Dubrovački dnevnik br. 304

ožujak 1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

vremenska prognoza

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

pet

sub

ned

pon

uto

sri

čet

Petak, 18. rujna godina VII. / broj 304 / 2026. / issn 2718-3742

POSEBAN PRILOG Veliki godišnjak učenika osnovnih škola 2026./2027.

2026./2027.

SIGHTSEEING CABRIO BUS, svjetski hit, stigao i na gradske ulice stranica 14

ADVENT OVE GODINE

LARS IZ ŠVEDSKE SVAKE GODINE SE VRAĆA

DANIEL PAVLINOVIĆ, NAGRAĐIVANI

U NOVOM RUHU

U DUBROVNIK I KORČULU:

METEO FOTOGRAF

Franković: ‘Stolovi na Stradunu nisu zaživjeli, ugostitelji nisu bili suradljivi’

„Prvi sam put ovdje stigao prije gotovo 40 godina, Hrvatska je dio mene!’

„Naš posao je stalna opasnost, ali meteo fotografija je moja ljubav!“

stranica 18

stranica 22

stranica 6

2

Uvodnik

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

IMPRESSUM Glavna urednica: Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Milosrđe na prodaju

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Izvršna urednica Petra Srebrović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Ivana Smilović Barkiđija Aida Čakić Ahmet Kalajdžić Rafael Barkiđija (sport) Nikša Klečak Kontakt 020 642 462 Fotograf Željko Tutnjević Vito Begović Fotografija na naslovnici: Željko Tutnjević Kolumnisti Vjera Šuman Maro Marušić Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.) Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) Nakladnik Dubrovački dnevnik d.o.o. Ćira Carića 3 Dubrovnik OIB 84019117288 Uprava Lucija Komaić (članica uprave)

Piše Nikša Klečak

FOTO: ŽELJKO TUTNJEVIĆ

„Jer koliko je tijelu potrebna hrana, toliko molitva čuva i hrani tvoju dušu“, zapisala je Paola di Rossa tj. sv. Marija Krucifiksa, utemeljiteljica Družbe sestara Službenica Milosrđa (Anćele). Ona je, dakle, dobro znala da dušu hrani molitva. Bankovni račun ima nešto drukčiji jelovnik, a njemu dobro dođe prodaja koje nekretnine na Pilama. Naime, Službenice Milosrđa, dubrovačke Anćele, odlučile su prodati svoje udjele u nekadašnjem samostanu na jednoj od najvrjednijih dubrovačkih lokacija. Stanovi, poslovni prostor, dvorište, kvadrati, procjene, ponude i na kraju novac. Sve se to vrlo lako može staviti u tablicu. Jedino za društvenu vrijednost prostora nema posebne rubrike, a upravo je ona u cijeloj ovoj priči trebala biti najvažnija. Naime, u prostoru koji je prodan, bio je smješten dječji vrtić. Sestre su u Dubrovnik došle 1853. godine, na Pilama otvorile kuću, upravljale sirotištem, a potom razvijale odgojne i obrazovne ustanove. Njihova povijest u ovom gradu nije počela procjenom vrijednosti četvornog metra, nego brigom za ljude i djecu. Djeca, dakle, nisu bila nekakav usputni korisnik nekretnine niti privremena smetnja u poslovnom planu, nego dio smisla zbog kojega je ta imovina kroz desetljeća imala posebnu vrijednost. Zato je odluka da se prostor vrtića stavi na tržište moralno pogrešna. Nije presudno kojeg je dana potpisan kupoprodajni ugovor, kada je točno promijenjen vlasnik ni u kojem je trenutku vrtić ostao bez sigurnosti da će ondje nastaviti raditi. Meritum je jednostavniji od cijele zemljišnoknjižne dokumentacije: prostor

koji desetljećima služi djeci nije trebalo prodavati i njegovu budućnost prepustiti tržišnoj računici. Od zajednice koja se zove Službenice Milosrđa očekuje se upravo to. Od agencije za nekretnine očekuje se procjena, od investitora povrat ulaganja, a od redovničke zajednice ipak bi se smjelo očekivati da negdje između vlasničkog lista i ponude kupca postoji i savjest. Vlasnički list govori čime se smije raspolagati, ali ne govori što je ispravno učiniti. Kad bi uredna gruntovnica bila dovoljna za moralnu ispravnost svake odluke, etiku bi bilo najjednostavnije predavati na zemljišnoknjižnom odjelu. Djeca, naravno, u takvom poslu nemaju naročitu pregovaračku snagu. Nemaju kapital, investicijski fond ni odvjetnički tim. Ne mogu ponuditi veću cijenu, obećati povrat ulaganja ni podići vrijednost projekta. Njihova se ponuda svodi na to da trebaju mjesto u kojem će provoditi dane dok roditelji rade. U ozbiljnom poslu s nekretninama takva ponuda možda ne izgleda naročito impresivno, ali u poslanju koje u imenu nosi riječ milosrđe, trebala bi biti sasvim dovoljna. Posebnu ironiju cijeloj priči daje činjenica što je dio nekadašnjeg samostanskog kompleksa dobio sasvim novu, komercijalnu dimenziju. Ondje je predstavljen turistički smještaj Monasteroom, a u predstavljanju projekta govorilo se i o zatečenim molitvama i zavjetima kao inspiraciji za uređenje. Molitva je, eto, ipak ostala. Samo je dobila novu funkciju. Malo kamena, malo tišine, pokoji trag nekadašnje duhovnosti i eto autentičnog turističkog doživljaja. Odricanje postane dizajnerski motiv, skromnost estetski

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

izbor, a samostanska prošlost dio priče koja lijepo izgleda na fotografijama soba. Problem nije u tome što je netko uredio hotel ili turistički smještaj. Problem nastaje kada se duhovna i društvena povijest prostora sačuva kao dekor, dok se njegova prvotna svrha prema ljudima polako pretvara u fusnotu. Samostanska atmosfera nije isto što i milosrđe. Jedno se može prodati po noćenju, drugo se mora pokazati upravo onda kada se odlučuje što će biti s prostorom koji koriste djeca. Pritom treba vrlo jasno reći i tko za ovu odluku nije odgovoran. Dubrovački biskup Roko Glasnović nije nadređeni Službenicama Milosrđa u smislu njihova unutarnjeg redovničkog upravljanja. One su družba papinskog prava, imaju vlastite poglavarice i vlastitu upravu, pa se njihove vlasničke odluke ne mogu jednostavno pripisivati Dubrovačkoj biskupiji niti dubrovačkom biskupu. Nije svaki crkveni ključ u biskupovu džepu. Ta je činjenica tim zanimljivija jer je Dubrovačka biskupija već pokazala da se s Gradom može pronaći drukčiji model kada je riječ o djeci. Prostor bivšeg Biskupskog dvora i pripadajućeg dvorišta u Gospinom polju ustupljen je Gradu na dulje razdoblje upravo za vrtić i jaslice. Dakle, crkveni prostor može ostati crkveni, a istodobno služiti djeci. Za to ne treba nikakvo čudo, dovoljno je da postoji volja za dogovorom. Upravo takvo rješenje trebalo je tražiti i na Pilama. Dugoročni najam, ugovor s Gradom, pravo korištenja ili bilo koji drugi model koji bi zaštitio namjenu prostora bio bi logičniji nastavak priče koja je gotovo dva stoljeća počivala na služenju drugima. Pravnih modela ima dovoljno kada postoji volja da prostor ostane djeci. Problem nastaje onda kada tržište postane brže, jednostavnije i privlačnije rješenje. Službenicama Milosrđa pritom nije strano ni oslanjanje na lokalnu i regionalnu samoupravu kada je potrebno pomoći njihovim odgojnim ustanovama. I u tome nema ničega spornog. Javna zajednica treba pomagati ustanove koje rade važan društveni posao, osobito one koje skrbe o mladima. Ali taj odnos ne bi smio funkcionirati samo u jednom smjeru. Nije osobito uvjerljivo zazivati zajednicu kada treba financirati, pomoći i poduprijeti, a onda prvom idućom prigodom, kada se obiteljska srebrnina može pretvoriti u ozbiljan novac, zaključiti kako tržište ipak najbolje zna što s njom

treba napraviti. Kad treba pomoć, tu je zajednica. Kad treba prodati, tu je tržište. Kad treba financirati društvenu funkciju, zaziva se javni interes, a kada kvadrat na Pilama dobije dobru cijenu, privatni interes odjednom dobije mnogo jasniji glas. Milosrđe tako počinje djelovati kao usluga s prilično fleksibilnim radnim vremenom. Zato nakon svega ostaje pitanje koje se ne može zaobići: gdje će završiti novac od prodaje? U novi prostor za djecu, novi vrtić, učenički dom, skrb za stare i nemoćne, neku novu ustanovu ili projekt koji će Dubrovniku vratiti barem dio društvene vrijednosti nekretnine koja je pretvorena u novac? Ako takav plan postoji, onda ga treba jasno reći. Ne još jednom citirati sveticu niti govoriti o plemenitom poslanju, nego jednostavno objasniti što će se napraviti, gdje, za koga i s kojim ciljem. Jer nije ovdje riječ o garsonijeri koju je neka časna sestra naslijedila od tete iz Njemačke. Riječ je o vrijednoj imovini redovničke zajednice čija je dubrovačka povijest neraskidivo vezana uz služenje drugima. Upravo zato potpuno je legitimno pitati što će zajednica dobiti zauzvrat i komu će od te prodaje biti bolje. Od sestara nitko ne očekuje da žive od zraka. Samostani imaju račune, zgrade traže održavanje, ustanove koštaju, a novac je potreban i Crkvi i redovničkim zajednicama kao i svima drugima. Ali postoji velika razlika između odgovornog upravljanja imovinom i pretvaranja vrijedne nekretnine u milijune bez jasnog odgovora što taj potez znači za zajednicu kojoj se desetljećima služilo. Upra-

Uvodnik 3

vo bi redovnička zajednica trebala znati odgovoriti na to pitanje prije nego što ga postavi javnost. Najveća ironija cijele priče možda je upravo u tome što sve može biti potpuno legalno. Može ugovor biti uredan, može svaki potpis biti na pravom mjestu, može svaki euro biti evidentiran i može vlasnik imati puno pravo prodati ono što posjeduje, a odluka svejedno može biti duboko pogrešna. Zakon propisuje što se smije. Milosrđe bi valjda trebalo govoriti što se, unatoč tome, ne treba učiniti. Ako se ta dva kriterija na kraju potpuno izjednače, onda redovnička zajednica u poslovanju s nekretninama nema ništa drukčiji kompas od privatnog investitora. Osim habita. Kapitalizam, naime, ne postaje milosrdniji zato što je odjeven u habit, niti tržišna odluka postaje duhovna zato što je oko nje dovoljno pobožnih riječi. Milosrđe koje vrijedi samo dok nema unosnije mogućnosti nije naročito zahtjevna vrlina. Takav oblik odricanja može si priuštiti gotovo svaki trgovac nekretninama. Paola di Rosa zapisala je da molitva čuva i hrani dušu. Možda je upravo tu rečenicu trebalo držati na stolu uz dokumentaciju o nekretninama, prije odluke, a ne poslije nje. Jer prostor vrtića trebalo je sačuvati djeci, a vrijednu srebrninu nije trebalo pretvarati u novac bez vrlo jasnog odgovora za što će taj novac dalje služiti. Ako je već prodana, pitanje ostaje isto: gdje će završiti taj novac i kome će od njega biti bolje? Jer milosrđe, za razliku od hotelskog noćenja, ne bi smjelo ovisiti o raspoloživosti.

4 Gradsko vijeće

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

IZGRADNJU ĆE FINANCIRATI LAGUNA TRADE

‘ONI JE GURAJU’

Franković opleo po ‘lobiju’: ‘Mi smo jedini šampion turizma, ljudi ni ne znaju gdje je Istra’ Gradonačelnik Mato Franković je, odgovarajući na vijećnička pitanja na sjednici Gradskog vijeća i turističku sezonu, prozvao ‘istarski lobi’. “Mi smo jedini šampion turizma u Hrvatskoj i nitko se ne može mjeriti s nama. Istra sa svojim lobijem pokušava sebe predstaviti kao uspješne. O turizmu komentiraju ljudi isključivo iz Istre poput Veljka Ostojića, i oni je guraju. Mi smo usamljeni, ali pokazali smo da smo iznad svih. Većina ljudi ni ne zna gdje je Istra”, kazao je Franković. (ač)

Grad će graditi šetnicu na Orsanu Izgradnja komunalne infrastrukture, tanog daljnjeg gospodarskog korišteto jest šetnice u blizini Orsana bila je nja cjelokupnog pomorskog dobra datema rasprave na sjednici Gradskog nog u koncesiju kao i daljnje realizavijeća održanoj u utorak. Prijedlog je cije projekta rekonstrukcije i proširevećinom glasova prihvaćen. nja Lapadske obale. Laguna Trade i Riječ je o sporazumu između Laguna Grad su prekinuli sve sudske sporove. Tradea, tvrke koja je vlasnik Marine “Trebalo je riješiti odnose i drago mi je Frape, uz pomoć kojeg su riješene tr- da je Grad preuzeo vođenje postupzavice između njih i Grada. Koncesi- ka izgradnje šetnice te pješačko-bionar se obvezao sklopiti sporazum s ciklističke staze. Jedino zbog tog raGradom Dubrovnikom, kojim će ure- zloga ću podržati ovo“, kazao je Poditi međusobne odnose radi nesme- trebica. (AČ)

Gradsko vijeće 5

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

RASPRAVA O GROBLJU DUBAC ZAVRŠILA NA AI-JU

Knežević pohvalila korištenje umjetne inteligencije, Franković je kritizirao, a Potrebica tvrdi: 'Ja sam old fashioned!' Rasprava je ubrzo krenula u drugom smjeru, pa je glavna tema postala umjetna inteligencija Piše: IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Točka dnevnog reda Gradskog vijeća koja treba postojati i sloboda ukapanja. Dio članak odluke navodi da pravo na podse odnosi na Groblje Dubac, usvojena je u smo EU“, izjavila je, a na njeno izlaganje je nošenje zahtjeva na grobno mjesto imaju utorak većinom glasova vijećnika (11 za, 6 odgovorio Franković. državljani RH. protiv, 1 suzdržan), a kako je uvodno obja- „Politika današnjice nosi jedan od najvećih „Nadam se da ću i dalje živjeti u gradu u snila pročelnica Matilda Krile Prkoča, riječ izazova, to je umjetna inteligencija. Sve kojem pravo na ukopno mjesto imati hrje o zakonskom usklađenju. što ste čuli da je Knežević rekla, i meni je vatski državljani, a ne strani. Toliko širok Vijećnik SDP-a Saša Škrabić postavio je UI napisala. No, UI ne zna jednu stvar, a to nisam. Vjerojatno bi mi UI rekla da nisam pitanje oko preusmjeravanja namjenskog je da postoji život. Ona gleda stvari ona- u duhu moderne agende, radije bih ostao novca od komunalnog doprinosa, u izno- ko kako su formalnopravne, a ne kako zaostao“, izjavio je Potrebica. su nešto većem od milijun eura, na pro- su životne. Životne stvari kažu sljedeće Knežević je istaknula da joj je drago što jekt gradilišta groblja Dubac. – grad na svom administrativnom pod- su na sjednici otvorili temu UI-ja. „Što se tiče groblja, naša obveza sukladno ručju ne posjeduje grobna mjesta koja bi „Drago mi je da nismo zapeli u raspravaUgovoru je financirati sakralne objekte. To prodavala. Grad ne prodaje grobna mjes- ma o ustašama i partizanima. UI danas, ide svome kraju, vjerujem da ćemo do pro- ta, a ni Boninovo. Ono nije vlasnik nijedne po istraživanjima, koristi 88 posto ljudi ljeća završiti taj projekt. Ukupni financijski pozicije. Grad nema namjeru prodavati koji koriste internet, znači skoro pa svattrošak je nešto iznad 20-ak milijuna eura. grobnice jer istima ne raspolaže. Da ste to ko. Danas je koriste i odgovorne gradske Kad uzmemo obuhvat, u konačnici gleda- naveli, onda bi UI odgovorila potpuno dru- i druge vlasti, primjerice britanska vlada. jući današnje cijene, to nije tako puno. Ali gačije. Da je groblje na administrativnom Drago mi je što je došla i do Grada“, izjavila da se napravilo prije 10 godina, bilo bi jef- području Grada Dubrovnika, onda bi sve je Knežević. tinije. Na kraju će to izgledati jako lijepo“, to imalo smisla“, izjavio je Franković. Potrebica je kasnije, tijekom rasprave oko izjavio je gradonačelnik Mato Franković. Predsjednik Gradskog vijeća Marko Po- druge točke, u šali zamolio da ga se ne Škrabića je zanimalo tko će nadgledati trebica se javio za raspravu i izjavio da je povezuje s umjetnom inteligencijom. prosipanje pepela s litica Dakse, što je lo- 'jedna stvar zakonsko slovo, a druga živ- „Ja sam old fashioned, ja koristim Google“, kacija predviđena ovom odlukom. Pročel- ot'. Pritom je istaknuo da mu je drago što kazao je Potrebica. nica je odgovorila da će to kontrolirati komunalni redari. No, rasprava je ubrzo krenula u drugom smjeru, pa je glavna tema postala umjetna inteligencija. Naime, vijećnica Viktorija Knežević (Centar) je upozorila kako kriteriji nisu jasni ni točno određeni, a to je posao gradonačelnika. „Ovaj prijedlog ključna pitanja prepušta Boninovu, a o kriterijima bi tek trebalo odlučivati, kao i o svemu ostalom. Samo opći pojmovi su navedeni ovim prijedlogom, a zakon je upravo Gradu propisao da dodijeli kriterije. Toga nema u odluci. To je bianco ovlaštenje da netko drugi to odluči poslije“, izjavila je Knežević dodavši i kako odluka isključuje osobe koje zakonito žive u Dubrovniku godinama, a nemaju hrvatsko državljanstvo, da zatraže ukop. „Ako imamo slobodu nastanjivanja, onda

6 Gradsko vijeće

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

OPET SE MIJENJA KONCEPT

ADVENT DONOSI NOVE PROMJENE 'Stolovi na Stradunu nisu zaživjeli, a ni ugostitelji nisu bili suradljivi' Vijećnici su se složili da lanjski koncept nije dovoljno zaživio. Dio njih upozorio je da je Grad pretrpan, a dio zagovara povratak kućica. Franković je kazao da je Stradun kao photo-point vizija novog izdanja festivala Piše: IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Odluka koja se odnosi na davanje u najam javnih površina, a ponajprije je vezana uz manifestaciju Advent u Gradu, usvojena je većinom glasova vijećnika (12 za, 5 protiv, 1 suzdržan). Novim prijedlogom predviđa se posebni postupak dodjele javnih površina namijenjenih manifestaciji. Tako se predviđa osnivanje Povjerenstva za Advent koje bi trebalo biti zaduženo za izradu i predlaganje javnog natječaja za javne površine. Povjerenstvo bi činila četiri člana: iz gradskog Upravnog odjela za turizam i šport, iz UO za gospodarenje nekretnina, iz UO za poslove gradonačelnika, iz Dubrovačkih ljetnih igara te Turističke zajednice grada Dubrovnika.

pitanju razloga za raskid ugovora o zakupu javnih površina. Naime, primjena odredbe o raskidu ugovora zbog neobavljanja djelatnosti se sada proširuje na javne površine, neovisno o njihovoj lokaciji tj. proširuje se i na površine koje se nalaze izvan povijesne jezgre.

NOVO POVJERENSTVO I DRUGAČIJA PRAVILA ZA RASKID UGOVORA Gradonačelnik će, temeljem prijedloga Povjerenstva, donositi odluku o raspisivanju NEMAŠTOVITOST ZAKjavnog natječaja, određivati UPACA lokacije i utvrđivati početne Gradonačelnik Mato Franković iznose zakupnine. U odluci je tijekom rasprave je istaknuo navedeno kako bi na lokacija- kako je projekt počeo još za ma bile postavljene 'pokretne vrijeme bivšeg gradonačelninaprave za prigodnu prodaju ka, dosegao svoj maksimum, i pružanje ugostiteljskih uslu- a onda je došlo do razvodnjaga'. Prigodna prodaja, kako se vanja. navodi, odnosi se na rukotvo- „Naime, došlo je do nemaštorine, suvenire, božićne ukrase, vitosti dijela zakupaca kućica tradicijske i autohtone proiz- koji su se fokusirali na prodaju pića, a manje na prodaju razvode, darovne predmete. Izmjene donose i novosti po novrsne hrane. A sjećam da su

ljudi prije dolazili u Grad radi neke specijalne marende. To je ono što želimo vratiti“, kazao je Franković. Vijećnik Marin Krstulović (Srđ je Grad) je izjavio kako treba pripaziti na koridore, na nepristupačnost osobama s invaliditetom, ali i upozorio na opasnost od požara. „Širine ulica nismo izmislili mi nego Dubrovačka Republika u 13. stoljeću nakon požara. Razlog je da bi se moglo funkcionirati u slučaju požara. Prije desetak godina smo imali situaciju da se do mjesta požara nije moglo pristupiti zbog stolova i stolica. Franković je, odgovarajući Krstuloviću, kazao da je 2017. godine usvojen pravilnik koji je donio bitne promjene. „Za dovesti koridore na mjeru 1,50 metara, treba 'reza-

ti' najmanje 57 objekata u 24 ulice. Prijedlog plana je osiguravao prolaz od 2 metra u svim pješačkim koridorima povijesne jezgre, a u užim ulicama od 1,20 do 1,50. Čast mi je što su tada u izradi sudjelovali i kolega Viđen, Nikolić, Srđan Kera i što smo rekli – idemo odrediti jasne koridore“, kazao je Franković dodavši da je tada u Gradu ukinuto 30 posto stolova i stolica u povijesnoj jezgri. RAGUŽ: 'KUĆICE SU BILE NAJBOLJE', FRANKOVIĆ: 'TO U POSLJEDNJE VRIJEME NIJE SLIČILO NA NIŠTA' Vijećnik Đani Banovac smatra da se reda u Grad ipak uvelo jer, kako je rekao', 'nitko nikoga ne vuče za rukav, a Prijeko više nije Banditen Strasse, nego se tamo danas dobro jede'.

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

„Volio bih da u povjerenstvi- „Ljudi u zimskim mjesecima ma sjedi i dio ugostitelja i da neće sjedati vanka, čak ni po kreiraju ove odluke, kao i ur- prekrasnom vremenu nije banisti, arhitekti... Također, o bilo ljudi. To je bio loš konovome o Svetom Vlahu već cept koji nije zaživio. Dosad treba početi pričati, a Ad- najbolje što je bilo na festivavent okrenuti našim ljudima lu, to su bile kućice“, izjavio je iz Grada. Mi smo grad betula, Raguž. ne zbog pijenja, nego zbog Franković je izjavio da 'nitko druženja. Moramo zadržati nije protiv kućica, ali one su tradicionalne stvari“, izjavio posljednjih godina bile samo je. jedan pokretni šank'. Priznao je kako lanjski kon- „To nije sličilo na ništa. Zakupcept nije bio uspješan, a koji ci su htjeli raditi samo kad su je donio stolove na Stradun. bili koncerti, za sve drugo ih „Pokušao sam angažirati ko- bilo briga. Ugostitelji nisu bili lege, oni se nisu dovoljno lani suradljivi, to nije funkaktivirali. Studentski dom cioniralo, nije ih interesiralo. radi odlične stvari, toga više Doduše ne svi“, izjavio je dotreba biti u gradu. Stradun davši kako su Pile i Trg oružje najljepša ulica na svijetu, ja lani bili pozitivni primjeri. ali teško je na njoj raditi. Ako Dodao je i kako je cilj javni ima imalo vjetra, neće nitko prostor dati u najam onima tu sjesti“, kazao je. koji će tu napraviti kvalitetan Željko Raguž (DUSTRA) je na- sadržaj te kako je jedan dio glasio da su kućice na Stra- zainteresiranih već slao pisdunu svojedobno bile dnevni ma namjere, a nisu iz grada. boravak svih Dubrovčana, a Stradun će se za naredni Adkako lanjski prijedlog nije vent, podsjetio je Franković, zaživio. pretvoriti u photo-point.

70 godina nakon mature ponovno zajedno: Dubrovački gimnazijalci proslavili nevjerojatnu obljetnicu Bilo je svečano i dirljivo u utorak u restoranu Dubravka na Pilama. Kako i ne bi kad se na proslavi čak 70. obljetnice mature okupilo 14 bivših maturanata 8. a i 8. b razreda Gimnazije Dubrovnik, koji su maturirali 1956. godine. Našli su se Suad Braco Ahmetović, Antun Česko, Berta Dragičević, Žarko Grego, Mirjana Lile Isufi, Nikola Isufi, Joško Jelavić, Jovo Lakić, Nedjeljka Lučić, Mirja Njirić, Nikola Ćićo Obuljen, Pavica Obuljen, Grgur Grgo Grga Topalović i Milena Vučić. Zanimljivo je da su se iz te generacije još u Gimnaziji zaljubili Lile i Nikola, te Pavica i Ćićo, vjenčali se i njihovi brakovi traju već toliko desetljeća. Slavljenici su stigli čak i iz Londona i Monaca, a većina su bili i ostali “vjerni” rodnom gradu, no neopisiva je bila radost ponovnog susreta i obnavljanja

uspomena, u podsjećanju na profesore i kolege koji nisu uspjeli dočekati, ili danas doći na ovu veliku obljetnicu, puno je pomogao i album koji je donio Braco, pa se kod pregledavanja fotografija moglo čuti: “Ajme, viđi nas, kakvi smo bili mladi i veseli!”, a bogme veselja zbog susreta i druženja nije niti danas nedostajalo, premda više

nisu bezbrižni i mlađahni 18 i 19 godišnjaci, nego su već proslavili 88. i 89. rođendane, i svi imaju i časne karijere i pošteni rad iza sebe. Na koncu je dogovoreno da će se svi potruditi doći i na proslavu dijamantne maturantske obljetnice, “samo” 75. od mature godinice...

8 Aktualno

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

OMILJENO OKUPLJALIŠTE

UZ PROGRAM ZA SVE GENERACIJE: Obnovljeni Park Gradac ponovno otvoren građanima Nakon prve cjelovite obnove u više od 120 godina, Park Gradac ponovno je otvoren građanima. Otvorenje je u srijedu navečer obilježeno prigodnim programom koji je spojio cirkuske izvedbe za najmlađe, glazbu i nastupe mladih dubrovačkih glazbenika

Službeno otvaranje Parka Gradac započelo je izvedbama TRIKO Cirkus Teatra, namijenjenima djeci i roditeljima. Cirkuske vještine, pokret i igra tako su bili uvod u večer kojom je Gradac ponovno stavljen u funkciju prostora za igru, odmor, druženje i različite aktivnosti na otvorenom.

Prigodno otvorenje održano je u 19.30 sati, nakon čega je uslijedio glazbeni program. Nastupili su mladi dubrovački bendovi Bakula i New Noise, čiji su članovi za ovu prigodu pripremili repertoar rock-klasika od sedamdesetih godina do danas. Bendovi tijekom godine stvaraju pod okril-

Piše: Ivana Smilović Barkiđija Foto: Vito Begović

Sačuvano je 439 postojećih stabala, dok je posađeno još 401 novo stablo, među kojima je više od 30 različitih vrsta

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Otvorenje je ujedno bilo prilika za obilazak obnovljenog parka i njegovih novih sadržaja

Aktualno 9

jem Centra za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik, i sanitarni čvor prilagođen osobama s invaliduz mentorstvo udruge Podroom TUP, a iza sebe itetom i smanjene pokretljivosti, nova hidrantska imaju niz nastupa u Dubrovniku i međunarodnih mreža te sustav navodnjavanja. gostovanja kroz programe suradnje s gradovima Poseban dio obnove odnosio se na zelenilo. Sačuprijateljima. vano je 439 postojećih stabala, dok je posađeno Otvorenje je ujedno bilo prilika za obilazak ob- još 401 novo stablo, među kojima je više od 30 ranovljenog parka i njegovih novih sadržaja. Gra- zličitih vrsta. Uz to, posađeno je više od 13 tisuća dac je uređen uz očuvanje njegove kulturno-po- drugih biljaka, uključujući trajnice, ukrasno bilje i vijesne vrijednosti i prepoznatljivog zelenog različite biljne nasade. karaktera, a posjetiteljima su sada na raspolag- Cjelovita obnova Parka Gradac vrijedna je anju obnovljene i nove šetnice, nova javna rasv- 4.414.625 eura s PDV-om. Projekt je dio Mreže zejeta i urbana oprema, uređeno dječje igralište te lene infrastrukture, koja obuhvaća i parkove Pile i mali auditorij u sjevernom dijelu parka, namijen- Platana, a sufinancira se bespovratnim sredstvijen okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. ma putem ITU mehanizma. Za projekte zelene inNova pješačka staza prolazi i dijelom Gradca koji frastrukture osigurano je ukupno 5.558.382 eura se ranije nije koristio. Među novim sadržajima su bespovratnih sredstava.

10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Predstavljen program 13. Good Food Festivala i 17. Dubrovačke trpeze Program 13. Good Food Festivala, koji će se održati od 5. do 18. listopada, predstavljen je na konferenciji za medije održanoj u Hotelu Sumratin. Tijekom dva festivalska tjedna Dubrovnik će biti domaćin nizu gastronomskih događanja, radionica, degustacija, posebnih festivalskih menija i drugih sadržaja na različitim lokacijama u gradu i okolici. U sklopu programa 17. listopada na Stradunu održat će se 17. Dubrovačka trpeza, čiji je ovogodišnji program u ime Grada Dubrovnika predstavila pročelnica Upravnog odjela za turizam i šport Ana Hrnić. Uz gastronomski dio i prigodni program, Trpeza će i ove godine zadržati svoj humanitarni karakter, a prihod od prodaje jela i pića bit će namijenjen Udruzi slijepih Dubrovačko-neretvanske županije i Udruzi gluhih i nagluhih Dubrovačko-neretvanske županije. Prodaja bonova započet će u 9 sati na pet lokacija duž Straduna, dok program počinje u 11 sati uz nastup klape Kaše. Cijena bona za hranu iznosit će osam eura, a za piće četiri eura. Građani i posjetitelji koji neće moći

sudjelovati na Trpezi humanitarnoj akciji moći će se pridružiti i izravnim donacijama udrugama te putem QR koda istaknutog na plakatu manifestacije. Pročelnica Hrnić zahvalila je svim ugostiteljima, partnerima i sudionicima koji sudjeluju u organizaciji Dubrovačke trpeze, istaknuvši kako upravo njihovo zajedničko sudjelovanje iz godine u godinu daje ovoj manifestaciji dodatnu vrijednost, kako za lokalnu zajednicu tako i za ukupnu ponudu Dubrovnika u jesenskom razdoblju. Ovogodišnji Good Food Festival donosi večere s gostujućim chefovima, gastronomske izlete, radionice i degustacije, posebne menije dubrovačkih restorana, gastro kviz te niz drugih gastronomskih i zabavnih programa. Kroz sadržaje koji povezuju lokalne namirnice, proizvođače i ugostitelje festival nastavlja promovirati dubrovačku gastronomiju i obogaćivati ponudu grada izvan glavnog dijela turističke sezone. Cijeli program 13. Good Food Festivala dostupan je na službenoj stranici Turističke zajednice grada Dubrovnika.

Ana Hrnić i Haris Zelentrović imenovani pročelnicima upravnih odjela Grada Dubrovnika Ana Hrnić imenovana je pročelnicom Upravnog odjela za turizam i šport, a Haris Zelentrović pročelnikom Upravnog odjela za promet Grada Dubrovnika. Oboje su imenovani na neodređeno vrijeme temeljem provedenih javnih natječaja za imenovanje pročelnika novoustrojenih upravnih odjela. Ana Hrnić je stručna specijalistica service managementa (struč. spec. oec.) Diplomirala je na Američkoj visokoj škola za management i tehnologiju (RIT Croatia, 2005.) s dodatnim stručnim usavršavanjima iz područja upravljanja, destinacijskog menadžmenta, kvalitete i vođenja timova. U turizmu ima više od 20 godina iskustva. Od 2022. obnaša-

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 11

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

MJERA 30 X 45 Gradonačelnik potpisao deset novih ugovora za stambeno zbrinjavanje mladih

la je dužnost pomoćnice direktora Turističke zajednice grada Dubrovnika, a prethodno je bila direktorica TZ-a (2020.–2022.). Više od desetljeća iskustva stekla je u Gulliver Travelu, gdje je obnašala niz rukovodećih funkcija. Haris Zelentrović diplomirani je ekonomist s višegodišnjim iskustvom u upravljanju, operativi i razvoju turističkih i javnih sustava. Obnašao je dužnost voditelja Odsjeka za sigurnost i upravljanje kriznim situacijama te razvoj pametnog grada u Gradu Dubrovniku, gdje je koordinirao ključne aktivnosti vezane uz promet u povijesnoj jezgri, sigurnosne sustave, civilnu zaštitu i implementaciju SMART CITY rješenja. Prije ulaska u javni sektor, više od desetljeća radio je u turističkoj industriji. Diplomirao je na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku Sveučilišta u Splitu, smjer turizam. Novi pročelnici na dužnost stupaju 10. rujna 2026. godine. Oboje su prethodno obnašali dužnosti službenika ovlaštenu za privremeno obavljanje poslova pročelnika. Imenovanjem Ane Hrnić Upravni odjel za turizam i šport dobiva pročelnicu koja će preuzeti odgovornost za rad i upravljanje odjelom, kao i za provedbu poslova iz područja turizma i športa u djelokrugu Grada Dubrovnika, dok se imenovanjem pročelnika Upravnog odjela za promet nastavlja organizacijsko jačanje gradske uprave u području koje ima važnu ulogu u svakodnevnom funkcioniranju grada i kvaliteti života građana.

Gradonačelnik Mato Franković u ponedjeljak je uručio deset ugovora u sklopu Mjere 30 x 45, kojom Grad Dubrovnik mladim Dubrovčanima pruža financijsku potporu u rješavanju njihovog stambenog pitanja. Nepovratna sredstva u iznosu od 45.000 eura, namijenjena za kupnju stana ili gradnju odnosno nadogradnju stambenog objekta, ostvarili su Ana-Marija Lojpur, Danijel Sentić, Domagoj Kaselj, Josip Medi, Josip Papac, Jurica Kaselj, Maroje Roko, Miroslav Pranjić, Nikola Pavlina i Pavao Kaštelan.

Mjera 30 x 45 nastavak je stambene politike Grada Dubrovnika „Dubrovačka stanogradnja“, usmjerene na priuštivo stanovanje i pomoć mladima i mladim obiteljima. U okviru Mjere dosad je ukupno dodijeljeno 46 potpora. Zahtjevi se još uvijek mogu podnositi, odnosno do iskorištenja osiguranih sredstava, a najkasnije do 1. prosinca 2026. godine, ovisno o tome koja od navedenih okolnosti nastupi ranije. Sve informacije dostupne su na mrežnim stranicama Grada Dubrovnika.

NOVA USLUGA

SKENIRAJ

OSMRTNICE DUBROVAČKOG DNEVNIKA Kreirajte i objavite osmrtnicu, posljednji pozdrav, zahvalu ili sjećanje - brzo, jednostavno i dostojanstveno.

KREIRAJ I OBJAVI

OSMRTNICU

USPOMENA KOJA OSTAJE

osmrtnice.dubrovackidnevnik.hr

12 Županija

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA

Potpisan ugovor, kreće uređenje Memorijalne sobe branitelja Ugovor za izvođenje radova na uređenju je i Sporazum o suradnji na uređenju i opremanju Memorijalne sobe branitel- spomen-obilježja „Memorijalna soba ja Župe dubrovačke potpisan je u utorak, branitelja Župe dubrovačke“, kojim su čime je napravljen posljednji veliki korak definirani međusobni odnosi i zajedprema realizaciji ovog važnog projekta. ničko sudjelovanje u provedbi projekta. Za izvođača radova odabrana je tvrtka Radi koordinacije svih aktivnosti osnoVare gradnja d.o.o., dok će stručni nadzor vano je i posebno Koordinacijsko tijelo nad izvođenjem radova obavljati Dimen- za provedbu projekta, u kojem sudjezija projekt d.o.o. Vrijednost ugovorenih luju predstavnik Općine, predstavnik radova iznosi 204.000,00 eura. Kulturnog vijeća te predstavnici branPotpisivanju ugovora i inicijalnom sas- iteljskih udruga. Na taj je način osigutanku s izvođačem nazočili su pred- rano da branitelji i njihove udruge budu stavnici svih braniteljskih udruga s po- neposredno uključeni u sve važne faze dručja Općine Župa dubrovačka, koje realizacije Memorijalne sobe – od obsu od samog početka aktivno uključene likovanja njezina sadržaja do konačnog u pripremu i razvoj projekta. Sastanku uređenja prostora. su nazočili i projektantica Lea Đurović Načelnik Općine Župa dubrovačka MarRuso, predstavnica tvrtke PROTO-ARCH ko Miloslavić istaknuo je kako početak d.o.o., kojoj je bio povjeren projektants- radova predstavlja važan trenutak za ki zadatak, te Srđan Todorovski iz tvrt- projekt koji ima posebno značenje za cike Dimenzija projekt d.o.o., zadužene za jelu Župu. stručni nadzor nad izvođenjem radova. „Dugo čekamo Memorijalnu sobu naših Na sastanku su sa svim uključenim stra- branitelja i danas konačno možemo reći nama razmotreni predstojeći koraci u da njezina realizacija počinje. Župa durealizaciji projekta, nakon čega je uslije- brovačka napokon će dobiti mjesto na dio zajednički obilazak prostora buduće kojem ćemo na dostojanstven način čuMemorijalne sobe. Tom su prilikom s iz- vati uspomenu na ljude koji su u obranu vođačem, stručnim nadzorom, projek- svoje Župe i svoje Domovine utkali natanticom i predstavnicima braniteljskih jbolje godine svoje mladosti, a neki od udruga definirani prvi koraci i dinamika njih i ono najvrjednije, svoje živote. izvođenja radova. Sloboda i hrvatska država koju danas Projekt Memorijalne sobe od samog se imamo nisu nam darovane. Iza njih stopočetka razvija u bliskoj suradnji s bran- je ljudi, njihove obitelji, njihova hrabrost iteljskim udrugama s područja Općine i žrtva. Naša je obveza da to nikada ne Župa dubrovačka. U tu svrhu potpisan zaboravimo, ali i da o tome govorimo

generacijama koje dolaze nakon nas. Zato Memorijalnu sobu želimo stvoriti kao mjesto sjećanja i pijeteta, mjesto susreta s vlastitom poviješću, prostor u kojem će buduće generacije moći razumjeti što se događalo u Župi dubrovačkoj, tko ju je branio i kolika je bila cijena slobode koju danas živimo. Posebno mi je važno što smo cijeli projekt razvijali zajedno s našim braniteljskim udrugama i što su njihovi predstavnici danas ovdje s nama. Memorijalna soba mora vjerodostojno ispričati priču ljudi koji su bili sudionici tih događaja, a posebno sačuvati uspomenu na one koji su za slobodu Hrvatske dali svoje živote. Na nama kao Općini je da osiguramo da taj važan dio naše povijesti dobije dostojanstven i trajan prostor kakav zaslužuje“, istaknuo je načelnik Miloslavić. Obrana Župe dubrovačke imala je iznimno važnu ulogu u širem kontekstu obrane Dubrovnika. Događaji na području Župe, osobito tijekom početne faze Domovinskog rata, ostavili su dubok trag u životima župskih obitelji, ali i značajno utjecali na organizaciju i stabilizaciju obrane šireg dubrovačkog područja. Upravo će te događaje, ljude i njihove osobne priče buduća Memorijalna soba nastojati sačuvati od zaborava i predstaviti na dostojanstven i suvremen način, kako bi sjećanje na ulogu i žrtvu hrvatskih branitelja ostalo trajno sačuvano i prenošeno budućim generacijama.

Županija 13

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

PELJEŠAC

Sportska dvorana OŠ Ston poprima svoje konačne obrise Završetak radova očekuje se do kraja godine Izgradnja nove sportske dvorane Osnovne škole Ston, vrijedna više od 3,5 milijuna eura s PDV-om, napreduje prema planiranoj završnici krajem 2026. godine. Na gradilištu su već jasno vidljivi gabariti buduće dvorane, koja se gradi uz postojeću školsku zgradu i koja će, po završetku, značajno unaprijediti uvjete za provedbu nastave tjelesne i zdravstvene kulture, školski sport te sportske aktivnosti djece, mladih i lokalne zajednice. Radovi na dvorani ušli su u fazu u kojoj su definirani osnovni obrisi i izgled budućeg objekta, a istodobno se nastavljaju radovi potrebni za njegov završetak objekta i funkcionalno uređenje. Dosad su izvedeni ključni građevins-

ki i konstruktivni radovi, uključujući armirano-betonsku konstrukciju, potporne i suterenske zidove, krovnu konstrukciju, drenažu i nasipavanja te dio instalacija i vanjsku stolariju. U završnoj fazi izgradnje dvorane slijede radovi na pokrovu, žbukama i estrisima, ugradnji dizala, uređenju okoliša, kamenarskim i podopolagačkim radovima te završnim instalacijama grijanja, hlađenja, vode, elektroinstalacija i hidrantske mreže, kao i ugradnja protupožarne stolarije i završnih gips-kartonskih radova. Projektom je, uz samu izgradnju dvorane, predviđeno i njezino cjelovito opremanje, uključujući teleskopske tribine, prostore za presvlačenje i sanitarije. Uredit će se i okoliš objek-

ta i parkiralište, uz osiguravanje potpune pristupačnosti osobama s invaliditetom. Po završetku radova dvorana će služiti prvenstveno potrebama učenika Osnovne škole Ston i provedbi nastave tjelesne i zdravstvene kulture, ali i školskim sportskim programima te drugim sportskim aktivnostima. Posebno je važno što će njezini kapaciteti biti dostupni i lokalnoj zajednici, čime će Ston dobiti suvremeni prostor za razvoj sporta i aktivnog načina života. Završetak građevinskih radova očekuje se do kraja 2026. godine, nakon čega slijede aktivnosti vezane uz tehnički pregled i ishođenje uporabne dozvole.

14 Reportaža

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

SVJETSKI HIT

Dubrovnik dobio novu atrakciju: Provozali smo se CitySightseeing cabrio autobusom Malo tko ovih dana nije primijetio crveni cabrio autobus na dva kata na dubrovačkim prometnicama. Ova novost u našem gradu dobro je poznata u svijetu, a mi smo se odlučili provozati njime i otkriti u čemu je zapravo njegova čar

Andro Vidak i vozač Luka Spremić na Orsuli su bili zaduženi za odlično raspoloženje

Ako ste u prolazu vidjeli crveni autobus na dva kata s otvorenim krovom i promislili da vam djeluje poznato, to je vjerojatno istina. Ne iz Dubrovnika – već iz niza drugih gradova u kojima CitySightseeing Worldwide organizira ture, o čemu ćemo pričati nešto malo kasnije. Sad ćemo se ipak fokusirati na onu 'našu', dubrovačku turu. Sunčano jutro bilo je idealno da uskočimo u autobus koji od 10. kolovoza često viđamo po gradu. Doslovno uskočimo, jer funkcionira po principu 'hop on, hop off' – karta koja košta 25 eura omogućava vam da se ukrcate na bilo kojoj od 12 stanica, na kojima također možete i izaći. Mi smo se odlučili ukrcati u Luci Gruž, kako bismo doživjeli cjelokupnu turu koja traje otprilike 90 minuta. Za volanom nas je dočekao dobro raspoloženi vozač Luka Spremić, koji nam je dao slušalice

koje će nam itekako poslužiti. U potrazi za sjedalom bili smo malo smotani – pošli smo na kat, vidjeli veliki broj turista kako gleda u nas i nismo uočili niti jedno slobodno mjesto. Vratili smo se tako u 'prvi red' do Luke, koji nas je spremno prihvatio, ali i objasnio da naša dva para očiju nisu dobro vidjela – gore ima slobodnih mjesta. Da ne zbunjujemo ljude na katu (opet), ostajemo zasad pored našeg dobro raspoloženog vozača, što će se pokazati kao dobra odluka jer je rado odgovarao na naša pitanja. Prvi korak je – uključivanje slušalica i upoznavanje s audio vodičem. Dostupno je čak 13 jezika, što nas je potaknulo da se malo igramo i prvih par rečenica poslušamo na japanskom i njemačkom jeziku. No vrlo brzo smo se uozbiljili i s velikim interesom počeli pratiti turu. Iako živimo u Dubrovniku, bilo je zanimljivo slušati – o Gružu, mostu Frana Tuđmana, Nuncija-

Posebno uzbuđenje vlada autobusom na putu za Park Orsulu, gdje je planirana pauza. Vodič nas priprema, uz spominjanje Andra Vidaka, koji nas raširenih ruku dočeka – čim izađemo iz autobusa. Piše: Ivana Smilović Barkiđija Foto: Željko Tutnjević

Reportaža 15

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Prekrasne prizore lako je zabilježiti

Vrlo brzo nam je postalo jasno da ovo nije 'klasična' tura.

ti... I vrlo brzo nam je postalo jasno da ovo nije 'klasična' tura. Opisi lokacija nisu suhoparni i dosadni, već su životni i – jednostavni. Spominje se tako primjerice i VK Jug, Divlja liga, ispijanje kava na 'Vojnoviću', noćni život, plaže i kupanje, kao i niz drugih detalja koji čine dubrovačku svakodnevicu, a isprepleću se s bogatom povijesti grada. BEZ PROBLEMA I U GUŽVAMA Lako je tako držati pozornost, čak i u ovim modernim vremenima kada se većina muči s koncentracijom, tako da je autobus, bez obzira na

veliku količinu ljudi, poprilično tih. Svi slušaju detalje koji su odličan temelj za kasniji obilazak Dubrovnika. Lako je napraviti selekciju – tura pokriva sve interese, tako da je na vama samo odlučiti što vam je zanimljivo i koji dio grada želite obići. To je korisno, pogotovo za one koji su u Dubrovniku ograničen period, pa čak i par sati, jer neće trošiti vrijeme na nešto njima nezanimljivo. Usput se zaustavljamo na pojedinim lokacijama kako bi drugi turisti 'uskočili' u autobus. Kroz cijeli grad, pa tako i na stanicama, autobus privlači pozornost, svi ga gledaju, a brojni putnici pozdrave mahanjem i osmijehom. Promet je taj dan bio milostiv, ali s obzirom na to da često to nije, pitamo našeg vozača kako se onda snalazi. Objašnjava nam da postoji aplikacija na kojoj korisnici mogu pratiti gdje se autobus u tom trenutku nalazi i koliko mu treba do lokacije gdje se žele ukrcati, tako da se izbjegne bilo kakva nervoza. Što se tiče onih koji su već u autobusu – mogu slušati glazbu na slušalicama, a sustav je prilagođen svim lokacijama, tako da neće krenuti pričati dok do nje i ne dođe, što je poprilično bitno, jer audiovizualni doživljaj ne bi funkcionirao da glas i ono što vidimo – nije usklađeno. Također, u autobusu je dostupan i Wi-Fi. Lapadska obala, pošta, stadion, Vojnović, Bel-

16 Reportaža

Predstavnici City Sightseeinga Worldwide pristupili su direktoru Turističke zajednice grada Dubrovnika Miru Draškoviću i iskazali interes za uključivanje Dubrovnika u svoju mrežu.

Pogledi za pamćenje

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

levue... Plovimo kraj nama dobro poznatih lo- Priča kako je do toga došlo vodi nas u Berlin, na kacija, uz nove detalje, a vrijeme kao da leti. ITB sajam, 2024. godine. Predstavnici City SightPosebno uzbuđenje vlada autobusom na putu seeinga Worldwide pristupili su direktoru Turisza Park Orsulu, gdje je planirana pauza. Vodič tičke zajednice grada Dubrovnika Miru Draškovnas priprema, uz spominjanje Andra Vidaka, iću i iskazali interes za uključivanje Dubrovnika koji nas raširenih ruku dočeka – čim izađemo iz u svoju mrežu. Uslijedio je i njihov posjet gradu, autobusa. Gosti odmah pohrle u obilazak parka, u kojem je City Sightseeing danas prisutan kroz ali i neizbježno slikavanje s Gradom u pozadini, suradnju s tvrtkom Adriatic Sunsets. Drašković a čak i mi, naviknuti na prizor, uživamo u pogle- ističe kako dolazak ovog svjetski prepoznatldu i druženju. jivog brenda donosi novu vrijednost turističkoj A nakon pauze, smještamo se na kat za potpuni ponudi Dubrovnika, ali i dodatnu vidljivost gradoživljaj. Vjetar u kosi, svježina, opuštenost – du kao dijelu njegove međunarodne mreže. sve to nas prati na putu prema kružnom toku A zašto je to uopće bitno? Jer je riječ o afirmiranna Brgatu gdje će se okrenuti autobus i pruži- om brendu koji pruža sigurnost, posloženost, ti fenomenalan pogled na Župu, koji bi mnogi ali je i vrlo prepoznatljiv širom svijeta. Brojni će naši suputnici vjerojatno i prepustili. A onda izabrati upravo te autobuse zbog svojeg dokreće šećer na kraju – pogled na Lokrum i Grad, brog iskustva u jednom od više od 100 gradova pa lagano sve do Ploča, gdje se pozdravljamo s u svijetu. gostima koji kreću u istraživanje Grada. Uz njih, Zanimalo nas je i što je potaknulo City Sighti mi smo nešto naučili, i upoznali Dubrovnik na seeing Worldwide na dolazak u Dubrovnik, a poseban način. odgovor nam je dao Gonzalo Ruiz, direktora razvoja poslovanja za franšize i licence u City SNAŽAN I PROVJEREN BREND Sightseeingu. No osim naše ture, zanimljiv je način i na koji „Kao najrašireniji brend koji nudi doživljaje u je CitySightseeing Worldwide uopće došao u segmentu hop-on hop-off tura, uvijek nastojiDubrovnik. Inače, riječ je o vodećoj multinacio- mo u svoj portfelj uvrstiti najzanimljivije destinalnoj kompaniji koja pruža turističke doživlja- nacije za međunarodne putnike. je, a nudi panoramske ture autobusima na kat Kombinacija iznimne kulturne baštine, međuns otvorenim krovom, izlete brodom i vođene arodne privlačnosti i razvijenog kruzing sektopješačke ture, kao i platformu za rezervaciju ra Dubrovnika također nudi značajan potencijal izleta i aktivnosti na najpoznatijim svjetskim za dugoročni rast unutar mreže City Sightseedestinacijama. Osnovana 1999. godine, kom- ing, podupirući daljnje širenje kompanije diljem panija je danas prisutna u više od 100 gradova Europe”, objasnio je Ruiz. u više od 35 zemalja na šest kontinenata. Svake Kako navodi, kretanje poslovanja u Dubrovniku godine više od 13 milijuna putnika otkriva, is- dodatno učvršćuje snažnu poziciju City Sighttražuje i uživa u destinacijama diljem svijeta uz seeinga na globalnom tržištu kruzing turizma. CitySightseeing, a od ove godine – to mogu ra- Kao jedna od najprometnijih kruzerskih luka diti i u Dubrovniku. na Jadranu, Dubrovnik predstavlja vrijedno

Park Orsula odlična je stanica za fotografije

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Reportaža 17

Idealna prilika za uživanje u pogledima i miru

Ovaj prepoznatljivi crveni autobus već sada je pravi hit na dubrovačkim cestama, a sljedeće godine stići će još jedan

proširenje portfelja kompanije, omogućujući još većem broju putnika s kruzera da istraže destinaciju i na najbolji način iskoriste vrijeme provedeno na kopnu. A planova ima još, poglavito u podršci koju će tvrtka osigurati Adriatic Sunsetsu, jer se u City Sightseeing Dubrovnik može uključiti širok raspon doživljaja, proizvoda i usluga. „Iz naše globalne perspektive, bilo bi nam zadovoljstvo promovirati Dubrovnik unutar naše mreže od više od 200 ključnih partnera u industriji, na najvažnijim sajmovima u sektoru

i putem naših prodajnih kanala, kao i pružiti tehnološka rješenja i znanje potrebne za daljnji razvoj poslovanja”, objasnio je Ruiz. Ovaj prepoznatljivi crveni autobus već sada je pravi hit na dubrovačkim cestama, a sljedeće godine stići će još jedan. Među planovima su uključivanje i lokalne zajednice, kao i dodatno bogaćenje ponude. Sve skupa učinit će Dubrovnik još prepoznatljivijim na karti svijeta, uz ponudu usluga koje turistima pružaju sigurnost i itekako su im prepoznatljive. A lijep su doživljaj – i za one domaće.

18 Razgovor

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Lars iz Švedske

U Dubrovnik je prvi put stigao 1987., a na jug se vraća svake godine: 'Hrvatska je postala dio mene' Dok mnogi turisti u Hrvatsku dolaze jednom ili nekoliko puta, za Larsa Holma i njegovu suprugu Jaanu putovanja na hrvatski jug odavno su postala puno više od godišnjeg odmora. Ovaj bračni par iz Umee, na sjeveru Švedske, već desetljećima se vraća Dubrovniku i Korčuli, gradovima koji su im s vremenom postali gotovo drugi dom

Plaža hotela Libertas

Larsova priča s Hrvatskom počela je još 1987. godine, kada je kao 20-godišnjak s roditeljima, sestrom i zetom prvi put posjetio Dubrovnik. Tjedan dana proveli su u hotelu Libertas, a potom autobusom nastavili prema Korčuli, gdje su odsjeli u hotelu Bon Repos. „Najviše me oduševila ljepota Dubrovnika i Korčule, kao i ta impresivna povijesna mjesta. Nikad prije nisam vidio ništa slično. Tu je i ljubaznost lokalnog stanovništva, gdje god da smo bili“, prisjeća se Lars.

Gotovo tri desetljeća kasnije, 2015. godine, vratio se u Hrvatsku, ovoga puta sa suprugom Jaanom. I reakcija je, kaže, bila gotovo ista. DUBROVNIK I KORČULA SU IM GLAVNE DESTINACIJE Od tada se vraćaju svake godine, a Korčula je postala njihova polazišna točka za istraživanje hrvatske obale. Posjetili su Brač, Hvar, Mljet, Split, Kaštela, Istru i brojna druga mjesta, no Dubrovnik i Korčula uvijek ostaju njihove

Pogled na Grad i Ploče krajem osamdesetih

Piše: Aida Čakić Foto: Privatna arhiva Lars Holm

Razgovor 19

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Pogled na Minčetu i Srđ

Pile osamdesetih

glavne destinacije. Kaže nam kako na Korčuli imaju i svoju malu rutinu. Svako jutro započinju dugom šetnjo do Lumbarde, a već godinama odsjedaju u istom apartmanu iznad plaže Banje, s pogledom na more i marinu.

Lars ističe kako posebno mjesto u njihovoj priči zauzimaju ljudi koje su ovdje upoznali. Tijekom godina stvorili su brojna prijateljstva koja traju i izvan njihovih ljetnih dolazaka. Pozivaju ih na obiteljske večere, ostaju u kontaktu tijekom godine, a domaćini im, kako kaže Lars,

Razlozi zbog kojih se vraćaju, kaže, jednostavni su: kristalno čisto more, povijest, hrana, ali prije svega ljudi i njihova gostoljubivost. Riba s gradela, peka, pašticada, žrnovski makaruni, bijelo vino s Korčule i crno s Pelješca dio su njihovih omiljenih okusa.

Lars i Jaana

20 Razgovor

Petak, 28. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

s 1987. godinom. Toliko je više turista došlo s ‘Igrom prijestolja’ i nakon nje. Možda je to dobro za gospodarstvo, ali svaka medalja ima dvije strane“, smatra Lars. Korčula mu je, s druge strane, ostala nešto opuštenija. Ondje, kaže, još uvijek može osjetiti onu pravu fjaku. Iako žive daleko na sjeveru, u Umei, gdje su zime duge i hladne, a ljeti uživaju u kratkom razdoblju topline, Hrvatska im je postala omiljeno odredište. Lars radi u IT odjelu trgovačkog lanca Coop, dok Jaana radi s djecom predškolske dobi. Imaju dvoje odrasle djece, Hannu i Hermana, koji su također bili u Dubrovniku i ostali oduševljeni gradom. Povijesna jezgra je oduševila Šveđane osamdesetih

ponekad govore da su „mještani, a ne turisti“. U Dubrovniku tradicionalno odsjedaju u blizini povijesne jezgre. Lars otkriva njihov ritual vole rano ujutro otići na doručak u Gradsku kavanu, dok je grad još miran, a vrijeme provode i na plaži Banje. Rado svrate i do restorana Sesame, dok su na Korčuli među njihovim omiljenim mjestima Bistro Dida te konobe Marko Polo, Maslina, Skver i Mate.

Rado su posjećivali i Korčulu u koju su se zaljubili

DUBROVNIK SE ZNATNO PROMIJENIO Ipak, Lars primjećuje da se Dubrovnik tijekom gotovo četiri desetljeća njegova dolaska značajno promijenio. „Ta je promjena izraženija u Dubrovniku nego na Korčuli. Čini mi se da jako malo lokalnog stanovništva živi u povijesnoj jezgri u usporedbi

IZBJEGAVAJU ŠPICU SEZONE Osim Hrvatske vole i Portugal, no kada Lars govori o Hrvatskoj, teško skriva koliko mu znači. Razlozi zbog kojih se vraćaju, kaže, jednostavni su: kristalno čisto more, povijest, hrana, ali prije svega ljudi i njihova gostoljubivost. Riba s gradela, peka, pašticada, žrnovski makaruni, bijelo vino s Korčule i crno s Pelješca dio su njihovih omiljenih okusa. Danas nastoje izbjegavati srpanj i kolovoz zbog najvećih gužvi, a sljedeći dolazak planiraju već krajem svibnja. Nakon brojnih dolazaka na krajnji jug Hrvatske, čini se kako je nepotrebno pitati ovog Šveđanima hoće li se vratiti u Dubrovnik i na Korčulu. „Hrvatska nam jako puno znači. Rekao bih da je nemoguće ne vratiti se“, zaključio je za Dubrovački dnevnik Lars Holm iz grada Umeå koji je s nama podijelio bogatu obiteljsku fotogaleriju Dubrovnika iz perioda osamdesetih.

Lars na Stradunu

Reportaža 21

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

30% PONEDJELJAK | 21.09. doručak dana Shakshuka jaja Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem menu dana Dalmatinska pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom, poslužen s njokima

UTORAK | 22.09. doručak dana Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama menu dana Spaghetti Carbonara Svježi špageti pripremljeni po tradicionalnoj rimskoj recepturi s guancialeom, žumanjcima, Pecorino Romano sirom i svježe mljevenim crnim paprom

SRIJEDA | 23.09. doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama menu dana Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

ČETVRTAK | 24.09. doručak dana Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

POPUST ZA DOMAĆE

menu dana Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhana sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužena uz pire krumpir

PETAK | 25.09. doručak dana Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom menu dana Lignje s roštilja poslužene uz dalmatinsku blitvu, krumpir i češnjak

SUBOTA | 26.09. doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i “Kako je moguće bobičastim voćem

da o Srđu razmišljamo kao o menu dana Teleći rižot rekreacijskoj zoni, Krepki kremasti rižot sa telećim a da se čovjek koji butom, lukom, češnjakom, vinom i ondje hoda, trči ili začinima vozi bicikl osjeća NEDJELJA | 27.09. kao smetnja? Ako doručak dana je prostor namiPoširana jaja sa dimljenim lososom i zelenim jenjen rekreaciji, šparogama mora biti projektiran za ljude, a ne menu dana Tagliatelle Bolognese prvenstveno za Svježe tagliatelle s ragùom od automobile.”

mljevene junetine, rajčice, povrća i crnog vina

DORUČAK DANA 15 € / JELO DANA 17 €

22 Intervju

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

DANIEL PAVLINOVIĆ, NAGRAĐIVANI METEO FOTOGRAF:

„Naš posao je stalna opasnost, gromovi su tukli oko nas, suočili smo se s orkanskom burom, ali meteo fotografija je moja ljubav!“ Daniel Pavlinović je profesionalni, višestruko dokazani pejsažni fotograf. Iako ga neki nazivaju lovcem na oluje, umjesto storm chasing on radije koristi pojam meteo fotografije jer uključuje širi opus fotografiranja meteoroloških pojava. Profesionalno se bavi drugim vrstama fotografije, ali je meteofotografija ozbiljan hobi s kojim pomalo ulazi u profesionalne vode. Fotografijom se počeo baviti još u osnovnoj školi. Tad je imao ruski Zanit TTL s izmjenjivim objektivima i malu kompakt-Yashicu, koje je dobio od oca fotoamatera. To se razvilo u posebnu strast koju nije omeo ni Domovinski rat: pohađao je Osnovnu školu u Mokošici, ratnu 1995. dočekao je u osmom razredu, ali je 1992-95. najviše bio fokusiran na filmsku fotografiju Čega se sjećate iz tih najranijih dana, kad ste već zavoljeli meteorologiju? -U biti se sjećam svega, a iz tog razdoblja nisam ništa izbacio iz sjećanja. U Crikvenici sam bio u izbjeglištvu u prosincu ’91. i siječnju ’92. te sam četvrti razred, uz tramak, odradio u tri škole: u Mokošici, Čokolinu i u Crikvenici. Ljeto 1992. sam proveo na Mljetu i tu prvi put u životu, s Kozarice, vidio morsku pijavicu. Bila je to prekretnica u ljubavi za meteorologiju. S 10 godina još nisam imao fotoaparat, ali se živo sjećam 'pijavice' dok je plesala po Mljetskom kanalu.

bili vrlo primitivni i skupi, a rezolucija slaba. Olympus MiU 410 od 4 MP je mali, ali dobar jer je cijeli zabrtvljen i mogao sam ga staviti pod tuš– ne bi mu bilo ništa! Odličan za to doba, ne i malih 2000 kuna! Odgovaralo mi je da mu se ništa ne dogodi ako vanka padne kiša. Od 2006. imam Olympus DSLR E500 s izmjenjivim objektivima i 8 MP. To je dosta ozbiljniji aparat, ali sad radim dualni sustav na Canonu i Fuji GFX (medium format). To su aparati s velikim senzorom, 70 posto većim od normalnih full frame fotoaparata. To je zvijer od aparata: 100 MP na ogromnom senzoru i to koristim ga za pejsažnu fotografiju te profesionalni rad s agencijama. Imam svoj obrt i radim s više agencija koje me zovu po potrebi. Krenuo sam 2006. i bio dio vrlo malog CROmeteo tima ljubitelja meteorologije. To je sad iz male ekipe preraslo u trend i tu su razne udruge, forumi, Facebook… Sve je to proizašlo iz CROmetea i nas malobrojnih. Ali, to što smo radili, odjeknulo je...

Tad nije bilo digitalnih aparata, snimalo se na film i moralo se dobro promisliti kad okinuti! -Da, svaki škljoc - dvije kune, pa se ti misli! Potom razvijanje kod Kernerice, uz nadu da će sve ispasti kako treba. Sve je trebalo namjestiti, uz skupo okidanje ne znaš što će ispasti na 36 snimaka u rolni filma. Trebalo je odabrati ispravnu osjetljivost filma (danas to zovemo ISO, tad su to bili DIN i ASA). Bila je tablica za snagu, udaljenost, blendu, Tko je tad iz Dubrovnika bio dio tog CROmeteo ekspoziciju, ako se radi s blicem… Sve je bilo man- tima? ualno i trebalo se znati kako s opremom. Potrebno -U početku sam, 2003. godine iz Dubrovnika bio jedini u CROmeteu te su se pridružili Zlatko je znati i danas, ali je dosta toga automatizirano. Barač, Boris Bašić, Hrvoje Margaretić te danas nažalost pokojni Hrvoje Batinić. Ista ekipa Nove generacije ne znaju što znači snimaje 2011. osnovala Stormchasers Dubrovnik. U Hrti analogno. Kad ste dobili prvi digitalni fovatskoj imate ekipe u Istri, na sjeveru Jadrana, u toaparat? Zadru, Splitu, Zagrebu, Sloveniji, Bosni…To je da-2004. godine. Tad su, u odnosu na danas, digitalci nas eksplodiralo. Već je stotine ljudi što se bave

Piše: AHMET KALAJDŽIĆ Foto: Daniel Pavlinović

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

meteofotografijom i stalno smo u kontaktu: danas uglavnom preko društvenih mreža te aplikacija Whatsapp i Telegram, posebno ako se sprema neka akcija. Tad smo stalno u kontaktu i non stop razmjenjujemo materijal, slike, videa, podatke.

Intervju 23

uz Petku s juga prolazio ka Pelješcu i stvorila se pijavica! Brzo sam zgrabio fotoaparat i doslovno se tresao od uzbuđenja. To je onaj osjećaj “pobjeći će, gdje je aparat? Neću stići“. Danas toga više nema, danas sam, što se kaže, hladan ko špricer. No, uspio sam je uloviti, a za 15 dana bit će 22 godine otad!

Da niste u Dubrovniku, gdje biste zbog atraktivnih fotografiranja voljeli živjeti? -Izabrao bih Kvarner ili područje između Istre i Gdje ste fotografirali prvu munju? Trsta. Možda baš Trst koji ima kombiniranu med- -I nju sam ulovio s Petke prema Pelješcu, u ljeto iteransku klimu, a zimi dosta utjecaja Alpa i jakih 2004. godine! Jedva sam je snimio- i to iz ruke, bila zimskih udara. Ljeti je uz česte ljetne nevere i olu- je to “mutna munja“, ali prva koju sam snimio. je dosta nestabilno. To je vrlo atraktivno jer dok je ovdje suša, tamo je svako malo nešto. Bude Danas se koriste stativi i pomoćni uređaji, ali i tu tjednima stabilno, ali puno kraće nego ovdje. ljudi ne znaju da se, pri snimanju iz ruke, uz Znači, da nisam Dubrovniku, volio bih biti tamo dugu ekspoziciju, na snimak prenose i vibracizbog fotografije i lova na oluje i slično. je otkucaja srca. -Da, to nema uporabljivu kvalitetu, ali je s najmodKoja je prva fotografija koju ste fotografirali i ernijim aparatima i opremom moguće postići staobjavili? bilizaciju i snimke iz ruke uz ekspoziciju od čak par -Prve se teško sjetiti, ali prva značajna koja je obiš- sekundi. To je prije bilo praktički nemoguće, osim la sve medije bila je pijavica u Dubrovniku 28. ruj- uz puno sreće. na 2004. koja se kretala iza Petke. Seriju fotografija snimio sam iz Čokolina. To je ujedno prva pijavica Koju munju najviše pamtite? koju sam fotografirao: prvu sam vidio na Mljetu, -Ima ih više, ali najviše pamtim tri pijavice iza a prvu koju sam snimio, bila je na Petki. Noć pri- Grebena tijekom vrlo nestabilne situacije 2008. je sam neuspješno snimao nevrijeme, a kad sam godine: dolazila je pojava koja se u meteorologiji se probudio već je bio polusunčani dan, da bi se zove linija nestabilnosti (square line- to je vrlo iniznenada pojavio neki kumulonimbus, oblak što je tenzivni tip oluje, kratkotrajan, ali žestok). Dolazi-

„U jesen 2020. bili smo u nekom skladištu, ispod Palacea. Fronta se približila, počinje kiša, prijatelj i ja smo se u zadnji tren sklonili na sigurno, nedaleko od rampe. A grom je udario baš u rampu, doslovce ispred nas! Bio je to intenzivni šok, kao da je pala granata!“

24 Intervju

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Grenland

la je sa zapada prema Dubrovniku, uz ukupno 12 Kažete: uvijek pazim, ali opasnost je tu. pijavica između Grada i Prevlake! Istovremeno je -Naš posao je stalna opasnost. Gdje god idem, sam bilo i po nekoliko pijavica, uz jaku tuču koja je tad ili u grupi, maksimalno ulažemo u sigurnost i pazuz olujne udare vjetra zabijelila Dubrovnik. Tog imo na detalje. Naravno, sve ovisi o situaciji i vrsti 25. ožujka 2008. sam je čekao ispod Palacea i bio oluje: ako je grmljavinska, sklanjamo se prije dospreman, uz pogled na Grebene. Bilo je to krat- laska. Ako su valovi, pazimo da ne završimo u moru. kotrajno, ali žestoko nevrijeme. I kako je nevrijeme Pazimo da ne strada oprema, što je uvijek moguće. dolazilo, stvorile su se tri pijavice. Ulovio sam ih i Ako oprema ipak strada, to je još i najmanji probto mi je do danas jedna od najdražih fotografija. lem, dogodi se. Vjetar zna obaliti opremu sa statiDan kasnije je završila na naslovnici “24 sata“ te va, ali svo zlo s tim. Osobno mi se to dogodilo na sam dobio i nagradu koja je manje važna od toga Srđu: ne tako jak vjetar mi je puhao u leđa i samo sam se na sekund okrenuo uzeti drugi objektiv, da je ta fotografija “poharala medije“. vjetar je u tren obalio fotoaparat, iščupao objektiv iz tijela aparata, ali nekim čudom nije bilo nikakve štete! Koliko fotografiram, to je dosad jedini put da mi se to dogodilo. No, nije problem da oprema strada, najbitnije je da ljudi ne stradaju. Koliko je iznosila najveća blizina udara groma od vaše lokacije snimanja? -Samo desetak metara! U jesen 2020. bili smo u nekom skladištu, ispod Palacea. Fronta se približila, počinje kiša, prijatelj i ja smo se u zadnji tren sklonili na sigurno, nedaleko od rampe. A grom je udario baš u rampu, doslovce ispred nas! Bio je to intenzivni šok, kao da je pala granata! Boris Bašić je 2014. iz Cavtata uhvatio nevrijeme koje nas je uhvatilo na Srđu: dok smo se spuštali u autu, deseci munja su udarali oko nas, a on je iz Cavtata snimao nevrijeme. Koliko često koristite dugu ekspoziciju, pa uhvatite tri ili četiri munje u jednom snimku? -Ako dopušta situacija, uvijek. Noću je ekspozicija uvijek barem 30 sekundi do minut, dva. Po danu koristim ND (Neutral Density) filtre koji 'zamračuju' objektiv i simuliraju noć, odnosno slabe svjetlosne uvjete, kako bi se ekspozicija produžila. Postoje i

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Intervju 25

Island

„Najopasnija akcija je bila lov na orkansku buru pod Velebitom. Prognoza je najavila rijetko žestoku buru i udari su bili do 230 kilometara na sat! Nekoliko nas je krenulo iz Grada i našli se s ekipom iz Splita te smo skupa pošli tamo iza Zadra prema Pagu. Tad je baš treslo, to se trebalo doživjeti kad vjetar kotrlja kamenje. Ne stijene, nego veće kamenje. Takva se bura može samo tamo doživjeti.“

tzv. lightning triggeri: to su senzori koji detektiraju munju u trenutku nastanka i automatski aktiviraju aparat.

modeli za mikroklimu dosta ograničeni. Ima naznaka, ali treba uzeti u obzir iskustva i lokalnosti.

Koju akciju možete ocijeniti kao najopasniju Jesu li ti uređaji skupi? Jeste li s vremenom dosad? stvorili predosjećaj kad će sijevnuti munja? -Sve su zanimljive, ali je najopasnija bila lov na or-I nije to tako skupo: par stotina dolara. Jednom kansku buru pod Velebitom. Prognoza je najavila se kupi, koristi se masovno, ali mi to dugo nije rijetko žestoku buru i udari su bili do 230 kilometara bilo ono pravo jer utječe na kreativnost. Hoću na sat! Nekoliko nas je krenulo iz Grada i našli se s reći: ne osuđujem nikoga - i ja planiram jedan ekipom iz Splita te smo skupa pošli tamo iza Zadra nabaviti za eksperimentiranje. No, dosad sam prema Pagu. Tad je baš treslo, to se trebalo doživjeodolio, draže mi je uz filtre i ekspoziciju, po star- ti kad vjetar kotrlja kamenje. Ne stijene, nego veće om. Najgori feeling je ako ti se kosa na glave kamenje. Takva se bura može samo tamo doživpočne dizati, tad- bježi! Inače pratimo modele i jeti. “Ludnica“ je bila na Srđu, tako i s pijavicom iza prognoze, i tu nema feelinga, nego se točno zna Grebena, ali i u studenom 2019. kad su uz olujno što i kad slijedi. Ali, kad je akcija, tad je dosta jugo valovi prebacivali zidine. To smo “lovili“ cijeli terenskog feelinga za najbolju lokaciju, iskustvo dan i noć. Imao sam 26. ožujka 1992. deset godina i tko se sjeća, jugo je čuda činilo. Nikad nisam usodlučuje gdje ćemo se okrenuti. pio doći do bilo kakvog video ili foto materijala od Spomenuli ste situacije kad se dlake “na- tog dana. Uz afričku ciklonu, došlo je orkansko jugo, nebo je bilo narančasto žuto, valovi su prebacivali ježe“. Događa li se to, doista? -Nije mi se nikad dogodilo, ali znam da se događa. zidine i bacali more u Jezuite. Eto, to tražim, da vidim Pričali su mi, postoje fotografije i video-zapi- snimke scena urezanih u pamćenje. I uzbuna trajasi situacija na planinama, čak i neke tužne fo- la, još se nadam da je netko nešto trajno zabilježio. tografije ljudi kojima su to bili zadnji snimci. Planinari su, zapravo, u puno većoj opasnosti Što je to što sljedeće pripremate? nego mi u nizinama i znamo gdje i kako se sk- -Još od 2020. godine sam u sjevernoj polarnoj foloniti. Ne bih volio biti na mjestu planinara koji tografiji: aurora borealis, ledenjaci, sve vezano uz ljeti nije dovoljno dobro pratio prognozu ili je Island, Grenland, Finsku, Norvešku, Farske otoke. prognoza falila pa se našao usred grmljavinskog Stoga mi meteofotografija kao prva strast trenutačno nije na prvom mjestu. Tako u siječnju idem oblaka. na specijaliziranu turu na Antarktiku: organizator Najbolji poznavatelji prirode kažu da su je ruski fotograf Daniel Kordan koji je jedan od planine i more prevrtljivi jer nikad ne znaš najjačih pejsažnih fotografa na svijetu. Riječ je o specijalnoj fototuri s dva jedrenjaka po Antarktici što slijedi. -Dogodi se, lokalni razvoj vremena u zaleđu se u trajanju od 12 dana. To je nešto o čemu ću uskoro proširi na more. Treba tu katkad uključiti pučku objaviti više detalja, a zasad je još u fazi priprema meteorologiju, pratiti lokalne predznake jer su i organizacije.

26 Kolumna Škura bura

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Ne treba se držati zakona kao pijan plota

Može li zaposlenik Sanitata koji piše kazne za parking po Gružu biti čuvar u Auschwitzu? Ne može ovaj zaposlenik Sanitata pogledati situaciju iz drugog kuta, on kad dođe na posao, isključi mozak i drži se zakona kao pijan plota. Ista stvar je bila sa zaposlenicima SS-a u Auschwitzu. I oni su se slijepo držali zakona. Nuernberških… 'Ne treba se držati zakona kao pijan plota', rekao je Josip Broz Tito. Dobro, nije baš tako rekao, ali na to je mislio. Legendarna izjava nastala je 1971. godine u jeku Hrvatskog proljeća na sjednici Predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije u Karađorđevu. Nervirali su starog maršala Vlado Gotovac, Dražen Budiša, Marko Veselica i ostali, pa je s cigarom u ustima ovako besjedio: -Kontrarevolucionarne tendencije moraju se sprečavati revolucionarnim sredstvima. Tužilaštva se često drže paragrafa (zakona) kao pijan plota – požalio se Tito i otpuhnuo dim. Josip Broz se, naravno, žalio na odluke sudova, jer nisu išli u njegovu korist, ali istovremeno je, ni kriv, ni dužan rekao veliku istinu. Zaista se ne treba držati zakona kao pijan plota. Šta je meni, pitate se, zazivam li možda anarhiju i vladavinu kriminala? Nipošto, samo upozoravam da su zakone pisali obični smrtnici i da često nemaju veze sa stvarnošću, a još manje s etikom. ŠIRI KONTEKST Prije neki dan morao sam u Gružu obaviti neke poslove. Stvarnost je takva da sigurno do popodne nigdje neću naći parking. Stoga oko 17 sati parkiram auto pokraj poslovnice A1. Ima puno slobodnih mjesta, jer je većini završio radni dan. Riječ je o prvoj parkirališnoj zoni na koju ja, kao pretplatnik mjesečne parkirne karte koja obuhvaća drugu i treću zonu, nemam prava, ali logika mi govori da će zaposlenik Sanitata ako naleti imati razumijevanja za situaciju. Provjerit će tablicu i vidjet će da godinama uredno plaćam mjesečnu parkirališnu kartu, pa će iz toga izvući zaključak kako sam vjerojatno došao obaviti neki važan poslić i neću dugo ostati. Ali ne, on utipkava registarsku oznaku iz čega je vidljivo da ne plaćam

prvu zonu, pa moje kontrarevolucionarne tendencije parkiranja mora sprječavati revolucionarnim sredstvima. I zalijepi mi ispod brisača kaznu od 17,25 eura. Ne može zaposlenik Sanitata pogledati situaciju iz drugog kuta. On kad dođe na posao, isključi mozak i drži se zakona kao pijan plota potpuno nesposoban sagledati širu sliku. Ista stvar je s onim likom na Brgatu što radi na carini. Pričali su ljudi strašna iskustva s granice. Jednome je zaplijenio dva kila meda. Drugome je oduzeo dva mlada sira. Trećemu je uzeo kajmak. Nema s njim zajebancije. Mene je nevolja s viškom kilograma isto natjerala na švercanje. Prije par godina u čitavoj Hrvatskoj nije bilo kupiti originalnog grčkog jogurta. Ali zato jest u BiH. Odlazio sam poput pravog kriminalca preko granice u potrazi za Dodonijem, autentičnim grčkim jogurtom koji je proizveden, ne biste vjerovali, u Grčkoj, a na povratku doma strahovao sam od strašnog biblijskog carinika kojemu je životni cilj nanjušiti kriminalca poput mene koji bezobzirno krijumčari tekuće bijelo pa ga dila poznanicima umjesto grčkog tipa jogurta kakav je Dukatos. Nikad me nije uhvatio, ali da jest, točno znam kako bi se odvijao dijalog. -Šta je ovo? – pitao bi me mrko pokazujući na ružičasti Dodoni s nula posto masnoće. -To je grčki jogurt, proizvod koji se ne može kupiti nigdje u Hrvatskoj, pa ja jadan moram preko granice. -Ne morate preko granice, jer ne živimo u Jugoslaviji kada se mogao kupiti samo jedan jogurt. Možete birati koji ćete, a ne krijumčariti mliječne proizvode čiji je unos u EU strogo zabranjen po zakonu o sprječavanju unošenja boleština putem životinjskih produkata. -Ali grčki jogurt nutritivno je daleko najbolji proizvod. To je super namirnica – pokušao

Piše: Maro Marušić Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

Dio vas će sada reći kako mogu uspoređivati djelatnike Sanitata ili Carine sa čuvarima u konc-logoru, ali kada jednom isključiš mozak i držiš se zakona kao pijan plota, tanka je granica između opsesivnog traženja židovskog podrijetla i slanja u Auschwitz-Birkenau i opsesivnog traženja grčkog jogurta i pisanja kazni na graničnom prijelazu Ivanitza-Brgatau

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Debeli carinik, što se vidi iz njegovog stomka, uopće ne razumije razliku između proteina i jednostavnih ugljikohidrata, pa piše kaznu držeći se zakona kao pijan plota. On je danas odradio posao za svoju Majčicu Državu i tetku Europsku Uniju. Spriječio je unos meda, mladog sira, kajmaka i grčkog jogurta dok su istovremeno u Liku dolazili strani šleperi s 37 tisuća tona opasnog otpada

sam se opravdati – Niti jedan jogurt u Jugoslaviji i Hrvatskoj nema toliko malo kalorija, a toliko puno proteina. Debeli carinik, što se vidi iz njegovog stomka, uopće ne razumije razliku između proteina i jednostavnih ugljikohidrata, pa piše kaznu držeći se zakona kao pijan plota. On je danas odradio posao za svoju Majčicu Državu i tetku Europsku Uniju. Spriječio je unos meda, mladog sira, kajmaka i grčkog jogurta dok su istovremeno u Liku dolazili strani šleperi s 37 tisuća tona opasnog otpada. Baš kao što ni onaj iz Sanitata, tako i ovaj s Brgata, ne može sagledati širu sliku. NORMALNI SS-OVCI KOJI SAMO RADE SVOJ POSAO A na široj (televizijskoj) slici je dokumentarac o Drugom svjetskom ratu. Tamo nacistička Njemačka upravo donosi Nuernberške zakone, odnosno rasne zakone s ciljem pravne izolacije i diskriminacije Židova, te zaštite takozvane „njemačke krvi“. Na sjemenu tih zakona niknut će koncentracijski logori od kojih će najveći i najpoznatiji biti Auschwitz-Birkenau. Samo u tom logoru ubijeno je preko milijun ljudi, od čega 90 posto Židova. Koliko je Auschwitz-Birkenau bio ogroman najbolje govori broj SS-ovaca koji je tamo radio u organizaciji, logistici i birokraciji. Bilo ih je između 8 i 8 i po’ tisuća od čega 200 ženskih čuvarica. Na kraju rata, od tih 8 tisuća na sudu je završilo njih svega 800, odnosno sićušnih 10 posto. Ostatak se vratio 'normalnim' životima, odgajao je dje-

Kolumna Škura bura 27

cu, sa susjedima ispijao popodnevnu kafu i komentirao može li Gerd Muller na istoj utakmici zabiti više od 10 golova. E upravo ti ljudi mene najviše fasciniraju, a ima ih sveukupno par milijardi što smo vidjeli u doba korone. Ljudi koji (na poslu) isključe mozak i ravnaju se po debilnim zakonima slušajući što im nadređeni govore. Nije mi teško zamisliti radnika iz Sanitata i zaposlenika s Brgata kako dočekuju vlak u Auschwitzu, pa onda strpljivo vode tisuće i tisuće Židova „na tuširanje“. Dok se Židovi skidaju govore im da na svoje kufere napišu ime kako bi ih pronašli kada završe s higijenom. Psihološka je to igra, ta laž s tuširanjem, da Židovi znaju da ih vode u plinsku komoru, možda bi došlo do pobune, jer više nemaju što izgubiti. Kada su se branili na suđenju, ti ljudi koji su vodili Židove i ostale na tuširanje ciklonom B isticali su da su samo izvršavali radne zadatke. U biti, radili su sve po (Nuernberškom) zakonu. Kada čovjek to čuje, da su se držali zakona kao pijan plota, skoro ti dođe da ih nagradiš, a ne osudiš. Dio vas će sada reći kako mogu uspoređivati djelatnike Sanitata ili Carine s čuvarima u konc-logoru, ali kada jednom isključiš mozak i držiš se zakona kao pijan plota, tanka je granica između opsesivnog traženja židovskog podrijetla i slanja u Auschwitz-Birkenau i opsesivnog traženja grčkog jogurta i pisanja kazni na graničnom prijelazu Ivanitza-Brgatau. Ili da parafraziram druga Tita: Kontrajogurtske tendencije moraju se sprečavati revolucionarnim sredstvima komparacije.

28 Kolumna

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

DOMAĆE JANJE NEMA CIJENU, A BUGARSKO NEMA PONOS I

u nas se dogodilo ono što se u svijetu sve češće događa, a nekad je bilo skoro nezamislivo; u zagrebačkoj srednjoj školi jedan učenik je nakon verbalnog sukoba, nožem ozlijedio drugoga, a onda i prisutnu spremačicu. Napadača su, prema dostupnim informacijama, svladala dvojica profesora. Nasreću, oni su pokazali vlastitim rukama da davno zaboravljena disciplina u školi, može zaustavit nasilje u školi. Svemu je navodno prethodila uvreda ‘’tetkica’’, na koju je sijevnuo nož. U nekim prošlim vremenima, tadašnji su tinejdžeri (tada zvani starija djeca) čitali Mikijev Almanah i Alana Forda, a u školi se i za manji prijestup prijetilo popravnim domom. Danas samo krivo pogledaš mulca, a već te kojekakve udruge za ljudska prava, promjenu seksa, SOS dječje selo, zeleni i slični borci proglase - child abuserom. Danas roditelji maloga odmetnika ne smiju ni krivo pogledat, a kamoli skinut kajiš s gaća i namlatit ga. Čuva njega plavi telefon ili već neka druga izmišljotina. Ali ne treba ni predinformatičko doba mistificirat. Ni tadašnji odgoj nije bio idealan, jer ni batine iz raja izašle, nisu baš neki pedagoški uzor. Ali postojala je jedna važna stvar; roditelji nisu očekivali da im djecu odgajaju škole, policija, pedagozi, psiholozi, društvene mreže i ostale institucije. Jer, kad oni moraju skakat u pomoć, tad je obično

već - kasno. Danas dijete može imat mobitel, internet, društvene mreže i cijeli svijet na dlanu, ali roditeljska pažnja najčešće završava na pitanju: Jesi li napiso domaći? Ostatak odgoja prepušten je algoritmu. A algoritam, ko što znamo, nema djeda koji će reći: Ostavi taj telefon ili ću te reć tati. Nekad su djeca uspoređivala svoje nestašluke s vršnjacima iz ulice i škole. Danas ih Internet dovodi pred cijelu planetu, uključujući njezin najbrutalniji sadržaj. Nasilje im se servira kao zabava, dokazivanje ili status. A rizik im je skoro nikakav, jer su – maloljetni. Amerika nas ponovno oduševljava. Povijesna kolijevka demokracije, prava i slobode govora, danas europskom promatraču sve više izgleda kao mjesto gdje je i pravda dobila odvjetnika, a demokracija cjenik. Tako je u SAD-u uhićen poznati hrvatski ekonomist Vuk Vuković, protiv kojega je podignuta optužnica jer je ulagačima u njegov fond, navodno, prikazivao veće prinose od stvarnih i slao im neistinite mjesečne i krivotvorene brokerske izvještaje, kako bi još više ulagali. Izveden je pred saveznu sutkinju, a za svako od tih djela prijeti mu maksimalno 20 godina zatvora. Pušten je na slobodu do suđenja u studenome, ali ne smije napustiti New York. Dakle, ako čovjek američkom pravosuđu duguje objašnjenje za nekoliko milijuna, može završiti pred sudom, ali i u zatvoru do 40 godina.

Strogo, ali pravedno! Ali onda na scenu stupa predsjednik Donald Trump. On javno, preko medija, obećava 5 tisuća dolara svakom punoljetnom Amerikancu, ako Republikanci zadrže većinu u Kongresu na izborima u studenome. I pritom mirno objašnjava da ga taj ogromni trošak zvan proračunski deficit ne brine, jer Amerika gospodarski - raste. Europljanin tu zastane, pa se počeše po glavi. Čekaj malo… Ako u nas obični građanin nekome plati da nešto učini u njegovu osobnom interesu, to bi moglo bit - mito. Evo mu USKOK-a u zoru pred vrata. A u Americi, ako političar građanima obeća dolare uoči izbora, onda se valjda radi o nekoj naprednijoj američkoj demokratskoj disciplini. Možda se to više ne zove kupovanje glasova, nego jednostavno lobiranje s istaknutom cijenom unaprijed. Nama Europljanima to je teško razumjet. Mi smo navikli da se političare (barem formalno) ne smije kupovat. Amerikanci su očito praktičniji. Kod njih se prvo utvrđuje cijena demokracije, a tek onda pita je li račun fiskalno prihvatljiv. God bless Amerika. I njezin cjenik demokracije. eseci tisuća tona opasnog otpada godinama miruju na istom mjestu. Nisu se pomaknuli ni centimetra, ali zato se politički odnos prema njima kreće nevjerojatnom brzinom. Hrvatska je, naime,

D

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

jedina država Europske unije bez sustava koji se pravi da služi narospalionice otpada. Dok druge eu- du, a zapravo ga iscrpljuje! Treba ići ropske države takve probleme na ulice zbog niza apsurda. Zbog osrješavaju tehnologijom, mi ih oči- jećaja da nam zemlju prodaju, priroto rješavamo strpljenjem građana. du troše, a narod obmanjuju, a sve Otpad stoji, narod gleda, instituci- to pod klasičnim izlizanim parolama je proučavaju, a vrijeme prolazi. A “razvoja i modernizacije” ili ukratko onda se dogodio prosvjed i gle čuda -”brige za građane”. A građani po– dogodila se i politička evolucija. malo shvaćaju da država nije - doJoš 9. kolovoza premijer Andrej movina. Država je sustav, servis koji Plenković govorio je o „medijskoj i treba služiti narodu, a ne narod susoporbenoj političkoj histeriji, priti- tavu! A servis, koji godinama drži sku i raznim manipulacijama na- otrov u našim dvorištima možda ivnim narodom“. Onda, uoči velikog treba povremeno podsjetit, da posprosvjeda u Zagrebu 5. rujna, post- toji i radno vrijeme. Gospoda vam ala mu je “razumljiva zabrinutost izgledaju veliko jer klečite, ustanite građana”, zbog koje će se svi rokovi pa ćete vidjet koliko su zapravo mali, maksimalno ubrzati, a nakon ve- učio nas je Matija Gubac. likog prosvjeda u Zagrebu 5. rujna, a ovogodišnjoj festi Gruška noć, premijerova politička volja je toliko naši građani su još jedanput evoluirala da će se ON OSOBNO pokazali da kriza nije razlog da se više angažirat. Čovjek bi pomislio čovjek ne trata janjetinom. Doduše, da će zamrznut državni proračun, a za neke skupih 50 eura po kilu, ali svu sanaciju plaćat iz osobne imov- što je danas 50 eura? Sitnica. Pogotine odgovornih. A onda je stigla i ovo ako se uz janjetinu umjesto čarobna riječ: ‘’žurno’’. Odjednom priloga dobili i osjećaj da ste upravo će se dio gospićkog otpada uklanja- sudjelovali u pučkom slavlju Gruža. ti ubrzano, rokovi će se maksimalno Istina, živa vaga janjeta, kažu, na skratit, a premijer će se osobno više farmama i sajmovima ide oko 5 do angažirati. 7 eura. Ali ne treba odmah sumnjaBilo kako bilo, lijepo je bilo vidjet ti u prijevaru i ogromnu maržu mokad Hrvat izađe u boj za dom svoj. bilnog majstora pečenjara, koji se Većina ipak priznaju da to rijetko doma vratio sa sto tisuća eura. rade, iako ima dosta razloga, zašto Ispeklo se oko dvije tone domaće bi trebali češće! Jer, Lika je tek ogle- janjadi, ali kad iz računice izbaciš dalo šire istine; ljudi su umorni od iznutrice, bijele bubrege, papke,

N

Kolumna 29

zube, loj i sve ono što je tijekom pečenja iscurilo u oganj, iscuri tu i dosta kila mesa. Uz to, stočari imaju svoje argumente: trava je izgorjela, sve košta od veterinara do pastira, pa tek onda priprema i samoga pečenja. Sve je poskupjelo, Bliski Istok je u krizi, a možda je i podbačaj uroda kave u Južnoj Americi, omiljenog napitka pastira, donekle utjecao na cijenu janjadi u zaleđu. A kurioziteta radi, red za janjetinu bio je toliko impresivan, da je u svakom trenutku 20 do 30 ljudi čekalo svoj bokunić, a neki ga nisu ni dočekali. Sve je rasprodano već do devet navečer! To znači da je dubrovačka janjetina doživjela ono što ni nekretnine više ne mogu: razgrabljena je i prije nego su kupci stigli pitat - koliko košta?. Unatoč očitim gastronomskim divotama, prema nekim zlobnicima, janjetina bi za te solde trebala sama doć na trpezu, pohvalit se domaćim obiteljskim rodovnikom, zahvalit kupcu što ju je spasio od mizernog života i ostavit na bijeloj napici fiskalizirani račun. Kakva zloća; njima ništa ne govori to što je janjetina - domaća! Istina, ona bugarska janjetina po 11 eura u mesnicama nekako uspijeva ostat izvan svjetske krize. Ali ona je, na sreću Bugara, domaća - samo njima, Bugarima.

30 Fotogalerija

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

70 godina mature 8. a i 8. b razreda Gimnazije Dubrovnik iz 1956. godine - u restoranu Dubravka su se okupili da bi zaista vrijedan i nesvakidašnji jubilej proslavili: Žarko Grego, Nedjeljka Lučić, Suad Braco Ahmetović, Joško Jelavić, Milena Vučić, Nikola Isufi, Grgur Grgo Grga Topalović, Jovo Lakić, Nikola Ćićo Obuljen, Mirjana Lile Isufi, Mirja Njirić, Pavica Obuljen, Berta Dragičević i Antun Česko

Iris i Đivo - sestra i brat u Bruxellesu i Zagrebu žive i rade, ali godišnje odmore za dolazak doma u svoj Dubrovnik rado usklade Nikoleta i Luce - među prvima su novo igralište u obnovljenom parku Gradac isprobale i pozitivnu ocjenu mu dale

Dube, Mia i Dado - none i nono voljenu unučicu sobom i na ljetne zabave povedu rado

Đurđa i Lukrica - za ugodno popodne dovoljne su draga prijateljica i omiljena kavica

Fotogalerija 31

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Mikeszko, Val Marta, Marica, Mihi, Julijan, Pavlina, Zorica i Zdravko - premda je susret slučajan bio, sve ih oduševio

Tonka, Lući i Romela - zajednički izlazak kad "padne" vrućina nema mana, večer im je draži dio ljetnog dana

Filip, Hrvoje, Andrija i Eva - obitelj zna gustati, i kolica i bicikl voziti i lapadskom šetnicom prošetati

Stipe, Dubravka, Vesna i Pero - poslije nedjeljne mise u svetog Vlaha imaju vremena za piće i zanimljive priče

Anamarija i Marijo - susret ih veseli, ispričana je i kratka zanimljiva storija

32 Priče o moru i brodovima

Petak, 24. travnja 2026. Dubrovački dnevniK

TRAJEKT KOJI NAS JE POSJETIO SAMO JEDNOM

Piše Ivo Batričević foto Privatna arhiva

„MASSALIA“ Nepoznati piroman podmetnuo požar, stradalo 158 ljudi Brod je posjetio grušku luku kao kruzer samo jednom, i to 4. lipnja 1973. godine Jedan zanimljivi brod, francuski trajekt MASSALIA, posjetio je grušku luku kao kruzer samo jednom, i to 4. lipnja 1973. godine. Originalnu fotografiju broda na kojoj piše datum posjeta sam dobio od kapetana Andra Kukice iz dubrovačke pomorske agencije koji je servisirao brod kao brodski agent. Francuski brodar Nouvelle Compagnie de Paquebots (Paquet) je 1970. u brodogradilištu Dubigeon - Normandie SA u Nantesu naručio izgradnju trajekta od 12550 bruto registarskih tona, dužine 142 i širine 22 metra. Dva LAtlatique - Pielstick 10 - cilindarska dizel motora ukupne snage 11779 KW su ga preko dvije propele pokretale brzinom od 20 čvorova. U redovnim plovidbama mogao je ukrcati 250 automobila i 850 putnika dok je na kružnim putovanjima plovio s 465 putnika i 100 članova posade. MASSALIA je imala dva broda blizanca, nama poznata, jer su nas i oni posjećivali. Jedan je bio EAGLE (kasnije The Azur od Festival Cruisesa), a drugi je bio BOLERO od Fred. Olsen Linea. POVEZIVAO FRANCUSKU I MAROKO MASSALIA je isporučena 1971. te je odmah zaplovila na liniji: Marseilles, Malaga, Casablanca. Nakon tri godine prelazi na liniju za Dakar, odakle se nakon tri godine ponovo vraća za Maroko. Godine 1981. MASSALIA je preuređena u brod za kružna putovanja i plovi iz Toulona prema atlantskoj obali Afrike. Posao se nije dobro razvi-

jao pa je brod koncem 1983. raspremljen u luci Toulon. U siječnju sljedeće godine ga kupuje skandinavska brodarska tvrtka Stena Line za koje kratko plovi pod imenima STENA BALTICA i ISLAND FIESTA. Već u studenome 1983. plovi za američku luku Tampa odakle pod imenom SCANDINAVIAN STAR poduzima putovanja do meksičkog Conzumela.

Petak, 24. travnja 2026. Dubrovački dnevniK

Kad je u ožujku 1990. prodan norveškom brodaru Vognmandstruten, ponovo se vraća u Europu gdje plovi na liniji Oslo - Frederikshavn. Nažalost, vrlo kratko, jer ga je nakon nepunih mjesec dana, točnije 7. travnja zahvatio katastrofalan požar u kojemu je živote izgubilo 158 putnika i članova posade. Istragom je utvrđeno da je požar namjerno podmetnuo nepoznati piroman.

KATASTROFALAN POŽAR Kad je u ožujku 1990. prodan norveškom brodaru Vognmandstruten, ponovo se vraća u Europu gdje plovi na liniji Oslo - Frederikshavn. Nažalost, vrlo kratko, jer ga je nakon nepunih mjesec dana, točnije 7. travnja zahvatio katastrofalan požar u kojemu je živote izgubilo 158 putnika i članova posade. Istragom je utvrđeno da je požar namjerno podmetnuo nepoznati piroman. Gotovo uništeni brod pod novim imenom CANDI leži četiri godine prvo u Copenhagenu, a onda u engleskom Southamptonu. Na javnoj dražbi olupinu broda kupuje International Shipping Partners s Bahama te ga kompletno preuređuje u talijanskom brodogradilištu La Spezia. OBIŠAO SVA SVJETSKA MORA Pod novim imenom REGAL VOYAGERS plovi

Priče o moru i brodovima 33

prema marokanskom Tangeru. Ponovo je 1997. prodan, te se opet vraća u američke vode gdje nastavlja ploviti između luka Port Isabel u Teksasu i Porto Corteza u Hondurasu. Nakon dvije godine plovidbi prebačen je na svoju zadnju aktivnu prugu ploveći iz luke Santo Domingo (Dominikanska Republika) prema San Juanu (Portoriko). Konačno je 2003. raspremljen u Južnoj Karolini. Početkom 2004. je prodan indijskim rezalištima brodova kamo je otplovio pod imenom REGAL V. U Alang je stigao 14. svibnja, a rezanje broda je započelo nakon pet dana. Tako je na indijskim plažama Alanga skončao svoje mukotrpne plovidbe, brod koji je u 33 godine burnog života promijenio ime ukupno sedam puta i koji je obilazeći sva svjetska mora uspio jednom naći vremena doploviti i do Dubrovnika.

34 Sport

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

KAKAV USPJEH DUBROVAČKE JUDAŠICE

Lijepa Naša u čast Petrunjele Pavić: Palo je zlato na prestižnom Grand Slamu! Budapest Grand Slam okupio je oko 500 natjecatelja iz čak 67 zemalja svijeta, a jedinu medalju za Hrvatsku, i to baš zlato, osvojila je judašica iz kluba Dubrovnik 1966. Veliki je to uspjeh jer Grand Slam je sama judaška elita, najveći mogući rang natjecanja tijekom godine. Po kvaliteti sudionika i borbama, natjecanje može uz bok Europskom i Svjetskom prvenstvu. Piše: Rafael Barkiđija Foto: Emanuele Di Feliciantonio (IJF)

idemo na sve ili ništa. Idemo probati, pa što bude, bude. Izašlo je na kraju na moju stranu. Drago mi je da sam uspjela izvući zadnje atome snage i slaviti ipponom” – prisjetila se Pavić ključnih trenutaka finala, pa onda otkrila i dojmove. „Sjajan je osjećaj završiti u velikom stilu kao pobjednica Grand Slama, pogotovo nakon preokreta protiv vrhunske japanske protivnice. Zaostatak je značio da moram zadržati napadački mentalitet i vjeru u uspjeh, no dvaput baciti japansku protivnicu nije nimalo lak zadatak. Navijanje suigrača dalo mi je pravi vjetar u leđa dok sam izlazila na tatami” – dodaje.

Posljednjeg dana natjecanja u Bu- la za yuko i waza-ari, no snažno badimpešti, Japanka Mao Izumi i 25-go- canje sumi-gaeshi, popularno u judišnja Dubrovkinja Petrunjela Pavić, daškim krugovima kao „Khabareli“, borile su se u finalu kategorije do 78 potpuno je preokrenulo tijek finala. I kg. Izumi (29) je u borbu ušla s boga- to pred sam kraj. Iako je prvotno dotim iskustvom, dvostruka osvajači- suđen waza-ari, nakon video-provca Grand Slam turnira, no i s druge jere bodovanje je promijenjeno u strane 25-godišnja Pavić izgradila ippon, čime je hrvatska judašica osje impresivan niz rezultata na eu- vojila zlato koje joj je donijelo veliko ropskoj sceni, tako da se očekivala olakšanje i slavlje. sjajna borba. Takva je i bila. „Nije ostalo puno vremena, a zaostaPavić je na početku borbe zaostaja- jala sam ta dva boda. Rekla sam da

PET POBJEDA NA GRAND SLAMU, PET HRVATSKIH OSVAJAČA U POVIJESTI Pavić je na putu do finala upisala četiri pobjede, nanizala je Mongolku Khuslen Otgonbayar, potom Marie Branser iz Gvineje, njemačku predstavnicu Julie Hoelterhoff i Poljakinju Elizu Wroblewsku. U finalu je svladala japansku natjecateljicu, čime je upisala savršenih 5/5. „Prva borba protiv Mongolke prošla je dobro. Već smo se srele u Portugalu, kada sam je ja svladala, pa sam

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Sport 35

znala da mogu. Protiv druge pred- entacije. Naravno, najzadovoljniji je listopada). Hrvatska reprezentacija stavnice iz Gvineje sam se već bo- bio njen trener Mateo Semiz. nastupit će s deset boraca, a među rila, izgubila sam od nje u Australiji „Petrunjela je prvakinja Europe, njima su upravo dvije Dubrovkinje, na Svjetskom kupu. Znala sam da trostruka. Jest da je to bilo u mlađim članice JK Dubrovnik 1966, Petrunjeću morati biti vrlo oprezna i taktički uzrastima, ali ona je već šampionka. la Pavić i Iva Oberan. Ostali borci koji dobro pripremiti borbu, što smo na Ima taj mentalitet. Već je osvajala će nas predstavljati su Lara Cvjetko, kraju i uspjeli. Od Njemice sam izgu- medalje i na Grand Prixu. To je malo Ana Viktorija Puljiz, Tina Radić, Dani bila u Zagrebu, tako da je ovo ispa- niži nivo, ali su protivnici većinom Klačar, Mikita Sviryd, Helena Vukovla mini-osveta, jer sam se i njoj re- isti. Bila je Petrunjela i u kvalifik- ić, Nina Simić, Tihea Topolovec. vanširala (smijeh). U polufinalu sam acijama za prošle Olimpijske igre, „Nije to floskula, ali gdje god idemo, išla na Poljakinju, moja prva borba s falilo joj je nekih 200-njak bodova vjerujemo u medalju. Iva Oberan je njom. Uglavnom, držali smo se tak- za plasman. Bila je prva ispod crte” ove godine osvojila europsku brontike do kraja, i dobro je ispalo” – po- – istaknuo je Semiz, pa istaknuo što cu, a prije dvije godine je na Svjetsjašnjava članica JK Dubrovnik 1966. mu se posebno dojmilo. kom prvenstvu bila sedma. TrenutDubrovkinja je tek peta judašica iz „Cijeli dan je bila jako koncentrirana. no je šesta judašica svijeta, mislim Hrvatske koja je osvojila IJF Grand Osim što je osvojila zlato i pobijedila da će na toj poziciji ostati i do natSlam, a do sada su IJF Grand Slam na jako atraktivan način, najviše me jecanja. Ukoliko bude njen dan i titule osvajali Tomislav Marijanović, fascinira sam način borbe, zrelost, bude radila svoj najbolji judo, može Barbara Đinović (ex Matić), Lara Cvj- taktika, bez greške na ovom nivou do medalje. To je već i pokazala na etko i Katarina Krišto. borbe. E, to je ono što čini razliku Europskom prvenstvu. Petrunjela i što mi daje vjeru da će zasigur- će sada biti 18. judašica svijeta. Sve „PETRUNJELA JE VEĆ PRAVA ŠAM- no nastaviti s ovim rezultatima” – ovisi o ždrijebu, da ti ne dođe na PIONKA” dodaje. prvu odmah netko tko ti ne odgovZadovoljna je bila Pavić, zadovoljni ara. Pavić je judašica koja je svima su bili i njeni dubrovački kolege koji SLIJEDI SVJETSKO PRVENSTVO: opasna. Vrlo je dobra u kontaktu, tu su također nastupili u Budimpešti, „GDJE GOD IDEMO, VJERUJEMO U je jedna od najboljih na svijetu. Može ali su „zapeli” u prvom krugu. Bodri- MEDALJU” svakoga pobijediti, a ova medalja joj li su je Josip Bulić, Anđela Violić, Iva Glavni grad Azerbajdžana ugostit će daje određenu dozu samopouzdanOberan, ali i ostali kolege iz reprez- Svjetsko judaško prvenstvo (4.-10. ja” – pojašnjava trener Semiz.

Osvajačice medalje na GS Budapest u kategoriji do 78 kg: Mao Izumi (srebro), Petrunjela Pavić (zlato), Fanny Estelle Posvite (bronca), Metka Lobnik (bronca)

i

36

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN ***

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Dobro je imati prijatelje, ali nije dobro često ih trebati.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN ***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

I TAKO PROLAZI

I tako prolazi još i ovaj tjedan Zadovoljstva malo dijagnoza dosta I previše ih je što od mene osta Nije započeti posao ni jedan No svojem poslanju i dalje sam predan Znam kakav je život tamo preko mosta Svi su samo čeljad obična i prosta U tom uvjerenju ostajem dosljedan Sve manje i manje već sam radoznao I ne sekira me netko nevaljao Zaokupljen moram biti samim sobom Konteso to isto sustiže svakoga Tjedana sve manje i manje je stoga Pomiren sam s već mi pripremljenim grobom 22/3/25

humanitarni prilozi CARITAS U spomen na dragu susjedu Katu Miloslavić. obitelj Vukosav – 50 EURA MASLINA Obitelj Uroš u spomen na pok. Živka Vujasionović umjesto vijenca prilažu 100,00 Eur Obitelj Klare Šiljeg u spomen na pok. Živka Vujasinović umjesto cvijeća prilažu 50,00 Eur DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO -NERETVANSKE ŽUPANIJE U spomen na našeg dragog dunda Neša umjesto cvijeća Iris, Tina, Nikolina i Mato prilažu 50 EUR CARITAS U spomen na dragu Katicu Vladović – Relja, obitelj Iva Klaić donira 50 eura. Prilog u znak sjećanja na Davora Spajića umjesto cvijeća Rina Kralj Brassard donira 50 eura UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ U spomen na 40-godišnjicu smrti naše sestre Lucije Kalačić-Jovanović Kate i Marija doniraju 100,00 eur.

KOMPAS No.1 DUBROVNIK KOMPAS No.1 Kardinala Stepinca 52 KOMPAS No.1 DUBROVNIK DUBROVNIK Kardinala Stepinca 52 Kardinala Stepinca 52

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa zapotrebu turističkuza 2026.radnog objavljuje zasnivanje objavljuje potrebu zasezonu zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026. VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja odnosa za turističku sezonu 2026. VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja Uvjeti: Uvjeti: -- SSS SSS (općeg, (općeg, ekonomskog, ekonomskog, tehničkog tehničkog smjera) smjera) -Uvjeti: Opće znanje engleskog jezika, pasivno --znanje Opće znanje engleskog jezika, pasivno dodatnog jezika prednost SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera) -znanje Vozačka dozvolajezika B kategorije dodatnog prednost - Opće znanje engleskog jezika,najmanje pasivno pet godina -znanje Vozačkaugovor dozvola Bodređeno kategorije najmanje pet godina jezika prednost Nudimododatnog na uz mogućnost stalnog zaposlenja. - Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent zaposlenja. Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja. Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Dubrovački dnevniK Petak, 20. ožujka 2026.

Županija 37

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO Prodajem Volkswagen Golf IV, 1.4 benzinac, 1999. godište. Prešao 279.000 km, registriran do 1. 7. 2027. godine. Cijena: 1.100 €. Kontakt: 098 366 513. Prodaje se scooter Piaggio Liberty 150cc. U dobrom stanju, reg. do 06/27, 42000 km, povoljno. Kontakt: 098 428 50 Mini Cooper Cabrio (2008.), prešao 79.500 km, benzin, ručni mjenjač, 6.000 €. 098 98 29 165 Prodajem Peugeot 206, 168.000 km prešao, 2001. godište. Ima kuku. Cijena 400 EUR. Kontakt: 097 608 4077. Hyundai Accent, 1998. godište, prešao 51.271 km. Cijena 600 EUR. Kontakt: 092 102 1597. Prodajem automobil Toyota Auris 2007., 1.6 V, automatik, u voznom stanju. Registriran do rujna 2026. Zimske i ljetne gume na felgama. Cijena: 1.500 eura. Tel. 091 574 8929 Prodajem Renault Scenic II, 2007. godište, 206.000 km, automatska klima. Cijena: 2.200 eura. Tel. 098 982 4076 Aprilia Scarabeo 250 ccm, prešao 48.000 km, registriran do 3/2027. Prodajem za 550 eura. Mob: 098 652 870. Prodajem Renault Scenic 3, dizel, automatik, 2016. godište. Automobil je prešao 120.000 km i registriran je do travnja 2027. godine. Mobitel: 099/2188280. IZNAJMLJIVANJE Iznajmljuje se jednosoban stan na duže vrijeme u Mokošici. Kontakt: 098 344 781. Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodajemo poslovno-stambeni prostor površine 100 m², koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje i kupaonice, dok ostatak čini uredski prostor s posebnim toaletom. Nekretnina se nalazi u Lapadu, u blizini Solituda, u novogradnji iz 2021. godine, te ima dva parkirna mjesta. Cijena: 560.000 €. Kontakt: 098 243 197. Građevinsko zemljište, 792 m², Sarajevsko naselje, pogled na Plat. Kontakt: 091 544 5395.

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Prodaje se kompletno renoviran i odmah useljiv stan u Lapadu, površine 57 m². Sastoji se od dviju spavaćih soba s bračnim krevetima, dnevnog boravka, hodnika, kuhinje, WC-a s tuš-kabinom, balkona i šupe. Stan se nalazi na trećem katu zgrade bez lifta, odlične je gradnje i jugozapadne orijentacije. Cijena: 385.000 €. Prodaja bez agencije. Kontakt: 098 253 424. Prodajemo poslovno-stambeni prostor površine 100 m² u Lapadu, u blizini Solituda. Prostor se nalazi u novogradnji iz 2021. godine, a sastoji se od dviju soba, kuhinje i kupaonice te uredskog prostora s posebnim toaletom. Pripadaju mu dva parkirna mjesta. Cijena: 560.000 €. Kontakt: 098 243 197. Kupujem trosoban stan na području grada, bez agencija. 099 432 1986 Prodaja renoviran stan u Lapadu za cetveroclanu obitelj fiksna cijena 350.000,00€. Drugi kat, Vojnovic, nema lifta. Mobitel 0993253034 Prodajem lijep dvosoban stan u župi dubrovačkoj.stan ima 130 kvadrata.86 je odma useljivo,s 30 kvadrata je rau bau garsonjers.može se spojiti sa stanom a može odvojeno(napravit apartman.stan im veliko dvorište i parking.papiri čisti. za sve upite javiti se na broj 098924 8009. Građevinsko zemljište površine 3.000 m², u predviđenoj gospodarskoj zoni u blizini Zračne luke, prodajem. Mob. 091 614 3946

358.000 €. Stan se nalazi na drugom katu zgrade bez lifta, na području Vojnovića. Mobitel: 099/325-3034. Prodajem građevinsko zemljište površine 736 m² u Moluntu. Mogućnost priključka na struju, vodu i kanalizaciju nalazi se nadomak parcele. Cijena na upit. Kontakt: 098/324-179. Kupujem garažu, magazin ili bilo kakav drugi radni prostor na području grada ili okolice. Nazvati: 099 760 6720. Mijenjam dva stana u Metkoviću, ukupne površine 90 m², za stan u okolici Dubrovnika, Konavlima ili Župi dubrovačkoj. Mob: 091 614 3946. Kupujem stan ili kuću na potezu od Brsečina do Župe dubrovačke, do 270.000 €. Mob: 098/189-1334 Zbog hitnosti prodajem poljoprivredno zemljište u Mihanici (Kraljeva), površine 4400 m², čestice 948/2 i 948/3. Osiguran je pristupni put za vozila i strojeve, a teren je idealan za OPG, nasade ili turističku investiciju. Cijena: 46.000 €, uz moguć dogovor za gotovinsku isplatu odmah. Kontakt: 095 369 6454. Prodaje se suvlasnički udio (1/4) stare obiteljske grobnice na groblju Boninovo, na atraktivnoj lokaciji u blizini crkve. Grobnica pripada staroj dubrovačkoj obitelji, krasi je nadgrobni spomenik Ivana Rendića te ima slobodna mjesta za daljnje korištenje. Prijenos prava korištenja provodi se sukladno važećim pravilima. Cijena: 50.000 €. Info: kolonija2025@gmail.com

Prodaje se renoviran stan u Lapadu, pogodan za četveročla- .Kupujem manji stan u Cavtanu obitelj. Fiksna cijena iznosi tu ili bližoj okolici. Stan mora biti u prizemlju ili 1. kat, te brzo useljiv. Novija gradnja / uredno održavan. Cijena do 250.000 Eura. Svi papiri moraju biti uredni. Mob. 095/819-9767 Kupujem stan za 110 tisuća eura u Dubrovniku (s Mokošicom). 0981994683 Šipan – kupujem poljoprivredno zemljište. Također sam zainteresiran za kupnju suvlasničkog udjela. Za preporuku pri kupnji isplaćuje se provizija. Mob: 097/7236306 Traži se zemljište površine 500

m² ili više u Župi dubrovačkoj ili Komolcu. Poželjan je dugoročni najam. Potreban je pristup za kamion. Plaća se naknada za preporuku. Mob: 097/7236306 Tražim partnera za izgradnju stanova u Zatonu. Kontakt: 097 600 7613. . Tražim dvosoban stan na području grada, bez agencija. Mob: 091 540 3370. Prodajem stan u Trebinju, 75 kvadrata, blizu centra. 091 6144 918 Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106. Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028 Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204 Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623 Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370 Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411 Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468. Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18. Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2

Mali oglasi 39

Petak, 18. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Kontakt: 098 427 676 Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527 Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766 Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660 Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545 Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631 Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891 Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306 Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946 Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468 Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029 Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127 Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773 Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799 Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561 Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718 Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183. Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865 Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Mob: 098/599 012 Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351 Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145. Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659 Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80 Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545 Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970 Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107 Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruk-

tura, cijena na upit. Kontakt +385989230545 Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076. KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodajem kvalitetan pianino Petrof s tri pedale, uredno održavan i redovito štiman, Info: 098 552 552 USLUGE RAZNO Buffet Škola traži djelatnicu za puno radno vrijeme i stalni radni odnos. Mob. 091 626 2640

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Uređujem okućnice, vrtove i đardine te kosim travu. Mob. 091 614 3946

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Zvati na 098/850-820 od 19-20 h. Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 14.9. do 20. 9. -LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 21.9. do 27.9..

preminuli ANTONIJA JANČIĆ 1939. DOMINIK VIDOŠ 1995. ANE TOLJ 1930. JELE PRKAČIN 1929. KATE IVANOVIĆ 1932. LUCE GIRA 1922. ŽELJKO ŠIKIĆ 1947. PERO MIKELJ 1940. JELE KRAVIĆ 1945.

40 Zadnja

Petak, 22. svibnja 2026. Dubrovački dnevniK

Tvoj budući studij, na tvojem sveučilištu! PRIJAVE U TIJEKU Poslovna škola

Fakultet međunarodnih odnosa i diplomacije

Turistički i hotelski menadžment bacc.oec.

Turistički i hotelski menadžment

Međunarodni odnosi (diplomacija)

Poslovna ekonomija

Međunarodni odnosi i diplomacija

univ.bacc.rel.int.

mag.oec.

univ.mag.rel.int.

bacc.oec.

Menadžment športa bacc.oec.

Fakultet zdravstvenih znanosti

Fakultet ekonomije i međunarodnog poslovanja

Fizioterapija

univ.bacc.physioth.

Međunarodno poslovanje

Fizioterapija

univ.bacc.oec.

Poslovna ekonomija i globalizacija

univ.mag.physioth.

univ.mag.oec.

Sveučilište Libertas Referada Dubrovnik

e: dubrovnik@libertas.hr

www.libertas.hr -

01 5633 115 -

t: +385 20 414 111

czk@libertas.hr