bolja opcija od praznine koja trenutno znači neizvjesnost gotovo svima pa i onima koji i dalje misle da ne žive od turista. A živi gotovo sve u ovom Gradu, a previše toga i u Državi.

, kako ništa na svijetu nije samo crno ili bijelo, dobro ili loše, tako je i ova korona kriza probudila u ljudima nešto dobro, dosad neviđene talente, ali i želju za promjenom stila života. U zemlji u kojoj ništa nije moglo tako lako proći bez pečata, taksenih maraka, nervozne tete na šalteru i zastarjelog školstva, preko noći je sve postalo moguće i online. Šokirao nas je i Studentski dom, čiji su završni radovi, užurbano, dan i noć, izgledali kao da ih vode oni Kinezi koji u sebe doma grade bolnice u šest dana, a ovdje i naš Pelješki most. Nevjerojatno je koliko možemo, kad hoćemo, ako hoćemo i ako želimo, a to nas je upravo ova korona kriza naučila.

ijekom izolacije život nam se preokrenuo preko noći. Sada želimo voditi neki zdraviji život, uz zdravije navike i bez onog stresa i izgubljenih živaca koje smo ostavljali na poslu. Danas se mnogi poduzetnici i radnici pitaju što im je sve to trebalo i gdje su ostavili protekle godine. Sada konačno želimo živjeti od neke zdravije ekonomije, koja neće potonuti zbog jedne mikro čestice. Na Stradunu je narasla trava, more nikad nije bilo čišće, đardini po Gradu nikad nisu bili ljepši, uređeniji. Ljudi su pronašli vremena za sve ono za što ga prije nisu imali, za one neke stvari koje su uvijek namjeravali napraviti ‚nakon sezone’, no taj dan nikako ne bi stizao. Tko zna, možda su se i neki članovi obitelji konačno sreli i malo bolje upoznali.

ao što ništa nije isključivo crno ni bijelo, nije ni vječno, pa tako nije ni ova korona, ali posljedice su nažalost katastrofalne, a do nekog povratka na staro trnovit je put. Neće biti dobro ove godine. Mnogi ljudi će živjeti teško. Kad dođe studeni, bez obzira hoće li i sami virus donijeti novu

prijetnju, a time i borbu za ljudske živote, što je važnije od ičega, već će biti jasno kako se i ekonomska agonija i dalje nastavlja. Neki će ljudi ostati bez posla, objekti i biznisi će se zatvarati, ali treba preživjeti i boriti se. Nešto kad tad, u ovom dobu paradoksa, mora krenuti na bolje.

hrabruju nas pozitivne vijesti. Bolest smo pobijedili, moramo i njene posljedice. No, koliko nas uspješna borba s virusom ohrabruje, toliko nas obeshrabruje činjenica što nakon svega, kao sol na ranu, dolazi još jedna politička kampanja. U Hrvata tradicionalno razdoblje folklora u kojem rijetko dominiraju one važne, ekonomske teme jer se jednostavno utope u onima nebitnima, ideološkima. Ni zaštitne maske još nismo skinuli s lica, a čini se kako pomalo zaboravljamo strah koji nas je u ožujku zatvorio u domove i okrenuo nam život naglavačke. Kako inače objasniti glupe teme koje su krenule intrigirati javni diskurs, koliko tko ima djece s koliko žena. A ta je glupa tema čak i bitna dok god politiku kroje filozofi koji u nju ulaze samo zato da bi se bavili upravo tim glupim tema-

ma i tuđom djecom. A vi poduzetnici i radnici krepajte dok oni napišu u Ustav tko u ovoj Državi što s kime, kada i koliko smije.

lada demokracija nažalost mora još neko vrijeme bolovati od dječjih viroza, za koje ne postoji cjepivo, nego samo odrastanje, učenje na greškama, usponi i padovi sve dok kritična masa koja želi slušati konkretne teme ne postane brojčano veća od onih koji ne vide dalje od vlastitog ideološkog nosa. Izbori su u srpnju, ali srećom, prema najavama, tada će već krenuti neki međunarodni letovi, možda će se uputiti i brodovi. Popustit će epidemiološke mjere u susjednim zemljama i cijeloj Europi. Možda ćemo već tada, onako po starom, a što drugo nego kukati. Gužva je na ulazu u Grad, ne može se proći. Odakle su došli svi ovi taksiji, nek se vrate doma, promet je blokiran! Opet su tri kruzera u Gružu. Radim bez slobodnog dana, spavat ću na jesen. Kad će opet ona korona da se malo odmorim dok me država plaća, umjesto ja nju?! U ovom ludom vremenu paradoksa sve je moguće.

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

nom formirat će se jednosmjerna biciklistička staza dužinom cijele novoprojektirane prometnice. - dodala je Raguž. ‚POVEĆAT ĆE SE SIGURNOST’ Odgovorila je i na pitanje kako će dvosmjerna Lapadska obala utjecati na promet u tom dijelu Grada.

PROJEKT TEŽAK 70 MILIJUNA KUNA

Lapadskom obalom od 2023. dvotračnom ulicom, biciklističkom

stazom i šetnicom obloženom kamenom Dubrovčani bi u 2023. godini mogli imati obnovljenu lapadsku obalu. Projekt je to za koji je ugovor potpisan u utorak.

Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Tomislav Petric i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

VEDRAN SALVIA

FRANKOVIĆ: OVO JE PRVI VELIKI INFRASTRUKTURNI PROJEKT USRED CENTRA U ZADNJE 42 GODINE

autor teksta

ll U nazočnosti predsjednika Vlade

Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, ugovor vrijedan 70 milijuna kuna bespovratnih sredstava za rekonstrukciju i proširenje Lapadske obale potpisali su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnatelj

Na samom potpisivanju ugovora više je o projektu rekao i gradonačelnik Mato Franković. - Ovaj projekt samo je samo jedan mali segment jedne široke priče intermodalnog centra Dubrovnika, jedne nove urbane sredine, ali odnekud treba početi. Ovo je prvi veliki infrastruktur-

ni projekt usred samog centra Grada u posljednje 42 godine. Lapadska obala će nakon rekonstrukcije dobiti dvotračnu cestu, šetnicu, rasteretit će se područje Lapada i bit će dodatni sadržaj građanima, ali i posjetiteljima. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković koji se posebno osvrnuo i na sredstva Europske unije kojima Grad dijelom financira velike investicije. - U tijeku kampanje 2017. redovito smo isticali kako ćemo otkriti europske fondove, do tada je Grad povukao nula kuna. U posljednje tri godine, do danas, potpisom ovog ugovora došli smo a na 200 milijuna kuna, a to je impresivna brojka. Nadamo se i novim projekti-

ma, znamo da možemo i više. U vrijeme krize, kada je teško financirati kapitalne projekte, pokazuje se koliko je važno koristiti ova sredstva. I danas je Dubrovnik jedno veliko gradilište, u tijeku je gradnja cesta, vrtića, ništa nije stalo, iako su prihodi stali, ali upravo radi ovih sredstava stvari idu dalje. - zaključio je gradonačelnik Franković koji se posebno zahvalio premijeru Andreju Plenkoviću na podršci koju daje jedinicama lokalne samouprave, kao i resornim ministrima. ZRINKA RAGUŽ O BUDUĆEM IZGLEDU Pitali smo pročelnicu Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinku Raguž o tome kako će Lapadska obala izgledati nakon realizacije projekta. - Postojeća prometnica prometno i građevinski nije kvalitetno uređena te je zbog njezinog stanja građani izbjegavaju već dugi niz godina. Nadamo se da će za koju godinu, kada projekt bude gotov, Lapadska obala zasjati u punom sjaju te će opet biti sigurna za prometovanje, ali i za šetanje. Projekt „Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, II., III. i IV. faza izgradnje“ predviđa rekonstrukciju i proširenje cjelokupne Lapadske obale, uz uređenje parkirališnih i pješačkih površina te uređenje stajališta javnog gradskog prijevoza. Ovim projektom izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne ulice u dvosmjernu,

izgradit će se nova obalna konstrukcija i šetnica sa zelenilom i biciklističkom trakom, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci. - rekla je ona. - Nova obalna konstrukcija, proširenje postojeće prometnice te opremanje predmetne prometnice povećat će razinu sigurnosti odvijanja prometa na predmetnoj prometnici. Uz proširenje prometnice dodatno su projektirana autobusna ugibališta na predviđenim lokacijama stajališta te ćemo dobiti i dva dodatna autobusna stajališta u novom smjeru. Temeljna tehnička dokumentacija rekonstrukcije Lapadske obale također predviđa implementaciju kontinuiranog pločnika uz zapadnu – kopnenu konturu poteza, proširenje koridora kolnika te formiranje šetnice uz more. Šetnica uz more s urbanom opremom bit će obložena kamenim pločama, a njenom lijevom stra-

Nadamo se da će Lapadska obala zasjati u punom sjaju te će opet biti sigurna za prometovanje, ali i za šetanje. Pročelnica Zrinka Raguž

- Po završetku implementacije projekta očekujemo povećanje sigurnosti prometnog sustava, a dio prometnog opterećenja će se distribuirati novim smjerom Lapadske obale čime će se smanjiti i vrijeme putovanja na relaciji od Babinog Kuka prema centru grada te rasteretiti postojeća uska grla i dominantni pravci. Također, cilj nam je da s vremenom dođe do promjena u modalnoj raspodjeli putovanja, odnosno da se sa uređenom šetnicom i biciklističkom stazom te uređenim autobusnim stajalištima postojeće navike korištenja individualnog prijevoza, za obavljanje svakodnevnih putovanja, postupno smanje, a korištenje javnog prijevoza i nemotoriziranog prometa poveća. - navela je Raguž.

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Grad Dubrovnik

ll Gradonačelnik Mato Franković održao je proteklog tjedna niz sastanaka i pregovora za spas turizma koji je teško pogođen posljedicama koronavirusa. Osim toga, Grad Dubrovnik je kroz projekt ‘Grad ZA djecu’, putem EU fondova, osigurao vrijednu opremu za dječje vrtiće, a uz nazočnost premijera Andreja Plenkovića potpisan je i ugovor za kapitalni projekt vrijedan 70 milijuna kuna, rekonstrukciju Lapadske obale.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Pripremljena marketinška kampanja za pokretanje međunarodnih letova prema Dubrovniku

Gradonačelnik s britanskim i američkim veleposlanikom o ovogodišnjoj sezoni

Grad Dubrovnik

ll U gradskoj upravi prošloga petka održan je novi sastanak na temu pokretanja međunarodnih letova za Dubrovnik u sezoni 2020. Na sastanku su pobliže razrađeni i dogovoreni parametri marketinške kampanje koja se pokreće prema avionskim prijevoznicima, a koju će zajednički provoditi Grad Dubrovnik, Turistička zajednica Grada Dubrovnika i Zračna luka Dubrovnik, sve kako bi se prijevoznici u zračnom prometu potaknuli na uvođenje letova prema Dubrovni-

ku koji se, uz sve svoje privlačne faktore, nameće i kao epidemiološki sigurna turistička destinacija. Svi napori uključenih usmjereni su na sredinu lipnja budući da će se prema najavama 15. lipnja otvoriti granice Europske unije, a čime se stvaraju pretpostavke za

ponovnu uspostavu redovitog međunarodnog zračnog prometa. Kriteriji sufinanciranja marketinških kampanja avio kompanija bit će predstavljeni na sjednici Turističkog vijeća Turističke zajednice grada Dubrovnika koja bi se trebala održati idućeg tjedna.

Kroz EU projekt „Grad ZA djecu“ opremljeni vrtići Palčica, Pčelica, Pile i Ciciban, za tri gradska vrtića nabavljen Montessori pribor vrijedan gotovo 200 tisuća kuna.

ll U sklopu EU projekta „Grad ZA djecu – poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na područ-

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Dani iza nas u znaku EU projekata i pregovora za spas turističke sezone

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020.

ju grada Dubrovnika“ u dječjim vrtićima „Pčelica“ i „Palčica“ opremljene su senzorne sobe. Nabavljena oprema ukupno je vrijedna 150 tisuća kuna,

a financirala ju je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Senzorne sobe služe za poboljšanje kvalitete života djece s poteškoćama u razvoju i edukaciju njihovih obitelji. Također, u vrtićama „Pile“, „Ciciban“ i „Palčica“ je nabavljena oprema za provođenje sportskog programa u vrijednosti 220 tisuća kuna što je financirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Uz sportsku opremu i opremu za sen-

zornu sobu, nabavljena je i oprema za provođenje Montessori programa. Pribor i didaktički materijali izrađeni su od ekoloških materijala i obojeni prirodnim bojama, ukupne vrijednosti od 188 tisuća kuna. Nabavljeni su za tri dječja vrtića: „Škatulica“, „Pčelica“ i „Palčica“. U Montessori sobama djeca uče kroz igru te im se razvija matematički i induktivni način razmišljanja koji im pomažu u daljnjem školovanju i životu.

ll Gradonačelnik Mato Franković održao je prošloga tjedna sastanke putem video veze s veleposlanikom Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj Robertom Kohorstom i veleposlanikom Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Republici Hrvatskoj Andrewom Stuartom Dalgleishom. S veleposlanicima je gradonačelnik razgovarao na temu turističkih aktivnosti u sezoni 2020., i to u odnosu na goste iz SAD-a, tržišta koje poslije britanskog čini najveće emitivno tržište u Dubrovniku. Tema razgovora bila je spremnost Dubrovnika da ove sezone, čim se za to ostvare sve pretpostavke poput otvaranja granica, primi posjetitelje iz Velike Britanije i SAD-a. Gradonačelnik im je predstavio sve što su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Zračna luka Dubrovnik, Opća bolnica Dubrovnik te drugi dionici poduzeli kako bi osigurali uvjete za što skoriju aktivaciju turističkog prometa, uključujući i prethodno spominjani program poticanja međunarodnih letova kroz targetiranu marketinšku kampanju. Poručio je da je Dubrovnik potpuno spreman prihvatiti njihove turiste po otvaranju granica i ponovnoj uspostavi direktnih letova.

Kada je riječ o putovanjima Amerikanaca prema Europi, bez obzira na njihovu neupitnu sklonost Dubrovniku, veleposlanik Kohorst smatra da je situacija trenutno neizvjesna jer je podložna stalnim promjenama vezanim uz kretanje zaraze COVID-om 19 i epidemiološke mjere.Gradonačelnik i veleposlanik osvrnuli su se i na prošle godine uspostavljenu direktnu zračnu vezu American Airlinesa između Dubrovnika i Philadelphije nakon čak 28 godina te su izrazili nadu da će se i nakon aktivacije turističkih kretanja i normalizacije tržišta zračnog prometa ponovno doći do uspostave izravnih

Odabrana ponuda za školski namještaj i opremu OŠ Montovjerna ll Završen je postupak odabira ponuda za učionički i uredski namještaj i opremu OŠ Montovjerna te je u ponovljenom postupku odabrana ekonomski povoljnija ponuda zajednice ponuditelja Školski servis d.o.o. i Di Čazma d.o.o. u ukupnom iznosu od

2.596.463,75 kuna, uključujući PDV. -„Vjerujem da će sva potrebna oprema biti u potpunosti nabavljena, isporučena i ugrađena do rujna mjeseca, a ako kojim slučajem bude nekih neželjenih i nepredviđenih okolnosti onda ćemo pronaći načina da nas-

avio veza Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske. Veleposlanik Dalgleish kazao je da je turizam značajni dio ekonomije i u Velikoj Britaniji gdje se također nameće što skorija potreba normalizacije privrednih aktivnosti. Izrazio je uvjerenje da će britanski turisti putovati čim se za to ostvare osnovni preduvjeti i to im bude omogućeno kao i da Dubrovnik kod britanskih turista nije izgubio ni trunke svoje trajne privlačnosti te da će mu se rado vratiti. Pohvalio je spremnost Grada Dubrovnika da dočeka svoje goste i pruži im ugodan i siguran boravak.

tava u novoj školi počne na vrijeme, bez odgoda. Dakle, škola će sigurno biti otvorena u rujnu i djeca s Montovjerne će nastavu pohađati u svojoj, novoj, školi“, poručio je ovom prilikom gradonačelnik Mato Franković. Osnovna škola Montovjerna prva je škola koja se u Dubrovniku izgradila nakon 1985. godine i najveći je pojedinačni kapitalni projekt u osnovnoškolskom obrazovanju. Investicija je ukupno vrijedna preko 75 milijuna kuna.

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

SUMNJATE NA COVID?

KONAČNO I U DUBROVNIKU!

VINOGRADARSKA ULICA

Testiranja ordinacije Doma zdravlja na novoj lokaciji

Drive-in kino u Gružu povodom obilježavanja Dana državnosti

Libertas pojačava flotu, stigli autobusi nabavljeni preko EU fondova

Dubrovački dnevnik

Dubrovački dnevnik Foto: Goran Mratinović

Foto: Goran Mratinović

ll Iako u Dubrovačko - neretvan-

ll Na inicijativu Grada

skoj županiji već tjednima nema novih oboljelih od COVID-19, prerano je za proglasiti pobjedu jer je prijetnja i dalje prisutna, a time i potreba za testiranjem. COVID-19 ordinacija Doma zdravlja Dubrovnik od srijede, 27. svibnja nalazi se na novoj adresi, gdje je moguće testirati se na infekciju virusom SARS CoV2. Adresa je Ulica Vatroslava Lisinskog 60, točnije kod recepcije Auto kampa Solitudo na Babinom Kuku. Kontakt mobitel i e-mail adresa ordinacije ostaju ne-

promijenjeni: mob.: +385 99 52 91 888, e-mail: covid19@dom-zdravlja-dubrovnik.hr

POZITIVNE VIBRACIJE IZ DIRECT BOOKERA

Dubretić: Prvi put nakon krize bilježimo

više rezervacija, nego otkaza! Dubrovački dnevnik Foto: Goran Mratinović

Vlasnik i suosnivač agencije Direct Booker Nino Dubretić potvrdio je za Dubrovački dnevnik kako je već od prošlog petka konačno broj rezervacija premašio broj otkazivanja, kakav je trend vladao prethodnih mjeseci. To su naravno odlične vijesti oko nadolazeće turističke sezone. ll

- Nakon lockdowna, odnosno nakon dva mjeseca prvi put se prošloga petka trend preokrenuo. Do petka je broj otkazivanja rezervacija

smještaja bio veći od broja novih rezervacija, sad se to promijenilo. - objasnio je Dubretić, koji je inače i predsjednik Zajednice

obiteljskog smještaja regije Dalmacija – Dubrovnik. Pitali smo ga i kakva su njihova predviđanja za samo srce sezone.

- Trenutno nije dobra situacija jer su nas i letovi preskočili. To je nažalost tako jer smo ‘na kraju svirale.’ No, srpanj, kolovoz i rujan bi u nekom kontekstu mogli biti izvrsni. Dio rezervacija iz predsezone se prebacio za to razdoblje. - pojašnjava Dubretić. - Doći će i oni koji su željeli putovati u predsezoni, ali nisu mogli, kao i oni koji ionako putuju u to vrijeme. Mi računamo kako ćemo ostvariti 30 posto prošlogodišnjeg prometa, to je cilj, ali sve je moguće. - zaključio je Dubretić.

Dubrovnika te uz potporu Luke Gruž, Lučke uprave i Turističke zajednice Grada Dubrovnika, Kinematografi Dubrovnik pozivaju sve svoje sugrađane na prvo Drive-in kino u Luci Gruž od 29. do 31. svibnja povodom obilježavanja Dana državnosti. Za ovo prvo javno okupljanje nakon karantene, doduše u autobobilima, koje će se događati na zapadnom parkingu Luke Gruž, filmski program je sljedeći: prvog dana, u petak 29. u 21 sat na programu je romantična komedija Woodyja Allena „Kišni dan u New Yorku“, na sam Dan

državnosti, u subotu u 21 sat na rasporedu je film Krsta Papića iz 1991. godine „Priča iz Hrvatske“, a u nedjelju filmskim klasikom „Bonnie i Clyde“ Arthura Penna, završava trodnevno drive-in kino Dubrovnik. Paket ulaznica od 60 kuna po automobilu, u kojem mogu biti dvije osobe, uključuje dvije ulaznice, dva paketa kokica i dva pića, a mogu se kupiti na web stranici www.kinematograf i.org, www.ulaznice.hr ili na sam dan projekcije na ulazu u Luku Gruž. Mjesta su ograničena, a ulaz automobila će biti dozvoljen od 19:45 do 20:45 sati.

Vozila marke Solaris Urbino 12 novo su pojačanje u Libertasovom voznom parku. Riječ je o 11 autobusa koji su naručeni preko EU fondova, a Dubrovnik će tako obnoviti vozni park prije početka sezone.

ll Dubrovnik je natječaj za

nabavku novih autobusa raspisao krajem 2018. godine. Vrijednost poljske ponude iznosila je 17,7 milijuna kuna s uključenim četverogodišnjim jamstvom.

- Novi autobusi u potpunosti su financirani EU fondovima i od strane resornog Ministarstva prometa. Nakon što su stigli, krećemo s provjerom tehničkih karakteristika i ako sve bude u redu potpisuje se zapisnik i autobusi se preuzimaju, a ako bude nedostataka, rok je 21 dan da se oni otklone i tek onda se autobusi preuzimaju. Ako kojim slučajem nedostaci ne budu otklonjeni u dogovorenom roku, autobusi se vraćaju i dolazi do raskida ugovora. Procedure su strogo propisane

od strane Agencije za financiranje koja to kontrolira tako da ne možemo reći da su autobusi naši dok ne prođu sve navedene procedure - pojasnio je gradonačelnik Mato Franković dodavši kako je tvrtka Solaris poznata i po električnim autobusima koje je grad Dubrovnik također planirao nabaviti, no zbog situacije s koronavirusom od toga se odustalo. - Očekujemo raspisivanje natječaja od strane resornog Fonda za zaštitu okoliša, a Grad Dubrovnik je spreman za to. Imali smo i pilot projekt kada je trebao u ožujku doći jedan autobus, mi smo pripremili postavljanje punjača na Pile kako bi on mogao voziti liniju do OB Dubrovnik, ali nažalost nastupila je korona-kriza i onda je tvrtka Volvo, koja je bila zainteresirana za to, odustala od toga. No, siguran sam kako ćemo u skoro vrijeme imati takve autobuse jer nam je važno pokazati kako je Dubrovnik prilagođen i može prihvatiti električne autobuse koji su budućnost - zaključio je gradonačelnik Mato Franković.

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Nakon važne uloge u korona krizi Studentski dom spreman već od početka akademske godine Na Lokrum obnovljenom U Palači Ranjina u ponedjeljak je održan sastanak Projektnog savjeta za izgradnju Studentskog doma u Dubrovniku.

POTVRDILA INSPEKCIJA

Hotel Rixos Libertas ispuštao je fekalije u more! Iako ove godine nema ni turista, ni kruzera, ni charter plovila more u Gradu je prošloga tjedna bilo šporko.

FOTO: Goran Mratinović

ll Iz Vodovoda su kazali ka-

FOTO: Goran Mratinović

ll Sastanku su nazočili žu-

Ovaj projektni tim je tijelo formirano investicijskom studijom za izgradnju Studentskog doma, a današnji sas-

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

DOBRE VIJESTI SA SVEUČILIŠTA

pan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum i član Savjeta Miše Galjuf, voditelj Projektnog tima i ravnatelj Studentskog centra u Dubrovniku Marko Potrebica, predsjednik Upravnog vijeća SC-a Nikša Kobojević te predsjednik Studentskog zbora Amar Omerčahić.

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020.

tanak je održan kako bi se članovi upoznali sa stanjem i trenutnim radovima na izgradnji. Ravnatelj Studentskog centra tom je prilikom istaknuo kako su radovi završeni u 93-postotnom opsegu te upoznao nazočne sa stanjem natječajnih postupaka za nabavu opreme

za Studentski dom. Također, članovi Savjeta istaknuli su važnu ulogu Studentskog doma tijekom borbe protiv pandemije koronavirusa kada je ondje bio objekt za sekundarni smještaj oboljelih, pri čemu je posebno naglašena brza priprema doma, koji u tom trenutku još

uvijek nije bio u potpunosti završen, odnosno spreman za smještaj te uspješna organizacija u cijelosti. Slijedom svih informacija i stanja na terenu, izraženo je čvrsto uvjerenje kako će Studentski dom biti spreman za prihvat studenata već do početka akademske godine.

ko su imali radove održavanja na ispustu ispod Petke te da su morali pustiti u more određenu prljavštinu tijekom radova. Kako je potvrdio direktor Vodovoda Lukša Matušić za Dubrovački dnevnik, radovi su gotovi pa ispust ispod Petke više ne bi trebao biti problem. - U posljednjih desetak dana puhalo je jako jugo i može biti da je ono krivac za nanose prljavštine – kazao je Matušić. More je prošle godine bilo gotovo posvuda šporko, ali najgore je bilo na potezu od Petke do Danača. Situacija je bila toliko loša da su Dančari organizirali potpisivanje peticije u kojoj su tražili da se otkrije krivac za onečišćavanj e m o ra , a među ostalima, prstom su upirali u

Hotel Rixos Libertas. Pitali smo Državni inspektorat jesu li u posljednjih nekoliko godina provjeravali otpadne vode Hotela Libertas za kojeg mnogi tvrde da bi mogao biti krivac za šporko more na Boninovu i Dančama. Oni su za Dubrovački dnevnik potvrdili kako su prošle godine tri puta dolazili u Hotel Libertas na prijavu građana o prljavom moru. Dvaput nisu utvrdili propuste, no jednom jesu. Bilo je to 18. lipnja prošle godine. -Tog dana obavljen je inspekcijski nadzor po prijavi građana o onečišćenju mora otpadnim vodama na kupalištu Pogačić iz cijevi oborinske odvodnje Hotela Libertas. Potvrđeni

su navodi iz prijave, utvrđeno je da onečišćenje mora potječe iz odvodne cijevi oborinske odvodnje subjekta. Vodopravni inspektor je donio rješenje kojim se naređuje subjektu da otkloni nepravilnosti - da odmah zatvori izvor onečišćenja mora, odnosno cijev oborinske odvodnje hotela iz koje se ispuštaju fekalije u more te dostavi nove analize uzoraka mora, otpadnih voda iz cijevi oborinske odvodnje te analiza otpadnih voda iz internog sustava odvodnje hotela, prije ispuštanja u sustav javne odvodnje. Kontrolnim nadzorom utvrđeno je da je stranka postupila po rješenju, a da u oborinskoj odvodnji nema fe-

Matušić: Radovi ispod Petke su gotovi pa ispust ispod Petke više ne bi trebao biti problem.

ll Iz Inspektorata

potvrdili kako su prošle godine tri puta dolazili u Hotel Rixos Libertas na prijavu građana o prljavom moru. Dvaput nisu utvrdili propuste, no jednom jesu. Bilo je to 18. lipnja prošle godine.

kalnog onečišćenja – kazali su iz Državnog inspektorata. Ostaje pitanje je li Hotel Rixos Libertas onečišćavao more samo taj dan, ili je bilo još propusta. Kako god bilo, zbog cijele situacije s koronavirusom, more bi ove godine trebalo biti čišće, iako Dančari nisu najzadovoljniji. -More je bolje nego prošle godine, posebno ujutro, ali ima dana kada ima dosta hale – govore i dalje kupači.

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

NAKON KORONE IZBORI

Činjenica da bi Bernardić pri dnu svoje liste mogao staviti predsjednika Gradske organizacije SDP-a Dubrovnik Jadrana Barača govori o tome kako Dubrovnik možda neće imati svog saborskog zastupnika.

Kampanja za parlamentarne izbore počela s juga, Bernardić ofenzivan, a Plenković samouvjeren NISU dugo trajale priče kako će se parlamentarni izbori održati prerano, jednostavno za takve priče nema vremena. Izbori su pred vratima, a kampanja dvije najjače stranke HDZ-a i SDP-a počela je na jugu. VEDRAN SALVIA Foto: Dubravka Petrić i Grgo Jelavić/PIXSELL

Nisu dugo trajale priče kako će se parlamentarni izbori održati prerano, jednostavno za takve priče nema vremena. Izbori ll

su pred vratima, a kampanja dvije najjače stranke HDZ-a i SDP-a počela je na jugu. Priču je otvorio SDP odnosno RESTART koalicija. Tu su još uz SDP i

Andrej Plenković i Davor Bernardić

HSS, HSU, SNAGA te GLAS. Svi oni predstavili su se na konferenciji za novinare na kojoj je posebno raspoložen bio predsjednik SDP-a Davor Bernardić. Ništa drugačiji nije on bio niti u kraćem razgovoru za Dubrovački dnevnik, za koji je predstavio korona mjere, najavio spuštanje PDV-a na ugostiteljstvo i turizam na deset posto, optužio i Vladu Andreja Plenkovića za korupciju, dodajući kako nije opcija koalicija s takvom strankom. S druge strane, Andrej Plenković nije imao potrebe za napadanje oporbe, dopustio mu je to manevarski prostor koji mu omogućuje uloga premijera. Njemu je bilo dovoljno nazočiti potpisivanju ugovora za obnovu Lapadske obale i obići gradilište Pelješkog mosta, pritom davajući samouvjerene izjave. I tako, dok je Bernardić govorio što bi sve napravio da je premijer, a Plenković sve što su napravili dosad, od investicija do potpora. No, rekao je Plenković i da računa na Damira Krstičevića kao nositelja liste u desetoj izbornoj jedinici.

Nakon svih aktualnih afera, i nije to baš ime za politički poentirati... Inače, kandidati za listu Županijske organizacije HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije su ministrica poljoprivrede Marija Vučković, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, župan Nikola Dobroslavić, saborski zastupnik Branko Bačić, gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan, načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli, načelnik Općine Konavle Božo

Lasić, načelnik Općine Ston Vedran Antunica i ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo. O imenima je govorio i Davor Bernardić. Nositelj SDP-ove liste bit će tako Arsen Bauk, a predsjednik SDP-a spomenuo je i načelnicu Vela Luke Katarinu Gugić, načelnika Smokvice Kuzma Tomašića, gradonačelnika Ploča Mišo Krstičevića. Što se tiče ostalih stranaka, razvidno je da će tu svoje mjesto imati HSS-ov Vlaho Orepić.

Naime, ako Barač ide na dno liste, pretpostavka je da nitko iz ove organizacije neće ići prije njega. S druge strane, na listi HDZ-a također je teško pretpostaviti da će u Sabor ući netko baš iz Dubrovnika. Visoko bi mogao ići Franković, ali po svoj prilici on neće ući u Sabor ako bude izabran. Govori se kako bi dobro mjesto mogao zauzeti i Dobroslavić, koji isto sigurno neće u Sabor, no tu treba promišljati dalekosežnije, promisliti o opciji da aktualni župan možda i ne bude prvi izbor HDZ-a na sljedećim lokalnim izborima. Stoga, visoko mjesto na ovim izborima pružilo bi mu priliku da naknadno aktivira svoj mandat ako ne bude izbor stranke. Ipak, za detaljne zaključke treba pričekati gotove liste, kako HDZ-a i RESTART koalicije, tako i ostalih stranaka, koje su barem u Dubrovniku zasad preskočile početak kampanje. Odnosi se to prije svega na HNS, ali i Domovinski pokret Miroslava Škora, koji je ovogodišnji pretendent da bude treća stranka po snazi, dakle onaj bez kojeg se po svoj prilici Vlada neće moći sastaviti. U tom kontekstu, bit će zanimljivo vidjeti s kakvom će listom Škoro izaći u X. izbornoj jedinici. Ono što je zasad jasno je da nema ništa od koalicije s Mostom, a spominju se tu imena Korčulanke Ruže Tomašić i Roberta Pauletića, poznatijeg široj javnosti prije svega po konzervativnim stavovima, ali i briljantnim nastupima na nekadašnjoj Kviskoteki.

dan_drzavnosti_port_out.pdf 1 27.5.2020. 11:30:11

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Dobrodošli pomorci! KRUZER Carnival Breeze stigao je u Dubrovnik u utorak te doveo pomorce koji su zbog koronavirusa bili zatočeni na brodovima. Ovim brodom ukupno je pristiglo oko 1100 pomoraca, dio njih pošao je kućama čarter letovima, drugi dio organiziranim autobusima. od 1100 pomoraca njih 93 su Hrvati, dok je ostatak posade iz Albanije, Crne Gore, Bosne, Slovenije, Makedonije, Srbije, Italije, Bjelorusije i Bugarske.

ti informacije s drugih brodova. Bilo je teško, dakle ta neizvjesnost. Teško se bilo držati i pravila izolacije i to dok ne znate što se oko vas događa. - rekla je Tina. Kaže da ne zna kad će ponovo na brod, kazavši da to ovisi o kompaniji. - Obično prvu zovu one koji nisu bili skoro na brodu, dakle očekujem poziv za šest mjeseci. dodaje Tina Milošević. Elvis iz Zadra je presretan što je stupio nogom na kopno.

VEDRAN SALVIA Foto: Grgo Jelavic / PIXSELL

ll Inače, to je već drugi brod koji

Sandro s Krka. I Marinu s Korčule je teško palo odsustvo kopna.

- Najteže je to što si stalno na moru, ne možeš ići vanka. Ali brinuli su o nama, sve je bilo na razini i iznimno profesionalno. - kazao je Marin.

je doveo pomorce koji zbog virusa bolesti Covid-19 nisu mogli kućama. Još prošlog tjedna u Dubrovnik je uplovio kruzer Carnival Magic. Na ovom kruzeru došlo je 756 pomoraca, od čega njih pet Hrvata.

Popričali smo s nekima od pomoraca koji su pristigli s broda Carnival Breeze, a koji su nam u kratkim crtama ispričali svoja iskustva na brodu.

PLENKOVIĆ O MJERAMA NA JUGU - Što da vam kažem, baš nas je pogodila ova korona, nismo očekivali da će ovako biti. Firma nam je izašla ususret, ali sve skupa se odužilo. Nije bilo najugodnije, ali doma sam, sad treba uživati s familijom. - kaže Elvis.

Simpatičan je bio Kristijan iz Rovinja. - Sve je super! Mama, stižem na domaći kupus! Za osam sati ću jesti mamin domaći kupus! - rekao je on kroz smijeh.

‘Isplatili smo 90 milijuna kuna za potpore za očuvanje radnih mjesta’ Vedran Salvia Foto: Goran Mratinović

Na brodu je kao konobarica radila Dubrovkinja Tina Milošević.- - Drago mi je što je ovo iza mene. Sve je bilo u redu, ali eto jedino što smo sve sami morali saznavati, pitati, skuplja-

Neki su se zbilja potrudili kako bi se mogli ukrcati na brod. - Morao sam proći pola Sjedinjenih Država kako bi se ukrcao na Carnival, dakle kako bi se prekrcao na ovaj kruzer sa svog broda. Ali evo, dobro je sve. - kaže

Džemila iz Pule je na brodu radila kao barmenica. - Odlično je bilo, bila sam dva i pol mjeseca na brodu, ekipa je bila super. Carnival se pobrinuo za nas. - istaknula je Džemila.

ll Premijer Andrej Plenković nazočio je u utorak svečanosti potpisivanja ugovora za rekonstrukciju i proširenje Lapadske obale. - Ovaj projekt se uklapa u ukupnu politiku Vlade u kontekstu brojnih ulagan-

ja i projekata koji su bili posvećeni razvoju krajnjeg juga Hrvatske. Podsjetit ću na sjednicu Vlade koja se održala za prošlu Festu svetoga Vlaha, donijeli smo tada niz važnih točaka i razvojnih projekata, vrijednih ukupno 4,5 milijardi kuna. U cijelom mandatu Županija dubrovačko-neretvanska je 5,8 milijardi kuna ugovorila kroz EU fondove. Od centra

za gospodarenje otpadom, druge projekte infrastrukture, druga ulaganja su tu... - rekao je Plenković. Osvrnuo se na mjere Vlade koje su isplaćene na jugu Hrvatske u cilju suzbijanja gospodarskih posljedica krize uzrokovane koronavirusom. - Što se tiče mjera, ukupno je više od 4119 zahtjeva prihvaćeno za plaće i potpore.

Znači, 90 milijuna kuna isplaćeno je do sada za potpore u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Kad se tome doda oslobađanje od poreza i doprinosa, mislim da smo pomogli samome jugu i osigurali zadržavanje radnih mjesta. - naveo je premijer Plenković. Istaknuo je također važnost decentralizacije, prije svega u fiskalnom kontekstu. - Kad je riječ o prihodima, u usporedbi s 2017., na kraju 2019. općine u Dubrovačko – neretvanskoj županiji imale su prihoda više za 33,28 posto, gradovi za 48,79 posto, a županija za 30,17 posto. Našom politikom smo sve te jedinice lokalne samouprave učinili snažnijim, boljim i kvalitetnijim akterima. - kazao je Plenković.

petkom

Utijavanje na hladno

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Utijavanje na hladno

Piše: Vjera Šuman

Stožer free i Sabor free situacija najljepša je vijest

ijepo sam rekla Klečku: ‚Nisam dole, nemam pojma što se u Gradu događa, ne mogu iz Zagreba pisat’ Utijavanje.’ On ni da trepne, samo se smije i kaže - ‚nema veze , piši o Hrvatskoj!’ Eeeee, što ima u Hrvatskoj?

ao prvo, u nas je najljepša vijest da više nema svakodnevnih pressica kriznog stožera, što znači da smo za sad skoro pa korona free, ali još je bolje što smo Božinović free, što je doista prava relaksacija. Markotićka, Capak i Beroš profesori su komunikologije za našeg ministra od policije, ali ruku na srce, nije funkcija ministra da bude komunikator godine.

roblem je samo u tome što ispada da je upravo on u HDZ-u najbolji za komunikaciju s medijima i javnosti jer je čovjek pristojan i pritom uglavnom suvisao. On neće ništa lupiti, neće vrijeđati, ni bahatiti se, nego brate lijepo uspava kompletno gledateljstvo, da ne spominjem slušateljstvo. Svi ostali ministri, osim Marića, vrlo su rizični, uključujući i Plenkija, tako da je u ovom slučaju Plenki napravio odličan izbor. Da nije iskočio Čorić i pravio se pametan sad bi Plenki imao problem manje. Ali, teško ih je držati na kratkoj uzici kad tako vole sliku svoju u medijima.

ruga sjajna vijest je da je raspušten Sabor i ta je Sabor free situacija doista relaksirala Hrvate i sve ostale. Nema više do ludila napetog očekivanja hoće li Maras samo stajati i buljiti u

Jandrokovića, izvikivati parole ili tek povremeno dobacivati iz svoje fotelje. Koje narodne mudrosti će grmjeti Bulj i što će ovaj put snervati Grmoju da nam po stoti puta objasni zašto ih je zapravo Plenki izbacio iz Vlade. Hoće li nam nedostajati Culej i Glasnović s raspravom tko je udbaš, tko četnik, tko komunjara i/ili domaći izdajnik. Kad uz njih još krene i ekipa s desne strane na ekipu s lijeve i obratno, izgleda kao prijenos Sabora iz daleke 46.-e. Bog zna zašto se ljudima tako ogadila politika. Prošlo je kroz taj naš Parlament u posljednjih dvadesetak godina bezbroj čudnih, glupih i glupljih, bezobraznih i primitivnih likova dok nešto manje onih suvislih, pristojnih i kompetentnih ljudi koji su ostavili traga. U ovom sazivu teško da ćemo ikoga pamtiti dulje od treptaja slike na ekranu.

međuvremenu, Zokija je opet krenulo. Lupetao je jače nego sa svojom ekipom u Tača. Sve što se dalo zeznuti, zeznuo je. Ono kad je u Gunji objasnio kako jako dobro zna kako je to kad ti poplava sve uništi jer je njemu pukla cijev u banji, ništa je prema najnovijoj predsjedničkoj lupetologiji. Pritom se na najjače trudio ne lupetati. Kako bi nas uvjerio da je totalno nepristran, što će reći kako neće glasati ni za SDP, ispalio je kako neće ni izaći na izbore. To, Zoki, majstore! Svi oni koji ga prozivaju kako je to nedopustivo jer je upravo on pozivao glasače da ne idu na skijanje, nego umjesto toga podnesu žrtvu i glasuju za njega jer je najvažnije ispuniti svoju građansku dužnost i sve ostalo bla, bla, jednako tako lupetaju kao i Zoki. Kakve veze ima što je Zoki govorio prije nekoli-

ko mjeseci ? Pa govorimo o Zokiju! Nema razloga za brigu, Zoki bar ne pije hidroksiklorokin.

z nekog neobjašnjivog razloga slika s kruzerom kraj Dakse obradovala me. Nekako ti se učini da je sve opet normalno, da dolaze turist, da će pusti Stradun oživjeti. Dobro, dobro, shvatila sam, nisu stigli turisti nego se iskrcavaju radnici. Ali, bilo je lijepo viđet čak i toliko omraženi kruzer. Dobar je znak što zbog njihovog transfera lete avioni, ne naši, nego ukrajinski!? Kako god, ako mogu Ukrajinci nema razloga da se ne odobri i ostalim kompanijama slijetanje u Grad. Bit će opet sve normalno, točnije ‚novo normalno’. Možda je ova vražja korona dala šansu da svi u Hrvatskoj pa tako i u Gradu promisle kakav turizam trebaju i u kom smjeru ga razvijati, ali i kako brinuti o vlastitim resursima. Ne mislim pritom na one strategije turizma koje su navodno napravljene u svim strankama, koje su županije i gradovi platile nekim tamo agencijama i u njih se svi zaklinju pred izbore. Nevažno radi li se o lokalnim ili parlamentarnim. Od strategije ni ‚S’ do idućih izbora, ali se stalno najavljuje izrada dugoročne strategije turizma. Srećom, priroda je čudesna. Tako joj je malo potrebno da se rekupera. Eto, po kanalima u Veneciji plivaju ribice i vidljive su u prozirnom moru. Ozonska rupa je gotovo nestala. Kad smo već sami nesposobni, onda se priroda pobrinula i natjerala nas tri mjeseca u karantenu da od nas, svojih štetočina, dobije vrijeme za oporavak. Upravo to je ono što bismo morali naučiti od korone. Novo normalno prema samima sebi i prema svima oko sebe. Eto vas!

GODINA PUNA NEIZVJESNOSTI - OTKAZI, OTKAZI...

Dubrovnik bez kruzera do kolovoza, s letovima nešto bolja situacija Aida ČAKIĆ Foto: Nikša Klečak

ll Pandemija koronavirusa je, osim što je odnijela ljudske živote, poharala turistički i prometni sektor na koji se milijuni ljudi oslanjaju za životne potrebe. Teško je predvidjeti razvoj događaja i precizno dati odgovore na pitanje organizacije putovanja jer stvari se mijenjaju iz dana u dan, ali svakako je jasno kako je turistički sektor u ozbiljnim problemima. Brojna daleka putovanja u narednom period su otkazana ili značajno smanjena, ljudi jednostavno otkazuju aranžmane

i putovanja čak i u zemljama gdje je epidemiološka slika povoljnija. Provjerili smo u Zračnoj luci Dubrovnik kakvo je stanje po pitanju letova, otkazuju li ili pak najavljuju zrakoplovne tvrtke letove. - Imamo najavljenih letova od Austrian Airlinesa, Lufthanse, grčkog Aegeana, poljskog LOT-a, Brussels Airlinesa, ali do kad će to ostati, ovisi o prijevozniku. Prema regulaciji, svi prijevoznici su dobili preporuke da trebaju tjedan dana prije leta najaviti otkazivanje čega se većina pridržava. Vidjet ćemo koliko će biti realno da se najavljeni letovi

realiziraju, situacija je doista neizvjesna. Za sad imamo obnovu zračnog prometa Croatia Airlinesom na relaciji Dubrovnik-Zagreb i obratno - pojasnili su iz Zračne luke Dubrovnik. Inače, posebna je šteta što su otkazani svi letovi za ovu godinu od Qatar Airwaysa za Katar i American Airlinesa koji je maknuo iz ponude liniju iz Philadelphije za Dubrovnik. Na uspostavi tih linija dugo se radilo. Situacija s dolascima kruzera također se mijenja iz dana u dan, a zajedničko s letovima im je otkazivanje dolazaka zbog delikatne situacije s koronavirusom.

- Kako sad stvari stoje kruzera neće biti do kraja srpnja. U intenzivnom smo kontaktu s cruise kompanijama i agentima. Svi pokušavaju izvući maksimum od situacije - rekao je direktor Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo dodavši kako situacija ne ovisi o Lučkoj upravi Dubrovnik. - Treba uzeti u obzir da su gosti koji dolaze su oni s tržišta koja su posebno pogođena, poput Velike Britanije, Španjolske, Sjedinjenih Država, Francuske... To su zemlje koje su u velikim problemima i gore im je nego nama. Opet, situacija se popravlja. Možda dođemo do toga da ćemo goste primati osmom i devetom mjesecu - naveo je Blaž Pezo. Budući da Dubrovnik živi od turizma, gradska uprava radi na pokretanju međunarodnih avio letova u sezoni 2020, a održan je i sastanak s predstavnicima CLIA-e koja je krovna organizacija cruise kompanija. Tako se radi sve kako bi se prijevoznici u zračnom prometu potaknuli na uvođenje letova prema gradu koji se, kroz marketinšku kompaniju, nameće i kao epidemiološki sigurna turistička destinacija. Cruise kompanije u suradnji sa stručnjacima iz područja zdravstva, novim će propisima definirati sve mjere i protokole na brodovima, od trenutka ukrcaja do iskrcaja putnika i posade kako bi se sigurnost boravka na kruzerima digla na najveću razinu. S tim mjerama će uskoro izaći u javnost, a očekuje se kako će još do kraja ove godine to tržište pomalo zaživjeti što bi bilo izvrsno za Dubrovnik.

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

AUTOBUSERI NA MUKAMA:

Leasing kuće situaciju ne sagledavaju realno Povremeni prijevoznici održali su već dvije prosvjedne vožnju. Jedna se održala u osam hrvatskih gradova, među kojima je i Dubrovnik, a drga je održana diljen Europske unije. U obje prigode iz gruške luke krenulo je pedesetak autobusa, minibusa, kombija...

VEDRAN SALVIA Autor teksta

Cilj povremenih prijevoznika je dogovor države s leasing kućama u smislu zamrzavanja glavnice i kamata na minimalno godinu dana te produljenje mjera za spas radnih mjesta za minimalno 3 mjeseca. ll

Popričali smo s dvoje dubrovačkih poduzetnika, povremenih prijevoznika, koje je ova epidemiološka križa izazvana koronavirusom posebno pogodila.

LUKIĆ: OVO JE PRILIKA ZA UNAPRIJEDITI POSLOVANJE Vlasnica tvrtke Unique Collection Vesna Lukić, ali i predsjednica Udruge Ragusa bus, Vesna Lukić govori da ova situacija svakako unazadila. - Već sad je većina programa i grupa koje smo imali prebačena za 2021. godinu. Neki su prebačeni i za 2022. godinu. Mi smo u sezonu ušli optimistično kao i svi ostalima, ulagali smo i u novi vozni park, kao i u marketing. - rekla je Lukić. Dodaje kako ima sreću što nije previše kreditno zadužena. - Imamo malene kredite koji nas ne ugrožavaju toliko, ali bilo bi lakše da ih nema naravno. Nas je petero. Naravno da je i zaposlenike strah, vlada neizvjesnost, to se podrazumijeva. Pogotovo jer je ovo situacija na koju nitko ne može utjecati. No, ja sam ipak optimistična. - rekla je Lukić. Sad, priču s leasing kućama na stranu, smatra kako je ovo trenutak upravo za unaprijediti poslovanje i dovesti ga u 21. stoljeće. - Nije trenutak za sjedati doma i oplakivati tešku sudbinu. Treba se boriti. I marketingom, dobrom promocijom. Gosti čekaju da se granice otvore. Moji najčešći gosti su iz f rancuskog i španjolskog govornog područja, koliko pratim njihove grupe, oni jedva čekaju da se otvore granice. Sad se treba visoko pozicionirati. - dodaje Lukić.

TOMŠIĆ: SITUACIJA JE NEIZVJESNA Vlasnik Perla Adriatice Teo Tomšić ističe “kako je na čelu tvrtke koja se bavi takozvanim walk in turistima i pojedincima”. - Kako ćemo se izvući? Iskreno, ne znam. Moji radnici pitanju kad ćemo otvoriti, ne mogu im ništa reći jer vidim i da mnogo veće tvrtke ne znaju što će biti za tjedan dana, a kamoli za mjesec dana. Imam prijatelje koji su ostavili samo najnužnije osoblje, nažalost svima je situacija neizvjesna. - govori Tomšić. On ima jedan leasing, koji mu je također, kako kaže, “prilično veliki zalogaj”. - Mi smo očekivali da ćemo početi raditi u travnju, da ćemo onda taj leasing početi otplaćivati, a vidjeli

ste što je bilo, veliki udarac za cijelo gospodarstvo. Leasing kuće nisu imale razumijevanje, sad su pod pritiskom počele davati malo bolje uvjete, ali daleko je to još uvijek da situaciju sagledaju realno. Ako ne popuste bit ćemo im prisiljeni vratiti ključeve unatoč penalima iz ugovora. - rekao je Tomšić. Naveo je i kako onda leasing kuće ne

bi imali gdje s autobusima, te kako je ustvari sve to zatvoreni krug.

nije u redu da i dalje idu takve kamate. - precizirao je.

- Jedino što može poboljšati stvari jest odgoda plaćanja uz minimalne kamate. To nije ovo što su nam sad ponudili, dakle odgodu plaćanja, ali da kamate i dalje idu. Mi smo pristali na leasing kad su bili normalni poslovni uvjeti, a sad su nenormalni,

Govori i kako ima u uredu dvoje, troje zaposlenih, a izvan ureda u sezoni njih deset, jedanaest. Naveo je kako se naposljetku i njegovi zaposlenici i on nadaju kako će sezona ipak na kraju biti koliko-toliko normalna pa da se leasing počne otplaćivati.

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Turizam, nego što? Piše: Bajro Sarić

Dubrovački ekonomist Bajro Sarić napisao je zanimljiv osvrt o turizmu, ekonomiji i korona krizi. Sarić inače redovito objavljuje na svom blogu Bajrosaric52.com. Njegov osvrt prenosimo u cijelosti.

Kad se nešto uporno, tvrdoglavo i dugo tvrdi kao istinito, takve sam bar naravi i spoznaje, držim to podložnim sumnjivim i propitkujućim, pa i dogmatskim. Uostalom, to činim i sebi samom i u odnosu na vlastite stavove i poglede i to stalno. Tako se godinama upozorava od znanstvene zajednice pa do, nazovimo ih tako, iako ni taj izraz ne volim, običnih ili malih ljudi kad je riječ ovaj put o turizmu. Turizam ima, izvan svake sumnje /pre/golem udjel u hrvatskom BDP od cca 20%, a u dubrovačkom čak i preko 70%, te da zbog toga gospodarsku, pa i socijalnu strukturu treba uravnotežiti i učiniti je dugoročno, pa i trajno održivom, dakle

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

OSVRT

smanjiti doprinos turizma /uglavnom inozemnog/ BDP-u na recimo nekih 10% ili manje. Eto, nije se dogodila ni neka neprijateljska bomba, teroristički čin, nije ni rat u okruženju, ni strašan potres i sl. koji bi poremetio brzorastući turizam posljednjih godina Rijetko se spominjala pandemija u tom scenariju, ali se dogodila još ui gora korona i zaustavila skoro cjelokupnu svjetsku ekonomiju, tako i hrvatsku, pri čemu je turizam najviše stradao i slijedi mu mukotrpni, dugoročni i neizvjesni oporavak. I naravno, veliki upitnik što se tiče njegove daljnje smislenosti i sudbine u hrvatskim, posebice u širim dubrovačkim okvirima. Sko-

ro svi, nakon ove uistinu velike nesreće s ne samo s dugoročnim ekonomskim, nego i socijalnim i psihološkim posljedicama, došli su na svoje i jednodušno potvrđuju njihovu staru tezu o neodrživosti turizma zbog njegove ćudljive prirode i goleme ovisnosti o čimbenicima na koje se ne može utjecati vlastitim snagama i umom. I naravno, što je posebice začuđujuće od znanstvene zajednice, ta ista ne nudi nikakva suvisla rješenja niti alternativu dosad sveprisutnom turizmu u ekonomiji, njegovom značenju u životnom standardu, pa i mentalnom sklopu ljudi, osobito u turistički intenzivnim područjima, ali posredno i drugima. Najprije, potrebno je razjas-

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020.

niti pojam turizma, barem u mojem poimanju. Turizam nije neka zasebna djelatnost, niti se kao takva vodi u hrvatskoj nomenklaturi gospodarskih djelatnosti. I to s razlogom. Turizam i turiste /uključujući i izletnike/ moramo shvatiti i prihvatiti kao prodajno tržište ili prodajni potencijal za niz proizvodnih i uslužnih djelatnosti u kojima se ostvaruju i to uglavnom na „inozemnom“ tržištu, izravno ili posredno, veće ili manje prihode i onda njihovu raspodjelu za zaposlene, a time i osobnu potrošnje i proračune na svim razinama, a dalje posredno i sve društvene djelatnosti. Neću sada još pisati i o turističkom multiplikatoru i njegovom značenju, jer bi otišli predaleko. Što to

znači, razvidno je, kao i u svemu drugome, kad u ovome slučaju turizma nema zbog pandemije i njezinih globalnih posljedica ne samo zdravstvenih, nego još i više ekonomskih, skoro u svim ljudskim djelatnostima. Jednostavno prihoda nema ili su minimalni, na svim razinama od države do njezinih stanovnika i svatko to osjeća na svojoj koži i u glavi, ovako ili onako. Koliko i dokad, zbog velike, rekao bih čak i enormne međuovisnosti globalne ekonomije, nitko ne može biti pametan, čak ni prorok. Sve je to onome koji hoće ili se potrudi jasno. A naravno, ima i onih, u krajnjem egzistencijalno neovisnih o turizmu i nesklonim strancima, kojima to ništa ne smeta, što je sa stajališta ljudske prirode i egoističnosti nezbježno, iako je takvih u ukupnom, barem širem dubrovačkom, a dobrim dijelom i hrvatskom stanovništvu relativno malo, međutim glasni su. Istini za volju, postoje dva rješenja za otklon goleme ovisnosti o turizmu. Prvo je ubrzani razvoj i izvozna konkurentnost poljoprivrede, industrije, međunarodne trgovine, intelektualnih usluga i sl. i po tom temelju povećanje njihovog udjela u BDP-u i prihodima stanovništva i na takav način smanjenje udjela turizma u BDP-u. Upravo zbog nekonkurentnosti i deindustrijalizacije u protekla tri desetljeća tih djelatnosti, iznadprosječan je doprinos turizma u BDP-u i ukupnoj ekonomskoj aktivnosti, a ne turizam sam po sebi. Za to nije kriv turizam kao takav, nego sve dosadašnje, u temelju pogrešne makroekonomske politike koje su zanemarivale ostale re-

sursne prednosti. To je neka druga i duga priča. Na drugi način, golema ovisnost o turizmu može se dokinuti, skoro i radikalnim smanjenjem turističke ponude, znači recimo hotela, restorana, izletišta, prijevoznih sredstava, i svega onoga što i skoro sve prihode ostvaruje od turista ili izletnika. I uzgred, što je najtragičnije, taj pristup dovodi do smanjenja broja zaposlenih u turističkim sadržajima neposredno ili posredno, jer u usporedbi s drugim djelatnostima, turizam je radno najintenzivnija djelatnost, sa svim svojim pozitivnim učincima na životni standard stanovništva, pa i osobnu potrošnju kao najvažniju sastavnicu BDP-a i njegovu veličinu. Ako su komparativne prednosti, naravno međunarodne, neke zemlje ili područja temeljne odrednice njezine ekonomske strategije i politike, ako je tržište, točnije potražnja i profit motivacija svih vrsta poduzetništva, mi ovdje za dokaz te razumne i neoborize tvrdnje nemamo skoro ništa drugo nego turizam. Svakodnevno čujem i čitam priče vinara, školjkara, ribara, stočara, ratara, trgovaca, naravno i onih iz prehrambene industrije, pa i iz prometa, građevinarstva, komunalnih djelatnosti, kulture, športa i ostalih korisnika proračuna na svim razinama kako su bez turizma financijski nemoćni, što je nažalost posve razvidno u ovo doba koronavirus katastrofe. A zacijelo još i podosta godina poslije nje, vjerujem ipak u sve podnošljivijem obliku, postavlja se pitanje koja su djelatnosti alternativa ili supstitut turizmu u njegovim aktualnim razmjerima? Svakako da je potrebna i reindustrijalizacija, iz-

vozno konkurentni proizvodi i usluge visoke intelektualne vrijednosti i sl. i to treba poticati, ali sve to je premalo za nadomjestak turizma i njegove ekonomske snage u širim razmjernima. Unatoč vanjskim, nekomercijalnim rizicima s kojim se suočava poput sadašnje virusne pandemije ili sutra nečega drugoga. A ti rizici, u globalnom, umreženom i međusobno ovisnom svijetu, svojstveni su skoro u svim ekonomskim djelatnostima. Naravno, moguć je, dijelom svakako i potreban, povratak selu i samodostatnim obiteljskim gospodarstvima, što čak može biti u nemirnom i neizvjesnom svijetu jedino rješenje za najveći dio stanovništva, ali ne bi htio zloguki prorok takvog crnog scenarija. Zemlja s visokim udjelom poljoprivrednog stanovništva ekonomski je nerazvijena zemlja, to je bar odavno poznato. Dakle, zagovaram turizam i poslije turizma. Vjerojatno u nekim drugačijim, turistima zanimljivijim i konkurentnijim oblicima. Volio bih na ovu izvanredno značajnu i za Dubrovnik, ako ne i Hrvatsku u cjelini značajnu temu o važnosti, prednosti, održivosti i budućnosti turizma čuti i druga, osobito znanstvena i

praktično primjenljiva mišljenja i radove. Ne samo, ono što godinama već čujemo i što se svodi se na više-manje stereotipan opis postojećeg stanja, njegove kritike i besplodne rasprave, a da se pri tome ne nude nikakva održiva i u širokom koncenzusu prihvatljive i primjenjive ideje i rješenja, uvijek s razumnim stupnjem uključive neizvjesnosti i rizika. Nažalost, to nije slučaj samo s turizmom, nego što je još ozbiljnije i s politikom, od one opće pa do makroekonomske. Uostalom, razvidno je to i u ovim predizbornim vremenima. To će biti i posebna tema, s već nekoliko puta u mojim komentarima navedenom činjenicom da je Hrvatskoj ona najvažnija, politička klasa, uglavnom nedorasla suvremenim izazovima, opterećena osobnim koristima umotanim u populističku retoriku, ideološke sukobe i povijesne teme i dileme, što donosi ili odnosi glasove. Ekonomski programi s konkretnim aktivnostima i potezima biračima u odnosu na svjetonazorske stavove ili uvjerenja političarima nisu zanimljive i oni se tu prirodno ponašaju, a negativne posljedice na ukupan razvoj zemlje ili područja takvog pristupa posebice su razvidne. I to je posebna tema, ali i o njoj drugom zgodom.

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Intervju Mislim da nitko nije mogao zamisliti ovakav scenarij, pa tako ni ja. Cilj je od ove godine izvući maksimum, kako bismo svi zajedno mogli izdržati do proljeća. Onda krećemo iznova... Mislim da se nećemo tako lako vratiti na stare brojke, ali pitanje je i želimo li. Znam da to sad ne zvuči popularno, ali zaista mislim da brojke nisu mjerilo uspjeha, i da nam je ovo prigoda za neke bolje početke. Vaš otac ima bogato turističko iskustvo. Jeste li ga ikako pitali za savjet?

PRVI INTERVJU NAKON POČETKA EPIDEMIJE

Ana Hrnić: Nećemo se tako lako vratiti na stare brojke, a pitanje je i želimo li S poboljšanjem epidemiološke slike, fokus vezan uz covid-19 se sa zdravstva sve više prebacuje na gospodarstvo.

IVONA BUTJER Foto: Ivona Butjer, Grgo Jelavić / PIXSELL

ll Kad je o Dubrovniku riječ,

u prvom redu je to turizam od kojeg prvenstveno egzis-

tira i ostatak Hrvatske. Upravo o toj temi porazgovarali smo s direktoricom Turističke zajednice grada Dubrovnika Anom Hrnić. Na to je mjesto stupila krajem siječnja, a nakon svega mjesec dana uslijedio je scenarij koji se teško moga i zamisliti. U intervjuu za ‚Dubrovački dnevnik petkom’, ujedno i prvom koji je dala nakon početka epidemije koronavirusa, Hrnić je otkrila nešto više o planovima za turi-

zam, letovima, ali i strategijama kojima će se u narednom periodu nastojati spasiti turizam u Dubrovniku. Nedugo nakon što ste stupili na čelo Turističke zajednice grada Dubrovnika, dogodio se najjači udar na dubrovački turizam još od Domovinskog rata. Kako ste se snašli? Bio je izazov doći na ovu poziciju i u „normalnim“ vre-

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020.

menima, a trenutna situacija zahtjeva dodatnu prilagodbu novonastalim okolnostima. Ali uvijek volim promatrati krize kao prilike, tako da sam sigurna da će mi sve ovo skupa biti jedno vrijedno poslovno i životno iskustvo. Jeste li mogli zamisliti ovakav scenarij? Tek sada kreću izazovi, borba za 2021. godinu i ono što se može spasiti od 2020. godine.

Da, moj otac ima bogato turističko, poduzetničko i životno iskustvo i naravno da ga pitam za savjet. Ne samo u vezi posla. Radili smo zajedno dugi niz godina, od njega sam naučila sve što znam, a učim i dalje. Njegova karijera je međunarodno prepoznata, a sigurna sam da on može puno doprinijeti i kroz svoj daljnji rad. Ponosna sam na njega. ODLUKE SE DONOSE ZADNJI TREN, TAKO SITUACIJA NALAŽE Što to Turistička zajednica grada Dubrovnika konkretno poduzima kako bi barem donekle vratila turizam u Dubrovnik? Nezavidna f inancijska situacija svakako je i nama ograničavajući faktor u ovom trenutku, međutim trudimo se napraviti maksimalno i u ovim uvjetima. Osim online kampanje na društvenim mrežama, koja je još uvijek u tijeku, upravo je krenula i promotivna kampanja usmjerena na hrvatsko tržište pod sloganom „Dubrovnik – tamo gdje je srce“. Cilj kam-

Osim online kampanje na društvenim mrežama, koja je još uvijek u tijeku, upravo je krenula i promotivna kampanja usmjerena na hrvatsko tržište pod sloganom „Dubrovnik – tamo gdje je srce“. panje je potaknuti domaće goste na posjet Dubrovniku. Uz fotografije i zanimljive tekstove, kampanja uključuje i brojne popuste i pogodnosti za sve posjetitelje. Svakodnevno smo u kontaktu sa stranim tržištima, avio kompanijama, tour operatorima. Pratimo situaciju i pripremamo se za nadolazeće kampanje i aktivnosti. Odluke se donose u zadnji tren, jer nam situacija tako nalaže. Turističko vijeće sastaje se češće nego inače, upravo kako bi se razmjenjivale informacije, mišljenja i prijedlozi. Dio dionika u turizmu na neki način zamjeraju što, po njihovom mišljenju, općenito formalni predstavnici turizma nisu dovoljno ‚iskomunicirali’ informacije koje bi turisti trebali znati ako namjeravaju doći u Hrvatsku. Takvih informacija, primjerice, nema ni na službenoj stranici TZ-a grada Dubrovnika.

Na stranicama HTZ-a nalaze se pitanja i odgovori vezano za COVID -19. Tu su ujedno i linkovi na stranice nadležnih tijela i institucija. Link je dostupan i na našoj web stranici, i tu se može naći zaista puno korisnih informacija. Na stranici TZ grada Dubrovnika redovito objavljujemo relevantne informacije, kao i putem sustava e-visitor. Upravo pripremamo dokument u kojem ćemo objediniti što je više moguće podataka, koji ćemo također objaviti na našoj web stranici i društvenim mrežama. Što je, po vama, moglo bolje? Puno je pitanja, situacija se mijenja iz dana u dan, ne samo kod nas nego i u cijelom svijetu. Ponekad se pojave informacije koje možda nisu najjasnije i najpreciznije objašnjene. Mislim da se svi trude. Uvijek može i treba bolje, ali najlakše je kritizirati. Jeste li komunicirali s dionicima u turizmu? Kakve su povratne informacije?

Rado pitam oca za savjet, ponosna sam na njega

Komuniciramo na dnevnoj bazi. Spomenula sam već Turističko vijeće, koje se sastaje češće nego u redovnim okolnostima. I inače, ali sad pogotovo, od iznimne je važnosti komunikacija sa Zračnom lukom koja je vrlo intenzivna i konstruktivna. Komuniciramo sa svima, a za organizaciju nekog šireg skupa dosad su nas ograničavala i pravila i ograničenja u vezi okupljanja. Uskoro ćemo organizirati Skupštinu TZ grada Du

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovnik je u prvom redu avio-destinacija i upravo o avio-kompanijama ovisi ovogodišnji turizam u Dubrovniku. Komunicira li TZ grada Dubrovnika s njima, koje su aktivnosti poduzete kako bi ih se privuklo? Nedavno ste se sastali s gradonačelnikom Frankovićem, upravom Zračne luke, predstavnicima Grada upravo po pitanju letova. O kojim međunarodnim linijama se pregovara? Postoje li neke koje su već sada sigurne? Tako je, upravo intenzivno radimo na tome. Sigurna sam kako će planirane aktivnosti dati rezultate. U ovom trenutku još uvijek ne možemo precizno reći na koje partnere, avio kompanije i linije možemo računati, jer to ovisi o nizu faktora na koje mi ne možemo utjecati, kao što su epidemiološka situacija u pojedinim emitivnim zemljama, odluke pojedinih vlada i sl. Međutim, znamo koja su nam tržišta u fokusu, a to su UK, Njemačka, Austrija, Švicarska, Poljska, Benelux, zemlje u najbližem okruženju, pa i SAD, unatoč trenutnoj situaciji. Najbitniji kriteriji će biti rezultati iz prethodnih godina, kao i namjera cjelogodišnjeg letenja. Naravno, vrlo bitan je i datum početka operacija, jer smo svjes-

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

brovnika. Posljednja je morala biti elektronska. Grad Dubrovnik organizira sektorske sastanke koji su izvrstan način dijeljenja informacija i razmišljanja. NEMAMO PRECIZNE INFORMACIJE ZA LETOVE, ALI ZNAMO NA KOGA CILJAMO Situacija je neizvjesna i puno toga se još ne zna, a na vrata kuca samo srce sezone. Hoteli još uvijek kalkuliraju hoće li otvarati svoja vrata, ne zna se ništa konkretnije ni što će biti s letovima… Kakva je trenutno situacija, koja je pozicija Dubrovnika u cijeloj toj situaciji? Situacija je vrlo neizvjesna, ali tako je svima i moramo se prilagoditi. Pozicija Dubrovnika u odnosu na ostatak Hrvatske je specifična jer je Dubrovnik gotovo isključivo avio destinacija. Svakako, u prilog nam ide povoljna epidemiološka situacija. Ključni su međunarodni letovi, i tu sad ulažemo maksimalne napore.

‚Ključni su međunarodni letovi, tu ulažemo maksimalne napore’ ni da će „jedni vući one druge“. Također, svi novi partneri su dobrodošli. Kriteriji će biti predstavljeni na sjednici Turističkog vijeća TZ grada Dubrovnika. Autoceste do Dubrovnika još nema, nema ni Pelješkog mosta, a nema ni aviona. Je li se razmišljalo o određenim pogodnostima za goste koji bi u Dubrovnik dolazili automobilima? Svakako računamo na udio i auto gostiju, ali s obzirom na, u prvom redu, fizičku udaljenost od važnih emitivnih tržišta, taj udio ne može biti previše značajan. Pelješki most je od krucijalne važnosti za naš grad i županiju općenito, što vidimo vrlo jasno i u ovoj situaciji. Cijena gradskih zidina je bitno snižena, kao i ona za posjet Rezervatu Lokrum. Kako gledate na taj potez? Jesu li regularne cijene tijekom sezone opravdane, posebno za domaće goste? Pozdravljamo taj potez, u suradnji s Gradom smo i sami inicirali određene akcije. Treba se prilagoditi trenutnoj situaciji kako bismo bili konkurentni. Međutim, izuzev trenutnih okolnosti smatram da su cijene opravdane. Mnogi Dubrovniku zamjeraju ‚sku-

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020.

poću’. Istina je kako mnoge svjetske destinacije drže visoke cijene smještaja, prehrane, posjeta otocima i znamenitostima. No, takve destinacije imaju i klubove, različite zabavne sadržaje, šoping centre, programe za mlade, ugostiteljske objekte koji rade cijelu noć… Kako gledate na dubrovački turistički proizvod kad su u pitanju zabavni sadržaji i opravdava li cijena vrijednost tog turističkog proizvoda? Neosporne su znamenitosti i prirodne ljepote koju Dubrovnik ima, no gost 21. stoljeća traži cjelokupan doživljaj. Dubrovnik je jedinstven, i kao takav opravdava cijenu, koju u konačnici definira zakon ponude i potražnje. Nikako nisam pobornik propagande Dubrovnika kao (pre)skupe destinacije. Ne možemo bježati od činjenice da nam nedostaju određeni sadržaji, ali smatram da se ta ponuda obogaćuje iz godine u godinu. Volim naglasiti važnost gradnje multifunkcionalnog centra i sportsko – turističke infrastrukture jer to vidim kao glavni korak prema najvažnijem cilju, a to su dolasci tijekom cijele godine. NAUTIČKI TURIZAM BI MOGAO NAJBOLJE PROĆI, KRUZERI IZVUĆI DEBLJI KRAJ Kakvi su trenutni trendovi? Tko u vre-

menu korone posjećuje ili sukladno ‚bukingu’ namjerava posjetiti Dubrovnik? Kako smo se prilagodili tim gostima? Teško je reći. Svakako da računamo na značajan udio i naših domaćih gostiju koji su i lani bili na visokom šestom mjestu. Što se ostalih tržišta tiče, ovisit će o letovima i epidemiološkoj situaciji i regulativama u njihovim zemljama. Nautički turizam bi svakako mogao najbolje proći u cijeloj ovoj situaciji. Najpogođeniji će zasigurno biti cruising turizam, ali i kongresni, s obzirom na restrikcije oko broja sudionika, činjenice da se često radi o međunarodnim skupovima, sa sudionicima iz cijelog svijeta za koje će vrijediti različita pravila... Što možemo očekivati ovog ljeta? Je li se situacija barem donekle iskristalizirala? Vjerujem da je brojka od 30 posto lanjskog prometa nešto čime bismo u ovom trenutku bili zadovoljni, kako bismo mogli prebroditi zimu i pripremiti se za 2021. Situacija još uvijek nije iskristalizirana,

vjerujem da bi stvari mogle biti jasnije kroz narednih par tjedana. Prema vašim predviđanjima, kad bi se u Dubrovnik mogao vratiti turizam kakav smo imali prije pojave koronavirusa? Pitanje je želimo li mi baš takav turizam. Sjetimo se da smo se 2017. godine našli na listi destinacija koje treba izbjegavati, a onda smo postali primjerom kako se boriti s prekomjernim turizmom, te smo dobili i nagradu za to. Nakon što su mjere iz projekta Respect the City pokazale opravdanima i učinkovitima, u ovoj sezoni 2020. to je trebalo dobiti konačnu potvrdu. Svakako, nastavljamo tim putem i dalje, jer smatramo da je to smjer kojeg se u budućnosti trebamo držati. Također, dio stanovništva strahuje zbog toga kako bi se koronavirus u Dubrovnik s gostima mogao vratiti. Što u tom slučaju? Jesmo li spremni za takav scenarij? Sudeći po dosadašnjim iskustvima,

naši stožeri i nadležne službe izvrsno rade svoj posao, imam puno povjerenje u njih i njihove odluke i preporuke, kojih se u svakom slučaju trebamo držati. Puno je pažnje privukao i slogan ‚Dubrovnik is not going anywhere, it’s waiting for you’. Što se pokušava poručiti tim sloganom? Jeste li razmišljali o sloganu kojim bi se iskomuniciralo kako je Dubrovnik ‚korona free’ zona? U onim teškim trenucima dok su ulice Grada bile puste i prazne, a opet tako lijepe, željeli smo poručiti da Dubrovnik čeka svoje goste u nekim boljim danima koji su pred nama. Jako je važno komunicirati tu sigurnost koju Dubrovnik pruža, u svakom smislu, pa i epidemiološkom, što je sad u fokusu. Kroz naše promidžbene aktivnosti svakako naglašavamo i 1377. godinu i prvi na svijetu propis o karanteni iz Republike, što nam daje potvrdu znanja o tome kako se boriti protiv epidemije. Svakako da ćemo tu poruku slati kroz naše daljnje aktivnosti. Sad je pravo vrijeme za to.

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKLAMU - NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL s više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno

- TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka

MARKETING: 099 2408 409, 642 460 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Sretan Dan državnosti

caffe ∙ pizzeria

Dragim korisnicima i građanima Dubrovnika Sretan Dan državnosti

Tehnogradnja d.o.o. DUBROVNIK

Popust 20% na deke, štep deke, poplune i kušine * pri pranju koristimo dezincijens u prahu i tekući isključivo za robu * preuzimanje dan poslije * koristimo ekološke detergente i ekološki omekšivač * plaćanje isključivo virmanski/račun šaljemo e-mailom

Dubrovkinjama i Dubrovčanima sretan Dan državnosti

Sretan Dan državnosti!

Sintetički/spužva/pamuk/poliester/viskoza/umjetna svila kušini, popluni, štep deke i deke (Perje i teške poplune ne možemo primati jer nismo kemijska čistionica, samo obična praonica s kapacitetom bubnjeva perilice 10-13 kg)

ODLIČNA KVALITETA – NIKAD BOLJA CIJENA

Za sve narudžbe preko 300 kn poklanjamo našu platnenu torbu za u spenzu! Vidimo se!

KUPON 20% POPUST DOMINIUM BUBBLE

Zagrebačka 64 (kod Pizzerije Italiana, prije javne garaže), Mob: 099 623 8835

Gradska organizacija

DUBROVNIK

Županijska organizacija

Žuljanska 1, Dubrovnik • tel: 356-012 • mail: info@linea-namjestaj.hr radno vrijeme pon-pet 8-19:30h, sub 8-13h

DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Intervju više sam sklona mišljenju da nema promjena dok se ne dođe do samoga dna. Usprkos medijima koji su našli razloga neke mjere naših stručnjaka epidemiologa proglasiti politikanstvom, nalazim da su se jako dobro snašli i da su ova stroga pravila bila potrebna u situaciji kad o koronavirusu ne znamo ništa. To bi vjerujem napravio svaki vojskovođa. Primirio se, proučio neprijatelja, a tek zatim napao. Nadam se da će i svi ti silni stručnjaci ekonomisti shvatiti ovo kao izazov i jako me zanima kako ćemo se, uz njihove intelektualne usluge i strategije, izvući iz očekivane ekonomske krize.

Marija Grazio

’Da bi uspio u današnjoj glazbi, ne moraš ništa o njoj znati’ Marija Grazio je pijanistica i profesorica klavira u dubrovačkoj Glazbenoj školi Luka Sorkočević. Godine 2004. godine završila je postdiplomski studij na Akademiji u Ljubljani. Dobitnica je brojnih glazbenih nagrada, te je suosnivačica Glazbene radionice Sorgo koja se bavi očuvanjem dubrovačke i hrvatske glazbene baštine. MARO MARUŠIĆ Foto: Ana Opalić, Mato Pavlović

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020.

l l Što kažete na cijelu

ovu situaciju s koronavirusom? Je li se trebalo ići u ovoliko zatvaranje? Zaista je nevjerojatna spoznaja koliko je svijet u nekoliko tjedana promijenio način života. Ipak, sumnjam da će to iskustvo promijeniti mentalni sklop društava i politika, kad se sve vrati u normalu. Revni zagovaratelji profita tvrde da se nikad nije bolje živjelo nego u današnje doba, a ja bih mogla navesti niz argumenata koje govore suprotno. Prof it, zah-

valjujući svojem kultu zlatnog teleta, izobličio je do te mjere ljudsku narav, a naslanjajući se na potpuno otuđenje od arhetipske naravi, da mi se čini kako smo postali proračunati i nehumani. Nalazimo se u povijesnom rascjepu velikih promjena, koje je zbog brzine teško prihvatiti, a s druge strane uzbudljivo jer za životnog vijeka možemo joj svjedočit. Nažalost, gotovo svatko je posredno ili neposredno inf iciran prof itom čija agresivnost duboko ponire u strukture društva i de-

mokracije. Vrijednosti koje su njime zadane su svedene na jednoznačnicu, a u našoj takozvanoj zapadnoj civilizaciji polako se gube sva ona raznovrsna poimanja stvarnosti oko nas. Nadam se da će ponovo doći do višeslojnosti života i vraćanja moralnih vertikala u još nekom stabilnijem i humanijem obliku koje neće biti podložno ovolikom raspadanju. U početku pandemije gajila sam naivno nadu da ovakav udar mora promijeniti svijest. Međutim sve

Sada su dubrovačke ulice prazne, a kada je sve ‚normalno’ prekomjerni turizam nam komplicira svakodnevnicu. Kako postići mjeru i sklad? Kao građanka Grada uključila sam se u rad gradskog kotara i kao predstavnica građana povijesne jezgre članica sam Povjerenstva za monitoring izrade Plana upravljanja. Na taj način mogu puno stvari dijagnosticirati i sugerirati, ukazivati na probleme i propitivati vjerodostojnost političke volje, ali nisam stručnjak da bih dala rješenje, mada i to nekad radim(o). Postoje ljudi koji su stručni za donošenje uredbi i pravila kako bismo bili u suživotu s turizmom, a ne da nas on tlači. Očito naši upravni odjeli imaju neke druge af initete. Eto, opet nam se prof it mota oko nogu... Što vam najviše smeta u toj turističkoj ‚normali’?

Kako to poboljšati? S druge strane, što vas u Dubrovniku najviše veseli? Ono što je zaista zastrašujuće, po meni, je ta promjena svijesti na koju je utjecao ovakav gramzljivi turizam. Nitko pametan ne bi se odrekao dobrobiti koju nam on donosi, ali dugoročno gledano monokulturalni karakter ove sredine utječe na sužavanje ideja i stopiranje realizacije različitih aktivnosti, što nikako nije dobro. Grad je sada turistička destinacija, a ne mjesto punokrvnog i kvalitetnog života. Kupujemo soldima svoju slobodu, ali ne znamo što ćemo s njom. Ta beskrvnost Dubrovnika koji se nije znao suprostaviti globalnom trendu prof ita, nažalost je dovela do

Koji su vam najdraži bendovi? Svašta slušam, različite žanrove. Na Facebooku, uz prijatelje, poznavatelje bendova i muzika jako puno sam upoznala novih. Prvi bend s kojim se mogu poistovjetit bio bi Radiohead, sve što ispljunu meni se sviđa, ali nikad me ne ostavi ravnodušnim ni Placebov album, od početka do kraja, Without you I’m nothing, Massive Attack volim imat u ušima dok šetam. I još puno toga... To je neki krug kojem se stalno vraćam. ll

ovakvog opisa grada. Što se tiče identiteta, prilično smo plošni, pa kad bismo govorili jezikom umjetnosti rekli bismo da smo se pretvorili u dilentatizam i površnost. Ovo je grad koji je najbolje zaobići u formativnom razdoblju. A ja sebe smatram ostvarenom osobom i zato sebi mogu dozvoliti da Grad susrećem jednostavno i kao u slikovnici, pa se veselim moru, Lokrumu, čiopama, ljetnom kinu, Stradunu, zvukovima, ljepotama, južini, buri, prijateljima, placi... Da, jako sam svjesna da sam oslobođena od puno toga što tišti nekoga tko tek počinje ili pokušava biti aktivni član društva. Uživam u svemu što mi Grad znači i koliko me ispunja. Treba li zabraniti kruzere? Odgovorit ću protupitanjem - jesu li se napravile ozbiljne studije oko kruzer turizma? O zagađenosti, profitu, potrošnji kruzer turista…? Koliko sam upoznata nisu. Mogu i možemo jedino govoriti o osobnom iskustvu i dojmovima što se tiče prekapacitiranosti Grada ili zagađenosti. Dosad su napravljene partikularne studije, bez stalnog ažuriranja, jer sveobuhvatne studije treba netko f inancirati pozamašnim sredstvima. Naravno, oni koji odlučuju o tome nisu zainteresirani. Voljela bih da prestane emocionalno prepucavanje oko ove teme u javnom prostoru, te da znanstvena i neovisna analiza bude putokaz za daljnju kontrolu ili ukidanje kruzer turizma, ovisno o rezultatima analiza. Na ovakav stihijski način - jedino ne stihijski u želji za brzom

zaradom - će trajati dok se ne iscrpe sve mogućnosti, bez akumulacije u nešto drugo. A kome je u interesu da se ne zatvori špina? Ne znam... zaključite sami. Da vi odlučujete, što biste napravili sa Srđem? Što inače mislite o GUP-u? Svijest o prostoru Srđu se stvorila onda kad se dogodila situacija s golfom. Def initivno bih Srđ dala na korištenje građanima. Jasno je svima da se tu nije radilo o golfu, nego o mešetarenju nekretninama. Inače, bivše gradske vlasti toliko su pogodovale graditeljskom lobiju da se ovog građevinskog rugla koje se događa oko nas nećemo moći riješiti. Sve je po zakonu i propisima. Nikoga više ne zanima ni mjera ni estetika. To ne donosi novac. Iz stranke DUSTRA često kritiziraju financiranje kulture. Svakome zaljubljeniku u umjetnost jasno je da se kultura ne može samofinancirati, no sigurno bi se proračunskim novcem moglo bolje upravljati, odnosno dobrim umjetnicima dati više, a lošima manje. Vaš komentar. Što su to dobri, a što loši umjetnici? Hoće li DUSTRA odrediti što je loše, a što dobro? Jesu li festival Rachlin and friends ili Ana u Gradu uopće usporedivi? Two Cellos ili Mischa Maisky? Je li pokazatelj stanja i usmjeravanja kulture kad se pogoduje raznoraznim agencijama po babu i stričevima i onda taj babo ili stric dovodi za doček nove godine izvođače koji podcrtavaju trend pretvaranja grada u

Knjige za preporuku l Gunter Grass -

Limeni bubanj

l Salman Rushdie -

Klaun Shalimar

l Orhan Pamuk -

Istanbul

l Kristian Novak -

Ciganin, ali najljepši l Mihailo Lalić -

Lelejska gora

beznačajnu i kulturom neutjecajnu sredinu. Mnogi će me demantirati i reći, pa kao da je važno tko pjeva, važna je ekipa za doček. Slažem se da je važna ekipa, ali upravo izborom muzike u javnom prostoru govorimo o svojoj tendenciji da prerastemo palanački duh i lakonsko tonuće u malograđanštinu. Samo se trebamo sjetiti što je Platon rekao u vezi izbora muzike. Složenija je to situacija od one koju DUSTRA želi prikazati. Takva vrsta vulgarizacije kulture mi jako smeta, jer odrediti što i tko bi se financirao javnim novcem ne može se svesti na jedan jedini parametar, a taj parametar je popularnost. Kulturu, odnosno umjetnost onda svodite ponovo na statistiku i novac. Umjetnost nije ni statistika ni novac. Razumijem logiku koju promovira DUSTRA - treba organizirati koncerte i predstave za većinu ljudi jer se one plaćaju novcem porez-

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

nih obveznika. Takvom logikom je potpuno promašen pravac kretanja. Upravo iz one, usudila bih se reći, elitističke umjetnosti, kontroverzne, propitujuće, aktivne i revolucionarne generira se kultura u širem smislu. Treba biti dovoljno hrabar i razumjeti izvorišta gradnje i vizionarstva u kulturi. Potpuno se slažem da se javnim novcem može bolje upravljati i da za pojedine projekte treba racionalnije trošiti novac. Upravo Gradu kulturna ostavština je ona dodana vrijednost radi koje će turisti doći, pa vratimo onda i kulturi dio tih novaca. Sport ima sportsku dvoranu, olimpijski bazen, teniske terene, a glazba nije još uvijek dobila koncertnu dvoranu i seljaka se od jednog mjesta u drugi i to u neadekvatne prostore. Što kažete o Dubrovačkim ljetnim igrama? Moje nestručno mišljenje je da je glazbeni program dobar, ali da se teatar previše bazira na klasičnim djelima, a premalo na suvremenim koje bi govorile o aktualnom trenutku? Dubrovačke ljetne igre su jedan zastarjeli oblik festivala koji je navikao na osigurana financijska sredstva za realizaciju programa. Promijeniti koncept ne bi bilo dobro, jer ne vidim nikoga u Hrvatskoj tko bi to suvislo mogao napraviti. Ako ostane u klasičnim okvirima onda to zaista mora biti svjetska i vrhunska kvaliteta da bi opravdale svoje postojanje. Prvenstveno mislim na onaj dio u naslovu festivala - međunarodni. Nije dovoljno poslagati program kao salatu,

pa i sa zvučnim imenima, već krug projekta treba biti zaokružen. Ukoliko festival nema utjecaja i nije prepoznat kao Salzburg ili Bayreuth, Igre će ostati provincijski festival s puno novca, ponekad slavnim imenima, ali bez značaja. U sadašnjim okvirima vodstvu se lako razbahatiti, jer nitko neće dovoditi u pitanje postojanje Igara kao takvih - pa to je naš najstariji i najrespektabilniji festival ( ja bih još dodala-bio) - a usput ne morate se previše baviti fondovima, sponzorima i slično. Kroz povijest Igara mijenjao se i kontekst, ali trenutno nisam pretjerano uvjerena u predanost i promišljenost koncepta Igara. Ovaj ovoljetni program ne mogu uopće komentirati, jer je to samo održavanje kontinuiteta. Dobro je da će se festival održati. Nadajmo se da će se načelnost pretvoriti u podnošljivu sadržajnost. Kakva je aktualna umjetnička scena Grada? Što je dobro, a što nedostaje? Grad smo s najviše kulturnih institucija u odnosu na broj stanovnika. Nedostaje vizionarstva i strategije, inercija je najbolja definicija. Uglavnom se sve događa po već predvidivom redu, s povremenim bljeskovima koji daju znakove f reškog života. Nije ni čudo, jer mi zapravo nemamo kritične mase. Evo primjera, dok na brucošijadi dubrovačkog sveučilišta ne bude nastupao neki bend koji je antipod narodnim pjevačima, slijedit će ovaj grad tu svoju učmalost i gnijezdit se u granicama komfora i sanjarskog zanosa prošlošću.

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020.

Koliko mladih svira klavir u Dubrovniku? Pada li broj posljednjih godina ili raste? Koliko njih u prosjeku njih krene svirat, koliko prekine, a koliko nastavi? Za instrument koji podučavam uvijek ima interesa i broj za sada ne opada. Priličan broj djece se upiše na klavir. Međutim, jako mali broj nastavi visokoškolsko obrazovanje. Moraš, osim talenta, posjedovati vrstu ludila, začaranosti i besvjesnosti, imati strast i ljubav prema instrumentu i muzici. Unaprijed si osuđen na anakronost karijere klasičnog muzičara, neprof itabilnost i potpunu elitističku hermetičnost. Kao da uradiš neku vrstu društvenog samoubojstva. Danas, da bi uspio u širokom spektru muzičkih prof ila ne trebaš znati ništa o muzici, niti posjedovati vještine koje klasični muzičari stječu višegodišnjim svakodnevnim vježbanjem. To često deprimira mlade mu-

Filmovi za preporuku l Aki Kaurismaki -

Hamlet goes business

l Roman Polanski -

Carnage

l Michael Haneke -

Amour

l Vittorio De Sica -

Miracolo a Milano

l Stanley Kubrick -

A Clockwork Orange

zičare. Moraš znati prodati priču. Gaji se danas kao vrsta društvenog uspjeha lažna posebnost bez pokrića, s naglašenim lascivnim elementima. Nemam ništa protiv lascivnosti, ali integritet se mora zadržati, pa i same lascivnosti. Još uvijek cijenim vještine i dugotrajne procese koji jedini mogu dugoročno parirati današnjoj instant kulturi. Može li dijete (ispod)prosječnog sluha uz puno truda naučiti svirati klavir da ipak dobro zvuči ili bez urođenog talenta nema ni sviranja? Može, do određene razine. Ipak jedan element je neizostavan koji mora posjedovati, a to je ritam. U mojoj dugogodišnjoj pedagoškoj karijeri, a ta debelo zalazi preko broja trideset, podučavala sam svakojake učenike. Oni bez sluha uglavnom su trudom došli do prosječne razine četvrtog razreda, a često oni jako talentirani su najveće lijenčine, pa odustanu iza srednje

škole. Sviranje klavira je kao kronična bolest - vježbanje traje do kraja života. Može li odrasla osoba prosječnog sluha naučiti svirati klavir ( jasno na nekoj amaterskoj razini)? Znate li nekoga tko je počeo u odrasloj dobi, a da je došao do razine kada njegova svirka zvuči uhu ugodno? To se zanimate za sebe? Naravno da može, neće postati koncertni pijanist, ali Cesaricu ili početak popularne Fur Elise bih ga/ju mogla naučit. Postigli ste nevjerojatno puno u glazbi, a opet mi se čini da tijekom karijere niste bili previše ambiciozni. Je li griješim? Onih godina kad je ambicija trebala biti moja suputnica, činila mi se na neki način vulgarna. Ja sviram i netko me plaća za to, a publika ne razumije ništa što ja tamo „prebirem“

po klaviru. Taj nesporazum me mučio i nisam vidjela velikog smisla imati status i društveni uspjeh. Upravo suprotno, mislila sam da će mi pojavnost štetiti moj intimni, tada za mene jedini vrijedan svijet. Prošlo je puno godina dok sam raskrstila s mnogim dilemama i tek onda intenzivnije javno počela svirati. Na kraju je sve dobro ispalo, jer sam svoje aspiracije ostvarila. I sa onim što sam postigla, a objektivno govoreći jesam i puno ulagala i puno napravila, ne mašem baš kao s barjacima. Jer na kraju smisao svega je da te taj rad i karijera učini boljom i kompletnijom osobom, a društveni status pomaže u borbi za humanije društvo. Iz dana u dan. Za razliku od brojnih vaših kolega, koliko je meni poznato, niste svirali po turističkim ‚eventima’ koji su dobro plaćeni? Zašto?

Možda odgovor možete pronaći u prethodnom pitanju. Sviranje mi služi za osobni napredak i dijeljenje radosti muziciranja s drugima. Novac me nikad nije previše zanimao i otud razlog moga ustrajnog izbjegavanja takvih angažmana. A i takav način javnog nastupanja donosi opasnu rutinu koja sigurno briše onu ekskluzivnost, studiozno spremljenog i važnog koncerta. Koliko dnevno vježbate? Koji su vam glazbeni žanrovi najdraži za slušanje i sviranje? Ovisi o nekoliko stvari. Ukoliko u dogledno vrijeme nemam neki nastup, onda se to svede na uru dvije, za održavanje forme. A pred zahtjevne koncerte četiri do pet sati više mjeseci. Af initeti mi se mijenjaju s godinama, ali to uvijek mora biti nešto za mene izazovno i uzbudljivo. Ne volim mlaku i bezizražajnu muziku.

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lifestyle

Lifestyle je su sad bureci kod place, prije je jedan Albanac Medo držao slastičarnu. Zanimljiv je bio taj čovjek. On bi nama dao i džabe, a Lapađanima je to bilo nedostupno. Ako bi došli biciklom, onda bi ih okružili mlađi hahari kojima bi morali dati đir. Jedan mi je pričao da je pobjegao, e onda bi mu pojeli ono što je kupio i biciklu mu ne bi vraćali cijeli dan. - govori kroz smijeh. Ubrzo su kaže u Gružu dobili prostoriju za druženje, omladinski klub. Nalazio se on iza kina Gruž.

Legendarni Iko Kuštrić

Iz cijele Jugoslavije su dolazili

da se potuku sa mnom! "Ma ne bih ja to tako rekao, Dubrovnik je uvijek imao žestoke i poštene mladiće", riječi su kojima Dubrovčanin Izet Iko Kuštrić odgovara na naše pitanje je li on u svoje vrijeme bio najjači čovjek u Dubrovniku.

VEDRAN SALVIA Foto: Goran Mratinovic

ll Na stranu njegov diplo-

matski odgovor, ali upravo se ta sintagma najjačeg Dubrovčanin često upotrebljava za Ika. Nije to razlog

sam po sebi za napraviti intervju s nekim, ali ako tome nadodamo Kuštrićevu iznimnu elokvenciju, činjenicu da je dugo godina radio kao noćni redar i taksist, što znači i da bunar gruških memorija i anegdota nosi sa sobom, onda dobijemo idealnog sugovornika, osobu koja nam može približiti jedno drugo vrijeme. NIJE SE SMJELA PROĆI RK MINČETA Kad se rodio nekoliko mjeseci je živio u Karmenu, ali odmah se s obitelji preselio u Gruž, za kojega kaže, da

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020.

mu je tu cijeli njegov život. Za svoje djetinjstvo, dakle za šezdesete godine prošlog stoljeća, dodaje da je to bilo iznimno romantično vrijeme.

se - šora u parku. Kako sam ja trenirao judo, kazali su mi da nema hrvanja. Samo na šaka. Tako je i bilo. A poslije toga ruka ruci. I tu nikad nije bilo zle krvi. - ističe on.

- Tu je Gruž posebno bio specifičan. Tu je živjela radnička klasa. Nama nije poanta bila imati novac. Imali smo za pojesti i popiti, to je bilo dovoljno. I ljudi se nisu dijelili, slavio se i Božić i Bajram. A gruški park nam je bio centar svijeta! Onda se izgradio hotel Petka, uh kad bi se tamo ušlo, to je bio doživljaj. Svi smo bili dobri prijatelji, ali ako bi se zakačili, znalo

Gruž je onda bio na lošem glasu. - Nije se smjela proći Lapad stanica. To je onaj dio u ravnini Robne kuće Minčeta. U cijelom Dubrovniku nije bilo pet mladića koji su smjeli proći tu granicu. A ako bi se prešla, onda bi se hvalilo kako se stupilo nogom u Gruž. I njima su gruške stvari bile nedostupne. Tamo gd-

- Nakon što sam pričao s jednim divnim čovjekom iz sadašnjeg Komiteta to nam je organizirano. Tu su bili i plesnjaci, osnovao se šahovski klub Plamen kojeg je vodio veliki Miho Karač, tu sam kao dijete zaradio četvrtu kategoriju. Osnovali smo tada i sastav, Izgubljene, egzistirali smo sve dok nisam pošao u školu. Jednog dana u tjednu smo organizirali i kviz znanja, moram se pohvaliti da sam ga osobno ja organizirao. Onda sam poznavao i djevojke iz Gimnazije iz Medicinske, koje sam zvao kod nas, one bi dolazile tada po prvi put u Gruž, a ove naše Gružane bih podučavao plesu, govorio im kako se ponašati. Te djevojke bi bile oduševljene manirama. Tako je razbijena fama o Gružu, a tu su nastale i ljubavne veze te brakovi. - sjeća se. Dotaknuo se međukvartovskih sukoba. - U Gruž se nije dolazilo tući! Gružani su bili na zlu glasu, i nitko u povijesti ne bi došao tu se potući. Mi bi išli tamo, potukli se, bez kamenja ili da

ne govorim o noževima. Svaki put kad bi došlo do konflikta bi poslije bili veliki prijatelji. Moram reći da se ja nikad nisam tukao jer mi se tuklo nego sam branio svoje prijatelje. Uvijek bi bilo jer sam branio prijatelje. - navodi. Kasnije se zaposlio kao redar te je radio u mnogim dubrovačkim noćnim klubovima. - Bilo je to vrijeme žestokih momaka. Ali svi su bili korektni. No, bilo je svega. Jednom me zvao prijatelj da pustim jednog žestokog mladića s curom iz Beograda. Pustim ga ja, a mene zovu kasnije da mladić dolje tuče djevojku. Kad ono - on. Izbacim ga vanka i poslije isti prijatelj zove mogu li tog Beograđanina pustiti unutra. prisjeća se Iko. Ispričao je još jednu anegdotu s drugim Beograđaninom. - To je bio jedan od snažnijih ljudi u Jugoslaviji, poznati hrvač, sav u mišićima. Sjedao sam na trafici ispred Arsenala, kad prolazi taj momak s prijateljem, jednim isto velikim momkom. A iz Arsenala ide Aksel, vlasnik Vande. I ide s dvije djevojke. To je bio jedna veliki gospodin. I jako hrabar čovjek, nije bio od problema i tučnjava, ali je bio hrabar, imao je srce. I kaže Beograđanin njemu: "One idu s nama". Aksel mu odgovara: "Ne, ne. One idu sa mnom". A njemu Beograđanin da što si je on umislio, rekao mu je da je fićfirić. Tu sam skočio i rekao da ga ja štitim. Beograđanin ma gleda. "Što me gledaš, pogled ne ubija. Hoćemo ovdje ili u parku", rekao sam mu. Pošao je od mene. A najgore je što

Moram reći da se ja nikad nisam tukao jer mi se tuklo nego sam branio svoje prijatelje.

sam te tvrde momke puštao besplatno jer su puno trošili u klubu. - govori Kuštrić. - Večer poslije je došao s djevojkom, mislio da će ući besplatno. Kazao sam mu da ne može, da mora platiti. Platio je. Ušao i izišao. Više nikad nije ušao. Kasnije je pošao u Ameriku, snimao je neke filmove s Van Dammeom. Jedan moj prijatelj je pošao u Ameriku i pričao s njim, došli su na temu mene i rekao je da sam momčina. Eto kako se sve zaboravi. - navodi. REDAR NIJE TU DA SE TUČE Krajem devedesetih radio je i u Esperanzi, negdašnjem Sun Cityju. - Tamo sam se zaposlio nakon što sam se vratio iz Njemačke, gdje sam isto radio kao redar. Bilo je grozno vrijeme, poslijeratno, to je bila neka 1998. godina. Dolazila je i specijalna policija, vojska, trebalo je paziti da nema oružja. Rasporedio sam ih tako da je jedna osoba prodavala karte, iza njega je bila osoba koja je karte kidala, treći bi pregledao oružje, a četvrti sam bio ja. Taj posao treba znati raditi, redar nije tu da se tuče, to je opcija ako ne postoji drugo rješen-

je. Jedan dan prema nama ide ogroman čovjek, preko dva metra. Pitaju ga moji kartu, a on kaže: "Ja sam gazda. Gazda sam u Splitu. Gazda sam u Zagrebu. I vama sam gazda". Pogledaju prema meni, a ja očenam da puste. Tada je došao do osobe koja je provjeravala oružje, i kaže mu da ga treba pregledati. A taj mangup se skine. Skroz. Skine i gaćice. I stanem ja ispred njega. Pita me što ja hoću. Kažem mu da mu hoću reći da takvi idioti neće ući. Bacim ga na pod, a on šprint prema autu. Trčao sam za njim, ali se zaključao u auto. Eto, da je bio neiskusniji redar, vidi tog robusnog čovjeka, pusti ga unutra... Taj bi cijelu noć radio probleme. - kaže, dodajući da je "sve stvar konteksta i da treba razlikovati takve od onih koji su tužni, koji su izgubili voljene pa eto bacili čašu". Kao redar je radio i u Njemačkoj. - U Njemačkoj sam radio u klubu kod Stuttgarta gdje bi bilo šest, sedam tisuća ljudi. Svaku noć tučnjave. Žestoki problemi su bili, nije bilo noći da nisam nekoga nokautirao. - sjeća se. No, zanimljivo je kako je završio u tom klubu kod Stuttgarta. Naime, taj klub drže Sarajlije koji su prije čuli za njega. - Kod Sarajlija sam bio popularan jer se dogodio problem, nazovimo problem. Naime, u judo meču sam pobijedio njihovog legendarnog Novicu Todorovića, koji je slovio za najjačeg čovjeka u Sarajevu. Kasnije se njegov brat htio obračunati sa mnom u Dubrovniku,

pokušao me iznenada udariti, ali sam to eskivirao. Uglavnom, postao sam slavan među Sarajlijama jer sam pobijedio Todorovića. Simpatično je bilo kad sam došao u taj klub, rekli su da su mislili da sam viši. - prisjetio se kroz smijeh. 'TKO JE UGASIO SVJETLO?' Govori se da su iz cijele Jugoslavije dolazili da bi se potukli s njim. - Dolazili su iz Crne Gore, Beograda, Bosne. A ja se nikoga ne bojim i sa svakim sam se u stanju potući. Ali, to su

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lifestyle

bili sve pošteni momci koji su samo htjeli vidjeti kako stoje sa mnom. I Dubrovnik je onda imao izuzetno jake i snažne momke. Poštene momke koji nisu dali na sebe. Zato mi je teško reći da sam ja bio najjači, ali sigurno da sam bio u toj grupi. objašnjava. - Jednom smo kod gruške škole igrali nogomet, poslije bi pošli do Kantafiga na sok ili pivu. Bio sam sa sinom, Benjo je onda bio mali, kad u kafić na Kantafigu dolazi čovjek i pita me jesam li ja Iko Kuštrić. Kažem mu da jesam, on kaže da je taj i taj bo-

ksač i da je došao da se potučemo. Pitam ga hoćemo li odmah, on je rekao da prvo pojedem. Poslije sam išao na WC, a kad njegov prijatelj, isto golem čovjek, poteže nešto konobaricu, rekao sam mu da je pusti, dobro - on se tu prepao i povukao. Ali uleti ovaj boksač, kao da pustim ovoga da ću se s njim potući. Opalio sam mu takav šamar da je odletio u zid i onesvijestio se. Kad se probudio pitao je tko je ugasio svjetlo. To je kasnije postala šala, Benjo je išao po Gradu i pričao o tom gašenju svjetla. No, to se tako ne radi. Ne prilazi se kad je dijete tu. - rekao je. Prisjetio se tučnjave s američkim časnikom. - Bila je tu američka flota. U taksi su mi ušla tri časnika i jedna cura s njima, isto iz američke vojske. Rekli su prvo da njih treba odvesti u Lero, a onda nju u Libertas. Taj koji je imao najveći čin je sjeo kraj mene, ali cijelo vrijeme je bio nešto bahat, vrlo bezobrazan. I na izlasku ja im otvorim vrata, a on mene punom šakom u glavu! Reagirao sam, ostao na nogama, krenuo na njega, ali su nam rekli da stanemo, da se ne tučemo pred djevojkom. Okej, odvezao sam je u Libertas, vratio se ispred Lera, tamo me časnik čekao, bio se skinuo već. Tamo je ispred bila i ekipa naših momaka. Počeli smo se tući, eskivirao sam njegove udarce, odmaknuo se i onda mu zadao klasični nokaut. Klasični. Sjećam se da su neki Bosanci vikali: "Bravo jarane, ali bježi, pun je hotel američke vojske". A jedan iz Dubrovnika se derao da počinje treći svjetski rat! - prisjetio se uz smijeh.

UPOZNAO SPIELBERGA Posebno pamti sukob sa svojim idolom. - Neću o imenima. Ali to je bio strašan momak. Uvjerljivo najjači u Dubrovniku. On je tada imao 30 godina, a ja sam tek izašao iz vojske. On je bio vladar Grada. Posebno je jako udarao glavom. Bili smo jednu noć u lokalu preko puta Cinestara, s njim je bio jedan SUP-ovac, koji ga je zaštitio nekom prilikom, ali prema meni je bio bahat. Nešto je sve išao sarkastično. Upozorio sam ga tri puta, a onda povukao za vrat, tad sam se prvi put suočio s kravatom u lastici... U svakom slučaju, moj idol kaže da ga ne diram, ostavio sam ga, ali smo se porječkali i rekao je da se potučemo. A znate što je to onda. On je bio ikona, kao da se netko potuče s Tysonom. Rekao sam mu da ga se ne bojim nijedne sekunde. Izašli smo vanka, znao sam da će pokušati prvo iznenada. Učinili smo jedan korak, drugi korak, a treći korak sam znao da će biti nešto. Stao sam, on je zakoračio i udario glavom, ali u prazno. Onda sam ga bacio na pod, puknem ga nogom... Kaže, dosta je bilo ovdje, idemo dolje (gdje je sad Cinestar, op.a.). Zaletio se u mene, ja ga bacim dolje i pukla mu je ruka. Rekao mi je: "Ikane, odvedi me u bolnicu". Odveo sam ga u bolnicu, izašao je s gipsom, i kaže mi: "Hajdemo, svatko s jednom rukom". Uh. I hajde, krene na mene, bacim ga na pod. I tako desetak puta. Poslije toga smo bili ponovo vrhunski prijatelji. On je meni bio idol. Nije trebao biti takav prema nekome kome je idol. - rezonirao je.

Iko pamti i poznanstvo sa Steven Spielbergom. - Jahta bi mu bila u Gružu, vozio sam ga kao taksist, svidio sam mu se valjda. Poklonio mi je nekoliko boca Dom Perignona, imao sam gore na Ivanici te boce, ali su mi ih ukrali u ratu. I ta Spielbergova jahta je dolazila uvijek s drugim ekipama, i on ih je sve upućivao na mene. Bio je tu jedan Bill, zaljubio se u mene i moju obitelj. Multimilijunaš. Kasnije me zvao da mu budem tjelohranitelj, tim povodom smo trebali na večeru u Veneciju, ali to je upropašteno od strane vlasti, jednog policajca. I taj Bill kaže da će on pričati s našim predsjednikom, veli da on tako kad je problem normalno priča s američkim predsjednikom. Zanimljivo, u testament je stavio da ću dobiti milijun dolara ako moj Benjo osvoji zlato na Olimpijskim igrama. Ako osvoji srebro dobit ću 500 tisuća

Gružani su bili na zlu glasu, i nitko u povijesti ne bi došao tu se potući. Mi bi išli tamo, potukli se, bez kamenja ili da ne govorim o noževima. dolara, a broncu 100 tisuća dolara. Bio je jako drag. Pokupovao bi sve sladolede u Gružu i onda davao djeci. A Spielberg bi stajao sa strane i smijao se, on je bio povučen. - govori Iko. ŠAH JE ŽIVOT Pitamo ga i za noćni život nekada u Gradu. - To se ne može usporediti. To je bajka prije bila. Dubrovniku je bilo 18 do 20 dis-

koteka, plesnjaci, svirka je bila i ispred robnih kuća Srđ i Minčeta, Kemal Monteno je pjevao na taraci hotela Petka, masu diskoteka je bilo. Samo su na Pilama bile četiri muzike uživo. Ocean, Imperial, Dubravka i Mimoza. A tek u Gradu. Tu su bile i diskoteke Nelson, Antika, Tezej, Nokturno, Akvarij. - prisjeća se. - Meni sad žao dođe kad vidim ovu mladost. Oni pođu vanka i naliju se. Mi smo trenirali i zabavljali se vanka. Sad je to drugačije, ne razumijem ovo vrijeme sad. Kad sam bio u Esperanze, dvojica su se potukla, razdvojio sam ih, jednoga bacio na pod jer je imao bocu u ruci, drugi kaže: "Nemojte ga, to mi je brat". Ma kako može na brata s bocom?! Ma o čemu se tu radi?! Evo ne znam, sve se promijenilo. Ne razumijem ja to više... - govori. Šah posebno obožava.

- Ne idem u klub sad, ali igram na internetu, imam ga na mobitelu. Sjedim u autu i igram. Da počinjem ponovo bavio bih se samo sa šahom, ne bih s judom. Kao mlad sam zaradio četvrtu kategoriju, igrao ga nešto u vojsci. Kasnije je tu u Gružu bio kameni stol i tu sam igrao s legendom šaha Mirom Avejićem, dolazili su ponajbolji igrači Dubrovnika. Ispočetka su me tukli, kasnije je to bilo sve bolje i bolje. Počeo sam ja njih pobjeđivati, i Mira isto. Šah je život, to je doslovno život. Ako vučete dobre poteze ići će vam dobro, ako ćete vući loše poteze ići će vam loše, a nekad morate nešto žrtvovati da bude bolje. Šah je ljubav. Mislim ponekad da su ga izmislili vanzemaljci. Nije ovozemaljska igra. On je dobio ime po vladaru, kojem ga je pokazao mudrac i pokazao tom šahu. On se oduševio i pitao ga što hoće za to, a om mu je rekao da na prvo šahovsko polje stavi zrno pšenice te na svako sljedeće po duplo. Šah se nasmijao, rekao mu da je on očito igru slučajno otkrio, da je mislio da je pametniji. Ali su matematičari izračunali da kad se isušilo more i zasadio mjesec ne bi bilo toliko pšenice. - govori u dahu Kuštrić. Odgovara na pitanje kako danas provodi vrijeme. - Igram se s unukom, imam doma malu teretanicu, pauzirao sam tri, četiri godine zbog povrede ramena, počeo sam ima desetak dana. Najveća razonoda su mi moji unuci i šah. Brinem se oko ove korone, ne zbog sebe nego zbog mladih, ali nadam se da će to sve proći u redu. - zaključio je Iko za kraj našeg razgovora.

Studio Lea

Sretan Dan državnosti

caffe ∙ pizzeria

Vrhunska njega uz koju ćete imati najljepše nokte ikad!

Slike radova možete pogledati na Instagram ili Facebook profilu StudioLea Anna Nails. Radno vrijeme je ponedjeljkom, srijedom, petkom i subotom od 9 do 16 sati, a utorkom i četvrtkom od 14 do 20 sati. Čekamo Vas!

Dragim korisnicima i građanima Dubrovnika Sretan Studio Lea je mjesto namijenjeno Dan državnosti ljepoti i estetici, a kvaliteta rada preBeauty salon Studio Lea ima akcijske cijene u liniju na pedikuru i trajni lak čak 20 posto.

poznata je diljem dubrovačkog područja. U ponudi se može pronaći preko 120 različitih nijansi, od kričavo ljetnih boja pa sve do onih najosnovnijih. Također, moguće je ukrasiti nokte različitim pečatima ili cirkonima po želji.

Tehnogradnja DUBROVNIK

Sretan Dan državnosti

Ugodan ambijent salona Studio Lea vlasnice Ane Pavlović kojeg možete posjetiti na adresi Andrije Hebranga 66 poviše gruške škole nudi usluge, osim manikure i pedid.o.o. kure, ekstenzije trepavica, čupanje obrva koncem (threading) te trajni lak vrhunske kvalitete.

caffe ∙ pizzeriai Dubrovkinjama

Dubrovčanina sretan Dan državnosti Dragim korisnicima i građanima Dubrovnika Sretan Dan državnosti

Gradska organizacija

Tehnogradnja d.o.o. DUBROVNIK

DUBROVNIK

Sretan Dan državnosti!

Županijska organizacija

DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

STRAVA U NOVOJ MOKOŠICI

Otac osumnjičen da je nožem pokušao ubiti maloljetnog sina

NESREĆA NA MEDAREVU

Automobil se prevrnuo na krov

IVONA BUTJER Foto: Goran Mratinović

ll Županijsko državno odvjetništ-

vo u Dubrovniku je 22. svibnja donijelo rješenje o provođenju istrage protiv hrvatskog državljanina (44) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaz-

nenog djela teškog ubojstva u pokušaju, stoji na stranicama DORH-a. Postoji osnovana sumnja da je okrivljenik točno neutvrđenog dana početkom 2020. godine u Dubrovniku, u ranim poslijepodnevnim satima, počinio navedeno kazneno djelo na štetu svog maloljetnog sina (13). Sudac istra-

Dubrovački dnevnik doznaje kako je muškarac tijekom travnja bio u istražnom zatvoru zbog obiteljskog nasilja te kako je Općinski sud u Dubrovniku ukinuo pritvor, a kako je majka, koja se sa sinom više ne nalazi u Dubrovniku, naknadno podnijela kaznenu prijavu zbog pokušaja ubojstva.

ODUZELA MU PREDNOST

U prometnoj nesreći teže ozlijeđen motociklist ll U prometnoj nesreći, koja se dogodila 21. svibnja

oko 22:25 sati u ulici Andrije Hebranga teže je ozlijeđen 48-godišnji motociklist. Do prometne nesreće je došlo kada 31-godišnjakinja, upravljajući osobnim vozilom zagrebačkih registarskih oznaka, krećući se Ulicom Andrije Hebranga, prilikom skretanja nije propustila spomenutog motociklistu kojim je iz suprotnog smjera upravljao 48-godišnjak, zbog čega je došlo do udara osobnog vozila i motocikla koje je u klizanju udarilo u dva parkirana osobna vozila. Vozač motocikla je zadobio teže ozljede.

ge prihvatio je prijedlog državnog odvjetništva i odredio okrivljeniku istražni zatvor, stoji na stranicama DORH-a. „Muškarcu se stavlja na teret kako je, pored toga što je prijetio i tukao malodobnog sina s posebnim potrebama, navodno pokušao ubiti svoje dijete, barem kako to Državno odvjetništvo tvrdi, kuhinjskim nožem. Stavlja mu se na teret kako je prema djetetu zamahnuo nožem u predjelu prsnog koša te kako se dijete izmaknulo, ali ga je uspio porezati,” izjavio je za Dubrovački dnevnik glasnogovornik Županijskog suda u Dubrovniku Pero Miloglav. Sve to dogodilo se navodno u obiteljskom stanu u Novoj Mokošici.

ll Prometna nesreća s materijalnom štetom dogodila se

na Medarevu 25. svibnja. Automobil se prevrnuo na krov, a na mjesto događaja stigli su djelatnici Hitne pomoći. Srećom, vozač je prošao bez težih tjelesnih ozljeda.

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKLAMU - NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL

KAZNENA PRIJAVA POČINITELJU U NERETVI

Eksploatirao kamen van granica kamenoloma pod koncesijom ll Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih služ-

benika Policijske postaje Metković i Službe kriminalističke policije Policijske uprave Dubrovačko - neretvanske 54-godišnjak je osumnjičen za kazneno djelo „Protupravna eksploatacija rudnog blaga“. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja da je od kraja 2015. g. do sredine veljače ove godine, kao odgovorna osoba trgovačkog društva sa sjedištem u Metkoviću, suprotno odre-

dbama Zakona o rudarstvu, na dijelu eksploatacijskog polja Bijeli Vir, dopustio obavljanje rudarskih radova na eksploataciji mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena izvan granica dodijeljene koncesije i time omogućio protupravnu eksploataciju preko 43 tisuće kubika tehničko-građevinskog kamena u rastresitom stanju, vrijednosti preko 800 tisuća kuna. Policija protiv osumnjičenog 54-godišnjaka podnosi kaznenu prijavu u redovnoj zakonskoj proceduri.

s više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno

- TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka

MARKETING: 099 2408 409, 642 460 marketing@dubrovackidnevnik.hr

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

SPEKTAKULARNI PRIZORI S GRADILIŠTA

Unatoč koroni, svaki dan je nova promjena na Pelješkom mostu

Radovi na Pelješkom mostu i dalje su u tijeku, ali će kasniti zbog neprilika koje je izazvao koronavirus u svijetu. Foto: Yao Yu (CRBC)

ll Na Pelješkom je mostu započelo

postavljanje rasponske konstrukcije, na samom gradilištu je oko 600 radnika te još 200-tinjak na pristupnim cestama i sve zasad ide prema planu. “Rok završetka je bio 31. srpnja 2021., no zbog koronavirusa i nemogućnosti naših stručnjaka da odu u Kinu i vide kako se proizvode pojedini segmenti i elementi mosta, moglo bi doći za oko dva do tri mjeseca produljenja toga roka”, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je posjetio Komarnu.

Plenković je tom prilikom kazao i kako izgradnja dijela pristupnih cesta koje je dobio Strabag ide dobro i u rokovima, a dio koji je dobio grčki Avax nešto kasni s početkom, ali bi kroz idućih mjesec dana i tu trebalo

sve biti u funkciji. “Pelješki most, projekt vrijedan 520 milijuna eura, će jednom zauvijek riješiti pitanje teritorijalne povezanosti Hrvatske”, istaknuo je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lifestyle

Što uključuje integralni program DETOX CUT ll Body Balance Detox Cut

program uključuje:

1. Analizu tjelesne mase (BMI; kg i %masti, mišića i vode u tijelu 2. Mjesečni plan prehrane s naglaskom na detox jetre 3. 10 anticelulitnih tretmana cilojanih područja (metoda Medestec i udarni val)

za zagrijavanje površinskih dijelova tkiva. Induktivni aplikatori zagrijavaju dubinska tkiva. Medestec ima vazodilatacijski učinak, potiče cirkulaciju krvi, hrani i revitalizira stanice, poboljšava tonus i elastičnost kože. Također reducira potkožno masno tkivo te potiče prirodnu regeneraciju tkiva. Trenutno najnaprednija i nasigurnija tehnologija na tržištu, bez ikakvih neželjenih posljedica na kožu i organe. Udarni val prodire kroz kožu i utječe na postupno smanjivanje masnih stanica. Pritiskom koji se stvara tijekom terapije udarnim valom, stvara se pritisak koji potiče sintezu novog kolagena koji omekšava postojeću mrežu vlakana. Time se pospješuje i zamjenjuje istrošeno tkivo, zacjeljivanje, kao i sama obnova tkiva. Sve zajedno poboljšava elasticitet vezivnog tkiva, čime se postiže i zategnutiji izgled kože. Zašto je potreban detox jetre?

Treningom i prehranom do zdravog i lijepo oblikovanog tijela nom zdravlju u svoje ruke. Vrijeme izolacije sada je iza nas. Puno manje smo se kretali, više sjedili a možda i više jeli. Također, tu je i stres kojeg je teško izostaviti.

MIRNA ČUŽIĆ osobna trenerica

ll Sve navedeno dovodi do raznih

neželjenih promjena kako na našem fizičkom, tako i psihičkom zdravlju. Sada je krajnje vrijeme da se vratimo u formu i fokusiramo na pozitivne stvari te preuzmemo brigu o tjeles-

Body Balance je multidisciplinarni centar za sportsku pripremu, zdravstveni fitness, korektivnu terapiju te prehranu rekreativaca i sportaša. Naš tim uz puno rada i truda svakodnevno prenosi svoje znanje i pozitivnu energiju klijentima. Zajedno treniramo, učimo jedni od drugih te napredujemo uz vidljive rezultate – u svakodnevnom životu i na terenu. S obzirom da se bliži ljeto, osmislili smo poseban program namijenjen damama - DETOX CUT - integralni program usmjeren na vidljive rezultate koji objedinjuje trening, prehranu i anticelulitne tretmane.

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020.

U Body Balance-u kombiniramo dvije metode u svrhu razbijanja masnih naslaga, zatezanja kože i celullita - udarni val i metodu Medestec. Kombinacijom Medestec tetmana i lokaliziranog udarnog vala postiže se zategnutost tkiva te uklanja izgled “narančine kore“. Metoda Medestec radi na principu dijatermije. Dijatermija se može definirati kao stvaranje topline u tjelesnim tkivima zbog otpora koji ta tkiva pružaju prolasku visokofrekventne električne struje. Toplinski učinak se postiže primjenom kapacitivnih i induktivnih aplikatora. Kapacitivni aplikatori se koriste

Jetra je, nakon kože, drugi po veličini organ u ljudskom tijelu. Preko 500 funkcija u našem organizmu ovisi upravo o jetri. Neke od najvažnijih zadaća jetre su: • čišti organizma od toksina • održava hormonalnu ravnotežu • regulira metabolizam masti • proizvodi krvne bjelančevine • proizvodi žuč Sve što unosite u tijelo hranom prolazi kroz jetru. Ukoliko često jedete masnu, prženu hranu, konzumirate alkohol ili gazirani napitci, pa čak i lijekove, vjerojatno je vaša jetra poprilično zasićena toksinima i narušene su njezine funkcije, što se odražava na cjelokupno zdravlje našeg tijela. Za očuvanje zdravlja, kako cijelog organizma tako i jetre, od velike je važnosti redovito čišćenje jetre. Ukoliko imate hormonalni disbalans, stresan stil života i loše prehrambene navike, često će i rezultati treninga izostati što dovodi do nezadovoljstva,

gubitka motivacija a onda i odustajanja. Začarani krug moguće je prekinuti uz prethodnu analizu, a zatim i stručno vodstvo na putu do cilja.

Pozitivni učinci detoksikacije jetre: • sprječava nastanak masne jetre • ubrzava metabolizam • jača imunitet • podiže razinu energije • uklanja depresiju i umor • otklanja neugodne mirise tijela • ublažava alergije • djeluje na ljepotu kože • pospješuje gubitak suvišnih kilograma Pravilna dijagnostika ključ je na putu do cilja

Prije svakog treninga, tretmana, terapije ili plana prehrane, radi se analiza inicijalnog stanja klijenta. Uz pomoć najnovijih tehnologija te znanja iz područja kinezilogije, fizioterapije, osteopatije i nutricionizma, oblikujemo program i pronalazimo rješenje koje bi bilo najbolje za naše klijente. Bilo da ste rekreativac, sportaš ili slučajni posjetioc našeg centra, programe prilagođavamo individualnim potrebama.

Ukoliko ste zainteresirani za ovaj program, za treninge u Body Balance-u, želite riješiti bolni sindrom ili ozljedu koju nikako da sanirate, ili jednostavno trebate promjenu prehrambenih navika i plan - obratite nam se s povjerenjem na telefon 095/4252101, a detalje o nama možete pročitati na našoj web stranici www.gym-bodybalance.hr

petkom

AUTOMOBILI

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

Mali oglasi VW Golf 7 1.6 TDI Comfortline

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020.

Toyota Auris 1.4 d4d (diesel)

Renault Megane Grandtour Intens 1.5 dci

Peugeot 208 1.2 prvi vlasnik

Opel Vivaro 2.0 cdti 2008. god

RAZNO

Bosch kafe aparat TES 50129 RW

ll 2013. god.,170 000 km, reg do

02/21. Pdc, navigacija, grijanje siceva, alu 16, itd... Cijena 8900 EUR. Tel: 098/756-239 ll Produženi, dupla klima, 5000

Citroen Picasso 1.6 hdi

EUR, hitno. 098/756 239

ll 2011. god, 145 000 km, reg. do

12/20. Uredna servisna knjiga, 6900 EUR. Tel: 098/756-239

Renault Captur dCi 90 Energy Expression - Start&Stop

ll 2016. god., dizel, 139.171 km, za-

premnina motora 1461 ccm, snaga motora 81 KW (110 KS). Cijena 86.400 KN. Tel: 020/685 713

Renault Clio dCi 75 Energy IMA MJESTA I ZA TVOJU Expression -REKLAMU Start&Stop

VW Phaeton 5.0 TDI v10

- NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL ll (111ks) 2011. god. ,180 000 km,

registriran do 12/20. Bez ulaganja. 5500 EUR. Tel: 091/538 0910

Renault Twingo EXPRESSION 1.2 16v

- TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka

ll 2015. godina, dizel, 141.344 km,

zapremnina motora 1461 ccm, MARKETING: snaga 66 KW 099motora 2408 409, 642(90 460KS). Cijena 44.600 HRK. marketing@dubrovackidnevnik.hr Tel: 020/685 713

ll 2003. god. 280 tkm, 1 vlasnik,

full oprema, 6000 EUR Mogućnost zamjene za manje auto. Tel: 091/1900 908

BMW 520d m

s više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno

premnina motora 1461 ccm, snaga motora 55 KW (75 KS). 56.600 HRK. Tel: 020/685 713

Mercedes A 180 cdi , 2015. g.

Renault Megane IV

km, zapremnina motora 1149 ccm, snaga 55 KW (75 KS), boja crvena. Cijena 29.000 kn. Tel: 020/685 713

PREDAJ OGLAS BESPLATNO MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI

ll 2017. godina, dizel, 49.552 km,

zapremnina motora 1461 ccm, OGLASNA SLUŽBA snaga motora 81 KW (110 KS). Cijena DUBROVAČKOG DNEVNIKA 99.900 HRK. Tel 020 642 460 Tel: 020/685 713

ll Paket karavan, 2. vlasnik, 2015.

E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

ll 2013. god., dizel, 115.598 km, za-

premnina motora 1461 ccm, snaga motora 55 KW (75 KS), cijena 44.600 HRK. Tel: 020/ 685 713

brom stanju. Autoradio-CD i mp3. 098/585 251 PRODAJA NEKRETNINA GRUŽ- APARTMAN / PP 30 M2+mogućnost kupnje garaže. 109.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68 m2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 389.460 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D KUPARI KUĆA 550 M2 za turizam ili smještaj većeg broja djelatnika (25-35) potrebna rekonstrukcija 379.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. GRUŽ novogradnja - 5 stanova od 59 - 68 m2+garaže, dvije sobe+ DB, 2.950/3.250 EUR/m2, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ll 2009. god., benzinac, 148.400

Renault Clio Expression 1.5dci

god, 160 000 km, dosta opreme, uredno servisiran u BMW ovlaštenom servisu. Mogućnost zamjene za jeftinije vozilo, po mogućnosti karavan ili monovolumen. Cijena dogovor. Tel: 098/756 239

ll 2015. godina, dizel, 111.043 km, za-

ll Benzinac, 2018. god., u do-

ZATON, dvojna kuća, dvije etaže, ukupno 68 m2,potreba obnova 158.440 E ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert D. ll Servisna, samo 55 000 km, stal-

no garažiran kao nov, AMG sport. 098/618 999. OPTIMA FORMA DUBROVNIK d.o.o.

MOKOŠICA – STAN 63 M2, dvije sobe + DB, 158.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ŽELJEZARIJA VUKOVARSKA 30 (U DUHANA) TEL. 020 357 299

BRAVE, KVAKE, CILINDRI, KUGLE, LOKOTI, KRAKUNI UKRASNE RUČKICE ZA NAMJEŠTAJ, VJEŠALICE VIJČANA ROBA, ZAKOVICE, OBUJMICE, TIPLE KUGLIČNI LEŽAJEVI, SEMERINZI, LJEPILA, SILIKONI

KOPČE I ŠUSTINE ZA TENDE, OČETE BRODSKI OKOVI, PROKROM CIJEVI, PROFILI, ŠIPKE LANCI, KONOPI, SAJLE PRIBOR ZA REZANJE, BUŠENJE, BRUŠENJE, GLODANJE, LEMLJENJE, VARENJE

USLUGA OŠTRENJA NOŽEVA

POTRAŽNJA NEKRETNINA Potražujemo ekskluzivne stanove s parking ili garažnim mjestom na području Dubrovnika. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254

IMA MJESTA I ZA TVOJU RE

- NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETS

kavu, može u zrnu, korisnika mjesečn ll sAparat više odza pola milijuna jedinstvenih

može i mljevena. Kupljen po cijeni - TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DN of 3400 kn. Capucino, Espresso, s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka Kava, Kakao, Pjena od mlijeka, Čaj, dupla kava, namješta se zrno i količina kafe. 1400 kn. Tel: 0989275147 MARKETING: ll Prodaje se ručni sat Trappist - 1 099 2408 409, 642 460 NASA Edition Red Dwarf. marketing@dubrovackidnevnik.hr

Cijena 1.200 kn. Tel: 095/8994 488

PREDAJ OGLAS BESPLATNO MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

petkom

• BROJ 1 • 30 svibnja 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

REZERVAT OTVORIO SVOJA VRATA

Na Lokrum obnovljenom Skalom, šetnja kroz novi Botanički vrt i besplatno vođenje

Na Lokrum obnovljenom Skalom, šetnja kroz novi Botanički vrt i besplatno vođenje FOTO: Goran Mratinović

ll Javna ustanova Rezervat

Lokrum otvorila je otok za posjetitelje. Brodovi odlaze iz stare gradske luke prema

otoku svakih sat vremena. JU Rezervat Lokrum ispunila je sve zahtjeve Nacionalnog stožera civilne zaštite i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u svrhu provođenja preventivnih mjera protiv širenja COVID-19. Otvaranje otoka Lokruma na samome početku je privuklo brojne građane Grada Dubrovnika i okolice, ali i nekolicinu

stranih posjetitelja. Prilikom boravka na otoku, JU Rezervat Lokrum svojim posjetiteljima svaki dan nudi mogućnost stručnog vođenja koje provode djelatnici Javne ustanove. Lokrum je u ovu sezonu ušao s obnovljenom Skalom i Botaničkim vrtom. Uživanje u prirodnim i kulturnim vrijednostima po-

sebnog rezervata šumske vegetacije otok Lokrum do 30. lipnja moguće je po promotivnim cijenama ulaznica i to u iznosu od 100 kuna, odnosno 75 kuna, dok je ulaz za svu djecu u dobi do 15 godina besplatan. Za Dubrovčane cijena ulaznice je 20 kuna, a povećan je broj besplatnih odlazaka uz lokrumski pokaz.