Dubrovački dnevnik br. 302 by Dubrovački dnevnik

ožujak 1

vremenska prognoza

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

pet

sub

ned

pon

uto

sri

čet

Petak, 4. rujna godina VII. / broj 302 / 2026. / issn 2718-3742

RAČUNI OTKRILI KAKVA JE SEZONA

Gosti rado troše, hoteli i restorani nisu ‘nabijali’ cijene, ali jesu butige stranica 6

NEKAD 250 EURA,

‘REMEK DJELO’ OBALNE

PONOVNO OTVORENE

BLANKA PAVLOVIĆ,

A DANAS?

INFRASTRUKTURE

RATNE RANE

‘DALMATIZIRANA’ ČEHINJA:

Kako su se u pet godina promijenile stanarine u Dubrovniku

Hotel M u Zatonu napravljen je bez građevinske dozvole i naknadno je legaliziran

Trebinjci rade u Gradu, Dubrovčani odlaze u Trebinje, ali Mladićeva smrt opet otvorila pitanja

U Strasbourgu se razočarala, s ruksakom išla na Kosovo, a danas nam dovodi češke i poljske turiste

stranica 14

stranica 16

stranica 4 NOVA USLUGA

stranica 22

SKENIRAJ

OSMRTNICE

DUBROVAČKOG DNEVNIKA Kreirajte i objavite osmrtnicu, posljednji pozdrav, zahvalu ili sjećanje - brzo, jednostavno i dostojanstveno.

USPOMENA KOJA OSTAJE

KREIRAJ I OBJAVI

osmrtnice.dubrovackidnevnik.hr

OSMRTNICU

Uvodnik

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Treba učiti od najboljih!

IMPRESSUM Glavna urednica: Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Izvršna urednica Petra Srebrović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Ivana Smilović Barkiđija Aida Čakić Ahmet Kalajdžić Rafael Barkiđija (sport) Nikša Klečak Kontakt 020 642 462 Fotograf Željko Tutnjević Vito Begović Fotografija na naslovnici: Grgo Jelavić/PIXSELL Kolumnisti Vjera Šuman Maro Marušić Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.) Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) Nakladnik Dubrovački dnevnik d.o.o. Ćira Carića 3 Dubrovnik OIB 84019117288 Uprava Lucija Komaić (članica uprave)

Piše Vjera Šuman

FOTO: ZVONIMIR BARISIN/PIXSELL

aboravite sve one priče o sporoj bi- posao. Danas Lika, a sutra tko zna koja rokraciji u kojoj vam papiri stoje na regija. Pitanje, naravno, opet mrziteljsko dnu ladice dok ne osijedite. To pravilo o - koliko ovakvih skrivenih ekobombi zabeskrajnom čekanju vrijedi isključivo za pravo leži po cijeloj zemlji dok institucije obične ljude koji traže građevinsku do- ‘nemaju pojma’. Ipak, dodatni apsurd nazvolu ili, ne daj Bože, inkluzivni dodatak. staje u trenutku kada shvatite da su nas Ako se u igri nađu milijunski iznosi od pre- talijanske službe doslovno preklinjale da kograničnog uvoza najgoreg industrij- obratimo pažnju. Talijanske tajne službe skog mulja i kancerogenih kemikalija, na- i istražitelji godinama su slali precizna ša administracija odjednom proradi br- upozorenja i rute sumnjivih šlepera, no zinom mlaznog aviona. Nema tu nikakve domaće vlasti su ta pisma očito tretiradrame, dovoljno je da prava osoba obavi le kao bezvrijedne papire smještajući ih onaj jedan jedini telefonski poziv s pra- gdje i pripadaju. Na dno ladice. Ovdje vlavog mjesta i sve se dozvole za skladište- da urođeni imunitet na strana upozorenje kancerogenog taloga rješavaju preko nja. Što će nama netko iz Rima držati leknoći. Čak i retroaktivno, mjesecima nacije? Dok su šleperi bezbrižno jurili cestakon što su strani kamioni odavno isto- ma, domaća inspekcijska krema imala je varili teret i otišli. znatno važnijeg posla. Njihov donedavlovenija je u ovom poslu odigrala ulo- ni šef bio je toliko zauzet obilaskom regigu ozbiljnog poslovnog partnera. Dok onalnih domjenaka i konzumacijom dou njihovim europskim evidencijama stoji maćeg pršuta i slasne janjetine, da mu je da su u Hrvatsku izvezli 1400 tona otpa- izlazak na teren postao fizički nemoguća da, u hrvatskoj službenoj evidenciji piše misija. Kako očekivati od čovjeka s povi83 tone. Tisuće tona opasnog otpada u šenim tlakom i kolesterolom, puna droba našim registrima magično nedostaju. Ta da kopa po sumnjivim bačvama? Inspekse golema razlika jednostavno pretočila cija je tako prošetala kršem dvadesetak u čistu zaradu domaćih ‘igrača’, jer ono puta, udahnula svjež zrak i zaključila da što službeno ne postoji u papirima, naj- sve miriše isključivo na netaknutu prirolakše je bagerom zakopati pod okriljem du i tradiciju. Kad je taj proždrljivi šef nanoći. Zlobni Sloveneri su tu razliku u ko- pokon morao otići, vlast je povukla maeličini nazvali ‘balkanski javašluk’! Stvarno stralan potez. Fotelju glavnog državnog su bezobrazni! Ipak, mora im se prizna- inspektora jednostavno su ostavili prati, napravili su dobar i posve čist izvozni znom. Ako nema šefa da potpiše prijavu,

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

onda tehnički nema ni kršenja zakona.

ijela operacija ne bi bila razotkrivena da nije bilo europskih tužitelja iz ureda EPPO-a. Dok su domaće inspekcije godinama žmirile, Europljani su pratili trag novca i subvencija. Ivan Turudić ovaj put nije stigao ni trepnuti, a kamoli oteti istragu iz ruku EPPO-a, jer su dokazi bili previše čvrsti da bi ih domaći aparat mogao zataškati. Pa sad istražuje. Sporo, što je logično, jer je to spor i težak proces. subotu se u Zagrebu sprema masovni prosvjed pod sloganom „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“,što je proglašeno hodom zlonamjernih mrzitelja koji se žele producirati. Ipak, Plenki je u srijedu hitno dojurio u Gospić s čak pet ministara kako bi ugasio požar. No, nije baš ispalo bajno. Ogorčeni građani i većina udruga potpuno su ga bojkotirali i odbili mu doći na sastanak kako ne bi sudjelovali u političkoj predstavi. Plenković je pred kamerama odmah ispalio dobro poznatu parolu da „nema nikakve stvarne ugroze“ i da prosvjednici samo šire histeriju, što je proizvod onih iz oporbe, dok su ministri za stolom demonstrativno ispijali čaše vode iz špine kako bi dokazali da je

sve u redu. Doduše, nismo vidjeli odakle je točena voda u njihove čaše. Ali, dajte molim vas, kakve to ima veze?! ok vlast izvodi taj estradni show, stvarna panika na terenu ne prestaje. Građani masovno kupuju flaširanu vodu, kafići odbijaju točiti ‘pipovaču’, a svatko tko postavi logično pitanje odmah je proglašen državnim neprijateljem, komunistom i jugoslavenčinom uz orkestriranje nesposobne oporbe. Istina jest da koriste priliku, to im je i posao, ali isto tako je istina da nije bilo Troskota pitanje je kad bismo i bismo li uopće za to saznali. Narodu je toliko prekipjelo da je, tko bi znao zašto, zaobišao domaće zavode i onog dragog čovjeka Capaka. Sami šalju uzorke vode i vlastitu krv u neovisne laboratorije u Berlin kako bi provjerili razinu teških metala i vječnih kemikalija u svom tijelu. okraj premijera sjedila je naša smrtno uvrijeđena ministrica zaštite okoliša, naša Marija, koja je ni kriva ni dužna za sve saznala iz naših dakako ‘neprijateljskih’ medija, ne sluteći ništa dok je provjeravala horoskop. Pred kamerama proživljava osobnu dramu jer je zli aktivisti napadaju, dok ona gine od posla. Iz-

Uvodnik 3

bezumljeno tvrdi da Ministarstvo nije napravilo niti jedan jedini propust, a u isto vrijeme očajnički šalje pisma na 15 adresa po Europi moleći da netko udomi ovo smeće jer Hrvatska uopće nema odlagalište za opasni otpad! Konačno rješenje koje država nudi, naravno, platit ćemo mi kroz poreze, manje subvencije i manja socijalna davanja. Umjesto pljenidbe imovine kriminalaca, ali baš svih koji su umočeni u taj ‘posao’, milijuni eura iz proračuna potrošit će se na kupovinu plastičnih folija da se otrov ‘privremeno’ sakrije od jesenskih kiša. Krug je zatvoren. Narod se svađa oko ideologije, tuđi otrov se maskira našim novcem, a domaća mafijaška ekipa mirno planira sljedeći unosni posao. Kad bi Tony Soprano danas sjeo s ovim našom ‘majstorima’ za stol, vjerojatno bi duboko uzdahnuo, pogledao u onu staklenu čašu s vodom na stolu i rekao Christopheru: ‘Molto, ovi dečki ljudima toče kancerogeni mulj iz špine, proglašavaju ih neprijateljima kad se bune i još im naplaćuju milijune da to pokriju najlonom. Sram me je kakvi smo mi obični glupi i nesposobni amateri. Treba im skinuti kapu i ozbiljno se pozabaviti učenjem od najboljih’. Eto vas.

4 Aktualno

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

VELIKA RAZLIKA

Nekad 2000 kuna, a sad i preko 1000 eura: Kako su se u pet godina promijenile stanarine u Dubrovniku? Gdje ste bili na današnji dan prije pet godina teško ćete se sjetiti, ali ono što znate sigurno – sve je bilo jeftinije. Od hrane do goriva i režija, cijene su vrtoglavo pošle 'u nebo', a vjerno su ih pratile i stanarine. Istražili smo koliki je izazov bio pronaći podstanarski stan 2021. u usporedbi s ovom godinom

Iznajmljivanje stanova Dubrovnik jedna je od najaktivnijih Facebook grupa našeg grada koja okuplja iznajmljivače i one koji su u potrazi za stanom. Broji preko 25 tisuća članova i u njoj svakodnevno 'niču' objave, i to već godinama. Grupa je tako postala i svojevrsna riznica povijesti i odličan izvor za usporedbu cijena nekad i danas. Zaplovili smo tako arhivom kako bismo provjerili kako su se cijene kretale u 2021. godini. Ako ste prije pet godina tražili stan u Dubrovniku, mjesečna najamnina od 2000 kuna nije zvučala kao nemoguća misija. Zapravo, pregledom oglasa u Facebook grupi, može se vidjeti da se tada veliki broj stanova nudio upravo po cijenama od 2000 do 3000 kuna, a za one koji su prestali konvertirati valute – to je od 265 do 398 eura mjesečno. Stan od 40 kvadrata u Mokošici tada se, primjerice, nudio baš za 2000 kuna, a u Mlinima se stan od 35 kvadrata mogao unajmiti za 1800 kuna (oko 239 eura). Jednosoban stan od 43 kvadrata u Gružu bio je oglašen za 3000 kuna (oko 398 eura), dok se za dvosobni stan od 84 kvadrata u Lapadu tražilo 3500 kuna, odnosno oko 465 eura. Bilo je, naravno, i skupljih nekretnina. Stan od 73 kvadrata na 'Vojnoviću' oglašen je za 5000 kuna (oko 664 eura), a stan od 70 kvadrata na Pločama za 6000 kuna, odnosno oko 796 eura. Također, u arhivi se mogu pronaći i garsonijere za 1500 kuna (oko 199 eura) ili 1700 kuna (oko 226 eura), iako su takve ponude često bile vremenski ograničene do početka turističke sezone. PET GODINA KASNIJE Situacija je danas poprilično drugačija. Oglasa u 2026. je, zasad, manje, a veliki broj njih objavljen je bez istaknute cijene. Ipak, dovoljno ih je za povući paralelu s nekadašnjim objavama najmoprimaca. U dosad prikupljenim oglasima iz 2026. godine, u

kojima je cijena navedena, mjesečne najamnine kreću se od 600 do 1800 eura. Donja granica odnosi se na manje stanove i garsonijere, primjerice 22 kvadrata u Gružu ili 33 u Mokošici, dok je na gornjoj granici potpuno renovirani stan od 120 kvadrata na Pločama. Većina oglasa koje smo uspjeli prikupiti nalazi se u cjenovnom rasponu između 600 i 1000 eura, dok se iznosi poput 1300 i 1800 eura odnose na veće i atraktivnije nekretnine. Ovo je dobar trenutak za naglasiti da se ne radi o službenim podacima o cijenama na dubrovačkom tržištu, već našem mini istraživanju i rasponu unutar našeg uzorka. Također, u obzir se moraju uzeti i karakteristike – od lokacije, parkinga, opremljenosti i slično. Zato smo se potrudili naći približno slične primjere. Razlika je jasna: Primjerice, 40 kvadrata u Mokošici nudilo se za 2000 kuna (oko 265 eura) 2021. godine, nasuprot današnjih 700 eura za 35 do 47 kvadrata u istom dijelu grada. Ili Gruž: 43 kvadrata za 3000 kuna, odnosno oko 398 eura, nasuprot današnjih 600 eura za 22 kvadrata. U Lapadu se 2021. godine 84 kvadrata nudilo za 3.500 kuna (oko 465 eura), dok se danas 55 kvadrata nudi za 1.300 eura. Koliko se sve promijenilo u pet godina najviše govore objave onih koji traže stan – nekada se budžet koji su bili spremni izdvojiti kretao oko 265 eura, što je manje od polovice najamnine od 600 eura koja se traži za neke od najmanjih stanova u ovogodišnjim oglasima. I budžeti koji se danas spominju su veći – iako neki 'optimistično' navode da su spremni izdvojiti 400 eura (bez režija), većina ih spominje iznose od 700, 800, pa i 1000 eura. KOMENTARI PUNO GOVORE Kolika je promjena zapravo nastupila jasno pokazuju i komentari na objave, kako u 2021. godini, tako

Ako ste prije pet godina tražili stan u Dubrovniku, mjesečna najamnina od 2000 kuna nije zvučala kao nemoguća misija

Piše: Ivana Smilović Barkiđija Foto: PEXELS

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

Aktualno 5

i danas. Na oglas za stan od 30 kvadrata na Babi- tuće troškove. Okolnosti nisu iste, ali su razlike ginom kuku, koji se 2021. godine nudio za 2200 kuna gantske. (oko 292 eura), jedan je korisnik komentirao da će Kao što smo već napomenuli, ovo nije službena stan 'vječno biti slobodan' dok se cijena ne smanji. statistika – riječ je o arhivi javno dostupnih oglasa Drugi je, komentirajući oglas za stan od 5000 kuna iz jedne Facebook grupe i ne obuhvaća sve stanove (oko 664 eura), ironično pitao je li riječ o hotelu s pet koji se iznajmljuju u Dubrovniku i okolici. Ipak, prizvjezdica. kazuju vrlo jasnu sliku promjene koja se dogodila. Pet godina kasnije – ton je sličan, ali s puno dru- Prije pet godina mogli su se pronaći stanovi od 35 gačijim brojkama. Na oglas za stan od 120 kvadra- do 40 kvadrata za iznos od 239 do 265 eura mjesečta na Pločama, koji se nudi za 1800 eura plus reži- no. Danas se za slične kvadrature primjerice u je, jedan je od članova grupe ironično komentirao Mokošici traži 600 do 700 eura, a u drugim dijelovida je to 'malo preniska cijena' te da će pričekati ma Dubrovnika znatno više. Zbog toga mnogi pišu da naraste na 2500 do 3000 eura. Na jedan oglas – bolje dići kredit i kupiti nešto svoje! No i za kredod 1400 eura za 40 kvadrata našli smo komentar da it su potrebni uvjeti, a ni nekretninu nije tako lako je riječ o 'grozoti i sramoti'. pronaći, no to je već tema za sebe. Sve to dovelo je i do satiričnih objava koje izravno Tržište oblikuje cijenu i to je apsolutna istina. Ne ismijavaju cijene i uvjete najma. Tako je jedan od treba kriviti najmoprimce koji prate trendove počlanova grupe objavio da iznajmljuje garsonijeru u skupljenja da ne bi 'ispali budale'. Ipak, stanarine Gružu, od 20 kvadrata, za tisuću eura plus tisuću lagano postaju nedostižne 'običnom' čovjeku, s eura pologa, uz krevet na kat i bez parkinga. Nisu to prosječnom hrvatskom plaćom. A to, malo pomalo, prihvatili svi sa smijehom – osobito ako su trenut- može dovesti do toga da svoje opcije traži drugdje, no u potražnji za stanom. dalje od Dubrovnika. Tužan primjer, ali i prikaz današnje realnosti jest Još 2021. godine naišli smo na jedan oglas u kojem i reakcija na iznajmljivanje garaže od 20 kvadrata, jedan naš sugrađanin nudi stan besplatno onima ponuđene za 250 eura. Jedan od članova grupe pi- u potrebi, zgrožen ogromnim cijenama, koje su se tao je može li u njoj živjeti uz ponudu od 350 eura tada, podsjetimo, kretale od 2000 do 3000 kuna. – iako nisu objavljene ni fotografije garaže. Jasno je da se nije samo promijenilo sve što smo naveli. Promijenila se i percepcija. PROMJENA PERCEPCIJE Ono što je 2021. nekome izgledalo preskupo, danas Ne treba ignorirati činjenicu što se sve promijeni- se u nekim slučajevima čini kao gotovo nevjerojatlo u pet godina. Od inflacije, promjene valute, pa i no povoljna ponuda. A između ta dva trenutka prošpovećanja plaća koje pokušavaju stići rapidno ras- lo je samo pet godina.

Na oglas za stan od 30 kvadrata na Babinom kuku, koji se 2021. godine nudio za 2200 kuna (oko 292 eura), jedan je korisnik komentirao da će stan 'vječno biti slobodan' dok se cijena ne smanji

6 Aktualno

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

NAJBOLJI POKAZATELJI USPJEŠNOSTI

RAČUNI OTKRILI KAKVA JE SEZONA Gosti rado troše, hoteli i restorani nisu ‘nabijali’ cijene, ali jesu butige Podaci Porezne uprave o broju i vrijednosti izdanih računa govore o stabilnim i pozitivnim turističkim rezultatima u hotelskom smještaju i ugostiteljskim objektima. Povećanje potrošnje bilježi se i u butigama, ali uz rast cijena Turistička sezona u Dubrovniku je daleko od Trojić podsjeća kako je u 2026. godini promisvog kraja, no sam vrhunac je na izmaku, što jenjen sustav fiskalizacije u koju sada ulaze i je obično povod za podvlačenje crta i računi- transakcijski računi koji prije nisu. ca, te sumiranje prvih rezultata. Početak rujna „Stoga ne treba izazivati pretjerano oduševlje obično prvi rok u kojem se daje odgovor na jenje zbog povećanja, no možemo zaključiti ono vječno pitanje – kakva je bila sezona? kako su pokazatelji stabilni i na razini prošloNo, kad je riječ o destinaciji poput Dubrovni- godišnjih“, kazala je Trojić komentiravši poka, to pitanje za sobom povlači i neka druga trošnju u hotelskom smještaju. pitanja. Kako planski promišljati o budućnosti Kad je riječ o ugostiteljskom sektoru u prvih destinacije? Je li puko prebrojavanje turista osam mjeseci ove godine, broj izdanih računa pokazatelj uspješne sezone? Kakav je omjer je rastao za sedam posto, a jednako je rasla i cijene i kvalitete? Jesmo li (pre)skupi? Kako vrijednost tih računa. planirati sezonu tijekom trendova ultra last „To je zapravo fenomenalan pokazatelj jer ruši minutea? priču o poskupljenjima koja se generiraju u Na samom početku sezone, ministar turizma ugostiteljskom sektoru“, govori Trojić. Tonći Glavina pozvao je poduzetnike u tur- U prijevodu, ovaj pokazatelj bi značio da gosizmu na stabiliziranje cijena. Dubrovački tur- ti u restoranima troše nešto više nego lani, a istički stručnjaci i dionici su govorili kako bi se, cijene su jednake kao i lanjske jer povećanje po prvi put, mogao dogoditi scenarij u kojem potrošnje prati vrijednost računa. bi neki ugostitelji, zbog previsokih cijena koje ne opravdavaju kvalitetu, mogli zatvoriti vrata NEMA ZNAČAJNIJIH POSKUPLJENJA svojih objekata jer bi ih tržište moglo kazniti. U HOTELIMA Kad govorimo o samom vrhuncu sezone, dakHOTELI SU STABILNI, RESTORANI le lipnju, srpnju i kolovozu, Trojić navodi kako FENOMENALNI je situacija jednaka i kako postoji stabilnost i „Sve je prilično uravnoteženo i pozitivno, a konstanta u broju izdanih računa i njihovoj vripogotovo turistički sektor“, kaže predsjed- jednosti, kako u hotelima, tako i u restoranima. nica Županijske komore Dubrovnik Nikolina U lipnju je u hotelskom sektoru zabilježeno Trojić temeljem podataka Porezne uprave o za jedan posto više izdanih računa, a njihova fiskalizaciji i broju izdanih računa te njihovoj je vrijednost za osam posto veća nego lani. vrijednosti u prvih osam mjeseci ove godine. U srpnju je broj izdanih računa rastao za pet Zapravo je riječ o pokazateljima potrošnje, a posto, a njihova vrijednost za devet. U kolovopotrošnja je jedan od najboljih pokazatelja us- zu je u hotelima izdano šest posto više računa pješnosti turističke sezone. nego lani, a njihova je vrijednost rasla za osam Broj izdanih računa u hotelskom sektoru na posto. Kako Trojić kaže, broj izdanih računa području Dubrovačko-neretvanske županije generalno prati vrijednost pa se ne može govu prvih osam mjeseci je rastao za pet posto, oriti o značajnijim poskupljenjima, a potrošnja dok je njihova vrijednost veća za devet posto. je, u usporedbi s lanjskom, stabilna.

Kod trgovina na malo u prvih osam mjeseci ove godine zabilježeno je za dva posto više izdanih računa, a njihova je vrijednost rasla za čak 12 posto. Trojić govori kako oni znače neznatno povećanu potrošnju, ali uz drastično povećanje cijene.

Piše: Ivona Butjer Mratinović Foto: Sanjin Strukić/ Pixsell, Goran Mratinović/DD

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Kad je riječ o ugostiteljskom sektoru u prvih osam mjeseci ove godine, broj izdanih računa je rastao za sedam posto, a jednako je rasla i vrijednost tih računa. „To je zapravo fenomenalan pokazatelj jer ruši priču o poskupljenjima koja se generiraju u ugostiteljskom sektoru“, govori Trojić. U prijevodu, ovaj pokazatelj bi značio da gosti u restoranima troše nešto više nego lani, a cijene su jednake kao i lanjske jer povećanje potrošnje prati vrijednost računa.

Aktualno 7

NEMA POSKUPLJENJA NI U RESTORANIMA Kod trgovina na malo u prvih osam mjeseci Kad je riječ o potrošnji u restoranima u srcu ove godine zabilježeno je za dva posto više sezone, u lipnju se bilježi šest posto više izdanih računa, a njihova je vrijednost rasla izdanih računa čija je vrijednost četiri posto za čak 12 posto. Trojić govori kako oni znače manja nego lani. neznatno povećanu potrošnju, ali uz drastič„Ovaj podatak govori kako je potrošnja bila no povećanje cijene. nešto bolja od prošlogodišnje, ali su gosti „Promatrajući pokazatelje za ovu godinu po konzumirali jeftiniju uslugu. Dakle, vrijednost mjesecima, možemo vidjeti kako je u prvih pet izdanih računa nije pratila njihov broj te je nji- mjeseci zabilježen manji broj izdanih računa. hova konzumacija u restoranima bila niže vri- Ne značajno, ali je zabilježen manji broj, a vrijednosti“, komentira Trojić. jednost je rasla. Posebno je to vidljivo u siječnU srpnju je u dubrovačkim restoranima izda- ju gdje je izdano šest posto manje računa, a no osam posto više računa, ali je zabilježena njihova vrijednost je bila 18 posto veća. Ovaj i sedam posto veća vrijednost. No, u kolovozu trend je izražen i u ožujku, kad je izdan jednak se događa obrat pa je broj izdanih računa za broj računa nego lani, a njihova vrijednost je četiri posto veći nego lani, ali je i njihova vri- bila za 17 posto veća“, kaže Trojić. jednost za šest posto veća. Dakle, tek u kolo- Navedeno ukazuje na poskupljenja, posebvozu vrijednost računa neznatno je veća od no prije same turističke sezone, dok veći broj broja izdanih računa. No, pokazatelji i dalje izdanih računa u trgovinama nego lani pokane govore o nekom drastičnijem poskupljenju. zuje na sezonski karakter te potrošnje. Tako je Naprotiv, cijene su stabilne. broj izdanih računa za lipanj bio 11 posto veći nego lani, a njihova vrijednost je bila za 19 posCIJENE U BUTIGAMA ZNAČAJNO RASLE, to veća. U srpnju je broj izdanih računa veći za POTROŠNJA IH NIJE PRATILA 9 posto, a njihova vrijednost je rasla za 15 posI dok podaci Porezne uprave za hotele i resto- to. U kolovozu je izdano 3 posto više računa, rane na području Dubrovačko-neretvanske dok je njihova vrijednost 6 posto veća. županije pokazuju kako su gosti konzumirali „Manji broj noćenja u privatnom smještaju naše usluge nešto više nego lani po gotovo u kolovozu očito se odrazio i na potrošnju u jednakim cijenama, to se ne može reći i za bu- trgovinama. U kolovozu se bilježi povećanje tige. broja izdanih računa, ali je ono manje nego u

8 Aktualno

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

lipnju i srpnju. Taj segment gostiju je očito bio dosadašnji standard i ima manju kupovnu „Turističko tržište najosjetljiviji po pitanju životnog standarda i moć, dok dominantan dio tržišta ima drugačije nikad nije bilo mogućnosti potrošnje“, izjavila je Trojić. gastronomske preferencije od prijašnjih gostiizazovnije. Ponov- Komentirajući pokazatelje u prvih osam ju“, objašnjava Trojić dodavši kako današnja mjeseci ove godine, ali i u samom srcu sezone, generacija turista ima drugačije gastro navike no se miješaju navodi kako potrošnja svojim intenzitetom i većina ih je sklonija fast food segmentu. karte, stara slava nije pratila rast cijena. Cijene u butigama su „Možete ugostiti Amerikanca koji ima zavidnu ne vrijedi, Dubrov- rasle brže od potrošnje. kupovnu moć i on će sigurno htjeti probati „Događa nam se faktor sezonske potrošnje. lokalnu hranu, ali će onda većinu vremena htnik i okolica kreću Kad turist dođe u trgovinu, on mora kupiti ono jeti konzumirati fast food jer je to hrana koju ispočetka. Nije što mu je potrebno i teško da će uspoređiva- konzumira i doma. Britanci obožavaju svoj ti cijene po trgovačkim lancima. Taj sezons- 'fish and chips'. Naša mediteranska hrana im to samo pitanje cijene nego snala- ki momenat rezultira povećanjem sezonske je prelagana. Značajan dio gostiju koji nam potrošnje koja dovodi do povećanja cijena, a dolaze su jako skloni fast foodu. Naše tržište ženja i artikulacije koje onda djeluju i na standard lokalnog staje pomaknuto prema anglosaksonskim zemlnovništva. Pokazatelj te situacije su primjer- jama. Ne kažem pritom da među njima nema što nudimo za tu ice priobalna mjesta koja imaju svega nekoliko onih koji će rado jesti domaće, kvalitetne cijenu. Najveće je tisuća stanovnika, ali i više trgovačkih lanaca, proizvode, ali ne čine značajan udio. Mislim pitanje na koji na- što jasno pokazuje kako njihovi vlasnici raču- kako će u budućnosti to rezultirati manjim čin pristupiti gostu naju na turističku potrošnju, daleko više nego brojem fine dining restorana, dok će većina na lokalnu“, komentira Trojić. restorana biti u višem srednjem rangu“, predi predstaviti kako viđa Trojić. je ono što nudimo MANJA POTROŠNJA U FINE DINING Na početku sezone se upozoravalo i na to RESTORANIMA kako bi dio ugostiteljskih objekata mogao zakvalitetnije, bolje I dok se prije sezone poduzetnike upozoravalo tvoriti svoja vrata ako cijena ne bude pratila i više nego što će da ne dižu cijene svojih usluga, ili da se barem kvalitetu i ako bude neopravdano visoka. Trodobiti negdje drug- pobrinu da poskupljenja prati kvaliteta usluge, jić navodi kako mnogi turisti posjećuju one dje, kako što bolje pokazatelji Porezne uprave pokazuju kako restorane koji na TripAdvisoru imaju dobre ugostitelji nisu podizali cijene. Ali jesu butige. ocjene i recenzije. No, ne funkcioniraju svi goprezentirati svoju Što se tiče restorana, ove je godine zabilježen sti na taj način. ponudu“, izjavila je trend pada potrošnje u objektima koji nude „Neki od njih funkcioniraju tako što će sjeskvalitetniji uslužni aranžman, kvalitetniju i ti u prvi restoran na koji naiđu, i onda prođu Trojić

Nikolina Trojić

skuplju hranu. Pitamo Trojić je li to pokazatelj toga kako u Dubrovnik sve češće dolaze gosti slabije kupovne moći. „Jedan dio našeg emitivnog tržišta je izgubio

lošije. Kad je ljetna navalija, svatko ima posla. Sezona odradi svoje, a onda takvim restoranima ostatak godine bude nešto lošiji. No, nije problem samo u tome što nude lošu uslugu turistima, nego i u tome što narušavaju imidž destinacije“, izjavila je Trojić.

FINANCIJSKA GODINA BI IPAK MOGLA BITI NEŠTO LOŠIJA Komentirajući brojke u cjelini i davajući konačni sud o potrošnji u sezoni, Trojić napominje kako ovdje govorimo o prosjeku te kako svaki poslovni subjekt ima svoje specifičnosti. „No, prvih osam mjeseci, kao i samo srce sezone, protekli su dobro, čak i zadovoljavajuće dobro. Uspjeli smo zadržati turističke brojke. Dubrovnik bilježi jedan posto više gostiju nego lani. Struktura je takva da ih je više u hotelskom nego u privatnom smještaju. Hoteli bilježe četiri posto više dolazaka i tri posto više noćenja, obiteljski smještaj dva posto manje dolazaka i tri posto manje noćenja, što se prelilo i na potrošnju u hotelima i restoranima“, komentira Trojić. Ipak, bez obzira na pozitivne pokazatelje,

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

smatra kako će poslovna godina biti zaključe- tržišta te se svatko vrlo vrijedno bori za svakna uz slabije financijske rezultate nego lani og gosta. zbog iznimnog rasta troškova, ali i akcijskih ponuda u dijelu hotela i ugostiteljskih objeka- KAD JE GOST ZADOVOLJAN ONIM ŠTO JE ta u određenim dijelovima godine. No, Trojić PLATIO, PRIČE O CIJENAMA PADAJU U VODU napominje kako one nisu nikakav zabrinja- „Turističko tržište nikad nije bilo izazovnije. vajući faktor nego tržišni refleks na okolnosti Ponovno se miješaju karte, stara slava ne vrikoje se događaju na tržištu. jedi, Dubrovnik i okolica kreću ispočetka. Nije to samo pitanje cijene nego snalaženja i artiSEZONA JE ODLIČNA, POSEBNO U kulacije što nudimo za tu cijenu. Najveće je piOKOLNOSTIMA U KOJIMA SE ODVIJA tanje na koji način pristupiti gostu i predstaviA okolnosti vjerojatno nikada nisu bile zahtje- ti kako je ono što nudimo kvalitetnije, bolje i vnije. Potrebna su temeljita promišljanja, ideje više nego što će dobiti negdje drugdje, kako i brza prilagodba. Trojić napominje prednosti što bolje prezentirati svoju ponudu“, govori AI alata uz pomoć kojih turisti vrlo lako i brzo Trojić. mogu vršiti usporedbu cijena i ponude na više Pritom navodi da je cijena deplasirana katelokacija. Sukladno tome, praktički u posljednji gorija jer naglasak treba stavljati na doživljaj. momenat mogu mijenjati odluke o svom pos- „Kad je gost zadovoljan onim što je platio i kad jetu destinaciji i ići tamo gdje smatraju da će se postigne osjećaj zadovoljstva, tad sve priče dobiti više po jednakoj ili čak nižoj cijeni. To o cijenama padaju u vodu“, izjavila je Trojić. je jedan od razloga zbog kojih je 'last minute' Napominje kako su turističkim djelatnicima najveći turistički trend, a za brojne turističke iznimno rasli troškovi, no i pod tim su uvjetidjelatnike i najveći izazov, jer je na taj način ma zadržali prihod i promet. teže kreirati cijene, ponudu i poslovnu poli- „Apsolutno se vidi kako će financijska godina tiku. No, trendovima se treba prilagođavati, biti nešto lošija jer su troškovi rasli brže od kako bi se opstalo na tržištu. prihoda, no i dalje je sve dobro i nema mjesta Predsjednica Županijske komore Dubrovnik za paniku“, poručuje Trojić i dodaje – ali ima napominje i kako su otegotne i geopolitičke mjesta za razmišljanje o tome kako odgovoriti okolnosti, a otvorila su se i naša konkurentska novim trendovima.

Vijesti 9

10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Novi javni WC u povijesnoj jezgri počeo s radom sve bliže završetku

NOVA SPORTSKA DVORANA U ORAŠCU bit će u funkciji početkom iduće godine, škola dobiva dodatne učionice Gradonačelnik Grada Dubrovnika sku dvoranu sada će je dobiti, a brojni Mato Franković, u pratnji suradnika i klubovi i mladi s ovog područja imat predstavnika izvođača radova, obišao će mjesto za treniranje sportova koji je prošlog tjedna radove na izgradnji ih zanimaju“, zaključio je gradonačelsportske dvorane pri Osnovnoj ško- nik. li Antuna Masle u Orašcu. Riječ je o Dodao je kako će izgradnja nove investiciji kojom će se značajno un- dvorane omogućiti i bolje iskorištaaprijediti uvjeti za održavanje nas- vanje postojećih školskih prostora. tave tjelesne i zdravstvene kulture, ali „Škola će napustiti postojeću malu i osigurati novi prostor za sportske dvoranu koja je bila smještena u ski rekreativne aktivnosti stanovnika lopu postojećeg objekta, a taj će se Orašca i okolnih naselja. prostor prenamijeniti u učionice i time Nova sportska dvorana smještena je povećati kapacitet škole. Orašac je sjeverno od školske zgrade, s kojom mjesto koje se razvija i raste, dolaze je povezana toplom vezom, dok će nove mlade obitelji i škola zahtijeva izvan školskog radnog vremena biti dodatne kapacitete, što će ova invesdostupna lokalnoj zajednici putem za- ticija omogućiti“, kazao je. sebnog ulaza. Ugovorena vrijednost radova izno„Zadovoljni smo kako radovi napredu- si 4.455.010,03 eura s PDV-om, pri ju. Određene dodatke radili smo u čemu je Grad Dubrovnik osigurao samom projektu i očekujemo da će ra- 2.443.698,49 eura bespovratnih eudovi završiti krajem ove godine, tako ropskih sredstava kroz Nacionalni da će od početka iduće godine dvora- plan oporavka i otpornosti. Odluku o na biti u punoj funkciji“, kazao je gra- financiranju donijelo je Ministarstvo donačelnik Mato Franković. „Iznimno znanosti, obrazovanja i mladih u skje važno bilo izgraditi ovu dvoranu i lopu poziva „Izgradnja, rekonstrukcija nastaviti kontinuitet ulaganja u sport- i opremanje osnovnih škola za potresku infrastrukturu Grada Dubrovnika. be jednosmjenskog rada i cjelodnevne Područje koje dosad nije imalo sport- škole“.

Novi javni sanitarni čvor u povijesnoj jezgri Dubrovnika u utorak je počeo s radom, čime je građanima i posjetiteljima osiguran dodatni javni sanitarni prostor na području unutar gradskih zidina. Javni WC nalazi se u prizemlju zgrade na križanju ulica Između Polača i Marojice Kaboge, u prostoru u vlasništvu UTD Ragusa. Objektom upravlja Čistoća Dubrovnik, a sanitarni čvor korisnicima je dostupan 24 sata dnevno. Prema glavnom projektu arhitektonskog ureda Proto-arch, novi prostor obuhvaća muški i ženski sanitarni čvor, prostoriju za njegu djece te prostor za djelatnike, uz suvremena tehnička rješenja koja omogućuju protočnost, higijenu i kontrolirani ulaz korisnika. Projekt je pokrenut kao jedan od zaključaka zbora građana Gradskog kotara Grad, na kojem je istaknuta potreba za dodatnim javnim sanitarnim objektima, budući da postojeći javni WC u Portu nije dostatan za potrebe građana i brojnih posjetitelja. Posebna pažnja posvećena je oblikovanju i uklapanju u povijesni ambijent gradske jezgre. U oblikovanju je korištena suvremena reinterpretacija akvedukta renesansnog vodovoda, kao i motivi popločenja starih portuna te impozantnih ulaza u dubrovačke palače. Grad Dubrovnik ovim projektom osigurava moderan i higijenski sanitarni prostor za građane i turiste i podiže standard javnih usluga u UNESCO-ovu zaštićenoj jezgri.

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 11

Započela sadnja palmi Uz Posat u sklopu projekta „Drvored – zeleni prsten oko Grada“

SVE GRADSKE OSNOVNE ŠKOLE OD DRUGOG POLUGODIŠTA U JEDNOJ SMJENI, nastavlja se ulaganje u škole i vrtiće Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato mjenskom režimu nastave. Franković, zamjenik gradonačelnika Na sastanku je istaknuto i kako Grad DuVelibor Puzović i pročelnik Upravnog brovnik kontinuirano radi na osiguranju odjela za obrazovanje, socijalnu skrb i dodatnih prostornih kapaciteta u dječcivilno društvo Dživo Brčić održali su u jim vrtićima. Dječji vrtić „Biskupski dvor“ ponedjeljak sastanak s ravnateljicama osigurat će smještaj za više od 120 djece osnovnih škola i ustanova predškolskog u jednoj jasličkoj i šest vrtićkih odgojodgoja s područja Dubrovnika. no-obrazovnih skupina, što predstavlja Glavna tema sastanka bila je priprema veliki iskorak. Od 2017. godine Grad Duza novu školsku i predškolsku godinu, brovnik otvorio je dječje vrtiće „Cvrčak“ uz pregled aktualnih ulaganja i budućih u DOC-u, „Čiopa“ u Solitudu i „Mala kuća“ projekata u području obrazovanja. U no- u Mokošici, izgrađena je nova zgrada voj školskoj godini obrazovanje započin- Dječjeg vrtića „Palčica“, proširen je vrtić je 412 učenika prvih razreda, dok će os- u Zatonu, energetski su obnovljeni vrtići novne škole kojima je Grad Dubrovnik „Ciciban“ i „Izviđač“, a rekonstruiran i osnivač pohađati ukupno 3.482 učenika preuređen je i Dječji vrtić Kono. Time je u 197 razrednih odjela. otvorena 21 nova vrtićka i jaslička skSve gradske osnovne škole i ustanove upina te osigurano 380 novih mjesta, a predškolskog odgoja spremne su za završetkom projekta Dječjeg vrtića „Bipočetak nove školske i predškolske go- skupski dvor“ taj će broj porasti na ukdine, a u narednom razdoblju nastavljaju upno 500. U narednom razdoblju Grad se ulaganja u podizanje standarda i osig- Dubrovnik priprema i izgradnju Dječjeg uravanje dodatnih kapaciteta. vrtića Komolac, buduće ustanove kapacJedan od ključnih ciljeva gradske uprave iteta 11 odgojno-obrazovnih skupina, je osigurati jednosmjensku nastavu u čime će se dodatno povećati dostupnost svim osnovnim školama kojima je Grad predškolskog odgoja za dubrovačke Dubrovnik osnivač. Taj će cilj biti ostva- obitelji. ren završetkom projekta dogradnje, re- Strateški cilj Grada Dubrovnika je jasan: konstrukcije i opremanja OŠ Mokošica, sve osnovne škole organizirati u jednoj čiji se završetak očekuje do kraja ove smjeni, a u predškolskom sustavu osiggodine, čime će se OŠ Mokošica već poč- urati dovoljne kapacitete i uvjete koji u etkom 2027. godine, odnosno u drugom potpunosti ispunjavaju pedagoške stanpolugodištu školske godine 2026./2027. darde. Završetkom projekta OŠ Mokošica pridružiti svim ostalim gradskim os- ovaj će prvi cilj biti ostvaren već početnovnim školama koje već rade u jednos- kom 2027. godine.

U sklopu projekta „Drvored – zeleni prsten oko Grada“ u tijeku je sadnja novih palmi u ulici Uz Posat, čime je započela nova faza cjelovitog uređenja ovog prostora u neposrednoj blizini povijesne jezgre. Riječ je o još jednom ulaganju Grada Dubrovnika u obnovu i razvoj urbane zelene infrastrukture te očuvanje prepoznatljivih krajobraznih obilježja prostora. U ovoj fazi radova obnavlja se povijesni drvored sadnjom 11 kanarskih palmi (Phoenix canariensis), dok je projektom predviđena i sadnja 24 palme vrste Washingtonia robusta te 22 stablašice vrste Pittosporum tobira. Ukupno će tako Uz Posat biti posađeno 57 novih stabala, uz potpuno zadržavanje postojeće vrijedne vegetacije. Sadnji su prethodili pripremni radovi koji su uključivali uklanjanje panjeva i zaostalih korijenskih sustava nekadašnjih palmi, demontažu postojećih klupa i podnih rasvjetnih tijela te orezivanje postojećih grmova oleandra radi obnove njihova vegetativnog potencijala. Ukupna vrijednost projekta iznosi 447.912,25 eura s PDV-om, od čega je 278.500 eura bespovratnih sredstava osigurano iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odnosno 62 posto ukupne vrijednosti investicije. Izvođač tvrtka Adriatik građenje je uveden u posao 13. srpnja, a ugovoreni rok izvođenja je pet mjeseci.

12 Županija

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

PROJEKTI NA KORČULI

Blatu i Smokvici sredstva za izgradnju vatrogasnih domova Ugovore i odluke o financiranju projekata vatrogasnih domova načelnicima općina uručila je državna tajnica Zrinka Raguž Općine Blato i Smokvica dobit će nove vatrogasne domove za svoja dobrovoljna vatrogasna društva, a na području Blata uredit će se i novi prostor za potrebe Udruge Vincenca. Ugovore i odluke o financiranju projekata vatrogasnih domova načelnicima općina uručila je državna tajnica Zrinka Raguž, uz nazočnost potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske Branka Bačića, župana Dubrovačko-neretvanske županije Blaža Peze, zamjenika župana Joška Cebala te predstavnika dobrovoljnih vatrogasnih društava s otoka Korčule. Izgradnjom novog Vatrogasnog doma DVD-a Blato dodatno će se ojačati vatrogasna infrastruktura i podići razina sigurnosti stanovnika i posjetitelja. Novi objekt gradit će se na katastarskoj čestici 20941 k.o. Blato, gdje su već provedeni geološko-geotehnički istražni radovi potrebni za projektiranje temelja. Projektom je predviđena izgradnja prostrane garaže za smještaj vatrogasnih vozila, tlocrtnih dimenzija 36,30 puta 10,66 metara i visine 5,40 metara. Uredski i stambeni dio objekta bit će raspoređen na dvije etaže, prizemlje i kat, a sadržavat će urede i smještajne kapacitete za potrebe DVD-a Blato. Novi Vatrogasni dom DVD-a Smokvica gradit će se na građevinskoj parceli površine 1.947 četvornih metara, a lokacija je odabrana tako da omogućuje odgovarajući manipulativni prostor i brz izlazak vatrogasnih vozila na glavnu prometnicu. U prizemlju budućeg doma bit će garažno-spremnički prostor za smještaj kompletnog voznog parka, uključujući navalna vozila, autocisternu i kombi vozila, kao i spremište osobne zaštitne opreme i tehničkog alata. Operativni dio uključivat će prostoriju s komunikacijskim sustavima za koordinaciju intervencija, garderobu, sanitarne čvorove i prostore za

dekontaminaciju. Na katu su predviđeni prostori za obuku i edukaciju članova, dvorana za sastanke, administrativni uredi te prateći sadržaji za boravak operativnih članova tijekom dugotrajnih dežurstava, posebno u vrijeme ljetne protupožarne sezone. Uz ulaganja u vatrogasnu infrastrukturu, kroz Integrirani teritorijalni program za otoke financira se i projekt uređenja prostora za potrebe Udruge Vincenca. Nositelj projekta je Općina Blato, a njegova ukupna vrijednost iznosi gotovo pola milijuna eura. Radove na uređenju prostora obišao je župan Blaž Pezo sa suradnicima i načelnikom Općine Blato Juricom Petkovićem. Nova ulaganja kroz Integrirani teritorijalni program za otoke značajan su doprinos unaprjeđenju javne infrastrukture i kvalitete života otočnog stanovništva, a realizacijom ovih projekata Blato i Smokvica dobit će kvalitetnije uvjete za rad svojih dobrovoljnih vatrogasnih društava, dok će Udruga Vincenca dobiti primjeren prostor za svoje djelovanje.

Uz ulaganja u vatrogasnu infrastrukturu, kroz Integrirani teritorijalni program za otoke financira se i projekt uređenja prostora za potrebe Udruge Vincenca. Nositelj projekta je Općina Blato, a njegova ukupna vrijednost iznosi gotovo pola milijuna eura.

Županija 13

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

OPĆINA KONAVLE

Lasić obišao radove na novoj školi u Cavtatu: ‘Projekt je zahtjevan, ali smo ponosni’

Konavoski načelnik Božo Lasić obišao je radove na novoj Osnovnoj školi u Cavtatu. „Radovi se približavaju kraju, no o datu-

pregled. Ipak, složit ćete se – ako smo čekali godinama, možemo biti strpljivi još nekoliko mjeseci. Pretpostavljam da će preseljenje u nove prostore, kao i prilagodba na njih, biti zahtjevni te da će ravnateljica, nastavnici i ostali djelatnici škole imati mnogo posla. Stoga budimo strpljivi i pružimo im punu podršku“, objavio je Lasić na društvenim mrežama dodavši kako je projekt bio složen i zahtjevan, ali i kako predstavlja ponos. „Uistinu, tijekom nešto više od trideset godina od stvaranja naše države, u Konavlima je započeto i završeno toliko važnih projekata kao nikada prije. Svaki od njih svjedoči o našem zajedničmu otvaranja ne želim nagađati. Budući kom radu, upornosti i vjeri u budućnost da je riječ o zahtjevnom objektu, teško Konavala“, napisao je Lasić dodavši je prognozirati završetak svih postupa- kako nova škola zadovoljava sve suka jer nakon radova slijedi i tehnički vremene standarde.

14 Bespravna gradnja

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Remek djela obalne infrastrukture

HOTEL M U ZATONU napravljen je bez građevinske dozvole i naknadno je legaliziran Objekt koji se legalizirao po tadašnjem Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim građevinama uopće ne mora biti u skladu s prostornim planovima Portal Index je i ove godine pozvao svo- smo upit Gradu Dubrovniku tražeći podatje čitatelje da im pošalju fotografije remek ke iz građevinske dozvole odnosno iz ardjela obalne arhitekture. Naravno, pod hitektonskog projekta kako bismo doznali 'remek djela' misle na ružne građevine koje ime čovjeka po čijem je crtežima podignunagrđuju prostor. Objavili su nekoliko serija ta građevina. No, spomeni objekt nikad nije tih tekstova, a u jednoj je na naslovnici bio dobio građevinsku dozvolu, nego je nakHotel M koji se nalazi u Zatonu. nadno legaliziran, pa stoga nismo uspjeli Riječ je o hotelu koji se godinama gradio, doći do imena arhitekta. a tek je ove sezone otvorio svoja vrata. Njegovi vlasnici su Pero i Mary Ann Mar- NE TREBA BITI USKLAĐEN S PROSTORNIM garetić. Pero Margaretić građevinski je po- PLANOVIMA duzetnik koji je godinama živio i radio u -Za navedenu građevinu izgrađenu na k.č.br. SAD-u. Prilikom gradnje hotela, među os- 2830 k.o. Zaton izdano je rješenje o izvedetalim, imao je problema sa strujom, odnos- nom stanju 2015. godine. Objekt je legalino slabim naponom. Zbog toga je na vrhu ziran odnosno navedeno rješenje je izdano hotela napravio solarne ćelije. u skladu sa odredbama tada važećeg ZakoNajružniji dio hotela je betonski prilaz na o postupanju s nezakonito izgrađenim sa strane kojim automobili prometuju do građevinama – kazali su nam iz Grada Duparkirnih mjesta. Doduše, i sama vanjština brovnika. hotela daleko je od bilo kakve arhitekton- Što je najluđe od svega, objekt koji se legalske nagrade. Hotel M u Zatonu, vidljivo go- izira po tom zakonu uopće ne treba biti u lim okom, ne oplemenjuje prostor, nego ga skladu s prostornim planovima. Teoretski, narušava. investitor je u Zatonu mogao izgraditi neStoga nas je interesiralo tko je arhitekt boder od sto katova i svejedno ga legaliovog hotela da ga pitamo je li i njemu ružan. zirati. Ovaj genijalni zakon donijela je Vlada Da bismo došli do željenog podatka, poslali premijera Zorana Milanovića, a HDZ je još

Najružniji dio hotela je betonski prilaz sa strane kojima automobili prometuju do parkirnih mjesta. Doduše, i sama vanjština hotela daleko je od bilo kakve arhitektonske nagrade. Hotel M u Zatonu, vidljivo golim okom, ne oplemenjuje prostor, nego ga narušava Piše: Maro Marušić FOTO: ČITATELJ INDEXA

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Što reći nego da su svi koji su se držali propisa i zakona u vezi gradnje ispali teške budaletine. Umjesto da su gradili gdje su stigli, mnogi nikad nisu ništa napravili, jer nisu imali ili pristupni put ili nešto drugo. A u biti, kako vidimo iz zajedničkih zakona SDP-a i HDZ-a, ne trebaš imati apsolutno ništa legalno, čak ti ni građevina ne mora biti u nikakvom skladu s prostornim planovima

nekoliko puta produživao rok za legalizaciju objekata. I još uvijek se mogu legalizirati bespravne izgrađene nekretnine poput ove u Zatonu. Što reći nego da su svi koji su se držali propisa i zakona u vezi gradnje ispali teške budaletine. Umjesto da su gradili gdje su stigli, mnogi nikad nisu ništa napravili, jer nisu imali ili pristupni put ili nešto drugo. A u biti, kako vidimo iz zajedničkih zakona SDP-a i HDZ-a, ne trebaš imati apsolutno ništa legalno, čak ti ni građevina ne mora biti u nikakvom skladu s prostornim planovima. Samo deri rođo, država će legalizirati, a budale susjedi će biti zavidni. Ipak valja kazati kako je Hotel M u Zatonu, za

Bespravna gradnja 15

razliku od vanjštine, iznutra vrlo lijep. Sobe s pogledom na more zaista su prekrasno dizajnirane. I ne, nije to samo sud autora ovog teksta, nego gostiju koji tamo dolaze i ostavljaju recenzije na Booking.comu. Ukupna ocjena mu je 9,2, a osim soba, turisti hvale i bogat doručak, ljubazne djelatnike, a ne smeta im ni što do Dubrovnika imaju 15 minuta vožnje. Preporučuju smještaj u hotelu budućim putnicima, a vanjski izgled hotela nimalo ih ne zabrinjava. Važnije im je da imaju parkirno mjesto nego kako to samo parkirno mjesto izgleda. Inače, vlasnicima hotela poslali smo upit i zamolili ih da nam prokomentiraju arhitekturu, ali nisu nam odgovorili.

16 Aktualno

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Ponovno otvorene ratne rane

TREBINJCI RADE U DUBROVNIKU, DUBROVČANI ODLAZE U TREBINJE, ali Mladićeva smrt ponovno je otvorila pitanje odnosa prema ratnoj prošlosti Dubrovnik i Trebinje svakodnevno povezuju posao, trgovina i brojni ljudi koji bez razmišljanja prelaze granicu u oba smjera. No smrt Ratka Mladića ponovno je pokazala koliko ratna prošlost i danas može otvoriti duboke podjele između dvije susjedne sredine Samo nekoliko desetaka kilometara dijeli Dubrovnik i Trebinje. Stanovnici dva grada razvili su posljednjih godina, unatoč teškoj ratnoj prošlosti, snažne svakodnevne veze. Brojni Trebinjci rade u Dubrovniku, osobito tijekom turističke sezone, dok Dubrovčani redovito odlaze preko granice zbog povoljnije kupnje i različitih usluga. Život je, čini se, pronašao način da poveže dvije sredine koje je rat duboko obilježio. A onda je smrt Ratka Mladića ponovno otvorila stare rane i pokazala koliko su Dubrovnik i Trebinje blizu na karti, a daleko u tumačenju rata. Dok u Trebinju pojedinci osuđenog ratnog zločinca ispraćaju kao heroja i simbola Republike Srpske, iz Dubrovnika stiže poruka kako bez njihovog suočavanja s prošlošću i ratne zločine zbog kojih su krivi, nema stvarnog pomirenja. Mladić, bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske, preminuo je 27. kolovoza u Haagu, gdje je služio kaznu doživotnog zatvora nakon pravomoćne presude za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Njegova je smrt ponovno pokazala koliko su pogledi na ratnu prošlost na ovim prostorima i dalje duboko podijeljeni.

„Sjetimo se Darija Kordića koji je osuđeni ratni zločinac, a po izlasku iz zatvora dočekali su ga biskup, bivši ministar vanjskih poslova i brojni drugi. Njemu se u Hrvatskoj i hrvatskom dijelu BiH svakodnevno odaju počasti, čak je i magistrirao. To su dvostruki kriteriji – ovdje ljudima smeta Ratko Mladić, a ne smeta im Darijo Kordić, Slobodan Praljak ili Ante Pavelić. DVOSTRUKI KRITERIJI – KORDIĆ I MLADIĆ Bilo bi dobro kada bi O odnosu dva susjedna grada, potrebi za pomirenjem, ali i granicama tolerancije prema veličanju se ujednačili kriteriratnih zločinaca, razgovarali smo s profesorom ji“, smatra profesor Zdravkom Bazdanom i bivšim novinarom, danas Bazdan. političarem iz Trebinja, Nebojšom Vukanovićem. Upravo je to ponovno otvorilo pitanje odnosa Dubrovnika i Trebinja: mogu li gospodarska suradnja, svakodnevni kontakti i geografska blizina biti dovoljni za istinsko približavanje ako su pogledi na ratnu prošlost i dalje toliko različiti? Na događaje u Trebinju reagirao je i predsjednik dubrovačkog Gradskog vijeća Marko Potrebica, poručivši kako pomirenje i dobrosusjedski odnosi jesu vrijednosti kojima treba težiti, ali da se oni ne mogu graditi na zaboravu, prešućivanju ili krivotvorenju povijesti. Posebno je istaknuo da ne bi mogao graditi službene odnose s predstavnicima vlasti koji javno veličaju pravomoćno osuđenog ratnog zločinca. Potrebica je pritom naglasio kako njegova poruka nije usmjerena protiv ljudi iz Trebinja, ali je otišao i korak dalje poručivši da bi osobama koje rade u Hrvatskoj, a istodobno veličaju Ratka Mladića trebalo oduzeti radne dozvole. Gdje je granica između individualne odgovornosti i kolektivnog identiteta? Može li se Trebinjce koji pošteno rade i žive odvojiti od politike i postupaka vlasti njihova grada? I mogu li Dubrovnik i Trebinje graditi zajedničku budućnost ako se oko prošlosti i dalje ne mogu složiti ni oko temeljnih činjenica, a što presuda međunarodnog suda za ratne zločine definitivno jest?

JEDNI MU ODAJU POČAST, A DRUGI SU ZGROŽENI Dok je dio javnosti njegovu smrt doživio kao zatvaranje jednog od najmračnijih poglavlja ratova devedesetih, u dijelovima Srbije i Republike Srpske organizirana su okupljanja i odavanja počasti čovjeku kojega su međunarodni sudovi pravomoćno osudili za najteže ratne zločine. U Trebinju su mu Dubrovački profesor Zdravko Bazdan kazao je počast odali neki građani, bivši pripadnici Vojske kako i Hrvatska ima svoje 'Mladiće'. Republike Srpske, predstavnici Boračke organi- „Sjetimo se Darija Kordića koji je osuđeni ratni zločinac, a po izlasku iz zatvora dočekali su ga bizacije, ali i pojedinci iz lokalne vlasti.

Piše: Aida Čakić Foto: Dubrovački dnevnik

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

„Ako se stalno tambura u ratne bubnjeve i ako je ratna retorika prisutna u gradu, Dubrovnik postaje nesiguran grad. U situaciji zategnutih odnosa, može doći do poremećaja u turizmu, a on ovisi o miru i stabilnosti. Trebalo bi zbog pragmatičnih i etičkih razloga pružati ruku i spuštati tenzije, a ne stavljati ulje na vatru zbog političkih razloga, napredovanja u političkom životu i sličnoga“, kazuje profesor Bazdan.

Ratko Mladić

Aktualno 17

skup, bivši ministar vanjskih poslova i brojni dru- na je maksima Međunarodne šahovske federacije, gi. Njemu se u Hrvatskoj i hrvatskom dijelu BiH osnovane u Parizu, Gen suma sumus koja govori svakodnevno odaju počasti, čak je i magistrirao. Jedan smo rod. Na tome bismo mi zaista svi trebali To su dvostruki kriteriji – ovdje ljudima smeta raditi – pružati ruke, graditi mostove, a ne rušiti ih Ratko Mladić, a ne smetaju im Darijo Kordić, Slo- jer to ne vodi ničemu osim novim sukobima i rabodan Praljak ili Ante Pavelić. Bilo bi dobro kada tovima“, smatra profesor Bazdan. bi se ujednačili kriteriji, ali kod čovjeka je to oči- Prisjetio se tribine u Trebinju na kojoj je sudto nemoguće jer svatko navija za svog osuđenog jelovao 2008. godine kada je kazao: „nema sigratnog zločinca. Treba proći izvjesno vrijeme da urnog Dubrovnika s nesigurnim zaleđem i nema bi stručnjaci procijenili pro et kontra kada su u pi- prosperitetnog Trebinja bez normalnog pristupa tanju takve ličnosti“, kazao je profesor Bazdan do- moru“. davši kako nema sumnje da je Ratko Mladić počin- „Ako se stalno tambura u ratne bubnjeve i ako je io teške ratne zločine. ratna retorika prisutna u gradu, Dubrovnik postaKazao je pak kako je stav predsjednik Gradskog je nesiguran grad. U situaciji zategnutih odnosa, vijeća Marka Potrebice u dijelu oduzimanja radnih može doći do poremećaja u turizmu, a on ovisi o dozvola, protivan teoriji ljudskih prava, Ustavu RH miru i stabilnosti. Trebalo bi zbog pragmatičnih kao i civilizacijskim tekovinama, ali i racionalnom i etičkih razloga pružati ruku i spuštati tenzije, a stavu. ne stavljati ulje na vatru zbog političkih razloga, napredovanja u političkom životu i sličnoga. Bez TREBALI BI PRUŽATI RUKE mira ne može funkcionirati niti jedan gospodarski „Što bi se dogodilo da sutra, svi oni koji dolaze iz sustav. Zatezati s Trebinjem za mene je suludo. Trebinja raditi u Dubrovnik, ne dođu na posao? Dubrovačka Republika se razvila zato što je imala Dubrovnik bi zablokirao. Suluda je ta sugestija da sjajnu relaciju između zaleđa i grada. Ti su odnotreba oduzeti radne dozvole onima koji se idu pok- si bili dobri na zadovoljstvo i jednih i drugih što je loniti Mladiću. To može kazati samo političar koji dovelo Dubrovnik na zavidnu razinu“, kazao je pronije obrazovan iz područja društvenih i human- fesor Zdravko Bazdan. ističkih znanosti. Inače, mislim da bi ljudi trebali Nebojša Vukanović iz Trebinja smatra kako je situpopuštati nakon više od 20 godina koliko je prošlo acija danas gora nego neposredno poslije rata. od rata i trebali bi jedni drugima pružiti ruku. Sjaj-

18 Aktualno

Petak, 28. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

Sudski utvrđeni SITUACIJA JE GORA NEGO POSLIJE RATA „Čini mi se kako je tad bilo manje mržnje, tenzija, zločini ne mogu ponapete atmosfere… Kod nas u BiH bliže se izbori stati stvar različitih i stanje je još zaoštrenije. Ja sam inače pozvao na političkih tumačenja, suzdržanost i medije i političare da ne koriste stvari poput smrti Ratka Mladića za prikupljanje bokao što se ni žrtve i dova, ali svi su odmah jedva dočekali da iskoriste trauma Dubrovnika i odabrali su neuku svoju stranu i gledali da na tome uzmu koji politički bod. Mi iz liste Za pravdu ne mogu stavljati i red trudimo se biti drugačiji i često smo usamljeni pa nas napadaju sa svih strana. Nedavno sam u isti kontekst s govorio kako je na svim stranama tijekom rata bilo poslijeratnim živopozitivnih primjera poput pripadnika Hrvatske vojske Hasiba Alibegovića koji je ranjen u Vukovtom Trebinja. Ljudi ićima, ali taj čovjek nema mržnje. U tom mjestu je mogu raditi zajedno, tada četvero srpskih civila ranjeno i prebačeno je trgovati, putovati u dubrovačku bolnicu na liječenje. Čini mi se da je u ratu bilo više tolerancije, a danas je puno više jedni drugima i mržnje“, smatra Vukanović. graditi budućnost. Naglasio je kako u Trebinju nije bilo službenog No trajno približava- odavanja počasti Ratku Mladiću. „Ljudi koji su bili u vojsci, kojima je zapovijedao nje teško je graditi Mladić, sigurno su imali neke osjećaje. Primjerice i Nebojša Vukanović dok se pravomoćno na bošnjačkoj strani je uz najveće državne počasti prije 16 godina pokopan Rasim Delić, a bio je ososuđenom ratnom uđen od Haaškog tribunala za zločine počinjene poboljšanja. zločincu u jednom nad hrvatskim i srpskim zarobljenicima'', kaže on. „U ranijem periodu, dok je gradonačelnik Dugradu odaje počast brovnika bio Andro Vlahušić, a Trebinja Dobroslav DANAŠNJI POLITIČARI NISU VJEŠTI Ćuk, održan je sastanak dva gradonačelnika u hokao heroju. Vukanović smatra kako rat je prošao i kako sada

Zdravko Bazdan

treba nastaviti živjeti. „Nije bilo nekih ozbiljnijih incidenata u Dubrovniku s ljudima koji su iz Trebinja, a tu rade, kao što ni u Trebinju nema neugodnosti kada dođu Dubrovčani. Meni je zbog toga drago. Vjerujem da većina Trebinjaca poštuje ustavni poredak Hrvatske, ponaša se racionalno i nisu imali ispade, dok možda s druge strane imaju neka svoja uvjerenja“, kazao je Vukanović. Smatra kako u političkim odnosima neće doći do

telu Excelsioru u Dubrovniku, pod pokroviteljstvom ambasadora SAD-a u Hrvatskoj i BiH. Tada je napravljen iskorak u normalizaciji odnosa, ali stječe se dojam da su posljednjih godina povučeni koraci unatrag i da aktualni prvi ljudi Dubrovnika i Trebinja, Franković i Ćurić, okreću točak unatrag i imaju manje diplomatskih vještina i političkog iskustva od svojih prethodnika, vjerojatno i volje, da unaprijede odnos dva grada, iako je od rata prošla 31 godina. Vjerujem da se stvari neće promijeniti u narednom periodu“, zaključio je za Dubrovački dnevnik bivši novinar, a danas Zastupnik Narodne skupštine Republike Srpske Nebojša Vukanović. Granica između Dubrovnika i Trebinja danas se lako prijeđe, ali ona između kolektivnog sjećanja na ratnu prošlost, očito još ne. Susjedske gradove danas povezuju ljudi koji svakoga dana prelaze granicu zbog posla, trgovine, obitelji i običnog života. No, normalizacija odnosa i ponašanja ne znači zaborav. Dubrovnik je grad koji je bio napadnut i granatiran, a njegovi stanovnici i danas nose sjećanje na dane u kojima su granate dolazile i iz pravca tadašnje vojske pod Mladićevim zapovjedništvom. Zato za Dubrovnik odnos prema Ratku Mladiću nije pitanje političkog ukusa niti jedne od verzija prošlosti, nego pitanje vlastitog iskustva, žrtava i činjenica koje su utvrđene pred međunarodnim sudovima. Ipak, to ne znači da treba graditi nove zidove prema ljudima iz Trebinja. Naprotiv. Upravo zato što su danas povezani, Dubrovnik i Trebinje imaju priliku pokazati da dobrosusjedski odnosi ne moraju počivati na prešućivanju onoga što se dogodilo. Mogu počivati na međusobnom poštovanju ljudi, ali i na poštovanju utvrđenih činjenica.

Reportaža 19

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

30% POPUST ZA DOMAĆE

PONEDJELJAK | 07.09. doručak dana Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja menu dana Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umakom od pečenja

UTORAK | 08.09. doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem menu dana Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

SRIJEDA | 09.09. doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama menu dana Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhana sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužena uz pire krumpir

ČETVRTAK | 10.09. doručak dana Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

menu dana Teleći rižot Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

PETAK | 11.09. doručak dana Chia puding sa probiotičkim jogurtom, granolom i voćem menu dana Hobotnica “al forno” S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

SUBOTA | 12.09. doručak dana Shakshuka jaja Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i “Kako je moguće začinskim biljem

da o Srđu raz-

menu dana mišljamo kao o Tagliatelle Bolognese zoni, Svježe tagliatelle s klasičnimrekreacijskoj ragùom od mljevene junetine i svinjetine, a da se čovjek koji rajčice, povrća i crnog vina

ondje hoda, trči ili NEDJELJA | 13.09. vozi bicikl osjeća doručak dana kao smetnja? Ako Galette Bretonne je prostor namisa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama jenjen rekreaciji, mora biti projektimenu dana ran za ljude, a ne Dalmatinska pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku prvenstveno za sa korjenastim povrćem, suhim automobile.” šljivama i crnim vinom, poslužen s njokima

DORUČAK DANA 15 € / JELO DANA 17 €

20 Kultura

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

GLAZBENI SPEKTAKL U GRADU

Slavni José Carreras razgalio publiku pred Katedralom Carreras je pripremio i nekoliko glazbenih iznenađenja koja su dodatno upotpunila ovaj jedinstveni koncert te izveo ‘’O sole mio’’ i ‘’My Way’’ na opće oduševljenje dubrovačke publike

Jedan od najvećih svjetskih tenora svih vreme- “Dicitencello vuie”, strastvena “Passione”, kao i Foto: Vito Begović/ na, José Carreras, u četvrtak je nastupio pred legendarna “Granada”, skladba koja je desetl- Dubrovački dnevnik Katedralom. Slavni glazbenik nastupio je u prat- jećima nezaobilazan dio programa najvećih svnji DubrovaČkog simfonijskog orkestra, pod jetskih tenora. ravnanjem dirigenta Davida Giméneza. Poseb- Carreras je pripremio i nekoliko glazbenih na gošća koncerta bila je i sopranistica Dušica iznenađenja koja su dodatno upotpunila ovaj Bjelić. jedinstveni koncert te izveo ‘’O sole mio’’ i ‘’My Carreras je izveo dobro osmišljen glazbeni Way’’ na opće oduševljenje dubrovačke publike. program koji spaja operne klasike, talijanske i Uz izvedbe ovih vrhunskih glazbenika, atmosfešpanjolske glazbene dragulje te bezvremenske ru je upotpunio ugodan ambijent, dekorativna melodije koje su obilježile Carrerasovu impre- rasvjeta i arhitektura koja je sama po sebi nasivnu međunarodnu karijeru. Na repertoaru su jljepši ures. Dubrovnik je još jednom pokazao bile neke od njegovih najpoznatijih interpretaci- kako zna i može biti Grad za koncerte velikih zvija, među kojima su emotivna napuljska pjesma jezda.

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Kultura 21

22 Intervju

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

ŽIVOT IZMEĐU BRGATA I ČEŠKE

Blanka Pavlović, ‘dalmatizirana’ Čehinja: U Strasbourgu se razočarala, s ruksakom je išla na Kosovo, na Pelješcu se zaljubila, a danas nam dovodi češke i poljske turiste Ona je spisateljica, pravnica, prevoditeljica i violinistica, a uz sve to majka troje djece koja se školuju kod kuće. Živi između Češke i Hrvatske, piše, prevodi, svira i stalno je na putu. Non-stop radi pomalo od svega Živite na dvije adrese – u Češkoj i u Hrvatskoj, točnije Brgatu. -Za mnoge sam dalmatinizirana Čehinja. Ali, prvo kažem: u Dalmaciju sam bezuvjetno i sudbinski zaljubljena! Moj muž je, s druge strane, Dalmatinac gdje god bio. Tu nema pomoći. Knjige pišete pod djevojačkim prezimenom Čechova. Zašto? -Počela sam pisati puno prije udaje, a prva moja knjiga izašla je u Češkoj kad sam imala 19 godina. Koliko vremena provodite u Hrvatskoj? -Tu smo od proljeća do jeseni i uvijek za Božić. Djeca se školuju kod kuće, tako da nismo vezani uz jedno mjesto tijekom školske godine. Praktički, možemo doći kad hoćemo. NEMA VIŠE ‘PAŠTETARA’ Svjedok ste promjene profila čeških turista. Kako su se promijenili? mirno razišli. -Jako. Još se dobro sjećam kad sam 1988. godine -To se često uspoređuje, ali mislim da se uopće prvi put došla s mamom u Gradac. Mi smo bili anne može uspoređivati. Okolnosti su bile potpuno tikomunistička obitelj i uopće nije bilo jednostavno drukčije. Svakako, Česi su bili među onima koji su dobiti dopuštenje za putovanje. Nije dolazilo u obzir se nakon rata relativno brzo počeli vraćati u Hrvatda cijela obitelj zajedno ode u Jugoslaviju – valjda sku, iako još puno toga nije bilo obnovljeno. Mislim su mislili da ćemo preko Jugoslavije produžiti ravno da se od tada promijenio i odnos Hrvata prema Česu Ameriku! Mama se dvije godine borila da barem ima, ali i sami češki turisti: više smo počeli cijeniti nas dvije možemo otići. Imala sam osam godina i jedni druge. Par godina kasnije je nestao i stereobila sam indoktrinirano socijalističko dijete. Misli- tip “paštetara“, struktura čeških turista se mijenja. la sam, Jugoslavija je naša bratska zemlja, tamo je Prvo, Hrvatska više stvarno nije jeftina destinacija. sigurno sve isto kao kod nas. I onda dođem ovamo i Kad iz Češke dođete automobilom, platite gorivo, gledam – butige pune! Voće, povrće, stvari koje kod autoceste, smještaj i sve ostalo u glavnoj sezoni, to nas krajem osamdesetih niste mogli dobiti ni pred je ozbiljan novac. Nekome danas stvarno može biti Božić. Za mene je to bilo nevjerojatno bogatstvo pa jeftiniji all inclusive u Grčkoj, Egiptu ili Španjolskoj. sam pitala našu vodičku: “Ako su Jugoslaveni naša Uz to, sve je više Čeha koje zanima hrvatska kultubraća i imaju svega, zašto nam nešto ne pošalju?“. ra, povijest, žele naučiti jezik. Imate obitelji koje već Mama se naravno prepala, jer vodiči su tad često treću generaciju dolaze kod istih domaćina. To više bili suradnici komunističke policije i slobodno su je nije samo odnos gost-iznajmljivač. Postanu prijatelmogli ispitivati kako me odgaja. ji, pa domaćini izvan sezone odlaze njima u Češku. Sve više Čeha vidim i u luksuznim dubrovačkim hoPoslije je ovdje došao rat, a Česi i Slovaci su se telima, što prije nije bilo uobičajeno. I Poljaka je sve

Uz kombi s kojim putuje cijela obitelj

Piše: Ahmet Kalajdžić Foto: Robert Rambousek i Ahmet Kalajdžić

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Intervju 23

više: oni imaju jake pojedince i dobre promotore Što ste napravili nakon tog razočaranja? Hrvatske. Recimo Robert Makłowicz je jako vezan -Otišla sam iz Strasbourga, ali je tad iskrsnula prilika uz Pelješac i puno ga je približio Poljacima. Danas za rad u civilnoj misiji na Kosovu. Tražili su pravnije Pelješac pun Poljaka. I zato sad, između ostalog, ke, prijavila sam se te 2007-2008. radila u Kosovskoj radimo i poljski prijevod moje trilogije. Mitrovici. Nakon Strasbourga sam mislila: dobro, tamo u nekim udaljenim uredima možda ne zna‘JADRANSKA ZARUČNICA’ ju kako ljudi stvarno žive, ali na terenu će sigurno Koliko ste knjiga ukupno napisali? biti hrpa entuzijasta koji žele nešto napraviti. Došla -Osam. Prvu sam knjigu napisala nakon boravka sam praktički kao G. I. Jane: ruksak, teren, idemo u prestižnoj privatnoj školi u Ontariju. Dobila sam spašavati svijet. A onda uđem u ured i shvatim da stipendiju i privilegiju, ali je bilo jako strogo – imali se tu nosi Prada i Escada! Naravno da je tamo bilo smo sve, od sjajnih profesora i vojničkog treninga odličnih, ozbiljnih ljudi koji su stvarno pokušavali do svakodnevnog jutarnjeg susreta svih studenata nešto napraviti. Ali, jako brzo sam vidjela koliko su u školskoj crkvi. Po povratku u Češku, osjetila sam veliki međunarodni sustavi birokratizirani i koliko da moram opisati to iskustvo i tako je nastala moja su ljudi koji za njih rade privilegirani u usporedbi s prva knjiga kratkih priča. lokalnim stanovništvom. To mi je bilo najteže: jako ste dobro plaćeni, imate sigurnost i privilegije, a oko Studirali ste pravo u Pragu i kreativno pisanje u vas žive ljudi – i Srbi i Albanci – koji se dnevno nose Oxfordu. Što ste kasnije radili kao pravnica? s posljedicama rata i političke situacije. Po meni, ako -Prvo sam radila u javnobilježničkim uredima u ste tamo da biste pomogli, onda morate stvarno Pragu, a onda gotovo dvije godine pri Europskom dati sve od sebe! Osobno mi je bilo teško pogledati sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Tamo sam lokalne ljude u oči ako sam imala osjećaj da sustav došla s ogromnim idealima. I onda je došlo dosta ve- kojem pripadam ne radi ono što treba. No, na kraju liko otrježnjenje. Ne želim tvrditi da cijela instituci- su me upravo lokalni ljudi zadržali tamo. Našla sam ja ne funkcionira samo zato što sam ja imala loše puno prijatelja, s nekima sam i danas u kontaktu. iskustvo. Ali, jako me razočaralo ono što sam vidjela Oni su vrlo brzo shvatili kako ja znam da oni znaju iznutra – birokracija, način upravljanja javnim nov- kako stvari funkcioniraju – pa nema smisla da jedni cem, razlika između velikih ideala i svakodnevne pred drugima glumimo. Hajdemo normalno družiti prakse. I treba reći: međunarodne institucije se fi- se i vidjeti možemo li jedni drugima nekako pomoći. nanciraju iz javnih sredstava, novcem svih nas. Iz Da nije bilo njih, mislim da ne bih dugo izdržala. Na poreza, koji plaćaju medicinska sestra, instalater, kraju sam otišla iz te organizacije i odlučila napisati učitelj, novinar, a radnici međunarodnih sudova i or- knjigu Total Balkan. Naslov na češkom zvuči kao ganizacija niti ne znaju što je porez! Zato mislim da “totalni kaos“, samo što poanta knjige nije da je Balbi nam na neki način trebala biti obaveza pitati kako kan totalni kaos. Upravo suprotno: često su kaos funkcioniraju. međunarodne organizacije koje dođu tvrdeći da će “organizirati Balkan“. Knjiga je gorka humoristična S RUKSAKOM NA KOSOVO politička priča, dosta satirična. Podnaslov je “Mogu

Kad ima vremena, prošeta rivom u Srebrenom

24 Intervju

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

li se milijarde pokrasti sto po sto?“ U Češkoj je imala jako lijep odjek, bila je i na bestseller listi. Prevela sam je na engleski i još je dostupna na Amazonu kao e-knjiga, a uspješno je izašla i u Srbiji.

Vesela ekipa tijekom jednog od putovanja

KAD MJEŠTANI BIRAJU SUPRUGA Kad i kako ste upoznali supruga? -E, to je posebna priča! Prije skoro trideset godina, doslovno sam se na prvi pogled zaljubila u jedno mjesto na Pelješcu. Neću vam reći koje, inače će svi početi tamo dolaziti. Tek, reći ću da je negdje kod Orebića, a za njega ne znaju ni svi lokalci. Prvi put sam tamo došla kao vrlo mlada i osjetila nešto nevjerojatno: more, mjesto, energiju... Na kraju se pokazalo da je to mjesto ključno za cijeli moj život. Dok sam radila kao pravnica, svake sam godine skupljala godišnji odmor da što duže mogu biti u tom svom pelješkom mjestu. Dolazila sam sama, s laptopom, pisala knjige i bila potpuno zadovoljna. Kad sam napunila trideset, lokalci me počinju gledati nestrpljivo jer dolazim sama, vozim plavu Mazdu MX-5, nosim laptop – i pitaju: „Dobro, kako to da ti još nemaš familiju?“ Ja kažem: “Ne treba mi, dobro mi je.“ Oni: Blanka i suprug Tonći “Ako ti ne znaš, mi ćemo ti naći nekoga.“ I krenulo su povezani glazbom je. Prvo pomorac Marko uz objašnjenje: možda ti se neće odmah svidjeti, ali ionako često nije doma, u braku ćeš se naviknuti. Katastrofa! - Drugi dan mobilnost? Đuro. Jedinac, nasljednik obiteljske vinarije. Opet -To stvarno morate pitati njih. Sad kad su stariji, vikatastrofa! Tad sam rekla: “Ako mi dovedete još dim i nedostatke. Imaju društvo u obje zemlje, ali samo jednog, sjedam u auto i vraćam se u Prag“! nemaju stabilnu grupu kroz cijelu školsku godinu. A oni meni: “Ne, ne, čekaj! Dolazi još jedan. Nije s Općenito, susreću manje vršnjaka nego djeca koja Pelješca, nije pomorac, nema vinariju... ali svira har- svaki dan idu u školu. To je, po meni, najveći minus moniku!“ I došao je moj Tonći. Samo što smo se mi, homeschoolinga. Ali vidim i puno toga što mi se jako sasvim slučajno, upoznali nekoliko sati prije nego sviđa: oni ljude uopće ne dijele toliko po godinama. su nas oni “službeno“ upoznali. Došao je motorom, Razgovarat će s onim tko im je simpatičan, bez obpogledam ga i pomislim: “E, šteta što me nisu s ovim zira na to ima li devet ili devedeset godina. Za njih upoznali“! A to je bio taj! Tako smo se upoznali 2010. je prijatelj jednostavno netko s kim im je dobro. To godine. Poslije smo počeli živjeti malo ovdje, malo mi je važno. Nisu zatvoreni u jednu grupu i nemaju tamo, rodila se prva kći, pa druga, pa sin... I shvatila osjećaj da se moraju družiti isključivo s vršnjacima. sam da mi ta mobilnost odgovara. Neću reći nesta- Puno radimo i na jezicima, djeca uče na češkom, hrbilnost nego dinamika. To zvuči bolje. vatskom i engleskom. Najstarija kći potpuno je zaljubljena u japansku kulturu i dobro govori japanski. Kako su se djeca privikla na dvije domovine i tu Mlađa je naš “veterinar u treningu“: voli sve životinje, jaše i uči svirati harmoniku. A sina zanima sve. Još je malen, ali već voli i pisati. TEMA HIT TROLOGIJE O čemu je vaša “Jadranska zaručnica“? -To je trilogija, humoristična ljubavna priča smještena u Dingač na Pelješcu. Samo da odmah razjasnim: znam da selo Dingač ne postoji! Dingač je područje. Ali moji češki čitatelji dođu na Pelješac i traže me po Dingaču, pitaju gdje mi je kuća... Tad saznaju da uopće tamo ne živim, nego na Brgatu i umjesto mora gledam ka graničnom prijelazu! Da bih u Dingaču imala kuću s pogledom na more, morala bih napisati par bestsellera na engleskom. Pa sam si barem u knjizi stvorila život uz more. Glavna junakinja je Čehinja koja dolazi kao kuma na vjenčanje prijateljice iz Trstenika i zaljubi se u drugog kuma. I tako počinje priča o tome kako i zašto na kraju ostane cijelo ljeto. U Češkoj je trilogija prošla jako dobro. Mi imamo malo tržište, slično hrvatskom, tako da je sedam do osam tisuća primjeraka po knjizi vrlo lijepa naklada. Sad radim prijevode. I tu sam shvatila koliko je teško prevesti vlastiti humor. Mi Česi imamo dosta ironije,

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Intervju 25

Šetnja gradskim zidinama

sarkazma, ponekad i prilično grubog humora. A neš- smo jako vesela putujuća ekipa. Pred kraj COVID-a to što je češkom čitatelju strašno smiješno, ovdje odlučila sam s djecom ipak putovati po Hrvatskoj uopće ne mora funkcionirati. Ili može zvučati kao da kako treba. Angažirali smo odličnog češkog fotograse rugam nečemu čemu se uopće ne želim rugati. fa i temeljito proputovali Hrvatsku. Namjerno smo Zato hrvatsku verziju ne prevodim doslovno. Ja sam išli i u unutrašnjost, ne samo na obalu. I to je bilo autorica, pa si mogu dopustiti reći: dobro, ova šala fantastično. Našli smo mjesta za koja prije nisam ovdje ne radi, idemo pronaći drugu koja će izazva- znala, upoznali divne ljude, slušali njihove priče... ti isti osjećaj. Moje knjige voli vaš Miro Gavran, koji Moja djeca danas bolje poznaju Hrvatsku nego itko je pročitao Total Balkan i dio prijevoda Jadranske iz obitelji muža. zaručnice. Posebno sam se radovala kad su mi u Daruvaru napisali da je trilogija priča s najvećom Kako sve stignete i od čega, zapravo, živite – od dozom ljubavi prema Dalmaciji, ikad objavljena. To pisanja, turizma…? mi je stvarno veliki kompliment, jer upravo to i jest -Zasad, ne živim od pisanja. Još uvijek radim kao poanta. Ja se Dalmaciji ponekad smijem, ali joj se pravnica za strukovnu organizaciju čeških javnih smijem zato što je volim. bilježnika. Uz ostalo, vodim im web i društvene mreže te radim neke konzultacije. Tu u Dalmaciji Nakon trilogije napravili ste i impresivni, veliki me zovu na čitanja s češkim gostima, veselim se vodič po Hrvatskoj, s pričama i fotografijama. da ću isto moći raditi i na hrvatskom, kad dovršim -Da. Čitatelji trilogije su mi počeli govoriti: dobro, stal- prijevod. Kad sam u Češkoj, učim pravnike pisati, jer no pišeš o Hrvatskoj, napravi neki vodič. A sramila pravnici često znaju napisati rečenicu dugu pola sam se priznati da zapravo najbolje poznajem ben- stranice i još su ponosni na nju. Pošalju svoje tekzinske postaje između Dubrovnika i Praga! Uglav- stove, ja ih analiziram, a onda pripremim tečaj po nom putujem sama s troje djece i dvije pudlice. Mi mjeri, baš za njih. Ipak, najviše volim violinu i jako se radujem što su me ovdašnji glazbenici prihvatili među sebe. Svirala sam kroz život sve od rocka do bluegrassa, ali ovdje sam zavoljela dalmatinsku glazbu i sve ono što svira moj Tonći. On inače u sezoni vozi gliser. Glazba nas jako spaja.

Trilogija Jadranska zaručnica

Znači, imate dobro podijeljene sve obiteljske obveze? -To morate pitati mog muža i djecu. Osobno imam puno veći osjećaj općeg kaosa nego nekakvog savršenog sklada. Jer uz sve, morate s djecom učiti, komunicirati s čitateljima, planirati putovanja... Ali, očito taj kaos nekako funkcionira. Ako prijevodi knjiga dobro prođu, možda ću se jednog dana moći više posvetiti pisanju. Jer ako čovjek želi pisati full time, ipak mora imati neku financijsku slobodu.

26 Kolumna Škura bura

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Ukrajinci se kupaju u pauzama granatiranja baš kao što smo i mi devedesetih

Ljudski mozak užasan je organ, nikad ničim zadovoljan, ali zato u ratu briljira Gledam fotografije plaže Lanžeron u ukrajinskoj Odesi, čovjek na čovjeku, šugaman na šugamanu, kao da je riječ o makarskoj rivijeri, a ne skoro prvoj liniji fronte gdje ruski dronovi ili krstareći projektili mogu doletjeti svaki čas

Ljudski mozak je nešto otprilike kao 12 V startna bat- vojnici deru: erija Toyote C-HR. Uvijek pokvaren. Sklon komplik- -Spusti je Janko – misleći na četničku zastavu. acijama, nikad mu ništa ne valja. Kada je kiša i jugo, Za to vrijeme, Kiso mi na Dančama sa žarom hoće sunce i ljeto. Kada je sunce i ljeto, hoće buru i u očima imitira generala Franja Arapovića zimu. Kada je bura i zima, hoće proljeće i maestral. koji je već u reketu Dream Teama, nadire Nikad ništa u potpunosti nije dobro, uvijek fali još taj pored skamenjenog admirala Davida Robinjedan dio startne baterije koji bi ga učinio zadovoljnim. sona, dok mu se Slavko Cvitković dere: Pa ipak i taj ljudski mozak, otrovan kao voda -Spusti se Franjo! u Indiji, ponekad briljira. Najčešće u eks- Eto tako smo mi provodili strašno ratno vritremnim situacijama kakva je primjerice jeme. Kupali smo se na Dančama, gledali rat. Unatoč greškama tvorničkih postav- smo na agregatu Hrvatsku kako dolazi do ki, ljudski mozak uspijeva se nevjerojatno finala Olimpijade i Ivaniševića kako stiže do prilagoditi kada je najteže. Jesen 1991. bila je finala Wimbledona. Kada bi počela zavijati strašna. Granatiranje Dubrovnika, nemanje sirena, mi je uopće ne bismo percipirali. Mostruje i vode, užas kojim smo svakodnevno zak se na početku boji cijele te ekstremne bili okruženi. Sve se nastavilo i godinu iza. situacije, ali s vremenom se navikne, sve mu U proljeće 1992. Hrvatska je vojska počela te uzbune, granate i činjenica da u trenuts operacijama deblokade Dubrovnika. Opet ku možeš izgubiti život, postanu normalne. nismo imali struje, granate su stalno rokale, Drugačije ljudska jedinka ne bi ni preživjela, ali nas je mozak spasio. jer bi je stres izjeo. Sve su mi ove lude uspomene navrle neki ŠUGAMAN NA ŠUGAMANU dan kada sam gledao fotografije prepune U tim strašnim vremenima njegovo funk- plaže Lanžeron u ukrajinskoj Odesi. Glecioniranje automatski se prebacilo na nor- dam te slike, čovjek na čovjeku, šugaman na malnu frekvenciju. Dok je Janko Bobetko šugamanu, kao da je riječ o makarskoj rivivodio svoje trupe u oslobađanje Primorja, jeri, a ne skoro prvoj liniji fronte gdje ruski nas je istovremeno mozak vodio na Danče u dronovi ili krstareći projektili mogu doletjeti oslobađanje stresa. Evo Bobetka već u Čepi- svaki čas. Ali ljudski mozak ne mari za te stkućama, nadire pored skamenjenog admira- vari. Djeca se brčkaju u plićaku, mladi skaču la Jugoslavenske narodne armije, dok mu se s mulića, iz kafića odjekuje glasna glazba.

Kako je to ludo – dok je rat, prefrontalni korteks radi normalno, a kad rat prođe, poludi. Ukrajincima tek slijede jadi kada se sve smiri i kada shvate da je dio njihovih sunarodnjaka tijekom rata umjesto na plaži u Odesi bio na Mrežnici u Dugoj Resi

Piše: Maro Marušić Foto: Screenshot Youtube

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Onda se začuje sirena za zračnu opasnost, Eto tako smo mi ali nitko ne reagira baš kao ni mi onomad na provodili strašDančama. Svi i dalje leže na šugamanima ili no ratno vrijeme. se laganini toćaju. Mozak im se naviknuo na opasnost, tako jedino može preživjeti. Kupali smo se na Dančama, gledali ĐE SE BIO DVADESET I ŠESTE? No, ono što razlikuje nas i Ukrajince jest da smo na agregatu Hrvatsku kako do- mi iz ovog kuta znamo što slijedi. Tek kad jednog dana sve bude gotovo, a bit će prije lazi do finala Olim- ili kasnije, mozak će im početi kuhati. Kako pijade i Ivaniševića je to ludo – dok je rat, prefrontalni korteks radi normalno, a kad rat prođe, poludi. Ukrakako stiže do jincima tek slijede jadi kada se sve smiri i finala Wimbledokada shvate da je dio njihovih sunarodnjaka tijekom rata umjesto na plaži u Odesi bio na na. Kada bi počela Mrežnici u Dugoj Resi. Godinama nakon što zavijati sirena, mi završi rat u Ukrajini susjedi će se mrko poje uopće ne bismo gledavati pokušavajući shvatiti na kojoj je percipirali. Mozak lokaciji njihov sunarodnjak boravio između 2022. i 2026. se na početku boji -Bio đe si? U Odesi ili Dugoj Resi? od cijele te ekstre- A taj njihov sunarodnjak iz Duge Rese, Igrana i Živogošća vratit će se u Ukrajinu nakon mne situacije, ali što sve fine, pa će za male pare kupovati s vremenom se navikne, sve mu te uzbune, granate i činjenica da u trenutku možeš izgubiti život, postanu normalne

Odesa

Kolumna Škura bura 27

nekretnine čija će vrijednost kasnije - kad Putin odapne i kako se Ukrajina bude približavala EU - rasti kao Franjo Arapović u pubertetu. Oni što su se kupali u Odesi gledat će ga s mržnjom i željeti mu da 'danas jesi, sutra nijesi', i više nikad Ukrajinci neće biti složni kao onda u ratu. Baš kao što je bilo s nama. Kada smo bili jadni, pomagali smo jedan drugom, a kada je došla lova, ljudskost je otišla. Shvatit će Ukrajinci, baš kao i mi, da su se ustvari borili za zapadne korporacije koje će jedva dočekati rođenje nove kapitalističke nacije. Na papiru će imati slobodnu demokratsku državu s nogometnom reprezentacijom, ali u stvarnosti će njima upravljati nesposobnjakovići iz Bruxellesa, a kvaliteta života im ništa neće biti bolja nego prije početka rata. Događat će im se i dalje razne krize, možda im žito napadne neka bolest, a EU i von der Leyen na te velike izazove odgovorit će slanjem Dubravke Šuice. Stoga, dragi Ukrajinci, uživajte u ratu dok još traje, budite u sadašnjem trenutku, kupajte se u Odesi, jer će sutra loše da se desi.

28 Kolumna

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

GOLI OTOK N

a Lokrumu je ovih dana skinuta ku i pad prodaje brodskih karata. Ni krivi sudeći, bez potrebe da se uopće pojavi FKK tabla, koja je desetljećima ni dužni, iz ove javne ustanove tvrde da u stvarnosti. Zato, kako sada stvari stokupačima pokazivala ono što su Du- oni nikad nisu ni donijeli službenu odlu- je, europski novac će morat bit vraćen. brovčani, turisti, nudisti i brojni vodiči ku o najlon plaži na otoku. Za postavl- Dosad je Rimcu već isplaćeno gotovo ionako znali. Na jugoistočnim stijenama janje famozne table kriv je bivši neki 90 milijuna eura. Skoro pa ukupni iznos otoka tradicionalno se kupaju golišavci, koncesionar, a sve u želji da proda više štete od požara oko Omiša. Tako je! Pola tzv. miješani nudisti, a nešto dalje, na sokova i sendviča. Pa su, prema tome, bajke već je uredno plaćeno, a druga možda i najljepšim stijenama tog dijela desetljećima kupači uživali u tradicio- polovica očito čeka nekog maštovitijeg Lokruma, okupljali su se samo - muški nalnoj, ali zapravo - ilegalnoj slobodi. bajko-pisca. nudisti. A sad je eto pala i zadnja utvrda Jer, nisu bili zakonski zaštićeni od pro- Završila je još jedna hrvatska tehnološtekstilne slobode. Skidanjem famozne gona moralista i voajera, nego isključivo ka revolucija; robo-taksi nije stigao, ali table, neslužbena nudistička plaža, općim konsenzusom - skretanja pogle- su pare stigle, uredno i navrijeme. Goslužbeno je otišla u povijest, a kupači- da. Možeš mislit što to voajerima znači. dinama su skeptici upozoravali da se ma se nameće - smokvin list. Prateći u medijima slične akcije, s novim svijetu prodaju iluzije, dok su domaći A sve nakon lekcije o poštivanju našeg korisnim idejama javljaju se i neki čla- politički radari uredno pokazivali ropravosuđa. Dok se institucije bave novi građanske akcije kodnog imena botiziranu budućnost. Premijer Plenvažnijim stvarima, poput pisanja ‘’Operacija Suncobran’’. Naime, pom- ković osobno je podržavao projekt, iako strategija za razvoj ničega, profesor Le- nim proučavanjem satelitskih snimaka u cijelom svijetu još nije proizveden! Ili gaz, hodajuća samoodrživa agencija za uočeno je da na jednoj plaži u okolici baš zato! Ili je možda ipak proizveden, hitne intervencije na pomorskom do- Dubrovnika, koncesionar posred jav- ali u stealth tehnologiji, pa je stoga bru, osobno je procijenio da tabla krši nog dobra postavlja ležaljke pod kutom nevidljiv? U našoj državi, očekivat roZakon o pomorskom dobru i morskim od 45 stupnjeva u odnosu na valove, bo-taksi pete razine jednako je reallukama. Kao uzorni građanin, on dobro što nigdje u zakonskim aktima nije izno ko i pokušaj da kamenom pogodiš zna da pisanje prijave i čekanje rješen- ričito dopušteno! Zakon nalaže paralel- - Mjesec. ja može trajat godinama. Zato on, po no ili okomito postavljanje. hompson je u Vukovaru, pred običaju, uzima alat u ruke i rješava stvar o 31. kolovoza, tvrtka Project 3 Mostotinu tisuća ljudi, održao huna licu mjesta. bility, poznatija kao Rimčev Verne, manitarni koncert. Prihod ide za SaleziTime je tih 300 metara prirodnih stije- trebala je završit projekt robo-taksija za janski centar, pastoralnu zajednicu za na proglasio prostorom slobodnim za koji joj je država, uz blagoslov Bruxelle- odgoj - mladih vjernika. Baš humanisve, što podrazumijeva da je strogo sa i osobnu podršku premijera Andreja tarno! Hrvatska je, eto, konačno dobila zabranjeno kibicat osobe oko sebe, Plenkovića, namijenila gotovo 180 mili- model po kojem se domovina spašabez obzira na to nose li ronilačko odije- juna eura europskih para. Problem je va pjesmom, zastavama, dronovima lo, skijašku jaknu, tangice ili tek kremu samo u jednom malom detalju - Rimac i crnim majicama. Pjevalo se, vijorilo, za sunčanje s faktorom 50. nije proizveo ono što je obećao. Nije ga nebo je svijetlilo od dronova, a između Iz Rezervata Lokrum turistička jav- čak ni kupio gotovoga. Tigrova, vukovarskog vodotornja i monost sad očekuje otvoreno pismo svim A i kako bi, kad nema robo-taksija pete tiva Domovinskog rata, uredno su grmogorčenim, preplanulim, golim, polugo- razine autonomije, onog čudesnog jeli nezaobilazni ‘’Za dom spremni’’. Uz lim i potpuno obučenim posjetiteljima vozila koje bi trebalo voziti samo, bez ‘’Bog i Hrvati’’, ‘’Kletvu kralja Zvonimira’’ i Lokruma, a sve kako bi zaustavili pani- vozača, bez pomoći čovjeka i, po svemu vrhunac nacionalne duhovnosti ‘’Neka

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

pati koga smeta’’, čovjek se umalo rastopi od domoljublja. Jedino što ostaje nejasno, kome to zapravo treba smetat? Normalnom čovjeku uglavnom ne smeta. Neka ljudi pjevaju, neka nose zastave, neka uživaju u koncertu. Ni’ko razuman neće hrvatsku državu rušit zato što je netko odjenuo crnu majicu i tri sata urlao iz sveg glasa. Problem nastaje tek kad se taj ritual proglasi vrhuncem domoljublja, a svatko ‘ko ne plješće dovoljno glasno odma’ postane jugonostalgičar, mrzitelj Hrvatske, ili neki drugi prigodni neprijatelj. A onda bi čovjek baš poželio da tih stotinu tisuća domoljubnih glasova jednoga dana okupi na nekom drugom mjestu. Ne nužno u susjedstvu na Ceci ili Karleuši, nego recimo, doma, pred državne institucije, kad ih provale da su posao namjestili podobnima, ili kad javni novac misteriozno nestane. Na obalu kad se betonira ono što nije trebalo betonirat. Pred zagađenu rijeku, devastiranu šumu ili uništeno more. Pred političare, kad treba pitati gdje su milijuni eura. Ali ne. Tamo nema ‘’Neka pati kome smeta’’. Tamo vlada sveta hrvatska trojstvenost: ne pitaj, ne talasaj, ne diraj naše. Jer najlakše je

spašavat Hrvatsku od nepostojećeg neprijatelja. Za stvarne neprijatelje; korupciju, nepotizam, krađu i pogodovanje, ipak treba nešto više od crne majice, zastave i zvižduka. Treba imati hrabrosti. A to, izgleda, još nisu dronovima promovirali na koncertu. rebale su samo dvije godine da drama ‘’Nakaze’’ u režiji Anne Dujić konačno dočeka premijeru na karlovačkom sudu. Jer se šibenski sud - nije usudio. Kći dugogodišnjeg HDZ-ovca i bivšeg predsjednika Hrvatskih šuma Nediljka Dujića, optužena je za prisilu prema službenoj osobi i prijetnje, nakon vatrenog incidenta na požarištu kod Skradina 2024. godine. Na sudu je, naravno, rekla da - nije kriva. Onda je stigla policajka tužiteljica pa ispričala kako ju je Anna vrijeđala, prijetila joj i autom je zamalo zgazila. Ali ne bi ovo bila hrvatska priča da se sve završilo na tome. Prema svjedočenju policajke, načelnik prometne policije u Šibeniku, njezin šef, navodno ju je nastojao odvratit od podnošenja kaznene prijave, premda su zajedno gledali snimku televizijskog priloga, u kojemu pomamljena Anna prijeti svima prisutnima i naziva ih – nakazama.

Kolumna 29

Čovjek bi pomislio da će načelnik nakon toga reći: kolegice, prijava odmah! Ali, očito nije bio siguran jesu li nakaze možda ipak oni koji - prijavljuju. U predstavu se uključio i pomoćnik načelnika, uz zanimljivu opasku da su Anna i njezina obitelj ‘’cijeli život broj jedan u svemu“. Tko je precizno broj jedan, majka, otac ili Anna, ostaje neriješeno, ali lovorov vijenac bi mogli svo troje podijelit. A onda se dogodio prevrat dostojan najboljeg sitcoma. Sindikat policijskih službenika zatražio je smjenu načelnika jer smatraju da policajki nije pružena institucionalna zaštita. Znači, policija je počela prijavljivat policiju. Neće valjda u sljedećoj epizodi neki tamošnji prometni policajac zaustavit auto svoga šefa, utvrdit mu identitet i pitat je li svjestan da je prekoračio brzinu uvlačenja moćnicima? Kud ide ovaj svijet? A prema komentarima na mrežama, svi su izgledi da će i sindikat završit na optuženičkoj klupi. Previše su se opustili. Odakle im uopće pravo kontrirat državnom sustavu i njegovim klimoglavcima? Jer očito je u Hrvatskoj puno opasnije kontrirati moćnima, nego prijetit policajcu. ‘’Nakaze’’ je, izgleda, tek radni naslov. Konačni naslov se još piše.

30 Fotogalerija

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Prije punih 57 godina su bili maturanti 4. a, društvenoga smjera Gimnazije Marija Radeljević, u Dubravke su se okupili da bi lijepu obljetnicu proslavili - Neda Đuka Alemani, Nikša Đurić, Jadranka Betner, Branka Ratković, Maja Žitinski, Etica Nadramija, Zdravka Šundrica, Jelica Ucović, Antun Kunić, Gorana Popovac, Nataša Vujević, Dube Rašica, Marina Krile i Luko Brailo

Božo, Hrvoje i Stipe - bez obzira što je 35 C u hladu, i znoj "voli" liti, a bilo bi se najbolje u debelu hladovinu "skriti", momci ne prestaju vrijedno raditi

Naira, Ana, Paola i Sanja - u mislima još koja arija Jose Carrerasa i Dušice Bijelić "odzvanja"

Nikša i Luce - uživo gledati i slušati Jose Carrerasa ispunilo je dušu i srce

Perica, Marko i Boja - nedjeljni susret ispred crkve svetog Vlaha skalinica

Fotogalerija 31

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Doček judaš(ic)a sa Mediteranskih igara u Tarantu - članove JK Dubrovnik 1966 su u zračnoj luci dočekali, čestitali im i s njima se veselili članovi obiteji i klupski prijatelji: Ivo, Tina, Martina, Marina, Iva Oberan, osvajačica brončane medalje, Petrunjela Pavić, osvojila peto mjesto, Mateo Semiz, pomoćni trener ženske reprezentacije Hrvatske, Marko, Tia, Nika, Mara, Bruna i Marin

Marita, Seka, Darija i Sonja - po završetku koncerta prijateljice u doživljenom uživaju i utiske prepričavaju, doma se ne hita

Vesna, Srđan i Guke - Linđovi su veterani, na probama, koncertima i turnejama zajedno su provedeni mnogi dani, a i danas bi repertoar odbalali i otpjevali bez po muke

Hari i Đani - uz pomoć dragog prijatelja ostvarila se "spustiti" u Grad i snimati koncert Jose Carrerasa velika želja

32 Priče o moru i brodovima

Petak, 24. travnja 2026. Dubrovački dnevniK

TALIJANSKI KRUZERI

Piše Ivo Batričević foto Privatna arhiva

‘NEPTUNIA’ I ‘OCEANIA’ Posjećivale su Dubrovnik već 30-ih godina, služile su Mussolinijevoj vladi, a danas su na morskom dnu ‘Oceania’ je bila i prvi transatlantik koji je posjetio Lastovo Poznata lošinjsko - tršćanska brodarska obitelj Cosulich naručila je početkom 30-tih godina prošlog stoljeća u vlastitom brodogradilištu Cantiere navale di Monfalcone (Tržić) izgradnju dva identična putnička transatlantika za plovidbu iz Trsta prema ušću rijeke River Plate, odnosno prema lukama u Brazilu, Urugvaju i Argentini. Bili su to brodovi od po 19500 bruto registarskih tona, dugi 179 i široki 23,3 metara za prihvat 1532 putnika u jednom putničkom razredu i 250 članova posade. NEPTUNIA je imala dva 8- cilindarska i dva 9- cilindarska dizel motora koji su preko četiri propele pokretale brod brzinom od 21,9 čvorova. OCEANIA je imala četiri 8- cilindarska dizel motora Fiat koji su preko četiri propele pokretale brod brzinom od 19,5 čvorova. PRAZNICI NA MORU Prva je sa navoza brodogradilišta isplovila na komercijalno putovanje 5. listopada 1932. NEPTUNIA, a potom 8. srpnja 1933. i OCEANIA koja je odmah nakon isporuke, tijekom srpnja i kolovoza poduzela četiri kružna putovanja pod promotivnim imenom “PRAZNICI NA MORU”. Tako je na prvom putovanju OCEANIA plovila od 8. do 23. srpnja 1933. tičući luke: Trst, Venecija, Bari, Taormina, Messina, Palermo, Girgenti, Malta, Tripolis, Atena, Krf, Kotor, Dubrovnik, Opatija, Portorož, Trst s cijenom karte od 1000 lira. Na drugo putovanje je krenula od 31. srpnja do 12. kolovoza iste godine tičući luke: Trst, Venecija, Bari, Atena, Istanbul, Bospor, Rodos, Kotor, Dubrovnik,

Oceania

Ancona, Brijuni, Venecija, Portorož, Trst s cijenom od 760 lira. Na treće putovanje je krenula od 13. kolovoza do 19. kolovoza tičući luke: Trst, Venecija, Riccione, Bari, Kotor, Lastovo (na fotografiji je na sidrištu pored luke Sv. Mihovil), Mali Lošinj, Zadar, Opatija, Pula, Portorož, Trst s cijenom od 380 lira. Na četvrto putovanje je krenula od 21. kolovoza do 5. rujna tičući luke: Trst, Venecija, Drač, Atena, Solun, Istanbul, Bospor, Smirna, Rodos, Katakolon, Krf, Kotor, Dubrovnik, Venecija, Portorož, Krf s cijenom od 1000 lira.

Priče o moru i brodovima 33

Petak, 24. travnja 2026. Dubrovački dnevniK

dine odlukom Musolinijeve vlade prelaze u sastav državnog brodara Italija Line, da bi konačno 1940. bili zajedno rekvirirani i uvršteni u transportni sustav talijanske ratne mornarice. NEPTUNIA i OCEANIA su za vrijeme rata prevozile talijanske trupe do sjevernoafričkih ratišta, uglavnom prema Libiji sve do 18. rujna 1941. kad ih je zajedno istog dana u kratkom vremenskom razdoblju potopila britanska podmornica HMS UPHOLDER (P37) pod zapovjedništvom kapetana Davida Wiklyna.

Neptunia

Podmornica je prvo s dva torpeda pogodila i potopila NEPTUNIJU, a potom je s nekoliko torpeda oštetila OCEANIJU koju su talijanski razarači pokušali uzeti u tegalj, ali je ista podmornica sa još dva precizna torpeda pogodila i uputila na morsko dno.

OCEANIA na sidrištu pored Lastova

POSJETI DUBROVNIKU Što se tiče Dubrovnika i luke Gruž, tu je prva doplovila 6. listopada 1932. NEPTUNIA, a potom 21. srpnja 1933. i OCEANIA. Zadnji posjet OCEANIJE je bio 16. kolovoza 1937. kad je u grušku luku dovela 774 putnika i 425 članova posade, dok nas je NEPTUNIA zauvijek napustila 29. travnja 1939. godine. Svojim su se posjetima i ova dva broda svrstala u red velikana i najpoznatijih putničkih brodova svijeta koji su imali čast u svojim plovidbama posjetiti i Perlu Jadrana - Dubrovnik. DIO TALIJANSKE RATNE MORNARICE U SVJETSKOM RATU Kako oba broda na početku svojih plovidbi prema Južnoj Americi nisu polučila očekivane rezultate, zajedno s već navedenim kružnim putovanjima, tako su oba broda 1935. prebačena na održavanje redovnih pruga prema dalekoistočnim lukama Mumbai i Šangaj, ali su i dalje nastavili povremeno ploviti na kružnim putovanjima. Od 1937. go-

POTOPLJENI TORPEDIMA Konvoj brodova kojeg su sačinjavali transportni brodovi: NEPTUNIA, OCEANIA i VULCANIA te razarači DA RECCO, DA NOLI, PESSAGNO, USODIMARE i GIOBERTI krenuo je dan ranije iz luke Taranto s preko 10000 ukrcanih vojnika, 1000 članova posade i pratećom ratnom tehnikom prema obalama Libije. Na nekih 60 nautičkih milja sjeveroistočno od Tripolija sačekali su ih britanski razarači UPRIGHT, UNBEATEN i URSULA te nešto isturenija podmornica HMS UPHOLDER (P37). Podmornica je prvo s dva torpeda pogodila i potopila NEPTUNIJU, a potom je s nekoliko torpeda oštetila OCEANIJU koju su talijanski razarači pokušali uzeti u tegalj, ali je ista podmornica sa još dva precizna torpeda pogodila i uputila na morsko dno. VULCANIA se u ovim okršajima izvukla neoštećena. Računa se da je stradalo oko 5000 talijanskih vojnika iako su službeni izvori za domaću javnost smanjili gubitke na samo 384 ljudska života. HMS UPHOLDER, stalno stacioniran na Malti, smatra se najuspješnijom britanskom podmornicom Drugog svjetskog rata koja je već ranije potopila lajner CONTE ROSSO s 1209 stradalih, ali je i sama doživjela istu sudbinu jer je u travnju 1942. potopila talijanska torpiljarka PEGASO. Ostalo je trajno sjećanje na doista elegantne i lijepe brodove, koji su nažalost prerano i uz brojne žrtve nepovratno otplovili u plavu grobnicu.

34 Sport

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

PREMIJER LIGO, STIŽEMO!

Bliži se POČETAK SEZONE U NAJVEĆEM RAZREDU RUKOMETA, Ardiaei izvukao i Zagreb i Nexe! Osim navedene trojke, u „Ligi A“ su još Bjelovar, Dugo Selo, Bjelin Spačva Vinkovci, Poreč i Rudar. Sezona počinje za tjedan dana, a s nestrpljenjem se čeka kraj listopada, kada se u Gospinom polju sprema spektakl Rukometaši dubrovačkog Ardiaeija, kluba osnovanog 2021. godine, uskoro kreću s novom sezonom. I to kakvom. U društvu su elitnih klubova hrvatskog rukometa, ukupno 16 njih, koji nastupaju u Paket24 Premijer ligi, kako je puno ime natjecanja. „Ratnici“ su prošle sezone osvojili drugi razred, Prvu rukometnu ligu – jug, što je bila velika festa za ovaj sport u našem gradu. Tada se sanjala jesen i mogući protivnici u Premijer ligi, a jesen se sada i približila. Dubrovačkim rukometašima želje su se ispunile, jer u Gospino polje stiže ono najbolje od hrvatskog rukometa. PREMIJER LIGA PODIJELJENA U DVIJE GRUPE, ARDIAEI IGRA PROTIV DVA VELIKANA Format najvećeg razreda rukometa u Hrvatskoj započinje s ligaškim dijelom, u kojem je 16 momčadi podijeljeno u dvije skupine. Zna se da su Zagreb i Nexe dvije najjače momčadi u Hrvatskoj, klubovi s dosta poznatih imena i reprezentativaca. Upravo će Ardiaei biti u skupini s obje od tih momčadi. Osim Ardiaeija, Zagreba i Nexea, u „Ligi A“ su još Bjelovar, Dugo Selo, Bjelin Spačva Vinkovci, Poreč i Rudar. „Ligu B“ čine Sesvete Triglav Osiguranje, Karlovac, Gorica, Sisak, Trogir, Osijek, Čakovec i Metković-Zalmo. Valja istaknuti kako podjela na A i B ligu nije nikakva jakosna podjela lige, već samo brojčana nasumična u dvije skupine po osam. Nakon što svatko sa svakim unutar skupine odigra dva puta (doma-gosti), ukupno 14 kola, prvenstvo prelazi u drugi dio. Četiri najbolje momčadi iz obje skupine, njih ukupno osam, odlaze u Ligu za prvaka. Preostalih osam natjecanje nastavlja u Ligi za ostanak. I tu će također

biti 14 kola. Ligaški dio tako ove godine broji 28 utakmica, dok su za usporedbu, u drugom razredu igrali 22 kola. KALENDAR JE TAKO POSLOŽIO: ZAGREB I NEXE U GOSPINOM POLJU VIKEND ZA VIKENDOM! Nova sezona Paket24 Premijer lige počinje ranije negoli ostali momčadski sportovi u Hrvatskoj. Već sredinom rujna. Dubrovačka momčad, koju sada kao trener predvodi bivši hrvatski reprezentativac Željko Musa, premijerni nastup u najvećem rangu imat će na jednom od dva najteža gostovanja. U Našicama, kod Nexea, 12. rujna. Prvu domaću utakmicu Ardiaei igra u Gospinom polju protiv Dugog Sela, a na rasporedu je 19. rujna od 19 sati. Prava poslastica sprema se u zadnja dva vikenda listopada. U sklopu sedmog kola Ardiaei dočekuje Zagreb (vikend 24.-25.10.), a samo tjedan dana poslije, u osmom kolu stiže Nexe (vikend 31.10.-1.11.). Ardiaei će ligaški dio sredinom prosinca zaključiti gostovanjem kod Zagreba. Tako je momčad trenera Željka Muse upala u dosta težu skupinu, što može malo omesti planove kluba o plasmanu u Ligu za prvaka, ali je dobila dvije itekakve poslastice pred domaćim navijačima u zasigurno popunjenom Gospinom polju. Atraktivnih utakmica neće nedostajati ni u ogledima s ostalim protivnicima, poput iskusnog premijerligaša Bjelovara, ali i Spačve, Poreča... TKO NAM TO SVE STIŽE U GOSPINO POLJE? Ardiaei je u većini svojih domaćih utakmica kroz prošle sezone imao dobru, ali i dosta glasnu po-

Piše: Rafael Barkiđija Foto: Rafael Barkiđija/DD; Matija Havljak/ PIXSELL

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Željko Musa, novi trener RK Ardiaei

RK Ardiaei, pobjednik 1. HRL - jug za sezonu 25./26.

dršku dubrovačkih i župskih navijača. Rukomet živi u ovom gradu, iako je u posljednjih nekoliko godina, sve do prelaska Ardiaeija iz Župe u Dubrovnik, bio gotovo i zaboravljen. RKHM Dubrovnik je u međuvremenu ugašen, tako da je jedno vrijeme Dubrovnik bio bez rukometnog kluba. Sada ga ima, i to među elitom. Klub je u manje od pet godina uspio avancati iz trećeg u prvi rang. Sada kada su među elitom, za nagradu su dobili utakmice protiv vrhunskih timova iz cijele Hrvatske. Nagrada za igrače, nagrada i za publiku. U Gospinom polju ćemo tako u redovima Zagreba imati priliku gledati poznata imena poput Igora Karačića, Marka Mamića, Zlatka Raužana, Filipa Glavaša i Manuela Štrleka. Za Nexe nastupaju, među ostalima, Tin Lučin, Matko Moslavac, vratar Marcel Jastrzebski...

Sport 35

ARDIAEI DOVEO DVA NOVA IGRAČA Očekivano, prometno je bilo u ljetu uoči „premijerligaške premijere“. Ugovore su produžili gotovo svi domaći igrači, što je jedan od bitnijih dijelova cijele priče. Redom kapetan Hrvoje Lončarica, potom Teo Putica, Marino Gabrieri, Marino Knez, Petar Bazdan te Luka Morović. Od ostalih igrača iz prošle sezone, vjernost klubu produljili su Roko Purić, David Stipetić, Rumen Angelov i David Vladić. Nova imena u redovima Ratnika su Metkovac Josip Bezer, lijevi bek, te mladi krilni igrač, Sinjanin Petar Galić, koji je nastupao za Dugo Selo. Bezer je do sada, osim za Metković, igrao za klubove u Sloveniji, Cipru i Poljskoj. Za sada su potvrđena samo dva odlaska iz Gospinog polja. Igrači kluba više nisu Bruno Ugrin i Ajdin Zahirović. Klub je tako posegnuo za dva igračka pojačanja, ali i trenersko. Damira Batinovića, trenera koji će ostati upamćen kao čovjek koji je uveo Ardiaei u Premijer ligu, zamijenio je Željko Musa. Na papiru tri pojačanja nisu velika brojka uoči premijerligaške sezone, no, Uprava kluba očito ima povjerenja u većinu igrača iz prošle sezone. I ima zašto. David Stipetić je bio jedan od najboljih strijelaca lige, David Vladić je izvrsno branio otkako je stigao u klub, a tu je i mladi bugarski igrač Rumen Angelov koji igra sve bolje i bolje. Kako će sve to izgledati na terenu, ostaje nam za vidjeti vrlo brzo. Dubrovnik se priprema za premijerligaške poslastice, a time ponovno afirmira i kao rukometna sredina. Cilj kluba je ostanak u najvećem rangu, ali ne samo to, već i napad na gornji dio tablice.

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN ***

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Zašto vičeš? Misliš da će problemi pred vikom nestati?

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN ***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

IAKO SAM UVIJEK

Iako sam uvijek stremio visini Zatekao sam se u gnjusu i blatu I bio izložen grabežljivu tâtu Dolje u vlastitoj našoj postojbini Našoj znači mojoj gdje banče zločini Nisu moji ali u mojem zanatu Nema mjesta nekom naopaku bratu Koji nije vjeran svojoj domovini Tko to u njoj ja sam a tko su svi ini Ne znam ali niti ne miješam se u to Vjerno srce vidim na križ nataknuto Te krv kaplje živa kako mi se čini Konteso znam da si i ti zabrinuta Ali put je jedan − nema drugog puta 27/7/25

humanitarni prilozi MASLINA Obitelj Miloslavić u spomen na pok. Mladena Miloslavić umjesto cvijeća prilažu 2.020,00 Eur Obitelj Ljerke Majstorović u spomen na pok. Mladena Miloslavić umjesto vijenca prilažu 50,00 Eur Dječji turnir Kod Rade donacije od lutrije za djecu Masline 1.330,00 Eur DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO -NERETVANSKE ŽUPANIJE U spomen na našeg dragog dunda Neša umjesto cvijeća Iris, Tina, Nikolina i Mato prilažu 50 EUR CARITAS U spomen na dragu Katicu Vladović – Relja, obitelj Iva Klaić donira 50 eura. Prilog u znak sjećanja na Davora Spajića umjesto cvijeća Rina Kralj Brassard donira 50 eura UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ U spomen na 40-godišnjicu smrti naše sestre Lucije Kalačić-Jovanović Kate i Marija doniraju 100,00 eur.

U PETAK, 11. RUJNA U 18 SATI

AGROTURIZAM KONAVLE u Đurinićima priređuje tradicionalno druženje i predstavljanje novih knjiga

U K O Č A N A N A G U M N U APERITIV • JELO • PIĆE i TOTO – PJESMA

IZNENAĐENJE — FILM!

POSEBNA ZANIMLJIVOST

Zašto je, kada i gdje ubijen

Stijepo Kočan? Pisani dokazi.

DOBRO DOŠLI!

Dubrovački dnevniK Petak, 20. ožujka 2026.

Županija 37

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO Mini Cooper Cabrio (2008.), prešao 79.500 km, benzin, ručni mjenjač, 6.000 €. 098 98 29 165 Prodajem Peugeot 206, 168.000 km prešao, 2001. godište. Ima kuku. Cijena 400 EUR. Kontakt: 097 608 4077. Hyundai Accent, 1998. godište, prešao 51.271 km. Cijena 600 EUR. Kontakt: 092 102 1597. Prodajem automobil Toyota Auris 2007., 1.6 V, automatik, u voznom stanju. Registriran do rujna 2026. Zimske i ljetne gume na felgama. Cijena: 1.500 eura. Tel. 091 574 8929 Prodajem Renault Scenic II, 2007. godište, 206.000 km, automatska klima. Cijena: 2.200 eura. Tel. 098 982 4076 Aprilia Scarabeo 250 ccm, prešao 48.000 km, registriran do 3/2027. Prodajem za 550 eura. Mob: 098 652 870. IZNAJMLJIVANJE Iznajmljuje se jednosoban stan u Mokošici. Kontakt: 098 344 781. Dugoročno iznajmljujem poslovni prostor u Starom gradu, na adresi Đorđićeva 4. Informacije: 098 725 852. PLOVILA Prodajem barku Dalmatinku i vez. 098243979. Molim zvati iza 20 sati. Prodajem dvije pente Tomos, jedna 18ks, jedna 9ks te jedan aparat za varenje. 092 151 19194 Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodaje se kompletno renoviran i odmah useljiv stan u Lapadu, površine 57 m². Sastoji se od dviju spavaćih soba s bračnim krevetima, dnevnog boravka, hodnika, kuhinje, WC-a s tuš-kabinom, balkona i šupe. Stan se nalazi na trećem katu zgrade bez lifta, odlične je gradnje i jugozapadne orijentacije. Cijena: 385.000 €. Prodaja bez agencije. Kontakt: 098 253 424. Prodajemo poslovno-stambeni prostor površine 100 m² u Lapadu, u blizini Solituda. Prostor se nalazi u novogradnji iz 2021. godine, a sastoji se od dviju soba, kuhinje i kupaonice te uredskog prostora s posebnim toaletom. Pripadaju mu

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

dva parkirna mjesta. Cijena: 560.000 €. Kontakt: 098 243 197.

brovačke, do 270.000 €. Mob: 098/189-1334

Kupujem trosoban stan na području grada, bez agencija. 099 432 1986

Zbog hitnosti prodajem poljoprivredno zemljište u Mihanici (Kraljeva), površine 4400 m², čestice 948/2 i 948/3. Osiguran je pristupni put za vozila i strojeve, a teren je idealan za OPG, nasade ili turističku investiciju. Cijena: 46.000 €, uz moguć dogovor za gotovinsku isplatu odmah. Kontakt: 095 369 6454.

Prodaja renoviran stan u Lapadu za cetveroclanu obitelj fiksna cijena 350.000,00€. Drugi kat, Vojnovic, nema lifta. Mobitel 0993253034 Prodajem lijep dvosoban stan u župi dubrovačkoj.stan ima 130 kvadrata.86 je odma useljivo,s 30 kvadrata je rau bau garsonjers.može se spojiti sa stanom a može odvojeno(napravit apartman.stan im veliko dvorište i parking.papiri čisti. za sve upite javiti se na broj 098924 8009.

Prodaje se suvlasnički udio (1/4) stare obiteljske grobnice na groblju Boninovo, na atraktivnoj lokaciji u blizini crkve. Grobnica pripada staroj dubrovačkoj obitelji, krasi je nadgrobni spomenik Ivana Rendića te ima slobodna mjesta za daljnje korištenje. Prijenos prava korištenja provodi se sukladno važećim pravilima. Cijena: 50.000 €. Info: kolonija2025@gmail.com

Građevinsko zemljište površine 3.000 m², u predviđenoj gospodarskoj zoni u blizini Zračne luke, prodajem. Mob. 091 614 3946 .Kupujem manji stan u Cavtatu ili bližoj okolici. Stan mora Prodaje se renoviran stan u La- biti u prizemlju ili 1. kat, te brzo padu, pogodan za četveročla- useljiv. Novija gradnja / uredno nu obitelj. Fiksna cijena iznosi održavan. Cijena do 250.000 358.000 €. Stan se nalazi na Eura. Svi papiri moraju biti drugom katu zgrade bez lifta, uredni. Mob. 095/819-9767 na području Vojnovića. Mobitel: 099/325-3034. Kupujem stan za 110 tisuća Prodajem građevinsko zemlji- eura u Dubrovniku (s Mokošište površine 736 m² u Moluntu. com). 0981994683 Mogućnost priključka na struju, vodu i kanalizaciju nalazi Šipan – kupujem poljoprivredse nadomak parcele. Cijena na no zemljište. Također sam upit. Kontakt: 098/324-179. zainteresiran za kupnju suvlasničkog udjela. Za preporuku Kupujem garažu, magazin ili pri kupnji isplaćuje se provizija. bilo kakav drugi radni prostor Mob: 097/7236306 na području grada ili okolice. Nazvati: 099 760 6720. Traži se zemljište površine 500 m² ili više u Župi dubrovačkoj ili Mijenjam dva stana u Metkovi- Komolcu. Poželjan je dugoročću, ukupne površine 90 m², za ni najam. Potreban je pristup stan u okolici Dubrovnika, Ko- za kamion. Plaća se naknada za navlima ili Župi dubrovačkoj. preporuku. Mob: 097/7236306 Mob: 091 614 3946. Tražim partnera za izgradnju Kupujem stan ili kuću na po- stanova u Zatonu. Kontakt: 097 tezu od Brsečina do Župe du- 600 7613. . Tražim dvosoban stan na području grada, bez agencija. Mob: 091 540 3370. Prodajem stan u Trebinju, 75 kvadrata, blizu centra. 091 6144 918 Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106. Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204 Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623 Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370 Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411 Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468. Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18. Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676 Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527 Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766 Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660 Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545 Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631

Mali oglasi 39

Petak, 4. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891 Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306 Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946 Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468 Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029 Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127 Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773 Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799 Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557 Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

ski kanal. Mob. 091 915 9145. Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659 Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80 Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545 Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970 Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Mob: 098/599 012

nicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljet-

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okuć-

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076. KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodajem kutnu garnituru poznate marke Vero svijetlo siva boja, materijal štof, 270 × 170 cm, može biti ljeva ili desna strana, ima ormar za stvari, kupljena prije 2 godine kao nova plaćena 1600 EUR - a, sada početna cijena 800 EUR -a (dogovor) mob. 099/2993703 Prodajem crnu masažnu fotelju od skaja, udobnu i očuvanu po cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242. USLUGE RAZNO Ako je vašem djetetu potrebna pomoć u učenju, javite se profesorici hrvatskog jezika s dugogodišnjim iskustvom u radu s djecom. Telefon: 098 725 132. Čistila bih apartmane u Gružu, Lapadu i Gradu. 098 992 9200

Popravljam mušku i žensku odjeću. Telefon: 099/696-5706. Keramičarski radovi i adaptacije kupaonica. Mob: 095 746 2979 Unošenje i iznošenje stvari, čišćenje podruma / objekata / garaža, uređivanje okućnica i slično! Sve informacije na broj: 095 856 2665 Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757 Uređujem okućnice, vrtove i đardine te kosim travu. Mob. 091 614 3946 Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica. DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 31.8. do 6. 9. -LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 7.9. do 13.9..

preminuli ZDENKA ČOLIĆ 1940. TOMISLAV ŠULJAK 1932. FRANO BEZIĆ 1957. MARIJA MABIĆ 1951. BAJRO MEHIĆ 1960. TOMO PAVLOVIĆ 1950. TONKA VIDOJEVIĆ 1954. NIKO BRAUTOVIĆ 1939. LILJANA LONGO HAKIF BEHRAMI 1944. NIKO MIJATOVIĆ 1957.

40 Zadnja

Petak, 22. svibnja 2026. Dubrovački dnevniK

Paulina Bačić nakon gotovo 20 godina rada otišla u mirovinu: ‘Studenti su mi uvijek bili na prvom mjestu’ Nakon gotovo 20 godina rada na Sveučilištu u Dubrovniku, dugogodišnja tajnica nekadašnjeg Odjela za komunikologiju, a današnjeg Fakulteta za medije i odnose s javnošću, Paulina Bačić, početkom rujna otišla je u mirovinu. Iza nje je više od 19 godina rada u administraciji Odjela koji je tijekom godina rastao i razvijao se, a za Paulinu Bačić najljepši i najvažniji dio tog razdoblja bili su studenti. Na Sveučilište je stigla 2007. godine, nakon što je prethodno radila kao tajnica ureda gradonačelnika Dubrovnika. Na poziv tadašnjeg pročelnika Odjela za komunikologiju, profesora Milana Kiperaša, došla je na novo radno mjesto te sudjelovala u formiranju ureda. Kaže kako je tijekom svih tih godina bilo izazovno, ali i lijepo, no posebno mjesto u njezinu sjećanju zauzet će susreti i rad sa studentima. “Definitivno je najljepši dio mog posla bio rad i susreti sa studentima. To je nešto što ću zauvijek pamtiti. Naravno, tu su i kolege, ali studenti su uvijek bili na prvom mjestu. Moje mjesto stvo- Posebno emotivan bio je oproštaj od imala vremena, a to je kupati se u rujreno je upravo zato da budem pri ruci studenata. nu i biti malo češće na koncertima i studentima. Profesor Kiperaš se toga predstavama u kazalištu”, otkrila je. jako pridržavao, a ja sam to naslijedila “Poslala sam im poruku koja je bila i nastavila raditi kao da je on tu, iako je emotivna, a iste takve poruke dobivam Za kraj je uputila posebnu poruku geotišao u mirovinu godinu dana nakon natrag od njih. To je bio najljepši dio neracijama studenata koje je tijekom što sam ja došla”, kazala je. mog posla”, kaže sad već bivša tajnica gotovo dva desetljeća susretala i koOdlazak u mirovinu donio je i emotiv- Paulina Bačić. jima je uvijek nastojala biti na raspone oproštaje. Oprostila se od kolegica laganju. koje rade slične administrativne po- U mirovini sada planira više vremena slove na drugim sastavnicama, a opro- posvetiti privatnim obvezama, ali i sve- “Pozdravljam sve studente, sadašnje štaj s kolegama s Fakulteta za medije mu onome za što tijekom radnih godi- i nekadašnje. Susretat ćemo se negi odnose s javnošću tek slijedi jer ove na nije uvijek bilo dovoljno vremena. dje drugdje i ti će mi susreti uvijek godine u mirovinu idu profesori Ivan ostati dragi i važni”, poručila je PauTanta i Zdravko Kedžo. “Nastojat ću raditi ono za što nisam lina Bačić.