Dubrovački dnevnik br. 309 by Dubrovački dnevnik

prosinac 1

vremenska prognoza

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

pet

sub

ned

pon

uto

sri

čet

Petak, 16. listopada godina VII. / broj 308 / 2026. / issn 2718-3742

FENOMEN VELIČANJA RATNIH ZLOČINACA

Deset državljana BiH zabranjen rad u Dubrovniku stranica 8

NE ZNAJU TKO JE PREMIJER,

TRIPADVISOR POKAZAO ŠTO

UŽASNI PRIZORI IZ

RAZGOVOR SA ŽELJKOM

A UKIDAJU IM POLITIKU

TURISTI CIJENE U GRADU

DUBROVAČKOG PRIMORJA

COTOM

“Mladi su nam laka meta za radikaliste”

Na vrhu su i mjesta koja možda ne biste očekivali

Dobio skoro milijun eura poticaja za stočarstvo, a životinje mu ugibaju

Dubrovački ironman rasturio na najprestižnijem svjetskom natjecanju

stranica 20

stranica 34

stranica 16

stranica 4

Uvodnik

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Od Hitlera i egzekucije do inkvizicije

IMPRESSUM Glavna urednica: Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Izvršna urednica Petra Srebrović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Ivana Smilović Barkiđija Aida Čakić Ahmet Kalajdžić Rafael Barkiđija (sport) Nikša Klečak Kontakt 020 642 462 Fotograf Željko Tutnjević Vito Begović Kolumnisti Vjera Šuman Maro Marušić Ivo Batričević Mario Klečak Fotografija na naslovnici: M.M./ATA images, PIXSELL, Ivana Ivanović/PIXSELL Grafička priprema Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.) Prodaja i marketing Mihaela Tvrdiša (voditeljica prodaje i marketinga) Nakladnik Dubrovački dnevnik d.o.o. Ćira Carića 3 Dubrovnik OIB 84019117288 Uprava Lucija Komaić (članica uprave)

Piše Vjera Šuman

FOTO: IVANA IVANOVIĆ/PIXSELL PATRIK MACEK/PIXSELL IVO CAGALJ/PIXSELL

rvatska zbilja je urnebesan dernek u kojem ozbiljni ljudi plaćaju poreze, dok ekipa s vrha vlasti i ulice izvodi skečeve uvjereni kako su nenadmašni. Kako stvari stoje, čini se da i jesu. Splitska ‘naci’ saga se nastavlja, dok se na mrežama već vrte memovi s Hitlerom koji pjeva: ‘Nima Splita do Splita’! Notorni Penava je potegao do Splita kako bi se slikao na pressici samo s jednim jedinim razlogom. Da bude viđen i da ga se čuje, jer mu je stranka prema anketama na razini statističke pogreške. Ruku na srce, ispao bi puno pametniji, ako je to uopće moguće, da mikrofoni nisu radili. Nakon što je skupina navijača urlala nacističke parole, šef DP-a i koalicijski partner vladajućih je dotrčao u grad i sazvao presicu kako bi napao policiju jer, eto, traži bjegunce. Možda mu Torcidaši iz zatvora, ako slučajno tamo završe, ubace koji glas u kutiju sa zatvorskog izbornog mjesta. No, pravi dragulj skrivao se tik iza njegovih leđa. Tamo je ponosno stajao Marko Žaja, šef splitskog DP-a i suvlasnik zaštitarske tvrtke koja osigurava Poljud. Dakle, tip čiji je dobro plaćeni posao bio spriječiti da na stadion uđe hrpa pirotehnike, stoji iza šefa stranke, dok ovaj grmi protiv policije. Sudove nije dirao jer su mu, zasad, naklonjeni. Kad su novinari tog uspješnog muljatora pitali kako to da mu je kroz osiguranje prošao cijeli arsenal, Penava je uletio u kadar i odbrusio da je to njegova presica i da on bira teme. Čuj to! Ako ćemo pravo rijet, Penava bira samo

vlastitu kravatu, a teme ionako ne razumije. Dok splitski dvojac brani privatne interese velikim hrvatstvom, sudovi se mrtvo hladno pravdaju da oni rade preko svake mjere. Habijan vježba u teretani, oprema nabavljena za sudove prije više godina skuplja prašinu i već je polako zastarijela. Predsjednica Vrhovnog suda ne može do podataka o počiniteljima kaznenih djela. Ako bude dobra, možda joj ih Habijan proslijedi. Reforma pravosuđa je, osim prigodno, zadnja rupa na svirali. Saboru istovremeno nastupa posebna zvijezda, Marin Miletić. Za tog kralja morbidnosti više nitko nije siguran je li samo opasno manipulativan ili zaista zreo za ozbiljno promatranje. Čovjek koji je trebao poučavati djecu Isusovom nauku o ljubavi, milosrđu i miru urla kako će, kad dođe na vlast, sve politi benzinom, najavljujući javna vješanja na trgovima dok tijela ne požderu ptice. Nije spomenuo, ali svakako bi se te egzekucije prenosile uživo na društvenim mrežama. Sretna je okolnost što je ovaj tip dospio u Sabor jer da je ostao vjeroučitelj, jadna dječica bi nakon njegovih satova imala teške noćne more. Svako zlo za neko dobro. U očekivanju smo novih ideja ovog saborskog ‘bolesnika’, možda službenog uvođenja progona vještica i inkvizicije. Vražje su te žene, svašta im može pasti na pamet. a to vrijeme, u Gradu se vrti priča o dubrovačkim milijunima, onima koji svijetle na Stradunu i onima koji se troše

Uvodnik 3

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

na bazenu u Gružu. Grad je donio odluku uložiti 525.000 eura u vrhunsku, unikatnu božićnu rasvjetu umjesto u jeftiniji najam. Najam rasvjete na prvu zvuči privlačno, ali to je klasična podstanarska zamka. Nakon tri ili četiri godine platiš punu vrijednost opreme kroz visoke troškove rente i logistike, a na kraju nemaš ništa. Kupnjom ove moderne svjetlosne animacije, Dubrovnik je osigurao imovinu koja će idućih pet do šest godina svijetliti bez novih velikih troškova. Za grad pod zaštitom UNESCO-a, konfekcijska rasvjeta iz kataloga ionako nije opcija. Da bi se privuklo preko 100.000 posjetitelja koji zimi traže savršeni Instagram kadar, estetika mora biti premium klase. Prosječni zimski turist tijekom vikenda u Gradu ostavi oko 400 eura. Kroz porez na potrošnju, PDV i paprene iznose zakupa adventskih kućica, gradska blagajna u samo 36 dana utrži milijunski plus. E, tu dolazimo do teta u vrtiću! One nemaju besplatne kobasice, ali imaju korist jer se upravo iz tog novostvorenog poreznog bazena puni proračun za njihova materijalna prava. Dubrovačke tete tako u sljedećoj godini dobivaju novo povećanje plaća

od 10 posto, čime im neto primanja s dodacima lagano preskaču 1.500 eura neto, stavljajući ih uz bok Zagrebu. Je li to dovoljno za posao koji rade? Naravno da nije, ali je naša tužna realnost daleko ispod toga. rad zbog toga nije vaterpolskom klubu Jug ugasio pipu, već je samo povukao crtu zdravog razuma i odbio na silu krpati rupe profesionalnih ugovora. Posebno sad dok se klupske knjige listaju na sudu zbog sumnje da je uprava utajila preko milijun eura poreza isplaćujući plaće ‘na ruke’. S fiksnih 424.000 eura iz proračuna, Jug i dalje uživa kraljevski status u odnosu na Zagreb i Split. U Zagrebu sedmerostruki prvak Mladost dijeli mrvice proračuna s Dinamom i još 20 velikih klubova, proživljavajući stalne blokade. U Splitu moćni Jadran preživljava isključivo zahvaljujući privatnom kapitalu entuzijasta, dok gradski novac guta Hajduk. Jug, s druge strane, ima zajamčenu gradsku sigurnost za omladinski pogon, a najviše novca za skupe europske ugovore ionako ubire tamo gdje je jedino logično i marketinški opravdano. Od moćnih privatnih sponzora, koji kroz rezultate kluba dobivaju vrhun-

sku nacionalnu vidljivost. pak, je li Grad mogao izvući još bolju marketinšku zaradu? Apsolutno da. Umjesto da sami plaćaju cijeli ceh rasvjete, mogli su primijeniti agresivniji zapadni model i kroz Turističku zajednicu zapakirati ‘sponzorske pakete blagdanskog sjaja’. Velikim hotelskim lancima, koji zimi spuštaju cijene i do 50 posto te drže otvorene luksuzne spa centre, moglo se ponuditi da izravno financiraju točno određene svjetlosne instalacije blizu svojih posjeda ili na ulazima u Grad u zamjenu za suptilnu, konzervatorski odobrenu promociju. Tako bi se privuklo još više zimskih trošitelja, a proračun bi ostao veći za nove vrtiće. Engleski model gdje velike i skupe robne kuće, banke, hoteli i luksuzni dućani plaćaju adventsku rasvjetu uz svoj svjetleći logo, u Gradu je nemoguć. Zbog onih šest važnih slova. UNESCO! Kako stvari stoje, Grad je u konačnici postupio pragmatično, napravio profitabilnu turističku priču i osigurao plaće javnim službama, a vrhunski sport time nije stavio na zasluženu dijetu dok ne nauči igrati po pravilima financijskog fair-playa. Zato ta priča ipak ima smisla. Eto vas.

4 Turizam

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Najbolje ocijenjene atrakcije

Platforme pokazale što turisti cijene u Dubrovniku: Na vrhu su i mjesta koja možda ne biste očekivali Putnici svoja iskustva dijele online, a njihove ocjene mogu biti važan putokaz budućim posjetiteljima. Provjerili smo koje dubrovačke atrakcije dobivaju najbolje ocjene na TripAdvisoru i što gosti o njima pišu Posebno mjesto u virtualnom svijetu zauzima TripAdvisor, jedna od najpoznatijih svjetskih platformi za putovanja, na kojoj milijuni korisnika dijele svoja iskustva, ocjenjuju atrakcije, ugostiteljske objekte i smještaj te drugima pomažu u odabiru onoga što vrijedi posjetiti. Za goste je to svojevrsni kompas u nepoznatom gradu, a turističkim djelatnicima važan izvor povratnih informacija, uvid u očekivanja posjetitelja i putokaz jesu li na pravom putu. Pohvale zadovoljnih posjetitelja mogu privući nove goste, dok kritike upozoravaju na nedostatke i ono što bi se moglo poboljšati, ali ponekad mogu uništiti višegodišnji trud. Ipak, internetske recenzije nisu uvijek nepogrešiv pokazatelj kvalitete. Doživljaj je subjektivan, očekivanja se razlikuju, a jedna negativna ili izrazito pozitivna recenzija može ostaviti dojam koji ne odgovara iskustvu većine. Zato ih je najbolje promatrati kao koristan putokaz, a ne kao konačnu presudu. NAJBOLJE OCJENE I POHVALE Što, dakle, najviše osvaja posjetitelje Dubrovni- jezgri. Na dvije etaže i površini od 350 kvadratka? Koje gradske atrakcije dobivaju najbolje oc- nih metara izloženi su radovi svjetski priznatih jene na TripAdvisoru i što se krije iza pohvala koje fotoreportera koji dokumentiraju nedavne i aktuim putnici ostavljaju? Pogled na deset najbolje alne regionalne i globalne sukobe. Ulaz je deset ocijenjenih atrakcija otkriva da interes gostiju eura. ne završava na zidinama, moru i suncu. Na vrhu „Ovo je prostor za razmišljanje i podsjetnik da su su i muzeji koji otvaraju važne stranice povijesti, na fotografijama prikazane lokacije u Dubrovniumjetnički prostori, mjesta s osobnim pričama te ku u vrijeme rata. Za razgledavanje fotografija poatrakcije koje posjetiteljima nude drukčiji pogled treban je tek sat vremena, no smatram da itekana Dubrovnik i ističu njegovu prošlost, kulturu i ko vrijedi. To je ujedno i znak poštovanja prema stanovnicima Dubrovnika, kao i prema zemlji i ljude. U nastavku donosimo pregled deset najbolje oci- svijetu koji su iskusili rat“, piše jedan posjetitelj, jenjenih dubrovačkih atrakcija prema TripAdvi- dok drugi navodi kratko: „Ovo je izložba koja otsoru i izdvajamo što posjetitelji u svojim recenzi- vara oči i potiče na razmišljanje; predstavljeni jama najčešće ističu kao razlog zbog kojeg su ih su radovi više fotoreportera koji su izvještavali o ratu u bivšoj Jugoslaviji, kao i o aktualnim ratnim vrijednima posjeta. Na prvom mjestu prema glasovima posjetitelja zonama. Potaknut će vas na duboko razmišljanje.“ je ratni muzej War Photo Limited. Riječ je o izložbenom centru posvećenom ratnom i konflikt- IMA I KRITIKA nom fotonovinarstvu, smještenom u povijesnoj Više od tisuću ljudi muzeju je dalo najvišu ocjenu,

Gornji ugao

Piše: Aida Čakić Foto: TripAdvisor

Turizam 5

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Top deset dubrovačkih atrakcija: War Photo Limited, Muzej crvene povijesti, Knežev dvor, Muzej Domovinskog rata, Love Stories Museum, Tvrđava Gornji ugao, Galerija Stjepka Mamića, Pomorski muzej, Umjetnička galerija i Spomen soba u Sponzi.

a samo sedam njih najnižu. Oni nezadovoljni pak Dubrovački muzeji, a koji čuva oko deset tisuća su napisali kako su razočarani činjenicom da je predmeta iz razdoblja od kraja 15. do početka 20. muzej zimi zatvoren, nekima je cijena ulaznice stoljeća. bila visoka, a neki su smatrali da je neprimjereno ići u ratni muzej tijekom godišnjeg odmora i gle- KOMENTARI SU PUTOKAZ dati potresne fotografije. „Sama vanjština građevine, sa svojim arkadnim Drugi najbolje ocijenjen muzej je Muzej crvene trijemom, iznimno je fotogenična, a u unutrašnpovijesti u Gružu koji je jedan od mlađih kulturnih josti vas očekuje prekrasno dvorište“, napisao ustanova u gradu. Muzej nudi uvid u svakodnevni je posjetitelj iz Manile koji je pohvalio unutrašnji život u socijalističkoj Jugoslaviji i kako to razdo- postav muzeja. Nezadovoljni posjetitelji koji su blje još uvijek oblikuje Dubrovnik i Hrvatsku. In- Knežev dvor ocijenili najnižom ocjenom većinom teraktivno je to muzejsko iskustvo koje nudi su se žalili na cijenu ulaznice, dosadan sadržaj, a drugačiju perspektivu od atrakcija u povijesnoj jedan je čak dao lošu ocjenu jer je muzej bio zatjezgri. Muzej je prepun originalnih artefakata i voren tijekom obnove. osobnih priča. Na četvrtom mjestu je Muzej Domovinskog rata „Sat vremena provedenih u ugodnom razgleda- na Srđu koji je smješten u tvrđavi Imperijal, simvanju ovog muzeja, uz upoznavanje s hrvatskom bolu obrane grada. U tvrđavi postavljena je izložpoviješću. Muzej je malen, ali vrlo interaktivan i ba „Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991. – 1995.” zanimljiv“, piše posjetiteljica iz Ujedinjenog Kral- s oko 900 izložaka. Glavne teme obuhvaćaju ratni jevstva, a posjetitelji iz Njemačke ističe kako je Dubrovnik te povijest tvrđave. Među izlošcima se u muzeju na vrlo impresivan način ispričana po- nalaze: dokumenti, umjetničke i dokumentarne vijest Balkana. Mnogi ističu dobru lokaciju muze- fotografije, oružje, mine i eksplozivna sredstva, ja i korektnu cijenu ulaznice. ratne karte, zapovijedi, dijelovi vojne opreme, Na trećem mjestu je Knežev dvor u povijesnoj predmeti iz svakodnevnog života koji su pripadajezgri koji je bio političko središte Republike od li stanovnicima i braniteljima Dubrovnika tijekom 14. stoljeća do 1808. godine. Danas se u dvoru agresorske opsade, autentični zapisi i video manalazi Kulturno-povijesni muzej, kojim upravljaju terijali...

Internetske recenzije nisu uvijek nepogrešiv pokazatelj kvalitete. Doživljaj je subjektivan, očekivanja se razlikuju, a jedna negativna ili izrazito pozitivna recenzija može ostaviti dojam koji ne odgovara iskustvu većine. Zato ih je najbolje promatrati kao koristan putokaz, a ne kao konačnu presudu.

Knežev dvor

6 Turizam

Muzej crvene povijesti

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

„Ovo je bilo neočekivano otkriće na vrhu brda Srđ, a prikazuje obranu tog položaja i samog Dubrovnika tijekom rata. Mjesto je bogato povijesnim sadržajima i informacijama – ne samo o obrani Dubrovnika, već i o ratu općenito. Većina izloženih panoa ima opise na engleskom i hrvatskom jeziku, a tamo gdje ih nema, dostupni su QR kodovi za skeniranje. Svakako vrijedi posjetiti“, piše posjetitelj iz Ujedinjenog Kraljevstva. Mnogi hvale pogled sa Srđa i ponudu koja se može kombinirati uz posjet muzeju. Jedan posjetitelj nije bio zadovoljan cijenom ulaznice. „Posjet ovom mjestu nije isplativ, s obzirom na

to da bi taj trošak već trebao biti uključen u visoku cijenu vožnje žičarom. Riječ je o još jednom primjeru ‘turističkog izvlačenja novca’ kakvih u Dubrovniku ima napretek“, napisao je. Neki su se žalili na previše teksta i dosadan sadržaj u muzeju. Peto mjesto prema TripAdvisoru u Dubrovniku zauzima Love Stories Museum, maleni muzej u Pilama. Riječ je o Muzej ljubavnih priča koji donosi osobne i jedinstvene ljubavne priče prikupljene od stvarnih parova iz cijelog svijeta. Tvrđava Gornji ugao koja je u blizini Minčete, pod upravljenjem DPDS-a, je na šestom mjestu. Kada je u pitanju ova atrakcija ljudi su oduševljeni povijesnim artefaktima, prekrasnim pogledom i izostankom gužve. Sedmo mjesto zauzima galerija umjetnika Stjepka Mamića na Stradunu. Posjetitelji su oduševljeni bojama i materijalima. Na osmom mjestu je Pomorski muzej, na devetom Umjetnička galerija, a na desetom Spomen soba u Sponzi. Recenzije na TripAdvisoru mogu biti koristan putokaz, no turistički se trendovi mijenjaju, a putnici svoja iskustva i dojmove sve češće dijele i na drugim digitalnim platformama. Zanimljivo je pritom da se neke od najpoznatijih dubrovačkih atrakcija ne nalaze među prvih pet, dok su visoke cijene čest razlog nezadovoljstva gostiju. S druge strane, manja mjesta bogata sadržajem i autentičnim iskustvima pokazuju da za visoku ocjenu nije uvijek presudna veličina ili popularnost atrakcije, već dojam koji ostavlja na posjetitelje

Tjedan u retrovizoru Kolumna Grada Dubrovnika Ime Škura Županija Turizam sekcije bura 7 7

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

30% POPUST ZA DOMAĆE

PONEDJELJAK | 26.10. doručak dana Poširana jaja sa dimljenim lososom i zelenim šparogama menu dana Dalmatinska pržolica Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

UTORAK | 27.10. doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem menu dana Rižot s kozicama Kremasti rižot s kozicama, pripremljen s bijelim vinom, sirom Grana Padano i svježim peršinom

SRIJEDA | 28.10. doručak dana Kajgana s mortadelom tostirana focaccia, stracciatella, pistacije i rukola

menu dana Spaghetti Carbonara Svježi špageti pripremljeni po tradicionalnoj rimskoj recepturi s guancialeom, žumanjcima, sirom Pecorino Romano i svježe mljevenim crnim paprom

PETAK | 30.10. doručak dana Turska poširana jaja kremasti jogurt s češnjakom, Aleppo chili maslac, hrskavi orasi i sezam, tostirani somun menu dana Lignje s roštilja poslužene uz dalmatinsku blitvu, krumpir i češnjak

SUBOTA | 31.10. doručak dana Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom menu dana Teleći rižot Krepki, kremasti rižot s telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

menu dana Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

NEDJELJA | 01.11. doručak dana Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, mladi špinat, plod kapare i umak od hrena i kiselog vrhnja

ČETVRTAK | 29.10. doručak dana Galette Bretonne s šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

menu dana Dalmatinska pašticada Juneći but polako pirjan u bogatom umaku od korjenastog povrća, suhih šljiva i crnog vina, poslužen s njokima

DORUČAK DANA 15 € / JELO DANA 17 €

8 Aktualno

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

PODIZANJE TENZIJA

Zbog veličanja Ratka Mladića ukinuto 10 radnih dozvola, svi su državljani BiH Nakon što su pred sudom proglašeni krivima i kažnjeni novčanim kaznama, ukinute su im dozvole za boravak i rad, a otkazan im je boravak u Republici Hrvatskoj, uz zabranu ulaska u trajanju od nekoliko mjeseci

Ratko Mladić, bivši zapovjednik Glavnog zultiralo je i policijskim postupanjima u Duštaba Vojske Republike Srpske, pravomoć- brovačko-neretvanskoj županiji. Poznato no je osuđeni ratni zločinac. Osuđen je na je kako na dubrovačkom području radi veći doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, broj osoba srpske nacionalnosti iz Bosne progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i i Hercegovine. Jedan dio njih veličao je druge zločine, uključujući i teror nad civili- Mladića. ma Sarajeva. To je činjenično stanje. Kako su iz Policijske uprave dubrovačko No, na ovim prostorima se činjenice vrlo -neretvanske odgovorili na naš upit, zbog često vole iskrivljavati pa se zločinci prika- veličanja Mladića, ukinuto je 10 dozvola za zuju nacionalnim herojima. Tako je Mladić boravak i rad na dubrovačkom području. U u Beogradu pokopan kao heroj. Tako je na svakom od ovih slučajeva, radi se o državljpokopu njegov lijes bio prekriven srpskom anima Bosne i Hercegovine. zastavom, bili su izloženi vojna kapa i sablja, Inače, od početka godine pa do 18. listoa u ceremoniji su sudjelovali pripadnici vo- pada, na području Policijske uprave dujske, vojni orkestar i mnoštvo ljudi. Obred brovačko-neretvanske ukinuto je 513 radnih je predvodio patrijarh Srpske pravoslavne dozvola, a kako je vidljivo iz policijskih pocrkve Porfirije. dataka, taj broj je bio približno jednak svo Svaka osoba, makar bila i osuđeni ratni zlo- vrijeme, u posljednjih pet godina. Najčešći činac, ima pravo na dostojanstven pokop. razlog je prekid radnog odnosa, tako da se Međutim, ovdje nije samo riječ o pokopu može kazati kako je veličanje ratnog zlonego o komemoriranju jednog od najvećih činca i zločinačkih ideologija više izolirani zločinaca i najcrnjih figura u novijoj povijesti. slučaj nego pravilo. Međutim, ni broj od 10 Ujedno, to je i negiranje povijesnih činjenica, ukinutih radnih dozvola zbog toga razloga, u kojima se pojedinci vezani uz najstrašnije sasvim sigurno nije zanemariv. zločine opravdavaju, veličaju i slave, temeljem toga koje su nacionalnosti, a ne njihovih ZABRANA ULASKA U HRVATSKU stvarnih djela. Kritičari tako upozoravaju da Početkom rujna, iz dubrovačke policije su ovakve počasti nadilaze privatni pokop te obavijestili kako su proveli kriminalistička isstvaraju sliku o Mladiću kao o žrtvi i heroju, traživanja nad više državljana Bosne i Herceistodobno. govine na privremenom boravku u RH, u 20im i 30-im godinama. Kako su tada izvijestili, UKINUTO 10 RADNIH DOZVOLA utvrđeno je da su muškarci narušavali javni Veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića, re- red i mir tako što su putem svojih profila na

Piše: Ivona Butjer Mratinović FOTO: GORAN MRATINOVIĆ/ DD, M.M./ATA images, PIXSELL, Ivana Ivanović/ PIXSELL

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića, rezultiralo je i policijskim postupanjima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Poznato je kako na dubrovačkom području radi veći broj osoba srpske nacionalnosti iz Bosne i Hercegovine. Jedan dio njih veličao je Mladića.

Aktualno 9

društvenim mrežama isticali slike, simbole, do 30 dana“, odgovorili su iz policije. pjesme i tekstove kojima se odavala počast i Također, nakon završenog postupka pred iskazivala zahvalnost Mladiću. nadležnim općinskim sudom, policija "Budući da su društvene mreže mjesto dos- stranom državljaninu provodi upravni postupno javnosti i neodređenom broju građa- tupak kojim mu se otkazuje boravak i ukina, počinitelji su na taj način, vrijeđali nacio- da dozvola za boravak i rad nakon čega se nalne osjećaje građana Republike Hrvatske donosi rješenje o zabrani ulaska u Republii time počinili prekršaj iz članka 5. Zako- ku Hrvatsku i naznačuje se rok unutar kojeg na o prekršajima protiv javnog reda i mira“, mora napustiti teritorij Republike Hrvatske. objavili su tada iz policije, dodavši da su muškarci uhićeni na području Dubrovnika i ŠIME ZUPČIĆ: 'NE PODRŽAVAM ZABRANE, Župe dubrovačke. Nakon što su pred sudom ALI NEKAD SU JEDINA ALTERNATIVA' proglašeni krivima i kažnjeni novčanim ka- U javnom prostoru govor mržnje se često znama, ukinute su im dozvole za boravak i pravda slobodom govora. Pritom se iz vida rad, a otkazan im je boravak u Republici Hr- ispušta činjenica da nijedna sloboda, pa vatskoj, uz zabranu ulaska u trajanju od ne- tako ni sloboda govora, ne može i ne smikoliko mjeseci. je biti apsolutna, jer je tada uvijek na štetu Upitali smo policiju i kakva su postupanja u nekoga drugoga. Sloboda govora završava slučajevima u kojima strani radnici veličaju točno tamo gdje počinje vrijeđanje, kleveta ratne zločince. ili govor mržnje. „Strani državljani koji borave i rade u Repub- Komunikolog i predavač na Fakultetu za lici Hrvatskoj i koji, primjerice veličanjem medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Duratnih zločinaca, narušavaju javni red i mir, brovniku Šime Zupčić komentira da je vrlo sankcioniraju se sukladno članku 5. Zakona nesklon zabranama izražavanja mišljenja, o prekršajima protiv javnog reda i mira koji no još je neskloniji govoru mržnje. predviđa novčanu sankciju ili kaznu zatvora „S jedne strane smatram kako bi se svako

Sa sprovoda Ratku Mladiću

10 Aktualno

„Više me smeta ono što se nedavno dogodilo u Splitu, i to iz domoljubnih motiva, jer mi je stalo do moje domovine i mog naroda. Možda zvuči kontradiktorno, ali više me boli kad naši ljudi veličaju zločince i totalitarne režime. Veličanje Ratka Mladića od strane bh. državljana očito srpske nacionalnosti gledam kao na problem srpskog naroda i problem BiH, koji se i nas dotiče jer ti ljudi rade ovdje. Međutim, kao Hrvata me više bole uzvici 'Ubij Židova' i zazivanje Hitlera. Mene to još i više smeta jer volim svoju zemlju“, izjavio je Šime Zupčić

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

mišljenje, ma kakvo ono bilo, trebalo moći izreći i zabrane generalno smatram lošima. No, veličanje ratnih zločinaca i totalitarnih režima smatram još lošijom opcijom, pa između te dvije strane podržavam sankcioniranje veličanja zločina, ma koliko god grubo zvučale bilo kakve zabrane“, izjavio je Zupčić. Iz te perspektive se slaže s ukidanjem radnih dozvola onima koji to rade. „Imam mali obrt u turizmu i osobno ne bih volio imati takvog zaposlenika. Ne samo zbog veličanja ratnih zločina, nego i zbog toga što bih se stalno pitao kakav je taj čovjek prema gostima druge nacionalnosti, kako ih tretira, kakav je čovjek uopće“, govori Zupčić. 'KAO DOMOLJUBA ME VIŠE BOLI PONAŠANJE TORCIDE' Međutim, navodi da ga, kao Hrvata, više bole nacistički povici dijela pripadnika Torcide koji su se nedavno dogodili u Splitu. „Više me smeta ono što se nedavno dogoZdravko Bazdan dilo u Splitu, i to iz domoljubnih motiva, jer mi je stalo do moje domovine i mog naroda. Možda zvuči kontradiktorno, ali više me boli kad naši ljudi veličaju zločince i totalitarne oritet. A nekako mi se čini da svi šute, posebrežime. Veličanje Ratka Mladića od strane no političari, čelnici stranaka... Mada je to bh. državljana očito srpske nacionalnos- ono što treba jasno osuditi, jer je to važno za ti gledam kao na problem srpskog naroda našu državu, naše ljude i civilizaciju“, izjavio i problem BiH, koji se i nas dotiče jer ti lju- je Bazdan. di rade ovdje. Međutim, kao Hrvata me više Podsjetio je i kako su naši sunarodnjaci u bole uzvici 'Ubij Židova' i zazivanje Hitlera. Bosni i Hercegovini također odavali čast SloMene to još i više smeta jer volim svoju zem- bodanu Praljku, ali i da se slavio Dario Kordić kojemu je biskup Košić održao misu i ljubio lju“, izjavio je Zupčić. mu ruku kad je stigao iz Haaga. Kako kaže, posebno je pogrešno takvo „Smatram kako trebamo spustiti loptu i nuponašanje stavljati u druge kontekste. diti rješenja, a ne podgrijavati sukob. Svjes„Da je to kontekst, onda bi ostali na kontektan sam da dobar dio građanstva Dubrovnistu, ali ovdje se dogodilo zazivanje Hitlera i tu nema konteksta. Kao i oni koji zazivaju ka nije sklon ideji o dolasku ljudi iz Trebinja ratnog zločinca pod kojim su ubijene tisuće koji ovdje rade. Međutim, što bi se dogodilo ljudi. Ne postoji kontekst u koji se takvo što bez njih? Blokirali bi svi hoteli, većina restomože staviti kako bi bilo prihvatljivo“, izjavio rana... Volio bih kad bi bilo više tolerancije i, naravno, više usmjeravanja ka obrazovanje Zupčić. ju o ljudskim pravima“, poručio je Bazdan ponovivši hipotezu - nepoznavanje materiZDRAVKO BAZDAN: TREBA PRVO POMESTI je o ljudskim pravima u miru vodi u osobno ISPRED SVOJIH VRATA Bivši potpredsjednik HHO-a i dugogodišn- i nacionalno barbarstvo, a u ratu vodi ka ji profesor na Sveučilištu u Dubrovniku kršenju humanitarnih prava i zločinima koji Zdravko Bazdan u slučaju Mladića navodi da ne zastarijevaju. država radi svoj posao i sankcionira ono što je protivno zakonu. Međutim, potom citira i Seneku koji je kazao da 'prvo treba pomesti ispred svojih vrata'. „Mi smo nedavno imali jednu katastrofu koja se dogodila na ulicama Splita, zazivanje neonacizma, ubojstava, jama, tragedija, zazivanje ponovnog rata... To je za mene pri-

TREBA POSLATI PORUKU DOK JE JOŠ (RELATIVNO) NAVRIJEME Gdje završava sloboda govora, a počinje govor mržnje? Gdje završavaju riječi, a počinju djela? Istina je kako je u posljednjem ratu Hrvatska nije iznjedrila zločinca u rangu Ratka

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Aktualno 11

Prizori Torcide iz Splita

„Mi smo nedavno imali jednu katastrofu koja se dogodila na ulicama Splita, zazivanje neonacizma, ubojstava, jama, tragedija, zazivanje ponovnog rata... To je za mene prioritet. A nekako mi se čini da svi šute, posebno političari, čelnici stranaka... Mada je to ono što treba jasno osuditi, jer je to važno za našu državu, naše ljude i civilizaciju“, izjavio je Zdravko Bazdan

Mladića te da u ratnom vihoru od prije 30- se pritom osjećati prilično sigurno. I Zupčić ak godina nije bila agresor nego žrtva. No, smatra kako smo sasvim sigurno načelno istina je i da se još uvijek nije jasno suočila otvoreno društvo kad je riječ o djelima i kako s nekim drugim, manje slavnim dijelovima se državljani svih nacionalnosti mogu sigsvoje prošlosti. urno osjećati u Hrvatskoj. Međutim, smatra Kao jedan od argumenata pritom se koristi kako je dio koji se odnosi na govor u javnom to što brojni državljani srpske nacionalnosti prostoru ipak problematičan. mogu slobodno raditi i živjeti u Hrvatskoj te „Djela su u ovom trenutku u redu. Međutim, kad je riječ o govoru u javnom prostoru, toga se bojim. Javni prostor je prepun govora mržnje i brojim se da će se dogoditi taj trenutak kad će se s riječi prijeći na djela. Mi ne trebamo čekati taj trenutak nego moramo pokušati reagirati dok je još, uglavnom, sve to samo na riječima i poslati poruku. Dakle, reagirati dok je još relativno navrijeme“, izjavio je Zupčić. A poruka bi bila da bi svaki pojedinac, ma gdje god se rodio i gdje god živio, treba odlučiti da ratni zločinac ne može biti 'njegov', čak i onda kad ima jednako državljanstvo kao i on. 'Njegov' bi trebao biti svatko onaj tko je žrtva i tko je dobar čovjek. I pritom se ne osjećati krivim niti prozvanim jer taj ratni zločinac ima isto državljanstvo kao i on. Naime, narodi ne mogu biti genocidni niti za genocide i zločine kolektivno mogu snositi odgovornost. To mogu biti jedino službene politike i pojedinci koji s normalnim ljudima nemaju baš nikakve Šime Zupčić veze.

12 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik ponovno vodeća europska obalna metropolitanska destinacija

ADVENT U GRADU 2026. donosi bogat glazbeni program i blagdanska događanja za sve generacije Koncerti na Stradunu, dječji doček Nove godine, kazališne predstave, kreativne radionice i brojna blagdanska događanja diljem Dubrovnika obilježit će ovogodišnji Advent u Gradu, od 28. studenoga 2026. do 3. siječnja 2027. Više od mjesec dana bogatog programa donosi brojne razloge za dolazak u Grad i zajedničko uživanje u blagdanskom ozračju. Stradun će biti središte glazbenih susreta, uz program koji donosi: • 28. studenoga - Silente, otvaranje Adventa u Gradu, • 5. prosinca - „Tragom Olivera”, • 12. prosinca - Dalmatino, • 19. prosinca - Hiljson Mandela i Miach, • 26. prosinca - Prljavo kazalište, • 28. prosinca - Neno Belan, • 29. prosinca - Dubrovačka večer, • 30. prosinca - Jelena Rozga, • 31. prosinca - Minea, dječji doček Nove godine, • 31. prosinca - Crvena jabuka, Plavi orkestar i Adi Šoše, doček nove 2027. godine, • 1. siječnja - Dražen Zečić, • 2. siječnja - Klapa Cambi. Blagdanski glazbeni program upotpunit će: • 12. prosinca - Torta Party uz Andreu Šušnjaru, u jutarnjim satima na Stradunu, u organizaciji Turističke zajednice grada

Dubrovnika, • 21. prosinca - Božićni koncert, u hotelu Lacroma, • 31. prosinca - Novogodišnji koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra, u Kazalištu Marina Držića, pod ravnanjem Ivana Šćepanovića, uz sopranisticu Nelu Šarić i tenora Roka Radovana, • 1. siječnja - repriza skraćenog programa Novogodišnjeg koncerta Dubrovačkog simfonijskog orkestra, • 3. siječnja - „Mreža ljubavi”, koncert duhovne glazbe u Sportskoj dvorani. Posebno mjesto u adventskom programu pripada djeci i obiteljima. Kulturne ustanove Grada Dubrovnika pripremaju kazališne predstave, glazbene programe, kreativne i edukativne radionice te prigodna blagdanska događanja na brojnim gradskim lokacijama. Uz novi naziv i novi koncept blagdanskog programa u Gradu, tu je i novi vizualni identitet Adventa u Gradu koji potpisuje dubrovački grafički dizajner Orsat Franković i studio Flomaster, a donosi suvremenu interpretaciju lokalne tradicije i blagdanskog ozračja, povezujući prepoznatljive simbole Dubrovnika s motivima Božića. Od kolende i blagdanskih susreta do koncerata i dječjih osmijeha, Advent u Gradu donosi sadržaje za sve generacije.

Dubrovnik je na dodjeli nagrada World Travel Awards 2026. ponovno proglašen vodećom europskom obalnom metropolitanskom destinacijom (Europe’s Leading Seaside Metropolitan Destination). Nagradu je preuzeo direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika Miroslav Drašković. Svečana dodjela nagrada održana je u subotu, 17. listopada u Hyatt Regency Kotor Bay Resortu u Crnoj Gori, u sklopu prve europske ceremonije World Travel Awards održane u toj zemlji. Ovo priznanje potvrđuje kontinuitet međunarodnog prepoznavanja Dubrovnika kao turističke destinacije te predstavlja poticaj daljnjem razvoju kvalitetnog i održivog turizma. Dubrovnik je ovu nagradu osvojio i 2025. te 2023. godine, čime je još jednom potvrđena njegova prepoznatljivost u kategoriji europskih obalnih metropolitanskih destinacija.

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 13

14 Županija

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA

Proglašeni sajamski dani povodom blagdana Svih svetih Općinski načelnik Općine Župa dubrovačka donio je Zaključak o proglašenju sajamskih dana i uvjetima prigodne prodaje cvijeća povodom blagdana Svih svetih. Sajamskim danima proglašeni su 31. listopada i 1. studenoga 2026. godine, kada će biti dopuštena prigodna prodaja cvijeća, cvjetnih aranžmana i svijeća. Vrijeme prodaje: od 7:00 do 20:00 sati. Lokacije prodaje: dijelovi zemljišnih čestica na području k.o. Čibača i k.o. Brašina, na pojedinačnim prodajnim mjestima koja odobri Općina. Prigodna prodaja odnosi se isključivo

na sljedeće proizvode: rezano cvijeće, uključujući krizanteme lončanice s cvjetnicama cvjetne aranžmane cvjetne vijence i ostale cvjetne dekoracije namijenjene uređenju grobnih mjesta svijeće. Važno za prodavatelje: Proglašenje sajamskih dana samo po sebi ne predstavlja odobrenje za prodaju. Svaki prodavatelj prije početka prodaje mora ishoditi pojedinačno odobrenje Općine, uz prethodnu suglasnost nadležne službe. Korištenje javne površine uređuje se zasebno, uz plaćanje propisane naknade.

Županija 15

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

VRIJEDNOST GOTOVO 200 TISUĆA EURA

Blaž Pezo uručio potpore za razvoj poljoprivredne proizvodnje Javni poziv bio je otvoren od 17. ožujka do 30. lipnja, a zaprimljeno je ukupno 360 prijava Dubrovačko-neretvanska županija dodijelila je 315 potpora male vrijednosti u poljoprivredi za 2026. godinu, u vrijednosti gotovo 200 tisuća eura. Župan dubrovačko-neretvanski Blaž Pezo u utorak je uručio potpore dijelu poljoprivrednika s područja županije u okviru Javnog poziva, kojim županija nastavlja pružati podršku razvoju poljoprivredne proizvodnje i unapređenju uvjeta rada poljoprivrednih gospodarstava. „Poljoprivreda je važan dio našeg gospodarstva i identiteta, a iza svakog poljoprivrednog gospodarstva stoje trud, ulaganja i predanost ljudi koji svojim radom čuvaju našu tradiciju i stvaraju nove vrijednosti. Ovim potporama želimo im olakšati ulaganja, unaprijediti uvjete proizvodnje i potaknuti daljnji razvoj njihovih gospodarstava. Nastavit ćemo podupirati naše poljo-

privrednike jer su njihova održivost i uspjeh važni za razvoj cijele županije”, poručio je župan Pezo. Javni poziv bio je otvoren od 17. ožujka do 30. lipnja, a zaprimljeno je ukupno 360 prijava. Prihvaćeno je njih 315, ukupne vrijednosti potpora 189.135,55 eura. Potpisivanju ugovora i dodjeli potpora prisustovali su predstavnici sljedećih poljoprivrednih gospodarstava i tvrtki: – OPG Rasadnik Prud (Metković) – Tomist d.o.o. (Mljet) – OPG Parilo Marinko (Pelješac) – OPG Vlaho Komparak (Korčula) – OPG Mamo (Korčula) – Obrt Nadalina (Metković) – Vinogradi Volarević (Vid) – OPG Buk (Opuzen) – OPG Ranch Dubrovnik (Konavle) – OPG Jako Pavlić (Konavle) – OPG Ostojić Tomo (Peračko Blato)

„Poljoprivreda je važan dio našeg gospodarstva i identiteta, a iza svakog poljoprivrednog gospodarstva stoje trud, ulaganja i predanost ljudi koji svojim radom čuvaju našu tradiciju i stvaraju nove vrijednosti. Ovim potporama želimo im olakšati ulaganja, unaprijediti uvjete proizvodnje i potaknuti daljnji razvoj njihovih gospodarstava. Nastavit ćemo podupirati naše poljoprivrednike jer su njihova održivost i uspjeh važni za razvoj cijele županije”, poručio je župan Pezo.

16 Obrazovanje

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

POLITIČKA (NE)PISMENOST MLADIH:

Svaki drugi maturant ne zna tko je premijer, a ukida se Politika u dijelu škola: "Mladi odgojeni na TikToku laka su meta za radikaliste" Nedavni nacistički i antisemitski povici dijela navijača Torcide u Splitu ponovno su otvorili pitanje širenja ekstremističkih poruka i odnosa društva prema takvim pojavama. U isto vrijeme, istraživanje političke pismenosti maturanata objelodanilo je porazno (ne)znanje mladih o političkim procesima. O tome što nam ti signali govore o društvu, kakvu ulogu u svemu ima obrazovanje i jesu li mladi dovoljno osposobljeni prepoznati manipulaciju razgovarali smo s politolozima Perom Maldinijem i Markom Potrebicom Svaki drugi maturant u Hrvatskoj ne zna tko je predsjednik Vlade, a gotovo polovicu politika uopće ne zanima ili ih zanima tek malo. Na testu od 19 pitanja o temeljnim političkim pojmovima, ustroju države i aktualnim političkim događajima učenici završnih razreda srednjih škola u prosjeku su točno odgovorili na tek osam pitanja. Svih 19 točnih odgovora imalo je samo sedam učenika. To su neki od rezultata istraživanja političke kompetencije učenika završnih razreda srednjih škola koje je ove godine proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Istraživanje, provedeno na reprezentativnom uzorku od 1.285 maturanata, pokazuje da problem nije samo u poznavanju imena političara, nego i u razumijevanju načina na koji država funkcionira, slabom interesu za politiku, nepovjerenju u institucije i razlikama koje se pojavljuju među učenicima ovisno o vrsti srednjoškolskog programa koji pohađaju. Dok je 90,4 posto učenika znalo koja stranka ima najviše zastupnika u Hrvatskom saboru, tek 48 posto znalo je ime aktualnog premijera. Još je porazniji podatak da je samo 13,7 posto učenika znalo da Ustav Republike Hrvatske mogu promijeniti Sabor i građani na referendumu. Tek 10,5 posto točno je prepoznalo da centri za socijalnu skrb nisu organizacije civilnog društva. Na šest od devet pitanja o temeljnim političkim pojmovima točan odgovor dalo je manje od polovice sudionika. Nije, međutim, riječ samo o tome da mladi ne znaju dovoljno o politici. Gotovo polovica njih iskazuje nezainteresiranost za politička zbivanja: 18,7 posto politika

uopće ne zanima, a još 26,6 posto navodi da ih zanima slabo. Izrazit interes za politiku iskazalo je tek šest posto maturanata. Istodobno, gotovo polovica učenika teško se može zamisliti kao aktivne članove političkih stranaka. Rezultati ovog istraživanja daju za misliti koliko uopće mladi (ne)razumiju politički sustav u kojemu će kao punoljetni građani sudjelovati, ali i koliko (ne)vjeruju da svojim djelovanjem uopće mogu nešto promijeniti. U tom kontekstu, niti povjerenje u institucije nije osobito ohrabrujuće. Vojska je jedina institucija kojoj vjeruje većina ispitanika, dok političke stranke uživaju povjerenje tek malog dijela učenika. Hrvatskom saboru uglavnom ili u potpunosti vjeruje oko petina maturanata, a Vladi manje od četvrtine. Osim znanja o politici, istraživanje je obuhvatilo i vrijednosti i stavove mladih, a rezultati pokazuju kako dio maturanata i dalje snažno zagovara tradicionalne rodne uloge te da su u isto vrijeme prisutni negativni stavovi prema homoseksualnim osobama. Tako oko petine učenika smatra da bi se žene prvenstveno trebale posvetiti kućanstvu i djeci, dok više od trećine navodi da bi se osjećalo nelagodno u društvu homoseksualne osobe. UČENICI TROGODIŠNJIH STRUKOVNIH ŠKOLA IMAJU LOŠIJE ZNANJE O POLITICI Posebno je važno što istraživanje potvrđuje razlike među učenicima različitih obrazovnih programa. Maturanti trogodišnjih strukovnih škola u prosjeku pokazuju nižu razinu političkog znanja

Svaki drugi maturant u Hrvatskoj ne zna tko je predsjednik Vlade, a gotovo polovicu politika uopće ne zanima ili ih zanima tek malo. Na testu od 19 pitanja o temeljnim političkim pojmovima, ustroju države i aktualnim političkim događajima učenici završnih razreda srednjih škola u prosjeku su točno odgovorili na tek osam pitanja.

Piše: Petra Srebrović FOTO: NIKŠA KLEČAK, PRIVATNA ARHIVA

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Potrebica: „U svim školama mora postojati predmet koji će obuhvatiti političku i financijsku pismenost, pa tako i u trogodišnjim strukovnim školama, jer sutra meštar nije samo meštar, ja imam puno meštara koji su intelektualci, pametni i načitani ljudi. Ne smije se iz programa njihovih škola izbacivati društvene kolegije samo kako bi se rasteretio kurikulum jer onda ćemo dobiti ljude koji su politički nepismeni i koji donose pogrešne odluke na izborima zbog neznanja“

Marko Potrebica

Obrazovanje 17

od gimnazijalaca i učenika četverogodišnjih i peto- zervativniji nego što bih očekivao. Držim da bi bilo godišnjih strukovnih škola. dobro zadržati kolegij u kojemu će se učiti o politiUpravo u tom kontekstu aktualizira se pitanje ci i gospodarstvu u strukovnim školama. Nemamo političkog obrazovanja u strukovnim školama. Od mi problem samo s političkom pismenošću, nego ove školske godine učenici trogodišnjih strukovnih i s financijskom. Zato bi mladi trebali imati predprograma više nemaju Politiku i gospodarstvo kao met u kojem će učiti o tekućem računu, kreditima, obvezan predmet. Riječ je o skupini učenika kod koje poreznim obvezama, ustroju države i participaciistraživanje već bilježi slabije rezultate u poznavan- ji građana jer jedino osviješten građanin može ju političkog sustava. To samo po sebi ne dokazuje donositi dobre odluke na izborima i biti manje sklon da će ukidanje ovog predmeta dovesti do daljnjeg manipulaciji i populizmu koji je prisutan u dobrom pada političke pismenosti, ali ipak postavlja pitanje dijelu političkih stranaka danas“, govori Potrebica i kakvu ulogu škola ima u osiguravanju da svi mladi, dodaje kako živimo u vremenu u kojemu se izgubila neovisno o obrazovnom smjeru, steknu osnovna kvaliteta i političkih sadržaja, a pažnja ljudi je sveznanja potrebna za sudjelovanje u demokratskom dena na informacije od nekoliko sekundi, zbog čega životu. smatra da treba još i više ulagati u obrazovanje mlaKoliko je za političku pismenost mladih važno sus- dih. tavno obrazovanje, može li se ono nadomjestiti Potrebica govori i kako ga rezultati istraživanja ne sadržajima koji se obrađuju kroz druge predmete i iznenađuju i kako upravo zbog toga smatra da bi što dugoročno znači činjenica da dio učenika više 'Politika i gospodarstvo' trebao biti obavezan prednema obvezan predmet koji ih upoznaje s funk- met. Ipak, iako Politika i gospodarstvo godinama cioniranjem države i političkog sustava, pitanja su jest bio predmet koji se predavao kao dio obveznog o kojima smo razgovarali s dva politologa, profeso- programa, no razina znanja o političkim procesima rima Perom Maldinijem i Markom Potrebicom. Mald- među mladima nije rasla, već je kontinuirano u padu. ini je dugogodišnji profesor predmeta koji su vezani za politiku na Sveučilištu u Dubrovniku, a Potrebica, 'MEŠTRI MOGU BITI INTELEKTUALCI, NE TREBA osim kao predavač na Sveučilištu, djeluje i kao ak- IM ODUZETI DRUŠTVENE PREDMETE' tivni političar i predsjednik Gradskog vijeća Grada „Činjenica da u školama postoji obavezan kolegij o Dubrovnika. politici ne znači da će nužno generacija izaći bolja, jer nekada učenici samo 'nabubaju' podatke, zato POTREBICA: MLADE TREBA UČITI O POLITICI je važno na primjerima približiti gradivo. Recimo KAKO BI MOGLI DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE obično kada predavam na nižim godinama, pitam NA IZBORIMA studente kada vide prepunjene kontejnere, tko je Potrebica otkriva kako je iz dosadašnjeg iskustva za to kriv? Objasnim im odgovornost i kako odabirada sa studentima primijetio slične podatke kao u rom gradonačelnika biraju i to, čist ili šporak grad, ovom istraživanju, doduše ipak nešto bolje. riješene ili neriješene komunalne probleme i slič„Primijetio sam, pogotovo u studentskim debata- no. Kada se predava na primjerima, puno su bolje ma na prvoj godini, kako su im stavovi dosta kon- reakcije studenata, jer su nekada pojmovi trodiobe vlasti i slično, njima predaleki za zamisliti, a onda i razumjeti“, objašnjava Potrebica. Posljednjih nekoliko godina upravo Potrebica prima učenike u obilazak gradske uprave u sklopu predmeta 'Politika i gospodarstvo' te kaže kako se nada da upravo tim otvorenim vratima i primjerima koje daje, poboljšava percepciju mladih o svijetu oko njih. „U svim školama mora postojati predmet koji će obuhvatiti političku i financijsku pismenost, pa tako i u trogodišnjim strukovnim školama, jer sutra meštar nije samo meštar, ja imam puno meštara koji su intelektualci, pametni i načitani ljudi. Ne smije se iz programa njihovih škola izbacivati društvene kolegije samo kako bi se rasteretio kurikulum jer onda ćemo dobiti ljude koji su politički nepismeni i koji donose pogrešne odluke na izborima zbog neznanja“, zaključuje Marko Potrebica, magistar znanosti u području politologije i dubrovački političar. MALDINI: BUDUĆNOST DEMOKRACIJE JE NA KUŠNJI Politička nepismenost mladih u Hrvatskoj tiha je, ali ozbiljna prijetnja koja nagriza perspektivu budućega demokratskog razvoja našega društva i države,

18 Obrazovanje

Maldini: „Bez razvijenog kritičkog mišljenja i medijske pismenosti, generacija odgojena na algoritmima društvenih mreža postaje lak plijen za radikalne narative i populiste koji nude jednostavna, crno-bijela rješenja za kompleksne probleme. Nepoznavanje demokratskog sustava pridonosi većoj podložnosti manipulaciji, afektivnoj polarizaciji te u konačnici porastu isključivosti i netolerancije, što izravno potkopava demokraciju“

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

smatra dubrovački politolog i sveučilišni profesor jom manjeg otpora, ne želeći se zamjeriti biračima, Pero Maldini. odlučile održati status quo. „Najnoviji rezultati nacionalnog istraživanja zvone „Rezultat je hibridni, nefunkcionalni model građanskna uzbunu. Naši maturanti napuštaju obrazovni og obrazovanja kao međupredmetne teme. Ona bi sustav s kroničnim manjkom znanja o ustavnom se u praksi trebala provlačiti kroz ostale predmete, poretku, dok istodobno bilježimo zabrinjavajući što u konačnici znači da njezina provedba ovisi iskrast društvene isključivosti i autoritarnih stavova. ljučivo o entuzijazmu pojedinih nastavnika. Tako je Pritom se javlja dubok paradoks: glavni izvor in- jedini formalni doticaj s ovim sadržajem sveden na formacija o svijetu postale su im društvene mreže predmet Politika i gospodarstvo (PiG) u završnim (poglavito TikTok), iako u njih imaju najmanje pov- razredima. Međutim, sa svega dva ili tri sata tjedno jerenje, dok klasične institucije države promatraju tijekom jedne školske godine, PiG pokušava spojiti sa zamjetnim skepticizmom“, iznosi Maldini. politologiju, sociologiju, makroekonomiju i mikroekonomiju. Ishod je pretrpani kurikulum nerijetko IDEOLOŠKI RATOVI PREKO LEĐA sveden na suhoparno memoriranje podataka, što MATURANATA je inače dominantna boljka naših škola, umjesto na Glavni razlog zašto Hrvatska nema sustavan, ob- razumijevanje i kritičku refleksiju“, govori Maldini i vezan i kvalitetan građanski odgoj i obrazovanje dodaje kako je taj predmet u ovakvom obliku tek leži u potpunom izostanku političkog i društvenog vatrogasna mjera, a ne stvarno rješenje. konsenzusa, stava je Maldini. Profesor smatra kako je razvidan i obrazovni jaz „Ovo pitanje, umjesto da bude prepušteno stru- koji ima i izravne socijalne posljedice. ci, grubo je gurnuto u arenu ideoloških i kultural- „Naime, dok gimnazijalci dobivaju barem neke tenih prijepora. Liberalno-lijeve opcije inzistiraju na melje, učenici trogodišnjih strukovnih škola često modelu koji u fokus stavlja ljudska prava, rodnu nemaju ni to. Dio mladih u strukovnim školama, koji ravnopravnost, prava manjina i kritičko preispi- češće dolaze iz obitelji nižega socioekonomskog tivanje autoriteta. Konzervativno-desne opcije i statusa i nižeg stupnja obrazovanja te koji najranitradicijske udruge u tome vide pokušaj ideološke je izlaze na tržište rada, ostaje potpuno zakinut za indoktrinacije koja se kosi s tradicionalnim i obitel- građanske kompetencije. To posljedično rezultira jskim vrijednostima većine, pa naglasak stavljaju razmjerno višom sklonošću autoritarnim stavovina domoljublje, nacionalni identitet i povijest Do- ma, gura ih na marginu donošenja odluka i pojačamovinskog rata. Iako ove vrijednosti ne isključuju va njihovo nepovjerenje prema sustavu. Umjesto nužno jedna drugu i zapravo čine sastavnice plu- da bude kompenzacijski mehanizam koji smanjuje ralističkoga demokratskog društva, razvidno je da društvene nejednakosti, škola zapravo petrificira maturanti vrlo slabo poznaju i razumiju najveći dio razlike proizašle iz socioekonomskog podrijetla“, tih vrijednosti i činjenica – bez obzira na to koja ih upozorava. strana političkog spektra isticala“, govori Maldini i dodaje kako „jednako tako slabo poznaju struktu- IZBORNI CINIZAM I NEPOVJERENJE U ru i funkcioniranje demokratskog sustava, uz vidan INSTITUCIJE izostanak sposobnosti kritičkog mišljenja“. Posljedice ovog sustavnog ignoriranja problema, smatra Maldini, izravno se odražavaju na političko NAUČITI KAKO MISLITI, A NE ŠTO MISLITI povjerenje i participaciju. Maldini naglašava kako dugogodišnja politizacija „Istraživanje je potvrdilo trendove izraženog izborgrađanskog obrazovanja upućuje na duboko ner- nog cinizma i selektivnog povjerenja u institucije. azumijevanje te teme i njezinu degradaciju kroz Tako među mladima prevladava uvjerenje da glas dnevnopolitičke i ideološke prijepore. pojedinca ne može ništa promijeniti, zbog čega „U javnim školama nema mjesta ideologiji; ona je masovno apstiniraju od formalnih političkih procstvar slobodnog izbora, osobnoga svjetonazo- esa i stranaka. Istodobno, dok Vladu, Sabor i pravora i opredjeljenja svakog pojedinca te se ni na ka- suđe smatraju korumpiranima i nefunkcionalnima, kav način ne smije nametati. Svrha građanskog jedina institucija kojoj mladi u RH većinski vjeruju (političkog) obrazovanja jest temeljna politička pis- jest vojska“, iznosi. menost te razvoj kritičkog mišljenja i demokratskih „Bez razvijenog kritičkog mišljenja i medijske pisvještina. Ono mora pružiti znanja i kompetencije menosti, generacija odgojena na algoritmima koje mladom čovjeku omogućuju razumijevanje društvenih mreža postaje lak plijen za radikalne građanskih prava i obveza, poznavanje političkog narative i populiste koji nude jednostavna, crno-bisustava i procesa te prepoznavanje vlastite uloge jela rješenja za kompleksne probleme. Nepoznau pluralističkom društvu“, iznosi i apostrofira kako vanje demokratskog sustava pridonosi većoj podgrađansko obrazovanje, stoga, nije i ne smije biti in- ložnosti manipulaciji, afektivnoj polarizaciji te u doktrinacija. konačnici porastu isključivosti i netolerancije, što „Upravo suprotno, ono treba prikazati realnost i izravno potkopava demokraciju“, upozorava Maldsvu raznolikost političkog života u demokratskom ini. okruženju u kojemu učenici imaju različite stavove i opredjeljenja, te ih osposobiti da samostalno ana- DEMOKRACIJA NIJE ZAJAMČENA ZAUVIJEK liziraju situaciju i nauče kako misliti, a ne što misliti“, Maldini upozorava i kako jednom uspostavljena i napominje. institucionalizirana, demokracija ne pruža jamstvo stabilnosti i opstanka ako se stalno ne održava. STATUS QUO I PIG KAO VATROGASNA MJERA „Ona zahtijeva naš trajan angažman kroz njezino Maldini smatra kako su obrazovne politike, lini- poznavanje, razumijevanje i aktivnu participaciju,

Obrazovanje 19

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Kada škola ne odigra ulogu u učenju kritičkog razmišljanja, nego se društvenim mrežama prepusti oblikovanje stavova mladih, dobivamo generaciju mladih ljudi koji ne razumiju glavnu Maldinijevu poruku: demokracija se ne podrazumijeva, nju treba poznavati, njegovati i aktivno braniti.

Pero Maldini

u čemu su građanska pismenost i politička kompetencija ključni. Stoga, moramo shvatiti da građans-

ko obrazovanje nije luksuz ni ideološko oružje, već bazična higijena demokratskog društva. Nastavimo li političku socijalizaciju mladih prepuštati stihiji društvenih mreža – u uvjetima izloženosti ili liberalnim posezanjima različitih populističkih političkih aktera ili antidemokratskih supkulturnih skupina koji atakiraju na građanska prava, politički pluralizam, demokratski ustroj i vladavinu zakona – riskiramo da u bliskoj budućnosti dobijemo generacije koje će pasivno promatrati ili pak aktivno pljeskati demontaži vlastitih demokratskih institucija“, zaključio je politolog Pero Maldini. Na kraju, jasno je kako rezultati ovog istraživanja nisu porazni samo zbog nepoznavanja imena najistaknutijih političara, nego zbog nesposobnosti razumijevanja društva. Kada škola ne odigra ulogu u učenju kritičkog razmišljanja, nego se društvenim mrežama prepusti oblikovanje stavova mladih, dobivamo generaciju mladih ljudi koji ne razumiju glavnu Maldinijevu poruku: demokracija se ne podrazumijeva, nju treba poznavati, njegovati i aktivno braniti.

DAN OPĆINE KONAVLE

Lasić: ‘Čuvajmo ovo što smo naslijedili, gradimo što dolazi, a ne zaboravimo čovjeka’ Foto: Vito Begović/DD Dan Općine Konavle, 33. po redu, svečano je obilježen u hotelu Croatia u Cavtatu. “Ovo je dan ponosa i zahvalnosti, ali i prilika da se prisjetimo svega što smo prošli i vidimo što ćemo zajedno ostvariti. Prostor je naš dom, uspomene i obitelj, ovaj kraj smo naslijedili da bi ga odgovorno predali generacijama koje dolaze. Pamtimo okupaciju i progone, ali i hrabrost naših ljudi i povratak. Obvezuje nas sloboda da budemo odgovorni i pošteni i da nikada ne zaboravimo cijenu slobode. Biti načelnik velika je čast i obveza. Iza svakog problema i zahtjeva stoji čovjek. Uspjeh ne mjerimo brojkama nego odgovorom na pitanje jesmo li ljudima olakšali život”, kazao je konavoski načelnik Božo Lasić. Istaknuo je projekt nove osnovne škole koja je vrijedna više od 24 milijuna eura. “To je jedno od najvećih ulaganja od os- Naglasio je kako se veliki dio gradnje “Moja dužnost je prolazna, želim Konavlobođenja pa naovamo. Ulaganje u djecu odnosi na komunalnu infrastrukturu i le u kojima će djeca radosno odrastati, je ulaganje u budućnost i nastavljamo sigurnije puteve. Posebno se osvrnuo na mladi imati budućnost, a stari sigurnost. podupirati mlade jer želimo da se vrate, vodu i gospodarenje otpadom. Čuvajmo ovo što smo naslijedili, gradimo ovdje rade i osnivaju obitelj. Zato nam je “To se tiče svakog doma i želim posveti što dolazi, a ne zaboravimo čovjeka”, zakbitna škola, skrb, prometna povezanost. važna dio svog mandata upravo tom po- ljučio je načelnik Općine Konavle Lasić. Imamo i jednaku odgovornost prema dručju. Nekad smo morali i brže reagira- Laureati nagrada Općine Konavle su starijim stanovnicima i pružamo potporu ti, ne bježim od odgovornosti, mora se Frano Herendija, Ana Čapin, Epidaurus kroz smještaj na Grudi i poboljšavamo priznati pogreška i odlučno riješiti prob- Cavtat Festival, Festival Glazba&Riječ te zdravstvenu zaštitu”, naveo je Lasić. lem”, poručio je Lasić. Dječja klapa „Škatulica“.

20 Aktualno

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Tužna priča u selu Trnova u Dubrovačkom primorju

Dobio skoro milijun eura poticaja za stočarstvo, a životinje mu ugibaju. Tko je glavni krivac? Tomislavu Gvozdenici iz Dubrovačkog primorja još od 2013. godine Agencija za plaćanje u poljoprivredi isplaćivala je potpore u ukupnom iznosu od 920 tisuća eura. Rezultat su uginule krave i konji Stanovnici Trnove u Dubrovačkom primor- što se mene od najmanjih nogu učilo, a to je ju godinama upozoravaju na neadekvatno prvo štalica, a onda kravica. Od tuda dalje postupanje Tomislava Gvozdenice, vlasnika proizlaze svi problemi. Dok se ovo o čemu OPG-a Lisnik, prema domaćim životinjama. vam govorim ne riješi, nema sreće. Nije Naime, Ana Krivec i ostali godinama apeli- toliko stvar kontrola koliko je stvar loših raju na nadležne kako Gvozdenica uopće propisa. U propisima primjerice stoji da je nema štale i ograđene nastambe, nego vlasnik OPG-a dužan napraviti sklonište za životinje lutaju selom u potrazi za hranom. životinje ako procijeni da je to nužno. Eto -Štoviše, Gvozdenica uopće ni ne živi u Pri- vlasnik može procijeniti da nije potrebna morju, nego u Dubrovniku, pa su životinje štala – objašnjava Rukavina koji nam ni off prepuštene da se snalaze kako god znaju i the record nije htio reći detalje o konkretumiju često na štetu stanovnika Trnove konom uginulom konju. jima tamane usjeve. Naravno nisu one krive, Naravno da smo poslali službeni upit Državveć nemar vlasnika – ističe Krivec koja na nom inspektoratu za kojeg je Rukavina raFacebook stranici 'Dubrovačko primorje dio očevid. bez cenzure' objavljuje što se sve događa u -Veterinarska inspekcija Državnog inspekselu poviše Slanog. torata provela je više inspekcijskih nadzoTako su prije dva mjeseca objavljene fo- ra na objektu subjekta iz vašeg upita, od tografije uginulih krava i konja. Za konja koji čega četiri tijekom 2026. godine. Inspekcije uginuo tijekom najvećih toplotnih uda- jski postupak je i dalje u tijeku te ćemo vam ra, mještani tvrde kako je bio vezan, te da po okončanju istoga moći pružiti više inforje uginuo od žeđi. Gvozdenica je pak tom macija – kazali su nam iz Državnog inspekprigodom kazao da je konja zaklao vuk, ali torata. Pričekali smo dva tjedna, pa ih opet mještani mu nisu vjerovali, pa su slučaj pri- isto pitali, ali nisu nam odgovorili. javili nadležnim tijelima. Veterinarski ins- Tomislavu Gvozdenicu još od 2013. godine pektor Darko Rukavina izašao je na teren i Agencija za plaćanje u poljoprivredi isobavio očevid. Zvali smo ga da nam kaže od plaćivala je potpore u ukupnom iznosu od čega je uginuo konj. Je li ga zaklao vuk ili je 920 tisuća eura. Stoga smo ih pitali koliko ipak riječ o nemaru vlasnika? su kontrola u tom intervalu proveli kako bi uvidjeli na koji način OPG Lisnik koristi potŽIVOTINJE NISU BILE NA GOSPODARST- pore. VU, A GVOZDENICA ODBIO KONTROLU -Agencija za plaćanja u poljoprivredi, rib-Nadzor je napravljen, ali nemam dopušten- arstvu i ruralnom razvoju provodi kontrolu je da medijima iznosim nikakve službene in- površina i životinja prema Jedinstvenom formacije o konkretnom slučaju. Mogu vam zahtjevu koji podnose korisnici svake goreći nešto općenito što vrijedi za sve OPG- dine. Administrativne kontrole provode se ove u Hrvatskoj. Glavni krivac je država koja na stopostotnom uzorku, na svim jedinstje donijela zakone koji se mogu tumačiti venim zahtjevima prije odobrenja i isplate kako se kome svidi i koji ne podržavaju ono potpora korisnicima, a kontrole na terenu

„Nadzor je napravljen, ali nemam dopuštenje da medijima iznosim nikakve službene informacije o konkretnom slučaju, ali mogu vam reći nešto općenito što vrijedi za sve OPGove u Hrvatskoj. Glavni krivac je država koja je donijela zakone koji se mogu tumačiti kako se kome svidi i koji ne podržavaju ono što se mene od najmanjih nogu učilo, a to je prvo štalica, a onda kravica“, kazao nam je veterinarski inspektor Darko Rukavina Piše: Maro Marušić Foto: Facebook stranica Dubrovačko primorje bez cenzure

Aktualno 21

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

provode se na svim gospodarstvima odabranim za kontrolu na temelju analize rizika, slučajnim odabirom i na temelju prijave eventualne nepravilnosti. Ako se prilikom kontrole utvrdi nepridržavanje propisanih obveza, korisniku može biti izrečena administrativna kazna koja za posljedicu ima neisplatu dijela ili svih potpora ostvarenih za godinu zahtjeva – kazali su nam iz Agencije, te se osvrnuli na konkretan slučaj iz Primorja koji nas interesira. -U Upisniku poljoprivrednika korisnik ima evidentirano u posjedu poljoprivredno zemljište na 502,69 hektara te od stoke 121 grla goveda, 15 grla konja, 2 magarca. Na Jedinstvenom zahtjevu za potpore za 2025. godinu korisnik je zatražio ukupno potpore za 226,73 ha te za stoku potporu Očuvanje ugroženih pasmina domaćih životinja. Prilikom kontrole na terenu korisnika provedene u 2025. godini, životinje nisu bile na gospodarstvu, te je odbio kontrolu na terenu. Slijedom navedenog, Agencija za plaćanja primijenila je odgovarajuće mjere, a sve u skladu s važećim zakonskim propisima. Korisniku

nisu isplaćene potpore u 2026. godini, a tijekom ranijih godina korisniku su izrečene administrativne kazne na temelju rezultata provedenih prijašnjih kontrola na terenu – kazali su nam iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi ne odgovorivši konkretno na pitanje koliko je ukupno provedeno kontrola, kojih sve godina i što je sve pritom utvrđeno, no iz njihovog odgovora itekako je jasno da se Gvozdenica (barem posljednjih godina) u najmanju ruku ponaša nemarno. GVOZDENICA NIJE GLAVNI KRIVAC, VEĆ ONAJ TKO MU JE DAO POTPORE Što smo do sada utvrdili? Životinje u Primorju žive u neadekvatnim uvjetima, nemaju štalu, ni zaklon od kiše i sunca, te je upitno koliko imaju hrane i vode. Činjenica jest da dio životinja ugiba, a Državni inspektorat tek treba javno objaviti što je tome uzrok. Vukovi ili nebriga vlasnika? No kako god se ponaša(o) vlasnik OPG-a Tomislav Gvozdenica on nije glavni krivac za situaciju iz Trnove. Baš kao što je rekao veterinar Rukavina, pod broj jedan prob-

Životinje u Primorju žive u potpuno neadekvantim uvjetima, nemaju štalu, ni zaklon od kiše i sunca, te je upitno koliko imaju hrane i vode. Činjenica jest da dio životinja ugiba, a Inspekcija tek treba javno objaviti što je tome uzrok. Vukovi ili ipak nebriga vlasnika? No kako god se ponaša(o) vlasnik OPG-a Tomislav Gvozdenica nije glavni krivac za ovu situaciju iz Trnove Državni inspektorat još nije objavio službene rezultate od čega je konj uginuo

22 Aktualno

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Krava vezana za stijenu kratkim konopom

lem su katastrofalni propisi koji omogućuju držanje životinja iako se za to nemaju nikakvi uvjeti. To bi bilo otprilike kao da zakon

Kosti domaćih životinja u Primorju

dozvoljava smještaj za 20 Nepalaca u garaži od 20 kvadrata ako poslodavac procijeni da je to dovoljno. Drugi ogroman problem u cijeloj priči jest da Agencija isplaćuje poticaje, a ne kontrolira OPG-ove koliko bi trebala. Ako se Gvozdenici daje novac za krave i konje, onda je valjda poanta priče da on nešto proizvodi poput mesa i sira. Gdje su ti proizvodi, kako ih Gvozdenica plasira, odnosno gdje i kome ih prodaje? Agencija ovu vrlo važnu stvar uopće ne kontrolira. Pa nije li to ludo? Recimo, ja tražim novac iz proračuna za tiskanje svog romana, oni mi odobre, a ja ga potrošim na putovanje. I nikom ništa, uopće nema kontrole kako trošim javni novac. No doduše da sam ja tražio nekakvu lovu iz proračuna za stočarstvo možda bi mene znatno više kontrolirali nego Gvozdenicu. Naime, njemu sigurno ne odmaže činjenica da je (bio) hrvatski branitelj koji se u Domovinskom ratu borio u Devetoj bojni HOS-a. Bio je, među ostalim, šest mjeseci u obrani Škabrnje gdje i ranjen. Kasnije je prešao u Specijalnu jedinicu policije Grof. Sudjelovao je i u Oluji, a 2000. godine otišao je u vojnu mirovinu. No kako vidimo iz poticaja, u mirovini nije mirovao. Osim stočarstva bavio se i politikom. Dvaput je izabran za vijećnika HSP-a u Općini Dubrovačko primorje, pisao je prije tri godine Dubrovački vjesnik.

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

More 23

24 Kolumna Škura bura

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Ako ne znaš šta je bilo, malo si glupav

Nakon što su nacisti osvojili Amsterdam, Ajax im je skinuo gaće. Za razliku od Hajduka Najmračniji primjer ovoga iz naslova je Eddy Hamel, brzonogo desno krilo i prva prava zvijezda Ajaxa, inače židovskog podrijetla. On je deportiran u Auschwitz i ubijen 1943. godine. Ajax bi danas dao šupka plus dva trofeja Kupa prvaka samo da ima biografiju Hajduka iz Drugog svjetskog rata i spomenicu Charlesa de Gaullea

Ako ne znaš šta je bilo, hajdemo ponoviti. Neki iz Torcide su prije utakmice s Ajaxom uzvikivali poruke kao da su glavni protagonisti dokumentarnog filma 'Trijumf volje'. Eh da je stara loša Leni Riefenstahl tijekom snimanja propagandnog materijala imala ovako kršne momke obučene u crno koji skandiraju "Gazi, gazi Židove", "Auschwitz, Auschwitz", "Ustaj, Adolfe" i "Ajmo, ajmo, ustaše" - a onda tijekom refrena slažu rimu „Visoke peći, potpaljujem ja, tri reda koksa, četiri Židova, Židov se dere aaaa“ - sigurno bi se još vlakova dovezlo na stanicu Auschwitz-Birkenaua, a tvornica Bayer morala bi slati dodatne pošiljke ciklona B. Ajax, naime, slovi kao židovski klub, iako to uopće nije. Naravno, nije ovo prvi put da „navijačka skupina“ iskazuje otvorene simpatije za antisemitizam i nacizam. Pozdrav „Za dom spremni“ pod kojim su stradavali Židovi u Jasenovcu na sjeveru Poljuda čuje se češće nego „Ja te volim Hajduče!“

no je potpisana pod nazivom Rimski ugovori. Ako ne znaš šta je bilo, hajdemo ponoviti. Bilo je boja dresa splitskog Hajduka, nogometnog kluba kojeg je Ante uz set ustaških noževa kao dodatni poklon uručio Italiji. Ali Hajduk je tada odbio nastup u Seriji A. Jasno su tada poručili da neće igrati u ligi okupatora, pa makar uopće ne igrali. Onda je Italija kapitulirala, pa je NDH nastojala vrbovati Hajduk da igra u ustaškoj ligi. Bijeli su opet odbili. Raspustili su klub i otišli u partizane. Tek će se 1944. godine klub ponovno okupiti na oslobođenom Visu nakon što su igrali utakmice po oslobođenom teritoriju Europe pritom dobivši od Charlesa de Gaullea titulu počasnog kluba Slobodne Francuske.

Piše: Maro Marušić Foto: Ivana Ivanović/ PIXSELL

Ako sad znaš što je u Drugom svjetskom ratu bilo i što je učinio Ajax, a što je učinio Hajduk, kako onda ovi neki, što se nazivaju AJAX IZBACIO SVE ŽIDOVE Ako ne znaš što je bilo u Nizozemskoj za vrijeme Torcidom, navijaju Drugog svjetskog rata, hajdemo ponoviti. Nakon što su nacisti osvojili Amsterdam, Ajax im za klub iz Splita, HAJDUK ODBIO IGRATI U PAVELIĆEVOJ LIGI je za razliku od Hajduka skinuo gaće i popušio umjesto za onaj iz Ako ne znaš šta je Za dom spremni, hajdemo kurac. Ne samo što su nastavili igrati nogomet ponoviti. To je službeni pozdrav Nezavisne pod njemačkom okupacijom, nego su i prilago- Amsterdama? Kako Države Hrvatske, države koja je bila sve, samo dili klupski statut nacističkim rasnim zakonima, „navijačka skupina“ ne nezavisna. Vodio ju je Ante, prezime mu pa su tako izbacili sve židovske članove iz svoznate. Pardon, nije ju baš vodio nego su mu na- jih redova, iako su prije rata imali snažne veze s koja gdje se god cistički Nijemci i fašistički Talijani govorili što će amsterdamskom židovskom četvrti. pojavi uzvikuje raditi. Tako su Talijani Anti rekli da će mu odgris- Najmračniji primjer ovoga o čemu pričamo je ti debeli komad Dalmacije zajedno s njenim na- Eddy Hamel, brzonogo desno krilo i prva prava ustaško-nacistička jvećim gradom Splitom i pripojiti Italiji. Ante, ako zvijezda Ajaxa, inače židovskog podrijetla. On sranja, navija za ne znate, uz Split, poklonio je i Kornate. Pa još i je deportiran u Auschwitz i ubijen 1943. godine. Šibenik, Vis, Šoltu, Korčulu, Mljet, Krk, zadarsko Ajax bi danas dao šupka plus dva trofeja Kupa klub koji je odbio zaleđe, dio Konavala…, u NDH od većih gradova s prvaka samo da ima biografiju Hajduka iz Dru- igrati u ustaškoj obale ostao je samo Dubrovnik. Ta primopredaja gog svjetskog rata i spomenicu Charlesa de ligi? Dalmacije i Hajduka u talijansku Serie A službe- Gaullea.

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Tko je bio pop Momčilo Đujić, stari prijatelj ustaša? Bio je vojvoda Dinarske četničke divizije zaslužne za mnoga krvoprolića nad navijačima Hajduka. Najgore je bilo u selu Gata u omiškom zaleđu 1. listopada 1942. godine gdje su četnici popa Đujića zaklali 96 osoba uključujući osmero djece. Najmlađe ubijena beba imala je 9 mjeseci, a najstarija osoba 87 godina

Četnici i ustaše nazdravljaju potpisanom sporazumu. Lijevo, sa šubarom, Uroš Drenović. Sporazum je sklopljen 27. travnja 1942.

USTAŠE NAVIJAJU ZA JEDINI KLUB KOJI JE HITLERU POKAZAO SREDNJI PRST Ako sad znaš što je u Drugom svjetskom ratu bilo i što je učinio Ajax, a što je učinio Hajduk, kako onda ovi neki, što se nazivaju Torcidom, navijaju za klub iz Splita, umjesto za onaj iz Amsterdama? Kako „navijačka skupina“ koja gdje se god pojavi uzvikuje ustaško-nacistička sranja, navija za klub koji je odbio igrati u ustaškoj ligi? Zašto Torcida ne navija za HAŠK ili Građanski koji su se rado odazvali nastupu u ligi Ante Pavelića? Ili, zašto ta Torcida ne navija za Ajax koji je svoj klupski statut prilagodio nacističkim rasnim zakonima indirektno poslavši u smrt svoje desno krilo? Totalno je bez veze da od svih hrvatskih i europskih klubova koji su pušili kurac Adolfu Hitleru, ustaška Torcida navija za jedini klub koji je Fuehreru pokazao srednji prst, ali to za našu priču nije ni toliko bitno. Ono što je važno jest da znamo za koga navija takva Torcida – za nacističku paradržavu koja je Split poklonila Italiji.

Kolumna Škura bura 25

i četnici su se u početku gledali preko nišana, ali Nijemci i Talijani su im rekli da to ne rade, jer imaju zajedničkog neprijatelja, a to su partizani. Tako su četnici i ustaše često zajedno ratovali protiv partizana. Tko su bili partizani? To su na početku onoga rata bili pretežno navijači Hajduka koji su popizdili što im je Ante, nogometnu ligu mu znate, dao djedovinu Italiji, pa su se odmetnuli u partizane i na umu imali samo jedno – svrgnuti ustašku budalu s vlasti. Znači, s jedne strane imamo neke što se nazivaju Torcidom dok podržavaju ustaše, a s druge strane Hajduk i njegove navijače koji su otišli u partizane, jer su ih ustaše poslali u Italiju. Ponovimo još jednom. S jedne strane je ta današnja ''Torcida'', a njihovi glavni neprijatelji su zapravo Hajduk i njegovi navijači.

SPORAZUM USTAŠA I ČETNIKA Ako ne znaš šta je bilo, nek' ti kaže Lika, pitaj svaki kamen našeg suborca četnika. Slavko Bjelajac i Jovan Dabović, četnički zapovjednici iz Like, postigli su jedan od brojnih sporazuma s ustaškim vlastima. A bilo ih je pregršt. Već u OSNOVE IZ POVIJESTI, ZA ONE KOJI prosincu 1941. godine pravoslavni pop i četnički NE ZNAJU ŠTO JE BILO vojvoda Momčilo Đujić dolazi u Knin na pregovAko ne znaš šta je još bilo na našim prostorima u ore i sporazume s velikim županom NDH DaviDrugom svjetskom ratu, hajdemo ponoviti. Tko dom Sinčićem. Bješe to prvi u nizu bratimljenja se ovdje borio i protiv koga? Nijemci i Talijani ustaša i četnika. Legendarna je ona fotka gdje su okupirali Hrvatsku i Dalmaciju te instalirali zajedno piju nakon uspješnih dogovora u travnAntu Pavelića i ustaše na čelo Zavisne države ju 1942. godine. Četnički vojvoda Uroš Drenović Hrvatske. S druge strane netom ugasle Kralje- potpisao je sporazum s ustašama, uzeo čašu, vine SHS bili su četnici, na početku odani kralju, pa naglasio: a ubrzo potom i projektu Velike Srbije. Ustaše -…Ujedno izjavljujem, da ću zajedno sa svojim

26 Kolumna Škura bura

naoružanim ljudima, kada očistimo zajedno sa hrvatskom vojskom, prema naređenjima vojne komande čitavu ovu teritoriju od komunističkih bandi, staviti se na potpuno raspoloženje sa svojim naoružanim ljudima domobranstvu – reče četnik i kucne se s ustašom. Ako ne znaš šta je bilo, nek' ti kaže Lika, pitaj svaki sporazum našeg poglavnika. Čitava ustaško-četnička bajka počela je s popom Momčilom Đujićem, pa je red da tako i završi. HAJDUKOV STADION NOSIO IME PO SINU MUSSOLINIJA Tko je bio Momčilo, stari prijatelj ustaša? Bio je vojvoda Dinarske četničke divizije zaslužne za mnoga krvoprolića nad navijačima Hajduka. Najgore je bilo u selu Gata u omiškom zaleđu 1. listopada 1942. godine gdje su četnici popa Đujića zaklali 96 osoba uključujući osmero djece. Najmlađe ubijena beba imala je 9 mjeseci, a najstarija osoba 87 godina. Svjedoci su kazivali kako su četnici živima vadili oči, a spaljeno je sveukupno 114 kuća. Pokolj je izvršen kao odmazda pod pokroviteljstvom Talijana, jer su mještani sela pružali potporu dalmatinskim partizanima. U vrijeme pokolja nad mještanima Gata, usput rečeno, Hajdukov Stari plac nosio je ime Bruna Mussolinija, sina Benita. Ako ne znaš šta je bilo, nek' ti kaže potpis poglavnika kojim štiti svakog četnika. Evo nas na kraju Drugog svjetskog rata. Hajduk i njegovi navijači partizani pobjeđuju ustaše i četnike koji se daju u bjekstvo. Momčilo Đujić i četnici žele pobjeći preko NDH do američkih i britanskih snaga koje nadiru sa Zapada, jer znaju da će im navijači Hajduka jebat mater ako ih se domognu. Ante Pavelić daje četničkom vojvodi Momčilu Đujiću slobodan prolaz preko NDH i jamči da mu neće dlaka pasti s četničke brade. ČETNICI, UZ PAVELIĆEV BLAGOSLOV, UBILI HRVATE, OPLJAČKALI SELA Tako četnici krajem prosinca 1944. zajedno sa svojim pravoslavnim popom prolaze Hrvatsko primorje. Plan je pobjeći preko Rijeke, Istre i Slovenije u pičku američku materinu (pop Momčilo Đujić neosuđen će umrijet u Chicagu 1999. godine). Bježe preko hrvatskih sela i putem rade pizdarije nad hrvatskim stanovništvom, a sve to pod pokroviteljstvom Ante Pavelića. Među ostalim, u Bribiru, nedaleko Crikvenice i Novog Vinodolskog, četnici su ubili 6 osoba, zapalili crkvu, školu, općinu i mnoge kuće, jer su njegovi stanovnici navodno išli u partizane. Bez obzira na taj pokolj, ustaške vlasti i dalje paze da se četnicima ništa ne dogodi. Osokoljeni tom zaštitom, četnici nastavljaju sa zvjerstvima. U Krivom putu ubijaju dvije osobe, a sve su kuće temeljito popljačkali. Ono baš do temelja. Povjesničar Mihael Sobolevski piše kako su četnici 28. i 29. prosinca 1944. u Krivom putu popljačkali 1166 kg sušenog svinjskog mesa,

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

21 šunku, 195 kg masti, 44 kg šećera, 26 kg soli, pšenicu, ječam, sir i putar, 262 para muškog i ženskog rublja, 36 muških odijela, 88 ženskih, 24 zimska kaputa, 130 pari čarapa, 116 ručnika, 224 plahte, 42 para muških i ženskih cipela, 15 satova, 7 zlatnih prstena… Opljačkali su u novcu milijun ondašnjih kuna. Sveukupno je financijski bilo potpuno upropašteno 79 obitelji. Ovaj pohod Đujićevih četnika po hrvatskim selima pod blagoslovom Ante Pavelića klimaks je čitave boleštine koja se na ovim prostorima dogodila u Drugom svjetskom ratu, a nastavlja se do danas. Ako dio tih koji se nazivaju Torcidom navijaju za NDH, a navijaju, jer inače ne bi uzvikivali ustaško-nacističke pizdarije, onda se treba postaviti pitanje, navijaju li pritom i za četnike, često njihove suborce, koji će se međusobno dobrano pobiti tek na kraju rata, u travnju 1945. u bitki na Lijevča polju? Tko su onda neprijatelji Torcide? Valjda navijači Hajduka i sam nogometni klub Hajduk čiji su se članovi borili protiv ustaša i četnika. Kako god, ustaše su za četnike spremni! Čak i kad četnici ubijaju Hrvate, ustaše im i dalje pružaju zaštitu. Zato jer su ti Hrvati, shvaćate, na Krivom Putu. Komunjare, Jugoslaveni i partizančine (naravno, i dio partizana su klasični ratni zločinci koji su također sudjelovali u brojnim masakrima). A sve se to događa pod blagoslovom Andreja Plenkovića i HDZ-a, stranke s bipolarnim poremećajem, koja jedan dan hvali ustaše, a sutra ih pljuje. Njima naravno nisu važne činjenice iz povijesti, važni su im jedino i isključivo glasovi u sadašnjosti. A do istine, svatko je udaljen par klikova. Ako ne znaš šta je bilo, ostavi se nakratko dopa, pa priupitaj sporazume poglavnika i Đujića popa!

Ante Pavelić daje četničkom vojvodi Momčilu Đujiću slobodan prolaz preko NDH i jamči da mu neće dlaka pasti s četničke brade. Tako četnici krajem prosinca 1944. zajedno sa svojim pravoslavnim popom prolaze Hrvatsko primorje. Plan je pobjeći preko Rijeke, Istre i Slovenije u pičku američku materinu. Bježe preko hrvatskih sela i putem rade pizdarije nad hrvatskim stanovništvom, a sve to pod pokroviteljstvom Ante Pavelića

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

28 Kolumna

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

BISERI I SVINJE P

remijer Plenković došao je u Sabor govoriti o stanju nacije, a zastupnici su, naivno, pomislili da će govoriti i o stanju države. Još naivnije, očekivali su odgovore na pitanja o zagađenju. Ali umjesto odgovora na neugodna pitanja, dobili su samo promociju vlastitih zasluga. Svi se slažu da premijer čini fintu da ne zna kako Vlada, po Ustavu, odgovara Saboru, a da je svrha postojanje opozicije kritiziranje vladajućih, jer su zato izabrani. Nije Sabor EU parlament pa da on mora odgovarat na njihova pitanja o problemima zagađenja. Oporba je onda, nezadovoljna takvim razgovorom gluhih, demonstrativno napustila sabornicu. Premijer je na to posegnuo za narodnom mudrošću o bacanju bisera pred svinje. Očito je odavno ‘ko su za njega svinje, ali je ostalo nejasno na koje je bisere mislio. Kako ih nije pobliže imenovao, javnosti je preostalo da sama sastavi bisernu ogrlicu. A imena Ćorić, Žalac, Pleslić, Kuščević, Vučković, Horvat, Piletić, Mikulić, Tolušić, Banožić, Beroš, Dabro, nekako su se sama nanizala. Toliko bisera na jednom mjestu da bi zlatar Plenković za takvu ogrlicu morao otvorit poseban izlog.

Građani su, naravno, ostali u čudu. Ako su biseri doista tako dragocjeni, zašto ih se stalno mora opravdavat, branit ili skidat s političke ogrlice? Možda zato što ovi biseri nisu začeti u osobito dragocjenim - japanskim školjkama. U međuvremenu se Sabor, prema nekim kritičarima, sve više udaljava od parlamentarne rasprave, a približava krčmi u kojoj svatko govori što hoće, a ni’ko nikoga ne sluša. Ljevica pritom ima vlastite brige koje ne znaju riješit. A svima je jasno da Hajdaš Dončić, čak ni sa iznenadno otkrivenim talentom za stand-up komičara, nema šansu vodit ozbiljnu stranku, a kamoli pobijedit na izborima. Zato su sve češće poruke ljevici da se probudi ili udalji s političke scene jer će ovako sljedećih 10 godina čamit u opoziciji. Osim ako im je plaća utjeha za – čamotinju. Na kraju, sasvim očekivano, nepovjerenje Vladi još jednom - nije izglasano. HDZ je navrijeme zaslužio ljubav manjinaca, DP-ejce i još neke tzv. nezavisne zastupnike, koji će tamo do penzije dizat ruke za 4000 do 6000 eura mjesečno! Ko i ne bi? Demokracija je, dakle, odradila još jedan radni dan. Premijer je saču-

vao Vladu, oporba sačuvala pravo na prosvjed, a građani dobili novu lekciju: biseri su možda rijetki u prirodi, ali ih u politici očito ima dovoljno da se njima godinama ukrašava sve dulja ogrlica. oš jedan trijumf hrvatske pravne države! Josip Škorić, bivši predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, priznao je krivnju za primanje mita, potpisao sporazum s pravosuđem i dobio pravomoćnu presudu. Jedanaest mjeseci zatvora, zamijenjenih radom za opće dobro, petnaest tisuća eura novčane kazne i oduzimanje oko šest tisuća eura imovinske koristi. Pravda je zadovoljena, država je pokazala zube, a korupcija neka sad pati i oporavlja se od pretrpljenog šoka. Javnost je doduše vjerovala kako da će osuđenik barem upoznat ćeliju, zatvorski jelovnik i život sa svojom vrstom, makar i kraće vrijeme. Ali u Hrvatskoj postoji nedostatak radne snage pa se, eto, zatvor može zamijenit radom za opće dobro. Što je prilično edukativno, a i kolika je korist od čovjeka iza rešetaka? Ovako, okajavajući svoj grijeh među običnim ljudima, svojim rukama može vratit društvu barem djelić onoga što mu

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Kolumna 29

je oduzeo. Istina, neki bi očekivali mlađim tinejdžerima, škola nije na- gli novi računi za vodu, a iznosi za da su bivšeg čelnika Hrvatskih cesta dležna za kućni odgoj, nogometni 40 posto skuplji! Čovjek bi pomislio zadužili za lopatu. Mogo bi, primjer- klub prodaje ulaznice, a ne Bonton da je u međuvremenu Ombla data ice, popravljat udarne rupe na ces- za djecu i mlade, a policija i sud- u koncesiju, postala privatni izvor, tama, i to bez natječaja, provizije i stvo postupaju baš u skladu sa za- pa se voda puni u boce s oznakom dodatnih troškova nadzora. A uz to konom. Na koncu, Vlada koja smišlja luksuznog proizvoda. Ali nije i nema je lopata na neki način i srž njegove zakone, izrazi zabrinutost, odgovo- razloga za paniku. Vodovod je lijepo branše.A na društvenim mrežama rnost uredno prebacuje s jednih na objasnio da se radi o usklađivanju s našlo se još prikladnije rješenje: gul- druge, dok na kraju opet ne dođe do europskom direktivom i Zakonom jenje patata u pučkoj kuhinji. Posao - roditelja. o vodnim uslugama. Dakle, nije to je jednostavan, društveno koristan A roditelji? Njihova je odgovornost njihova samovolja, nego Europa tako i simbolički savršen. Čovjek koji je, neupitna. Ako dijete kod kuće nauči traži. A kad Europa nešto traži, nema prema pravomoćnoj presudi, počinio da je nacistički pozdrav prihvatljiv se što građanin bunit. Nego otvorit kazneno djelo primanja mita, mogao oblik domoljublja, teško će ga škola takulin i zahvalit na europskim stanbi se tako iskupljivati uz vreću pa- uvjeriti da je riječ o sramoti. Ali bilo dardima uz uvjerenje da je članstvo tata i kuhinjski nož. Nema tu kombi previše jednostavno svu krivnju u Europskoj uniji skupo, ali da barem pliciranih natječaja, javne nabave ni svaliti na roditelje. Tu je i desna vlast, - imamo vodu. Naša su čeljad fakat milijunskih investicija. Ali neki su i tu koja zbog brige za naše opće do- razmažena i sebična. Bune se umjesnašli kvaku; privilegirani osuđenik bro, nije stigla jasno povući granicu to da šute i solidarno plaćaju, kako bi oguli nekoliko kila patata, oguljene između domoljublja i veličanja zlo- Grad i dalje bio među rekorderima gomolje odnese doma, a korisnicima činačkih ideologija. po količini izgubljene vode. Ako je pučke kuhinje ostavi - kore. Naravno, A Hajduk? Klub bi možda trebao vjerovat službenim izviješćima, guto je samo dosjetka, a ne tvrdnja da uvesti novu navijačku obavezu: svi bici vode u sustavu Vodovoda Duće Škorić fakat tako postupit. Ali kad Torcidini navijači trebali bi završit brovnik iznose preko - 40 posto. A građani samo povjeruju da je takav kratki tečaj povijesti i jedino uz sv- građani bi danas, ko i davnih godina, završetak moguć, onda nije zakazao jedodžbu, kupit kartu za utakmicu. trošili hektolitre vode tuširajući se humor, nego povjerenje u - instituci- Ko padne na ispitu, gubi pravo dolas- svaki dan, zalijevajući ruže i pomaje. ka na stadion, dok ne popravi ocjenu. dore, i ne mareći uopće za to što se Jer ako pravnoj državi nakon korup- Možda treba potaknuti profesore od deset litara zahvaćenih na Ombli, cijske afere najviše straha izaziva naše domoljubne škole da njihovim čak četiri litre negdje usput izgube, mogućnost da će osuđenik morati učenicima pomognu razlikovat ljubav a samo šest stigne do naših rubinegulit krumpire, onda se pravna drža- prema Hrvatskoj, od ljubavi prema ta. U stilu stare narodne poslovice: va doživljava ko - kulinarska emisija. njezinim najmračnijim povijesnim ‘ko ne zna rupe pokrpati, zna cijenu ad Hajdukovi navijači počnu s zabludama. Jer, na sportskim tribina- poduplati. Ili suvremenim jezikom: ustaškim i nacističkim budnica- ma se povijest ne uči, ona se ponavl- zašto bi Vodovod popravljao cijevi, ma, Hrvatska se iznova probudi i pita: ja. Uz sve bolji razglas. kad je lakše popravit cjenik? A naša ‘ko je odgojio te mlade ljude? Roditelaši građani ovih su dana doživ- Ombla, njome je svejedno; i tako će jima danas nije lako izać na kraj i s jeli neugodno iznenađenje. Sti- iscurit u more.

30 Fotogalerija

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ivo, Gabriela, don Ivan, Natali, Lucija, Mara, Noa Hai i Stjepan Domagoj - dušobrižnik i "njegovi" krizmanici vole se družiti u svakoj prilici

Paula i Toni - začas su s trpeze razgrabljeni nihovi špageti i makaroni

Julija i Jasna - sestre oceani i daljine dijele, ponovnom susretu dragom i zajedničkom izlasku se vesele

Mara, Srđan, Antonija, Nina i Leona - roditelji su 15 godina sretnoga braka proslavili, sa tri krasne kćeri živote svoje neizmjernom ljubavlju obogatili

Sandra, Franica i Magdalena - drago im je što je na Dubrovačkoj trpezi i njihovim skromnim prilogom lijepa pomoć za Udrugu slijepih i Udrugu gluhih i nagluhih naše županije skupljena

Fotogalerija 31

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Vinka, Ivica, Maja, Perica i Marija - raznovrsna je bila njihova ponuda i kulinarska storija Deni, Žarko, Ana i Erik - ekipa iz Visualia Pula je instalaciju Curious man (Marin Getaldić) na Peskariji postavila, širinu prostora lijepo iskoristila

Slađana, Nikola, Sanja i Sandra - sladokuscima je bila omiljena njihova divota od slasnoga crnoga rizota

Nike i Mišo - tko ne bi svjetlosne čarolije po Gradu s gustom obiš'o

Ana i Romela - želja da već prve večeri čarolije Lumiarta vide ih je na Stradun dovela

32 Priče o moru i brodovima

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

“NORWEGIAN GETAWAY”, “NORWEGIAN BREAKAWAY” I “NORWEGIAN VIVA”

Piše Ivo Batričević foto Privatna arhiva

Norwegian Cruise Line i njegova tri mega kruzera, jednog je krstio Luis Fonsi Početke kompanije obilježilo je prijateljstvo, a kasnije žestoka svađa i razilaženje njenih osnivača Jedan od utemeljitelja modernog putničkog krstarenja, a danas nesumnjivo i jedan od najvećih brodara na svijetu, američki Norwegian Cruise Line nastao je u Norveškoj početkom dvadesetog stoljeća. Lauritz Kloster je tada kupio jedan polovni parobrod s kojim je prevozio građevinski materijal, drvenu građu i opći teret u Veliku Britaniju, a u povratku je ukrcavao ugljen iz britanskih rudnika za Norvešku. Kompanija Klosters Rederi A/S sa sjedištem u Oslu vjerojatno bi se uvijek bavila prijevozom tereta da 1960. godine na njeno čelo nije došao osnivačev sin Knut Kloster. Kako se sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća na Sredozemlju naglo počeo razvijati turizam, mladi je Kloster zaključio da bi se budućnost njegove kompanije mogla razvijati u trajektnom prijevozu između Velike Britanije i Španjolske pa je 1966. izgradio brod SUNWARD kapaciteta 600 putnika i 500 automobila. Posao se u početku dobro razvijao, ali se nakon sukoba ovih dviju zemalja oko Gibraltara iste godine doslovno zaustavio pa se cijela kompanija našla na rubu stečaja. SPAS OD STEČAJA, SVAĐA, A ONDA I PROCVAT BIZNISA Nasreću, u pomoć je priskočio Ted Arison (kasnije osnivač najveće svjetske kompanije i grupacije Carnival Corporation & plc) koji je nagovorio Klostera da SUNWARD zajednički zaposle na Karibima. Kupuju polovne brodove te grade i nove za zajedničku kompaniju naziva Norwegian Caribbean Line. Posao im je dobro išao dok se Kloster i Arison nisu žestoko posvađali

te su se 1972. i potpuno razišli. Nastavak posla nije bio lagan za nikoga od njih jer Kloster je imao brodove, a Arison samo prodajnu mrežu brodskih aranžmana. Ted Ariston je osnovao novu brodarsku kompaniju Carnival Cruise Line koja je u grupaciji Carnival Corporation & plc izrasla u vodećeg svjetskog brodara s najaviše kruzera na svijetu. Knut Kloster je bio primoran učiniti nešto spektakularno te je 1979. kupio legendarni lajner FRANCE kojemu je promijenio ime u NORWAY. Krstarenja su izvrsno krenula pa je NCL bez problema nastavio dobro uhodani posao. PROCVAT KOMPANIJE Osamdesetih godina brodarska kompanija se razvija velikom brzinom te kupuje i druge brodarske kompanije kako slijedi: Royal Viking Line (1984. - 1994.), Royal Cruise Line (1989. - 1996.), Norwegian Capricorn Line (1997. - 2001.), Orient Lines (1998. - 2008.), NCL America (2004. - 2008.), Oceania Cruises (2014. - danas) i Regent Seven Seas Cruises (2014. - danas). Kompanija Norwegian Caribbean Line 1987. godine promijenila je ime u Norwegian Cruise Line, a u siječnju 1988. sjedište kompanije prebačeno je iz Osla u Miami na Floridi (SAD). U devedesetim godinama tržište brodskih putničkih krstarenja zbog rata u Perzijskom zaljevu našlo se u krizi te je NCL u nekoliko godina zabilježio uzastopne financijske gubitke. Knut Kloster na Newyorškoj burzi uskoro gubi većinski paket dionica, koji je od 1999. u vlasništvu malezijskog Star Cruisesa.

Razvoj kompanije se nakratko zaustavio, što je bilo dovoljno da primat u svijetu kružnih putovanja preuzme ljuti protivnik Ted Arison i njegov Carnival. Nakon teškog razdoblja pandemije Covida-19, krovna korporacija Norwegian Cruise Line Holdings Ltd. (NCLH) ostvarila je snažan financijski oporavak i bilježi iznimne pozitivne rezultate. Danas globalno tržište kruzera prema udjelu u kapacitetu kontroliraju četiri glavne grupacije: Carnival Corporation & plc drži oko 42 posto (upravlja s preko 90 brodova), Royal Caribbean Group drži oko 31 posto (upravlja s oko 68 do 71 broda), Norwegian Cruise Line Holdings drži oko 15 posto (upravlja s 34 do 36 brodova kroz svoja tri brenda), dok MSC Cruises drži oko 8,5 do 11 posto tržišta. Suosnivač NCL-a Knut Kloster preminuo je 20. rujna 2020. godine u 91. godini života. Danas krovnom korporacijom Norwegian Cruise Line Holdings (NCLH) upravlja John W. Chidsey na poziciji predsjednika i glavnog izvršnog direktora (CEO), dok se na čelu samog pojedinačnog brenda Norwegian Cruise Line (NCL) kao predsjednik nalazi Marc Kazlauskas. U pogledu modernizacije flote, kompanija u iduće dvije godine uvodi nove brodove Prima-Plus klase (od oko 156 000 do 170 000 BT), dok u dugoročnom planu brodogradnje do 2037. godine ima narudžbu za pet novih megakruzera nove generacije, pojedinačne bruto tonaže od oko 227 000 BT. Također unutar NCLH brenda, Oceania Cruises naručuje pet novih brodova do 2037., a Regent Seven Seas Cruises četiri nova broda do 2036. godine.

Priče o moru i brodovima 33

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Većina flote brodova NCL i NCLH su posjetili Dubrovnik, među kojima je najveći mega kruzer imena NORWEGIAN ESCAPE od 165 157 BT-a, ujedno i najveći brod koji je ikada posjetio naš Grad, te kruzer NORWEGIAN EPIC od 155 853 BT-a. Oba broda su bila tema ovog fetljona. Tema ovog nastavka feljtona stoga su njihov treći kruzer NORWEGIAN BREAKAWAY od 145 665 BT-a, četvrti kruzer blizanac NORWEGIAN GETAWAY od 145 665 BT-a i peti NORWEGIAN VIVA od 143 535 BT-a. NORWEGIAN BREAKAWAY Izgradnja broda NORWEGIAN BREAKAWAY (prvi u istoimenoj klasi od dva broda) započela je 21. rujna 2011. u brodogradilištu Meyer Werft u Papenburgu u Njemačkoj. Kuma broda je bila njujorška plesna skupina The Rockettes. Predan je NCL-u 25. travnja 2013. Nakon primopredaje, Norwegian Breakaway napustio je luku Bremerhaven i krenuo prema Rotterdamu. Nakon nekoliko inauguracijskih događaja započeo je svoje transatlantsko krstarenje iz Southamptona do New Yorka gdje se održala svečanost imenovanja. Dana 12. svibnja 2013. uputio se na Bermude kako bi započeo svoja sedmodnevna krstarenja. Ima 145 665 bruto tona, dug je 325,6 i

Brodska ciminjera i logo kompanije

Norwegian Brakeaway

širok 39,7 metara na vodenoj liniji. Na 18 paluba može ukrcati 3963 putnika i 1657 članova posade te plovi brzinom od 21,5 čvorova. Brod i danas plovi svim morima svijeta. NORWEGIAN GETAWAY NORWEGIAN GETAWAY, brod blizanac NORWEGIAN BREAKAWAYA, izgrađen je u brodogradilištu Meyer Werft u Papenburgu u Njemačkoj, a vlasniku je isporučen 10. siječnja 2014. U vrijeme krštenja bio je deveti najveći kruzer na svijetu s kapacitetom od 3969 putnika i 1640 članova posade. Kume broda su bile Miami Dolphins Cheerleaders, profesionalna navijačka skupina kluba Miami Dolphins iz Nacionalne lige američkog nogometa. Brod je stigao u Southampton iz Rotterdama 14. siječnja 2014., a zatim je 14. i 15. siječnja krenuo na dva dnevna krstarenja po Engleskom kanalu radi pripreme posade, prije nego što je 16. siječnja krenuo iz Southamptona za New York. Ima 145 665 bruto tona, dug je 325,6 i širok 39,7 metara na vodenoj liniji, te plovi brzinom od 21,5 čvorova. Brod i danas plovi svim morima svijeta. NORWEGIAN VIVA Izgradnja broda NORWEGIAN VIVA je

Norwegian Getaway

Norwegian Viva

započela 9. prosinca 2019. u talijanskom brodogradilištu Fincantieri, točnije u njihovom pogonu u Margheri blizu Venecije. Bio je to drugi od šest istih brodova Prima klase. Brod je krstio poznati pjevač Luis Fonsi u Miamiju u studenom 2023. Dana 15. prosinca 2023. brod je svečano dočekan u njegovoj matičnoj luci u San Juanu u Portoriku. Istog dana isplovljava na svoje prvo sedmodnevno putovanje iz San Juana tičući luke: Tortola (Britanski Djevičanski Otoci), Philipsburg (Sveti Martin), Bridgetown (Barbados), Castries (Sveta Lucija), St. John's (Antigva) i St. Thomas (Američki Djevičanski Otoci). Ima 143 535 bruto tona, dug je 299 i maksimalno širok 40,5 metara. Na svojim palubama može primiti 3215 putnika i 1506 članova posade. Ovakav broj zaposlenika osigurava iznimno visok omjer gostiju i osoblja (otprilike dva putnika na jednog člana posade), što jamči vrhunsku uslugu u svim restoranima, barovima i zabavnim zonama. Pet dizel električnih Wartsila pogonskih jedinica ukupne snage 57600 KW preko dvije azipod propele pokreću brod ekonomičnom brzinom od 18 čvorova dok mu je maksimalna brzina 22 čvora. Brod i danas plovi svim morima svijeta.

34 Sport

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

KAKAV „LUĐAK”

Aloha, Željko! Dubrovački ironman rasturio na najprestižnijem svjetskom natjecanju Zamislite da otplivate s Porporele do Lapada i natrag. Potom sjednete na bicikl, odete do Metkovića i vratite se natrag u Dubrovnik. I nakon svega toga, kao da nije bilo dovoljno, od Dubrovnika otrčite do Zračne luke i natrag. Sve to čini jedan ironman, test izdržljivosti koji se sastoji od 3.8km plivanja, 180 bicikliranja i 42,2 km trčanja Nakon nastupa na Svjetskom prvenstvu u polu-ironmanu u Nici ovog ljeta, dubrovački triatlonac Željko Cota (29) sada se odlučio za najviši mogući skalin u ovom ekstremnom sportu. To su Havaji, grad Kona, gdje se održava najpoznatija svjetska ironman utrka – Svjetsko ironman prvenstvo. Tamo je i prema legendi nastao ovaj sport, kada su se susrela tri sportaša, plivač, biciklist i trkač. S dubrovačkim triatloncem razgovarali smo dan nakon povratka u Dubrovnik, uoči „rekreativnog” treninga, jer Cota ne miruje ni u pauzama. Imali ste do sada puno sjajnih rezultata i podviga, no je li ovo najveći do sada u karijeri? Sigurno jedan od highlightsa karijere. Nastup u Koni sam po sebi znači puno. Ne znam točan broj Hrvata koji je tamo nastupio, ali negdje oko desetak. Tako da mi je čast bilo predstavljati hrvatsku i biti jedini hrvatski predstavnik u Koni ove godine. Bilo je oko 2 i po’ tisuće natjecatelja, ali nisu svi ni završili, što je čest slučaj na ovakvim događajima. Na kraju ste ostali na 111. mjestu od otprilike 2200 natjecatelja. Kona je poznata po tropskoj klimi, visokim temperaturama i velikom postotku vlage, često preko 90 posto. Moje vrijeme je bilo devet sati i pet minuta. Cilj je bio ići malo brže, ali to je teško zbog ovih uvjeta koje sam naveo. Ti uvjeti su razlog zašto u ovom sportu nema svjetskih rekorda, zato što vanjski uvjeti previše utječu na rezultat. Ali nemam se što žaliti, zadovoljan sam svojim vremenom. Bio sam među 4-5 posto najboljih. To je tog dana bio moj maksimum. Stvarno mogu biti ponosan. Havaji su poznati kao turistička destinacija, nevezano uz ironman. Kako vam je bilo tamo, kakvi su bili uvjeti? Došao sam koji dan prije utrke, kako bih se malo aklimatizirao. Iako je u Dubrovniku ove godine bilo najgore ljeto ikad, po pitanju temperature i vlage, tako da sam se brzo aklimatizirao. Ali, jet-lag je odradio

svoje zbog tih 12 sati razlike. To je predstavljalo veliku prepreku, ali najveća je bila teška upala grla koju sam dobio u tjednu od utrke i završio u bolnici. Samu ljepotu Havaja sam otkrio tek nakon utrke, jer sam se do utrke liječio. Nakon utrke sam iskusio što su Havaji. Nadam se vratiti jednom opet, nadam se u pro kategoriji. A kakva je bila sama triatlonska ruta? Što se tiče plivanja, to je bilo predivno. Podmorje je predivno. Uvjeti nisu baš najbolji jer je otvoreni ocean, nema otoka i prirodnih prepreka koje zaklanjaju valove. Zato je bilo valovito i to je odmah utjecalo na rezultat. Biciklistička ruta i nije bila toliko zanimljiva jer se vozi po autocesti, bez previše atraktivnih prizora, a još je uz to bilo vruće. Jako puno vjetra je bilo, po čemu je Kona i poznata. Zbog tih bočnih vjetrova je zabranjena neka oprema, koja je dozvoljena na drugim utrkama. Što se tiče trčanja, također je bilo jako vruće i vlažno. Bilo je dosta hodanja na stanicama za okrjepu, što je dosta utjecalo na rezultat. Spomenuli ste već da se želite vratiti u Konu kao

Piše: Rafael Barkiđija Foto: IRONMAN

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

profesionalac. Je li ti ovaj nastup sada otvorio vrata prema tome? Moram usporediti triatlon s boksom. Recimo, amaterski i profesionalni boks nema neke razlike po pitanju treninga. Oni su svi u tome sto posto. Amateri mogu biti olimpijski pobjednici. U triatlonu postoje amateri koji treniraju kao profesionalci također. Koji su čak i brži od tih profesionalaca. Razlika je u toj kategoriji, jer ako prijeđeš u nju, malo je bolji pristup sponzorima i same utrke su onda jeftinije i lakše je doći do njih. S ovom godinom sam, nastupima u Nici na Svjetskom prvenstvu u polu-ironmanu i ovdje na Havajima, htio staviti krunu na svoju amatersku karijeru. Želja je od sljedeće godine ići u profesionalne vode. Razgovor odrađujemo na bazenu u Gružu, tek nekoliko dana nakon utrke. Niste ni odmorili, odmah na trening. Je li razlog tome da tijelo morate postepeno smirivati nakon takvog podviga, ili pak nešto drugo? Meni je trening dio svakog dana. Odlično se osjećam nakon svakog treninga. Evo, sada su to nekakvi lagani, nestrukturirani treninzi. Kraj je sezone, ostaje mi još jedino ova naša Sprtan Trail utrka. Uvijek završim s nekom našom utrkom, lokalnom. Nakon toga ćemo na odmor, koji tjedan, ali i tijekom njega ćemo lagano trenirati. Ne u tolikoj mjeri, ali više radi nekakvog dobrog osjećaja. Ovo je ekstreman sport. Vidjeli smo medijske napise kako je nedavno u Poreču preminuo jedan triatlonac tijekom utrke. Istina, on je imao

Dubrovački triatlonac Željko Cota u cilj je ušao za devet sati i pet minuta.

Sport 35

dosta godina, ali to nije rijedak slučaj. Kako vi gledate na to, s obzirom da se i sami natječete u tome? Ekstreman sport s ekstremnim potrebama za dobrim zdravstvenim statusom. Većinom to bude slučaj nekakve iznenadne smrti, gdje netko premine većinom na plivačkom segmentu. Često se to događa. Nacionalni savezi to rješavaju s liječničkim licencama, nakon zdravstvenih pretraga. No, to se događa i kada imate te licence. Ljudi jednostavno moraju paziti na svoj zdravstveni status i obavljati preglede često. Trebaju biti svjesni i svojih mogućnosti. Svakako, velika tragedija, ali nadam se da će toga biti sve manje. Za sam kraj, malo opet o profesionalnim vodama. Ovo je skup sport koji zahtjeva skupu opremu, putovanja, uglavnom puno financija. Treba vam, dakle, angažman cijele zajednice. A s druge strane, svjesni smo kako se i ne može toliko zarađivati od ironmana. Pa da ovo, za kraj, bude nekakav poziv sponzorima, akterima sportskog života, ljudima... Veliku su troškovi, da. Oprema, putovanja... Zahvalan sam što postoje ljudi koji su donirali i sponzorirali ovako veliko natjecanje. Neki od mojih kolega nemaju takvu privilegiju da imaju sponzore i financije. Ja uspijem za ovakve utrke to srediti, ali i to je dodatni stres jer ima puno posla. Uz puno treninga bih se bavio i takvim stvarima, pa sam se osjećao kao da sam sam sebi tajnica. Profesionalne vode otvaraju još veća vrata tome, pa ćemo sve vidjeti u budućnosti...

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN ***

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Neozbiljan život – ozbiljna je stvar.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN ***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

TKO ZNA ŠTO SE SKRIVA

Tko zna što se skriva u glavi čovjeka Moć kada osjeti i prokletstvo vlasti Gubi li osjećaj stvarnosti i časti A i ne znajući što ga u tom čeka Ludilu vladanja ima li gdje lijeka Svi vladari jednom morati će pasti Povijest ne bilježi carstvo bez propasti A ni jedna sila nȅ vlada dòvijeka Konteso osjećam kako strepnja neka Rat ponovni sluti da nikad ne svane Jutro bez strahova od gadnih luđaka Istok naš zahvaća žudnja naopaka Sve nam kradu ali i zadaju rane Te takvi uza nas ostaju dovijeka 12/3/25

humanitarni prilozi UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ U sjećsnje na Anu Pavlić 30,00 eura uplaćuje Luce Margaretić. U spomen na dragu ženu i mamicu Anu Pavlić 100,00 eura uplaćuju Jako i Ivana Pavlić U spomen na dragu Ankicu Pavlić 50,00 eura uplaćuje Jele Obad Cobenzl. Umjesto cvijeća za pok. Anu Pavlić obitelj Šabadin uplaćuje 100,00 eura Umjesto cvijeća za pok. Anu Pavlić Pericine prijateljice prilažu 200,00 eura Umjesto cvijeća za pok. Anu Pavlić 300 eura prilažu Brigita Polanda i Mihaela Vulanović Umjesto cvijeća za pok. Anu Pavlić 70 eura prilaže Nikolina Franković Umjesto cvijeća za pok. Anu Pavlić Vlaho Kljunak uplaćuje 40,00 eura Umjesto cvijeća za pok. Anu Pavlić 100 eura prilaže Autoservis Dubrovački automobili Ured državne revizije Dubrovnik, umjesto cijeća za pok. An Pavlić, majku naše kolegice prilaže 100,00 eura U spomen na gdju Pavlić uplaćuje obitelj Mata Markovića umjesto cvijeća 100,00 eura U spomen na Anu Pavlić umjesto cvijeća prikupljeno na sprovodu 1.600,00 eura CARITAS Umjesto cvijeća, u spomen na gđu Anu Kralj, majku naše kolegice Rine, djelatnici Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku donirali 320,00 EURA

KOMPAS No.1 DUBROVNIK KOMPAS No.1 Kardinala Stepinca 52 KOMPAS No.1 DUBROVNIK DUBROVNIK Kardinala Stepinca 52 Kardinala Stepinca 52

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa zapotrebu turističkuza 2026.radnog objavljuje zasnivanje objavljuje potrebu zasezonu zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026. VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja Uvjeti: Uvjeti: SSS (općeg, (općeg, ekonomskog, ekonomskog, tehničkog tehničkog smjera) smjera) --Uvjeti: SSS - Opće znanje engleskog jezika, pasivno --znanje Opće znanjeekonomskog, engleskog jezika, pasivno dodatnog jezika prednost SSS (općeg, tehničkog smjera) - Vozačka dozvolajezika B kategorije najmanje pet godina znanje dodatnog prednost - Opće znanje engleskog jezika, pasivno -znanje Vozačkaugovor dozvola Bodređeno kategorije najmanje pet godina jezika prednost Nudimododatnog na uz mogućnost stalnog zaposlenja. - Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent zaposlenja. Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog

zaposlenja. Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Dubrovački dnevniK Petak, 20. ožujka 2026.

Županija 37

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO Prodajem Renault Clio RXT, benzinac, motor OTTO, RegKat-Euro 11, snage 70 kW. Proizveden u Francuskoj 2000. godine, drugi vlasnik, prešao 211.278 km, registriran. Kontakt: 098 965 1915. Prodajem Opel Astru Classic 1.4, 2008. godište, s prijeđenih 120.000 km, u odličnom stanju. Registrirana do 10/2027. Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 599 101. Prodajem automobil Opel Meriva, star 12 godina, s prijeđenih 216.000 km. Automobil je u dobrom stanju i registriran do 01/2027. Cijena: 2.500 €. Informacije: 091 451 7030. Prodajem Renault Kadjar 1.5 dCi s automatskim mjenjačem, 2019. godište. Vozilo je prešlo 114.500 km, a nalazi se u Konavlima. Mob: 0996833264 Poklanjam Peugeot 206, s dobrim motorom, neregistriran. Isključivo nekome kome je automobil stvarno potreban. Kontakt: 097 608 4077. Prodaje se Piaggio Beverly Police 300, 2018. godište, s prijeđenih 35.000 km. Prvi vlasnik. Cijena: 2.500 €. Kontakt: 098 598 411. Prodaje se Fiat punto 1.2 SX, 2000 godište,registriran. Info na 099 4934134. PLOVILA Prodaje se plastificirana pasara s kabinom i nadkabinom, dužine 7,5 m, s unutarnjim dizelskim motorom Lister 30 KS i pomoćnim izvanbrodskim motorom Yamaha 9,9 KS, trajno registrirana, te drvena barka dužine 5,5 m, također trajno registrirana, s ispravnim unutarnjim dizelskim motorom od 9 KS i još jednim identičnim ispravnim motorom od 9 KS. Plovila su održavana i spremna za plovidbu, a sve se prodaje u kompletu. Cijena po dogovoru. Lokacija: Rijeka Dubrovačka. Kontakt: 095 902 5702. Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodaje se stan u obiteljskoj kući na Nuncijati, u prizemlju, površine 84 m². Stan se sastoji od četiri sobe, kupaonice, hodnika, dnevnog boravka i kuhinje, a pripadaju mu garaža, dva

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

magazina i vrt. Samo ozbiljni kupci. Kontakt: 095 7566 577 Prodaje se poslovno-stambeni prostor površine 99 m² u Lapadu, u blizini Solituda. Prostor se sastoji od dvije sobe, kuhinje i kupaonice, dok ostatak čini uredski prostor s drugim toaletom. Novogradnja iz 2021. godine, uz dva parkirna mjesta. Kontakt: 098 850 830. Prodaje se prazno grobno mjesto na Rožatu. Kontakt: 099 577 0494. Potražujem manji jednosoban stan s odvojenom spavaćom sobom i balkonom ili lođom, površine 30–40 m², bez potrebe za renovacijom, na nižem katu, na području Lapada ili Gruža. Bez agencija, molim. Kontakt: 099 799 9016. Prodajemo poslovno-stambeni prostor površine 100 m², koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje i kupaonice, dok ostatak čini uredski prostor s posebnim toaletom. Nekretnina se nalazi u Lapadu, u blizini Solituda, u novogradnji iz 2021. godine, te ima dva parkirna mjesta. Cijena: 560.000 €. Kontakt: 098 243 197. Građevinsko zemljište, 792 m², Sarajevsko naselje, pogled na Plat. Kontakt: 091 544 5395. Prodaje se kompletno renoviran i odmah useljiv stan u Lapadu, površine 57 m². Sastoji se od dviju spavaćih soba s bračnim krevetima, dnevnog boravka, hodnika, kuhinje, WC-a s tuš-kabinom, balkona i šupe. Stan se nalazi na trećem katu zgrade bez lifta, odlične je gradnje i jugozapadne orijentacije. Cijena: 385.000 €. Prodaja bez agencije. Kontakt: 098 253 424.

Prodajemo poslovno-stambeni prostor površine 100 m² u Lapadu, u blizini Solituda. Prostor se nalazi u novogradnji iz 2021. godine, a sastoji se od dviju soba, kuhinje i kupaonice te uredskog prostora s posebnim toaletom. Pripadaju mu dva parkirna mjesta. Cijena: 560.000 €. Kontakt: 098 243 197. Kupujem trosoban stan na području grada, bez agencija. 099 432 1986 Prodaja renoviran stan u Lapadu za cetveroclanu obitelj fiksna cijena 350.000,00€. Drugi kat, Vojnovic, nema lifta. Mobitel 0993253034

čestice 948/2 i 948/3. Osiguran je pristupni put za vozila i strojeve, a teren je idealan za OPG, nasade ili turističku investiciju. Cijena: 46.000 €, uz moguć dogovor za gotovinsku isplatu odmah. Kontakt: 095 369 6454. Prodaje se suvlasnički udio (1/4) stare obiteljske grobnice na groblju Boninovo, na atraktivnoj lokaciji u blizini crkve. Grobnica pripada staroj dubrovačkoj obitelji, krasi je nadgrobni spomenik Ivana Rendića te ima slobodna mjesta za daljnje korištenje. Prijenos prava korištenja provodi se sukladno važećim pravilima. Cijena: 50.000 €. Info: kolonija2025@gmail.com

Prodajem lijep dvosoban stan .Kupujem manji stan u Cavtau župi dubrovačkoj.stan ima tu ili bližoj okolici. Stan mora 130 kvadrata.86 je odma use- biti u prizemlju ili 1. kat, te brzo ljivo,s 30 kvadrata je rau bau useljiv. Novija gradnja / uredno garsonjers.može se spojiti sa održavan. Cijena do 250.000 stanom a može odvojeno(na- Eura. Svi papiri moraju biti pravit apartman.stan im veliko uredni. Mob. 095/819-9767 dvorište i parking.papiri čisti. za sve upite javiti se na broj Kupujem stan za 110 tisuća 098924 8009. eura u Dubrovniku (s Mokošicom). 0981994683 Građevinsko zemljište površine 3.000 m², u predviđenoj Šipan – kupujem poljoprivredgospodarskoj zoni u blizini no zemljište. Također sam Zračne luke, prodajem. zainteresiran za kupnju suvlaMob. 091 614 3946 sničkog udjela. Za preporuku pri kupnji isplaćuje se provizija. Prodaje se renoviran stan u La- Mob: 097/7236306 padu, pogodan za četveročlanu obitelj. Fiksna cijena iznosi Traži se zemljište površine 500 358.000 €. Stan se nalazi na m² ili više u Župi dubrovačkoj ili drugom katu zgrade bez lifta, Komolcu. Poželjan je dugoročna području Vojnovića. Mobitel: ni najam. Potreban je pristup 099/325-3034. za kamion. Plaća se naknada za preporuku. Mob: 097/7236306 Prodajem građevinsko zemljište površine 736 m² u Moluntu. Tražim partnera za izgradnju Mogućnost priključka na stru- stanova u Zatonu. Kontakt: 097 ju, vodu i kanalizaciju nalazi 600 7613. . se nadomak parcele. Cijena na upit. Kontakt: 098/324-179. Tražim dvosoban stan na području grada, bez agencija. Kupujem garažu, magazin ili Mob: 091 540 3370. bilo kakav drugi radni prostor Prodajem stan u Trebinju, 75 na području grada ili okolice. kvadrata, blizu centra. 091 Nazvati: 099 760 6720. 6144 918 Mijenjam dva stana u Metkovi- Prodaje se kuća u Cavtatu, na ću, ukupne površine 90 m², za Prijekome, 80 m², s taracom i stan u okolici Dubrovnika, Ko- vrtom. Mob: 098/1691106. navlima ili Župi dubrovačkoj. Mob: 091 614 3946. Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Kupujem stan ili kuću na po- Dubrovnika. Kontakt telefon: tezu od Brsečina do Župe du- 099/854-8028 brovačke, do 270.000 €. Mob: 098/189-1334 Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m Zbog hitnosti prodajem poljo- od mora, pogodno za turizam i privredno zemljište u Mihanici druge djelatnosti. Prva parcela (Kraljeva), površine 4400 m², čestica zemlje 471/1 površine

Mali oglasi 39

Petak, 23. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204 Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623 Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370 Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411 Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468. Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18. Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676 Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527 Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766 Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660 Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545 Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631 Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za tro-

soban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891 Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306 Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946 Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468 Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029 Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127 Prodajem grob na Rožatu prazan. 098 787 773 Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799 Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557 Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561 Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718 Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183. Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865 Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Mob: 098/599 012 Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351 Prodajem građevinsku parce-

lu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145. Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659 Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545 Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970 Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107 Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545 Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395 Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545 P r o d a j e s e s t a n (Cavtat Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076. KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodajem 200 LP-a samo za kolekcionare. 099 850 2806 USLUGE RAZNO Uređenje zelenih površina i čišćenje kamena – održavanje zelenih površina, pranje i zaštita kamenih podova, terasa, zidova i fasada te čišćenje suncobrana i tendi. Vratite prirodnu ljepotu kamenu i uredan izgled svom okolišu! Kontakt: 091 586 5259. Sve vrste kombi prijevoza. Kontakt: 098 765 757. DEŽURNE LJEKARNE -LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 19.10. do 25.10. - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 26.10. do 2. 11.

preminuli ZLATA LUKSETIĆ DEGRASSI, 1953 MIROSLAVA BARBIĆ, 1942 STEFE ŠIMUNOVIĆ, 1927 JOSIP BULIĆ, 1999 DRAGICA MIHALJEVIĆ, 1954 ANTO ZEČEVIĆ, 1965 BALDO MARIĆ, 1945 NIKO ŽUPANOVIĆ, 1946 ANICA RAGUŽ, 1932 NINA KRALJ, 1978 MILUN NIKETIĆ, 1954 MARIJA KOVAČ, 1968 STIPE VUKIČEVIĆ, 1948 NIKŠA MIHAJLOVIĆ, 1956 KATARINA RADONIĆ, 1973 ZINETA KATIĆ, 1950

40 Zadnja

Petak, 9. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

U nedjelju vraćamo sat unatrag, obvezna dnevna svjetla od 1. studenoga noći imati jedan sat više za spavanje.

U nedjelju, 25. listopada 2026., završava ljetno računanje vremena. U

03:00 sata kazaljke pomičemo jedan sat unatrag, na 02:00, pa ćemo te

Pomicanje sata ne znači i početak sezonske obveze svjetala tijekom dnevne vožnje. Na automobilima su dnevna ili kratka svjetla danju obvezna od 1. studenoga 2026. do uključivo 31. ožujka 2027. Noću i pri smanjenoj vidljivosti svjetla su obvezna cijele godine. Za mopede i motocikle kratka svjetla obvezna su i danju tijekom cijele godine.

Na rekordnih 170 metara Dubrovačke trpeze prikupljeno preko 20 tisuća eura u humanitarne svrhe Tradicionalni gastronomski događaj humanitarnog karaktera, Dubrovačka trpeza, održan je prošle subote po sedamnaesti put na Stradunu, u sklopu 13. Good Food Festivala. Uz vedro ozračje i brojne posjetitelje, ovogodišnja je Trpeza, na rekordnih 170 metara još jednom potvrdila status jednog od najomiljenijih i najposjećenijih događanja u Gradu. Trpezu je svečano otvorio zamjenik gradonačelnika Velibor Puzović, u pratnji pročelnice Upravnog odjela za turizam i šport Ane Hrnić i direktora Turističke zajednice grada Dubrovnika Miroslava Draškovića. Prodaja bonova za hranu i piće započela je u 9 sati na pet lokacija duž Straduna, po cijeni od 8 eura za hranu i 4 eura za vino, dok je svečani program otvorenja u 11 sati ispred crkve sv. Vlaha uveličao nastup klape Kaše. Duž cijelog Straduna svoja gastronomska umijeća predstavilo je više od 60 sudionika, među njima brojni dubrovački hotelijeri, restorani, vinari,

pekari, slastičari, ugostitelji i OPG-ovi. Ovogodišnja trpeza bila je rekordne dužine, a bogatstvo ponude privukla je brojne sugrađane i posjetitelje koji su uživali u mnoštvu lokalnih okusa i mirisa. Kao i svake godine, Dubrovačka trpe-

za nosi snažnu humanitarnu notu. Prihod od prodaje jela i pića namijenjen je Udruzi slijepih Dubrovačko-neretvanske županije i Udruzi gluhih i nagluhih Dubrovačko-neretvanske županije, a ove je godine prikupljeno 20.289,99 eura.