Issuu

ožujak 1

vremenska prognoza

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

pet

sub

ned

pon

uto

sri

čet

Petak, 25. rujna godina VII. / broj 305 / 2026. / issn 2718-3742

DOZNAJEMO Župani od EU traže izgradnju željeznice, dubrovački kraj povezan sve do Grčke stranica 4

USPOREDBA ŠAMPIONA TURIZMA

SEZONA U KONAVLIMA

EKOLOŠKI PROBLEM OTOKA

Dubrovnik ima bolju obalu i zanimljiviju povijest, ali U Istri se bolje jede, uživa u sportu i koncertima

Turista u Cavtatu ne nedostaje, no troše drugačije: „Ljudi više nisu široke ruke“

Tko se to kune u ljepote Lopuda, a potajno ga truje otpadom?

NOVI PROSTOR KULTURE Gotovi su radovi na knjižnici u TUP-u, trebala bi se otvoriti do studenog

stranica 16

stranica 8

stranica 22

stranica 14

Uvodnik

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Usidreni u mirnoj luci!

IMPRESSUM Glavna urednica: Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Izvršna urednica Petra Srebrović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Ivana Smilović Barkiđija Aida Čakić Ahmet Kalajdžić Rafael Barkiđija (sport) Nikša Klečak

Piše Vjera Šuman

FOTO: DAVOR PUKLAVEC/PIXSELL

Kontakt 020 642 462 Fotograf Željko Tutnjević Vito Begović Fotografija na naslovnici: Željko Tutnjević Kolumnisti Vjera Šuman Maro Marušić Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.) Prodaja i marketing Mihaela Tvrdiša (voditeljica prodaje i marketinga) Nakladnik Dubrovački dnevnik d.o.o. Ćira Carića 3 Dubrovnik OIB 84019117288 Uprava Lucija Komaić (članica uprave)

ajmoćnija riječ ovog tjedna je 'sidrenje'! Država je stvorila sustav koji u stvarnom životu ne pomaže nikome, ali moćno zvuči. Kada djetetu morate kupiti sirup protiv kašlja, potpuno vam je svejedno što ispod bočice piše šuma povijesnih podataka i nekakva niža cijena iz prošlosti. Morate ga kupiti po cijeni koja je sada, jer dijete ne ozdravljuje od statistike nego od lijeka. Srećom, lijekovi na recept i oni koje nadoplaćujemo oslobođeni su 'sidrenja' jer njihove iznose ionako diktira HZZO. Neće valjda sami sebe sidriti. Što se kave ili šišanja tiče, ili ćeš ju piti u tom kafiću ili ideš u drugi ili piješ doma. Šišat ćeš se baš kod te frizerke ili nećeš. Sami odlučujemo bez obzira na beskorisni kupus s cjenikom na stvarima koje moramo, koliko god koštale i onima koje želimo ili ne želimo platiti. Isto je i ako moramo voziti, onda točimo koja god cijena goriva piše. Urnebesno Ćorićevo sidrenje bez milosti maltretira male obrtnike. Svako jutro do osam sati frizeri, ugostitelji ili mehaničari moraju slati digitalne XML cjenike Ministarstvu gospodarstva kako bi birokrati u foteljama imali

uvid u cijenu kave, flastera, šampona ili šišanja, bez obzira na to je li se što promijenilo ili nije. To je čisti administrativni show koji služi samo slanju lažne poruke narodu: 'Evo, mi rješavamo probleme.' A stvarnost? Stvarnost je ta da su veliki trgovački lanci i prije imali usidrene cijene namirnica, pa su i dalje nesmetano poskupljivali. Kako? Jednostavno bi promijenili količinu čokolade na polici. Preko noći sto grama postane devedeset grama s novim barkodom, sustav to prepozna kao novi proizvod i staro sidro više ne vrijedi. Rezultat za građane je nula koristi. Inspekcije, isto nula. azne za obrtnike koji ne postave sidrene cijene ili zakasne ujutro, penju se od 3000 do čak 30 000 eura. Mali, ali veseli bonus državnoj blagajni. Veliki sustavi imaju IT stručnjake koji taj potpuno beskoristan sustav u čas rješavaju. Mali će biti u kaosu dok istovremeno nitko u sustavu ne primjećuje kada se na mamin ili bakin račun odjednom uplate milijuni eura od preprodaje plina ili čega god. Ova najnovija cjenovna umotvorina samo nastavlja slavni niz bisera iz zbirke našeg bivšeg 'uspješnog' ministra

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

ekologije Ćorića (TĆ), koji nam je u spor traje dvadeset godina? Valjda Lici ostavio brda smeća, a u nasl- se čeka da akteri odu Gospodinu na jeđe one legendarne savjete da u istinu. Mnogi doista i odu. S druge krizama jednostavno manje jede- strane, birokracija uporno traži mo, zdravije je i još ćemo uštedje- 'još jedan papir' koji jednim klikom ti. Apsurd je potpun jer je vlada kao sama može izvaditi iz sustava. Na čarobni datum izabrala deseti rujan, korupciju svih političkih elita Hrvatrenutak kada je ljetno divljanje ci- ti su već potpuno oguglali. Masla na jena u turističkim destinacijama već glavi imaju svi, od lijevih do desnih, završilo. Ne treba ni spominjati kako a običan narod bez debele veze za su cijene, posebno nakon uvođenja doktore, posao i neku dozvolu može eura, već sto puta skočile. Država samo sjediti, gledati taj cirkus i je time zapravo samo blagoslovila navijati za one koji su im manje mrdosadašnja poskupljenja. ski. ijeli show sa sidrenjem samo a to vrijeme, broj uhljeba u svim pokazuje koliko smo kao društlokalnim i državnim upravama vo potpuno usidreni u općoj ne- te državnim poduzećima nesmetasposobnosti. Pravosuđe je toliko no buja bez ikakvog sidra. Oni su sporo da poslovni i privatni spo- usidreni u mirnoj luci. Usidri Ćoriću rovi godinama trunu po ladicama, državne i lokalne uprave, državna zbog čega investitori bježe glavom poduzeća i svakako sudove. Kako? bez obzira. Predmeti mijenjaju bro- Neka svako jutro u osam sati objave jeve pa onda i godinu kraj broja, koliko je novih uhljeba zaposleno i mijenjaju suce, neki su već otišli u koliko ih zapravo sjedi na šalterima mirovinu, jer sporovi traju po deset i po uredima. Pred ulazom u zgradu i petnaest godina. Neki čak i po dva- ekran na kojem piše koliko ih je tredeset. Možete li vjerovati da sudski nutačno na poslu, koliko su predme-

Uvodnik 3

ta riješili u radnom vremenu jučer, pa tako svaki dan. Ovako, kad god dođete u neku instituciju, radi samo jedna šalteruša koja se još stigne i derati na vas, dok preostalih deset ureda zjapi prazno. Za njih nikakvi rokovi, kazne ni digitalni izvještaji ne vrijede. Uvedimo pred ulazom u sud ekrane s podacima koliko je ročišta, koliko je predmeta riješeno, kojom brzinom se zakazuju ročišta i koliko je predmeta taj dan promijenilo broj da bi išlo po novoj statistici. Kad je sidrenje već riječ tjedna, onda konačno usidrite svu tu lokalnu i državnu administraciju s punim opisom koliko je netko taj dan bio produktivan i koliko je predmeta riješio. Takvo 'sidrenje' značajno bi oporavilo državni proračun, ali i vjeru u sustav koja je sad na nuli. Kad se već sidri, usidrite ono što ima smisla. Ovako je sve to samo jedna velika predstava. S razlogom, jer ankete im ovih dana nisu jako naklonjene pa hitno treba stvari malo razbucati. Eto vas.

4 Aktualno

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

EKSKLUZIVNO DOZNAJEMO

Pezo podržao projekt željeznice kroz županiju: Od Dubrovnika bi mogli sve do Grčke! Župan Blaž Pezo podržao je inicijativu za željezničko povezivanje jadransko-jonskog prostora, a u listopadu bi s ostalim primorskim županima trebao potpisati memorandum kojim će se tražiti uspostava koridora od Italije do Grčke, uključujući i povezivanje juga Hrvatske Dubrovnik je jedna od najposjećenijih jadranskih destinacija, ali do njega i dalje vodi razmjerno malo prometnih pravaca, što se osobito jasno vidi tijekom ljetnih mjeseci. Dok su pojedine turističke regije, poput Istre, snažno oslonjene na autocestovnu mrežu i blizinu velikih europskih emitivnih tržišta, put prema Dubrovniku i dalje ovisi primarno o zračnim linijama, a cestovna infrastruktura teško podnosi i lokalni promet, dok je u špici sezone pod dodatnim pritiskom zbog ogromne količine prometa koja se na nju 'slijeva'. Kolone na prilazima Dubrovniku, kroz Župu dubrovačku i prema Zračnoj luci Ruđera Boškovića postale su uobičajena slika tijekom ljetnih mjeseci, pa čak i zimi. Planirana brza cesta do aerodroma trebala bi riješiti dio tog problema, no pitanje dugoročne prometne povezanosti juga Hrvatske ne može se svesti samo na tu jednu cestu. Dubrovniku i ostatku krajnjeg juga nedostaje kvalitetna željeznička veza s ostatkom Hrvatske, ali i sa susjednim državama. Upravo zato ideja o uspostavi Jadransko-jonskog željezničkog koridora, koji bi povezao Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Crnu Goru, Albaniju i Grčku, za Dubrovnik i krajnji jug Hrvatske ima ogromno značenje. ŽUPANIJA PODRŽALA INICIJATIVU O ŽELJEZNICI DO GRČKE Dubrovački dnevnik doznaje da Dubrovačko-neretvanska županija podržava ovu inicijativu, a župan Blaž Pezo u listopadu će sudjelovati na konferenciji u Zagrebu na kojoj bi sedam hrvatskih primorskih županija trebalo potpisati memorandum o potrebi uspostave ovog koridora. Inače, naša županija već ima željezničku pru-

gu Ploče – Metković – državna granica, a sada se daljnje povezivanje prema jugu razmatra u kontekstu jadransko-jonskog koridora. Iz Dubrovačko-neretvanske županije su za Dubrovački dnevnik potvrdili kako podržavaju inicijativu za uspostavu ovog željezničkog koridora kako bi se dodatno prometno i gospodarski povezao jadransko-jonski prostor. Župan Blaž Pezo ističe kako je kvalitetna prometna povezanost jedan od ključnih preduvjeta ravnom-

Piše: Petra Srebrović Foto: Ilustracija DD, Vito Begović/Dubrovački dnevnik

Župan Blaž Pezo

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Aktualno 5

jernog razvoja, a željeznica u tom smislu pred- prekogranične suradnje i olakšavanja mobilnosti, „Želimo da se stavlja važan dio buduće prometne infrastrukture među ostalim i studenata, a njezine koristi prepotrebe juga Dubrovačko-neretvanske županije. poznali su građani s obje strane granice. Hrvatske jasno „Podržavamo inicijativu za uspostavu Jadrans- „Za nas je posebno značajno povezivanje želko-jonskog željezničkog koridora jer željeznicu jezničkog prometa s lukama Ploče i Dubrovnik, čuju u nacionalvidimo kao važan dio budućeg razvoja prometne zračnom lukom te drugim oblicima prijevoza. Raznim i europskim povezanosti juga Hrvatske. Ali osim prometne in- voj integriranog prometnog sustava omogućio bi frastrukture, za nas je to i pitanje razvoja, mobil- učinkovitije povezivanje putničkih i robnih tokova, prometnim politinosti naših građana, gospodarstva, turizma i bol- dodatno ojačao logistički položaj juga Hrvatske i kama. Potpisivanje jeg povezivanja s ostatkom Hrvatske i susjednim otvorio prostor za nove gospodarske aktivnosti“, državama“, izjavio je za Dubrovački dnevnik župan ističu iz Županije. Memoranduma Blaž Pezo. vidimo kao vaPezo naglašava kako bi uvođenje i razvoj žel- ŽELJEZNICA BI BILA GENERATOR RAZVOJA žan korak prema jezničkog prijevoza na području juga Hrvatske TURIZMA donijelo višestruke koristi. Željeznica bi istodobno mogla imati značajnu zajedničkom „Građanima bi se omogućila dodatna, sigurna i pou- ulogu u turističkom prometu. Iz Županije naglašanastupu hrvatskih zdana mogućnost putovanja, uz bolje povezivanje vaju kako bi kvalitetnije povezivanje krajnjeg juga primorskih župani- gradova i općina te olakšavanje svakodnevnih mi- Hrvatske s destinacijama u Hrvatskoj i susjedgracija učenika, studenata i zaposlenih. Posebno nim državama omogućilo razvoj novih turističkih ja i daljnjem poje važna mogućnost povezivanja s većim promet- proizvoda i olakšalo dolazak posjetitelja iz šire zicioniranju ovog nim i gospodarskim središtima, ali i sa susjednim regije. Time bi se dodatno poticao i razvoj turizma državama“, govori Pezo. izvan glavne ljetne sezone. projekta na europInače, iskustvo međunarodne željezničke linije „Naš je cilj da jug Hrvatske bude kvalitetno povskoj razini“ Ploče – Sarajevo pokazalo je da postoji konkret- ezan, ne samo cestama i zračnim linijama, nego i na potreba i interes za željezničkim povezivanjem juga Hrvatske sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. Ta je linija pokrenuta upravo s ciljem jačanja

Trasa Željeznice bila bi od Italije, preko Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije do Grčke

željeznicom. To je dugoročan projekt koji zahtijeva suradnju države, županija, lokalne samouprave i europskih institucija, ali upravo zato moramo da-

6 Aktualno

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Župan Blaž Pezo ističe kako je kvalitetna prometna povezanost jedan od ključnih preduvjeta ravnomjernog razvoja, a željeznica u tom smislu predstavlja važan dio buduće prometne infrastrukture Dubrovačko-neretvanske županije Željeznica je jedan od velikih infrastrukturnih planova za jug Hrvatske, ali ne odustaje se od brze ceste do aerodroma

nas jasno artikulirati potrebe našeg prostora i biti dio europskih prometnih planova“, ističe Pezo. U tom kontekstu župan Blaž Pezo sudjelovat će u listopadu u Zagrebu na konferenciji „Jadransko-jonski željeznički koridor – prometna povezanost kao temelj razvoja i otpornosti“, na poziv zastupnice u Europskom parlamentu Nikoline Brnjac. Na konferenciji će se okupiti predstavnici hrvatskih primorskih županija i definirati stavove o uspostavi ovakve željeznice, a u okviru čega će i potpisati Memorandum o potrebi uspostave Jadransko-jonskog koridora. Na taj način će ukupno sedam hrvatskih župana iskazati zajedničku podršku inicijativi i daljnjoj promociji na europskoj razini. OD ITALIJE DO GRČKE Cilj inicijative za uspostavu Jadransko-jonskog željezničkog koridora je povezivanje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije i Grčke. Inicijativa se razvija u suradnji s relevantnim hrvatskim institucijama, a o njezinu strateškom potencijalu upoznat je i povjerenik Europske komisije za održivi promet i turizam Apostolos Tzitzikostas. „Dubrovačko-neretvanska županija želi biti aktivan partner u ovom procesu. Naša je županija specifična po svom geografskom položaju, ali upravo zato prometna povezanost za nas ima dodatnu važnost. Želimo da se potrebe juga Hrvatske jasno čuju u nacionalnim i europskim prometnim politikama. Potpisivanje Memoranduma vidimo kao važan korak prema zajedničkom nastupu hrvatskih primorskih županija i daljnjem pozicioniranju ovog

projekta na europskoj razini“, zaključio je župan Blaž Pezo za Dubrovački dnevnik. Potpisani Memorandum bit će, prema najavi organizatora, predstavljen i uručen povjereniku Europske komisije Apostolosu Tzitzikostasu na završnoj konferenciji koja bi se krajem godine trebala održati u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Županija 7

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

POVEĆAVA SE RAZINA SIGURNOSTI

Županija nabavila moderni dron s AI tehnologijom koji će biti na raspolaganju potresnim inženjerima U prostorijama Stožera civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije, župan Blaž Pezo dodjelio je opremu, nabavljenu iz projekta HANDY, predstavnicima Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.

Dubrovačko-neretvanska županija od sada ima na di, sve se diže na višu razinu. Njegova funkcija je i raspolaganju stručnjake koji u sklopu svoje opreme preventivna, mogu se raditi takvi pregledi. Primarna imaju i modernu bespilotnu letjelicu koja se primar- funkcija je ipak nakon događaja. Ideja svakako ide i no koristi u slučaju nesreća kako bi se pregledavao prema preventivi, da se zgrade kritične infrastrukprostor, kritična infrastruktura i tragalo za nestali- ture pregledaju prije i da se daju smjernice za poma. boljšanja konstrukcije, da budu sigurnija", objasnio "Dron ima AI opcije, prepoznaje ljude i vozila, auto- je Kosalec. mobile, brodove i slično. Osim što se može koristi- Župan Blaž Pezo komentirao je isticanje dobre ti za naše preglede, što nam je najbitnije, ima do- suradnje s Dubrovačko-neretvanskom županijom. sta dobru kameru. Može se koristiti i za traganje i "Hvala im što su nam se obratili i siguran sam da spašavanje ljudi nakon izvanrednog događaja, ali i nam se nisu obratili bez razloga, jer znamo da smo za nestale ljude općenito, nevezano za izvanredni najtrusnije područje u Hrvatskoj. Ovdje nije pitanje događaj. Ima niz funkcionalnosti koje se daju isko- hoće li se potres dogoditi nego samo kada i u koristiti. Ono što je nama najbitnije, ima visoku rezolu- joj snazi. Sva preventiva koja je u tom pogledu pociju za detektiranje pukotina, pa možemo procijeniti trebna je sigurno naša obveza. Na neki način nam eventualno oštećenje na infrastrukturi. Baterije su to daje mir i sigurnost da kad se taj događaj dogodi, dobre, lako zamjenjive, može izdržati jako puno", ka- budemo spremni. Ovakva oprema sigurno može zao je Ivan Kosalec, voditelj ureda Hrvatskog centra dobro doći, upravo radi analiziranja terena, dobre za potresno inženjerstvo. koordinacije službi i aktivacije. Kroz ovaj projekt Rekao je da je dodijeljena i dodatna oprema za dron, preko kojeg smo nabavili opremu, uključene su i baterijske lampe za pregled kada nema struje, kao druge službe. Važno nam je da smo ovakvu službu i laser za mjerenje površine i slične potrebe, kao i uključili u Stožer civilne zaštite. Mislimo da pored power bankovi za punjenje mobitela jer najviše rade svih službi koje djeluju na našem području, sigurno s mobitelom, u kojem bilježe oštećenja, ocijene ih i je važno imati i jednu ovakvu", kazao je Pezo. unose to u digitalnu bazu, što troši dosta baterije. Istaknuo je da ovo nije prva oprema nabavljena Dodao je da najbolju suradnju imaju upravo s Du- putem ovog projekta, a vrijednost joj je 30 tisuća brovačko-neretvanskom županijom. eura. Podsjetimo, Dubrovačko-neretvanska županiSva oprema ostaje u Dubrovniku, a za upravljanje ja je prva jedinica regionalne samouprave u Repubdronom potrebna je i edukacija. lici Hrvatskoj koja je formalno uključila HCPI-IS u "Puno brže se mogu donijeti odluke za oporavak za- sustav civilne zaštite na svom području, ne samo jednice. Sve se može puno brže pregledati. Ubrzat u slučaju potresa nego i ostalih rizika kojima smo će nam donošenje odluka, bolji će biti sami pregle- izloženi.

Pišu: Ivana Smilović, Petra Srebrović Foto: Petra Srebrović

8 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Postavljena prva trajna seizmološka postaja na području Grada Dubrovnika

Bosanka dobila potpuno obnovljeno dječje igralište Završena je rekonstrukcija dječjeg igrališta Bosanka koja je obuhvatila uređenje prostora, postavljanje novih sprava i obnovu prateće infrastrukture. Projekt rekonstrukcije vrijedan je 102.007,19 eura u cijelosti je financiran bespovratnim sredstvima Europske unije kroz LEADER/CLLD program, u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.–2027. godine. Radovi su obuhvatili čišćenje igrališta od preraslog raslinja, uklanjanje dotrajalih i oštećenih sprava za igru te njihovu zamjenu novim spravama. Postavljen je novi stol za stol tenis te su izrađene nove armiranobetonske

ploče za postavljanje sprava koje su obložene gumenom podlogom radi povećanja sigurnosti korisnika. U sklopu rekonstrukcije očišćena je i uređena cjelokupna površina igrališta, postavljen geotekstil te je nanesen novi sloj tucanika. Izrađena je nova ograda i uređеn istočni ulaz na igralište, a postavljene su i četiri nove klupe za odmor. Radovima su obuhvaćene i sanacija zapadnog zida i ograde te sanacija stazica, uz provedbu niza sitnih popravaka i zahvata potrebnih za cjelovito uređenje prostora. Radove na rekonstrukciji izvela je tvrtka Tehnogradnja, dok je stručni nadzor nad izvođenjem radova obavljala tvrtka Baza.

Grad Dubrovnik u suradnji s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu postavio je prvu trajnu seizmološku mjernu postaju čime je dodatno unaprijeđen sustav praćenja seizmičke aktivnosti na dubrovačkom području. Postaja je postavljena u Zatonu i puštena u rad u ponedjeljak, 21. rujna 2026. godine. Nova postaja postavljena je povodom zahtjeva Geofizičkog odsjeka Seizmološke službe Republike Hrvatske, koji djeluje u sklopu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svrhu provedbe projekta „CROSSNET - Razvoj mreže seizmoloških podataka“, koji se provodi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, komponenta C6.1. R4-I1. Cilj projekta CROSSNET je jačanje infrastrukturnih i organizacijskih kapaciteta Seizmološke službe radi povećanja kvalitete prikupljanja, obrade i primjene seizmičkih podataka potrebnih za proces obnove objekata, planiranje izgradnje novih objekata i praćenje javne infrastrukture, kao i jačanje otpornosti Hrvatske na potrese i povezane rizike. Seizmološka služba pri Geofizičkom odsjeku PMF-a započela je provedbu projekta „CROSSNET - Razvoj mreže seizmoloških podataka“, čiji je cilj unaprjeđenje i proširenje postojeće mreže seizmoloških postaja u Republici Hrvatskoj. Nova mreža seizmoloških postaja omogućit će prikupljanje točnijih podataka za registraciju i lociranje potresa, obavještavanje nadležnih tijela i javnosti o osjećenim potresima, kao i za znanstvene svrhe, zoniranje seizmičkog hazarda, te za potrebe prostornog planiranja i građenja.

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 9

Pozivaju se građani za iskaz interesa za korištenje usluga Centra za starije osobe Ragusa Centar za pružanje usluga u zajednici - Centar za starije osobe Ragusa objavio je Javni poziv za iskaz interesa za korištenje usluga namijenjenih starijim i nemoćnim osobama. Cilj Javnog poziva je prikupiti podatke o potrebama i interesu potencijalnih korisnika kako bi se usluge Centra mogle organizirati na što kvalitetniji način te osigurati njihova dostupnost građanima. Centar će korisnicima pružati različite institucionalne i izvaninstitucionalne usluge. Institucionalne usluge uključuju smještaj u jednokrevetnoj i dvokrevetnoj sobi, dok će se izvaninstitucionalne usluge pružati kroz poludnevni boravak u trajanju od če-

tiri do šest sati te cjelodnevni boravak u trajanju od šest do deset sati tijekom radnih dana. Također, Centar za starije osobe Ragusa pružat će i usluge pomoći u kući koje će obuhvaćati organiziranje prehrane i dostavu gotovih obroka, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene te zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba. Korisnicima će također biti dostupne usluge individualnog i grupnog savjetovanja. Centar je predviđen za 205 korisnika smještaja, dok će se izvaninstitucionalne usluge pružati za 410 korisnika. Iskaz interesa može se dostaviti elektroničkim putem, popunjavanjem up-

utnika dostupnog na mrežnoj stranici Centra, kao i poštom ili osobno u zatvorenoj omotnici na adresu Centra za pružanje usluga u zajednici - Centar za starije osobe Ragusa, Pionirska 4, 20000 Dubrovnik. Za iskaz interesa potrebno je dostaviti ispunjen i potpisan Obrazac zahtjeva za iskaz interesa, a rok za dostavu je 18. studenoga 2026. godine. Važno je istaknuti kako iskaz interesa ne predstavlja službeni upis korisnika niti se njegovim podnošenjem ostvaruje pravo na smještaj ili korištenje određene socijalne usluge. Prikupljeni podaci koristit će se za procjenu interesa i potreba građana te kvalitetnije planiranje budućih usluga Centra.

10 Vijesti

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Novi prostor kulture

Gotovi su radovi na knjižnici u TUP-u, trebala bi se otvoriti do studenog Prema statistikama, Gružani su najvjerniji posjetitelji knjižnica pa će novi prostor na ovom mjestu sigurno iznjedriti puno sreće među čitačima

Radovi na knjižnici u TUP-u su gotovi, ostalo Gruža", kazao je Franković i poručio kako je zaje još police popuniti knjigama, a sve je obišao dovoljan. dubrovački gradonačelnik Mato Franković sa "Ovaj će prostor prilavlačiti najmlađe, preko suradnicima. srednjih generacija do onih najstarijih. Ovo će "Radovi Dubrovačkih knjižnica, ogranka Gruž su biti potrebna nadogradnja društvenom sadržapri samom kraju. Potrebno je popuniti police ju Dubrovnika", izjavio je. knjigama i započeti s radom. To izgleda prilično Ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Lucija jednostavno, ali kad vidimo kolika je knjižnica i Bjeloković je rekla kako joj je drago da se proskoliko knjiga tu treba ući, to je zahtjevan posao tor otvorio upravo u Gružu jer prema statistikai uzet će mjesec dana posla”, rekao je Franković ma Gružani najviše čitaju. prilikom obilaska i dodao kako će knjižnica ot- "Prostor ima 280 kvadrata i seli iz prostora od voriti vrata građanima krajem listopada ili naj- 50 kvadrata u kojemu zbog skučenosti nismo dalje početkom studenog. mogli raditi nikakve aktivnosti osim posudbe Gradonačelnik je pojasnio kako će ogranak knjiga“, rekla je i dodala kako sada ima plan Gruž u tom trenutku napustiti stari prostor u privući cijeli grad, a možda i šire, različitim prokojemu sada djeluje. gramima i događanjima. "Prostor je multifukcionalan i omogućuje „Jedva čekamo da dobijemo što više susjeda s priredbe i različite glazbene događaje, sve un- kojima možemo surađivati, jer što nas je više na utar prostora knjižnice, što do sada nije bilo jednom mjestu bit ćemo u sinergiji. Građevinsmoguće. Slijedi i našu priču TUP-a, kojega smo ki i obrtnički radovi su uglavnom gotovi i nama kupili i rekli da će biti financijski održiv i uključiv predstoji posao. Počeli smo s pripremama, za zajednicu. Cijeli kompleks je bio isključiv za napravili smo reviziju i otpis u starom prostozajednicu i onečiščivač, a brojni Gružani nisu ru, knjige koje planiramo ovdje prebaciti smo tu nikada ni bili, sada je to potpuno druga priča. zapakirali i sada treba odrediti tempo, donositi Korak po korak, ovo postaje društveni centar knjige i slagati ih na police", izjavila je Bjelokosić.

Piše: Petra Srebrović Foto: Petra Srebrović

Vijesti 11

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

RADOVI ĆE TRAJATI 14 MJESECI

Uređuje se Vrtić pape Ivana Pavla II. na Gorici Na prostoru nekadašnjeg Biskupskog dvora u tijeku su radovi na prenamjeni prostora u vrtić. Dubrovačka biskupija sklopila je s Gradom Dubrovnikom ugovor o najmu prostora na 12 godina, dok je Grad uložio u rekonstrukciju objekta koji bi u budućnosti trebao primiti 120 djece Piše: Petra Srebrović Foto: Petra Srebrović Biskupija je s Gradom ugovor o vanje. Cijeli niz radova je pred- jer je u ovom prostoru on bo- vog studijskog programa najmu potpisala 2023. godine, viđen, ali konstrukcija se većim ravio dok je bio u Dubrovniku predškolskog odgoja pri dok je tvrtka Texo gradnja uve- dijelom zadržava, radi se samo i na taj način želimo zadržati Sveučilištu u Dubrovniku. dena u posao rekonstrukcije armirano-betonsko okno lifta sjećanje i uspomenu na njega "Sveučilište u Dubrovniku je građevine prije nepuna dva i jedno manje konstrukcijsko ", objasnio je Franković. dobio pozitivan odgovor za taj mjeseca. Ugovor o izvođenju ojačanje. Radi se nova fizika program od Sveučilišta u Zaradova vrijedan je 2.067.468,22 zgrade, odnosno mora se NEMA NEUPISANE DJECE, grebu pa u idućoj akademskoj eura bez PDV-a, odnosno udovoljiti najstrožim zahtje- ALI FALI KADRA godini očekujemo početak 2.584.335,28 eura. vima po građevinskoj dozvoli, Gradonačelnik je komentirao obrazovanja odgojiteljskog "Tek smo nedavno započeli s tako da se mijenjaju svi otvori i i aktualno stanje s upisima kadra u Dubrovniku", rekao izvođenjem radova na pros- objekt se oblaže u fasadu, tu je u dječje vrtiće u Dubrovni- je Franković i pojasnio kako toru bivšeg Biskupskog dvo- i cijeli niz protupožarnih rado- ku, govoreći kako nije ostalo vrtićkih objekata u Dubrovniku ra, budućeg vrtića Pape Ivana va, novo evakuacijsko stubište, neupisane djece. neće nedostajati s obzirom na Pavla II. Idućih 14 mjeseci će sprinkler stanica s razvedenim "Imamo 21 mjesto slobodno, to da bi krajem iduće godine se provoditi cjelokupni radovi instalacijama sprinklera, vatro- imamo određeni broj djece trebao biti otvoren ovaj vrtić, sanacije i prenamjene pros- dojava...", navela je pročelnica. koja moraju ispuniti preduv- a u tijeku je i ishođenje doztora u vrtić koji je namijenjen jete, od cijepnog statusa do vole za vrtić u Komolcu, dok i za 120 djece. Radi se o uistinu UKUPNO SEDAM SKUPINA, godina života, pa nećemo imati okolne općine rade na gradnji prekrasnom prostoru s veli- VANJSKIP ROSTORI I problem", rekao je Frankov- predškolskih ustanova. Međukim vanjskim dijelom, s više PARKING ić, ali je dodao kako 'sve više tim, kako bi se zadovoljile sve od 2000 kvadrata u kojima će Dodala je i kako će u objektu problema stvara nedostatak potrebe, potreban je studij koji biti i dječje igralište te drugi biti šest vrtićkih i jedna jaslič- kadra koji bi radio u vrtićima'. bi u Dubrovniku trebao krenuti prostori namijenjeni za dje- ka skupina koja će se nalaziti u Rješenje je u pokretanju no- iduće godine. cu i mlade. To će biti jedan od prizemlju. najljepših gradskih ", rekao je "Puno je okolnog uređenja, uklprilikom obilaska dubrovački jučujući rampe za invalide, dagradonačelnik Mato Franković kle sveobuhvatna rekonstruki dodao kako gradska uprava cija kako bi se objekt koji nije kontinuirano ulaže u obnovu bio tome namijenjen, prenampostojećih i izgradnju novih ijenio u vrtić. Predviđeno je i vrtića te je zahvalio Biskupiji 12 parking mjesta, napravljen što je dala objekt u dugoročni je ulaz i izlaz gdje će roditelji najam. moći ući automobilom i ostaviO radovima je više kazala ti ga tu na kratko, dok predaju pročelnica Paula Pikunić Vug- dijete odgajateljici", objasnila je delija, navodeći kako su u ti- Pikunić Vugdelija. jeku radovi rušenja i demon- Iako će se vrtić zvati po taže. nekadašnjem papi, program "Uklanjaju se podni slojevi i će biti opći, kao u svim ostalim iznosi sav preostali namještaj gradskim vrtićima. i što se ne predviđa za zadrža- "Vrtić će se zvati Ivana Pavla II.

12 Reportaža

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

SEZONA U KONAVLIMA

Turista u Cavtatu ne nedostaje, no troše drugačije: „Ljudi više nisu široke ruke“ Gosti u Konavle i dalje dolaze, no ugostitelji, taksisti i drugi djelatnici u turizmu primjećuju promjene u njihovim navikama i potrošnji. Dok Turistička zajednica Konavala bilježi rast dolazaka i noćenja te dobru popunjenost, dio poduzetnika kaže kako turisti danas više paze na to gdje će potrošiti novac Cavtat je i ove sezone bio među najposjećenijim sezoni. U ponudi ima izlete prema Elafitima i Duturističkim odredištima na dubrovačkom području. brovniku i kaže kako je interes slab. Dok broj gostiju ne izostaje, dio ugostitelja, trgov- „Cijene su u odnosu na prošlu godinu iste jer aca i drugih djelatnika u turizmu primjećuje prom- je konkurencija velika, pa nismo poskupljivali. jene u navikama i potrošnji turista. Gosti i dalje Zapravo smo neke cijene i spustili, recimo do Dudolaze, ali čini se i da puno pažljivije biraju na što brovnika i nazad je sada 15, umjesto 20 eura. Ciće potrošiti novac. Istodobno, pojedini poduzetnici jene se razlikuju od ture do ture, a recimo ‘Cave sezonu ocjenjuju sasvim zadovoljavajućom, osobi- tura’ odnosno izlet od četiri sata gliserom prito zbog njezina sve duljeg trajanja. Kakva je zapravo likom kojega se posjete dvije špilje i Šunj, košta bila sezona u Cavtatu, jesu li gosti trošili manje i što 50 eura po osobi. Nekome je to skupo, a nekome su ove godine najviše tražili, provjerili smo među jeftino; ali objektivno to je povoljna cijena“, govori. onima koji turističku sezonu iz dana u dan prate iz Damir komentira kako ljudi ima, kaže čak i previše, prve ruke. ali da su nezainteresirani. „Jedva odu u Grad, i to je ono što im je najatrakNOĆENJA I DOLASCI U PORASTU tivnije i na listi za pogledati, a za sve ostalo su Ivo Radonić, direktor Turističke zajednice Općine dosta nezainteresirani“, govori i dodaje da je podKonavle govori kako je u Konavlima ostvareno oko jednako s gostima iz hotela, kao i onima što ods730 tisuća noćenja do sada u ovoj godini, što je ot- jedaju u apartmanima. prilike dva posto više u odnosu na prošlu godinu, a „Ovaj posao radim skoro deset godina i ne znam dolasci su u porastu pet posto. u čemu je problem. Nije problem ono što se može „Struktura gostiju se nije značajno mijenjala, ona je čuti da nam nedostaje sadržaja jer ponuda je bou najvećem dijelu ostala ista i tu su najbrojniji Bri- gata. Ne mislim čak ni da su gosti niže platežne tanci, a slijede ih Francuzi, dok ove godine imamo i moći, nego je nekako sve ‘stegnuto’, ljudi više nisu dosta Poljaka. Područje Konavala najviše posjećuju široke ruke“, zaključuje Damir. obitelji koje su nešto imućnije, ali se uspostavom povoljnijih letova povećao i broj turista nešto niže TAKSISTIMA SE POSAO ZNAČAJNO platežne moći. Ipak, ako prošetate navečer Cavta- PRIMIJENIO tom vidjet ćete da su restorani puni, dakle gostiju Taksist Mišo Zvrko u Cavtatu radi već 30 godina i ima i oni troše“, govori Radonić. kaže ‘ima muvinga, ali su gosti drugačiji i ne troše Poručuje kako je sezona dobra, ali i da su booking i puno’. najave za ostatak sezone, pa i iduću godinu, odlične. „Vidimo to po jeftinim jelima koje jedu u resto„Održali smo nedavno Turističko vijeće i zaključak ranima, pa i u pekarama i butigama. Ne uzimaju dionika u turizmu je pozitivan, razgovarao sam i s taksi osim iz potrebe. Recimo, nema više onoga hotelijerima i nisu se ostvarile one najave s počet- da uzmu taksi i pođu na Srđ ili u razgledavanje ka sezone kako će se trebati spuštati cijene. Prema Konavala, to više skoro i ne postoji“, govori Zvrko i mojim informacijama, cijene nisu padale, a popun- dodaje kako je toga bilo u Cavtatu prijašnjih godijenost je dobra, uglavnom su zadovoljni“, zaključuje na, posebno za one taksiste koji su dobro govorili Radonić. engleski i neki dodatan jezik poput njemačkog ili talijanskog. SLAB INTERES ZA IZLETE „Prije je bilo svakodnevno izleta u Crnu Goru i sličBooker Damir pak ima nešto drugačije dojmove o no, a ove godine se to na štandu dogodilo samo

U Konavlima je do sada ostvareno oko 730 tisuća noćenja, što je oko dva posto više u odnosu na prošlu godinu, dok su dolasci u porastu oko pet posto

Piše: Petra Srebrović Foto: Petra Srebrović

Reportaža 13

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Prodavačica Miroslava

Direktor Turističke zajednice Općine Konavle Ivo Radonić

dva puta, što je zabrinjavajuće“, govori. već 33 godine ne skriva zadovoljstvo sezonom. Danas većinom voze lokalne vožnje, po apart- „Meni je isto kao lani, možda i mrvicu više. Dakle, manima u Cavtatu i ostatku Konavala, uz to i do sasvim normalna sezona. Zašto bih lagala i kuZračne luke, a rijetko do Dubrovnika. kala? Radim sama i zadovoljna sam. Mislim da „Taksi danas nije što je nekada bio jer postoji i neki očekuju milijune, a ja 33 godine radim i sasUber i druge jeftinije solucije, a ni autobus nije vim normalno mi je da platim sve račune, nikome skup. Turist bira što voli, je li to brod, autobus, nisam dužna i preko zime mi ostane da normalautomobil... Može biti da razlog leži u situaciji u no živim pet mjeseci koje ne radim, a ostane i Europi i svijetu pa se odražava i na naš turizam. još za početak sezone kako bih platila robu koju Njemačka i Velika Britanija su sve siromašnije, ču- naručim“, govori i dodaje kako joj je zadnjih godijemo što nam gosti govore o financijskim krizama. na svaka sezona sve bolja i bolja. Danas ima i dosta jeftinih avionskih karata, povo- „Tek ove dvije-tri godine mi je počelo tako biti, ljnih apartmana i onda gosti dođu, ali paze koliko a prije je bilo ‘natezanje’. Sezona se produžila, će potrošiti“, zaključuje taksist Mišo Zvrko. radim od 1. travnja do 1. studenog, dakle punih sedam mjeseci, a prije sam radila šest, dakle SUVENIRNICAMA IDE DOBRO mjesec dana više. Prezadovoljna sam“, govori Miroslava Đaković koja u Cavtatu ima butigu Moće i dodaje kako su u blizini butige tri hotela, pa i

„Nema turista kakvih je bilo prije u Cavtatu, malo je niža klasa, pa su i narudžbe drugačije. S druge strane, ima više ljudi tako da je u stvari financijski rezultat ostao isti“

14 Reportaža

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Taksist Mišo

prevladavaju hotelski gosti.

strane, ima više ljudi tako da je u stvari financijs-

Konobar Petar iz restorana Dalmatino kaže kako je sezona dobra i da nisu osjetili razliku ni u čemu osim u promjeni klijentele. „Nema turista kakvih je bilo prije u Cavtatu, malo je niža klasa, pa su i narudžbe drugačije. S druge

navike i prioriteti nisu isti kao prije. Dok dio gostiju i dalje bez problema puni skuplje restorane i troši na odmoru, drugi će radije birati povoljniji obrok, dijeliti pizzu, koristiti jeftiniji prijevoz ili preskočiti izlet.

Dok dio gostiju i „Većinom su to Francuzi, Poljaci, a ove godine i ki rezultat ostao isti“, iznosi ovaj konobar. Bugari. Dok su na plaži dolaze kupiti vodu ili sok, Objašnjava kako su ljudi ranijih godina količinsdalje bez problea kad odlaze dođu po suvenire. Kod mene su sas- ki jeli više, nisu dolazili u restoran i dijelili pizze, ma puni skuplje vim normalne cijene, mala voda je 1,05 eura, a ve- nego su naručivali jela u tri slijeda, što je danas lika 1,50 eura i vjerujem da je u tome tajna. Cilj mi rijetkost. restorane i troši na je da se roba ‘okreće’, zadovoljna sam i griješila „Moguće da je i to drugačiji stil života danas kada bih kada bih rekla da nisam. Uvijek sam vesela ljudi više paze na količinu hrane, ali ipak mislim odmoru, drugi će i nasmijana jer volim kad mi turisti dođu, volim da malo tko na odmoru broji koliko jede. Mislim radije birati povolj- svoj posao i volim ljude. Sama radim i nije mi da je više do promjene gostiju“, zaključuje konoteško, s pjesmom idem na posao i isto tako idem bar Petar. niji obrok, dijeliti doma, ako budem mogla do mirovine još pet- Iako se sugovornici ne slažu u potpunosti oko pizzu, koristiti šest godina bit će super!“, zaključuje Đaković. toga koliko su gosti ove godine spremni trošiti, zajednički im je dojam da se turističko tržište mijeftiniji prijevoz ili UMJESTO TRI SLIJEDA, DANAS SE DIJELE jenja. Broj dolazaka i noćenja raste, sezona traje preskočiti izlet PIZZE dulje, a Cavtat je i dalje pun turista, no njihove Konobar Petar

Booker Damir

Reportaža Županija 15

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

30% POPUST ZA DOMAĆE

PONEDJELJAK | 28.09. doručak dana Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu menu dana Dalmatinska pržolica Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

UTORAK | 29.09. doručak dana Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

menu dana Spaghetti Carbonara Svježi špageti pripremljeni po tradicionalnoj rimskoj recepturi s guancialeom, žumanjcima, Pecorino Romano sirom i svježe mljevenim crnim paprom

PETAK | 02.10. doručak dana Chia puding sa probiotičkim jogurtom, granolom i voćem menu dana Brodet Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina i češnjaka, posluženo s pečenom palentom

menu dana Hobotnica “al forno” S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

SUBOTA | 03.10. doručak dana Shakshuka jaja “Kako je moguće Lagano poširana jaja u pikantnom da o Srđu razumaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem mišljamo kao o

SRIJEDA | 30.09. doručak dana Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

menu dana Teleći rižot a da se čovjek koji Krepki kremasti rižot sa telećim butom, ondje hoda, trči ili lukom, češnjakom, vinom i začinima

menu dana Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

NEDJELJA | 04.10. kao smetnja? Ako doručak dana Dimljeni losos i avokado je prostor namiposluženi uz komorač, baby špinat, rekreaciji, plod kapara i umak od hrenajenjen i kiselog vrhnja mora biti projekti-

ČETVRTAK | 01.10. doručak dana Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

rekreacijskoj zoni,

vozi bicikl osjeća

ran za ljude, a ne menu dana Tagliatelle Bolognese prvenstveno za Svježe tagliatelle s ragùom od mljevene automobile.” junetine, rajčice, povrća i crnog vina

DORUČAK DANA 15 € / JELO DANA 17 €

16 Turizam

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Uspoređujemo prednosti i mane šampiona hrvatskog turizma

Dubrovnik od Istre ima bolju obalu i zanimljiviju povijest, ali tamo se bolje jede, uživa u sportu i koncertima Kada se već priča o Dubrovniku i Istri zakotrljala, hajdemo se poigrati, pa ih usporediti, iako ta komparacija realno nema nikakvog smisla, jer Dubrovnik je grad, a Istra regija

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća gra- TITO ISTRU POKLONIO HRVATSKOJ donačelnik Mato Franković, uspoređujući Du- Od Rimljana, preko Bizanta i Venecije, potom brovnik i Istru, kazao je da „većina ljudi ni ne Napoleona i Austrije, pa sve do kraja Drugog svzna gdje je Istra“. jetskog rata, Istra veze nije imala s Hrvatskom. -Mi smo jedini šampion turizma u Hrvatskoj i Čak je i za vrijeme Kraljevine SHS u razdoblju nitko se ne može mjeriti s nama. Istra sa svo- između dva svjetska rata, bila pripojena Italiji. A jim lobijem pokušava sebe predstaviti kao us- onda je došao drug Tito i udijelio Hrvatskoj najlpješne – kazao je gradonačelnik Franković na jepši mogući poklon. Polomio se Josip Broz oko Gradskom vijeću. pripojenja Istre Hrvatskoj. Čitava priča završila Izjava je uzburkala duhove, pa su iz Istre stigli je tek 1975. godine Osimskim ugovorima kada je brzi odgovori. Nakon svega, Franković je upu- dogovorena konačna državna granica između tio ispriku: Jugoslavije i Italije. Istra je tako konačno završi-Moj vijećnički odgovor o turizmu, a u kontekstu la u Hrvatskoj, a Trst u Italiji. Istre, izrečen nakon 12 sati sjednice Gradskog Dosta je povijesti, hajdemo sad na turizam. U vijeća, bio je neprimjeren. Iskreno se ispriča- prvih osam mjeseci ove godine tri najposvam svima koje sam njime povrijedio. Ljudski jećenija grada u Hrvatskoj su Rovinj, Dubrovnik je pogriješiti, ali je ljudski pogrešku priznati i i Poreč. Rovinj ima 3,6 milijuna noćenja, Duiskreno se ispričati – istaknuo je dubrovački brovnik 3,2, a Poreč skoro 3 milijuna. Umag je gradonačelnik. na petom, a Medulin na šestom mjestu. Istarska No kada se već priča o Dubrovniku i Istri za- županija je daleko najposjećenija u Hrvatskoj kotrljala, hajdemo se poigrati, pa ih uspored- – u prvih osam mjeseci zabilježila je 25,4 miliiti, iako ta komparacija realno nema nikakvog juna noćenja. Kao što smo i rekli, nemoguće je smisla, jer Dubrovnik je grad, a Istra regija. uspoređivati jedan grad s cijelim poluotokom, Krećemo od Frankovićeve izjave da „veći- zato ćemo se ponajviše bazirati na Rovinj. na ljudi ni ne zna gdje je Istra“. Možda je du- Cijene u Rovinju i Dubrovniku su otprilike jedbrovački gradonačelnik ustvari mislio da HDZ nake, čak je noćenje nešto skuplje u Istri. Cijene i njegovi glasači ne znaju gdje je Istra – a oni po restoranima, supermarketima kao i kugla su jasno većina ljudi u Hrvatskoj – jer govoreći sladoleda su također tu negdje. Baš kao što u o Istri mora se spomenuti Tito. Naime, nikad centru Dubrovnika nema domaćih ljudi i lokau povijesti Istra nije pripadala Hrvatskoj osim lnog štiha, tako je i u Rovinju. Sama povijesna ako ne računamo da je u 19. stoljeću istarski jezgra podređena je isključivo turistima, jedina prostor bio pripojen Napoleonovoj provinciji veća razlika je što u istarskom gradu ima puno Civilna Hrvatska, a to ne kontamo. više umjetničkih galerija nego kod nas. Uglavnom, prosječnom turistu su Rovinj i Dubrovnik

Od Rimljana, preko Bizanta i Venecije, potom Napoleona i Austrije, pa sve do kraja Drugog svjetskog rata Istra veze nije imala s Hrvatskom. Čak je i za vrijeme Kraljevine SHS u razdoblju između dva svjetska rata bila pripojena Italiji. A onda je došao drug Tito i udijelio Hrvatskoj najljepši mogući poklon

Piše: Maro Marušić Foto: Saša Miljević/ PIXSELL, Duško Marušić/PIXSELL

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

slični. No, da sam ja turist koji posjećuje Hrvatsku, povijest Dubrovnika bila bi mi puno zanimljivija od Rovinja i Istre. Dubrovačka Republika imala je svoj put, svoja dostignuća, svoje progresivne ideje…, dok je Istra bila samo jedna od provincija Venecije. Naravno, Pula ima rimsku arenu, jednu od najbolje očuvanih na svijetu, što je zaista nevjerojatan spomenik, no sama Pula realno je ružan grad, ja ju zovem Ploče s arenom. Doduše, volim ružne gradove, puno su mi autentičniji od razvikanih turističkih destinacija. Imaju dušu, nisu (pre)skupi, uvijek možeš pronaći neka šarmantna mjesta poput Rock bara Mimoze koji se nalazi u širem centru Pule. Naravno, Pula je jeftinija od Rovinja i Dubrovnika i arhitektonski je puno manje atraktivna, ali zato privlači posjetitelje spektakularnim glazbenim zvijezdama koje svake godine nastupaju u Areni. Naravno, Dubrovniku i Rovinju ne trebaju svjetske zvijezde za privući goste, ali Rovinju je svakako sjajno što se Pula nalazi na pola sata udaljenosti, pa njegovi posjetitelji mogu kombinirati i posjet koncertu.

Rovinj – Rovinj ima više posjetitelja od Dubrovnika

ISTRA JE AUTOMOBILSKA DESTINACIJA Ono po čemu se Dubrovnik i Istra najviše razlikuju je pristupačnost. Gosti iz Slovenije, Italije, Austrije za svega dva, tri sata svojim automo-

Turizam 17

bilom mogu doći do Istre dok je Dubrovnik isključivo avio destinacija. Ako ima aviona, bit će i turista, ako nema, neće. Može u studenom temperatura zraka i mora biti viša od 20 stupnjeva svejedno u Dubrovniku neće biti nikoga, jer nema avio linija, a u Istri će biti ogroman broj posjetitelja, jer su samo par dana prije vidjeli da je prognoza odlična, pa će ovaj vikend sjest u auto i uživati na suncu. Dubrovnik muči i prostor, jer je stiješnjen između brda i mora, teško se širi, a u Istri je prostor puno pristupačniji, lakše je graditi i ceste i zaobilaznice, te biciklističke staze iz čega proizlazi da je promet po istarskim gradovima puno bolje riješen nego kod nas. Sport i rekreacija u Istri su također puno razvijeniji i za goste i za domaće. Imaju brojne sportske terene, biciklističke staze, na kraju krajeva u Umagu se održava jedini ATP turnir na prostoru čitave bivše Jugoslavije, a njegova tradicija je već preko tri desetljeća. Ono po čemu je jug Hrvatske daleko bolji od Istre jest obala. Dubrovnik je najbolji grad u Hrvatskoj za kupanje. Gdje god da skočiš, osim Gruža, jest prekrasno. Obala Istre je šugava, nepristupačna, a boja mora je daleko od tirkizne. Tamo kao najbolje mjesto za kupanje slovi rt Kamenjak, a mene podsjeća na Prevlaku. Ništa spektakularno. Makadamski putevi koji vode

Gosti iz Slovenije, Italije, Austrije za svega dva, tri sata svojim automobilom mogu doći do Istre dok je Dubrovnik isključivo avio destinacija. Ako ima aviona, bit će i turista, ako nema, neće. Može u studenom temperatura zraka i mora biti viša od 20 stupnjeva svejedno u Dubrovniku neće biti nikoga, jer nema avio linija, a u Istri će biti ogroman broj posjetitelja

18 Turizam

Ono po čemu je jug Hrvatske daleko bolji od Istre jest obala. Dubrovnik je najbolji grad u Hrvatskoj za kupanje. Gdje god da skočiš, osim Gruža, jest prekrasno. Obala Istre je šugava, nepristupačna, a boja mora je daleko od tirkize. Tamo kao najbolje mjesto za kupanje slovi rt Kamenjak, a mene podsjeća na Prevlaku. Ništa spektakularno

Rt Kamenjak je najatraktivniji u Istri za kupanje

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Pula – Ploče s arenom

do malih šljunčanih plaža pretrpanih kupačima i stijene koje se mogu posramiti lokrumskih ploča. Rovinjske plaže su estetski još gore. Doslovno nema lijepog mjesta za kupanje. Zanimljivo da su brojne plaže u Istri nudističke. Kao i kampovi. To je također još jedna velika razlika između Istre i Dubrovnika. Mi smo nekoć isto tako imali jaku nudističku scenu, sjetimo se samo nudističke plaže ispod Hotela Dubrovnik Palace za vrijeme Jugoslavije, ali dolaskom Hrvatske, HDZ-a i jačanjem Crkve, jedna po jedna nudistička plaža nestajale su iz dubrovačkog akvatorija i danas postoje samo dvije – ona na Lokrumu i prostor između Presidenta i Cave. A posljednjih tjedana neki pokušavaju sabotirati i legendarnu nudističku plažu na Lokrumu.

NUDISTIČKA PLAŽA GDJE SE LJUDI SEKSAJU JEDNI ISPRED DRUGIH A zamislimo tek da imamo nudističku plažu na kojoj se ljudi seksaju jedni ispred drugih. E baš takva postoji u Istri. Zove se Punta Križa i privlači egzibicioniste i swingere iz svih krajeva Europe. Ne samo da postoje takve plaže, nego i swingerski klubovi. Naravno da su i tamo postojale tendencije da se zabrani nudizam i seksanje na ovoj plaži, ali do danas se ništa nije promijenilo. Uostalom, ti ljudi ne štete nikome, nema prisile, tko voli, nek' izvoli, a Istra zna da su swingeri pretežno imućni ljudi, briga turističke aktere u Istri mijenja li gazda(rica) eurića partner(ic)e ili ne. Kako vidimo iz ove kratke analize, postoje sličnosti, ali i ogromne razlike između Dubrovnika i Istre. Dubrovnik ima zanimljiviju po-

Uvala Lone

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

vijest od čitave Istre, njegova stara jezgra također je spektakularnija od bilo kojeg istarskog grada (osim pulske Arene), jug Hrvatske ima bolju obalu i ljepše more. Na kraju krajeva Istra osim Brijuna nema otoke vrijedne spomena, što hoće reći da je nautički turizam puno razvijeniji na dubrovačkom području nego u Istri. S druge strane, u Istri je puno bolja prometna povezanost, turist bez problema može posjetiti prekrasne gradiće u unutrašnjosti poput Motovuna ili Grožnjana, i uživati u prirodi i šumama kakvih je zbog više kišnih dana tamo puno više nego što je slučaj južnije. Bolja je na sjeveru Jadrana i gastronomija zbog malih domaćinstava, a posebno je cijenjena kuhinja s tartufima. Aktivni turizam je također bolji u Istri, bilo da je riječ o klasičnim sportovima poput tenisa ili vožnje bicikle, ili pak onih nešto manje razvikanih kakav je karting u blizini Poreča. Nije loše ni djeci. Istralandia je, primjerice, ogromni aquapark. Uglavnom, i Istra i Dubrovnik imaju velike prednosti i mane, a na svakom ponaosob je da shvati što mu se više sviđa. Ali jedno je sigurno – turist koji posjeti bilo Istru, bilo Dubrovnik kući neće otići razočaran.

20 Kolumna

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

RATOVI STAVOVA ILI INTERESA?

Kako su apartmani postali novi ustaše i partizani

Piše Lucija Komaić

FOTO: GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Stanje gospodarstva u Dubrovniku je trenutno takvo da ne postoji ništa unosnije prosječnom čovjeku od iznajmljivanja apartmana. Svaka čast ugostiteljima, prijevoznicima, vodičima i svima drugima koji ovih mjeseci rade duple smjene u turizmu, ali apartmani su jednostavno broj jedan. ''Must have'' biznis u turbulentnom vremenu drastičnog porasta svih troškova i rastuće inflacije, koja je od korone do danas udvostručila vrijednost nekretnina svima, a posebno onima koji ih tretiraju kao ulaganje i biznis. Zahvaljujući istraživanju Dubrovačkog dnevnika jedne kupoprodaje u Pilama, otkrilo se kako je prije par mjeseci jedan od mnogih koji je u tom biznisu vidio priliku za ulaganje i dubrovačko-neretvanski župan Blaž Pezo. Zajedno sa svojim prijateljem Antom Aračićem, nedavno je ušao u suvlasništvo tvrtke koja je prošle godine kupila nekretnine u bivšem samostanskom kompleksu u Pilama, koje su prodavale časne sestre, a nekretnina je preuređena i uspješno ugošćuje turiste uz izvrsne recenzije. PEZO UZDRMAO POLITIČKU SCENU Informacija je to koja je uzdrmala uspavanu, dubrovačku političku scenu u kojoj nikada u povijesti nije bilo više bonace. Pezovi politički oponenti jedva su dočekali njegov ulazak u biznis s iznajmljivanjem kako bi raspalili iz svih oružja kreativne umjetne inteligencije uz pokoje inteligentno i opravdano pitanje iza kojega stoji ona prirodna inteligencija. Napali su ga zbog činjenice što Župani-

ja i Grad nisu iskoristili pravo prvokupa ove nekretnine u kojoj je jedno vrijeme u najmu bila vrtićka skupina sa 17 djece. Županija je pravo prvokupa odbila ovoga puta jednako kao i svih drugih puta posljednjih godina, zapravo ga nikada u sličnim situacijama nije koristila, tko god da je kasnije postao vlasnikom nekretnine, a Grad Dubrovnik već ima tri vrtića koja gravitiraju Pilama i također izrazito rijetko koristi svoje zakonsko pravo prvokupa, osim ako se ne radi o strateškim nekretninama, ljetnikovcima i sličnom. Dakle, političkoj oporbi upalo bi kao sjekira u med da su Grad i Županija propustili nešto kupiti sukladno pravu prvokupa, samo zato da bi vlasnik toga postao njihov stranački kolega Blaž Pezo, ali to nije istina i nema uporište u činjenicama. Naravno, bila bi to super bombastična tema i svakom novinaru i mediju, ali iza takvih ekskluziva moraju stati dokazane činjenice i argumenti, a ne insinuacije. Grad i Županija nisu imali realnog razloga kupiti ovu nekretninu u Pilama za milijun i 400 tisuća eura, a takvih primjera s pravom prvokupa dobiju godišnje u desecima. Priča s vrtićem također nema uporišta u konkretnim činjenicama zbog toga što Gradu Dubrovniku ova nekretnina nije trebala za te potrebe. Potpuno je besmislena usporedba i s istovremenom obnovom vrtićkog kompleksa u Biskupskom dvoru s ogromnim parkom i kapacitetom za 120 djece u usporedbi s njih 17, koliko ih je jedno vrijeme boravilo u ovom objektu u najmu u Pilama. Jedino logično i opravdano pitanje koje ovdje ostaje su financijska sredstva,

s obzirom na to da se radi o javnom dužnosniku, prvom čovjeku Županije. Iz imovinske kartice Blaža Peza može se vidjeti kako je bio vlasnik građevinske parcele na Pobrežju, koju je prodao, a s određenim dijelom sredstava ušao u suvlasništvo tvrtke koja je vlasnik objekta za iznajmljivanje smještaja turistima u Pilama. Drugim riječima, napravio je ono što bi i svaki drugi u Dubrovniku tko želi zaraditi, a ima neki novac koji s inflacijom svakoga dana gubi na vrijednosti. Uložio je u jedini biznis u ovome gradu koji tako brzo vraća uloženo i kojemu se svi okreću. Doduše, ne baš svi. Tu još uvijek ima nešto tih nesretnih ''budala'' koji rade neke druge poslove, u javnom zdravstvu, školstvu, umjetnosti, kulturi, medijima, policiji, vrtićima... FRANKOVIĆ NERVIRA IZNAJMLJIVAČE Cijeli slučaj Pezo koegzistira s novim sukobima privatnih iznajmljivača s dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem koji je postao protagonist priče u Hrvatskoj o negativnim posljedicama brzo rastuće apartmanizacije. Vlasnici apartmana zamjeraju mu kritike, potencijalne najave zakonskog reguliranja iznajmljivanja u stambenim zgradama, ali i samu činjenicu što ih je nazvao lobijem. Svako malo dignu se na dvije noge i pucaju iz svih oružja. ''To je naše privatno vlasništvo. Mi ulažemo. Mi se dižemo ujutro i cijeli dan čistimo. Mi plaćamo kredite. Mi od toga školujemo djecu. Mi ćemo s našim vlasništvom raditi što želimo, i ako ne želimo, nikad te nekretnine nećemo iznajmiti dugoročno

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

nekoj dubrovačkoj ili hrvatskoj obitelji. Neka se i oni dižu u 6:00, neka rade tri posla do ponoći, pa će i oni imati nekretninu.'' Hoće li zaista? Hipotetski, u Dubrovniku medicinska sestra s noćnim smjenama može zaraditi oko 2.000 eura mjesečno, dok se kvadrat ponekad i derutnog stana trenutno plaća oko 5.100 eura. Za skromnih 40 kvadrata medicinska sestra treba izdvojiti oko 204.000 eura, a kredit od približno 184.000 eura na 30 godina znači ratu od oko 780 eura mjesečno, dakle više od trećine njezine plaće. Za 45 kvadrata rata se penje prema 880 eura, pa joj nakon kredita ostaje tek oko 1.200 eura za hranu, režije, prijevoz, odjeću i sve ostalo. I to pod pretpostavkom da ima novac za početno učešće. Drugim riječima, čovjek koji radi odgovoran i nužan posao u javnom zdravstvu može desetljećima uredno plaćati kredit, a da mu vlastiti stan u gradu u kojemu radi i dalje bude gotovo nedostižan, baš kao i samo podstanarstvo onda kada su baš svi apartmani. JESU LI MEDICINSKE SESTRE LIJENE JER NE MOGU DO APARTMANA? Tražiti od medicinske sestre, uz tako težak i odgovoran društveni rad s noćnim smjenama, da ide dodatno čistiti, konobariti ili voziti Uber je gnjusno i pokazatelj moralnog dna kojega su pojedini vlasnici apartmana dotakli u ovim aktualnim raspravama o ograničavanju branše koja je postala jedini unosan biznis, koji uz prednosti onima koji se njime bave, donosi i brojne nedostatke za cijelu zajednicu. Ako se ta medicinska sestra kojim slučajem i uspije zakopati u kredit do starosti, za jednosobni stan u Dubrovniku u kojem nema mjesta za obitelj, pritom će većinu godine plaćati i najskuplju hranu u državi jer, kao što je poznato, i trgovački lanci također znaju što je jedini unosan biznis u Dubrovniku oko kojega se sve vrti i koji je odavno nadmašio sve drugo. I medicinske sestre, i umirovljenici, i te rijetke, ''lijene'' budale u Dubrovniku koje rade neki drugi posao ili nisu naslijedili nekretninu, moraju plaćati apartmanske cijene hrane i higijenskih potrepština zbog čega im je život još i teži. Ovo društvo će preživjeti bez jednog apartmana manje na tržištu, ali bez medicinske sestre sasvim sigurno neće. POSTOJI LI IŠTA DRUGO OSIM TOGA? Tu dolazimo do ključnog problema u slučaju ulaska u nekretninski biznis župana Peza, a to nisu ni vrtić, ni prvokup, pa čak ni financije. On je napravio samo jedan logičan potez u svom živo-

Kolumna 21

tu, sa svojim novcem s kojim želi zara- jeti vratiti i sva ona vojska ljudi koja ju diti. Uložio je u jedini siguran biznis koji je napustila. Neće se nikada vratiti čistiti najbrže vraća investiciju, onaj s izna- tuđe nekretnine u sredinu bez ljudi, bez jmljivanjem. No, od prvog čovjeka za- doktora, medicinskih sestara i intelekduženog za gospodarski razvoj Župani- tualnog i svakog drugog propadanja. je, građani s pravom očekuju i nešto Nažalost, sve su ove rasprave o iznajmdrugo. ljivanju stvorile novi, nepotrebni ''za'' i Ovaj Grad i ova Županija kronično zahti- ''protiv'' rat između vlasnika apartmana i jevaju viziju koja će uravnotežiti ekon- onih koji to nisu, poput onih vječnih ratoomske perspektive razvoja na način va s ustašama i partizanima. A u pitanju da jedna rastuća branša ne ugrožava nije uopće rat, nego potreba da se baš sve drugo. Golemi turistički potencijal svi uključe u širu raspravu o dubrovačkoj, Dubrovnika i ovoga kraja je možda na- ali i hrvatskoj ekonomiji, o budućnosti jlakše i najbrže iskoristiti pretvaranjem jedne prekrasne zemlje u kojoj žive možjoš neke nekretnine u apartman. Ali, du- da ipak malo sebični ljudi koje je uvijek goročno, to vodi prema gradu duhova briga samo za vlastiti interes i nije ih briu kojemu više neće imati tko ni čistiti ga kako će živjeti susjed pokraj njih, dok ni popravljati te apartmane, niti će tko god je njima dobro. A činjenica je da će imati liječiti te ljude koji u njih dolaze i nam biti dobro tek onda kada ona zadnja paziti na njihovu sigurnost. Pitanje je i medicinska sestra bude dostojno plaćešto će ostati od te baštine radi koje ljudi na za svoj rad, od kojega će živjeti pristodolaze u društvu u kojem su rad u kul- jno. Kada budemo sredina u kojoj će se turi i umjetnosti znatno manje isplativi mladi natjecati međusobno kreativnim od čišćenja apartmana. Na koncu, javni idejama, stjecanju novih znanja i živjerad političara treba gledati kroz prizmu ti u sredini u kojoj će moći ostvariti sve razvoja kvalitete života svih ljudi ovoga svoje poduzetničke ideje, umjesto da kraja. Kroz nove razvojne ideje i pro- se natječu u tome tko je naslijedio više jekte koji će sa sobom zakotrljati nove nekretnina. Dubrovnik i Županija nisu perspektive za rad i poduzetništvo šireg nekretnine, nego ljudi. Budućnost ne lokalnog stanovništva. Samo takav put ovisi o broju nekretnina za turiste, nego od dubrovačkog kraja radi perspek- o ljudima koji će tu ostati živjeti i pronaći tivnu zemlju u koju će se možda požel- svoj put i čuvati ovu baštinu.

22 Vijesti

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

EKOLOŠKI PROBLEM OTOKA

Tko se to kune u ljepote Lopuda, a potajno ga truje otpadom? Na Lopudu se gomila otpad iza hotela Grand, a otočani tvrde da se dio otpada spaljuje, zbog čega se gusti dim širi otokom. Grad Dubrovnik najavio je očevid, vatrogasci su evidentirali šest prijava paljenja na toj lokaciji, dok prozvani izvođači tvrde da otpad ne spaljuju i da će ga propisno zbrinuti Nakon otkrića otrovnog otpada u Lici, građani su posebno senzibilizirani pa su reakcije na sve vrste ilegalno odloženog otpada burne. Posljedično, iz straha za zdravlje i okoliš, nadležne institucije, ali i mediji, zaprimaju niz prijava divljih odlagališta za koja su i dosad mnogi znali, ali su ih šutke tolerirali. Mnogi su kontaktirali novinare i naglasili kako su i ranije upozoravali nadležne komunalce na nelegalne postupke brojnih investitora i poduzetnika, ali su reakcije izostale iako je okoliš možda već trajno uništen. DIM GUŠI I ŠTIPA ZA OČI I NOS Upravo zbog problema zbrinjavanja otpada, na poziv otočana, prošli smo tjedan posjetili Lopud. Lopuđani su naglasili kako ih u posljednje vrijeme intenzivno tišti problem brda otpada što se prikuplja na divljem deponiju iza hotela Grand. Tvrde kako je uglavnom riječ o građevinskom otpadu: travaturi, stiroporu, plastici i staroj drvnoj jako stiskalo da smo osjećale da nas liječnici građi koja se, na istoj lokaciji povremeno spalju- moraju staviti na respirator! Pitala sam lokalne je uz nadzor čovjeka koji to čini. Iako nema opas- vatrogasce zašto je to tako da bi odgovorili kako nosti od širenja požara, tih se dana gusti crni je ‘očekivano da dimi pet dana iza paljenja’“, kaže dim diže u nebo, pa iako nije lijepo vidjeti gomile Mišić. otpada, još manje lijepo je vidjeti spaljivanje te I bivši kućni meštar svih lopudskih hotela Ivo Miosjetiti dim koji tjera na kašalj i doslovce, štipa za hajlović žali se na zdravstvene probleme zbog oči i nos. spaljivanja. Ustvrdio je kako je na parceli iza hoLopujka Đeni Mišić radi u Dubrovniku, ali redo- tela svjedočio spaljivanju. vito dolazi na otok na kojem živi njena 80-go- “Tad se razvijala velika temperatura pri izgarandišnja majka. Obiteljska kuća se nalazi netom ju, a nerijetko se javljao i crni dim kojem je uzrok iza hotela, te joj je posljedice gustog oblaka dima bilo nedozvoljeno spaljivanje PVC-ambalaže i što se dizao od spaljivanja otpada bilo nemo- stiropora“, govori. guće izbjeći. Obilaskom parcele pretvorene u deponij iza ho“Samo ove godine otpad je spaljivan nekoliko tela izgrađenog 1936. godine, na tlu smo uočili puta, neizdrživo je dimilo i uvijek me navečer palete, akumulatore i ostatke strojeva, građevingušilo kad bih iz grada došla na otok. Dim je još ske vreće nepoznatog sadržaja, PVC i ostali otteže podnosila moja majka, a obje nas je tako pad.

Nije poznato što sadrže velike građevinske vreće

Piše: Ahmet Kalajdžić Foto: Ahmet Kalajdžić

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Na parceli iza hotela Grand gomila se građevinski i drugi otpad, a Lopuđani tvrde da se dio otpada povremeno spaljuje, zbog čega se otokom širi gusti dim

Inače, hoteli Grand i Lafodia u vlasništvu su Anker grupe i talijanskog kapitala. Talijani su većina u Upravi tvrtke, a jedini hrvatski član Uprave je Ivo Resić kojeg smo nazvali kako bi doznali tko spaljuje otpad na parceli u vlasništvu Anker grupe. No, Resić je i prije postavljenog upita odlučno odbio odgovoriti ili dati e-mail adresu na koju bismo mu postavili upit. Dapače, naglasio je kako “neće dati mail jer to što ćemo ga pitati nema veze s istinom“! Na kontra pitanje kako zna odgovor na upit kad upit nije ni izrečen, splitski je poduzetnik odlučno uzvratio: “Znam o čemu se radi, bili ste na Lopudu, prema tome lijepo vam kažem - pišite što god hoćete!“ Nakon najave da ćemo ga za više detalja ipak nazvati ujutro, prije nego je prekinuo vezu, odlučno je naglasio - “Nemojte me zvati, neću vam se javiti!“ ODLUČNI DEMANTI “ALFAPLANA“ Pokušavajući otkriti tko dovozi i iza Granda deponira otpad koji, tvrde Lopuđani, tamo čeka 1. studenog kad se ukida zabrana bilo kojeg spaljivanja, dio sugovornika je spomenuo Alfaplan građenje kao jednog od izvođača građevinskih radova na otoku. Na e-mail s fotografijama otpada iza hotela iz tvrtke su žurno i odlučno odgovorili kako “ništa na poslanim fotografijama: ni otpad, ni materijal, ni vozila, ni oprema, nije u vlasništvu niti njihovu posjedu“. “Ta lokacija nije naše odlagalište niti njome na bilo koji način upravljamo. Na Lopudu izvodimo radove na objektu Vila Vilina i s otpadom na toj površini nemamo nikakve veze. Otpad ne de-

Vijesti 23

poniramo i ne spaljujemo. Na našim gradilištima spaljivanje otpada nije dopušteno. Građevni otpad se razvrstava, odvozi s otoka i predaje ovlaštenim osobama za gospodarenje otpadom uz prateći list; taj otpad nije dio javne usluge i njegovo zbrinjavanje plaćamo iz vlastitih sredstava. Otpad prikazan na Vašim fotografijamamadraci, vrtni namještaj, ambalaža pića, vozila - po svojoj strukturi nije otpad koji nastaje u djelatnosti građenja“, odgovorili su iz Alfaplan građenja i dodali kako im nikad ni komunalne službe niti bilo tko nikad nisu izrekli opomenu ili novčanu kaznu. Kontaktirali smo i dubrovačku gradsku upravu iz koje su nam odgovorili kako je, temeljem dokumentacije “razvidno da se predmetne čestice nalaze u privatnom vlasništvu, zbog čega njihova sanacija i održavanje nisu u djelokrugu društva Čistoća d.o.o. koja je davatelj javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada te ugovorni izvođač za održavanje javnih površina na području Grada Dubrovnika“. Napomenuli su i kako Odsjek komunalnog i pomorskog redarstva Grada Dubrovnika do sada nije zaprimio prijave vezane uz navedena ilegalna odlagališta na otoku Lopudu, ali da će temeljem našeg upita izvršiti očevid te kako će, utvrdi li se postojanje nepropisno odloženog otpada, pokrenuti odgovarajuće upravne postupke s ciljem njegova uklanjanja. Tijekom razgovora otočani su podsjetili da se “spaljivanjem otpada, a ne odvozom s plovećom dizalicom ‘Triton’ kojom Čistoća odvozi

Vatrogasci su od početka godine evidentirali šest prijava paljenja na toj lokaciji, dok iz Grada Dubrovnika najavljuju očevid i postupanje utvrdi li se nepropisno odlaganje otpada

Hotel Grand samo je blijeda sjena onog što je nekad bio

24 Vijesti

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Iza hotela Grand su prava brda otpada

Na privremenom odlagalištu ima i madraca, paleta i građevinskog otpada

Izvanredni odvoz smeće i otpad s Elafita, građevinari ne samo da ŠEST PRIJAVA VATROGASCIMA 20 prostornih me- onečišćuju zrak i okoliš nego si, bez straha od Zapovjednik Vatrogasne zajednice grada Dusankcija, zapravo stvaraju znatne uštede izb- brovnika Zdravko Kovačić je pregledom bilještara otpada s Lojegavanjem plaćanja odvoza Čistoći. Dio otoča- ki u Vatrogasnom operativnom centru za razdopuda stoji 3.587,50 na ukazuje i na mogućnost da se na jugozapadu blje od 1. siječnja do 31. svibnja 2026. utvrdio eura s PDV-om, što parcele iza Granda, koja se s puta za plažu Šunj kako je za područje otoka Lopuda zaprimljeno ne vidi zbog zida koji parcelu poprečno dijeli, ukupno 238 prijava paljenja na otvorenom, od pokazuje koliko “možda zakopava pepeo i dio otpada koji se, tko kojih se šest odnosilo na lokaciju hotela Grand, zbrinjavanje otpa- zna zašto, ne spaljuje“. Ukazali su i na nedavno a datumi spaljivanja bili su 27. siječnja, 8. ožujka, postavljeni lanac koji sprječava ulaz na parcelu i 11. ožujka, 12. ožujka, 23. ožujka i 28. svibnja. da na otoku može oguljenu koru stoljetnog čempresa, držeći da bi “Napominjem da je spaljivanje na otvorenom se “u sve trebao uključiti i inspektor za zaštitu dozvoljeno samo izvan razdoblja povećane biti skup posao prirode“.

Neugledno odlagalište ruglo je u središtu Lopuda

opasnosti od izbijanja požara na otvorenom i to od 1. studenog do 31. svibnja, a uz prethodnu prijavu i odobrenje nadležne vatrogasne postrojbe. Sukladno zakonskim propisima, spaljivati se smije suha trava i korov očišćen s poljoprivrednih površina, suho raslinje, grmlje i šikara te ostatci od rezidbe (grane, lišće, lozovina i slično) te vrtni biljni otpad koji je nastao čišćenjem okućnice“, odgovorio je Kovačić i nemalo nas iznenadio rekavši da “vatrogasne postrojbe nemaju ovlasti kontrolirati sadržaj koji se spaljuje, već jedino mogu uskratiti odobrenje u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta“. Nažalost, moguće je da su pojedinci zlorabili tu činjenicu te spaljivali što su god su stigli. Zbog strogih GDPR-pravila Kovačić nije mogao reći više, ali smo od jednog vatrogasca neslužbeno doznali da je sve prijave spaljivanja na lokaciji iza hotela podnio pojedinac, a ne tvrtka. Na Lopudu je za više investitora kao glavni izvođač na rekonstrukciji hotela Lafodia i Pracat angažirana i građevinska tvrtka “Elaphiti Estate d.o.o.“ kojoj je sjedište Obala Iva Kuljevana 51,

Vijesti 25

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

propisno zbrinuli dio plastičnog otpada, što možemo potkrijepiti odgovarajućim pratećim listovima za otpad. Već bi zbrinuli i većinu ostalog privremeno odloženog otpada, ali je brod kojeg koristimo bio u škveru do početka ožujka 2026., a tad su počele pripreme za sezonu lokalnih ugostitelja, što je odgodilo plan zbog ograničenja s radovima na otoku“, rekao je Mikolčević i naveo problem lake dostupnosti prostora iza Granda lokalnom stanovništvu te parcela tijekom ljeta, kad je nemoguć odvoz glomaznog otpada, dijelom postaje mjesni deponij, ali otpad moraju zbrinuti izvođači i investitor radova. Ukazanu razliku od šest spaljivanja i tvrdnje da ih uopće nije bilo, Mikolčević pojašnjava da i okolno stanovništvo koristi prostor oko Granda kao mjesto gdje spaljuje biljni materijal. U prvom planu je građevinski otpad, ali je pitanje što se krije iza zida gdje se nazire bager

Izvođač radova Elaphiti Estate tvrdi da je riječ o privremenom deponiju građevinskog otpada koji će nakon završetka sezone biti propisno zbrinut te odbacuje navode o spaljivanju

što je i adresa hotela Lafodia! Direktor tvrtke “ČISTOĆU“ PROZIVAJU, ALI… Mario Mikolčević ističe da su 2023. započeli s Činjenica je kako spaljivanje ili bacanje otpačišćenjem hotela Pracat, gdje su “zatekli tone da u prirodu ugrožava okoliš, a Čistoći koja se smeća gomilane iz raznih izvora kroz godine, često neopravdano proziva, oduzima prihode. što je iste godine propisno zbrinuto. Sav ostali Direktorica Mihaela Mikulandra kaže kako građevinski otpad je kasnije zbrinjavan prema u proteklih godinu dana ta tvrtka nije imadinamici gradilišta“. Prostor iza Dominikanskog la poslovnu suradnju niti ugovoren prijevoz samostana (i hotela Grand, op.a.) u vlasništvu glomaznog otpada s pravnim subjektima s otoinvestitora, koriste kao privremeni deponij i ka Lopuda, uključujući i Anker Grupu d.o.o.. plan je vratiti ga u prvobitno stanje po završet- ”Društvo Čistoća nudi usluge odvoza, zbrinjaku turističke sezone“, kaže Mikolčević i dodaje vanja, oporabe i najam opreme za različite vrste kako uvjeti rada na otoku nisu jednostavni i da otpada, sukladno cjeniku za usluge po narudžje nemoguće zbog neometanog odvijanja tur- bi oglašenom na našoj web stranici. Iako smo ističke sezone uvijek provesti aktivnosti onda u mogućnosti zbrinuti razne vrste otpada, niskad nastaju. mo i travaturu koja je građevinski otpad jer kao “Trebamo voditi brigu o okolnom stanovništvu, društvo ne posjedujemo dozvolu za sakupljanugostiteljima, dostupnosti broda, prikupljača, je i gospodarenje tom vrstom otpada”, navela je. vremenskim prilikama i ograničenim promet- Kako bi naši čitatelji bolje razumjeli koliki je nim pravcima na Lopudu…Na privremenom se trošak prijevoza i skrbi otpada (po narudždeponiju odlaže građevinski otpad koji nastaje bi) te koliko doista košta skrb otpada i zaštita od gradilišta hotela Lafodia, jer se dio radova prirode, Mikulandra je sve pojasnila na primjecijelo vrijeme neometano obavlja. Nastali ot- ru izvanrednog odvoza 20 prostornih metara pad je sortiran, vode se očevidnici o nastanku otpada s Lopuda. Ukupni trošak je 2.870 eura i kasnije će se propisno zbrinuti te odvesti s bez PDV-a (3.587,50 € s PDV-om), od čega 1400 otoka. Nije bilo nikakvog spaljivanja na licu € otpada na obradu, 1200 € na prijevoz bromjesta, niti je to moguće, te nisu točni navodi dom ‘Triton’ dok tri sata angažmana kamiona s o spaljivanju PVC i polistirena. Dosad smo već kranom (tzv. grajfer) zapada 270 eura.

NOVA USLUGA

SKENIRAJ

OSMRTNICE

DUBROVAČKOG DNEVNIKA Kreirajte i objavite osmrtnicu, posljednji pozdrav, zahvalu ili sjećanje - brzo, jednostavno i dostojanstveno.

USPOMENA KOJA OSTAJE

KREIRAJ I OBJAVI

osmrtnice.dubrovackidnevnik.hr

OSMRTNICU

26 Kolumna Škura bura

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Kulturno-edukacijski centar za umjetnu inteligenciju AI 5.0

Uređenje i rasvjeta nogostupa u Ulici kneza Branimira

Obnova Žuljanske ulice

Trnovička ulica - zebra

Paradiso – park za djecu i odrasle

Višenamjenski prostor za građane kotara Gruž

Sanacija zidova “stradanja”

Mladi bojaju Grad

Otvoreni digitalni prostor za sve generacije

Sanacija oštećenih kamenih buža u gradskim ulicama

124

Siguran otok

125

Uređenje i sanacija Ulice Anice Bošković

126

Boće, Ping Pong i druženje

127

Obnova Ulice Anice Bošković

128

Postavljanje taktilnih površina od Pila do Boninova

133

Jednaka igra za svako dijete – prilagodba postojećeg igrališta

134

Ekspresna autobusna linija Pile – Pošta Lapad – Pile

135

Uređenje parka kod Pošte Lapad u dječji park

137

Uređenje plaže Mandrač

a”

Kolumna Škura bura 27

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Skrivena baština Ploča iza Grada

Sanacija puta ispod đardina

Uređenje Puta uz Četušine

Uređenje kupališta Komarda

102

Obnova stepenica i prilaza društvenoj prostoriji

Uređenje i asfaltiranje puta niz staro guvno

Rekonstrukcija i sanacija Ulice Frana Čale

Rekonstrukcija puta ispod Dubrave

Uređenje parka Tabor na Pločama

Asfaltiranje puta uz progon

Sanacija i uređenje dijelova Ulice maestra Đela Jusića i Cavtatske ulice

Popravak puta iznad groblja

Sanacija platoa na istočnom ulazu na plažu Banje

132

Uređenje obalne šetnice u Trstenom

136

Uređenje javnog puta do mora u Trstenom

Javna rasvjeta u Zatonu Velikom

Uređenje sanitarnog čvora u Domu kulture Zaton

Dom mladeži na Osojniku

Omladinski dom Gromača (obnova)

Uređenje prostora za odlaganje smeća

Uređenje puta Dugulje

115

117

Zamjena autobusnih čekaonica u Prijevoru, Rožatu i Čajkovićima Društveni dom u Šumetu

Obnova starog puta od Šunja

Uređenje pristupa ulica Miha Pracata – Getina

Pametne klupe za sjedenje kroz mjesto

Dom mladeži - uređenje velike sale

Postavljanje usporivača prometa kroz Orašac

Nadzorne kamere na lokacijama za odlaganje otpada

e 119

Obnova povijesnog puča u Gornjem čelu

120

Obnova podzida javne površine između Gornjeg i Donjeg Čela

121

Pižulet – izgradnja kamenog zidića uz plažu Ingalo

122

Uređenje platoa i puteva u Gornjem Čelu

Putevima Herceg Stjepana

112

Asfaltiranje ceste od Sutvare do Budima

Nastavak uređenja boćališta i igrališta

Otkup dijelova čestica uz dom u Ljupču

Popravak rive u Šipanskoj Luci

Novo boćalište

Obnova dječjeg igrališta i postavljanje sprava za vježbanje

Uređenje i asfaltiranje parkirnih mjesta na Bosanci

Nastavak uređenja puta (skalina) s Bosanke

118

Nastavak uređenja mjesne škole u Mrčevu

131

Uređenje puta Tabor – Rupe

Popravak puta prema Kaludrici

Asfaltiranje ceste od Dubravke prema crkvi

Uređenje parkova u središtu Šipanske Luke

Primorsko gumno u parku Lokva

111

28 Kolumna

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

KOALICIJSKI TANGO N

a sjednici dubrovačkog Gradskog vijeća, naš gradonačelnik Franković je turističku sezonu ocijenio izvrsnom i ustvrdio da je Dubrovnik jedini šampion turizma u Hrvatskoj i ni’ko se ne može mjeriti s nama. Istra sa svojim lobijem, nastoji sebe predstaviti najuspješnijom u turizmu, a njihovi propovjednici, dužnosnici iz Istre, poput Veljka Ostojića i drugih lokal patriota, u tome im stalno pomažu. Mi smo usamljeni, ali pokazali smo da smo iznad svih, rekao je Franković. Izlaganje je završio riječima: “Većina ljudi i ne zna gdje je Istra”. Ovim izlaganjem, gradonačelnik se izložio neviđenim kritikama iz Istre, koji nisu prihvatili ni njegovu hitru ispriku. Malo se zaletio; a samo je htio rijet, da je Dubrovnik jedini globalno prepoznatljiv hrvatski grad, sviđalo se to sjeveru i zapadu ili ne. Poanta svega je bila kritika, što se tamošnji dužnosnici ponašaju k’o da su oni izmislili turizam. Isto k’o što je svojevremeno Kalmeta forsirao Zadar, ili što sad Butković, nakon Linića stalno lobira za Kvarner. I ništa protiv Istrijana naravno; oni su fini i radišni ljudi. Vole Hrvatsku koliko i Italiju, parlaju talijanski bolje nego naški, a natpisi na ustanovama su im dvojezični. Imaju i Brijune! Nota bene, malo se naš gradonačelnik zaletio, ali bez zadnjih misli. Svako od nas se može malo umislit kad čuje, da anketirani prosječan Amerikanac, zna jedino za Dubrovnik u Hrvatskoj. Pa onda imaš dnevno direktni let iz

Amerike za Dubrovnik, dogodine i iz Kanade, pa snimanje filmova, pa važni međunarodni kongresi i takve stvari. A ne zato što Istra ne valja, ili nema turista. Ima ih milijune, jer su s ruke bliskim susjedima, a imaju i dobru hranu i krasna su čeljad. Ali neki od njih su ispali i zlopamtila, pa su u medijima zločesto uzvratili, kako se Dubrovčani baš i nemaju čime hvalit osim - poviješću. Govore, pored silnih para od turizma, Dubrovnik nema poštenu bolnicu, doktori bježe, a grad se ne može sjetit, da ih kakvim stanom namami da ostanu, ali i da vrhunski opremi tu bolnicu. Pa im onda ne bi letjeli helikopteri hitne medicinske službe, češće nego nacionalni avio prijevoznik. Ni sport, kažu, više nije baš za šampionske fanfare. Po njima, jedan od pokazatelja visoko razvijene sredine, nekad velikan svjetskog vaterpola, Jug sad je na niskim granama. Da se i ne spominje nogomet; GOŠK je zadnja liga. Grad Dubrovnik ima najveći proračun u državi po glavi stanovnika, ali to se vidi samo po krajobraznoj hortikulturi javnih površina. Neka malo napravi turneju po Istri i pogleda kako to rade npr. Poreč, Rovinj, Umag, Pula. Ako dozna đe je Istra! Ma zamisli ti njih!? velika ljevica je, nakon tjedana tajnovitosti, ponosno iskoračila na Markov trg i najavila armiranobetonski savez za rušenje ograde na trgu, ali i HDZ-a. Građani su očekivali ekonomske reforme, porezna rasterećenja,

veće penzije, ili barem alkemijski čarobni štapić za inflaciju, ali Siniša Hajdaš Dončić i Sandra Benčić umjesto tih tema, locirali su pravog, skrivenog neprijatelja hrvatskog izbornog sustava – zagrebački tramvaj broj 12. Ne’ko će reć, tramvaj k’o tramvaj, ali nije tako. Ovaj zagrebački tramvaj broj 12, prema spoznaji našega Siniše, prolazi kroz čak tri izborne jedinice, što pod hitno treba mijenjat. Ne trasu tramvaja, nego izborne jedinice. S druge strane, Sandra je kao prioritet broj jedan izvukla – gospodarenje otpadom i borbu protiv “otpadne mafije”. Jasno je njoj, da se izbornom strategijom treba bavit veći partner, pa joj je sasvim dovoljno sad najaktualnije – smeće. Doduše, otpadna mafija u Zagrebu već pet godina mirno čeka njezinu objavu rata. Ali što bi ona onda bez glavne izborne platforme? Aaa da, na pitanje ‘ko će biti premijer, glavni u betoniranoj koaliciji, šarmantni Siniša je mudro ispalio: na to pitanje više neću odgovarati, jer je odgovor – jasan. Čuj ‘ko će vodit buduću vladu? Pa k’o i svaku vladu, koju nikad ne bira narod nego stranka. A i to na jedvite jade. I upravo u tom trenutku, negdje u Banskim dvorima, začuo se glasan pucanj otvaranja šampanjca. Politički analitičari i dežurni cinici složni su u jednom: odluka, da bi Siniša Hajdaš Dončić trebao bit budući premijer, najbolji je predizborni poklon, koji je HDZ mog’o sanjat. Plenković vjero-

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

jatno ne treba ni trošit pare za mar- Po Splitu se nagađa, kako je moguće, keting budućih izbora. Dovoljno je da da je jezično neupućeni profesor pusti snimku Siniše kako objašnjava krivo preveo status njemačke stugeopolitičku opasnost tramvajskih dentice. Možda je mislio, da fremowšina i pobjeda mu ne gine. ers znači - navali. K’o da lijepoj ženi na Ljevica je tako ponovno uspjela u majici sprijeda piše, PRAVE SU. Tu se svom tradicionalnom naumu; složili je čovjeku lako prevarit. A onda, kad su “čvrst i betonski” plan kako uć’ u je priča konačno dospjela u javnost, povijest, ali na njihovu, pa i na žalost pojavio se profesorov kolega k’o svbrojnih Hrvata, opet samo u povijest jedok koji tvrdi da se u kabinetu, u vripromašenih kandidatura. I dok oni jeme spornog događaja, nije događakroje izborne jedinice po tramvajskoj lo ništa neobično. Studentica tvrdi, ruti, HDZ-u preostaje samo da mirno da kroz zaključana vrata nije mogao čeka na stanicama i pokupi glasove. tamo ući. Osim teleportacijom!? Lovely jubbly, rek’o bi Del Boy iz Muć- Mediji u Splitu pamte, da se na ki. spomenutom fakultetu neprestaa splitskom Pravnom fakultetu no redaju raznorazne afere. Neki su dogodila se neobična pravna profesori i u zatvoru. I dok neki bivši vježba: kako mjesecima ne riješi- studenti tvrde da je toga uvijek bilo, ti slučaj prijave za uznemiravanje drugi se ne slažu. Prema njima, prije studentice, a pritom ostati fakultet je sve bilo bolje. Govore, dok su oni koji obrazuje buduće pravnike. Stra- studirali, PF je bio časna institucija na studentica iz Njemačke, koja je u sa vrhunskim profesorima, a ne daSplit došla kao ‘’freemover’’, prijavila našnja trećerazredna - znanstvena je vodećeg profesora, da ju je u ožu- bižuterija!!! jku zaključao u kabinet, neprimjerelužbenice Milosrđa, časne sesno dodirivao i davao joj uvredljive i tre, prodale su dio bivšeg samoneumjesne komentare. Mjeseci su stanskog kompleksa na Pilama: čeprošli, a studenticu nitko ne kontak- tiri stana, poslovni prostor, dvorište tira. – ukupno 638 kvadrata. Cijena, prava

Kolumna 29

sitnica za dubrovačke prilike: 1,4 milijuna eura. Dubrovačko-neretvanska županija, ali i Grad, imali su zakonsko pravo prvokupa, ali su od kupnje odustali, malo prije nego što je za župana izabran HDZ-ov gospar Pezo. On, međutim, nije odustao. Zajedno s bivšim nogometašem kupio je samostan, preuredio ga u privatni turistički smještaj zvan Monasteroom i obogatio turističku ponudu Grada. Jer ako već za građane nije pogodan život u skromnim ćelijama samostana, neka barem turisti uživaju u njegovoj obnovljenoj verziji. Na društvenim mrežama odmah je izbila hereza: zašto Grad nije kupio samostan i pretvorio ga u stanove za mlade? Pogotovo ako se neprestano trudi, na svaki način ograničit malim vlasnicima nekretnina, kome smiju iznajmljivati vlastitu imovinu. Pa primjećuju, kako Grad, kad regulira tuđu nekretninu, govori se o javnom interesu. A kad bi javnim parama trebalo kupiti nekretninu za javnu namjenu, izostaje javni interes, a tržište odjednom postaje - Sveto pismo. U ime Oca i Sina……!

30 Fotogalerija

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Domagoj, Marko, Iva, Pere, Marija, Lovro, Điva, Vladimir, Luka, Mia, Karla i Ivan - na krštenju su bili, zajedničku sliku poželjeli

Maruška i Željko - podnevna misa u svetog Vlaha im je najdraža, a popodne neka od lokrumskih plaža Đeki i Kiko - ocu i sinu s uhodanom ekipom tehnike Dubrovačkih ljetnih igara svaki zahtjevni radni zadatak na koncu "ispadne" lak

Nina, Marko i Marina - razgledali su izložbu fotografija Photo couture na otvorenju dubrovačkih Dana mađarske kulture

Nikša i Vlaho - čeljad koju mnogi u Gradu prepoznaju, da su to naši dragi Rudela i Picula dobro znaju

Fotogalerija 31

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Sanja, Dubravka i Kristijana - život je život, poslovi i obveze im se ne mogu često uskladiti, kad uspiju u Gradu biti, vrijedi susret proslaviti

Luce, Seka i Mira - tri generacije, baki i majci za voljeno maleno biće kuca srce

Lara i Žake - kćer i majka vole i odlično umiju posao bookerica raditi, s gostima na "sto" jezika govoriti

Hrvoje i Andrea - ljeto je prošlo, i kazališna i školska sezona je počela, sretni su što im je zajednička slobodna nedjelja biti "uspjela"

Nela i Niko - ne trebaju nikamo žuriti, ima se vremena zastati i prijatelju javiti

32 Priče o moru i brodovima

Petak, 24. travnja 2026. Dubrovački dnevniK

‘Chartage’, ‘El Greco’ i ‘El Venizelos’

Piše Ivo Batričević foto Privatna arhiva

Tri putnička trajekta su u Dubrovnik došla kao brodovi na kružnim putovanjima Već šestu godinu pišem feljtone na temu brodova i mora te sam više puta pisao o trajektima koji su povremeno dolazili kao kruzeri na kružnim putovanjima. Također sam pisao i o sovjetskim kruzerima koji su građeni kao trajekti, a dolazili su kao kruzeri iako nisu nikada prevozili automobile jer su imali tihu namjenu da u slučaju ratnih potreba mogu ukrcavati tenkove i ostalu vojnu opremu diljem svijeta. Danas ću pisati o jednom tuniskom, jednom ciparskom i jednom grčkom trajektu koji su nas posjetili samo po jedan put, ali su došli isključivo kao kruzeri. CHARTAGE Trajekt kojega vidimo na sidrištu pored otoka Lokrum je CHARTAGE u vlasništvu brodarske tvrtke Tunisia ferries (Compagnie Tunisienne de Navigation). Došao je kao kruzer 5. ‎lipnja ‎2004. te je bio usidren od 7 do 13 sati. Građen je kao putnički trajekt u brodogradilištu Bruce u švedskoj Lanskroni, a onda su ga porinuli u more nedovršenog te su ga u potpunosti dovršili u brodogradilištu Fosen Mekaniske Verksted, Rissa u Norveškoj. Na prvo putovanje je zaplovio 17. prosinca 1999. Ima 31467 bruto tona, dug je 180 i širok 27,5 metara. Plovi pod zastavom Tunisa iz matične luke La Goulette prema talijanskoj Genovi ili prema francuskom Marseille-u. Četiri Sulzer 12ZAV40S dizel motora ukupne snage 34560 KW ga pokreću brzinom od 23,5 čvorova. Može ukrcati 2208 putnika i 666 vozila. I danas je u plovidbi. EL GRECO Prvi putnički brod koji je doplovio u luku Gruž samo radi dočeka Nove godine je bio putnički trajekt EL GRECO i to je doplovio skoro nenajavljen, tj. najavili su ga samo tri dana ranije, a obično se raspored dolaska brodova zna godinu dana ranije

Chartage

te prve najave dolaze i do dvije godine unaprijed. Ne znam zašto je tako došao, a moguće da je to bio doček Nove godine iznenađenja gdje putnik sazna za mjesto dočeka tek kad dođe u luku. Uplovio je sa 324 putnika i 70 automobila koji su bili u vlasništvu putnika i posade. To je bio doček Nove godine 2003. Uplovili su u Gruž 31. prosinca 2002. u 9 sati, a isplovili 1. siječnja 2003. u 23:59 sati. Brod je izgrađen u japanskom brodogradilištu Hayashikane Shipbuilding & Engineering Shimonoseki Shipyard. Imao je 9562 BT, a nakon rekonstrukcije 14425 bruto tona, bio je dug 141 i širok 23 metra, a mogao je ukrcati 1320 putnika i 500 vozila, Dva 18-cilindarska MAN-Mitsubishi 18V40/54 dizelska motora ukupne snage 14920 kW su ga preko dvije propele pokretala brzinom od 19 čvorova. Isporučen je u lipnju 1972. godine pod imenom FERRY ATSUTA za domaću tvrtku Meimon Car Ferry. Plovio je na japanskim obalnim rutama između Osake i Mojija do potkraj 1970-ih, kada ga nakratko preuzima tvrtka Keihan Rentan

Petak, 24. travnja 2026. Dubrovački dnevniK

Priče o moru i brodovima 33

doplovio do plaže za rezanje brodova u indijskom Alangu gdje je nasukan 21. ožujka 2008. godine i potom izrezan u staro željezo.

El Venizelos

El Greco

Kogyo. Grčka brodarska tvrtka Minoan Lines kupuje brod 1979. godine i daje mu ime EL GRECO. Nakon temeljite rekonstrukcije i prilagodbe europskim standardima luksuza, brod je zaplovio na pruzi iz Patrasa za Anconu (Grčka - Italija). Tijekom više od dva desetljeća povezivao je Italiju s grčkim otocima tičući luke: Brindisi, Krf, Igoumenica, Kefalonia, Patras. Povremeno je plovio i prema Veneciji. Tijekom kasnih 1990-ih prebačen je na unutarnje grčke rute, spajajući Solun i Heraklion na Kreti preko Ciklada. Početkom 2002. godine, Minoan Lines prodaje ostarjeli, ali još uvijek upotrebljiv brod talijansko-grčkoj tvrtki Maritime Way. Zadržao je ime EL GRECO i nastavio je ploviti iz Brindisia pod ciparskom zastavom i lukom upisa Limassol. Početkom 2004. prodan je turskoj tvrtki MedEuropean Seaways. Dobio je ime CAPTAIN ZAMAN te je tijekom ljeta spajao Brindisi i tursku luku Cesme, dok je zimi uglavnom plovio Crnim morem između Ukrajine i Turske. Potkraj 2007. godine povučen je iz plovidbe i privezan u Istanbulu. U veljači 2008. godine brod je prodan u rezalište. Za svoje posljednje putovanje skratio je ime u ZAMAN te je pod panamskom zastavom

EL VENIZELOS Uplovljavanje grčkog putničkog trajekta EL VENIZELOS iz flote kompanije ANEK Lines u luci Gruž dogodilo se 27. listopada 2008. godine. Vlasnik kompanije je počastio svoje zaposlenike putovanjem za uspješno odrađenu sezonu te su se na njemu nalazili isključivo zaposlenici spomenute tvrtke. Ovaj je posjet ostao zapamćen među lokalnim pomorskim entuzijastima upravo zato što je EL VENIZELOS po svojoj primarnoj namjeni veliki obalni i međunarodni trajekt, ali je u Gruž uplovio kao putnički brod na kružnom putovanju pa je njegova pojava na vezu pod agenturom MSC-a bila itekako nesvakidašnji prizor. EL VENIZELOS je najveći putnički trajekt koji je ikada uplovio u Dubrovnik. Brod je naručila tvrtka Stena Line AB 1979. godine. Ovaj brod bio je treći od četiri gigantska broda za Stena Line proizvedena u Poljskoj i trebao se zvati STENA POLONICA. Izgradnja je odgođena, ali je porinut 28. listopada 1984. godine. Međutim, 1986. godine Stena Line je otkazala isporuku jer nije proizvedena oprema za unutrašnjost, kao i zbog nekoliko dugih kašnjenja. Jedan od njezinih sestrinskih brodova također je otkazan, pa su dovršena samo druga dva koja još uvijek plove za Stena Line. Zatim je bio stanju mirovanja gradnje u Gdyniji do 1988. godine, kada je Fred. Olsen Line, norveška tvrtka za krstarenja, kupila trup, koji je neslužbeno nazvan BONANZA. Vlasnik Fred. Olsen je planirao premjestiti trup u Bremen Vegesack u Njemačkoj radi dovršetka, ali to se nikada nije dogodilo i trup je ostao u Gdyniji. Bio je u stanju mirovanja gradnje još godinu dana, prije nego što ga je Anonymous Naftiliaki Eteria Kritis (ANEK Line) kupio za 6,5 milijuna dolara. Tegljač MAERSK BLAZER ga je 16. veljače odvukao u grčki zaljev Eleusis, a do studenog je premješten u Peramu kako bi započeli dovršetak radova. Brod su započeli dovršavati pod imenom KYDON II, ali na kraju je preimenovan u sadašnje ime EL VENIZELOS. Ima 38261 bruto tona, dug je 175 i širok 28,5 metara, može ukrcati 3000 putnika i 750 vozila. Dva 16- cilindarska Zgoda Sulzer dizel motora su preko dvije propele pokretala brod ekonomičnom brzinom od 22 čvora. Isporučen je u lipnju 1992. i svoje plovidbe je započeo između Pireja i Krete, a od 7. kolovoza raspoređen je na ruti: Patras, Igoumenica, Krf , Trst tijekom ljeta i između Pireja i Herakliona tijekom zime. Bio je najveći trajekt u grčkoj obalnoj liniji 18 godina, sve do isporuke brodova CRUISE OLYMPIA i CRUISE EUROPA za grčki Minoan Lines. Nakon što je nekoliko prethodnih godina pod dugoročnim najmom plovio na rutama između Španjolske i Alžira (spajajući luke Alicante i Oran), brod se vratio u grčke vode krajem prošle godine. Od tada se nalazi na vezu u brodogradilištu i luci Elefsina (Eleusis) u Grčkoj koja se nalazi u Saronskom zaljevu blizu Atene. Brod ne plovi, a daljnja sudbina mu je zasada nepoznata.

34 Sport

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

BOLJI UVJETI ZA NAŠE PRVOLIGAŠE

Utakmica u Gospinom polju između Ardiaeija i Dugog Sela ušla u povijest Počela je nova sezona Paket24 Premijer lige, odnosno najveći rang rukometa u Hrvatskoj. Prvi puta među elitom je i RK Ardiaei, klub koji je u svega pet godina od osnutka, dospio među najboljih 16 klubova u državi Piše: Rafael Barkiđija Foto: RK Ardiaei/HRS

U prvom kolu momčad trenera Željka Držalo se Dugo Selo do kraja utakmice na Muse gostovala je kod našičkog velikana šest, sedam pogodaka prednosti, da bi Nexea, koji je opravdao ulogu favorita i Dubrovčani u zadnjim minutama smanslavio rezultatom 35:25. Iako je poraz od jili zaostatak na -3, odnosno konačnih deset razlike u kategoriji velikog pora- 26:29. Ardiaei će ipak morati pričekati za, Ardiaei je pružio solidan otpor dosta na prvu pobjedu u najvećem rangu, ali i jačem i bogatijem klubu, koji godinama prvu domaću pobjedu. nastupa i u europskim natjecanjima. „Pokazali smo dobru igru većinu utakPodsjetimo, rukometna Premijer liga mice, ali koštalo nas je zadnjih deset podijeljena je u dvije grupe po osam minuta prvog poluvremena. Ali, bilo momčadi. Ardiaei je dospio u onu težu je i puno pozitivnih stvari. Mislim da skupinu, u kojoj su ove godine i Zagreb smo drugo poluvrijeme odradili bolje, i i Nexe, a tu su još iskusni premijerligaši obrambeno i napadački. Sada nam preoSpačva Vinkovci, Bjelovar, Poreč, Rudar i staje da od ponedjeljka opet radimo i Dugo Selo. pripremamo se za sljedećeg protivnika, Poreč. Dajemo sto posto od sebe i naši U PRVOJ DOMAĆOJ UTAKMICI DUGO bodovi moraju doći kad-tada. Bilo je doSELO UZELO BODOVE sta ljudi na tribinama. Podržavali su nas Dan 19. rujna 2026. godine ostat će upa- kroz cijelu utakmicu. Hvala im na tome, a mćen po dvije velike stvari. Prva je ta da mi ćemo se potruditi da svaku sljedeću je na taj dan Ardiaei odigrao prvu utak- utakmicu budemo još bolji” – istaknuo micu u Premijer ligi u Gospinom polju. je trener Ardiaeija i proslavljeni hrvatski Dubrovački navijači gledali su zanimljiv reprezentativac Željko Musa. susret kojeg je Ardiaei otvorio vodstvom 4:1, no, gosti su već do poluvreme- PRVA SLUŽBENA UTAKMICA U na okrenuli stvari debelo u svoju korist DVORANI U NOVOM RUHU (10:15). Spomenuti dan, 19. rujna, ostat će upa-

mćen po prvom domaćem nastupu RK Ardiaei u najvećem rangu, ali i po još jednoj stvari. Naime, utakmica protiv Dugog Sela bila je prva službena, natjecateljska utakmica u obnovljenoj dvorani u Gospinom polju. Energetska obnova donijela je dosta pozitivnih promjena. Od nove izolacije, krova, do toliko željene i potrebne klimatizacije, dizalice topline, a uskoro će u rekonstrukciju i svlačionice i parket. Vidljiva promjena su i nove boje u dvorani. Zidovi i sjedalice više nemaju onu tamno-smeđu, drvenu boju, već dominiraju bijelo-sive nijanse. Jedan potpuno drugi dojam, što po pitanju osjećaja u rashlađenoj dvorani, a što po pitanju vizualnog dojma. Iako time nije u potpunosti riješen problem sportske infrastrukture u Dubrovniku, kapaciteti za sportaše i dalje su vrlo ograničeni, no, napokon se dogodio pozitivni pomak. Dvorana izgleda adekvatnije i primjerenije uvjetima 21. stoljeća. Klubovi barem više ne moraju osjećati susramlje kada ugošćavaju momčadi s daleko boljom infrastrukturom.

DOBRE GODINE • 01/12 Sport

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

DUBROVAČKI DNEVNIK

ZDRAVLJE • AKTIVNOST • LJUDI • KVALITETNIJI ŽIVOT

PORUKA Aktivni danas - za ljepše sutra.

Godine nisu bolest Što zapravo znači zdravo starjeti?

Starimo svi, ali ne starimo svi jednako. Dvije osobe mogu imati 75 godina, a živjeti potpuno različite živote. Važnije od broja godina je pitanje: što još možemo i što danas možemo učiniti da svoje sposobnosti što dulje čuvamo? Zdravo starjeti ne znači živjeti bez bolesti

WHO zdravo starenje prije svega povezuje s funkcionalnom sposobnošću - mogućnošću da čovjek bude i radi ono što mu je važno. Mnogi ljudi žive s povišenim tlakom, šećernom bolešću, artrozom ili drugim kroničnim bolestima, a ipak ostaju aktivni i samostalni. Važno je možemo li ustati, hodati, pripremiti obrok, razgovarati s ljudima koje volimo i donositi odluke o vlastitom životu.

Mišići su naša pričuva za budućnost

S godinama se mijenjaju mišićna masa, snaga i ravnoteža. Bolest, hospitalizacija i dugo mirovanje taj gubitak mogu ubrzati. Šetnja, ustajanje sa stolice, rad u vrtu te prilagođene vježbe snage i ravnoteže pomažu očuvati funkcionalnost. Cilj nije postati sportaš. Cilj je moći živjeti svoj život.

Zdravlje su i odnosi s drugim ljudima

5 STUPOVA DOBRIH GODINA

Harvard Health među važnim obrascima zdravog i dugog života ističe kretanje, prehranu, san, upravljanje stresom i društvenu povezanost. Slabiji vid, sluh ili pokretljivost mogu otežati druženje. Redovita kava s prijateljima, šetnja, susret sa susjedima ili vrijeme s obitelji dio su kvalitetnog starenja.

Nakon bolesti cilj je vratiti život

Samostalnost je jedan od najvrjednijih zdravstvenih resursa.

Nije važno samo što piše na nalazu. Važno je što možemo učiniti sami - danas i sutra.

Zdravo starjeti ne znači živjeti bez bolesti već što dulje sačuvati sposobnost da budemo ono što jesmo i radimo ono što nam je važno. Važno je koliko možemo - i kako živimo.

Izvori: WHO: Healthy ageing and functional ability; Physical activity and sedentary behaviour. Harvard Health Publishing: The 5 pillars of longevity.

SLJEDEĆI BROJ: Moždani udar - minute koje mogu promijeniti ostatak života.

KRETANJE

Svaki dan, prema mogućnostima. 3

MOZAK I ZDRAVLJE

Kontrole i mentalna aktivnost.

Moždani udar, prijelom kuka, operacija ili teža bolest mogu brzo promijeniti samostalnost. Tada liječenje ne završava izlaskom iz bolnice. Rehabilitacija pokušava vratiti sigurno ustajanje, hodanje, korištenje ruke, govor, gutanje, odijevanje i sudjelovanje u obiteljskom životu. Mali pomak u funkciji može značiti veliku promjenu u životu.

ZAPAMTITE: DOB NIJE DIJAGNOZA

SNAGA I RAVNOTEŽA

Čuvaju sigurnost i samostalnost. 4

SAN I PREHRANA

Energija za svakodnevni život.

LJUDI

Obitelj, prijatelji i osjećaj pripadnosti.

5 PITANJA ZA SVAKI DAN 1

Krećem li se svakoga dana? I kratka šetnja je važna.

Mogu li sigurno ustati i hodati?

Nova slabost ili pad nisu «samo godine»

Kontroliram li bolesti koje već imam? Redovita terapija i kontrole čuvaju moju samostalnost.

Čujem li i vidim dovoljno dobro? Dobar sluh i vid pomažu mi da budem uključen u život.

Imam li ljude i aktivnosti kojima se veselim?

Druženje i bliskost su dio zdravlja.

Tekst pripremio: tim ustanove FAMILIA

Centar za rehabilitaciju nakon moždanog udara Sarajevo +387 33 956 480

info@familia.ba www.familia.ba www.mozdaniudar.ba

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN ***

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Nije sunce najtoplije, ni vatra – nego osmijeh.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN ***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

KOLIKO SAM PUTA

Koliko sam puta bio izmrcvaren Duševno tjelesno i još svakojako Boljelo me je i boli me još jako No znam da nikada nisam bio kvaran Rijetko čudan život nestvaran a stvaran Zbog tih udaraca nikad nisam plako Sada kad sve skreće posve naopako Predvidio to sam nisam razočaran Za Dom svoj sam spreman za odlazak zatim Ja priznajem sebi da u boli patim Ali patnja nije razlog za gnjavažu Izasmrtne slike kad mi se ukažu Konteso nikada da nȅ umre nada A kad me ne bude − ne daj joj ni tada 22/7/25

humanitarni prilozi DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO -NERETVANSKE ŽUPANIJE Umjesto cvijeća u spomen na pok.Jelu Prkačin, 50 eura prilaže obitelj. Cvjetko Prkačin Udruga za Down sindrom DNŽ U spomen na gosp. Željka Šikića, Šljaka Igor udruzi prilaže 50,00 EURa MASLINA Obitelj Uroš u spomen na pok. Živka Vujasionović umjesto vijenca prilažu 100,00 Eur Obitelj Klare Šiljeg u spomen na pok. Živka Vujasinović umjesto cvijeća prilažu 50,00 Eur CARITAS U spomen na dragu Katicu Vladović – Relja, obitelj Iva Klaić donira 50 eura. Prilog u znak sjećanja na Davora Spajića umjesto cvijeća Rina Kralj Brassard donira 50 eura UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ U spomen na 40-godišnjicu smrti naše sestre Lucije Kalačić-Jovanović Kate i Marija doniraju 100,00 eur.

KOMPAS No.1 DUBROVNIK KOMPAS No.1 Kardinala Stepinca 52 KOMPAS No.1 DUBROVNIK DUBROVNIK Kardinala Stepinca 52 Kardinala Stepinca 52

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa zapotrebu turističkuza 2026.radnog objavljuje zasnivanje objavljuje potrebu zasezonu zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026. VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja odnosa za turističku sezonu 2026. VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja Uvjeti: Uvjeti: -- SSS SSS (općeg, (općeg, ekonomskog, ekonomskog, tehničkog tehničkog smjera) smjera) -Uvjeti: Opće znanje engleskog jezika, pasivno --znanje Opće znanje engleskog jezika, pasivno dodatnog jezika prednost SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera) -znanje Vozačka dozvolajezika B kategorije dodatnog prednost - Opće znanje engleskog jezika,najmanje pasivno pet godina -znanje Vozačkaugovor dozvola Bodređeno kategorije najmanje pet godina jezika prednost Nudimododatnog na uz mogućnost stalnog zaposlenja. - Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent zaposlenja. Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja. Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Dubrovački dnevniK Petak, 20. ožujka 2026.

Županija 37

38 Mali oglasi

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

AUTO / MOTO Prodajem Volkswagen Golf IV, 1.4 benzinac, 1999. godište. Prešao 279.000 km, registriran do 1. 7. 2027. godine. Cijena: 1.100 €. Kontakt: 098 366 513.

prostor s posebnim toaletom. Nekretnina se nalazi u Lapadu, u blizini Solituda, u novogradnji iz 2021. godine, te ima dva parkirna mjesta. Cijena: 560.000 €. Kontakt: 098 243 197.

Mini Cooper Cabrio (2008.), prešao 79.500 km, benzin, ručni mjenjač, 6.000 €. 098 98 29 165

Građevinsko zemljište, 792 m², Sarajevsko naselje, pogled na Plat. Kontakt: 091 544 5395.

Prodajem Peugeot 206, 168.000 km prešao, 2001. godište. Ima kuku. Cijena 400 EUR. Kontakt: 097 608 4077.

Prodaje se kompletno renoviran i odmah useljiv stan u Lapadu, površine 57 m². Sastoji se od dviju spavaćih soba s bračnim krevetima, dnevnog boravka, hodnika, kuhinje, WC-a s tuš-kabinom, balkona i šupe. Stan se nalazi na trećem katu zgrade bez lifta, odlične je gradnje i jugozapadne orijentacije. Cijena: 385.000 €. Prodaja bez agencije. Kontakt: 098 253 424.

Hyundai Accent, 1998. godište, prešao 51.271 km. Cijena 600 EUR. Kontakt: 092 102 1597. Prodajem automobil Toyota Auris 2007., 1.6 V, automatik, u voznom stanju. Registriran do rujna 2026. Zimske i ljetne gume na felgama. Cijena: 1.500 eura. Tel. 091 574 8929 Prodajem Renault Scenic II, 2007. godište, 206.000 km, automatska klima. Cijena: 2.200 eura. Tel. 098 982 4076 Aprilia Scarabeo 250 ccm, prešao 48.000 km, registriran do 3/2027. Prodajem za 550 eura. Mob: 098 652 870. Prodajem Renault Scenic 3, dizel, automatik, 2016. godište. Automobil je prešao 120.000 km i registriran je do travnja 2027. godine. Mobitel: 099/218-8280. Prodajem Fiat Grande Punto, 2008. godište. Automobil je prešao 195.000 km i registriran je do lipnja 2027. godine. Cijena povoljna. Mobitel: 098/924-9574. IZNAJMLJIVANJE Ženska osoba traži skromni stambeni prostor, dugoročno. Kontakt. 091 895 7061. Iznajmljuje se jednosoban stan na duže vrijeme u Mokošici. Kontakt: 098 344 781. Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodajemo poslovno-stambeni prostor površine 100 m², koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje i kupaonice, dok ostatak čini uredski

Prodajemo poslovno-stambeni prostor površine 100 m² u Lapadu, u blizini Solituda. Prostor se nalazi u novogradnji iz 2021. godine, a sastoji se od dviju soba, kuhinje i kupaonice te uredskog prostora s posebnim toaletom. Pripadaju mu dva parkirna mjesta. Cijena: 560.000 €. Kontakt: 098 243 197. Kupujem trosoban stan na području grada, bez agencija. 099 432 1986 Prodaja renoviran stan u Lapadu za cetveroclanu obitelj fiksna cijena 350.000,00€. Drugi kat, Vojnovic, nema lifta. Mobitel 0993253034 Prodajem lijep dvosoban stan u župi dubrovačkoj.stan ima 130 kvadrata.86 je odma useljivo,s 30 kvadrata je rau

bau garsonjers.može se spo- com jiti sa stanom a može odvojeno(napravit apartman.stan .Kupujem manji stan u Cavtaim veliko dvorište i parking. tu ili bližoj okolici. Stan mora papiri čisti.za sve upite javiti biti u prizemlju ili 1. kat, te se na broj 098924 8009. brzo useljiv. Novija gradnja / uredno održavan. Cijena Građevinsko zemljište povr- do 250.000 Eura. Svi papišine 3.000 m², u predviđenoj ri moraju biti uredni. Mob. gospodarskoj zoni u blizini 095/819-9767 Zračne luke, prodajem. Mob. 091 614 3946 Kupujem stan za 110 tisuća eura u Dubrovniku (s MokoProdaje se renoviran stan u šicom). 0981994683 Lapadu, pogodan za četve- Šipan – kupujem poljopriročlanu obitelj. Fiksna cijena vredno zemljište. Također iznosi 358.000 €. Stan se na- sam zainteresiran za kuplazi na drugom katu zgrade nju suvlasničkog udjela. bez lifta, na području Vojno- Za preporuku pri kupnji vića. Mobitel: 099/325-3034. isplaćuje se provizija. Mob: Prodajem građevinsko ze- 097/7236306 mljište površine 736 m² u Moluntu. Mogućnost pri- Traži se zemljište površine ključka na struju, vodu i ka- 500 m² ili više u Župi dubronalizaciju nalazi se nadomak vačkoj ili Komolcu. Poželjan parcele. Cijena na upit. Kon- je dugoročni najam. Potretakt: 098/324-179. ban je pristup za kamion. Plaća se naknada za prepoKupujem garažu, magazin ili ruku. Mob: 097/7236306 bilo kakav drugi radni prostor na području grada ili okolice. Tražim partnera za izgradnju Nazvati: 099 760 6720. stanova u Zatonu. Kontakt: 097 600 7613. . Mijenjam dva stana u Metkoviću, ukupne površine 90 m², Tražim dvosoban stan na poza stan u okolici Dubrovnika, dručju grada, bez agencija. Konavlima ili Župi dubrovač- Mob: 091 540 3370. koj. Mob: 091 614 3946. Prodajem stan u Trebinju, 75 Kupujem stan ili kuću na po- kvadrata, blizu centra. 091 tezu od Brsečina do Župe 6144 918 dubrovačke, do 270.000 €. Mob: 098/189-1334 Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i Zbog hitnosti prodajem po- vrtom. Mob: 098/1691106. ljoprivredno zemljište u Mihanici (Kraljeva), površi- Zaposleni bračni par s djene 4400 m², čestice 948/2 i com kupuje stan na područ948/3. Osiguran je pristupni ju grada Dubrovnika. Kontakt put za vozila i strojeve, a te- telefon: 099/854-8028 ren je idealan za OPG, nasade ili turističku investiciju. Prodajem zemljište (dvije Cijena: 46.000 €, uz moguć parcele) na ulasku u Žuljanu, dogovor za gotovinsku ispla- 50 m od mora, pogodno za tu odmah. Kontakt: 095 369 turizam i druge djelatnosti. 6454. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i Prodaje se suvlasnički udio druga čestica 482 površine (1/4) stare obiteljske grobni- oko 300 m2. Cijena oko 80 ce na groblju Boninovo, na eur. Mob: 095 358 8204 atraktivnoj lokaciji u blizini crkve. Grobnica pripada sta- Prodajem građevinsko zeroj dubrovačkoj obitelji, krasi mljište na Grudi. Cijena 80 €/ je nadgrobni spomenik Iva- m². Mob: 099 642 8623 na Rendića te ima slobodna mjesta za daljnje korištenje. Mijenjam jednosoban rePrijenos prava korištenja noviran stan u Lapadu za provodi se sukladno važe- dvosoban stan na područćim pravilima. Cijena: 50.000 ju grada uz moju nadoplatu. €. Info: kolonija2025@gmail. Stanovi za adaptaciju dolaze

Mali oglasi 39

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

u obzir. Mob: 091 540 3370

m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

gled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

voru, Zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem Mijenjam stan od 33 m2 u Za- Građevinsko zemljište komerdvije velike oranice, maslinik dru za nekretninu slične vri- cijalne namjene u neposredsa 50 stabala maslina koje Građevinsko zemljište u jednosti u Dubrovniku i bližoj noj blizini zračne luke, povrrađaju i veliki komad šume. gospodarskoj zoni sjever okolici. Mob: 095 198 0659 šine 3000m2 namjena pred(Ukupno 7000 kvadrata) plus 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 videno K1, K2 parcela je domala kućica s taracom i ži- ,T3 prodajem m 09161 43946 Prodajem građevinsko ze- sta ravna i kvadratnog oblivom vodom 0989240411 mljiste ( zona M1), 1072m2, ka sa pristupnim putem m Potražujem za kupnju manju Zaton Mali, kompletna in- 0916143946 Prodajem dvije čestice ze- kuću / stan (može i za adap- frastruktura (struja, voda, mlje 481 i 482 K.O. Žuljana. taciju) ili kat kuće u potezu gradska kanalizacija, asfalti- Prodajem kuću u Kantunima Čestice se nalaze u samom od Dubrovnika do Lozice. rani prilazni put), pogled na s okućnicom, kod Šestanovamjestu, površine 280 m² i 099 215 2468 ca. Kontakt: 091 901 9476 more, cijena na upit. Mob: cca 200 m², sve po katastru. 0989230545 Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 Potražujem manji stan do Prodajem tri oranice u Kan658 8468. 100 000 eura na području Prodaje se poljoprivredno ze- tunima, jedna ima građevinDubrovnika. Mob. 091443 mljište, Pelješac-Ponikve, vi- sku dozvolu. Kontakt: 091 901 Prodaje se građevinska par- 0029 še parcela. Cijena 15 EUR/m2. 9476 cela u Slanome, na atraktivMob: 098 975 3970 nom mjestu uz more. Kontakt Kupujem stan od 45 m2-60 Prodaje se građevinsko zeza informacije 0959058149, m2 na Lapadu ili užem po- Kupujem grobno mjesto na mljište koje se sastoji od tri u vremenu od 16 do 18. dručju grada. Agencije isklju- Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. spojene parcele površine 984 čene. Mob: 099 691 1127 m2 u Lazinama - Župa Dubro098 177 6107 Prodaje se potpuno oprevačka. Cijena 125 000 eura. Prodajem dvosoban stan na mljen dvoetažni stan u nase- Prodajem grob na Rožatu - Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Kontakt telefon 0989824076. lju Naš dom u Mokošici veli- prazan. 098 787 773 Mob: 092 191 1848 čine 110m2 Prodaje se parcela od 342 m2 KUPNJA I PRODAJA RAZNO Kontakt: 098 427 676 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) Prodaje se izuzetno građe- Prodajem kvalitetan pianis dva legalizirana objekta. vinsko zemljište u Zatonu Ma- no Petrof s tri pedale, uredProdaje se trosoban stan na Mob: 098 244 799 lom (mješovita rađevinska na- no održavan i redovito štiman, Mećajcu (Cavtat), površine Info: 098 552 552 mjena M1) 960m2, pogled na 80 m², s garažom (18 m²) i vr- Kupujem kuću ili veći stan za more, kompletna infrastruktom (40 m²). Stan je odmah obitelj na području od Gru- tura, cijena na upit. Kontakt USLUGE RAZNO useljiv. 098 137 0527 ža do Cavtata. Mob: 099/675 +385989230545 Buffet Škola traži djelatnicu 8557 za puno radno vrijeme i stalMijenjam stan u Beogra- Prodaje se trosobni stan na Kupujem manji teren uz ja- ni radni odnos. Mob. 091 626 du (Bežanijska kosa), s Ilijinoj glavici u Dubrovniku. dransku magistralu, ne mora 2640 60 m² vrta i dvorišta, vi- Mob: 098/1332 561 biti građevinska površina, oko soko prizemlje, prvi vlaČistila bih apartmane u Gru500 m2, relacija od Brsečina snik, za stan u Dubrovniku. Prodajem zemljište na Lasto- do Karasovića. Kontakt +385 žu, Lapadu i Gradu. 098 992 Mob / Viber / WhatsApp: +381 vu 18000 m2 (od toga 8000 9558339282, ponude slati na 9200 63 104 7766 m2 šuma, ostalo parcela) Whats App. Mob: 098/ 134 2718 DEŽURNE LJEKARNE Kupujem garažu na užem Prodaje se građevinsko zepodručju Grada Dubrovnika. Prodajem novu obiteljsku mljište, 600 metara kvadrat- -LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” Tel: 099 206 7660 grobnicu na muslimanskom nih, u Čibači Donjoj. Informa- od 21.9. do 27.9. groblju Boninovo. Mob: 098 cije na telefon: 098/244-794 Prodaje se građevinsko ze- 747 183. - LJEKARNA ”GRUŽ “ mljište ( zona M1), Zaton, 2. Prodaje se stan u Zagrebu, od 28.9. do 4. 10. red do mora, 1551m2, uz mo- Prodajem tri osmine groba strogi centar, 78 m2, 2850 eur gućnost podjele na 2 zaseb- na Boninovu. Mob: 091/ 560 m2. Kontakt: 098 277 363 ne cjeline. Cijena 430€. Mob 3865 0989230545 Stari Grad - prodajem stan preminuli Prodajem kuću na Gornjem od 93 metra kvadratna, četiProdajem grob na novom Brgatu, 150m2 i okućnice 817 ri sobe, 1/2 kupaonice i ostaNIKOLA VIDIĆ 1949. groblju na Šipanu u Suđur- m2 1/1 s bazenom. Blizina tr- va. Mob: 091/544-5395 ANE MIHALJEVIĆ 1953. đu. Kontakti: 020/ 331 045 i govačkih centara i plaže. Mo099/6929631 gućnost nadogradnje, novi Prodaje se građevinsko zeMARE MATKOVIĆ 1948. krov. Cijena 430 000 EUR. mljište u centru Orašca ( graMATO BUDMAN 1938. Mijenjam dvosobni stan 42 Mob: 098/599 012 đevinska dozvola), 878 m2. CiDEJAN ŠKUNDRIĆ 1956. m2, novogradnja u Solitujena na upit. Tel: 0989230545 IVO SLADE 1950. du, za trosoban stan u no- Kupujem jednosoban stan u KATE BUCONIĆ 1947. vogradnji na području Solitu- Dubrovniku. Mob: 099/827 P r o d a j e s e s t a n (Cavtat da/Lapad uz moju nadoplatu. 6351 MIHAJLO VIDOSAVLJEVIĆ – VUČIĆ - Mečajac) površine 85 m2 u Agencije isključene. Mob: obiteljskoj kući - prizemlje, s 1937. 0981983891 Prodajem građevinsku par- okućnicom i zatvorenom gaLUKA BEĆIR 1966. celu na Mljetu, 1600 m2, ražom. U blizini trgovina, škoMARIJA MATOVIĆ 1943. Mladi par kupuje stan do 60 istočna strana Mljeta i pola, ambulanta. Cijena po dogo-

40 Zadnja

Petak, 22. svibnja 2026. Dubrovački dnevniK

Tvoj budući studij, na tvojem sveučilištu! PRIJAVE U TIJEKU Poslovna škola

Fakultet međunarodnih odnosa i diplomacije

Turistički i hotelski menadžment bacc.oec.

Turistički i hotelski menadžment

Međunarodni odnosi (diplomacija)

Poslovna ekonomija

Međunarodni odnosi i diplomacija

univ.bacc.rel.int.

mag.oec.

univ.mag.rel.int.

bacc.oec.

Menadžment športa bacc.oec.

Fakultet zdravstvenih znanosti

Fakultet ekonomije i međunarodnog poslovanja

Fizioterapija

univ.bacc.physioth.

Međunarodno poslovanje

Fizioterapija

univ.bacc.oec.

Poslovna ekonomija i globalizacija

univ.mag.physioth.

univ.mag.oec.

Sveučilište Libertas Referada Dubrovnik

e: dubrovnik@libertas.hr

www.libertas.hr -

01 5633 115 -

t: +385 20 414 111

czk@libertas.hr