Skip to main content

Dubrovački dnevnik br. 306

Page 1

prosinac 1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

vremenska prognoza

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

pet

sub

ned

pon

uto

sri

čet

Petak, 2. listopada godina VII. / broj 306 / 2026. / issn 2718-3742

NAJMODAVCI ZATVARAJU VRATA DUBROVAČKIM OBITELJIMA: ‘Rekli su nam da bi kućni ljubimac još i mogao, ali dijete ne’ stranica 4

VICENCO BLAGAIĆ, VIZIONAR

KAKO SU CRNOGORSKI MEDIJI LAGALI

ČETIRI DESETLJEĆA NA

KK DUBROVNIK NA

PROJEKTA HRVATSKI SAN:

O NAPADU NA DUBROVNIK:

ISTOJ ADRESI

DUBROVAČKI POGON:

‘Tri sestrice neće biti zatvoreni resort, svi građani moći će slobodno doći i koristiti usluge’

‘Ustaše su u Konavlima silovali djevojčicu, a na Grad nije pala ni čestica prašine’

Diana Carević je od frizerskog salona stvorila mjesto kojem se vraćaju generacije

Vratila se neka dobro poznata lica!

stranica 12

stranica 16

stranica 26

stranica 34


2

Uvodnik

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Kako smo na papirnate ceste sprašili milijune, a da nismo kupili ni lopatu

IMPRESSUM Glavna urednica: Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Izvršna urednica Petra Srebrović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Ivana Smilović Barkiđija Aida Čakić Ahmet Kalajdžić Rafael Barkiđija (sport) Nikša Klečak Kontakt 020 642 462 Fotograf Željko Tutnjević Vito Begović Fotografija na naslovnici: Grgo Jelavić/PIXSELL Kolumnisti Vjera Šuman Maro Marušić Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.) Prodaja i marketing Mihaela Tvrdiša (voditeljica prodaje i marketinga) Nakladnik Dubrovački dnevnik d.o.o. Ćira Carića 3 Dubrovnik OIB 84019117288 Uprava Lucija Komaić (članica uprave)

Piše Vjera Šuman FOTO: ILUSTRACIJA

D

obrodošli u hrvatski administrativni laboratorij, mjesto gdje se kapitalni objekti ne grade bagerima, nego gumicama za brisanje, pravnim rječnicima i službenim priopćenjima. Ako ste se ikada pitali kako izgleda sustav koji je savršeno dizajniran da spali milijune eura na crtanje cesta koje nitko nikada neće izgraditi, naš jug nudi odgovor dostojan zlatne medalje u birokratskom višeboju. Uzmimo najsvježiji primjer, tragikomediju s natječajem za dionice autoceste Rudine – Slano i Slano – Mravinjac. Sustav je zapao u petlju takozvane obrambene birokracije. Planeri u državnim foteljama računaju vrijednost projekata prema cjenicima iz prošlog desetljeća. Kada na natječaj stignu realne, tržišne ponude turskih, indijskih i kineskih konzorcija koje su zbog inflacije brutalno veće, nastaje opća bježanija. Uprave javnih poduzeća radije će poništiti natječaj nego odobriti skuplji ugovor. Zašto? Jer se panično boje optužbi za korup-

ciju i, ne daj Bože, istrage. Sustavom upravlja strah od pogreške, a ne želja da se cesta završi. Dok se bježi od sumnji za kriminal, jer živimo u državi gdje na njega nailazimo na svakom koraku, gube se milijuni na propalim natječajnim ciklusima. ustav žalbi je posebna humoristična serija. Zakon o javnoj nabavi složen je toliko blesavo da bilo koja fantomska tvrtka s jednim registriranim laptopom može uložiti žalbu zbog krivog zareza i automatski blokirati megaprojekt na tri do šest mjeseci. To se u građevinskom sektoru namjerno koristi kao legalno oružje za sabotiranje konkurencije i kupovanje vremena. Za usporedbu, u razvijenim zemljama Europe ubrzani arbitražni sudovi ovakve smicalice riješe za dva do tri tjedna. Obijesne žalbe kažnjavaju brutalnim financijskim penalima, pa nikome ne pada na pamet igrati se izmišljenim greškama u veličini slova natječaja. Zakon o javnoj nabavi složen je toliko

S


Uvodnik 3

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

blesavo da se u Hrvatskoj razvila posebna gospodarska grana. Profesionalni žalitelji i ucjenjivački lobiji. To su fantomske tvrtke s jednim zaposlenim i jednim laptopom, bez ijednog bagera ili reference, koje se formalno jave na natječaj samo da bi uložile žalbu zbog krivog zareza ili fonta. Javna je tajna da se te žalbe koriste za čisti reket. Diskretno se poruči velikim konzorcijima da plate ‘konzultantske usluge’ kako bi se žalba povukla. Velikim tvrtkama, kojima svaki tjedan stajanja strojeva nanosi milijunsku štetu, jeftinije je platiti nego čekati tri do šest mjeseci da Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) donese pravorijek. što tek reći za brzu cestu Osojnik – Čilipi? Nakon što je struka s pravom upozorila da bi predložena trasa preko izvora Omble ekološki ugrozila opskrbu pitkom vodom, projekt je pometen pod tapit. Mjesecima vlada potpuni zavjet šutnje dok se trasa u tajnosti ponovno prekraja preko Mosta dr. Franja Tuđmana i gura kroz brda iza Grada. No, dok se smjerovi crtaju flomasterima, ekonomska bilanca je stravična. Kroz zadnjih petnaest godina

A

na neupotrebljive i zastarjele studije, je logiku. Francuzi su bušili skupe geodetske podloge i lokacijske doz- podzemne tunele, ali su ih pametno vole kojima je istekao rok, u vjetar je dizajnirali kao integrirane koridore. bačeno između 12 i 15 milijuna eura. Gdje je prostor uzak, kroz isti plaCesta je pojela pravo bogatstvo, a ninski masiv u paralelnim cijevima da na teren nije iznesena niti jedna prolaze i vlak i brza cesta, čime se jedina lopata. Kad izbori prođu, a od drastično smanjuje ekološki otisak i bagera ne bude ništa, krivac nikada opravdava golemo sufinanciranje iz nije politika, nego ‘sustav’. Izlazi se Bruxellesa. pred kamere s tužnim izrazom lica i o integriranim tunelima i eui floskulama o rigidnim procedurropskim postocima možemo ama i žalbama, dok im u stvarnos- samo sanjati. Dok naši planeri crtaju ti zakon omogućuje da isti projekt rute koje padaju na prvoj ekološkoj prodaju biračima po tri ili četiri puta. studiji, a HŽ-ovi politički direktori Prvi put kad se crta trasa, drugi put ulažu u prugu Split – Zagreb tako kad se raspisuje natječaj, treći put uspješno da putovanje danas traje kad se poništava i četvrti put kad se osam sati, s fantastičnim novim vlaponavlja. kovima koji mogu juriti 170 kilomeajveći šamar našoj nonšalant- tara na sat, dok se u prošlom stolnosti i nesposobnosti zadaje jeću, u vrijeme Austro-Ugarske kad francuska Nica. U sličnim, pa i težim je pruga sagrađena vozilo, pogađate konfiguracijama tla gdje planine , isto osam sati. Europska komisija doslovno padaju u more, Francuzi nam zbog kašnjenja oduzima novac su iz EU fondova izvukli čak 80 i preusmjerava ga u druge države. posto bespovratnih sredstava za Ovakva javna nabava ne služi gradmodernizaciju svoje željezničke i nji, ona služi isključivo za održavancestovne mreže. Kako? Dok naši je privida rada i periodičko buđenje vizionari autocestu, brzu cestu i lažne nade frustriranim Dubrovčprugu projektiraju kao tri potpuno anima prije svakih izbora. Na kraju, odvojena svemira (koja se među- jedino što se na jugu uistinu gradi sobno sudaraju u prostornim pla- jesu papiri, a njih ionako najskuplje novima), razvijeni svijet primjenju- plaćamo. Eto vas.

M

N


4 Aktualno

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

ISPOVIJESTI DUBROVAČKIH PODSTANARA

Hoće li nam uskoro obitelji koje rade završavati na ulici? 'Rekli su mi da bi kućni ljubimac još i mogao, ali dijete ne!' Uz to što je obitelji s prosječnim hrvatskim primanjima vlastita nekretnina postala potpuno nedostižna, osim ako u pitanju nije nasljedstvo, pomalo postaju nedostižni i mjesečni najmovi za tuđe nekretnine. Cijene podastanarskih stanova probijaju psihološku granicu, a Dubrovačkom dnevniku se obratilo više čitatelja koji upozoravaju na to da bi se po prvi put moglo dogoditi da ljudi moraju seliti iz grada jer ne mogu platiti najam stana Dubrovnik je, bez obzira na nešto veće troškove „Radim po 12 sati dnevno, zarađujem, čak nam ni života nego što su oni u ostatku Hrvatske, godi- cijena najma nije problem, ali jednostavno stanama na glasu kao poželjno mjesto za život. Riječ nova nema. Ili ih nema za nas koji imamo djecu. je o prilično sigurnom gradu, u kojem je moguće Kad se negdje pojavi neki oglas, zovem momenrelativno lako naći posao, ali i ostvariti dodat- talno, ali ljudima je problem što imam dijete. Kad nu zaradu. Međutim, negativni trend koji se širi to spomenem, uglavnom mi se prestanu javiti, posljednjih godina, a osobito se intenzivirao u ignoriraju poruke ili se ne pojave u dogovorezadnjim mjesecima, ne ide u prilog toj slici. nom terminu za razgledanje stana, premda sa Uz to što je obitelji s prosječnim hrvatskim pri- sobom nosimo i novac, kako bismo odmah platili manjima vlastita nekretnina postala potpuno stanarinu unaprijed“, opisuje nam sugrađanka nedostižna, osim ako u pitanju nije nasljedstvo, svoje iskustvo. pomalo postaju nedostižni i mjesečni najmovi za Kaže da su joj se događale različite situacije – od tuđe nekretnine. Cijene podstanarskih stanova toga da joj se stanodavci prestanu javljati nakon probijaju psihološku granicu, a Dubrovačkom što čuju da ima dijete, preko onih koji ih uvjerdnevniku se obratilo više čitatelja koji upozora- avaju da je stan za tročlanu obitelj prevelik ili vaju na to da bi se po prvi put moglo dogoditi da neadekvatan, pa do onih koji bi im, kad bi došli ljudi moraju seliti iz grada jer ne mogu platiti na- razgledati stan, rekli da ih ipak neće primiti jer im jam stana. je netko ponudio više. Dubrovnik nema ni velikih problema s pitanjem „Zapravo je korijen svih njihovih problema to što beskućnika, što su dosad uglavnom bili oni koji imamo dijete. Jedna stanodavka mi je čak i otsu sami izabrali ne raditi ili ne plaćati najam. Bilo voreno rekla – može kućni ljubimac, ali djecu ne je to više pitanje odluke nego moranja. Danas, po primamo“, kaže nam ova Hrvatica. prvi put ikada, postoji situacija u kojoj ljudi koji su zaposleni i vrijedno rade, ne mogu platiti na- NEĆE DJECA UNIŠTITI NAMJEŠTAJ KOJI JE jam stana. VEĆ UNIŠTEN Podstanari s kojima smo razgovarali pretpostavlMAČKA BI JOŠ I MOGLA, ALI DIJETE NE jaju kako stanodavci ne žele primiti obitelji s Dubrovačkom dnevniku obratila se stanovnica djecom jer je takvoj obitelji teže otkazati najam. koja već gotovo 20 godina živi i radi u Dubrovni- Istovremeno, svi oni upozoravaju na negativne ku, a živi sa suprugom i djetetom. Njen stano- demografske trendove, ali ih nesvjesno potiču davac je odlučio da neće više davati stan u na- – da bi se djeca rađala, njihovi roditelji trebaju jam i navrijeme joj je kazao da počne tražiti novi imati krov nad glavom. Posao već imaju, što u stan. Međutim, iako ga traži već mjesecima, ne Dubrovniku nikad nije bio problem. može ga pronaći, a problem predstavlja – to što „Ne vjerujem da naši stanodavci ne primaju djecu ima dijete. jer se boje da bi im mogla nešto uništiti. Pa to su „Kontaktirali smo jako puno ljudi koji su stavi- mahom stari stanovi, s namještajem starim 50, li svoje stanove u oglase, ali većina njih nas ili 60 godina. Da imam dijete, moglo bi me jedino biti odbiju, ili nas jednostavno zeznu kad čuju da strah da bi se ono moglo rovinat' trčeći po tom imamo dijete“, govori nam ova sugrađanka. starom stanu, nego da bi moglo nešto uništiti“,

„Zapravo je korijen svih njihovih problema to što imamo dijete. Jedna stanodavka mi je čak i otvoreno rekla – može kućni ljubimac, ali djecu ne primamo“,

Piše: IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: GRGO JELAVIĆ/ PIXSELL, PEXELS


Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

„Slušala sam i neke monologe o zamjeni stanovništva, 'pravdi Boga' i slično, što možete čuti od ljudi koji ne žive niti jednu Božju zapovijed. Ipak, ti veliki nacionalisti onda ipak odustaju od 'domaćih ljudi' kad im vlasnik restorana za kojeg konobare Trebinjci i Filipinci ponudi 500 eura više od lokalne obitelji. Tad se velikim Hrvatinama ipak mijenjaju kriteriji, pa i ideološka stajališta. Što drugo očekivati od odvratnih rasista i po potrebi nacionalista osim licemjerja?“

kroz smijeh nam govori jedna Dubrovkinja koja je također htjela ostati anonimna, a nedavno je bila u potrazi za stanom. Njena je potraga sretno okončana, a smatra kako joj je najveći plus pritom bio to što ona i njen suprug nemaju dijete. BITNO JE DA NEMA GLJIVICA, A AKO SE RASPADA – NEMA VEZE Međutim, kako kaže, istodobno je bila i teška, i dugotrajna. „Doslovno smo na svim kanalima razglasili kako tražimo stan, no ni to nije bilo dovoljno. Oni koji se snađu, uglavnom to ostvare 'preko veze' – dakle, ako znaju nekoga tko namjerava iznajmiti stan i uspiju ga unajmiti prije nego osoba javno podijeli oglas“, kaže nam ova Dubrovkinja. Podstanarka je već godinama, a u stanove su i ona, ali i ljudi koji poznaje, ulazili po principu 'daj što daš'. „Uglavnom je uvjet bio da nemamo dijete. Stanovi su uvijek bili preskupi, loše uređeni, ali ljudi su prisiljeni ulaziti gdje god i za koliko god. A trenutna situacija je strašna. Uvijek je to jako puno novca za nekakav starinski namještaj, uz puno popravaka, problema, kvarova... Neke će najmodavac sanirati, neke neće, pa je sve to u konačnici krpljenje. Kad tražite podstanarski stan, ne držite se kriterija kao kada idete useliti u nešto svoje. Bitno vam je da ne kapi i da nema gljivica,

Aktualno 5

sve ostalo prolazi. Staro – nema veze. Raspada se – nema veze“, govori nam sugovornica. MILOST SADAŠNJIH NAJMODAVACA Više sugovornika tvrdi nam kako su im najmodavci otkazali stanove, a uglavnom moraju iseliti ove jeseni. Kada ih napuste, ti će se stanovi renovirati i uređivati. Neki za kratkoročni najam, neki za potrebe stanodavaca. Oni čiji su poslodavci odlučili ostaviti ih u najmu dok se ne snađu, kažu kako im je pomalo već neugodno jer mjesecima ne nalaze drugi stan, ali rješenje zasad nemaju. Međutim, oni koji bi morali brzo iseliti, na rubu su očaja. Naravno, riječ je mahom o obiteljima s djecom. Jedna sugovornica koja živi sama kaže kako ima plaću oko 1100 eura, od čega 300 otpada na kredit. Zbog vanredne životne situacije, prisiljena je ići u podstanarski stan. Kaže kako ne nalazi ništa ispod 700 eura pa se pita od čega će kupiti hranu. Netko će reći da bi trebali raditi dva posla, no izostaje pritom činjenica da ti ljudi nerijetko rade duple ili noćne smjene, teške i zahtjevne poslove. Neki od njih imaju djecu, neki roditelje o kojima trebaju brinuti, a neki su narušenog zdravstvenog stanja. Među ljudima s kojima smo razgovarali su medicinski djelatnici i njegovatelji koji rade zahtjevne smjene, djelatnici u turizmu, u kojem


6 Aktualno

Sve je teže do vlastite nekretnine, ali i najma, i to zaposlenim ljudima

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

radno vrijeme često ne postoji... Ljudi na kojima milijama. počiva naše zdravstvo, naš turizam, koji ovdje „Slušala sam i neke monologe o zamjeni stavrijedno i marljivo rade kako bi apartmani mogli novništva, 'pravdi Boga' i slično, što možete čuti i dalje dobro poslovati, a njihovi vlasnici dobivati od ljudi koji ne žive niti jednu Božju zapovijed. adekvatnu zdravstvenu skrb. Danas su ovdje s Ipak, ti veliki nacionalisti onda ipak odustaju od nama, a sutra bi mogli biti primorani seliti drugd- 'domaćih ljudi' kad im vlasnik restorana za kojeg je... Svi oni odlučili su progovoriti o ovom proble- konobare Trebinjci i Filipinci ponudi 500 eura mu anonimno jer ih je strah kako bi, ako bi otkrili više od lokalne obitelji. Tad se velikim Hrvatinaidentitet, mogli imati problem s budućim najmo- ma ipak mijenjaju kriteriji, pa i ideološka stajališdavcima. Stoga ne žele riskirati. ta. Što drugo očekivati od odvratnih rasista i po potrebi nacionalista osim licemjerja? Porazan je DOMOLJUBI NA BATERIJE momenat u koji smo kao društvo došli. Ljudi s Još jedna dugogodišnja podstanarka, Dubrovkin- normalnim plaćama u Dubrovniku više ne mogu ja, u svojoj je dugoj i iscrpljujućoj potrazi za sta- živjeti sami. Kao par još nekako možeš preživnom našla rješenje, ali se do rješenja naslušala jeti jer postoje dva prihoda koja se zbroje, ali i nagledala svega i svačega. Kako i njena obitelj ako si samac i od jedne prosječne plaće trebaš uključuje djecu, oglase za stanove koji se izna- platiti tržišnu najamninu, režije, hranu i sve osjmljuju 'isključivo radnicima' ili 'samo zaposlen- tale troškove, život postaje nemoguće računica. im parovima' jednostavno je preskakala. Naučila Računovođa, medicinska sestra, profesor... Nitko je i da su gotovo svi stanovi koji se iznajmljuju od njih sa svojom plaćom u ovom gradu ne može 'na dugoročno' ustvari najam na godinu dana ili si priuštiti kupnju stana, pa čak ni najam jer im dok se stan ne proda. Kako kaže, kad je htjela un- neće ostati dovoljno za ostale životne potrebe“, ajmiti jedan od tih stanova, usputno se pojavila oštro će naša sugovornica. informacija da je nekretnina na prodaju i da se može prodati već sutra, a ona će onda morati is- 'ZAKRŽLJAT ĆE NAM I OVO MALO DUBROVAČKE eliti sa svojom obitelji. Kaže kako apsurdnih situ- PAMETI' acija nije manjkalo. Kako kaže, svi ti obrazovani i vrijedni ljudi mogli „Još jedan biser dubrovačke stanogradnje su ga- bi zbog ovog problema iseliti iz grada. Međutim, raže pa sam tako i na nju pristala, i to bez kuhinje, kaže, mogu i ostati pa da imamo još i gori sceuz mjesečni najam od 650 eura. I ona je, eto, is- narij! pala prodana. Bilo je i situacija u kojima bih s na- „To bi bio scenarij u kojem će ti ljudi odustati od jmodavcem sve dogovorila, a onda bi se on javio svog posla da bi se bavili čišćenjem apartmana, i rekao da ipak ne bi djecu u stanu“, govori nam vožnjom Ubera ili pranjem brodova pa će i ono Dubrovkinja koja kaže da je licitiranje s cijenama malo dubrovačke pameti što je ostalo, zakržljati. najma postalo normalno, ali i kako se 'licitira' i s Onda ćemo imati još više glupih rasista, po pokrvnim zrncima. Pa je tako od potencijalnih naj- trebi nacionalista koji će vrištati Thompsonovo modavaca slušala da ne žele Srbe u stanu, ni lju- 'Ako ne znaš što je bilo', a bit će to da nas, zbog de koje su pogrdno nazivali 'škurima', ispitivanja njih, više neće bit'!“, kaže nam ova Dubrovkinja. o porijeklu prezimena. Mada je ovdje riječ o ženi Vlasnici stanova, naravno, imaju pravo na slobodiz Grada, ni to joj nije bila garancija da će do sta- no raspolaganje s vlastitom imovinom. Međutim, na lako i pravedno. Zapravo joj je znalo i odmoći, pitanje stanovanja u Dubrovniku nije samo pikao uostalom, i mnogim drugim dubrovačkim fa- tanje poduzetništva i zarade, nego i pitanje demografije, opstanka lokalnog stanovništva i jednog Grada koji se piše velikim početnim slovom, ne zbog kamena i zidova, nego zbog ljudi. Ljudi su ono što čini jedan grad. Danas ti ljudi teško dolaze do svojih osnovnih životnih potreba, do onoga što im je potrebno da bi u tom Gradu mogli ostati i da bi se taj Grad mogao razvijati i biti sve ono što jest. Grad Dubrovnik u tom smislu poduzima određene korake, uvodi subvencije i mjere, međutim, problem je puno širi od onoga što se danas nudi kao rješenje. Za to vrijeme, dubrovački podstanari poručuju – ne trebaju nam rješenja za pet godina, trebaju nam za pet dana! Stoga apeliraju na državu, vlasti i na jedinice lokalne samouprave da se uhvate još ozbiljnije u koštac s ovim pitanjem koje ima krucijalnu važnost. Također, apeliraju i na vlasnike stanova koji nisu dužni biti osobito sentimentalni prilikom povlačenja svojih poslovnih poteza. Ali bi bilo lijepo da jesu. Bilo bi lijepo kad bi se zapitali što čine Gradu i što ostavljaju vlastitoj djeci svaki put kad jednu dubrovačku obitelj odluče ostaviti 'na ulici'.


Vijesti 7

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

DOBRE VIJESTI IZ JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZNIKA

Prvi električni autobusi Libertasa od utorka na dubrovačkim ulicama Libertas Dubrovnik od utorka, 6. listopada, počinje s prometovanjem električnih autobusa, nakon provedenih edukacija zaposlenika i završetka postupaka javne nabave za registraciju i osiguranje vozila. Uoči njihova uključivanja u promet provedene su sve potrebne edukacije vozača, kao i osoblja zaduženog za tehničku podršku. Zaposlenici su osposobljeni za rad s električnim autobusima i njihovu svakodnevnu upotrebu. Završeni su i postupci javne nabave za registraciju i osiguranje, čime su zaokružene pripreme za početak prometovanja. Uvođenjem električnih autobusa Libertas nastavlja modernizaci-

ju javnog prijevoza u Dubrovniku. Riječ je o autobusima predstavljenima 7. rujna u sjedištu Libertasa u Komolcu. Nakon tadašnjeg predstavljanja uslijedio je završetak priprema za njihovo uključivanje u svakodnevni prijevoz putnika. Libertas je kroz projekt „Elektrifikacija javnog autobusnog prijevoza“ nabavio 12 potpuno električnih niskopodnih autobusa MAN Lion’s City 12E. Ukupna vrijednost projekta iznosi 10,49 milijuna eura, od čega je 8,394 milijuna eura, odnosno 80 posto, osigurano bespovratnim sredstvima Europske unije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

PET HOTELA. JEDAN TIM. PRONAĐI SVOJE MJESTO U HOTELIMA MAESTRAL Otvorenje hotela Adriatic - 2027

Voditelj recepcije (m/ž)

Recepcionar (m/ž)

Voditelj hrane i pića (m/ž)

Barmen (m/ž)

Voditelj kuhinje (m/ž)

Kuhar (m/ž)

Voditelj restorana (m/ž)

Sobarica (m/ž)

Viši konobar (m/ž)

Konobar (m/ž)

Viši kuhar (m/ž)

Domaćica (m/ž)

Viši kućni majstor (m/ž) PRIJAVI SE Zainteresiran si za neku od navedenih pozicija? Pošalji otvorenu molbu i životopis na: kadrovska@hotelimaestral.com PRIJAVE SU OTVORENE DO 15.10.2026.

Hoteli Maestral d.o.o Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik


8 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

NASTAVAK UREĐENJA PRETOVARNE ZONE Obnovljen radni prostor za djelatnike Sanitata koji opskrbljuju povijesnu jezgru Na adresi Uz Tabor 1a obnovljen je objekt u vlasništvu Grada Dubrovnika za potrebe društva Sanitat Dubrovnik. Uređenjem prostora zaposlenicima koji rade na poslovima utovara, pretovara i opskrbe povijesne jezgre osigurani su odgovarajući uvjeti za rad i boravak u sklopu pretovarne zone na

Dubrovnik Pass osvojio prvu nagradu European Cultural Tourism Network u kategoriji Digitalisation in Smart Tourism Grad Dubrovnik projektom Dubrovnik Pass osvojio je prvu nagradu European Cultural Tourism Network u kategoriji Digitalisation in Smart Tourism. Nagradu je na završnoj konferenciji na grčkom otoku Skiathosu u ime Grada Dubrovnika preuzela pročelnica Upravnog odjela za kulturu Julijana Antić Brautović. Riječ je o priznanju koje ističe inovativne i održive pristupe upravljanju kulturnim turizmom, a Dubrovnik Pass se u završnici natjecanja našao zahvaljujući modelu koji objedinjuje kulturnu baštinu, održivi turizam, javni prijevoz i pametno upravljanje posjetiteljima. Događaj organizira European Cultural Tourism Network (ECTN) u partnerst-

vu s organizacijama Europa Nostra, European Travel Commission (ETC) i NECSTouR. Pobjednici ovogodišnjih nagrada, za koje se natjecalo 72 projekta u 6 kategorija, proglašeni su na završnoj konferenciji koja će se održava od 23. do 26. rujna 2026. godine na grčkom otoku Skiathosu. Nagrade ECTN-a dodjeluju se već 13 godina, a ovo je prvi projekt za koji je Dubrovnik dobio nagradu ove organizacije. U finale natjecanja ušlo je 19 projekata iz cijele Europe te su svi predstavljeni na konferenciji, a Dubrovnik Pass prisutnima je predstavila pročelnica Antić Brautović. Na konferenciji je sudjelovao i Goran Cvjetinović, savjetnik specijalist za medije, kulturu i međunarodne odnose Grada Dubrovnika.

Pločama. Prizemna građevina konstruktivno je sanirana i u cijelosti adaptirana unutar postojećih gabarita. U obnovljenoj građevini uređeni su prostori za rad i boravak djelatnika Sanitata, uključujući garderobu, zajednički prostor, spremište i ured. Sanirani su krov i instalacije te ugrađeni sustavi grijanja, hlađenja, ventilacije i zaštite od požara. Naručitelj radova ugovorene vrijednosti 214.184,19 eura s PDV-om bio je Sanitat Dubrovnik, a izvođač tvrtka Kont. Podsjetimo, u prvoj fazi uređenja pretovarne zone na Pločama, završenoj 2022. godine, uređena je prihvatno-pretovarna površina uz istočni ulaz u povijesnu jezgru. Uklonjeni su otpad i dotadašnji paravani, obnovljeni je asfalt i prometna signalizacija te je prostor ozelenjen. Projektom daljnjeg uređenja predviđeno je cjelovitije rješenje prostora za utovar i pretovar robe te prateće sadržaje.


Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika Županija 9 9

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

30% POPUST ZA DOMAĆE

PONEDJELJAK | 05.10. menu dana Dalmatinska pašticada Juneći but polako pirjan u bogatom umaku od korjenastog povrća, suhih šljiva i crnog vina, poslužen s njokima

Rižot s kozicama Kremasti rižot s kozicama, pripremljen s bijelim vinom, sirom Grana Padano i svježim peršinom

UTORAK | 06.10. menu dana Spaghetti Carbonara Svježi špageti pripremljeni po tradicionalnoj rimskoj recepturi s guancialeom, žumanjcima, sirom Pecorino Romano i svježe mljevenim crnim paprom SRIJEDA | 07.10. menu dana Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama ČETVRTAK | 08.10. menu dana Hobotnica „al forno” S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom PETAK | 09.10. menu dana

SUBOTA | 10.10. menu dana Teleći rižot Krepki, kremasti rižot s telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima NEDJELJA | 11.10. menu dana Tagliatelle Bolognese Svježe tagliatelle s ragùom od mljevene junetine, rajčice, povrća i crnog vina GOOD FOOD FESTIVAL | SUSHI PONUDA | 05.10. – 18.10.2026. RAW & FRESH Brancin Tiradito – 17,90 € Tanko rezani filet svježeg brancina, citrus ponzu, čili ulje, ekstra djevičansko maslinovo ulje, sezam i vlasac SIGNATURE ROLLS Hamachi Roll – 21,90 € Hamachi (žutorepa seriola), avokado, krastavac, sezam,

citrus ponzu i mladi luk 8 kom Unagi Roll – 18,50 € Grilana jegulja, avokado, sezam i unagi umak 8 kom Crab Roll – 20,90 € Tempura gambori, avokado, kremasta snježna rakovica, vlasac i krem sir 8 kom Chicken Roll – 16,90 € Hrskava piletina, krem sir, avokado, spicy majoneza i hrskavi mladi luk 8 kom Teriyaki Wagyu Roll – 20,50 € Lagano zapečena junetina, avokado, krastavac i teriyaki umak 8 kom CRISPY BITES Shrimp Spring Cigars – 13,90 € Gambori i krem sir u hrskavom tijestu 4 kom Salmon Croquettes – 12,90 € Kroketi od lososa i krem sira sa spicy majonezom

GOOD FOOD FESTIVAL | DORUČAK DANA U ponudi tijekom cijelog tjedna Turska poširana jaja kremasti jogurt s češnjakom, Aleppo chili maslac, hrskavi orasi i sezam, tostirani somun

Kajgana s mortadelom tostirana focaccia, stracciatella, pistacije i rukola

DORUČAK DANA 15 € / JELO DANA 17 €


10 Županija

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

ŽUPA DUBROVAČKA

PROCJENJIVAT ĆE SE ŠTETA

Župan donio odluke o proglašenju prirodnih nepogoda za Opuzen i Orebić zbog suše i požara

Marko Miloslavić posjetio Nika Kapetanića – čuvara vrijednih zapisa o povijesti Župe dubrovačke Načelnik Općine Župa dubrovačka Mar- trajno zabilježeni ljudi, mjesta i detalji koji ko Miloslavić posjetio je gospara Nika Ka- bi bez takvog rada s vremenom mogli biti petanića, dugogodišnjeg istraživača, auto- zaboravljeni“, istaknuo je načelnik Marko ra i neumornog čuvara povijesne baštine Miloslavić. dubrovačkog kraja, čiji je rad ostavio vri- Miloslavić je posebno istaknuo koliko jedan trag i u proučavanju i dokumentiran- stare razglednice mogu promijeniti pogled ju prošlosti Župe dubrovačke. na prostor kojim svakodnevno prolazimo. Povod posjetu bila je želja Općine da „Meni osobno ova je knjiga pružila uvid u iskaže zahvalnost i potporu Kapetanićevu dijelove župske povijesti za koje do sada dugogodišnjem radu na prikupljanju, is- nisam znao. Posebno su me zainteresitraživanju i objavljivanju povijesnih činjen- rali prizori i detalji iz neposredne blizine ica, zapisa, fotografija, razglednica i drugih kuće u kojoj danas živim, poput velikog svjedočanstava koja čuvaju sjećanje na vodopada iznad Mlina. Upravo takvi detalji ljude, mjesta i događaje iz prošlosti Župe pokazuju koliko se naš prostor mijenjao i dubrovačke. koliko je važno sačuvati trag o onome što Jedno od njegovih posebno vrijednih dje- je nekada postojalo“, kazao je Miloslavić. la je knjiga „Stare župske razglednice od Općina Župa dubrovačka i ubuduće će, 1898. do 1944.“, čije je prvo izdanje pod u okviru svojih mogućnosti, podupirati nazivom „Župa dubrovačka na starim raz- projekte kojima se istražuje, dokumentiglednicama od 1898. do 1944.“ predstavlje- ra i čuva lokalna povijest i baština. U tom no još 2008. godine u zgradi Općine u Sre- je smislu ovom prigodom nabavljena i brenom. Drugo, znatno dopunjeno izdanje određena količina primjeraka knjige „Stare donijelo je pedesetak novih razglednica i župske razglednice od 1898. do 1944.“. dodatno obogatilo vizualni zapis o Župi s „Ovo nije samo knjiga koju je lijepo imati na kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća. polici. Ona na vrlo neposredan način priča Kroz stare razglednice pred čitateljem se priču o Župi i zato je smatramo odličnim otvara Župa kakvu danas više nije moguće poklonom za prijatelje Općine, naše goste vidjeti – od nekadašnjeg težačkog načina i ljude kojima želimo predstaviti prostor života i izgleda pojedinih naselja, preko iz kojeg dolazimo. Kupnjom primjeraka početaka industrijalizacije u Kuparima i istodobno želimo dati konkretnu potporu Mlinima, do prvih koraka razvoja turizma. ovakvim izdanjima i potaknuti njihov nas„Općina Župa dubrovačka svakodnev- tavak“, zaključio je načelnik Miloslavić. no radi na stvaranju uvjeta za svoju Susret je bio i prilika za razgovor o drubudućnost, ali pritom ne smijemo zab- gim temama iz bogate prošlosti Župe oraviti koliko je važno sačuvati vlastitu dubrovačke te o važnosti sustavnog priprošlost. Upravo zato rad gospara Nika kupljanja i očuvanja građe koja budućim Kapetanića smatramo iznimno vrijednim. generacijama može pomoći da bolje raNjegovim istraživanjima i knjigama ostaju zumiju prostor u kojem žive.

Župan Blaž Pezo donio je odluku o proglašenju prirodne nepogode za područje Grada Opuzena te Općine Orebić. Kako stoji u odluci za Grad Opuzen, prirodna nepogoda proglašena je zbog suše koja je pogodila ovo područje od početka lipnja do sredine rujna te na navedenom području nanijela veliku materijalnu štetu poljoprivredim nasadima. Što se tiče Općine Orebić, odluka je donesena zbog požara koji je na području ove jedinice lokalne samouprave nanio velike štete poljoprivredi i građevinama od 14. do 16. kolovoza. Sukladno članku 25. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, obvezuje se Gradsko povjerenstvo Opuzena te Općinsko povjerenstvo Orebića za procjenu šteta od prirodnih nepogoda unijeti sve zaprimljene prve procjene štete u Registar šteta u Zakonom propisanom roku.


Županija 11

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

OPĆINA KONAVLE

Oni su ovogodišnji laureati Općine Konavle

U Cavtatu je prošlog tjedna održana 6. sjednica Općinskog vijeća Općine Konavle. Na dnevnom redu bilo je usvajanje ukupno 13 točaka dnevnog reda među kojima i Izvješće o radu Općinskog načelnika za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2026. godine, Prijedlog Građanske inicijative Konavle-Cavtat za stavljanje izvan snage Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada objavljene u Službenom glasniku Općine Konavle br. 2/2026., Prijedlog Odluke o dodjeli javnih priznanja u povodu Dana Općine Konavle 21. listopada 2026. godine, kao i donošenje nekoliko različitih Pravilnika. Izvješće o radu uvodno je predstavio načelnik Božo Lasić, a prijedlog Građanske inicijative Konavle- Cavtat je odbijen. Na sjednici je usvojen i prvi rebalans

proračuna koji je povećan s 49,8 na 54,3 milijuna eura. LAUREATI JAVNIH PRIZNANJA OPĆINE KONAVLE 2026. Na sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle održanoj u srijedu u Cavtatu potvrđeni su laureati ovogodišnjih javnih priznanja Općine Konavle. Vijećnici su odlučili kako će biti dodijeljene četiri nagrade Općine Konavle i to: Franu Herendiji – za sveukupan doprinos razvoju i promociji turizma na području Općine Konavle; Ani Ćapin – za sveukupan doprinos odgoju i obrazovanju djece i očuvanju kulturne baštine Konavala; Epidaurus Cavtat Festivalu – za trajan doprinos kulturnom životu, promociji i prepoznatljivosti Cavtata i cijele Općine Konavle;

Festivalu Glazba&Riječ – za trajan doprinos kulturnom životu, promociji i prepoznatljivosti Konavala; Dječjoj klapi „Škatulica“ – za očuvanje tradicijskog višeglasnog pjevanja. Na svečanoj sjednici koja će biti održana 21. listopada 2026. godine povodom 33. obljetnice osnutka i 34. obljetnice oslobođenja Općine Konavle bit će dodijeljeno i više Zahvalnica Općine i to kako slijedi: Zakladi pomorsko-trgovačke akademije „Ivo Račić“ Dubrovnik – za dobročinstvo stavljanja svoje imovine u funkciju javnog interesa; Posadama 855. protupožarne eskadrile MORH-a – za izniman doprinos u zaštiti života i imovine; Ivanu Lončaru, Tomi Drobcu, Vlahu Rajčeviću i Luku Veziliću – za iznimne sportske rezultate.


12 Intervju

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Vicenco Blagaić, vizionar projekta Hrvatski san

'Tri sestrice neće biti zatvoreni resort, svi građani moći će slobodno doći i koristiti usluge' Vicenco Blagaić govori o projektu Tri sestrice, zašto ga nije želio prodati i što ga motivira svih ovih godina. Prema njegovim zamislima, ništa slično nikad nije izgrađeno ne samo u Hrvatskoj, nego i u okolnim zemljama Vicenco Blagaić već 20 godina živi Hrvatski san, turistički projekt na lokaciji Tri sestrice. Mnogi su ga odavno prekrižili, nisu mu vjerovali da će u Primorju ikad išta biti, ali on napreduje. Nedavno su asfaltirane ceste na Sestricama, svjetski poznati arhitekti upravo crtaju hotele i popratne sadržaje uključujući marinu te bi se nakon toga trebala ishoditi građevinska dozvola za prve smještajne objekte. O svim zanimljivostima s Blagaićem smo porazgovarali u podcastu kojeg možete pogledati na kanalu Dubrovačkog dnevnika na YouTubeu, a ovaj tekst samo je manji dio. Dugo ste tražili pogodno mjesto za investiciju. Osim Tri sestrice u užem izboru su bile još neke lokacije. O kojim područjima se radi i zašto su u izboru pobijedile Sestrice? Prvo smo bacili oko na otok Čiovo, ali reakcije javnosti bile su negativne jer je lokacija bila (pre)blizu Trogira koji je pod zaštitom UNESCO-a. Tada smo možda u prezentaciji budućeg projekta i malo pretjerali, jer je bilo previše nacrtanih nebodera. Druga lokacija se nalazila između Pirovca i Drage na granici Šibenske i Zadarske županije. U blizini je Vransko jezero, i kada smo dublje počeli istraživati, vidjeli smo moguće poteškoće što se tiče zaštite ptica koje tamo imaju stanište. Također, odbilo nas je i što u tadašnjem prostornom planu za to područje nije bilo ništa ucrtano. Sestrice su nas privukle upravo zato što je tu još od šezdesetih godina prošlog stoljeća bila planirana turistička zona, kao i aerodrom na Rudinama, te golf teren. Sve se to ucrtalo puno prije mog dolaska. Svojedobno su me mediji razapinjali da kupujem zemljište zbog Pelješkog mosta i da će zato cijena preko noći narasti, a ova zona je planirana još prije šezdeset i kusur godina kada nitko o mostu nije govorio. Zašto za vrijeme Jugoslavije ništa nije izgrađeno? Možda je bolje pitanje zašto tamo za vrijeme Jugoslavije nisu izgrađene ni dvije, tri ilegalne kuć(ic)e? Odgovor je da je na Sestricama bilo vojno-desant-

„Na Sestricama bilo vojno-desantno vježbalište JNA, zato se nikad ništa nije napravilo čak ni dvije, tri ilegalne U biti su vlasnici imali sreće što ste vi došli, jer kuće. Ima i dan dada je Jugoslavija odlučila graditi samo bi im nacionalizirala zemljište, a zauzvrat platila ki- nas bunkera, našli kiriki. smo brojne metke. Jedno vrijeme je u prostornom planu stalo i da je područje potencijalna zona za bazu NATO-a. Bila JNA je u biti 'sačuje jedna od pet takvih zona u istraživanju. Nama vala' da se na čitaje ta priča čak pomogla, jer su lokalni ljudi izrazili vom tom području podršku za turistički projekt, a ne vojnu zonu. ništa bespravno Vlasnika zemljišta na Sestricama je bilo brutalno puno. Oko 1200 ljudi. Da ste znali što vas ne napravi. Drugi čeka bi li se odvažili? razlog zbog kojeg Da ste me pitali prije godinu dana zamislio bih se. Ali danas kada je krenula gradnja cesta i druge in- se ništa nije grafrastrukture, rekao bih da bih sve ponovio. Ali da je dilo je ogroman čitav proces bio lagan, mene sigurno ne bi dopalo da kupujem, nego bi to napravio netko drugi. Neki broj vlasnika. Prva veliki igrač, ali nikome se nije dalo ići u to klupko parcela koju smo imovinsko-pravnih zavrzlama (smijeh). Naravno, da nisam bio mlad, naivan i pun poleta, ne bih htjeli kupiti bila je ni ja. Pomoglo mi je što nikad nisam radio biznis planove, jer da jesam, ne bih krenuo ni u ovo, ni u vlasništvu 103 u neke druge moje projekte, jer na početku nisu obitelji od kojih izgledali nimalo realno. Inače, hrvatski zakon je takav da sam mogao riješiti 1199 papira, svejedno je bilo 80 posto ne bih mogao dalje, dok vlasništvo nije jedan kroz mrtvih“ no vježbalište JNA. Ima i dan danas bunkera, našli smo brojne metke. JNA je u biti ‘sačuvala’ da se na čitavom tom području ništa bespravno ne napravi. Drugi razlog zbog kojeg se ništa nije gradilo je ogroman broj vlasnika. Prva parcela koju smo htjeli kupiti bila je u vlasništvu 103 obitelji od kojih je bilo 80 posto mrtvih. Eto, iz toga vam je jasno o kakvoj se vlasničkoj komplikaciji radi.

jedan. Zato je cijeli projekt otkupljivanja zemljišta trajao čak 17 godina. Dobro, mogli ste i odustati, prodati nekome projekt, nudili su vam ozbiljnu lovu. Zašto niste, koji je to motiv što vas tjera napraviti projekt do kraja?

Piše: Maro Marušić Foto: Nino Strmotić/ PIXSELL, Miroslav Lelas/PIXSELL, Ivo Čagalj/ PIXSELL


Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Najveći motiv je realizacija dječačkih snova. Novac je puno manji motiv. Želim da na kraju cijela priča bude vrhunska, onako kako sam je zamišljao u mojim dvadesetim godinama. Što kažete za projekte u Crnoj Gori poput Porto Montenegro, Portonovi i Luštica? Usporedite nam ih sa Sestricama. Luštica je za mene jako loš projekt. To nije niti 4 zvjezdice. Degradirali su luksuz, pa su na kraju išli s puno nižim cijenama. Takav im je bio biznis model. Od svih tih projekata mogu skinut kapu za Porto Montenegro, jer je bio prvi, te hotel One&Only u Portonovom, koji je po meni najbolji hotel na Jadranu. Ali generalno cijela ta priča je neusporediva sa Sestricama, jer Crna Gora uopće nema infrastrukturu kao mi, njihova obala i more, posebno Bokokotorski zaljev, nisu usporedivi s našim. No, svaka čast što su prvi doveli jake brendove kao i velike potrošače s jahti.

'Želja mi je na Sestrice dovesti Formulu 1'

Asfaltirali ste ceste na Sestricama i to prilično široke. Plan je u budućnosti pokušati dovesti Formulu 1? Želja postoji, a hoće li se ostvariti, vidjet ćemo (smijeh). Napravili smo te ceste koje bi sutra mogle biti kao gradska staza za Formulu poput Monte Carla i sličnih. Imaju četiri trake, a duž njih bit će posađena skupa mediteranska stabla od 10-12 metara. Pored asfaltirane ceste idu biciklističke

Intervju 13

staze i LED rasvjeta, ima i 13 rotora od kojih je jedan centralni s fontanom. Dobro, ceste su gotove, a čije su sad one? Tko je vlasnik? Općina Dubrovačko primorje ili? Po UPU-u imamo jedan dio javnih cesta, a jedan privatnih. Osamdeset posto ovih koje sad gradimo će biti vlasništvo općine kada dobijemo uporabnu dozvolu. Po ugovoru koji imamo sklopljen s općinom, predajemo ceste njima u vlasništvo i onda taj iznos vrijednosti prebijamo s komunalnim doprinosom. Kad govorimo o javnom i privatnom što su uopće Sestrice? Novi grad? Svojevremeno su mediji pisali da će biti zatvoreni resort. Ali što s javnim poslovima poput policije, vatrogasaca, zdravstva…? Sestrice su turistička zona kako uostalom i piše u planu. Ja bih volio da jedan dan bude i sve ovo javno što ste nabrojali, kao i brojni neprofitni sadržaji poput sportsko-rekreacijskih. Bilo bi dobro, recimo, i da sutra budu crkva i groblje, ali mi ih ne možemo napraviti mimo prostornih planova. Nego da se osvrnem na zatvoreni resort. To su bile razne medijske gluposti. Naravno da neće biti zatvoreni resort. Bilo tko može doći, sjesti na kafu, pojesti nešto, prošetat se... Ili voziti biciklu po stazama. Ali naravno da ćemo paziti kako se posjetitelji ponašaju zbog sigurnosti gostiju.

„Luštica je za mene jako loš projekt. To nije niti 4 zvjezdice. Degradirali su luksuz, pa su na kraju išli s puno nižim cijenama. Takav im je bio biznis model. Od svih tih projekata mogu skinut kapu za Porto Montenegro, jer je bio prvi, te hotel One&Only u Portonovom, koji je po meni najbolji hotel na Jadranu. Ali generalno cijela ta priča je neusporediva sa Sestricama“


14 Intervju

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

„Po planu imamo 9 Hoće li se graditi aerodrom na Rudinama? To je prvotno trebao biti dubrovački aerodrom, hotela, osam će ih ucrtan još u doba Jugoslavije, navodno je lokacija bolja od Čilipa, jer je manje bure. Aerodrom na Rubiti sigurno brendinama je neprofitabilan, ja bih bio najsretniji da diranih, jer smaga netko drugi napravi. Ipak ako ga u budućnosti ja, moj neki partner ili netko treći bude financirao, tram da je brend smatram da će operativni trošak koji taj aerodrom dodatna vrijednost. napravi, s druge strane dati veliki plus luksuznosti projekta, jer će onda Sestrice biti izuzetno lako Pregovaramo s dostupne. Sadašnji plan je da taj aerodrom bude Nammosom koji za privatnu avijaciju i to onda nije tako skupo, ne treba veliki terminal, ni duga pista. Inače, načelnik je inače poznat općine želi da bude komercijalni aerodrom, jer je u po beach kluboprostornom planu predviđen kao internacionalni. vima, ali i takoVratimo se na bližu budućnost. Koja je sljedeća zvanim Nammos faza? Arhitekti svjetskog renomea crtaju prve smještajne Villageom u sklopu objekte i ne bismo trebali imati nikakve probleme u dobivanju građevinskih dozvola. Nadam se da bi kojega su dućani sljedeće godine mogla početi gradnja. Financijski s najluksuznijim smo osigurani, prodavali smo dio parcela kako bisbrendovima poput mo osigurali sredstva. Chanela, Diora, Gu- Koliko je sveukupno prodano parcela kako bi se ccija i sličnih. Takvi projekt financirao? U kojem postotku? Oko 15 posto. U zadnje vrijeme smo prodavali parbutici ne postoje cele za buduće vlasnike turističkih vila. Nismo nigdje u Hrvatskoj“ prodali nijednu veću i značajniju. Pazili smo da te

Razmišljao sam o strateškom partneru, ali ih se bojim, jer bi netko od njih sigurno želio doći s malim novcima do pozicije velikog odlučivanja. Gubilo bi se puno energije na pregovore treba li primjerice veliko stablo ili ne. Tako da se okrećem manjim poslovnim partnerima koji bi mogli imati udjele u tvrtkama kćerima i baviti se svojim biznisima s, glupo zvuči, monopol pozicijom. Jedna kompanija primjerice proizvodi struju i svima je prodaje, druga se bavi taksijima, treća rent a car, VIP transferi, netko se bavi praonicom, netko trgovinom, i tako dalje, i tako dalje. Evo pozivam sve ovim putem da mi se jave, spreman sam prodati udjele u tim firmama.

veće nikome ne prodamo da sutra ne dođe neki možebitni konkurent koji bi spustio kriterije koje želimo. Sada smo u komfort zoni da nema kredita, ni duga, a imamo imovinu s velikim potencijalom. Tako da vodimo razgovore s bankama o daljnjim financiranjima.

'Nadam se da bi sljedeće godine mogla početi gradnja prvih objekata'

Spominjali ste izlazak na burzu, ali ne biste voljeli da netko veliki dođe do dionica. Je li to kontradiktorno?

Koji hotelski lanci bi mogli doći? Oni ne bi ulagali svoj novac, nego svoj brend, svoju priču, menadžment. Po planu imamo devet hotela, osam će ih biti sigurno brendiranih, jer smatram da je brend dodatna vrijednost. Pregovaramo s Nammosom koji je inače poznat po beach klubovima, ali i takozvanim Nammos Villageom u sklopu kojega su dućani s najluksuznijim brendovima poput Chanela, Diora, Guccija i sličnih. Takvi butici ne postoje nigdje u Hrvatskoj. Ne smijem još govoriti o drugim brendovima. Radit će se i smještaj za zaposlenike. Koliki će biti i koliko će po vašim izračunima biti strane radne snage, a koliko domaćih? Gradit će se u fazama kako bude potreba. Smatram da će Sestrice privući kvalitetne Hrvate koji su otišli raditi u inozemstvo. Znači, jednim dijelom ciljamo na hrvatsku dijasporu. Zašto smatram da bi se vratili, a dosad nisu? Jer bismo imali dobre radne uvjete i primanja. Riječ je o vrhunskim brendovima i radilo bi se s bogatim gostima i samim tim bogatom mančom. Svi takvi objekti nemaju problema s radnom snagom, nego oni koji imaju prosječan proizvod. Nudili bismo im dobar smještaj, vrtić i školu za njihovu djecu i siguran sam da će se mnogi željeti vratiti. A što zimi kad je kiša i jugo? Hoće li Sestrice biti grad duhova? Trudit ću se da zimi sezona ne zamre izmišljajući razne događaje. Poznato je da su šoping centri puni kad je loše vrijeme. Niti jedan hotel u Hrvatskoj nije predvidio što s gostom kad je loše vrijeme. Ja u glavi imam ideju natkriti jedan prostor gdje je marina. Borba je s hrvatskim zakonima smije li se nešto tako natkriti odnosno postaviti pomični krov. Ja itekako vodim računa o svim ovim stvarima. Baš sam jednom arhitektu nedavno rekao da nije vodio računa o smjeru dominantnog vjetra. On je nacrtao hotel koji je otvoren na jugoistok tako da kao pirija upija svu silinu vjetra. Želim imati u svakom hotelu i svakoj vili jedan prostor da je odličan kad je jugo, jedan kad je bura, da dio ljeti ima hlad, a dio zimi sunce. O svemu tome razmišljam. Važno je i gdje točno napraviti bazene, saunu, wellness, tako da smatram da se može imati i dobar proizvod kada je kiša i jugo. Ipak prije svega gost mora tijekom zimskih mjeseci imati načina za doći ovdje, a to je jedino letovima.


Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK


16 Obljetnica napada na Dubrovnik

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

SRAMOTNA RATNA PROPAGANDA

'Ustaše su silovali djevojčicu u Konavlima, a na Grad nije pala ni čestica prašine': Kako su crnogorski mediji lagali o napadu na Dubrovnik Osobito je zabrinjavajuće to što se laž i propaganda pojavljuju kao nasljeđe i u budućnosti, onda kad rat jednom završi. I danas, 35 godina nakon napada na Dubrovnik, svjedočimo manipulacijama i lažima da se to nikada nije dogodilo, da su Dubrovčani palili gume i da su oni koji su ga granatirali i ubijali njegove građane samo štitili ugroženi nehrvatski narod na tom području Grčki pjesnik Eshil je još prije 2500 godina izjavio da u ratu prvo strada istina. Ova se izjava iznova potvrdi sa svakim novim oružanim sukobom, a potvrdila se i tijekom rata na području bivše Jugoslavije, pa i uoči, ali i tijekom samog napada na tadašnju općinu Dubrovnik. Osobito je zabrinjavajuće to što se laž i propaganda pojavljuju kao nasljeđe i u budućnosti, onda kad rat jednom završi. I danas, 35 godina nakon napada na Dubrovnik, svjedočimo manipulacijama i lažima da se to nikada nije dogodilo, da su Dubrovčani palili gume i da su oni koji su ga granatirali i ubijali njegove građane samo štitili ugroženi nehrvatski narod na tom području. U stvaranju laži i manipulacija veliku ulogu u takvim izvanrednim okolnostima imaju mediji koji ih plasiraju u cilju poticanja napada i zločina. Cijena je uvijek previsoka. To su ubijeni ljudi i uništeni životi. MEDIJSKA PROPAGANDA DOVELA I DO ZVJERSKOG UBOJSTVA TRUDNICE Jedan od najmučnijih zabilježenih zločina koji se dogodio tijekom Domovinskog rata, bio je slučaj hrvatskog branitelja, specijalca, pripadnika Tigrova Davora Markobašića koji je platio najveću moguću cijenu zbog laži koje je o njemu plasirao njegov susjed novinar. Naime, prosrpski režimski mediji objavljivali su napise kako je riječ o osobi koja od prstića ubijene srpske djece izrađuje narukvice. Ova se laž povlačila i tijekom diskursa u samoj sk-

upštini Crne Gore gdje su upozoravali kako Piše: IVONA BUTJER Markobašić nije jedini i kako u Hrvatskoj ima MRATINOVIĆ puno ljudi koji rade isto, što je za njih zapra- Foto: MILO KOVAČ, MUvo bilo opravdanje i za napad na Dubrovnik. U ZEJ DOMOVINSKOG RAplasiranju ovih laži veliku je ulogu odigrala i TA DUBROVNIK, ĐORĐE podgorička 'Pobjeda' koja je lažnim vijestima, OBRADOVIĆ (PRIVATNA manipulacijama i huškačkom propagandom ARHIVA) izazivala napad na Dubrovnik. Priča o Markobašiću ne samo da nije bila istina, nego je hajka na nedužnu osobu rezultirala mučnim ubojstvom njegove trudne supruge Ružice na Ovčari, što mnogi nazivaju jednim od najmonstruoznijih zločina koji su se dogodili tijekom ratnih događanja. Naime, pripadnici Teritorijalne obrane Vukovara, koja je djelovala u okviru strukture JNA, uz srpske dobrovoljačke paravojne jedinice, odveli su Ružicu iz vukovarske bolnice, višestruko je silovali, nakon čega su na Ovčari ubili nju, kao i dijete u njenoj utrobi na monstruozan način. Tako je Ružica platila za izmišljene zločine koje njen suprug nikada nije počinio, nedugo nakon toga su za te izmišljene zločine platili i stanovnici Dubrovnika, ali i ostalih hrvatskih područja. Za nešto što se nikada nije dogodilo i za laž koja je poslužila samo kao poluga za zvjersko ubijanje, mučenje i zlostavljanje. A sve je krenulo od medijske hajke. Mada iznimno mučan, ovaj primjer je vjeran pokazatelj do kakvih razmjera mogu dovesti laži u medijskom prostoru i koliko je važna uloga medija u profesionalnom izvješćivanju o rat-


Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

„Branitelji su nazvani krvoločnim krvnicima, fašistima i ustašama. MUP-ovac je bio sinonim za krvoločnog ustašu, za njih su to u tom trenutku istoznačnice. Stvara se dojam da je Jugoslavija ugrožena ne samo politički, nego da je ugrožen život svih onih koji su nekada bili na meti ustaškog režima. 'Pobjeda' tako piše kako treba suzbiti to 'ustaštvo' i kako se zapadnjaci zgražaju nad novom vlašću u Hrvatskoj te tako pokušavaju delegitimizirati demokratski izabranu vlast i opravdati nužnost njenog rušenja, odnosno napada na Dubrovnik“, izjavila je Katarina Komaić.

nim događanjima. USTAŠE, KOLJAČI, KURDI I TUĐMANOVI PLAĆENICI Ratna propaganda u Crnoj Gori tijekom napada na Dubrovnik bila je izražena u okviru politizacije sjećanja na Drugi svjetski rat, a hrvatske branitelje izjednačavalo se s ustašama, hrvatsku obranu s agresijom, a novonastalu hrvatsku državu s nekadašnjom NDH. Tadašnji crnogorski mediji, a to su Radio-televizija Crne Gore i list ‘Pobjeda’, manipulirali su kulturom sjećanja na Drugi svjetski rat. Isto se događalo i u političkim govorima u crnogorskoj skupštini. Naime, skupština se sastajala kako bi odlučila o potpori JNA za napad na Dubrovnik, o slanju dobrovoljaca, o djelovanju teritorijalne obrane Crne Gore. A funkcija teritorijalnih obrana bila je braniti tadašnje socijalističke republike u kojima su formirane od vanjske agresije, bez da izlaze izvan granica određene države. Dakle, njihova je uloga bila obrana tih republika, a ne napad na druge republike. Napad na drugu republiku nije bio u skladu s niti jednim tadašnjim jugoslavenskim zakonom, a on se dogodio.

Obljetnica napada na Dubrovnik 17

No, kako bi se postiglo da crnogorska teritorijalna obrana napadne dubrovačko područje, što je bio jedan od ciljeva tamošnjih vlasti, koje su propagirali i mediji, u političkim diskursima i medijskom sadržaju uporno su se upotrebljavali termini iz Drugog svjetskog rata. LAGALI SU JAVNOST DA DUBROVNIK PLANIRA NAPASTI KOTOR Bili su izrazi poput ustaše, koljači, Tuđmanovi plaćenici. Novinari ‘Pobjede’ su u posebnom izdanju ‘Rat za mir’ pisali da se na dubrovačkom području nalazi 30 tisuća Tuđmanovih plaćenika, ustaša, Kurda, Rumunja koji planiraju napasti Kotor i da je Crna Gora ugrožena. Paralelno s time, jednak se diskurs koristio i u crnogorskoj skupštini“. Cilj je očito bio kako uvjeriti kompletnu srpsku i crnogorsku javnost kako se zapravo ‘’ponavlja 1941. godina, kako je u Hrvatsku na vlast došla ustaška vlast i kako će ih napasti ‘Tuđmanovi bojovnici’ koji su zapravo ustaše’’. Branitelji su nazvani krvoločnim krvnicima, fašistima i ustašama. MUP-ovac je bio sinonim za krvoločnog ustašu, za njih su to u


18 Obljetnica napada na Dubrovnik

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

tom trenutku istoznačnice. Stvara se dojam Dubrovnik u specijalnom izdanju crnogorske da je Jugoslavija ugrožena ne samo politič- Pobjede 'Rat za mir', od ljeta 1991. do veljače ki, nego da je ugrožen život svih onih koji su 1992. godine, koju je obilježio antiratni prosvnekada bili na meti ustaškog režima. ‘Pobje- jed na Cetinju. Zaključak je kako je 'Pobjeda’ tako piše kako treba suzbiti to ‘ustaštvo’ da' odigrala značajnu ulogu u militarizaciji i kako se zapadnjaci zgražaju nad novom crnogorske javnosti, a kako su novinari ispalvlašću u Hrvatskoj te tako pokušavaju dele- jivali riječi koje su imale jednaku težinu kao gitimizirati demokratski izabranu vlast i opra- granate koje su padale po dubrovačkom povdati nužnost njenog rušenja, odnosno napa- dručju jer su ratnohuškačkim tekstovima i da na Dubrovnik. lažima poticali javnost na napad na Hrvatsku. Jedna analiza medijskih napisa u ‘Pobjedi’ I Marlais je primijetio konstantno korištenje pokazala je kako se riječ ‘ustaša’, uključujući terminologije iz Drugog svjetskog rata, pa su i izvedenice, koristila 185 puta, a riječ ‘fašist’ pojmovi poput hrvatski ili neprijateljski, zami625 puta, i to samo u listopadskom izdanju jenjeni pojmovima ustaški, fašistički, nacisovog lista. Radio-televizija Crne Gore i ‘Pob- tički. jeda’ tamošnjem su stanovništvu bila jedna „Prilično je zanimljivo što se taj narativ vrlo sredstva informiranja, a svaki dan su tijekom često koristio još u ljeto 1991. godine, kad izvještavanja koristili govor mržnje. Slično je je malo tko vjerovao da bi Dubrovnik uopće bilo i s političkim govorima u Skupštini, gdje mogao biti napadnut. Svetozar Marović je je zapravo cilj bio pridobiti što više dobrovol- tada pisao kolumnu u kojoj je odnos Hrvata jaca za napad na Dubrovnik. Čak se sugeriralo prema Srbima uspoređivao s odnosom Nida se ne prijavljuju u JNA nego u paravojne je- jemaca prema Židovima. I to je zapravo cijelo dinice, kako bi se stvarali četnički odredi, sve vrijeme bila ta misao vodilja prilikom izvještato uz stvaranje panike o tome kako je voda vanja o ratnim i predratnim događanjima – došla do grla i kako Hrvati prijete opstanku Hrvate se uspoređivalo s nacistima“, govori njihovih država. Marlais. Pritom spominje lažne vijesti u kojima se IZMIŠLJENA PRIČA O 30 TISUĆA hrvatskoj strani pripisivalo ono što je radila KRVOLOČNIH KOLJAČA Crna Gora. Kako kaže Marlais, u napisima su Uz iskrivljavanje terminologije, mediji su se plasirali laži o tome da Hrvatska planira naslužili i širenjem lažnih vijesti. Nekoliko dana pasti Crnu Goru. Također, navodi da je 'Pobprije napada na Dubrovnik JNA je granatirala jeda' još u srpnju 1991. godine objavila pismo Sutorinu, a ‘Pobjeda’ je pisala kako je to učinila čovjeka čiji je prijatelj razočaran jer je sin Hrvatska. Također, već spomenuti slučaj Mar- odbio mobilizaciju. kobašić poslužio je za širenje laži kako Hrvati „U pismu piše da je svratio kod svog kuma koji u Hrvatskoj ubijaju srpsku djecu, a ta je laž se nije odazvao na poziv te kako njegov kum poslužila i prilikom napada na Dubrovnik. zbog toga danima ne pije i ne jede, kako mu je Agresorska vojska je ušla u Konavle, pa kada to teže nego rat i kako su sina njegovog kuma ih nije dočekalo i napalo 30 tisuća ustaša, kol- potkupili oni koji ne vole svoj dom i kraj, kako jača i krvoloka, jer je to jednostavno bila laž su to izdajnici“, kaže nam Marlais. i propaganda, onda su putem ‘Pobjede’ pla- Također, navodi da je u istom razdoblju u 'Posirali laži da su pohvatali ustaše. Također su bjedi' objavljena karikatura Stipe Mesića u objavili da su uhitili i Markobašića te da su ga frizerskom salonu koji pokazuje na sliku Hitstrijeljali. Međutim, ništa od toga nije bila isti- lera i govori da želi takvu frizuru. na, a Markobašić je tada bio živ i preminuo je 2020. godine. LAGANJE O SILOVANIM DJEVOJČICAMA I Ovo istraživanje je vrijedan doprinos i SPRAVAMA ZA MUČENJE sadašnjosti, 35 godina nakon ratnih zbivanja, Uoči i tijekom samog napada na Dubrovnik kada političke elite mlađim generacijama ne koji se dogodio 1. listopada, 'Pobjeda', ali i pružaju istinit pogled na događaje nego ma- ostali prosrpski mediji, kreću s linčem na nipulacije koje im odgovaraju. tadašnji hrvatski politički vrh, ali i na 'obične' ljude. Šire se izmišljene priče, pa je tako 'Pobjeda' objavila lažnu vijest s naslovom 'Ustaše OBJAVLJENE RIJEČI JEDNAKO TEŠKE silovale djevojčicu', u kojoj navode da su hrKAO GRANATE KOJE SU PADALE vatske snage navodno seksualno zlostavlDo sličnih zaključaka došao je i povjesničar jale dijete od 10 godina. Istog dana 'Pobjeda' Niko Marlais koji je u svom diplomskom radu donosi lažnu vijest o tome da su u pripadnici također analizirao izvještavanje o napadu na JNA i srpskih paravojnih formacija na uzvisini


Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

„Dana 7. prosinca 1991. godine novinar Milenko Vico objavio kako su se u Dubrovniku međusobno sukobile hrvatske oružane snage i MUP-ovci, a onda su napali JNA koja je bila primorana uzvratiti vatru. Također, istog dana tadašnji pukovnik Milan Gvero, a kasnije i osuđeni ratni zločinac, za Tanjug kategorički negira da je JNA bombardirala Dubrovnik. Izjavio je tada da 'na taj grad od strane JNA nije pala ni čestica prašine'. Sve je nazvao perfidnim dezinformacijama u cilju blaćenja JNA. Dodao je kako su hrvatske snage napale JNA koja je bila primorana uzvratiti te kako Hrvati stalno provociraju napad koji se neće dogoditi. Zapravo hoće reći da smo mi njih napali!“ govori Niko Marlais.

Obljetnica napada na Dubrovnik 19

Božo Vodopija i Đorđe Obradović u razrušenom uredništvu Dubrovačkog vjesnika 29. 6. 1992.

iznad Slanoga pronašli najmodernije sprave „Tako je 7. prosinca Milenko Vico objavio kako za mučenje, davljenje i vađenje očiju i zuba. su se u Dubrovniku međusobno sukobile hrMarlais navodi kako su prosrpski mediji ti- vatske oružane snage i MUP-ovci, a onda su jekom rata koristili sličnu terminologiju ka- napali JNA koja je bila primorana uzvratiti vakvu danas ruski mediji koriste za Ukrajince; tru. Također, istog dana tadašnji pukovnik Mipripadnike suprotstavljene vojske nazivaju lan Gvero, a kasnije i osuđeni ratni zločinac, fašistima, nacistima i narkomanima. za Tanjug kategorički negira da je JNA bom„Tako sredinom listopada 1991. godine Vasko bardirala Dubrovnik. Radusinović i Milenko Vico, koji je inače pisao Izjavio je tada da 'na taj grad od strane JNA najžešće članke i najveće laži tijekom napa- nije pala ni čestica prašine'. Sve je nazvao da na dubrovačko područje, a koji je u Tre- perfidnim dezinformacijama u cilju blaćenja binju pokopan kao književnik, pišu da pripad- JNA. Dodao je kako su hrvatske snage napale nici JNA zaleđe fronta 'čiste' od sakrivenih JNA koja je bila primorana uzvratiti te kako HDZ-ovaca i pomagača plaćenika te kako su Hrvati stalno provociraju napad koji se neće pronašli municiju, lijekove i hranu dovoljnu za dogoditi. Zapravo hoće reći da smo mi njih opremanje većih formacija, a u jednoj kući i napali!“ govori Marlais. 300 šprica te kako su 'bojovnici pod dejstvom I on je tijekom analize nailazio na lažne vijesnarkotika“, objašnjava Marlais te dodaje kako ti o tisućama Tuđmanovih plaćenika, ustaša, se u tekstu navodi da su pod utjecajem droge Kurda, Bugara, Rumunja, Turaka, Iračana, pa počinili klanja, silovanja i pljačku. Navodi kako čak i Filipinaca. su se prilikom plasiranja laži novinari često „Tema je krajnje ozbiljna, ali dopustit ću da koristili najmorbidnijim izmišljenim detaljima. budem malo ironičan prema tim lažima pa ću reći – dobro je da danas imamo strane rad'NIKADA NISMO NAPALI DUBROVNIK' nike iz Filipina, možda će nas opet braniti“, Studeni 1991. godine bio je mjesec najtežih ironično će Marlais. napada na Dubrovnik, s velikim brojem ljudskih žrtava. Kako su napadi agresorske vo- 'NEMA MJESTA PANICI, NAROD NITKO NE jske jačali na terenu, tako je jačala i medijska MOŽE POBIJEDITI' propaganda. Datum 6. prosinca 1991. godine, Doktor znanosti i stručnjak za novinarstvo kad je napadnuta povijesna jezgra, ostat će koji je kao zamjenik glavnog urednika 'Duzapamćen kao simbol ratnog stradanja Grada, brovačkog vjesnika' i novinar izvještavao o ali i otpora koji je pružio. Crnogorska 'Pobjeda' ratnim događanjima na dubrovačkom podza to vrijeme negira da se napad uopće do- ručju, Đorđe Obradović, podsjeća kako progodio. paganda i novinarstvo imaju drugačije ciljeve.


20 Obljetnica napada na Dubrovnik

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Stoga, u pravilu, jedno s drugim ne ide. Pritom pasti Dubrovnik i da ćemo prvi dan ostati bez objašnjava da novinarstvo mora biti točno, is- struje, vode i prometne veze s ostatkom Hrtinito, pošteno, uravnoteženo i nepristrano, vatske. Tako su nam i rukopisi ostali u torbi pa dok propaganda ima za cilj oblikovanje stavo- smo, tek da bismo izišli u subotu kao i svaku va u skladu sa željama naručitelja poruka pa desetljećima prije, našli ručnu slovoslagarnu“, je uvijek pristrana. prisjeća se Obradović. „No, i ratno novinarstvo se potpuno razlikuje Tako navodi da je vlasnik Hamza Kreso složio od mirnodopskog kad novinari izvještavaju o na papiru od osmrtnica sažete vijesti koje mu ratu u vlastitoj napadnutoj državi ili u drža- je diktirao glavni urednik Božo Vodopija. vi napadaču. Kad izvještavaju o ratu u nekim „U tim su vijestima bili i preuveličani nepridrugim državama, s kojima nemaju emotivnu jateljski gubitci. Mi smo to znali, ali smo morapovezanost, moguće je više poštovanje novi- li objaviti jer nas je obvezivala Uredba Predsnarskih pravila“, navodi Obradović. Potom jednika Tuđmana o informativnoj djelatnosti opisuje kako je ratno izvještavanje izgledalo za vrijeme ratnog stanja. Dakle, taj dio teksta u Dubrovniku. o neprijateljskim gubitcima je spadao u pro„Nas je u Dubrovniku rat zatekao potpuno pagandu, a ne novinarstvo“, iskreno će Obranepripremljene za djelovanje u ratnim uvje- dović. tima. Imali smo mi u Dubrovačkom vjesniku Kaže kako zadnja predviđena vijest nije mogratni plan po kojemu smo se trebali prebaciti la stati, a ostalo je mjesta za jedan redak. Tad iz znatno jeftinije tiskare u Sarajevu u skuplju je i sam pribjegao propagandi i osmislio apel: u Splitu i tako prebroditi eventualnu nemo- Nema mjesta panici! Narod nitko ne može pogućnost slanja rukopisa i dopreme novina bijediti! iz Sarajeva, ali nitko nije pretpostavio da će „Kad smo dijelili ratna izdanja Dubrovačkog tadašnja JNA s rezervistima toliko silovito na- vjesnika po skloništima, u obliku letaka, znali su nam se ljudi javiti riječima: Nema mjesta panici! Narod nitko ne može pobijediti! Znači da je propaganda djelovala. Ali, važno je istaknuti, da u Dubrovačkom vjesniku, na HRT - Radio Dubrovniku i u sadržajima koje su slali dopisnici iz Dubrovnika matičnim redakcijama, nije bilo govora mržnje, niti crne propagande“, tvrdi Obradović. DUBROVČANI KOJI PALE GUME Stručnjak za novinarstvo navodi da je bilo još propagande u ratnim izdanjima Dubrovačkog vjesnika, često u priopćenjima dužnosnika koja su objavljivali. Propagande je bilo i u ostalim glasilima za koja su pisali dopisnici iz Dubrovnika i na Radio Dubrovniku, ali uvijek se radilo o najblažem obliku, u teoriji poznatome kao bijeloj propagandi. „Bijela propaganda uvjerava, ali nije zasnovana na lažima, poput sive ili ne služi se izmišljanjem i konstruiranjem lažne stvarnosti kako bi se ocrnilo protivnika poput crne. Primjer crne propagande bila su posebna izdanja titogradske Pobjede naslovljena 'Rat za mir' u kojima su se opravdavali napadi na Dubrovnik kao obrana Crne Gore i Jugoslavije. Na tranzistorima smo mogli, kad bismo uspjeli uhvatiti njihove radijske emisije, čuti kako srpska i crnogorska glasila izvještavaju da u Dubrovniku ima struje i vode i da Dubrovnik nije napadnut, nego da Dubrovčani pale gume. To su primjeri crne propagande koja je bila učinkovita jer njihova javnost dugo nije znala pravu istinu“, podsjeća Obradović.


Obljetnica napada na Dubrovnik 21

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Ratna izdanja Dubrovačkog vjesnika s apelom ‘Nema mjesta panici’

Kako je rat odmicao, kaže Obradović, u ratnim 'režiranom napadu Hrvata'. Međunarodni sud „Kad smo dijelili je izdanjima Dubrovačkog vjesnika bilo sve za ratne zločine u Haagu u potpunosti je deratna izdanja Duviše novinarstva, a sve manje propagande. mantirao ove teze i osudio zapovjednike JNA brovačkog vjesnika Navodi kako uloga medija nije širenje propa- za namjerno i neopravdano granatiranje civilgande, nego izvještavanje, ali u ratnim okol- nih ciljeva i Grada. po skloništima, u nostima to je jako teško. Bez obzira na propagandu i manipulacije, isobliku letaka, znali tina nekako na kraju uvijek ispliva. O istini o ŠTO JE ISTINA napadu na dubrovačko područje svjedoče su nam se ljudi jaOd napada na Dubrovnik prošlo je goto- dokumenti, fotografije, videozapisi, presude, viti riječima: Nema vo 40 godina. Ratovi diljem svijeta su se u svjedoci tog vremena, njihove ispovijesti, mjesta panici! Na- međuvremenu započinjali, dovršavali, a neki jedan ranjeni i nepokoreni Grad i njegovi starod nitko ne može bjesne kroz svo to vrijeme, gotovo bez pre- novnici. Oni demantiraju sve manipulacije i kida. U svim oružanim sukobima, ponavljaju lažne vijesti objavljene u tadašnjim glasilima. pobijediti! Znači se medijske manipulacije, laži, dezinformaci- Istina je da je dubrovačko područje napadnuje, koje mogu imati dalekosežne posljedice. to, da su stradali brojni vojnici i civili, da je dio da je propaganUništiti nečiji život. Ugroziti ga. Izazvati na- njih odveden u logore, da je stanovništvo tri da djelovala. Ali, pad i agresiju. Stvoriti javni linč. mjeseca provelo u agoniji i skloništima, bez važno je istaknuti, „Ako nekadašnje stanje usporedimo s da- struje, vode i prometne povezanosti, slušada u Dubrovačkom našnjim vremenom, možemo vidjeti da u iz- jući zlokoban zvuk granata, opće opasnosti vještavanju o ratnim zbivanjima prevladava i vijesti o smrtno stradalim susjedima, privjesniku, na HRT - propaganda pa čim se utvrdi izvor, unaprijed jateljima, sugrađanima, članovima obitelRadio Dubrovniku se zna kakav će biti pristup i tumačenje ra- ji. Istina je da agresorska vojska nikada nije i u sadržajima koje tova u Ukrajini, Izraelu, Gazi, Iranu, Jemenu… zatekla 30 tisuća krvoloka niti 'ustaša', kako Samo što su danas tehnološke mogućnosti su lagali crnogorski mediji, nego napadnuti su slali dopisnici iz za manipulaciju toliko napredovale da pros- narod koji sve strahote koje su mu se dogoDubrovnika matič- ječni korisnici medija i društvenih mreža čes- dile nikada nije priželjkivao niti prizivao. Mogto povjeruju da gledaju stvarne video priloge li su tek braniti svoje kuće, ognjišta, obitelji i nim redakcijama, s ratnih poprišta, premda ih je stvorila um- vlastite živote s ono sitno oružja što su uspjenije bilo govora jetna inteligencija u skladu s propagandnim li nabaviti teškom mukom ili sami proizvesti, naputcima naručitelja“, upozorava Obradović. jer oružje iz Hrvatske nije lako dolazilo do Dumržnje, niti crne I godinama nakon Domovinskog rata, poje- brovnika. I to je istina o prošlosti s kojom će propagande“, tvrdi dini prorežimski tabloidi i radikalni političari se morati suočiti crnogorsko društvi. To su Đorđe Obradović. povremenu pokušavaju oživjeti propagandne istine koje znaju oni koje istina zanima. Sve narative

o

granatiranju

Dubrovnika

kao

ostalo je propaganda i laž.


22 Ime sekcije

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK


Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Ime sekcije 23


24 Turizam

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK


Turizam 25

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

BUTCHER CLASSIC - 49 € STEAK TARTAR, BIFTEK ILI RIB EYE, KOLAČ OD SIRA

FAMILY STYLE - 99 € / KG GOVEĐI CARPACCIO, T-BONE, TOMAHAWK ILI COWBOY STEAK, ČOKOLADNI TART

VEGETARIJANSKI MENI - 35 € BURRATA, ZAPEČENO POVRĆE, PALAČINKE

20% POPUSTA NA PIĆE GLAZBA UŽIVO 09. - 11.10. & 16. - 18.10.

RADNO VRIJEME:

PON - ČET 17:00-23:00 / PET - NED 12:00-23:00

INFORMACIJE & REZERVACIJE:

+385 99 234 3819 /

RADO.SASILO@OUTLOOK.COM

Cilantro • Riblji meni 45€ • Mesni meni 50€ • Azijski meni 40€ Radno vrijeme:17:00 - 22:00

NOVI OKUSI GOOD FOOD FESTIVALA: RESTORANI CILANTRO & LA PASTA U DUBROVAČKIM VRTOVIMA SUNCA

La Pasta

Od 5. do 18. listopada otkrijte našu festivalsku ponudu, od talijanskih klasika do mediteranskih okusa s azijskim notama.

• Riblji meni 50€ • Mesni meni 48€ • Vegetarijanski meni 43€

Rezervacije: +385 99 273 1059 maroje.kalinic@sungardensdubrovnik.com

Radno vrijeme:12:00 - 17:00


26 Ljudi među nama

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

TALENT, LJUBAV I POSVEĆENOST

Četiri desetljeća na istoj adresi: Diana Carević je od frizerskog salona stvorila mjesto kojem se vraćaju generacije Kada nešto traje deset godina, organiziramo velika slavlja, 20 godina već iskače iz sfere običnog, 30 je pomalo nevjerojatno, a 40 već - impresivno. Upravo toliko godina postoji i na istom mjestu djeluje frizerski salon Style, čija je vlasnica Diana Carević organizirala proslavu za tu veliku obljetnicu. Iskoristili smo ga kao priliku za priču o njenom putu, a otkrili da je tajna svega zapravo velika strast i ljubav

Tko god se zatekao u nedjelju oko Pošte, pažnju jednako obožavam”, prisjeća se svojih početaka. su mu sigurno odvukli glazba i žamor na samom „Nakon Trebinja, pošla sam u Beograd u frizerke početku Ulice kardinala Stepinca. Iza prirodne koja je bila svjetski prvak u pravljenju frizura ograde od zelenila sakrila se jedna zaista poseb- za vjenčanje, bila je jako poznata u bivšoj Jugona proslava – čak 40 godina rada frizerskog sa- slaviji. Trebala sam je platiti da me uči, pitala me lona Style i to u istom prostoru, na istoj lokaciji! koliko imam staža, a ja sam rekla da sam završi'Prošvercali' smo se na zabavu i gledali kako pris- la srednju pedagošku. Rekla mi je – molim? Bila tižu gosti, svi redom dragi dugogodišnji klijenti sam cijela izgubljena, iz Dubrovnika pošla u vei obitelj vlasnice Diane Carević. Da nismo zna- liki Beograd, ali rekla mi je kad sam došla da će li o čemu je riječ, pomislili bismo da su svi čla- me ostaviti. Bila sam u nje šest mjeseci, a nakon novi obitelji jer je baš svaka osoba koja je došla toga sam otvorila svoj salon!”, nastavlja nevjeroprvo 'poletjela' u zagrljaj vlasnice. Javljali su se jatnu priču koja traje i danas, 40 godina poslije. i međusobno, grlili, ljubili, pozdravljali imenom. No nije to slučajno, uloženo je puno truda, rada U zraku su prštale emocije, među kojima najiz- i ljubavi. Kako prema svojoj karijeri, tako i prema raženija – iskrena sreća. tuđima. I da nismo znali tko stoji iza proslave, postalo „Obožavam prenositi svoje znanje. Čak sam tri bi nam vrlo jasno i to ne samo iz količine zagrl- godine radila u Obrtničkoj školi. Neke moje kojaja, cvijeća i poklona koje je primila, već zbog legice baš i ne vole tu djecu, kažu da im smetaposebne energije koja se osjećala. Diana je i nas ju. Ali danas-sutra, odakle vam radnici, ako ih dočekala raširenih ruku i dopustila da je na tre- netko ne uči? Ja to obožavam i imam jako puno nutak odmaknemo od najdražih ljudi, kako bis- strpljenja”, kaže nam nesuđena učiteljica koja je mo u pet minuta pokušali rezimirati čak 40 godi- ipak iskoristila svoja stečena pedagoška znanja. na života i rada na istom mjestu. „Ja ne mogu vjerovati kako je to brzo prošlo, ne KLIJENTI KOJI POSTANU OBITELJ mogu vjerovati! To je jedan zreli ljudski život, a „Nisam se ničega odricala. U mene je sve išlo usmeni je to prošlo u tren”, prvo je što nam je rekla, poredno, muž, dvoje djece... I uz to salon. Imam iskreno dirnuta cijelom situacijom i ljudima koji mušterija koje se kod mene friziraju od prvog ne prestaju pristizati. Pogotovo jer je njoj u glavi dana. Neke su došle na štakama. Tad su neke još sve kao da je bilo jučer. imale 30-40 godina, a sad plus 40 godina... Ali ja ne gledam godine. Lako je mladu, lijepu osobu LJUBAV PREMA PRENOŠENJU ZNANJA urediti, svaka joj frizura stoji. Ali ajde obraduj „Imala sam 20 godina i završila sam za surad- malo starije osobe, to mi je strast”, ponosno nika za radu u nastavi, dakle za učiteljicu. Otac govori i otkriva nam da će u ponoć napuniti – 60 me molio i kumio da idem dalje s tim, ali ja sam godina. Razlog je to za dvostruko slavlje, ali i za ovo tako voljela. Tad u Dubrovniku toga nije bilo, još malo divljenja, jer je svoju priču počela s tek onda me poslao u Trebinje, a tamo su me pitali napunjenih 20 godina. što sam došla, da u frizerke obično idu oni s loši- Dug je to period, pa se puno toga kroz godine i jim ocjenama. Ali ja sam to tad obožavala i sad mijenjalo, puno više nego što smo je mogli za-

„Ja ne mogu vjerovati kako je to brzo prošlo, ne mogu vjerovati! To je jedan zreli ljudski život, a meni je to prošlo u tren”, kaže vlasnica frizerskog salona Style Diana Carević

Piše: Ivana Smilović Barkiđija Foto: Željko Tutnjević


Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Ljudi među nama 27

Maja Dabrović nakon 35 godina ne razmišlja o promjeni salona

državati za razgovor, jer su ljudi nastavili dolaziti da okupljene ispred salona, naglašavajući da su i svi su htjeli pristupiti 'zvijezdi večeri'. sve to njene drage mušterije, ali i da ih je cijeli „Svašta se događalo, trendovi su se, naravno, tjedan frizirala upravo za ovu proslavu, da bi bile mijenjali. Išla sam na edukacije, jer ovaj naš je lijepe. posao kao medicina, napreduje i moraš prati- „Prošle smo zajedno kroz razna vjenčanja, ti trendove jer ako nisi u trendu – nema te. Sad krštenja, smrti... Sve. To je baš nešto predivno”, sam predsjednica Ceha frizera u Dubrovniku, kaže dirnuta, a posebno izdvaja i radnicu Mirelu što je kruna svega. Presretna sam! Razmišljala Perajicu, s kojom u skladu radi već 35 godina i sam bih li napravila ovu proslavu ili ne, a onda koja joj je, na neki način, postala obitelj. sam promislila – zašto ne? Život je samo jedan! „Ništa ne bih mijenjala. Jako sam zadovoljna s Sutra bi mi bilo krivo. Toliko su se moje mušterije poslom, životom i obitelji”, kaže s iskrom u očima. ovome veselile, a pozvala sam one koji su moji I ne namjerava posustati. dugogodišnji klijenti. Friziram čak četvrtu gener- „Idemo dalje. Sve dok budem mogla i dok me bude aciju”, ponosno govori. zdravlje služilo, ja ću raditi. Jer to je moja strast, „Presretna sam, srce mi je puno”, kaže dok gle- to je moja ljubav”, zaključuje, a mi je puštamo da

„Idemo dalje. Sve dok budem mogla i dok me bude zdravlje služilo, ja ću raditi. Jer to je moja strast, to je moja ljubav”

Diana Carević i Mirela Perajica rade skupa već 35 godina


28 Ljudi među nama

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Marina Pejić je u 30 godina dolazaka u salon puno toga proživjela

Na proslavi su se okupili dugogodišnji klijenti, od kojih neki dolaze u frizerski salon od njegovog otvaranja

se nastavi družiti s onima koji su bili dio izgradnje njenog malog carstva. NIZ ZAJEDNIČKIH USPOMENA A usput i mi pratimo, gledamo, upijamo interakcije. Ima tu i suza, kao i brojnih uspomena. Neke su lijepe, a neke i teške. „Ja sam 30 godina ovdje. Prije 20 godina sam oboljela od karcinoma i tu smo prošli svašta – od šišanja ovakvog, onakvog, kose od centimetar... Bilo je tu svega!”, dirnuto kaže Marina Pejić. „Uvijek se vraćam ovdje, sretna jer znam da ću uvijek izaći takva da se sama sebi sviđam. Sretna sam što Diana nakon toliko godina uvijek kaže – baš se veselim šišati, posebno se veselim šišati tvoju kosu i kosu kao što je tvoja. Uvijek kaže da je moja kosa predivna, a tu je dosta gospođa koje dođu s lijepom, njegovanom kosom. Nije to čudno jer se vodi računa o tome i boje su drugačije, manje agresivne. Uživam dolaziti ovdje. Inače mi je ići kod frizera prije uvijek bila muka, ili bi me prekratko ošišali ili

nešto drugo, ali odavde uvijek izađem zadovoljna”, kaže Marina kojoj Diana nije samo frizerka, već i prijateljica, a osjećaj dolaska u salon je – kao da ide doma. Susrećemo i Maju Dabrović koja je vjerna klijentica već 35 godina. „Dugo, dugo sam ovdje! Prvo, išla je s mojom kćeri u školu, pa su onda dobile i djecu. Riječ je o navici i ne mičem se odavde. Meni je sve dobro, oni su mi dragi, rado dođem”, kratko nam govori i vraća se slavlju. A Franica Radica tu je od samih početaka. „Došla sam ovdje kad se salon otvorio. Ljubazne su, drage, uvijek vesele i uvijek naštimavaju kako meni odgovara za doći. Nisam imala potrebu mijenjati, ne, ne, Bože sačuvaj”, uz osmijeh nam govori. A sva sreća, neće uskoro ni morati mijenjati, jer Diana ne izgleda kao da će posustati uskoro. Možda više nema 20 godina, ali ima istu strast, ljubav, uz jedan veliki i važni dodatak – zajednicu koja je podržava i s njom raste.

Franica Radica u salon dolazi od samog otvaranja


KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA Kolumna 29

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA Piše Mario Klečak

KORISNO KO SIDRO U PRŽINI Ivan Penava, predsjednik Domovinskog hrvatske pravosudne čarolije! Na pitanje pokreta i čelnik Vladina povjerenstva za novinara zašto se na kraju ipak odlučila utvrđivanje sudbine žrtava Domovinsk- priznati krivnju, kratko je odgovorila Piše Mario Klečak s dviog rata, poželio je još jedno povjerenst- je riječi: “Trebamo mir”. Pretpostavlja se, za vo. Zapravo ustanovu koja bi upravljala pripremu nagodbe za novo suđenje u aferi budućim spomen-parkom, kosturnicom Vjetrenjače, jer tamo će zasigurno bit još i muzejom posvećenim žrtvama komu- više cjenkanja nego ovaj put. nističkog režima. Jer očito u Hrvatskoj Neupućena javnost gleda matematiku i još uvijek nedostaju institucije koje bi se pokušava shvatit formulu. Šest godina bavile prošlošću. Pa makar i ustanovu da minus nagodba, jednako godinu i osam upravlja ustanovom, koja će upravljat mjeseci. Je li to pravda na akciji, ili čak prošlošću. pravosudni - outlet? Ako jes’, za one koji Projekt je začudo već na prvom koraku ne razumiju komplicirani pravnički jezik doživio povijesni trenutak: sjednica na ko- evo laički kako radi taj hrvatski pravosudjoj se o toj temi trebalo odlučivat, otkazana ni outlet; ukradeš šest milijuna, dođeš na je, jer Vladin većinski partner HDZ čak ni nagodbu, ponudiš vratit tri milijuna; piza raspravu o mrtvima nije uspio skupiti taš može li? Može! To se u pravnoj termikvorum od živih. Zlobnici to tumače stra- nologiji zove sudska nagodba, a u pučkom hom nekih od aktualnih političara da bi se jeziku – sajamsko pravosuđe. u takvom muzeju, u zbirci komunističkih A onda se pojavi jedno sitno, nezgodno eksponata, mogla pojavit i crvena knjiži- pitanje: što je s godinama uvjeravanja da ca i kapa Titovka s petokrakom nekoga od - nisi kriv? njih samih, ili njihovog pretka. Ili čak Oca Ako si danas priznao ono što si jučer upornaše domovine!? no negirao, znači li to da si jučer govorio isA oporba je hitro ponudila konkurents- tinu – ili danas? I što ćemo s odugovlačenki spomenik. Kažu, za vrijeme vladavine jem postupka dok se godinama ponavljalo HDZ-a, Hrvatska je ostala bez oko mili- - nisam kriva? Ili u pravosudnom outletu jun stanovnika. Pa ako se već podižu vrijedi pravilo: što duže čekaš, veći popust. spomen-obilježja žrtvama iz daleke Jer, ionako ti je inflacija ugrozila dobar dio prošlosti, bilo bi pošteno napraviti jedan plijena. I zato na kraju ostaje samo jedno i za iseljene žrtve današnjeg režima. pitanje koje bi pokajnica Josipa mogla upKosturnica zasad ne bi trebala; većina ih je, utiti svom prijatelju državnom odvjetniku: srećom, još živa, samo su pobjegli dovolj- radosti moja, ima li kakav dodatni popust no daleko da ih empatična statistika može za stalne mušterije? Doduše samo teodostojno oplakivat. Sinula im je ideja o os- retsko - on se izuzeo od slučaja. nivanju suvremenijeg muzeja za iseljene Napokon smo dobili pobjedničko arhitekžrtve režima. Ali ne treba žurit. Ako ovako tonsko rješenje za novi Dinamov stadion. nastavimo, uskoro će bit dovoljno ekspo- I odma se pokazalo da Hrvati ponovno ne nata. razumiju što im je struka htjela reć. Dok A oni koji su ostali doma, mogu uživat u prosječno neuki posjetitelj, doživotni punblagodatima slobodne Hrvatske; većem jač blagajne, vidi stadion s tribinama koje dugu po glavi stanovnika, manjim realnim izgledaju ko da su se posvađale pa svaka plaćama i sve bogatijoj ponudi političkih otišla na svoju stranu, predsjednik Dinama obećanja. Zvonimir Boban objašnjava da je upravo to Ali slobodama tu nije kraj. Današnji građ- poanta; stadion mora sačuvati identitet anin, prema ovoj satiričnoj računici, ima tri starog Maksimira. Nota bene, ako je stari velike slobode; slobodno izabrati poslo- Maksimir desetljećima bio sinonim za davca koji će ga cijedit, banku koja će mu građevinsku nedovršenost, razvalinu i arobjasnit zašto su kamate na kredit tri puta hitektonsko strpljenje na rubu živaca, zašveće nego one na štednju građana i, na to bi novi stadion bio nešto, sasvim obično, koncu, vodeću političku stranku koja će ga poput suvremenog, zatvorenog nogometuvjeravat da je najvažnija stvar u njegovu nog stadiona s tribinama spojenim u jedživotu ono što se dogodilo prije - osamde- nu cjelinu? Da se lakše pomlate navijači. set godina. Josipa Pleslić (ex Rimac), kninska kraljica i nekadašnja državna tajnica, nagodila se s USKOK-om priznavši krivnju za šest točaka optužnice, među kojima su trgovanje utjecajem, davanje mita, pogodovanje, sređivanje državnih potpora i stručnih ispita, zapošljavanje sestre u HEP-u, te pokušaj zaustavljanja novinarskog istraživanja. Zbroj pojedinačno utvrđenih kazni, prema objavljenom sporazumu, iznosi šest godina zatvora, ali je konačna kazna – godinu i osam mjeseci. Eto

A čemu i krov koji pokriva gledatelje, ali i teren po snijegu i kiši? To rade valjda u Europi, a mi imamo svoj put. Četiri tribine, četiri strane svijeta, a između njih dovoljno prostora da sva’ko vidi kako je talijanski projektant ostao vjeran hrvatskoj tradiciji. Bravo dottore! Na društvenim mrežama jedni govore da stadion izgleda ko četiri otvorena laptopa. Drugi ga uspoređuju s poluotvorenom kartonskom škatulom od ambalaže. Ali to su površna zapažanja neprosvijećenih ljudi, a samo pravi znalac u tome vidi estetiku. A možda je to zapravo nova nogometna strategija; možda će se gosti prepasti ili barem deprimirat, pa će uz domaći teren, najružniji stadion u Europi postat – nepobjediv. Na koncu će ipak politika imat zadnju riječ. Premijer je stao uz svoj narod pa izgleda da će Zagreb ipak dobit stadion koji ne izgleda ko pacijent koji se tijekom plastične operacije probudio iz narkoze, prije nego što je operacija završila. Ministar gospodarstva je najavio uvođenje nove hrvatske ‘’izumotine’’ - sidrene cijene. Od 1. listopada trgovci i pružatelji raznih usluga, uz današnju cijenu, morali bi istaknut i onu koja je vrijedila 10. rujna 2026. godine. Dakle, kupci i primatelji usluga, napokon bi mogli točno znat koliko im je nešto poskupjelo. Kakva blagodat! Dosad smo u butige ulazili sa sumnjom da nas svakodnevno deru, a odsad bismo imali i službeni dokaz za koliko nas deru. Na polici bi recimo pisalo 12,99 eura, a ona od 10. rujna pokazivala bi 9.99 Eura. Tako kupac odjednom postaje bogatiji za informaciju, a siromašniji za tri eura. I baš kad smo se počeli pitat hoće li dijelom ove transparentne revolucije postat i banke, teleoperateri, elektroprivreda, vodovod, javni bilježnici, komunalci, stigla je vijest od Vlade da odgađaju, a moguće i povlače odluke o dobrobiti građana. Tako je zasad propala prilika građanima da zapamte točan datum kad su bili manje siromašni. Hrvatska verzija zaštite potrošača: ne možemo zaustavit poskupljenja, ali vam ga možemo uredno - označit. I tako je Vlada digla sidro iz pržine. Sad može slobodno otplovit u - povijest!


30 Fotogalerija

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Punih 50 godina od mature u Pivnici su proslavili bivši maturanti 4. e razreda Elektrotehničke škole jake struje pri Pomorskoj školi Dubrovnik - Ivo Daničić, Marjan Raguž, Mišo Glavinić, Goran Pivac, Zvonko Đondović, Ivan Čerjan, njihov profesor Miljenko Luić, Davor Jozipović, Branislav Mičeta i Božo Drašković

Bojana, Zemri i Cvetanka - dobro raspoloženi i s osmijehom dočekuju drage goste svakog dana

Dražen, Siniša, Sanela, Zlatko i Valentina - Lika u srcu, srce u Lici, radost susreta Ličana na Srđu vidljiva je i na slici

Frano i Katija - najviše vole na Pile doći i zajedno u Dubravku poći

Ivo, Tomislav, Frano i don Miho - u Orsana su se sreli i za isti stol rado proćaskati sjeli


Fotogalerija 31

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Marijana, Karmen, Marija, Tara, Naomi, Lucija, Magdalena, Luči, Paula, Nikola, Edgar, Joško, Karlo i Orsat - na DLJI su radili i svoje živote novim prijateljstvima obogatili, ljeto 2026. po dobru upamtili

Anita i Ingrid - rado se pogleda kako novoobnovljeni hotel Argentina i iznutra izgeda

Luci i Niko - Kalifornija i obveze su preko oceana, u svom Dubrovniku im je najljepše odmarati za ljetnih dana

Željka, Darko i Alenka - u toplo rano popodne jesenje imaju pravo rješenje za obiteljski izlazak i osvježenje

Reiko, Lorena, Laura i Martina ponovo otvoreni park Gradac je gošći iz Yokohame i domaćima za šetnju, razgledanje i uživanje mamac


32 Priče o moru i brodovima

Petak, 24. travnja 2026. Dubrovački dnevniK

BRODOVI TVRTKE CDF CROISIERES DE FRANCE

Piše Ivo Batričević foto Privatna arhiva

"BLEU DE FRANCE", "HORIZON" I "ZENITH" Tri francuska kruzera koja su stizala i u Dubrovnik Brodar se razvijao u dobrom smjeru sve dok nije svijetom zavladala pandemija COVID 19 Španjolski Pullmantur u vlasništvu Royal Caribbean Cruises Ltd. je 2007. osnovao svoju francusku filijalu CDF Croisieres de France sa sjedištem u Parizu, specijaliziranu samo za francusko govorno područje. Prve plovidbe započinju samo s jednim kruzerom imena BLEU DE FRANCE. Na sidrište pored otoka Dakse je usidrio 4. listopada ‎2008. godine. Izgrađen je 1981. pod imenom EUROPA za njemački Hapag Lloyd u brodogradilištu Bremen Vulkan u Njemačkoj za 120 milijuna američkih dolara. Ima 37012 bruto tona, dug je 198,5 i širok 28 metara. Dva 7- cilindarska MAN dizel motora ukupne snage 21270 KW su ga preko dvije propele pokretala brzinom od 21 čvora. Mogao je ukrcati 600 putnika, a nakon rekonstrukcije 2008. kapacitet smještaja mu se povećao na 1150 putnika. Od 1999. mijenja više vlasnika i operatera te plovi pod imenima: SUPERSTAR EUROPE od 1999. do 2000., SUPERSTAR ARIES od 2000. do 2004., HOLIDAY DREAM od 2004. do 2008., BLEU DE FRANCE od 2008. do 2011., SAGA SAPPHIRE od 2011. do 2020. i zadnji vlasnik mu je ANEX Tour za kojega i danas plovi pod imenom BLUE SAPPHIRE te se za vrijeme pisanja ovog teksta nalazi u grčkim lukama.

Horizon

BLEU DE FRANCE Pod imenom BLEU DE FRANCE uglavnom je plovio Sredozemljem s lukom polaska Marseille, a zimi po Karibima iz dominikanske luke La Romana. Aranžmani su uglavnom sadržavali “all- inclusive” programe s uključenim prijevozom do luke ukrcaja te osim smještaja i hrane bila su uključena sva pića i napojnice. Brodar CDF Croisieres de France je 2011. prod-


Petak, 24. travnja 2026. Dubrovački dnevniK

Bleu de France

Brodovi HORIZON i ZENITH su vraćeni u flotu Pullmantura koji je tada bio najveći španjolski brodar sa sjedištem u Madridu. Pullamantur se počeo razvijati u 1990-tim te je s godinama imao sve veću flotu putničkih brodova, a neke je imao u najmu. Brodar se razvijao u dobrom smjeru sve dok nije svijetom zavladala pandemija COVID 19.

Zenith

ao brod BLEU DE FRANCE, a 2012. je kupio zamjenski brod HORIZON koji je bio izgrađen 1990. za Celebrity Cruises u njemačkom brodogradilištu Mayer Werft. HORIZON I ZENITH imali su po 47400 bruto tona te su mogli ukrcati 1800 putnika. Nakon dvije godine CDF je kupio brod blizanac imena ZENITH koji je bio izgrađen 1992. godine za istog naručitelja

Priče o moru i brodovima 33

i u istom brodogradilištu. Posao se očito nije najbolje razvijao, pa je 2016. Royal Caribbean prodao 51 posto Pullmanturovih dionica CDF-a španjolskom Springwater kapitalu. Nažalost, ni taj potez nije donio ništa dobro te je brodarska tvrtka CDF Croisieres de France objavila stečaj. Brodovi HORIZON i ZENITH su vraćeni u flotu Pullmantura koji je tada bio najveći španjolski brodar sa sjedištem u Madridu. Pullamantur se počeo razvijati u 1990-tim te je s godinama imao sve veću flotu putničkih brodova, a neke je imao u najmu. Brodar se razvijao u dobrom smjeru sve dok nije svijetom zavladala pandemija COVID 19. Dana 22. lipnja 2020. vlasnici Pullmantura objavili su da su zbog značajnog ekonomskog utjecaja uzrokovanog pandemijom, podnijeli zahtjev za reorganizaciju Pullmantura prema španjolskim zakonima o insolventnosti. U vijestima iz prosinca 2020. navodi se da je Royal Caribbean pristao osigurati određena sredstva kako bi se Pullmantur ponovo pokrenuo. U međuvremenu, pregovori su bili u tijeku s više od 300 zaposlenika koji više nisu radili. Međutim, u srpnju 2021. Pullmantur je završio svoja poslovanja sa stečajem, a brodovi HORIZON i ZENITH završili u turskom i indijskom rezalištu brodova u kolovozu, odnosno rujnu 2022. godine.


34 Sport

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

ELITNI RAZRED KOŠARKE

KK Dubrovnik na dubrovački pogon: Vratila se neka dobro poznata lica! Počela je nova sezona košarkaške SuperSport Premijer lige. Četvrtu sezonu zaredom u njoj nastupa Košarkaški klub Dubrovnik, koji se u ovom prijelaznom roku pojačao s nekoliko dobro poznatih imena dubrovačkoj publici. Prvo kolo domaćeg prvenstva u Gospino je polje dovelo Split. Žuti su na kraju uzeli pobjedu, završilo je 66:81 (24:15, 16:23, 19:22, 7:21). Dubrovnik je prednost imao krajem prve i kroz cijelu drugu dionicu, najveće vodstvo bilo je +11 (24:13). Uzvratili su Zadrani serijom 0:9, kojom smanjuju na 24:22. Na kraju je +2 za Dubrovnik rezultat prvog poluvremena (40:38). Split je u nastavku utakmice prešao u vodstvo +7 (40:47), a Dubrovnik do kraja treće dionice ponovno vraća stvari na početak. No, koštala ih je zadnja četvrtina u kojoj postižu tek sedam poena. U redovima Dubrovnika Dubelj je na kraju skupio 17 poena (uz 6 asista). Na 12 poena i 8 skokova bio je Marko Loncović, dok je Lukša Andrić skupio 12. Tashovski je postigao sedam i podijelio 5 asistencija. U redovima Splita Mclaughlin je imao 16, a tri manje Darko Bajo. Deset su imali Vito Kučić i Matic Rebec. ONO NAJLJEPŠE I NAJVAŽNIJE: DUBROVNIK NA DOMAĆI POGON Lijepa je činjenica kako u Košarkaškom klubu Dubrovnik igra nekoliko domaćih igrača, redom Dubrovčani i djeca dubrovačkog kluba. Ne može se time pohvaliti puno klubova iz manjih sredina u Premijer ligi, ali Dubrovnik može. Tu je lanjski MVP regularnog dijela, Petar Dubelj, koji je itekakva okosnica kluba zadnjih nekoliko sezona. Riječ je o najboljem igraču kluba, što brojkama, a što samim dojmom. Potom, još jednom momčad je kao kapetan poveo iskusni dubrovački centar Ivan Vodopija. Nevjerojatno zvuči, ali jedna od okosnica kluba je i dalje Lukša Andrić. Godina ima kao i Luka Modrić, „tek 41”, ali i dalje je

jedan od najkvalitetnijih centara u ligi. Sada se vratio i Filip Vujičić, koji je svojim igrama Dubrovnik odveo u najveći rang, a iskazao se i u prvoj povratničkoj sezoni u najvećem rangu. Uslijedile su dvije avanture u Šibenci i Kvarneru, da bi se sada vratio pripomoći matičnom klubu. Nakon nekoliko sezona izbivanja ponovno je u sastavu Gorana Gunjevića i iskusni bek Nikola Došen, koji se kao Andrić umirovio, ali nije mogao odbiti poziv kluba za pomoć u najvećem rangu. Naravno, tu je i niz domaćih mladih nada kluba. Nova lica u klubu su sjeverno-makedonski razigravač Viktor Tashovski i zadarski krilni igrač Toni Josipović. U sastavu Dubrovnika i dalje je i krilni centar Marko Loncović. Valja istaknuti kako je Dubrovnik prošle sezone ispisao najveći uspjeh u povijesti kluba. Izborili su polufinale, u kojem su zaustavljeni od favoriziranog Zadra. Na kraju su uzeli četvrto mjesto. Ove sezone, kao i svake, glavni skromni cilj kluba je ostanak u Premijer ligi. No, s pravom se mogu nadati i većim rezultatima.

Sudionici SuperSport Premijer lige 26./27.: Zadar, Split, Cibona, Škrljevo, Virtus Zagreb (ex. Cedevita Junior), Dinamo, Zabok, Kvarner, Alkar, Dubrava, Dubrovnik i Samobor. Sistem je trokružan (svatko sa svakim igra tri puta), nakon čega prvih osam ide u doigravanje. Piše: Rafael Barkiđija Foto: Rafael Barkiđija


Sport 35

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Pločani nakon sedam kola gledaju s vrha

Obnovljeni stadion Jadranovo

SVAKA ČAST!

Kako Ploče mogu, a Dubrovnik ne? Jadran i dalje vodeća momčad drugog ranga Do trenutka zaključivanja ovog teksta odigrano je sedam kola. Jadran LP je u svojoj prvoj drugoligaškoj sezoni odmah zasjeo na vrh tablice. Piše: Rafael Barkiđija Foto: Jurica Vukojević/Jadran LP Naš najbolje rangirani županijski predstavnik u nogometu je NK Jadran Luka Ploče. Natječu se u drugom razredu hrvatskog nogometa, SuperSport Prvoj NL. Dakle, odmah su u rangu nakon HNL-a, Hajduka, Dinama, Rijeke... I nije to došlo preko noći. Niz je godina iskusni prekaljeni lisac Mišo Krstičević gradio momčad iz temelja. Od četvrtog ranga, gdje su naši ostali predstavnici, stigli su do nacionalnog trećeg ranga, a onda ove sezone i do drugog. Pamti se i osmina finala Hrvatskog nogometnog Kupa protiv Hajduka, u kojoj su izgubili 2:0. Bilo je to na zimu 2023. godine. No, sve nogometne pomake u Pločama prate i pomaci u infrastrukturi... PRVI PUT DRUGI RANG – I VEĆ NA VRHU Do trenutka zaključivanja ovog teksta odigrano je sedam kola. Jadran LP je u svojoj prvoj drugoligaškoj sezoni odmah zasjeo na vrh tablice. U sedam kola upisali su jedan jedini poraz. Slavili su protiv Hrvaca (1:4), Orijenta (1:0), Vukovara 91' (2:3) te Kustošije (1:0), remizirali s Du-

bravom (1:1) i Opatijom (2:2), dok su izgubili jedino od BSK (1:0). Jadran je tako na prvom mjestu tablice s 14 bodova. Bod manje imaju Croatia Zmijavci, Cibalia i BSK. Na 11 bodova su Segesta i Dinamo II. Istina, tek je početak sezone, no i ovo sada je već ogroman uspjeh kluba iz Ploča, kojem ostanak među drugoligaškim društvom ne bi trebao biti upitan. GDJE SU TRENUTNO NAŠI OSTALI PREDSTAVNICI? U trećem rangu nogometa, Drugoj NL, naša županija nema predstavnika. Slijedi četvrti rang (3.NL-jug), u kojoj imamo četiri županijska predstavnika. To su GOŠK Dubrovnik 1919, Neretva Metković, Neretvanac Opuzen te povratnik u ligu – Konavljanin Čilipi. Nakon šest odigranih kola Neretva je druga, imaju bod manje od prvoplasiranog Zadra. Jedino je metkovski klub kroz protekle sezone pokazao ambicije za promociju u rang više, odnosno u treći rang. Lani su završili na drugom mjestu. Ove sezone ponovno love promociju. Uz

to, izborili su i osminu finala Kupa, u kojoj će igrati protiv prvoligaša Istre. A gdje su GOŠK, Neretvanac i Konavljanin? Odgovori su vrlo slični. U nekom prosjeku četvrtoligaškog društva. Većinom se drže sredine ili donjeg dijela tablice, bez ambicija za rang više. Valja samo istaknuti kako je Konavljanin tek povratnik u ligu. MOŽE SE – KADA SE HOĆE U sklopu priprema za viši rang natjecanja, stadion „Jadranovo“ u Pločama zasjao je u novom ruhu nakon temeljite obnove. Na glavnom je terenu postavljen moderan sustav navodnjavanja, a kompletno su uređene tribine, krov, zaštitne ograde i okolni prostor. Uz ranije obnovljene svlačionice i nove kabine za rezervne igrače, osigurani su vrhunski uvjeti za nogometaše i navijače. Dakle, s malo se napravilo puno. Nitko ne očekuje da se na Lapadu igra HNL i da stižu Hajduk ili Dinamo, ali plasman u drugi, ili makar treći rang, za jedan Dubrovnik ne bi smjeli biti „znanstvena fantastika”. Bravo, Pločani!


i

36

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN ***

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Jedni nemaju što reći, a drugi nemaju kome.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN ***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

ZBOG PUNIJEH ŠPAGA

Zbog punijeh špaga sve zaboravljate Primorje Konavle korijeni su Grada Tko zaborav sije taj iznova strada Ni vlastitu djecu ne alevavate Da bi mladi znali to što vi već znate Stradunom se slijeva turista parada Vi nikom ni riječi o mučnini jada Kada po njemu su padale granate Da bile su srbske to prešućujete Stoga vam četnici sad iznova prijete Konteso i ja sam dubrovačko dijete Krv mojih predaka u svim zidinama I strepim jer ne znam što će biti s nama S kratkim pamćenjem u novim pomamama 5/5/25

humanitarni prilozi DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO -NERETVANSKE ŽUPANIJE Umjesto cvijeća u spomen na pok. Jelu Prkačin, 50 eura prilaže obitelj. Cvjetko Prkačin Udruga za Down sindrom DNŽ U spomen na Dominika Vidoš, Smiljan i Ines udruzi prilažu 50,00 EURa MASLINA Obitelj Uroš u spomen na pok. Živka Vujasionović umjesto vijenca prilažu 100,00 Eur Obitelj Klare Šiljeg u spomen na pok. Živka Vujasinović umjesto cvijeća prilažu 50,00 Eur CARITAS U spomen na dragu Katicu Vladović – Relja, obitelj Iva Klaić donira 50 eura. Prilog u znak sjećanja na Davora Spajića umjesto cvijeća Rina Kralj Brassard donira 50 eura UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ U spomen na 40-godišnjicu smrti naše sestre Lucije Kalačić-Jovanović Kate i Marija doniraju 100,00 eur.

Počast nevinim žrtvama sela Glušci Predstavnici Udruge antifašista Dubrovnik: prof. dr. sc. Zdravko Bazdan, Mila Mehaković, Momčilo i Dara Papić te predsjednica Udruge dr. sc. Radmila Šutalo i ove su godine odali počast nevinim žrtvama sela Glušci kraj Metkovića, 90 žena i djece. Najmlađe dijete nije imalo ni godinu dana. Svi su oni odvedeni krajem rujna 1944. godine i ubijeni u KL Jasenovac. Udruga antifašista Dubrovnik zahvaljuje prof. dr. sc. Miloradu Vukanoviću na organizaciji puta te mještanima sela Glušci na srdačnom gostoprimstvu, posebno obitelji g. Neđa Bojbaša, jedinog preživjelog, koji je tada imao samo sedam godina, a svoj spas duguje susjedi Ivani, svojoj drugoj majci,

kako govori g. Neđo, koja ga je spasila po cijenu kako svojega, tako i života svoje obitelji.

dr.sc. Radmila Šutalo Predsjednica Udruge antifašista Dubrovnik


Dubrovački dnevniK Petak, 20. ožujka 2026.

Županija 37


38 Mali oglasi

AUTO / MOTO Prodaje se Fiat punto 1.2 SX, 2000 godište,registriran. Info na 099 4934134. Prodaje se Škoda Octavia, 2005. godište, registrirana. Cijena: 2.300 €. Kontakt: 098 244 458. Prodaje se VW Passat 1.9 TDI, 2004. godište, 500.000 km, registriran do 01/2027. Cijena: 1.000 €. Kontakt: 091 525 7560. Prodajem Volkswagen Golf IV, 1.4 benzinac, 1999. godište. Prešao 279.000 km, registriran do 1. 7. 2027. godine. Cijena: 1.100 €. Kontakt: 098 366 513. Mini Cooper Cabrio (2008.), prešao 79.500 km, benzin, ručni mjenjač, 6.000 €. 098 98 29 165 Prodajem Peugeot 206, 168.000 km prešao, 2001. godište. Ima kuku. Cijena 400 EUR. Kontakt: 097 608 4077. Hyundai Accent, 1998. godište, prešao 51.271 km. Cijena 600 EUR. Kontakt: 092 102 1597. Prodajem automobil Toyota Auris 2007., 1.6 V, automatik, u voznom stanju. Registriran do rujna 2026. Zimske i ljetne gume na felgama. Cijena: 1.500 eura. Tel. 091 574 8929 Prodajem Renault Scenic II, 2007. godište, 206.000 km, automatska klima. Cijena: 2.200 eura. Tel. 098 982 4076 IZNAJMLJIVANJE Ženska osoba traži skromni stambeni prostor, dugoročno. Kontakt. 091 895 7061. Iznajmljuje se jednosoban stan na duže vrijeme u Mokošici. Kontakt: 098 344 781. Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodaje se stan u obiteljskoj kući na Nuncijati, u prizemlju, površine 84 m². Stan se sastoji od četiri sobe, kupaonice, hodnika, dnevnog boravka i kuhinje, a pripadaju mu garaža, dva magazina i vrt. Samo ozbiljni kupci. Kontakt: 095 533 1044. Prodaje se poslovno-stambeni prostor površine 99 m² u Lapadu, u blizini Solituda. Prostor se sastoji od dvije sobe, kuhinje i kupaonice, dok ostatak čini uredski prostor s drugim

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

toaletom. Novogradnja iz 2021. godine, uz dva parkirna mjesta. Kontakt: 098 850 830. Prodaje se jednosoban stan površine 30 m² u Mokošici. Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 983 5968.

stor se nalazi u novogradnji iz 2021. godine, a sastoji se od dviju soba, kuhinje i kupaonice te uredskog prostora s posebnim toaletom. Pripadaju mu dva parkirna mjesta. Cijena: 560.000 €. Kontakt: 098 243 197.

Prodaje se prazno grobno mjesto na Rožatu. Kontakt: 099 577 0494.

Kupujem trosoban stan na području grada, bez agencija. 099 432 1986

Potražujem manji jednosoban stan s odvojenom spavaćom sobom i balkonom ili lođom, površine 30–40 m², bez potrebe za renovacijom, na nižem katu, na području Lapada ili Gruža. Bez agencija, molim. Kontakt: 099 799 9016.

Prodaja renoviran stan u Lapadu za cetveroclanu obitelj fiksna cijena 350.000,00€. Drugi kat, Vojnovic, nema lifta. Mobitel 0993253034

Prodajemo poslovno-stambeni prostor površine 100 m², koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje i kupaonice, dok ostatak čini uredski prostor s posebnim toaletom. Nekretnina se nalazi u Lapadu, u blizini Solituda, u novogradnji iz 2021. godine, te ima dva parkirna mjesta. Cijena: 560.000 €. Kontakt: 098 243 197. Građevinsko zemljište, 792 m², Sarajevsko naselje, pogled na Plat. Kontakt: 091 544 5395. Prodaje se kompletno renoviran i odmah useljiv stan u Lapadu, površine 57 m². Sastoji se od dviju spavaćih soba s bračnim krevetima, dnevnog boravka, hodnika, kuhinje, WC-a s tuš-kabinom, balkona i šupe. Stan se nalazi na trećem katu zgrade bez lifta, odlične je gradnje i jugozapadne orijentacije. Cijena: 385.000 €. Prodaja bez agencije. Kontakt: 098 253 424. Prodajemo poslovno-stambeni prostor površine 100 m² u Lapadu, u blizini Solituda. Pro-

jeve, a teren je idealan za OPG, nasade ili turističku investiciju. Cijena: 46.000 €, uz moguć dogovor za gotovinsku isplatu odmah. Kontakt: 095 369 6454. Prodaje se suvlasnički udio (1/4) stare obiteljske grobnice na groblju Boninovo, na atraktivnoj lokaciji u blizini crkve. Grobnica pripada staroj dubrovačkoj obitelji, krasi je nadgrobni spomenik Ivana Rendića te ima slobodna mjesta za daljnje korištenje. Prijenos prava korištenja provodi se sukladno važećim pravilima. Cijena: 50.000 €. Info: kolonija2025@gmail.com

Prodajem lijep dvosoban stan u župi dubrovačkoj.stan ima .Kupujem manji stan u Cavta130 kvadrata.86 je odma use- tu ili bližoj okolici. Stan mora ljivo,s 30 kvadrata je rau bau biti u prizemlju ili 1. kat, te brzo garsonjers.može se spojiti sa useljiv. Novija gradnja / uredno stanom a može odvojeno(na- održavan. Cijena do 250.000 pravit apartman.stan im veliko Eura. Svi papiri moraju biti dvorište i parking.papiri čisti. uredni. Mob. 095/819-9767 za sve upite javiti se na broj 098924 8009. Kupujem stan za 110 tisuća eura u Dubrovniku (s MokošiGrađevinsko zemljište povr- com). 0981994683 šine 3.000 m², u predviđenoj Šipan – kupujem poljoprivredgospodarskoj zoni u blizini no zemljište. Također sam Zračne luke, prodajem. zainteresiran za kupnju suvlaMob. 091 614 3946 sničkog udjela. Za preporuku pri kupnji isplaćuje se provizija. Prodaje se renoviran stan u La- Mob: 097/7236306 padu, pogodan za četveročlanu obitelj. Fiksna cijena iznosi Traži se zemljište površine 500 358.000 €. Stan se nalazi na m² ili više u Župi dubrovačkoj ili drugom katu zgrade bez lifta, Komolcu. Poželjan je dugoročna području Vojnovića. Mobitel: ni najam. Potreban je pristup 099/325-3034. za kamion. Plaća se naknada za preporuku. Mob: 097/7236306 Prodajem građevinsko zemljište površine 736 m² u Moluntu. Tražim partnera za izgradnju Mogućnost priključka na stru- stanova u Zatonu. Kontakt: 097 ju, vodu i kanalizaciju nalazi 600 7613. . se nadomak parcele. Cijena na upit. Kontakt: 098/324-179. Tražim dvosoban stan na području grada, bez agencija. Kupujem garažu, magazin ili Mob: 091 540 3370. bilo kakav drugi radni prostor na području grada ili okolice. Prodajem stan u Trebinju, 75 Nazvati: 099 760 6720. kvadrata, blizu centra. 091 6144 918 Mijenjam dva stana u Metkoviću, ukupne površine 90 m², za Prodaje se kuća u Cavtatu, na stan u okolici Dubrovnika, Ko- Prijekome, 80 m², s taracom i navlima ili Župi dubrovačkoj. vrtom. Mob: 098/1691106. Mob: 091 614 3946. Zaposleni bračni par s djecom Kupujem stan ili kuću na po- kupuje stan na području grada tezu od Brsečina do Župe du- Dubrovnika. Kontakt telefon: brovačke, do 270.000 €. Mob: 099/854-8028 098/189-1334 Prodajem zemljište (dvije parZbog hitnosti prodajem poljo- cele) na ulasku u Žuljanu, 50 m privredno zemljište u Mihanici od mora, pogodno za turizam i (Kraljeva), površine 4400 m², druge djelatnosti. Prva parcela čestice 948/2 i 948/3. Osiguran čestica zemlje 471/1 površine je pristupni put za vozila i stro- oko 200 m2 i druga čestica 482


Mali oglasi 39

Petak, 2. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204 Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623 Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370 Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411 Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468. Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18. Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676 Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527 Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766 Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660 Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545 Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631 Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na

području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891 Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306 Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946 Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468 Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029 Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127 Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773 Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799 Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557 Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561 Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718 Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183. Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865 Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Mob: 098/599 012 Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351 Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659 Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545 Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970 Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107 Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545 Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395 Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545 P r o d a j e s e s t a n (Cavtat Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Zvati na 098/850-820 od 19-20 h. Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna

i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076. KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodajem kutnu garnituru poznate marke Vero, svijetlosive boje, od štofa, dimenzija 270 × 170 cm. Može biti postavljena na lijevu ili desnu stranu te ima spremište za stvari. Kupljena prije dvije godine, nova plaćena 1.600 €, a sada se prodaje po cijeni od 500 €. Kontakt: 099 299 3703. Prodajem 200 LP-a samo za kolekcionare. 099 850 2806 USLUGE RAZNO Buffet Škola traži djelatnicu za puno radno vrijeme i stalni radni odnos. Mob. 091 626 2640 Sve vrste kombi prijevoza. Kontakt: 098 765 757. DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 28.9. do 4. 10. -LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 5.10. do 11.10.

preminuli ELIDA SARIĆ, 1975 NATAŠA SIMATOVIĆ, 1941 ANE KRALJ, 1941 PERO JEMO, 1950 BOŠKO-ANTE VUKIĆ, 1948 STIJEPO HADŽIJA, 1946 IVA TURIĆ, 1930 NIKICA KRISTOVIĆ, 1943 VJEKOSLAVA FRANUŠIĆ, 1939 LADA VRTIKAPA, 1951 NADA VUKOJEVIĆ, 1949 ĐURO ĐURKOVIĆ, 1939 NIKOLA RAJKOVIĆ, 1973 ZAGORKA SPAIĆ, 1961


40 Zadnja

Petak, 22. svibnja 2026. Dubrovački dnevniK

DUBROVAČKI DNEVNIK

DOBRE GODINE • 02/12

ZDRAVLJE • AKTIVNOST • LJUDI • KVALITETNIJI ŽIVOT

Moždani udar:

minute koje mogu promijeniti ostatak života

Kako prepoznati simptome, kako reagirati, zašto je vrijeme presudno i što slijedi nakon bolnice.

Udar dolazi iznenada

Moždani udar nastaje kada se prekine dotok krvi u dio mozga ili kada dođe do krvarenja. Simptomi se obično pojavljuju naglo: gubitak ravnoteže, smetnje vida, spušten kut usana, slabost ruke ili noge te otežan ili nerazumljiv govor. Ne moraju biti prisutni svi znakovi.

Što učiniti odmah?

Odmah pozovite hitnu pomoć i recite da sumnjate na moždani udar. Zabilježite kada je osoba posljednji put bila bez simptoma. Ne čekajte da tegobe prođu, ne vozite osobu sami ako je dostupna hitna služba i ne dajte hranu, piće ni lijekove na svoju ruku. Ako se simptomi povuku, pregled je i dalje hitan.

Poruka

koju vrijedi zapamtiti: Ne čekajte drugi znak. Jedan iznenadan simptom, dovoljan je razlog za hitan poziv.

Zašto je vrijeme presudno?

U bolnici se hitno utvrđuje vrsta moždanog udara. Kod određenih bolesnika moguće je primijeniti lijek za otapanje ugruška ili zahvat njegova uklanjanja. Odluka ovisi o nalazu, vremenu nastanka simptoma i drugim kriterijima. Što prije započne odgovarajuće liječenje, veća je mogućnost očuvanja moždanog tkiva.

Nakon bolnice počinje oporavak

Moždani udar može promijeniti hod, uporabu ruke, govor, gutanje, pamćenje i raspoloženje. Rehabilitacija započinje kada je bolesnik medicinski stabilan, a plan se prilagođava njegovim potrebama. Cilj nije samo izvesti vježbu, nego ponovno se odjenuti, jesti, kretati i sudjelovati u obiteljskom životu. Oporavak se može nastaviti mjesecima i godinama.

Iskoristite poklon vaučer

za pregled u ustanovi Familia Više informacija na: 020 642460 oglasi@dubrovackidnevnik.hr info@familia.ba

«Ovdje sam opet prohodala ... Ovdje se osjećam dobro!» Izvori: American Heart Association / American Stroke Association Stroke Symptoms and Warning Signs; 2026 Acute Ischemic Stroke Guideline; Stroke Rehabilitation.

SLJEDEĆI BROJ: Kretanje je lijek — zašto mišići postaju važniji s godinama? Tekst je edukativnog karaktera i ne zamjenjuje individualni liječnički pregled ili savjet.

Brana

5 pitanja za svaki dan 1 Da li redovito kontroliram krvni tlak? 2 Da li sam danas bio/la fizički aktivan/na? 3 Da li se hranim zdravije i pijem dovoljno vode? 4 Da li uzimam propisanu terapiju? li primjećujem nove simptome kod sebe 5 iDareagiram na vrijeme?

Tekst pripremio: tim ustanove FAMILIA

Centar za rehabilitaciju nakon moždanog udara Sarajevo +387 33 956 480

info@familia.ba www.familia.ba www.mozdaniudar.ba


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook