Issuu

siječanj 1

vremenska prognoza

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

pet

sub

ned

pon

uto

sri

čet

Petak, 21. kolovoza godina VII. / broj 300 / 2026. / issn 2718-3742

ČITATE NAS VEĆ

BROJEVA. HVALA!

INTERVJU

STJEPAN SIMOVIĆ:

‘Ove godine imamo daleko najviše požara, Gorica je mogla završiti puno gore’ stranica 14

I ONI SU KROJILI

VOZAČI ‘LIBERTASA’ USRED

NOVA PROMETNICA NA

BEAUTY BALANCE WELLNESS

PROSTORNE PLANOVE

KOLOVOZA:

KINESKOM ZIDU NA ČEKANJU

NOVO JE MJESTO U GRADU!

Bivši gradonačelnici komentiraju izmjene GUP-a

U ovom poslu čovjek mora imati oči širom otvorene!

Javna nabava pauzirana, početak radova bez datuma

stranica 4

stranica 18

Donosi infracrvenu saunu, prestižne linije japanske kozmetike i cjelovit pristup zdravlju i ljepoti

stranica 8

stranica 20

Uvodnik

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

300

IMPRESSUM Glavna urednica: Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Izvršna urednica Petra Srebrović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Ivana Smilović Barkiđija Aida Čakić Ahmet Kalajdžić Rafael Barkiđija (sport) Nikša Klečak Kontakt 020 642 462 Fotograf Željko Tutnjević Vito Begović Fotografija na naslovnici: Grgo Jelavić/PIXSELL Ivona Butjer Mratinović Kolumnisti Vjera Šuman Maro Marušić Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.) Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) Nakladnik Dubrovački dnevnik d.o.o. Ćira Carića 3 Dubrovnik OIB 84019117288 Uprava Lucija Komaić (članica uprave)

Piše Nikša Klečak

roj 300 u povijesti i popularnoj kulturi dobio je gotovo mitsko značenje. Prva asocijacija mnogima bit će Leonida, Termopili i tristo Spartanaca koji su ostali na nogama kada im okolnosti baš i nisu išle na ruku. Nama, srećom, ne trebaju ni Leonida ni Termopili, niti je naših 300 priča o ratu. Ali jest priča o opstanku jedne pomalo tvrdoglave ideje da u vremenu portala, društvenih mreža, mobitela, algoritama i ekrana ipak još uvijek ima smisla jednom tjedno sjesti, zaključiti broj, poslati ga u tiskaru, pričekati da zamiriše papir i onda ga raznijeti po Gradu i okolici kako bi završio u nečijim rukama. Na stolu u kafiću, u uredu, doma na kuhinjskom stolu, na zadnjem sjedalu auta, pod rukom nekoga tko će nam već nekoliko sati poslije javiti što smo dobro napravili, što smo pogriješili i zašto novine još nisu stigle baš na njegovo prodajno mjesto, koje zapravo nije prodajno mjesto jer su ove novine od prvog dana besplatne. A možda će na kraju završiti i kao papir u koji ćete zamotati ostatke očišćenih srđela koje ste baš u petak s Place donijeli doma. I to je, na neki čudan način, sasvim u redu. Novina koja je pročitana, presavijena, proslijeđena drugome, ostavljena na stolu ili na kraju iskorištena za nešto sasvim treće, zapravo je odradila svoj posao. udimo iskreni, nije to uvijek bilo lako, a bilo je trenutaka kada smo bili gotovo uvjereni da ćemo napisati posljednje retke posljednjeg izdanja i da brojku 300 nećemo tako lako uhvatiti. Kada se država prošle godine umiješala u izdavaštvo kako bi spasila distribuciju tiskovina, a ne nužno one koji te tiskovine svakoga dana i svakoga tjedna stvaraju, nastao je kuršlus čije posljedice osjećamo i danas. No, kad već govorimo o ludosti, teško je pronaći veću od one početne, jer pokretanje besplatnih tiskanih novina u proljeće 2020. godine, usred najveće zdravstvene i gospodarske neizvjesnosti koju smo tada mogli zamisliti, iz današ-

nje perspektive zvuči gotovo kao poslovna odluka koju bi vam svaki ozbiljan savjetnik preporučio da nikada ne donesete. Mi smo je ipak donijeli. Prvi broj Dubrovačkog dnevnika petkom izašao je 30. svibnja 2020. godine. Posla je bilo malo, oglašivača još manje, Grad je bio neprepoznatljivo prazan, a gotovo svaka vijest vrtjela se oko istih pitanja: koliko je danas zaraženih, koliko je ljudi umrlo, kada će granice popustiti i hoće li nam napokon automobilom stići pokoji Nijemac ili Austrijanac kako bismo barem mogli kazati da je sezona nekako počela. vaki gost tada se gledao gotovo kroz povećalo. Brojali smo automobile na cestama, prve otvorene hotele, prve stolove na terasama i prve rezervacije kao da se radi o nacionalnom blagu. A danas, samo šest godina poslije, opet ih imamo toliko da ih ponekad figurativno šutamo nogom jer stvaraju gužve, jer ih je previše na Stradunu, jer taksiji blokiraju promet, jer netko sluša preglasnu glazbu, ulazi gdje ne bi smio ili se kupa gdje mu nije mjesto. I kruzere smo tada prizivali. Na naslovnici prvog broja bili su upravo kruzeri, ne kao simbol prekomjernog turizma o kojem danas raspravljamo, nego gotovo kao simbol nade da će se nešto napokon pokrenuti. Dva američka broda bila su vezana u Gružu bez putnika, samo s posadom, a ozbiljno smo prenosili optimistične najave kako bi prvi pravi gosti možda mogli doći već u kolovozu. Danas tri kruzera u Gružu mnogima znače razlog za nervozu, tada bi nam značila gotovo gospodarski praznik. Valjda čovjek tako funkcionira, najviše želi ono čega nema, a kada to dobije, vrlo brzo pronađe razlog zbog kojeg mu smeta. tom prvom broju i mjesecima koji su uslijedili ostalo je zapisano još nešto što danas vrijedi pročitati. Naša urednica Lucija Komaić tada je gotovo proročki napisala kako će proći i ta korona, kako ćemo ponovno putovati, kako će se vratiti brodovi, kako će popustiti mjere u Europi i kako

Uvodnik 3

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

ćemo vrlo brzo opet kukati zbog gužve na ulazu u Grad, pitati odakle su došli svi ti taksiji, žaliti se na tri kruzera u Gružu i govoriti kako radimo bez slobodnog dana i kako ćemo se naspavati tek na jesen. Završila je otprilike mišlju kako ćemo možda tada ponovno poželjeti onu koronu, samo da malo odmorimo dok nam država plaća. Čitati to danas gotovo je komično jer se dogodilo upravo ono na što je upozoravala. I možda nam upravo tih 300 brojeva najbolje pokazuju koliko kratko traje ljudsko pamćenje i koliko se brzo ono što nam je jučer izgledalo kao nedostižan san pretvori u današnji razlog za prigovor. ilo je to čudno, pomalo romantično vrijeme, koliko god danas zvučalo pogrešno epidemiju i romantiku stavljati u istu rečenicu. Sve fotografije mjesecima su izgledale isto, ljudi s kirurškim maskama ili onim šarenim, krpenim, uglavnom manje korisnim verzijama koje smo birali kao modni dodatak, prazne ulice, stolovi razmaknuti jedni od drugih, dezinficijensi na ulazima i ljudi koji su se učili pozdravljati bez rukovanja. Trgovci su ponovno otkrili domaćeg čovjeka jer stranoga gotovo nije bilo, domaću ribu, vino i proizvode mogli smo kupovati po cijenama koje su tada još imale nekakve veze sa stvarnošću, gorivo je bilo jeftinije, novca je bilo manje, ali nekako smo svi preživjeli. Pelješki most nije bio dovršen pa smo se javljali s gradilišta i donosili prizore koji su tada izgledali gotovo nestvarno, a danas preko tog istog mosta prolazimo kao da je ondje oduvijek. Ugovor za Lapadsku obalu mnogima je tada izgledao kao još jedno obećanje koje ćemo godinama slušati, a danas je teško sjetiti se kako je taj prostor izgledao prije uređenja. Lijepih se stvari dogodilo u ovih 300 brojeva. Ružnih također, jer novine, ako išta vrijede, nisu album u koji se lijepe samo lijepe fotografije. Šest godina tiskane novine, a dogodine petnaest godina Dubrovačkog dnevnika u cjelini nisu male brojke u vremenu u kojem mediji jedva opstaju, tiskani posebno, a besplatni tiskani mediji možda i najteže. Često se govori kako medija nema bez čitatelja i to je potpuno točno, ali da vam ne bismo baš previše povlađivali, treba kazati i nešto drugo: medija prije svega nema bez ljudi koji ga stvaraju. Nema ga bez školovanih novinara koji će nazvati drugu stranu prije nego što nešto objave, fotoreportera koji će stajati na kiši, suncu ili požaru da bi donijeli fotografiju, grafičara koji će u posljednji trenutak pokušavati ugurati još jednu vijest na stranicu koja je već puna, ljudi koji prodaju oglase bez kojih ova priča financijski ne može živjeti i svih onih koji na kraju te novine slože, otisnu, prevezu i ostave na desecima mjesta kako biste ih vi mogli uzeti bez da iz džepa izvadite ijedan cent. ko je korona iznjedrila išta dobro, onda je za nas to ovaj besplatni primjerak koji

pisali su stvarni ljudi, kao što su stvarni ljudi napravili i ovaj 300. broj. Ljudi koji mogu pogriješiti, mogu se posvađati oko naslova, vratiti tekst novinaru jer nešto nije provjereno, promašiti fotografiju, naljutiti nekoga člankom, promijeniti mišljenje kada dobiju nove činjenice i svakoga tjedna ponovno pokušati napraviti novine malo boljima nego prethodnog. U tome valjda i jest smisao svega ovoga. Ne obećavati nepogrešivost, nego obećati trud da ono što vam donosimo bude najbolje, najtočnije i najpouzdanije što možemo napraviti. odatno je teško ovaj posao raditi ako si doista neovisan, ako iza sebe nemaš financijsko zaleđe ni neki drugi interes zbog kojeg se novinarstvom uopće baviš. Iza nas ne stoji veliki nacionalni izdavač, ne stoji građevinar, hotelijer ni neki drugi poduzetnik kojemu je medij usputni alat za ostvarivanje nekih drugih ciljeva. Borimo se, zapravo, kao i većina ljudi koji nas čitaju, za svoje mjesečne dohotke, račune, plaće i opstanak tvrtke. Možda upravo zato već godinama imamo tako dobar kontakt s čitateljima. Živimo u istom gradu, imamo isti puls, iste svakodnevne probleme, iste gužve, iste cijene, iste brige i isto okruženje. Ne gledamo Dubrovnik s nekog sigurnog kata iznad njega, nego živimo u njemu zajedno s vama. risto puta nije malo. Tristo puta smo zaključili broj. Tristo puta poslali stranice u tiskaru. Tristo puta rekli: vidimo se idući tjedan. I ako je ona filmska tristotka postala simbol ljudi koji odbijaju uzmaknuti kada su okolnosti protiv njih, možemo si barem za ovaj jubilarni broj dopustiti malu usporedbu. Naših 300 nema štitove, koplja ni Termopile. Ima novinare, fotoaparate, računala, tiskarski stroj, automobil pun svežnjeva novina i vas koji ih petkom uzimate. vala vam što nas čitate iz tjedna u tjedan i iz godine u godinu. A ako se želite prisjetiti kako je sve izgledalo na početku, na dnu ove stranice pronaći ćete QR kod prvog broja Dubrovačkog dnevnika petkom. Otvorite kameru na mobitelu, usmjerite je prema QR kodu i dodirnite poveznicu koja će se pojaviti na ekranu. Vratit će vas ravno u svibanj 2020. godine, u vrijeme kada smo prizivali goste, kruzere i gužve koje danas tako često proklinjemo. Vrijedi prelistati. Ako ni zbog čega drugog, onda da se podsjetimo koliko se toga u samo 300 brojeva može promijeniti. *QR kod vodi na prvo izdanje:*

Prvi broj ‘Dubrovačkog dnevnika’

danas već 300. put imate priliku otvoriti. Nevolja nas je natjerala da radimo više, ne manje, i natjerala nas je da pokušamo doći do ljudi do kojih portal nikada nije mogao doći. Do kućanstava koja se još uvijek više oslanjaju na papir nego na ekran, do ljudi koji neće otvoriti Facebook da bi saznali što se dogodilo u njihovoj ulici, do onih koji vole novine presaviti, ostaviti ih sa strane i vratiti im se navečer. Još vas ima takvih, znamo to vrlo dobro. Znamo po telefonskim pozivima kada novine zakasne, po pitanjima gdje ih se može pronaći, po tome što se na nekim mjestima petkom razgrabe toliko brzo da ponekad ni mi ne uspijemo doći do vlastitog primjerka. To nije nešto što uzimamo zdravo za gotovo. Naprotiv, to nam je jedan od rijetkih pouzdanih znakova da ova tvrdoglava ideja još uvijek ima smisla. er borba zapravo nikada ne prestaje. Problemi u ovom poslu imaju nevjerojatnu sposobnost nastajanja bez ikakve naše pomoći, troškovi rastu, tiskani mediji nestaju, tiskara je sve manje i sasvim je legitimno pitati se koliko ćemo se još dugo uopće imati gdje tiskati. Novinarstvo pritom nije osobito na cijeni, društvene mreže preuzele su primat u distribuciji informacija, ali zajedno s informacijama i dezinformacijama, pa živimo u vremenu u kojem sto puta ponovljena laž ima veće šanse postati prihvaćena kao činjenica nego jednom mirno napisana i provjerena istina. Umjetna inteligencija sve češće pokušava zamijeniti ljudsku procjenu i zdrav razum, političari, institucije, tvrtke i svi ostali sve češće komuniciraju sterilnim priopćenjima koja zvuče kao da ih nije napisao čovjek, a javni prostor sve manje trpi nijansu, sumnju, pitanje ili priznanje da možda nešto ipak ne znamo. Svi imaju stav, svi imaju odgovor, malo tko više ima vremena zastati, provjeriti i razmisliti. Zato nam je važna jedna jednostavna činjenica. Prvi broj Dubrovačkog dnevnika petkom na-

4 Aktualno

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

I ONI SU NEKAD ‘KROJILI’ PROSTORNE PLANOVE

Bivši gradonačelnici o GUP-u: 'Najveća greška je što Grad nije kupio zemljišta na Petki, a trebamo biti svjesni da se korupcija događala' Nakon što je završena javna rasprava o prijedlozima izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana (GUP) i Prostornog plana uređenja (PPU) Grada Dubrovnika, otvoreno je pitanje kakav bi smjer razvoja grada trebali odrediti novi prostorni dokumenti. Budući da su prostorni planovi kroz desetljeća nastajali i mijenjali se za vrijeme različitih gradskih administracija, Dubrovački dnevnik za komentar aktualnih prijedloga obratio se bivšim dubrovačkim gradonačelnicima koji su i sami, svatko u svom mandatu, sudjelovali u odlučivanju o razvoju i uređenju gradskog prostora. Kako danas gledaju na predložene izmjene i što smatraju ključnim za budući razvoj Dubrovnika? Nekadašnji dubrovački gradonačelnik (u mandatima od 2009. do 2017.) Andro Vlahušić predao je niz primjedbi na prijedloge prostornih planova Dubrovnika. „Razvrstao sam 50 prijedloga u šest skupina. Ono što je važno jest da su to vrlo konkretni pojedinačni projekti, svi do jednoga javni, dakle usmjereni na interes Grada. Tu nema niti jednog privatnog prijedloga, niti jedne privatne kompanije ili privatnog zemljišta, odnosno privatnih zemljišta ima u dijelu prijedloga o rušenju“, govori Vlahušić. Bivši gradonačelnik smatra da je u prijedlogu GUP-a trebalo vrlo jasno navesti vlasnike zemljišta, ili barem čestice zemljišta, jer se radi o javnim podacima koji su uvijek dostupni kroz sustav Uređena zemlja, odnosno kroz katastar. „U mojim općim primjedbama na GUP, to je najvažnije. Trebalo je navesti kome se i što oduzima ili kome Vlahušić predlaže da se u Zatonu se i što dodava, onda bismo vidjeli jasnu namjeru izgradi 450-500 stanova za mlade predlagatelja plana. Pokazao sam točno kako se to radilo ranije i do čega je to dovelo. Još 2005. godine kada se radio GUP, Šuica je pretvorila zemljište na „Izrađivač plana je privatna tvrtka, dakle mi moramo Nuncijati u građevinsko bez da je pitala ljude žele vidjeti jesu li oni sjeli s nekim prije i dogovorili da će li oni to, onda je Grad otkupio dio tog zemljišta kao zemljišta staviti u građevinska i za to uzeti milijun građevinsko i ljudi su se obogatili. Dakle, treba vidje- eura. Nisam sada rekao da oni to rade, nego sam ti zašto će nečije blato postati zlato“, govori Vlahušić. pokazao nešto drugo - da se to može i treba biti oprezan! Imamo primjer kada se radio UPU Babin OTVORITI OČI NA MOGUĆNOST KORUPCIJE kuk - tada je tvrtka Dubrovnik Babin kuk d.d. sama Osim na utjecaj politike na prostorne planove, Vla- financirala UPU. Onda je uzela tvrtku koja se naplahušić upozorava i na potrebu posebnog opreza kada tila tako da joj je pripalo jedno zemljište. Ako to nije se planovi izrađuju uz sudjelovanje privatnih tvrt- kriminal i korupcija nulte razine, onda ne znam što ki, odnosno na mogućnost da pojedine prostorne je! Zbog toga ćemo dobiti betonski blok na Babiodluke nekome znatno povećajuvrijednost zemljišta. nom kuku“, upozorava Vlahušić i dodaje kako zbog

Pitali smo bivše dubrovačke gradonačelnike i gradonačelnice što misle o prijedlozima izmjena i dopuna GUP-a i PPU-a. Neki su bili rječiti, a od drugih nismo uspjeli dobiti komentar.

Piše: Petra Srebrović

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

Vlahušić smatra kako Dubrovniku nedostaje prijedlog globalnog razvoja grada. U tom slučaju bi se, objašnjava on, znala vizija grada, Grad bi kupovao zelena zemljišta, osigurao novac za projekte, i tek onda ta zemljišta izmjenama prostornih planova prebacivao u građevinska

Aktualno 5

Gruž, površine 4.348 četvornih metara. Nakon izmjena GUP-a 2005. godine, kojima su Dubrovnik Babin kuku povećane mogućnosti gradnje, Urbanistički institut 2006. godine postao je vlasnik tog zemljišta, a kasnije je bio i izrađivač UPU-a Babin kuk, koji je Gradsko vijeće donijelo 2009. godine. Institut je zemljište 2015. prodao tvrtki Šest luksuznih vila d.o.o. za 950 tisuća eura. Upravo je činjenica da je tvrtka uključena u izradu prostornih planova ujedno stekla vrijedno zemljište na području na koje su se ti planovi odnosili ono na što Vlahušić sada upozorava, koristeći taj slučaj kao primjer potrebe za detaljnom provjerom toga tko pojedinim prostornim odlukama ostvaruje korist.

takvih situacija u prijedlozima treba jasno pokazati 'tko je gubitnik, a tko sretni dobitnik milijuna eura zemljišta zbog političkih odluka'. Vlahušić je pritom očito aludirao na slučaj UPU-a Babin kuk, o kojem je Dubrovački dnevnik opsežno pisao na temelju ekskluzivnog istraživanja naših novinara. Naime, izradu UPU-a financirala je tadašnja hotelska tvrtka Dubrovnik Babin kuk d.d., pravni prednik današnje Valamar Riviere, dok je izrađivač plana bio Urbanistički institut Hrvatske d.d. iz Zagreba. Urbanistički institut istodobno je poslovno surađivao s Dubrovnik Babin kukom te je, prema ugovorima iz 2004. i 2005. godine, trebao dobiti posebnu nagradu ako njegovim ugovorenim aktivnostima bude omogućena izgradnja najmanje 100 tisuća četvornih metara bruto korisne površine na zemljištima u vlasništvu hotelske tvrtke. Kao posebna nagrada predviđena je čestica 1093/1 k.o.

'TREBA NAPRAVITI PRIJEDLOG GLOBALNOG RAZVOJA GRADA' Vlahušić smatra kako Dubrovniku nedostaje prijedlog globalnog razvoja grada. U tom slučaju bi se, objašnjava on, znala vizija grada, Grad bi kupovao zelena zemljišta, osigurao novac za projekte, i tek onda ta zemljišta izmjenama prostornih planova prebacivao u građevinska. Osim toga, kao važan prigovor sadašnjim prijedlozima prostornih planova navodi nedostatak visine. „Treba vratiti visine u gradnji, tamo gdje se to može. Visoko je lijepo, a nisko je ružno“, smatra Vlahušić. Iznio je i niz prijedloga za prometnice, među kojima se ističe ideja da se šetnica uz Boninovo proširi na četiri metra. Predložio je i širenje plaže Mandrač sve do Copacabane, a da se cesta kroz kamp poveže s Mandračom, dok bi donja šetnica ostala upravo to – šetnica. Vlahušić objašnjava kako bi onda postojala dva parkinga, na šetnici bi se mogli otvoriti različiti

Vlahušićev projekt stambenog naselja u Zatonu

6 Aktualno

Bogdanović: Priznam, nije lako isčitavati suhoparne, polupismene tekstualne dokumente iz kojih na koncu ne saznaš gotovo pa ništa osim podataka da su se deseci, stotine ljudi sastajali nekoliko godina pripremajući ozdravljenje našeg prostora

Dubravka Šuica je gradonačelnica Dubrovnika bila od 2001. do 2009. godine

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

objekti, dok bi u vrijeme najvećih sezonskih gužvi na plažama, građani dobili veću plažu i više parkinga. „To bi bio dubrovački Žnjan“, smatra Vlahušić.

Osnovne škole kao društveni centri Vlahušić i ovaj put spominje koncept 15-minutnog grada kojega je već ranije prezentirao, a koji zapravo podrazumijeva više manjih središta, unutar kojih građani imaju sav potreban sadržaj za život. „Osnovne škole trebaju biti društveni centri grada. Uzmimo za primjer Montovjernu, tu su odvojene škola, vrtić, studentski centar... Sve to treba povezati, zašto ne bi svi dijelili zajedničke parkove, biblioteku, restoran, veliki parking? Ista stvar je Lapad, Gruž, Mokošica s Rijekom dubrovačkom. To trebaju biti gravitacijska mjesta grada. U ovom trenutku su osnovne škole najgluplje institucije u smislu da sve rade samo ujutro, dakle jedna smjena, a popodne zjape prazne, navečer, vikendom, ljeti... Zato predlažem model pretvaranja osnovnih škola u društvene centre grada. Ispred OŠ Lapad, u tzv. 'kavi' bi trebalo izgraditi trodjelnu dvoranu, uz to i vrtić, u školi veliki otvoreni restoran za korisnike, a zna se kada su djeca u školi ili vrtiću, dok bi iza toga bilo otvoreno samo za građane Dubrovnika. Tu bi bila i jedinstvena biblioteka, klub umirovljenika... Dakle sve za građane Dubrovnika i ništa za turiste“, predlaže Vlahušić. U kontekstu ovih ideja, kaže da u GUP-u 'nema ničega', već da je on samo 'hiperrestriktivan za građane Dubrovnika'.

500 STANOVA U ZATONU ZA MLADE Jedan od najvećih projekata koje je Vlahušić predao u setu svojih primjedbi na prostorne planove je stambeno naselje u Zatonu. Riječ je o naselju koje je smjestio na 50 metara od glavne prometnice, i broji ukupno 50 tisuća kvadrata, od čega je pola u vlasništvu gradskog društva Vrtlar, a druga polovica u vlasništvu države. „Naselje Vrtlar Zaton zamišljeno je kao zeleno i pješačko naselje pristupačnog stanovanja s oko 15 zgrada s prizemljem i četiri kata, raspoređenih oko velikog središnjeg parka. Uključuje približno 450-500 stanova, vrtić s vlastitim vrtom, trg, butige i druge svakodnevne sadržaje, dječja i sportska igrališta te mediteranske vrtove. Promet i parkiranje uglavnom su smješteni uz rub i u garaže, dok je unutrašnjost naselja sigurna, zelena i namijenjena ljudima“, govori Vlahušić i dodaje kako bi svaki stan imao jedan ili dva balkona okrenuta prema jugu i pogled na more. „Cijena ne može biti veća od 2200 eura po kvadratu! To je najbolja lokacija za priuštivo stanovanje, 50 metara od plaže, sa svim sadržajima koji su potrebni za život. Ovo bi bio Zlatni potok za mlade ljude“, govori. 'GRADI SE I RUŠENJEM' Spominje i 'stari' projekt 150 stanova s vrtićem Osim ideja o projektima koje treba graditi, Vlau Komolcu, na mjestu gdje je danas Libertas. Ri- hušić ima i popis objekata koje treba srušiti. ječ je o izrađenom UPU Komolac koji nikada nije „Koncept je da se grad ne gradi samo građenjem, usvojen, a predviđa izmještanje Libertasa na Po- nego i rušenjem“, objašnjava i dodaje kako je za brežje, a izgradnju stambenog naselja u Komol- izgradnju ceste na Ilijinoj glavici trebalo srušiti tri cu. Uz to, Vlahušić navodi i mogućnosti još 200 kuće, a da takvih situacija ima još u gradu. stanova u Knežici, kao i 200 stanova u TUP-u. „Treba srušiti zgradu Zagrebačke banke, s druge „TUP je i dalje stambeno-poslovni kompleks mješto- strane treba srušiti ono što je Pupo nadogradio vite namjene, gdje su predviđeni stanovi, vrtići, kod Mercantea, treba srušiti i dvije konjušnice, škole... Visina je maksimalno 18 metara i to ništa nije zgrade gdje su Narodne novine i istu takvu napromijenjeno u ovom GUP-u, dakle tamo nije pred- suprot. Svi se ti objekti nalaze u prometnici, a ne viđena knjižnica, dvorana niti išta slično“, upozorava. mogu se crtati koridori prometnica, ako se ne predvidi rušenje tih zgrada“, iznosi. 'GRAD JE TREBAO KUPITI ZEMLJIŠTA NA PETKI' Vlahušić nije propustio ni komentirati policijsku zaštitu koju ima gradonačelnik Mato Franković i napise kako mu prijete članovi mafije. „Od tih vlasnika kojima su zemljišta iz građevinskih pretvorena u zelena, postavlja se sada pitanje jesu li oni mafijaši. Ja mislim da Aaron Frankel nije mafijaš. Jesu li mafijaši neki drugi? Nisam siguran. Mislim da se upotrebljavaju teške riječi za to“, govori Vlahušić i dodaje kako je Grad napravio propust što nije kupio zemljišta na Nuncijati i Petki. „To je paket koji je 2005. i 2007. godine izmjenama GUP-a Dubravka Šuica pretvorila u građevinsku zonu, a vlasnik je bio Jambo. Nakon toga, kako on nije vraćao kredite, zemljište je postalo vlasništvo RBA, a mi smo pregovarali da to kupimo. Sjedali smo s predstavnikom RBA, Mato Franković, Pero Vićan i ja. Oni dvoje nisu htjeli to 'iznijeti do kraja' jer je trebalo rušiti proračun. Dakle, mi bismo tada kupili 220 tisuća kvadrata za pet milijuna eura“, priča Vlahušić i dodaje kako je 'nešto što je otišlo s vragom, moglo biti vlasništvo Grada'. „Nakon toga dolazi privatni vlasnik jer je RBA zem-

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

Aktualno 7

Vido Bogdanović dužnost gradonačelnika Dubrovnika je obnašao od 1997. do 2001. godine

Kako je ranije najavio gradonačelnik Mato Franković, prijedlozi prostornih planova će doživjeti dorade, a tek onda će doći pred Gradsko vijeće na raspravu i izglasavanje.

ljište prodao. I mi danas skidamo hotele i apart- lagatelja pa su prostor u medijima zauzela aktualmanske zone sa Srđa, a isti takav hotel stavljamo na događanja. Izmjene i dopune planova tu i tamo na plažu u Uvalu Lapad i onda nakon svega kaže- spomene predlagatelj, stalno se žesteći nekakvom mo da štitimo prostor grada. Danas ne postoje ostavkom. Vrijeme javne rasprave je isteklo i ne gradski vijećnici koji znaju išta o prostoru, koji znam koliko se može utjecati na konačni prijedimaju bilo kakvu viziju, imamo i Društvo arhitekata log i treba li uopće utjecati, ali nekako mi ti planovi koje je umrlo i ne daje nikakve primjedbe. Mi nema- dođu kao razbibriga. Možda i iz razloga što je nekomo nikoga tko razumije prostor i zato imamo ovaj liko puta s govornice Gradskog vijeća izrečena laž prijedlog“, zaključio je Vlahušić. da su postojeći sramotni prostorni planovi nastali Za komentar smo kontaktirali i Dubravku Šuicu, iz podloga pripremljenih od administracije nekaVlahušićevu prethodnicu koja je dužnost gra- kvoga Vida Bogdanovića“, napisao je Bogdanović donačelnice Dubrovnika obnašala od 2001. do u Facebook objavi i poručio kako će 'o tome pisa2009. godine, ali njezin komentar nismo uspjeli ti nekom drugom prilikom, ali malo drugačije, jer dobiti do zaključenja broja. Upravo je nju Vlahušić Vido Bogdanović uistinu jest sukrivac za ovakvo u razgovoru nekoliko puta prozvao, tvrdeći da su sranje u prostoru'. izmjenama GUP-a iz 2005. godine pojedina zemljišta prenamijenjena iz zelenih u građevinska, 'OD GOVNA UČINITI PITU' čime je njihovim vlasnicima višestruko povećana „Tako sam se uhvatio čitati i uspoređivati planove, vrijednost. Šuica se i inače često spominje u kon- pokušavajući shvatiti svu tu logiku navodne pottekstu tog GUP-a, koji je među dijelom stručne i pune prostorne preobrazbe grada iako ne donosipolitičke javnosti ostao upamćen kao jedna od kl- mo nove planove, nego tek njihove dorade, a naš jučnih prostornih odluka za kasniju intenzivnu ur- narod odvajkada govori da ne možeš od govna banizaciju Dubrovnika. Izmjenama su, naime, bro- učiniti pitu, ili ipak možeš? Vidjet ćemo“, nastavio je. jne dotadašnje zelene površine i zemljišta izvan „Priznam, nije lako iščitavati suhoparne, polupisgrađevinskih zona prenamijenjena za gradnju, dok mene tekstualne dokumente iz kojih na koncu ne se danas vide posljedice u prostoru, poput one na saznaš gotovo pa ništa osim podataka da su se padini od glavice Babinog kuka do Ulice kardinala deseci, stotine ljudi sastajali nekoliko godina priStepinca. premajući ozdravljenje našeg prostora“, poručio je pa upozorio kako dokumenata o prijedlogu izmBOGDANOVIĆ: LAŽ JE DA JE GUP NASTAO NA jena prostornih planova više nema na stranicama TEMELJU PODLOGE IZ MOJE ADMINISTRACIJE Grada Dubrovnika. Za razliku od Vlahušića, koji je vrlo detaljno prez- Javna rasprava o prijedlozima izmjena i dopuna entirao sve svoje prijedloge, Vido Bogdanović koji GUP-a i PPU-a je završena, a sada je na izrađivačije na mjestu gradonačelnika Dubrovnika bio od ma i gradskoj upravi da razmotre pristigle prim1997. do 2001. godine, za Dubrovački dnevnik nije jedbe i odluče koje će od njih ugraditi u konačne htio govoriti o prijedlozima GUP-a i PPU-a već je prijedloge. Nakon toga, o dokumentima koji će poručio kako će svoj stav objaviti na Facebooku. odrediti budući razvoj Dubrovnika tek treba odluči„Malo je olabavila napetost glede planova, dodatno ti Gradsko vijeće. Rasprava o prostoru, međutim, nabrijana informacijama o tjelesnoj zaštiti pred- očito ni približno nije završena.

8 Aktualno

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

MONTOVJERNA NA ČEKANJU

Kineski zid čeka novu prometnicu: Javna nabava pauzirana, početak radova bez datuma Kineski zid na Montovjerni je popriličan prometni izazov – stanovnicima, povremenim posjetiteljima, ali i turistima koji ‘zalutaju’ na ovo područje. Mnogi će ga opisati kao jednu od najgorih ulica u gradu što se prometa tiče, a upravo zato smo provjerili kako teče projekt koji bi to mogao popraviti

Tko god se autom uputi na Kineski zid, živio tamo ili ne, sigurno će imati iskustvo za pamćenje. Cesta koja je ‘silom prilika’ postala jednotračna, zbog parkiranja uz rub pločnika, rijetko kada je u potpunosti prohodna. Problem se povećava u sezoni, kada brojni turisti stižu u apartmane na tom području ili su u potrazi za pristupačnim parkingom u Dubrovniku. Zaobilazak s jednim, dva, a povremeno i više auta, više je nego izazovan poduhvat, pogotovo za vozače početnike i već spomenute turiste. „Jučer sam zapeo 20 minuta na ‘Kineskom’ dok su se svi zaobilazili. Iza mene tri, ispred mene dva auta”, prepričava nam jedan od stanovnika tog naselja. Skoro svakodnevna je to situacija s kojom se, barem oni koji tu žive, nauče nositi. Ipak, daleko je od idealne, zbog čega je i nastao projekt koji bi to mogao ‘dovesti u red’. No nova prometnica iza zgrada poznatih kao Kineski zid na Montovjerni još neće tako skoro dočekati građevinske strojeve. Grad Dubrovnik nam je dao informaciju kako je daljnji postupak javne nabave trenutačno privremeno pauziran zbog rješavanja imovinsko-pravnih pitanja. Nastavak postupka očekuje se, kako navode iz Grada, u narednim mjesecima, a dotad projekt ostaje na čekanju. „Odabir izvođača ne može se prejudicirati u ovom trenutku jer ovisi o samom tijeku i postupku javne nabave”, objasnili su iz Grada.

POSTUPNO RAZVIJANJE PROJEKTA Projekt prometnice iza Kineskog zida nije novost. U gradskim dokumentima prvi se put pojavljuje prije sedam godina, još 2019. godine, kada je za njegovu pripremu bila predviđena izrada projektne dokumentacije. U međuvremenu projekt nije stagnirao, već se postupno razvijao. Grad je 2023. ishodio lokacijsku dozvolu za izgradnju javne prometnice s uzdužnim parkiralištem. Planirana je jednosmjerna spojna prometnica koja bi povezala Ulicu Mihajla Hamzića i Ulicu kneza Branimira te rasteretila postojeću prometnicu, čiji se prostor danas koristi i za parkiranje i za dvosmjerni promet. Prema tada predstavljenom projektu, nova bi cesta bila duga oko 630 metara, uz jednostrani nogostup i nova parkirališna mjesta. Od lokacijske do građevinske dozvole put nije bio brz. U izvješću Grada za prvu polovicu 2023. navedeno je kako nakon lokacijske dozvole slijede dovršetak glavnog projekta, parcelacijski elaborat i izvlaštenje, kao preduvjeti za podnošenje zahtjeva za građevinsku dozvolu. U srpnju prošle godine projekt je bio tema i sastanka gradonačelnika Mata Frankovića s potpredsjednikom Vlade i ministrom Brankom Bačićem. Grad je tada tražio pomoć u rješavanju pitanja vezanih uz zemljište i realizaciju prometnice Kineski zid. Građevinska dozvola za novu prometnicu naposljetku je izdana u ožujku ove godine, objavljeno je tada. No, nekoliko mjeseci

Nastavak postupka očekuje se, kako navode iz Grada, u narednim mjesecima

Piše: Ivana Smilović Barkiđija

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

kasnije, Grad nam navodi kako su imovinsko-pravna pitanja i dalje u tijeku, zbog čega je javna nabava privremeno zaustavljena. ZASAD UTROŠENO OKO 30 TISUĆA EURA Kada se postupak nastavi i bude odabran izvođač, radovi mogu početi. Njihova procijenjena vrijednost iznosi 1,4 milijuna eura bez PDV-a, a sredstva su, prema odgovoru

Projekt bi osim nove prometnice trebao donijeti i dodatne sadržaje koji bi olakšali život stanovnicima Montovjerne

Aktualno 9

Grada, osigurana u proračunu. Predviđeni rok izvođenja radova je 12 mjeseci od uvođenja izvođača u posao. Teško je predvidjeti kada će to biti, s obzirom na aktualnu pauzu. U projekt se kroz godine već ulagalo, tako je, prema podacima Grada, kroz Upravni odjel za izgradnju i upravljanje projektima do sada utrošeno otprilike 30 tisuća eura, a iznos se primarno odnosi na pripremu projektne dokumentacije i geodetske usluge. Projekt bi osim nove prometnice trebao donijeti i dodatne sadržaje koji bi olakšali život stanovnicima Montovjerne. Spominjala se i mogućnost uvođenja nove autobusne linije, za što smo također pitali Grad. „Kroz radove se predviđa ugradnja autobusnih nadstrešnica, a u koordinaciji s Libertasom Dubrovnik utvrdit će se mogućnosti uvođenja dodatne autobusne linije”, objašnjavaju. Početak radova ipak će trebati pričekati. Konkretnog datuma zasad nema. „U narednim mjesecima”, kažu iz Grada, javna bi se nabava trebala nastaviti. A u tim istim mjesecima stanovnici ovog dijela Montovjerne nastavit će se „boriti” s izazovima vožnje i parkiranja. Kao što su i navikli.

10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

OSIGURANO 1,35 MILIJUNA EURA Grad Dubrovnik povećao potporu mladima za rješavanje stambenog pitanja Grad Dubrovnik nastavlja s provedbom mjera usmjerenih na rješavanje stambenog pitanja mladih i mladih obitelji te je objavio Javni poziv za Mjeru 30 x 45, kroz koju će dodijeliti 30 nepovratnih financijskih potpora u pojedinačnom iznosu od 45.000 eura. Za provedbu mjere u gradskom je proračunu osigurano ukupno 1,35 milijuna eura. Mjera 30 x 45 nastavak je stambene politike Grada Dubrovnika „Dubrovačka stanogradnja“, usmjerene na priuštivo stanovanje i pomoć mladima i mladim obiteljima. Riječ je o povećanju iznosa potpore u odnosu na dosadašnju Mjeru 30 x 30, a dodatna sredstva izravno će biti usmjerena prema korisnicima. Povećanje iznosa pojedinačne potpore s 30 tisuća na 45 tisuća eura omogućeno je izmjenom poreznog tretmana lokalnih potpora za priuštivo stanovanje, iniciranom amandmanom saborskog zastupnika i gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića. Naime, Zakonom o priuštivom stanovanju uvedena je važna izmjena prema kojoj potpore koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave isplaćuju građanima s ciljem omogućavanja priuštivog stanovanja, a koje su predviđene lokalnim, odnosno regionalnim programima priuštivog stanovanja, nisu oporezive. Prije donošenja ovog zakona Grad Dubrovnik je, uz potpore isplaćene kroz Mjeru 30 x 30, snosio i trošak javnih davanja, što je predstavljalo dodatno opterećenje za proračun. Ukidanjem porezne obveze ostvarene uštede sada se u cijelosti preusmjeravaju građanima. Zahvaljujući tome, iznos potpore po korisniku povećan je s 30.000 na 45.000 eura, odnosno za 15.000 eura. Na taj se način ostvarene uštede u gradskom proračunu izravno vraćaju mladima i mladim obiteljima kroz veću financijsku potporu za rješavanje njihovog stambenog pitanja. Javni poziv obuhvaća dvije mjere: Mjeru 1, koja se

odnosi na kupnju stambenog objekta, te Mjeru 2, koja obuhvaća gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog objekta. Zahtjevi se mogu podnositi od 14. kolovoza 2026. godine do iskorištenja osiguranih sredstava, odnosno najkasnije do 1. prosinca 2026. godine, ovisno o tome koja od navedenih okolnosti nastupi ranije. Svi uvjeti za ostvarivanje prava, potrebna dokumentacija i način podnošenja zahtjeva navedeni su u tekstu Javnog poziva. U okviru prethodne Mjere 30 x 30, potporu je tijekom 2024. i 2025. godine ostvarilo ukupno 36 mladih i mladih obitelji. Mjera je dio šireg modela „Dubrovačka stanogradnja“, kroz koji je Grad Dubrovnik dosad različitim programima i mjerama pomogao ukupno 116 dubrovačkih obitelji.

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 11

Dubrovnik domaćin velikog glazbenog događaja: José Carreras nastupa pred Katedralom U četvrtak, 27. kolovoza 2026. godine u 21:30 sati, pred dubrovačkom katedralom nastupit će José Carreras, jedan od najistaknutijih tenora svjetske operne scene čija je umjetnička karijera obilježila desetljeća glazbene povijesti. U jedinstvenom ambijentu dubrovačke povijesne jezgre Carrerasu će se pridružiti sopranistica Dušica Bijelić dok će koncertnu večer glazbeno upotpuniti Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem dirigenta Davida Giméneza. Prodaja ulaznica počela je 17. kolovoza, a cijene se kreću u rasponu od 50 eura do 250 eura. José Carreras, jedan od najcjenjenijih tenora svoje generacije i član slavne oper-

ne trojke „Tri tenora“, tijekom bogate međunarodne karijere nastupao je na najprestižnijim svjetskim pozornicama, surađujući s vodećim orkestrima i dirigentima. Njegov dolazak u Dubrovnik bit će posebna prilika za ljubitelje operne i klasične glazbe da uživaju u umjetničkom izričaju jednog od velikana svjetske glazbene scene. Nastup Joséa Carrerasa ujedno je nastavak nastojanja Grada Dubrovnika da svoju povijesnu i kulturnu baštinu povezuje s vrhunskim umjetničkim programima te dodatno potvrđuje Dubrovnik kao grad u kojem se susreću svjetska kultura, glazba i jedinstvena baština. Koncert se održava u organizaciji Grada

Dubrovnika, Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Dubrovačkih ljetnih igara.

12 Županija

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

ŽUPA DUBROVAČKA

Općina i DVD Župa dubrovačka nastavljaju ulagati u vatrogasnu zaštitu Nakon nedavne nabavke autokošare, kojom su dodatno ojačane operativne sposobnosti DVD-a Župa dubrovačka, Općina Župa dubrovačka nastavlja s ulaganjima u vatrogasnu zaštitu i sigurnost svojih stanovnika. U utorak je održana primopredaja novog radnog vozila namijenjenog kombiniranim potrebama DVD-a Župa dubrovačka. Riječ je o višenamjenskom vozilu koje će se tijekom zimskog i predsezonskog razdoblja koristiti za preventivne aktivnosti, uključujući košnju i održavanje protupožarnih te lokalnih cesta, dok će se u ljetnim mjesecima koristiti kao šumsko vozilo za potrebe protupožarne zaštite. Vrijednost nabavljenog vozila iznosi 113.750,00 eura i u cijelosti je financirano iz proračuna Općine Župa dubrovačka, a njegova nabava predstavlja još jedan važan iskorak u jačanju spremnosti, opremljenosti i učinko„Ulaganje u vatrogastvo je ulaganje u vitosti našega dobrovoljnog vatrogasigurnost naših ljudi, naših domova i snog društva. našega prostora. Nakon nabavke auOpćina Župa dubrovačka kontinuiratokošare, nastavljamo s konkretnim no ulaže u sustav civilne zaštite, vakoracima kojima jačamo kapacitete trogastvo i sigurnost lokalne zajedDVD-a Župa dubrovačka. Novo radno nice, svjesna važnosti pravodobnog vozilo imat će važnu ulogu u prevendjelovanja, kvalitetne opreme i dobre tivnim aktivnostima, ali i u protupoorganizacije na terenu. žarnoj zaštiti tijekom ljetnih mjeseci. Nabavkom autokošare, a sada i novog Našim vatrogascima želimo osiguraradnog vozila za kombinirane potreti što kvalitetnije uvjete rada, jer oni be, DVD Župa dubrovačka dobiva dosvojim angažmanom i spremnošću datne mogućnosti za djelovanje u rasvakodnevno daju ogroman doprinos zličitim okolnostima, od preventivnih sigurnosti cijele Župe”, kazao je. aktivnosti do intervencija u zahtjevZapovjednik DVD-a Župa dubrovačka nijim terenskim uvjetima. Štefi Bogdan istaknuo je kako će novo Načelnik Općine Župa dubrovačka vozilo imati važnu ulogu u preventivMarko Miloslavić istaknuo je kako je nom i operativnom djelovanju društva. sigurnost stanovnika jedan od prio„Riječ je o radnom vozilu za vatrogariteta rada Općine.

sne potrebe koje će nam tijekom zimskih i predsezonskih mjeseci služiti za košnju i održavanje protupožarnih putova, čime preventivno djelujemo na smanjenje opasnosti od požara. U ljetnim mjesecima vozilo će se koristiti kao manje šumsko vozilo za potrebe protupožarne zaštite. Zbog svojih manjih gabarita bit će nam od velike pomoći pri intervencijama u gusto naseljenim dijelovima općine, kao i na uskim protupožarnim putovima, gdje veća vozila teže pristupaju”, izjavio je. Općina Župa dubrovačka i dalje će, u suradnji s DVD-om Župa dubrovačka nastaviti ulagati u ljude, opremu, vozila i sustav prevencije, s ciljem što veće sigurnosti svih stanovnika i očuvanja prostora Župe dubrovačke.

Komentar Intervju 13

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

30% POPUST ZA DOMAĆE

PONEDJELJAK | 24.08. doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama menu dana Dalmatinska pržolica Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

UTORAK | 25.08. doručak dana Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu menu dana Špageti Bolognese Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

SRIJEDA | 26.08. doručak dana Poširana jaja sa dimljenim lososom i zelenim šparogama menu dana Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

ČETVRTAK | 27.08. doručak dana Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

menu dana Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhana sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužena uz pire krumpir

PETAK | 28.08. doručak dana Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom menu dana Crni fettuccini sa morskim plodovima Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SUBOTA | 29.08. doručak dana Shakshuka jaja Lagano poširana jaja u pikantnom “Kako je moguće umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem da o Srđu raz-

mišljamo kao o

menu dana rekreacijskoj zoni, Teleći rižot Krepki kremasti rižot sa telećim a da se čovjek koji butom, lukom, češnjakom, vinom i ondje hoda, trči ili začinima

vozi bicikl osjeća

NEDJELJA | 30.08. kao smetnja? Ako doručak dana je prostor namiDimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, babyjenjen špinat, rekreaciji, plod kapara i umak od hrenamora i kiselog biti projektivrhnja

ran za ljude, a ne menu dana prvenstveno za Penne Carbonara automobile.” Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

DORUČAK DANA 15 € / JELO DANA 17 €

14 Intervju

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

STJEPAN SIMOVIĆ, ŽUPANIJSKI VATROGASNI ZAPOVJEDNIK:

Ove godine imamo daleko najviše požara, Gorica je mogla završiti puno gore, a mali vatrometi su veliki problem Stjepan Simović nedavno je ponovno izabran na mjesto vatrogasnog zapovjednika Dubrovačko-neretvanske županije. Sa svojom hrabrom i vrijednom ekipom uspješno odolijeva požarima kojih je upravo ove godine najviše. Za Dubrovački dnevnik govori o vatrogasnoj sezoni, požarima kojima smo svjedočili, bogatoj vatrogasnoj karijeri i novom mandatu Nalazimo se u srcu turističke, ali i požarne sezone. Kad se osvrnete na protekle mjesece, koji dan vam je bio najzahtjevniji? Velike intervencije su uvijek zahtjevne, a ove godine ih je itekako bilo. Na njima sudjeluje jako puno ljudi kojima morate upravljati. Međutim, puno je tu i nekih drugih detalja kojima treba upravljati, ali se ne vide. Požar na Pelješcu je bilo jako zahtjevan, kao i onaj na Korčuli, ali na različite načine. Korčula je bila iznimno zahtjevna po pitanju gašenja, a Pelješac upravo po tim detaljima koji ne spadaju pod gašenje, a ne vide se. Kako izgledaju ti detalji koje ljudi obično ne vide? Recimo, morate donijeti brzu odluku o zaustavljanju prometa, a Pelješac nema alternativu, dakle i Korčula i Orebić su odsječeni. A znamo kako Orebić ima najviše noćenja nakon Dubrovnika. Onda morate zatvoriti sve dalekovode koji idu preko Kune Pelješke i reducirati struju. Potom procijeniti i kad je treba pustiti. Donijeli smo i odluku o prebacivanju jednog trajekta u Trpanj, da bar jedan dio Korčule bude prometno povezan, da se ne dogodi potpuno zaustavljanje prometa. A opet, ne možete potpuno pustiti promet. Kad se auto zapali, teško ga je ugasiti. Mislili smo prebaciti promet preko Oskorušnoga, ali su najavljivali maestral. Ako okrene maestral, okrenut će i smjer požara baš preko Oskorušnog i tu bi mogao nastati novi problem, pa smo od toga odustali. Na kraju smo naizmjenično puštali promet, u dogovoru s policijom. Sve je ovo karakterističko baš za Pelješac. A Korčula je bila iznimno zahtjevna za gašenje?

„Korčula je bila puno teža za gašenje, a Pelješac je imao određene specifičnosti zbog kojih je trebalo donositi brze odluke, a istovremeno da sve funkcionira. Uz navedene, zahtjevDakle, uz gašenje požara, treba donositi brze, no je još bilo gašeali i odgovorne odluke o puno toga. U vatro- nje požara u Bjegastvu ste više od 30 godina, imate puno ozbiljnih utakmica u nogama, no koliko vam je lotini u Konavlima, teško i stresno donositi odluke koje moraju požara Blato-Smobiti 'odmah', a ujedno moraju biti i ispravne, kvica i požara kod nema mjesta za greške? To je vrlo zahtjevno. Primjerice, odluka o puštanMetkovića. To su ju struje mora biti besprijekorna. Zamislite što bi se dogodilo da u tom momentu recimo naleti bili, zasad, najveći kanader, vi pustite struju, a vatrogasci su ispod požari ove sezone.“ dalekovoda. No, koliko god da razmišljate o nekoj Tako je, prvenstveno zbog vrlo zahtjevnog terena, a i požar je bio takav da se razbio na 50 krakova. Na Pelješcu je bar išao nekom pravilnom linijom. Ovdje smo imali 50 malih krakova, a na svaki smo morali doći. Nasreću, pala je kiša i to nam je puno pomoglo, ona ga je 'omekšala', a mi smo ga potom 'zgazili'. Ali dugo nam je trebalo da dođemo na svaki krak. Tako da – Korčula je bila puno teža za gašenje, a Pelješac je imao određene specifičnosti zbog kojih je trebalo donositi brze odluke, a istovremeno da sve funkcionira. Uz navedene, zahtjevno je još bilo gašenje požara u Bjelotini u Konavlima, požara Blato-Smokvica i požara kod Metkovića. To su bili, zasad, najveći požari ove sezone.

odluci, opet je morate donijeti brzo. Brzina je važna. Dođe minut kada morate reći da ili ne. Takve je odluke jako stresno donositi, a ne smiju biti pogrešne jer je cijena visoka. Odluke koje smo donosili i na Pelješcu, i na Korčuli, i na ostalim požarištima, pokazale su se kao ispravne. No, kao što sam rekao, ima tu puno popratnih situacija o kojima morate razmišljati i brzo odlučivati. Na njih malo tko obraća pozornost, a važne su za zajednicu i za život te zajednice. Naravno da je

Piše: Ivona Butjer Mratinović Foto: Ivona Butjer Mratinović

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

„Gorica je, pod drugačijim okolnostima, mogla završiti puno gore od svih požara, mada je bila zahvaćena puno manja površina. Mogla je biti veliki problem, no nasreću, nije. Pucati vatromet na ovim temperaturama i kad smo 'u crvenom' praktički stalno, pored malog milijuna upozorenja od strane vatrogasaca, policije, medija da se to ne čini, je van pameti. Najgore od svega je što je nedugo nakon tog požara opet netko ispaljivao vatromete.“

požar prioritet, ali važno je dati sve od sebe da se život, koliko je to moguće u datom trenutku, normalno odvija. Primjerice, gost će platiti hotel na odmoru i on razumije da je požar, ali je ljeto i želi klimu, treba struju. No, turisti uglavnom jako dobro surađuju. Kako biste ocijenili ovu požarnu sezonu dosad, s obzirom na to da još nije završila? Ove godine smo imali daleko najviše požara. Uz već nabrojene, na Mljetu smo u jednom danu imali tri požara, na Lastovu dva, u Veloj Luci, općenito više požara na Korčuli, u Orebiću, veliki požar u Metkoviću... Treba spomenuti i da smo imali rekordne prometne gužve na granici s Crnom Gorom, i tu ne govorimo o jednoj koloni prema Karasovićima, nego još dvije – prema Banima i Vitaljini. Zamislite što bi se dogodilo da se tamo nešto zapalilo! Nasreću, nije se dogodilo ništa, no podigli smo snage, stalno smo kružili i nadgledali, dok se kolona nije raščistila. Potom smo se uključili i u čišćenje otpada koji je ostao za putnicima. Bio je tu još jedan požar koji je građane prilično zabrinuo, praktički u centru grada. Onaj na Gorici. Sigurno je to bio jedan od najzahtjevnijih požara ove sezone. Zahtjevan je samim time što je u srcu

Intervju 15

grada. Sve je dobro završilo pa ne treba spominjati neke scenarije koji su se mogli dogoditi. No, idemo se ipak dotaknuti tih scenarija koji su se mogli dogoditi. Požar je išao prema moru. Što da je išao u kontra smjeru, da je vjetar puhao u suprotnom smjeru? Išao bi na Petku? Tako je. Išao bi prema Liechtensteinovom putu i pitanje je bismo li ga uspjeli uspješno zaustaviti. Kad je tako jak vjetar, nitko ne može staviti ruku u vatru da će uspjeti. U Omišu je izgorjela površina duljine 23 kilometra, dakle od moje kuće u Konavlima do Grada. I sve to u pet, šest ura! Da je vjetar puhao drugačije, vatra bi išla prema bolnici, prema Petki, i sve bi bilo puno zahtjevnije. Ovako je požar ugašen u roku od nešto više od sat vremena, što je odlično. Tu je ključno bilo to što su vatrogasci reagirali prilično brzo. Mi jesmo digli dodatne snage, no ključno je bilo što su 22 vatrogasca stigla iznimno brzo na požarište i krenula gasiti. Goricu spominjemo jer dobar dio požara uzrokuje ljudska nepromišljenost. U trenutku dok razgovaramo još nije dovršen očevid pa nećemo govoriti o uzrocima. Međutim, na terenu jest viđena neka pirotehnika, Lapađani su čuli ispaljivanje vatrometa neposred-

16 Intervju

„Bježanje autom je, u najvećem broju situacija, najgori mogući potez. Ljudi najčešće stradaju upravo u autima. Uhvati ih panika, krenu bježati, stvore se kolone i čim požar zahvati prvi auto, dalje samo ide, kao domino efekt, i dogodi se katastrofa.“

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

no prije požara. Nepromišljenost pojedinaca je mogla dovesti do toga da požar na Gorici završi puno gore. Gorica je, pod drugačijim okolnostima, mogla završiti puno gore od svih požara o kojima smo prethodno govorili, mada je bila zahvaćena puno manja površina. Mogla je biti veliki problem, no nasreću, nije. Pucati vatromet na ovim temperaturama i kad smo 'u crvenom' praktički stalno, pored malog milijuna upozorenja od strane vatrogasaca, policije, medija da se to ne čini, je van pameti. Najgore od svega je što je nedugo nakon tog požara opet netko ispaljivao vatromete. Netko kaže kako se vatromet ispucava i na otvaranju Dubrovačkih ljetnih igara, međutim, to se čini s mora, u kontroliranim uvjetima i s tri smjene vatrogasaca. Organizirani vatrometi nisu problem, međutim, mali vatrometi jesu veliki problem. A onda imamo i opuške koji se bacaju iz auta. Koliko mu treba da izazove požar? Vrlo malo, pogotovo u ovakvim ekstremnim vremenskim uvjetima. Kiše nema dugo, vjetra ima, dakle opušak može izazvati veliki problem. Dio ljudi govori da opušak ne može izazvati požar, no to nije istina. Stalno upozoravamo na to, policija vrši represivni dio posla, no i uz kazne, pojedinci to i dalje rade. Ovim putem apeliram na građane da ne bacaju opuške u prirodu jer mogu izazvati požar, kao i da ne koriste pirotehniku na način da ugrožavaju sigurnost okoline, kao i svoju vlastitu. Požar na Gorici je s mora gasio i brod 'Orlando'. Koliko koristite gašenje s mora na intervencijama? Na Gorici smo mi stigli požar prije nego što je 'Orlando' bio tu, tako da nam nije odigrao presudnu ulogu, ali je dobro što nam je na raspolaganju. Brodovi su nam puno pomogli kod požara na Šipanu. Požar smo gasili s dva broda - 'Orlandom' JVP Dubrovački vatrogasci i sa županijskim va-

trogasnim brodom. Požar je krenuo uzbrdo, no na ovim brodovima su pumpe odvojene, pa smo mogli puštati vodu koliko god smo htjeli uzbrdo. Na ovom požaru su upravo ti brodovi spasili situaciju i požar nije pošao visoko. A s druge strane nije bilo puta, nego samo dalekovod po kojem nismo mogli hodati. Koliko ste zadovoljni sredstvima i opremom za gašenje s mora? Prije šest, sedam godina nismo imali nijedan brod. Danas imamo gradski brod 'Orlando', veliki brod u Slanome, potom na Mljetu, Smokvici na Korčuli, imamo mali brod u Trpnju, odnedavno veliki gumenjak u Orebiću, kao i brodove u Neretvi – Pločama, Kuli Norinskoj i dva u Metkoviću. Dakle, zadovoljni smo. Požar na Gorici je pokazao da vatrogastvo radi dobar posao, sudeći po rezultatima. Međutim, uvijek se povlači pitanje spremnosti Civilne zaštite. Da je vjetar puhao drugačije, da je požar krenuo u drugom smjeru, koliko smo kao zajednica spremni, u civilnom smislu, brzo se organizirati, organizirati evakuacije, pa i morem? Tu su uistinu bitne sekunde. I u ovom scenariju koji se dogodio na Gorici su bile važne sekunde. U nekom drugom scenariju bi tek bile važne! I u tim situacijama je važno dati sve od sebe, međutim ponekad, i kad napravite sve, ne možete napraviti nemoguće. Istina, međutim dobra organizacija također može pomoći da se najcrnji scenariji ne dogode odnosno ako se dogode, da se može izvući najbolje iz situacije. U tom smislu smatram da sustav civilne zaštite u glavnini funkcionira dobro. Na požarima smo pokazali kako dobro funkcionira. Nasreću, ovog ljeta nismo imali potrebe za evakuacijama, no to je jedna vrlo složena stvar. Što se tiče Gorice, sve ovisi o situaciji, no možda bih prije savjetovao građanima da ostanu u kućama, zatvore se, zatvore prozore. Vatrogasci ionako ne mogu doći na sve kuće. Jednostavno, to nije realno za očekivati, fizički je nemoguće. Bilo je fizički nemoguće i u Omišu, a čak i ako dođu, treba im vremena. Radim ovaj posao 32 godine i na situaciju gledam iz drugačije perspektive od nekoga tko se ne bavi vatrogastvom. U našim kućama je ponekad bolje ostati. Ne uvijek, naravno, ali ponekad jest. Pa i ako izgori krov, neka gori, vi imate kada pobjeći. Treba izbjeći materijalnu štetu, ali naposljetku je najvažniji ljudski život. Bježanje autom je, u najvećem broju situacija, najgori mogući potez. Ljudi najčešće stradaju upravo u autima. Uhvati ih panika, krenu bježati, stvore se kolone i čim požar zahvati prvi auto, dalje samo ide, kao domino efekt, i dogodi se katastrofa. Imate takve primjere u Grčkoj, upravo tako je stradao ogroman broj ljudi. Zato ljude treba educirati i svi moramo imati na umu da se vrijeme promijenilo, a s time je znatno porasla opasnost od požara.

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

Osposobljavanje nadležnih za civilnu zaštitu traje sedam školskih sati. Je li to dovoljno? To bi osobe koje se bave osposobljavanjem trebale odgovoriti. Osobno sam pobornik ulaganja u dobrovoljno vatrogastvo jer su u sustavu 50ak godina i više, postoje godinama, osposobljeni su... Kad se dogodi veliki požar, treba puno ljudi i trebaju biti osposobljeni. Imamo puno DVD-ova, trebalo bi ulagati u već postojeće kapacitete, kao i u pridobivanje mladih da se pridruže. Koliko su mladi uopće voljni baviti se vatrogastvom? Danas su više influenceri, bave se mrežama... Nakon požara uvijek nastane pomama. Svi bi htjeli pomoći u tom trenutku, naravno da to cijenimo, ali često ne mogu pomoći, a mogu ugroziti sebe. Nije lako privoliti dobrovoljce. Svake godine na tečaj vatrogasaca dolazi 50-ak ljudi. Prvo obavite liječnički pregled, potom slijedi obuka koja obuhvaća teorijski i praktični dio, od čega praksa čini glavninu, i nakon polaganja ispita, stječete prvi vatrogasni stupanj. Nedavno ste reizabrani na mjesto županijskog vatrogasnog zapovjednika. Neću vas pitati je li vam čast, jer sasvim sigurno jest, pitat

Intervju 17

ću vas možete li zamisliti, nakon 32 godine, da radite nešto drugo? Teško se mogu zamisliti da radim nešto drugo. Ovo nije posao, ovo je zaista poziv, vatrogastvo je nešto što se živi. Baš prije nekoliko dana su prošle 32 godine i mjesec dana od mog prvog požara. Bio je to požar u Trsteniku. Kako je izgledao taj prvi požar? To je bilo sad već davne 1994. godine. Izgledao mi je vrlo neobično. Nisam ni cipele imao, išao sam u teniskama. (smijeh) Kad su mi rekli da idemo gasiti u Trstenik, znao sam da je to negdje na Pelješcu, ali bio sam mulac, nisam znao gdje točno. Gorjela je strana prema Dingaču, ali smo ga uspjeli ugasiti. Koja vam je najveća želja u novom mandatu? Za novi petogodišnji mandat samo želim da jedna stvar ostane i dalje – zajedništvo. To znači da nema granica među općinama i da svi pomažemo jedni drugima kad se dogodi požar, to je najveće bogatstvo. Svi smo zajedno, kad se radi, radi se, kad se pjeva, pjeva se. Naravno, dogode se ponekad i povišeni tonovi, ali to je takav posao, životan! Međutim, zajedništvo je ono što nas čini snažnima.

STUDENAC RENOVIRAO BUTIGU U NIKOLE TESLE 6 i povodom ponovnog otvorenja poklanja kupcima 10% POPUSTA NA SPENZU Unutarnji prostor butige preuređen je kako bi kupcima pružio ugodnije iskustvo kupnje, kvalitetniju uslugu te osigurao još bolje uvjete za očuvanje svježine namirnica. Ponovno otvorenje Studenac želi proslaviti zajedno sa svojim kupcima u Gradu. Od 20. kolovoza do 3. rujna kupci će uz svaku spenzu iznad 10 eura na računu dobiti kupon za 10 posto popusta na sljedeću kupnju, neovisno o njezinu iznosu. Kupone će moći iskoristiti od 21. kolovoza do 3. rujna, isključivo u Studenac butigi u Ulici Nikole Tesle 6.

18 Reportaža

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

Pavo i Ante

VOZAČI LIBERTASA USRED KOLOVOZA: U ovom poslu čovjek mora imati oči širom otvorene i biti 'elastičan' Kako izgleda Dubrovnik iz vozačke kabine? Što im je najteže, kako se nose s gužvama, kakvi su putnici i što im najviše smeta u prometu? Upravo o tome smo razgovarali s Pavom i Antom, dvojicom vozača Libertasa koji, unatoč svakodnevnim gužvama i pritisku, svoj posao rade bez puno drame Dok je Dubrovnik sredinom kolovoza prepun domaćim ljudima s kojima, kako dodaje, nikad turista, ulice užurbane, a promet često kaotičan, nema problema. postoje ljudi koji taj kaos prolaze svakoga dana, „Tijekom sezone se ponekad osjećam kao pčela koja ali prema njemu se odnose mirno i strpljivo, s donosi med u košnicu, a prije toga stalno kruži i koncentriranim pogledom ravno na cestu. Vozači nema previše odmora. Nemam neku najdražu liniju, Libertasa dio su svakodnevice grada i života Du- svaka mi je OK – sjednem i odvozim što treba. Možbrovčana, a njihove smjene znače sate prove- da mi nije previše draga linija broj 10 jer je drugačiji dene za volanom, u kolonama, među automobili- sustav naplate pa trebam paziti kada vraćam kusur. ma, autobusima, turistima i putnicima koji negdje Inače, naplata karata zna biti zahtjevna jer ponekad žure. usporava ulazak putnika i samu vožnju, posebno u Na liniji broj 4, koja povezuje Pile i hotel Palace, vrijeme najvećih sezonskih gužvi“, tvrdi Pavo Ivanzatekli smo Pava Ivankovića, vozača Libertasa ković. koji ovaj posao radi tri i pol godine. Malo dalje, na liniji broj 6 prema Babinom Kuku, svoj je radni U AUTOBUSU NE SMIJE BITI NERVOZE dan provodio Ante Kolunđija, koji za volanom du- Govori kako je prije posla vozača radio na postavlbrovačkog gradskog prijevoza sjedi već 20 godina. janju klima-uređaja. „To mi je malo dosadilo jer sam stalno nešto nosio, NIJE SVAKI DAN ISTI teglio, bio dosta na suncu, ljudi su me često zvaDva vozača, različite generacije, ali zapravo slič- li... Jednog dana sam vidio oglas za vozača i rekao: no iskustvo ljudi koji svaki dan provode na du- idem se javiti i pokušati. Ovdje su dobri uvjeti, radi brovačkim prometnicama i prevoze stotine putni- se od šest do osam sati. Bilo bi lakše kada bi nas bilo ka. Linije 4 i 6 među frekventnijima su, a autobusi više“, kaže Ivanković. su redovito puni turista pa njihov posao postaje Doživio je razne anegdote, a većina njih odnosi se svojevrsna mala škola strpljenja. Srećom, obojica na zbunjene turiste. Govori kako nije tolerantan su smireni i profesionalni, upravo kakvi trebaju prema unošenju hrane u autobus jer putnici nerijetbiti vozači javnog prijevoza u Dubrovniku usred ko bacaju otpad na pod vozila, a iskustvo mu govori kolovoza. kako im je najdraže baciti čašicu od jogurta koji su „Posao ovisi od dana do dana, nije svaki dan isti prethodno popili. niti je svaki krug s autobusom isti. Nekad je rad Vedre naravi i uvijek raspoložen za priču, vozač s putnicima zahtjevniji, posebno tijekom sezone Pavo Ivanković ističe kako mu je najvažnije da u kada imamo puno stranih gostiju koji često traže autobusu nema nervoze, a dodaje kako upravo od dodatne informacije. Ipak, trudim se uvijek biti od njega to ovisi. pomoći i uputiti ih jer je to dio našeg posla. Do- „Kad je u autobusu mir, onda znam da nešto ne štigodi se ponekad i neko neugodno iskustvo, ali to ma. Ne smije biti nervoze, ako sam ja nervozan, svi je sve izazov jer ima nas svakakvih, ne treba do- su. Kad putnici pričaju, kad je žamor, onda znam da pustiti da ti jedan posto loših ljudi pokvari dojam je sve u redu. Sve ovisi o vozaču“, kazao je. o drugima koji su korektni“, kaže Pavo Ivanković, Ponekad ga naljute drugi sudionici u prometu, koji je smjenu preuzeo na Čingriji, a onda ide na poput taksista. Pile pa lagano prema hotelu Palace i tako šest do „Oni moraju biti svjesni da mi vozimo velike i teške sedam đireva do kraja smjene. autobuse prepune putnika i da ne možemo kao oni Govori kako mu je ugodno raditi izvan sezone s tek tako stati. Većina njih je korektna, ali ponekad se

„Ljudi ponekad ne paze – od motora do pješaka, a naš grad je mali, imamo puno automobila i trebalo bi dobro paziti. Dogodi se da na Pilama tijekom sezone zagužva, ali dobro je to kako bi moglo biti. Meni inače ne smetaju gužve i upravo zato mi linija 6 odgovara. Čovjek se treba pripremiti na posao i biti ‘elastičan’“, govori vozač 6 Ante Kolunđija.

Piše: Aida Čakić Foto: Aida Čakić

Reportaža 19

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

Pavo Ivanković

Ante Kolunđija

nađe pojedinac koji stvori problem. Znam da im nije pa je onda sve lakše“, kaže Ante. „Posao ovisi od lako i da voze po cijeli dan, ali volio bih da imaju malo Govori kako mu je teže s drugim sudionicima u prodana do dana, nije više prometne kulture. U ovom poslu čovjek mora metu nego s putnicima u prepunom autobusu. imati oči širom otvorene da bi predvidio nešto“, iz- „Ljudi ponekad ne paze – od motora do pješaka, a svaki dan isti niti javio je Pavo Ivanković, koji je bio na liniji broj 4. naš grad je mali, imamo puno automobila i trebaje svaki krug s lo bi dobro paziti. Dogodi se da na Pilama tijekom S GUŽVAMA SE ČOVJEK MORA POMIRITI sezone zagužva, ali dobro je to kako bi moglo biti. autobusom isti. Ante Kolunđija broji još tri godine do mirovine. U Lib- Meni inače ne smetaju gužve i upravo zato mi liniNekad su ljudi ertasu je počeo raditi nakon vojske i privatnog prije- ja 6 odgovara. Čovjek se treba pripremiti na posao i vozničkog posla. Ističe kako inače voli voziti, a kada biti 'elastičan'“, govori vozač Ante. naporni, iskreno, radi, najdraža mu je linija broj 6, na kojoj smo ga i Na kraju razgovora s Pavom i Antom ostaje dojam većinom stranci jer zatekli, kod zgrade Grawea, gdje je preuzeo treću da je za ovaj posao, osim vozačkog znanja i iskustsmjenu. va, možda najvažnija upravo ona osobina koju je postavljaju milijun „Tajna moje dugovječnosti u ovom poslu je da treba najteže naučiti, a to je strpljenje. Kroz njihove auvoljeti svaki posao koji čovjek radi pa tako i ja volim tobuse svakoga dana prolaze brojni Dubrovčani i pitanja, što mi je svoj jer volim voziti. Nije to baš uvijek jednostavno, ljudi iz cijelog svijeta, a njihova je odgovornost da čudno jer imaju pogotovo kada su gužve na prometnicama tijekom sve njih, bez obzira na gužvu, nervozu i ljetni kaos, pametne telefone. sezone. Najvažnije je pomiriti se s tim i pripremiti se sigurno dovezu na njihovo odredište. Ipak, trudim se biti od pomoći pa ih uputim jer takav je sezonski posao. Rad s ljudima je izazovan jer ima nas svakakvih, ali ne treba dopustiti da ti jedan posto loših ljudi pokvari dojam o drugima koji su korektni“, kaže vozač 4 Pavo Ivanković.

20 Zdravlje

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

Novosti iz Body Balance zdravstvenog centra

BEAUTY BALANCE WELLNESS novo je mjesto u Gradu, uz infracrvenu saunu, prestižne linije japanske kozmetike i cjelovit pristup zdravlju i ljepoti Iza vlasnice Beauty Balance wellnessa, Marije Baketarić Župan, višegodišnje je iskustvo rada u industriji ljepote. Iz želje da se na jednom mjestu povežu estetika, njega tijela, wellness i opuštanje, u suradnji sa Srđanom Milićem i zdravstvenim centrom Body Balance napravljen je korak dalje. Riječ je o dva različita, ali komplementarna koncepta. Dok je Body Balance usmjeren na zdravlje, funkcionalnost i kvalitetu kretanja, Beauty Balance naglasak stavlja na estetiku, ljepotu, njegu tijela i opuštanje. Njihovim povezivanjem klijentima se omogućuje širi, ali smisleno povezan raspon usluga, objedinjen u pristupu koji jednaku važnost daje zdravlju, izgledu i osjećaju zadovoljstva. Kako je nastala ideja za pokretanje Beauty Balance wellnessa i na koji se način njegov koncept povezuje s Body Balance centrom? Ideja za Beauty Balance nastala je iz zajedničke želje da nakon mojih deset godina rada u beauty industriji napravimo korak dalje i stvorimo mjesto koje povezuje estetiku, njegu tijela, wellness i opuštanje. Kroz dugogodišnji rad s klijentima prepoznali smo koliko su ljepota, zdravlje, kretanje, svakodnevne navike i način života međusobno povezani. Upravo je na tom razumijevanju nastala prirodna sinergija između Beauty Balancea i Body Balance zdravstvenog centra. Riječ je o dva različita, ali komplementarna koncepta. Body Balance usmjeren je na zdravlje, funkciju i kvalitetu kretanja, dok Beauty Balance naglasak stavlja na estetiku, ljepotu, njegu tijela i opuštanje. Njihovim povezivanjem stvaramo zajedničku vrijednost i klijentima omogućujemo pristup širem, smisleno povezanom rasponu usluga. Ta sinergija nije samo suradnja u ponudi usluga, nego zajednički pristup prema kojem se potrebe svakog klijenta promatraju individualno i cjelovito. Na taj način estetika, wellness i opuštanje prirodno se nadopunjuju sa zdravljem, kretanjem i stručnom podrškom Body Balance centra. Iza vas je dugogodišnja karijera u beauty i wellness industriji. Kako je tekao vaš profesionalni put i koja su vam iskustva najviše pomogla u stvaranju ovog projekta? U beauty industriji radim već 10 godina i tijekom tog razdoblja prošla sam različite faze profesionalnog razvoja, kontinuirano se educirala i svakodnevno radila s klijentima. Upravo mi je to iskustvo pomoglo da bolje razumijem njihove stvarne potrebe,

očekivanja i ono što im često nedostaje u klasičnoj beauty ponudi. Beauty industrija posljednjih se godina značajno promijenila. Današnji klijenti žele ljepotu i vidljive rezultate, ali istodobno očekuju visoku kvalitetu usluge te individualan i specifično prilagođen pristup. Ne žele univerzalni tretman, nego program koji odgovara njihovoj koži, potrebama i životnom stilu. Beauty Balance rezultat je svega što sam tijekom tih 10 godina naučila, ali i moje želje da svoje iskustvo podignem na višu razinu te klijentima ponudim kvalitetniji, osobniji i cjelovitiji pristup. Beauty Balance donosi nešto novo na dubrovačku wellness scenu. Po čemu se razlikujete od ostalih i što želite ponuditi svojim klijentima? Najviše se razlikujemo po konceptu koji kontinuira-

Sunlighten mPulse nije samo sauna u klasičnom smislu. Riječ je o naprednom wellness sustavu koji u jednom tretmanu objedinjuje kontroliranu toplinu, više dijelova infracrvenog spektra te crvenu i blisku infracrvenu svjetlosnu terapiju.

Piše: Lucija Komaić Foto: Lucija Komaić

Zdravlje 21

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

''Forlle’d nas je privukao zbog spoja japanskog pristupa njezi kože, sofisticiranih formulacija i profesionalnog pristupa tretmanima. Posebnost brenda je njegova Hyalogy linija i fokus na sastojke formulirane za učinkovitu njegu i hidrataciju kože. Ono što mi je posebno važno jest mogućnost individualnog pristupa''.

opuštajuće tretmane i individualno prilagođeno korištenje saune. Naš je cilj stvoriti mjesto na kojem se klijent može potpuno posvetiti sebi, njegovati tijelo, odmoriti se i izaći zadovoljan cjelokupnim iskustvom.

Marija Baketarić Župan

no razvijamo i usavršavamo. Naš je cilj na jednom mjestu povezati estetiku, wellness, njegu tijela i posebno osmišljenu zonu opuštanja. Klijentima nudimo profesionalne estetske tretmane, Face Gym, masaže, infracrvenu saunu s crvenom svjetlosnom terapijom te posebno kreirane pakete u kojima se različite usluge smisleno nadopunjuju. Želimo da svaki dolazak bude više od pojedinačnog tretmana – cjelovito iskustvo prilagođeno potrebama osobe. Poseban naglasak stavljamo na kvalitetne masaže,

Posebnu pažnju privlači Sunlighten mPulse sustav koji objedinjuje infracrvenu saunu i crvenu svjetlosnu terapiju. Po čemu se razlikuje od klasične saune i što sve omogućuje? Važno je naglasiti da Sunlighten mPulse nije samo sauna u klasičnom smislu. Riječ je o naprednom wellness sustavu koji u jednom tretmanu objedinjuje kontroliranu toplinu, više dijelova infracrvenog spektra te crvenu i blisku infracrvenu svjetlosnu terapiju. Sustav koristi crveno svjetlo te tri dijela infracrvenog spektra – near, mid i far infrared. Svaki od njih ima različita fizikalna svojstva i način djelovanja, a njihova kombinacija omogućuje nam da program, temperaturu, intenzitet i trajanje tretmana prilagodimo potrebama i toleranciji pojedinog klijenta. Za razliku od klasične saune, koja prvenstveno zagrijava zrak na vrlo visoku temperaturu, mPulse koristi infracrvenu energiju za izravnije zagrijavanje tijela pri nižoj i mnogim korisnicima ugodnijoj temperaturi zraka. Istodobno, crveno i blisko infracrveno svjetlo predstavljaju zasebnu komponentu tretmana. Zato ovo iskustvo nije samo boravak u toploj kabini, nego spoj infracrvene topline, ciljano odabranog svjetlosnog spektra i individualno programiranog wellness protokola. Na raspolaganju imamo različite programe usm-

22 Zdravlje

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

jerene na opuštanje, osjećaj smanjenja stresa, njegu kože, oporavak nakon fizičkog napora i relaksaciju mišića. Sustav nam omogućuje i oblikovanje prilagođenog programa prema cilju klijenta, njegovu zdravstvenom stanju i reakciji na toplinu. Dodatnu vrijednost dobivamo kada takav tretman povežemo s dubokotkivnom, sportskom ili opuštajućom masažom. Na taj način stvaramo zaokruženo iskustvo u kojem se toplina, svjetlosna terapija, manualni tretman i odmor međusobno nadopunjuju. Upravo je to ono što želimo ponuditi u Beauty Balanceu – ne samo saunu, nego individualno osmišljen wellness program i cjelovit pristup njezi tijela, opuštanju i kvalitetnom oporavku.

Djelatnice Beauty Balance wellnessa, Marija Baketarić Župan, Ana Baketarić i Nikica Puh.

Mnogi se pitaju kome je infracrvena sauna namijenjena. Tko od nje može imati najviše koristi? Infracrvena sauna namijenjena je vrlo širokom krugu korisnika – sportašima, rekreativcima, osobama izloženima visokoj razini stresa, ljudima koji se osjećaju umorno ili žele poboljšati kvalitetu odmora i u svoju svakodnevicu uvesti redovit wellness ritual. Zanimljiva je i osobama koje žele pružiti dodatnu njegu koži, opustiti mišiće nakon fizičkog napora ili jednostavno odvojiti vrijeme za sebe. Prednost našeg sustava je mogućnost prilagodbe temperature, trajanja, infracrvenih valnih duljina i crvene svjetlosne terapije prema cilju i individualnoj podnošljivosti korisnika. Kod autoimunih bolesti, trudnoće, kardiovaskularnih problema, određenih kožnih stanja, uzimanja terapije ili drugih zdravstvenih poteškoća obavezno preporučujemo prethodno savjetovanje s liječnikom. Wellness program tada možemo dodatno prilagoditi dobivenim medicinskim smjernicama. Koje učinke korisnici najčešće primijete nakon korištenja infracrvene saune? Pomaže li kod

oporavka, detoksikacije, cirkulacije i opuštanja? Korisnici nam najčešće opisuju osjećaj duboke opuštenosti, ugodne topline, smanjenja napetosti i rasterećenja nakon tretmana. Sportaši i rekreativci posebno je vole uključiti u svoju rutinu nakon fizičkog napora, dok je osobe izložene stresu koriste kao vrijeme za odmor, relaksaciju i ponovno uspostavljanje osjećaja balansa. Toplina privremeno potiče cirkulaciju i znojenje te može pridonijeti osjećaju opuštenosti mišića. Različite programe, temperaturu, infracrvene valne duljine i crveno svjetlo možemo prilagoditi potrebama i toleranciji klijenta. Kada govorimo o detoksikaciji, važno je biti precizan: glavnu ulogu u obradi i uklanjanju otpadnih tvari imaju jetra i bubrezi, dok sauna prvenstveno potiče znojenje. Njezinu najveću vrijednost vidimo u kvalitetno vođenom wellness ritualu koji povezuje toplinu, opuštanje, odmor i vrijeme posvećeno sebi. U vašoj ponudi nalazi se i luksuzna japanska linija proizvoda Forlle'd, koju, kako ističete, jedini nudite u Dubrovniku. Što ovu kozmetiku čini posebnom u odnosu na druge profesionalne brendove? Forlle’d nas je privukao zbog spoja japanskog pristupa njezi kože, sofisticiranih formulacija i profesionalnog pristupa tretmanima. Posebnost brenda je njegova Hyalogy linija i fokus na sastojke formulirane za učinkovitu njegu i hidrataciju kože. Ono što mi je posebno važno jest mogućnost individualnog pristupa – tretman možemo prilagoditi trenutačnom stanju kože i potrebama klijenta, umjesto da svima nudimo isti protokol. Za koje je probleme kože namijenjena Forlle'd kozmetika i kakvi se rezultati mogu očekivati nakon tretmana? Tretmane biramo ovisno o stanju i potrebama kože – primjerice kada je koža dehidrirana, umorna, bez sjaja ili kada želimo raditi na njezinu izgledu, teksturi i znakovima starenja. Cilj nam nije obećavati nerealne rezultate nakon jednog dolaska. Već nakon tretmana koža može izgledati svježije, njegovanije i hidratiziranije, dok se za dugoročnije rezultate preporučuju kontinuitet, pravilno odabrani profesionalni tretmani i odgovarajuća kućna njega. Kakva su dosadašnja iskustva vaših klijenata? Postoji li tretman ili rezultat koji vas je posebno oduševio? Najviše nas veseli kada klijent nakon tretmana kaže da se ne samo vidi razlika nego da se i osjeća bolje. Reakcije su posebno lijepe kada ljudi prvi put isprobaju nešto novo i shvate koliko im je zapravo nedostajalo vrijeme posvećeno sebi. Kod tretmana lica posebno volimo vidjeti trenutak kada klijent primijeti svježinu i njegovan izgled kože, a kod wellness tretmana osjećaj opuštenosti s kojim odlazi. Upravo su takve reakcije potvrda da smo koncept Beauty Balancea postavili u pravom smjeru. Što sve Beauty Balance wellness danas nudi svojim klijentima? Možete li predstaviti cijeli

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

Beauty Balance zamišljen je kao mjesto koje povezuje estetiku, wellness, njegu tijela, opuštanje i oporavak. U ponudi povezujemo profesionalne tretmane lica japanskom kozmetikom Forlle’d, Face Gym, različite vrste masaža te infracrvenu saunu s crvenom svjetlosnom terapijom. Usluge se mogu koristiti pojedinačno ili kombinirati u posebno osmišljene pakete.

koncept? Beauty Balance zamišljen je kao mjesto koje povezuje estetiku, wellness, njegu tijela, opuštanje i oporavak. Cilj nam je da klijent na jednom mjestu dobije kvalitetne usluge, individualne preporuke i program prilagođen svojim potrebama. U ponudi povezujemo profesionalne tretmane lica japanskom kozmetikom Forlle’d, Face Gym, različite vrste masaža te infracrvenu saunu s crvenom svjetlosnom terapijom. Usluge se mogu koristiti pojedinačno ili kombinirati u posebno osmišljene pakete. Dodatnu vrijednost donosi povezanost Beauty Balancea s Body Balance zdravstvenim centrom. Ako tijekom razgovora i procjene prepoznamo da bi određeni klijent ili njegov proces bio primjereniji konceptu Body Balancea, možemo ga usmjeriti prema tom centru. Na taj način pokrivamo široko područje potreba – od estetike, njege tijela, wellnessa i opuštanja do cjelovitog i stručnog zdravstvenog pristupa. Koliko vam je važno spojiti fitness, oporavak i beauty njegu na jednom mjestu? Smatrate li da je upravo taj cjelovit pristup budućnost brige o zdravlju? Mislim da ljudi danas sve više razumiju da se tijelo ne može promatrati kroz samo jedan segment. Možemo trenirati, ali tijelu treba i kvalitetan oporavak. Možemo njegovati kožu, ali na njezin izgled utječu i stres, san, prehrana i način života. Upravo zato spoj fitnessa, wellnessa i beauty njege za nas ima smisla. Ne radi se samo o estetici, nego o stvaranju navika zbog kojih se čovjek dugoročno osjeća bolje. Vjerujem da će upravo takav individualan i cjelovit pristup imati sve važnije mjesto u modernom wellnessu. Koji su vam planovi za budućnost? Pripremate li

Zdravlje 23

nove tretmane, tehnologije ili usluge? Beauty Balance vidimo kao koncept koji će se kontinuirano razvijati. Želimo pratiti kvalitetne inovacije u beauty i wellness industriji, dodatno se educirati i neprestano raditi na podizanju kvalitete usluge kako bismo što bolje odgovorili na individualne potrebe svojih klijenata. Ne želimo uvoditi novitete samo zato što su trenutačno popularni niti slijepo pratiti trendove. Važno nam je da svaka nova usluga ili tehnologija bude kvalitetna, sigurna, smislena i da donosi stvarnu vrijednost klijentu. Naš je cilj postupno izgraditi Beauty Balance kao prepoznatljivo mjesto u Dubrovniku kojem se ljudi vraćaju zbog profesionalnosti, individualnog pristupa, vrhunske usluge i vremena koje je u potpunosti posvećeno njima.

24 Dubrovačke ljetne igre

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

TREĆA DRAMSKA PREMIJERA

Ibsenova ŽENA S MORA u režiji Ivana Plazibata premijerno na otoku Lokrumu Redatelj Ivan Plazibat i dramaturginja Petra Pogorevc osvrnuli su se na predstavu te istaknuli sljedeće: Može li ljubav postojati bez slobode? To je pitanje koje Henrik Ibsen postavlja u Ženi s mora, jednoj od svojih najsuptilnijih i najintimnijih drama Posljednja dramska premijera 77. Dubrovačkih ljetnih igara, Žena s mora H. Ibsena, u režiji Ivana Plazibata i s dramaturškim potpisom Petre Pogorevc, a u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, predstavljena je u ponedjeljak medijima na samoj lokaciji izvedbe. O predstavi su govorili ravnateljica dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara Senka Bulić, redatelj Ivan Plazibat i dramaturginja Petra Pogorevc, dok su glumci Festivalskog dramskog ansambla ukratko predstavili svoje uloge i podijelili dojmove o radu na predstavi. Predstava se premijerno izvodi na otoku Lokrumu 20. kolovoza, a dodatne izvedbe su na programu 21., 22., 23. i 24. kolovoza, sve s početkom u 21 sat. Redatelj predstave je Ivan Plazibat, dramaturginja Petra Pogorevc, koja ujedno potpisuje i adaptaciju teksta uz redatelja. Scenografkinja je Zdravka Ivandija Kirigin, kostimografkinja Petra Pavičić, oblikovateljica svjetla Vesna Kolarec, skladatelj Hrvoje Nikšić, lektorica Ines Carović, a inspicijentica Stella Švacov Miletić. Glumačku podjelu čine Nina Violić u ulozi Ellide Wangel, Franjo Dijak u ulozi doktora Wangela, Nikolina Prkačin u ulozi Bolette, Tea Harčević u ulozi Hilde, Adrian Pezdirc u ulozi Lyngstranda, Rakan Rushaidat u ulozi Arnholma te Jure Henigman u ulozi Stranca. Redatelj Ivan Plazibat i dramaturginja Petra Pogorevc osvrnuli su se na predstavu te istaknuli sljedeće: Može li ljubav postojati

Nina Violić

bez slobode? To je pitanje koje Henrik Ibsen postavlja u Ženi s mora, jednoj od svojih najsuptilnijih i najintimnijih drama. Ova drama pripada kasnijoj fazi njegovog stvaralaštva u kojoj se od društveno-kritičkih tema okrenuo psihološkoj analizi pojedinca i simbolizmu. Njena protagonistica je Ellida Wangel, kći svjetioničara koja je odrasla tamo gdje se fjord susreće s otvorenim morem. Udana je za liječnika Wangela, kojega iskreno voli, ali nikada nije preboljela misterioznog pomorca, svoju veliku ljubav čije pravo ime ne zna nitko, pa ni ona sama. Kada se Stranac vrati u njen život i traži od nje da preko noći napusti supruga i njegove dvije kćeri iz prvoga braka,

Foto: Željko Tutnjević

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

Ellida je prisiljena razmisliti o svojim osjećajima i donijeti presudnu odluku o tome kako želi živjeti. Tek kada joj kao partner prepusti slobodu izbora, Wangel joj može dokazati bezuvjetnu ljubav i upravo je zato uspijeva zadržati. Nova adaptacija Petre Pogorevc i Ivana Plazibata zadržava temeljne motive Ibsenove drame, ali ih umjesto u norveškom fjordu promatra na mediteranskom otoku,

Dubrovačke ljetne igre 25

propitujući tko su njegovi likovi danas. Premda suvremeno zapadno društvo i dalje nije riješilo mnoge probleme rodne ravnopravnosti, položaj žena bitno se razlikuje od onoga u Ibsenovo vrijeme, kada su bile i zakonski ovisne o svojim supruzima. Zato Ellida više ne bira samo između braka i ljubavne veze. Ona prije svega bira sebe. Autori adaptacije posvećuju posebnu pažnju i Ibsenovim sporednim likovima. Razvijaju ih u kontekstu vremena u kojem je generacijski jaz postao dublji nego ikad. Dok se Ellida, Wangel i njihov stari prijatelj Arnholm bave sa svojim intimnim problemima i nostalgično vraćaju u prošlost, Wangelove mlade kćeri Bolette i Hilde te njihov vršnjak Lyngstrand ne mogu ne primijetiti kojom okrutnom brzinom nestaje svijet u kojem žive. Upravo preko tih mladih ljudi Žena s mora ponovno otvara društveno-kritička pitanja od kojih se Ibsen u svojoj kasnijoj fazi djelomično udaljio. Oni postaju kritični prema stavovima svojih roditelja i angažirani u suočavanju s problemima svijeta koje su od njih naslijedili. Premještajući ljubavni trokut između Ellide, Wangela i Stranca u suvremeni kontekst, želimo ispričati priču koja jednako zabavlja koliko i otvara pitanja o slobodi, odgovornosti i mogućnosti da izaberemo vlastiti život.

26 Kolumna Škura bura

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

Nakon samo četiri godine, mora u sanaciju pukotina

Pelješki most zeznuli su kineska firma i hrvatski nadzor, ali najluđi lik cijele priče jest slovenski inženjer Što li je u glavi Marjana Pipenbahera bilo kada je projektirao dodatnu traku na Pelješkom mostu, ali ne da po njoj prometuju vozila, nego da služi isključivo kao zaustavno mjesto?

Bili smo opčinjeni Kinezima baš kao Marko Polo kada je onomad stigao na Daleki istok. Imali smo osjećaj da su radnici China Road and Bridge Corporation (ili skraćeno CRBC) prije početka gradnje Pelješkog mosta svratili do Pekare Magistrala u Neumu, kupili po burek i B-aktiv, a da će čitavu gradnju zgotoviti prije nego istekne rok valjanosti Dukatovog proizvoda. Čovječe, pa je li ovo moguće kako li su samo brzi, bio je jedinstveni zaključak nas Balkanaca. I stvarno, most je rastao kao cijene u argentinskoj inflaciji. Divili smo se umijeću kineskog graditeljstva, razmetali se zaključcima kako ni stari Rimljani ne bi mogli ništa slično, a pritom zatvarali oči na uvjete kineskih radnika, koji su bili slični antičkim robovima. Smjene duže od govora Fidela Castra, nema slobodnih dana, nema bolovanja, jedina nagrada kineskim radnicima jest da će, ako završe postavljanje pilona do kraja tjedna, dobiti svaki po kilo prskanih jagoda iz Doline Neretve. A JE TO Međutim, svako toliko do nas novinara su dolazile informacije kako neke aveti bauljaju Komarnom, Brijestom i Klekom. Prvo bismo pomislili da je riječ o Stipi Gabriću Jambu, ali očevici bi nam rekli da te mračne sjene iz polja vinograda nemaju toliki obujam kao bivši metkovski gradonačelnik, pa bismo na kraju zaključili da su

to vjerojatno odbjegli kineski radnici. I stvarno bješe tako, dalekoistočni djelatnici više nisu mogli izdržavati buru, jugo, maestral, zvizdan, kišu, pa su se dali u – valjda se to tako zove u kineskim ekonomskim enciklopedijama – dezerterstvo. Nije me stoga začudila vijest od prije neki dan da Pelješki most samo četiri godine nakon otvaranja mora u ozbiljnu sanaciju koja će početi ove jeseni. Naime, pojavile su se pukotine u betonu, za sada nije ozbiljno, ali moglo bi biti. Tako se nažalost ispostavilo da su onom brzinom Pelješki most mogli graditi i radnici Czechia Road and Bridge Corporation ili skraćeno A Je To. Rezultat bi bio jednak samo puno jeftiniji, jer u češkoj korporaciji rade samo dva radnika. No, prije nego što krenete psovati Konfucija, moram vam kazati da je šanerska kineska firma najmanje kriva za pukotine Pelješkog mosta. U građevini, naime, postoji i nadzor radova kojima je posao – kako uostalom i sama imenica nedvosmisleno definira - nadzirati. Nadzor radova na Pelješkom mostu obavljale su tri firme – legendarni Institut građevinara Hrvatske, ili skraćeno Evo zore, evo dana, evo Jure i Đukana (legendarni direktori IGH Jure Radić i Perica Đukan), potom Centar za organizaciju građenja te Investinženjering. Što li su oni nadzirali, sam Lao Tse zna. Jesu li nadgledali kako kineski radnici miješaju beton i čeličnu armaturu ili kako

Piše: Maro Marušić Foto: Zvonimir Barišin/ PIXSELL

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

Svako toliko do nas novinara su dolazile informacije kako neke aveti bauljaju Komarnom, Brijestom i Klekom. Prvo bismo pomislili da je riječ o Stipi Gabriću Jambu, ali očevici bi nam rekli da te mračne sjene iz polja vinograda nemaju toliki obujam kao bivši metkovski gradonačelnik, pa bismo na kraju zaključili da su to vjerojatno odbjegli kineski radnici

miješaju gluten i B-aktiv iz Pekare Magistrala, nikad nećemo saznati, no ono što znamo jest da su loše obavili posao i da su odgovorniji za pukotine od Huang Ho i Jangce robova. POTROŠENI DODATNI PILONI, BETONI I MILIONI No po mom nestručnom mišljenju postoji još jedan lik koji je najviše zajebao, a to je glavom i fakultetom slovenski inženjer Marjan Pipenbaher, glavni projektant Pelješkog mosta. Što li je u njegovoj glavi bilo kada je projektirao dodatnu traku na Pelješkom mostu, ali ne da po njoj prometuju vozila, nego da služi isključivo kao zaustavno mjesto? Hajdemo ovo ponoviti još jednom! Što li je bilo u glavi Marjana Pipenbahera da po Pelješkom mostu postavi SOS traku? Vozimo li se po njegovoj traci logike, nečiji auto trebao bi se pokvariti točno kada stigne na Pelješki most. Eno ga, taman je prednjim pogonom uletio na prvi pilon kad li je ispod haube suknuo dim. Sreća da je tu Pipenbaherova zaustavna traka, pa se vozilo može bez problema zaustaviti ne smetajući ostale sudionike u prometu, i potom obavijestiti nadležne službe da postoji kvar. Ne, vozilo se nikad neće pokvariti, recimo u Dolini Neretve ili u Dolima, nego će baš čekati Pelješki most kako bi izdušilo. Eto takva je logi-

Zaustavna traka ne služi ni trkačima, a kamoli vozačima

Kolumna Škura bura 27

ka našeg Scottieja PippenMahera. Zbog njegove potpuno beskorisne zaustavne trake potrošeni su dodatni piloni, betoni i milioni, a apsolutno se ništa nije postiglo. Ako se već išlo na toliku širinu mosta pa zašto se pobogu nisu napravile dvije trake u jednom smjeru? Ne samo da je Pelješki most primjer čistog bacanja europskog novca, nego i brza trasa po Pelješcu. Kakav li je to tek projektant smislio? Brza cesta s punom linijom gdje se nigdje ne može pretjecati. Mi bismo Pelješku brzu cestu trebali brendirati kao najsporiju brzu cestu na svijetu. Ljudi bi iz svih krajeva planete dolazili proučavati kako potrošiti stotine milijuna eura na brzu cestu i onda gmizati iza slovačkog kampera. A da vam ne bi palo na pamet pretjecati i tamo gdje je sve skroz vidljivo (iako su tu bez razloga stavili punu liniju), tu je često presretač. Stotine i stotine milijuna eura potrošile su se na Pelješki most i brzu cestu, samo kako bi se mogao uvesti Schengen. Ofrlje projektirano, ofrlje izgrađeno, ofrlje nadzirano. Da su Senat, Malo vijeće i knez Dubrovačke Republike onda bili imalo svjesni kakve ćemo pizdarije izvoditi u 21. stoljeću, siguran sam da Turcima nikad ne bi dali Neum, bez obzira na to koliko opasno bilo graničiti sa Serenissimom.

28 Kolumna

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Masovna HISTERIJA Na Sinjskoj alki je, osim alkara i njihovih meta, nego podaci da Ličani piju momaka, najvažnije bilo prisustvo našega tone vode u bocama. premijera Plenkovića. I umjesto da ga novi- A koristeći situaciju, jedan zluranari pitaju o povijesnim uspjesima Shengena di Mostov marketinški stručnjak je i izgradnji Pelješkog mosta, pa ako treba i o HDZ-u besplatno ponudio slogan za pobjedi Hrvata nad Turcima 1715., pa shod- sljedeće izbore: ŠTO NISMO PRODAno tome pogocima u sridu, mučili su ga pi- LI, TO SMO OTROVALI! tanjima o zaštiti Ličana od otrova, na što je U nas u Gradu odavno postoji svijest on uporno štitio vlast od – javnosti. o problemu zagađenja okoliša. Zato Objavio je da u podzemnim vodama je još 2007. osnovana Agencija za Like još nisu pronađene ‘’vječne ke- gospodarenje otpadom, koja će mikalije’’, pa odvoz toksičnog smeća uskoro slavit 20. rođendan. Promože pričekat zakonske procedure, jekt u Lučinom razdolju odavno je studije, ekspertize, izvide. Sve može prerastao u centar za gospodarenčekat. Kad bi samo voda imala tu je - obećanjima. Toliko je dugo ‘’u privilegiju! izgradnji’’, da bi uskoro mogao dobit Ukratko, problem ilegalnog odlag- status kulturne baštine. Na noviališta opasnog otpada u Gospiću ri- narsko pitanje u kojoj je fazi projekt, ješit se može jedino ponuđen je odgovor iz kategorije ‘’u zakonitoj proceduri’’, a nikako pod ‘’sve je pod kontrolom, samo još nišpritiskom javnosti i ‘’histerične ta nije gotovo’’. Još se sjećamo kad oporbe’’, pribrano je izložio premijer. je naša bivša gradonačelnica najavlHisterija je, prema Vladi RH, kad se jivala zatvaranje Grabovice. Otad je građani boje pit vodu koja bi mog- odlagalište nekoliko puta ‘’sanirano’’, la bit zagađena, pa od njih traže da ali nekim čudom još uvijek radi. Čak se 45 tisuća tona opasnog otpa- je novim slojem asfalta sanirana i da makne prije nego što kemikalije pristupna cesta. krenu put izvora, rijeka, vodovoda i A i što bi drugo kad je, umjesto Cengustijerni. Problem traje više od go- tra u Primorju, izgrađena cijela jeddinu i po’. Studije su napravljene, ek- na industrija obećanja, dozvola, prospertize također, DORH i USKOK su u jekata, revizija i čekanja. Direktor pogonu. Izgleda da zbog procedura Bačić još je 2019. najavljivao da bi taj pogon tako sporo vozi upravo Centar trebao bit gotov do 2022. goonda kad bi trebalo spasit vodu. dine. Četiri godine kasnije, od Centra I dok tako vlast govori o procedur- ni - C. Uzgred, govori se da je njegoama, Ličani sve glasnije razmišlja- va tadašnja plaća od 12.400 kuna ju o vlastitoj proceduri; traktorima narasla na oko 2.943 eura. Ono, zbog prema autocesti A1. Jer možda će automatskog usklađivanja s povdržavu prije osvijestit blokada pro- ećanjem troškova života. Ne može

čovjek gladan radit. Za utjehu ipak, barem je jedan projekt uredno napredovao. Na pitanje gdje je zapelo, pitali su ovih dana odgovornu osoba izvođača radova, gospara Bolotina, koji je ljubazno javnosti poručio da je sve je pod kontrolom, samo što je on na godišnjem odmoru, pa će sve objasnit iza Velike Gospe, kad se vrati s kupanja. Savršeno! Smeće može čekat. I direktor i projekt mogu čekat. Građani isto mogu čekat. Kad bi barem i Pelješac mogo čekat. Sve četiri pelješke općine trenutačno svoj otpad voze čak 550 kilometara do Karlovca. I natrag toliko! Sretni što su i to pronašli. Samo još da se pronađe odlagalište za sve one koji su Centar za gospodarenje otpadom ‘’gradili’’ ovih dvadeset godina. Veliki požar koji je poharao područje Lokve Rogoznice i Omiša, ugrozio tisuće stanovnika i turista, odnio jedan život i završio desecima ljudi u bolnicama, imao je barem jednu svijetlu točku: 8,4 milijuna eura vrijedan sustav SRUUK nikome nije nepotrebno zvonio. Vlasti su procijenile da nema potrebe slati poruke na mobitele. Vatra se, naime, širila prebrzo radi jakoga vjetra, a požar je zavraga, izbio - noću. Ukratko, dogodilo se sve ono što se kod požara inače događa. Premijer je pritom mudro zaključio kako bi, da je bio dan, djelovali i kanaderi. Župan Blaženko Boban, osim što

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

je potvrdio premijerove uvjerljive argumente, dodao je i bojazan da bi alarmiranje građana moglo izazvat paniku i zakrčit prometnice, pa bi vatrogascima bilo teže prolazit. Dakle, građane nije trebalo upozoriti na opasnost, jer bi mogli, zamisli katastrofe – pokušat pobjeć. Prema ovoj logici očito je najbolje da čovjek mirno sjedi s kantom vode u ruci, ne paničari, ne izlazi na cestu nego čeka da ga požar lizne i tako mu pošalje obavijest. Inače, župan Boban je ostao u pamćenju Dalmatincima od vremena kad je filmskoj ekipi zapalio set, jer je on procijenio da su antikristi? Pitaju se mještani, jesu li možda izabrali piromana na čelo županije? I tako, dok su dalmatinska sela gorila, vlast se češljala, a još jedna tema nije bila za komentiranje. Baš kao i opasni industrijski otpad po Hr-

vatskoj. Vlada će sve sanirat! Igrokazi i loši Vodvilji, sve po istom scenariju i režiji. Jer, ako je to upravljanje krizama, možda nam fakat više i ne trebaju alarmi. Dovoljno je upalit televiziju. Baš kad premijer počne objašnjavati zašto alarm nije trebalo uključit, a brojni gledatelji izraze skepsu, trenutno stignu spasonosni rezultati istrage; piromani su ipak Srbi! I što tu više može alarm? Bivši dubrovački biskup Mate Uzinić, prigodom misnog slavlja na Veliku Gospu u trsatskom svetištu, izgovorio je jednu gotovo subverzivnu misao za hrvatske prilike: domovina se ne voli mahanjem zastavama, nego načinom na koji prema domovini postupamo. Drugim riječima, nije dovoljno tri puta viknuti ‘’HRVATSKA’’, ako nakon toga baciš tisuće tona otrovnog otpada pokraj rijeke, zakone koristiš kao

Kolumna 29

ukras, a budućim generacijama ostaviš račun za vlastitu neodgovornost. To je, naravno, za našu vlast bila prilično nezgodna definicija domoljublja, premda je nije blagoslovio Vatikan. Jer po takvoj definiciji, domovina bi se voljela tako da se za nju vlasti brinu, a ne da samo - ponavljaju mantre. A upravo tu i nastaje problem. Hrvatska je desetljećima glasno voljela domovinu, a tiho je uništavala. Nadbiskup Uzinić pritom podsjeća i na još neugodniju činjenicu: kršćanska vjera nikad i nikome nije obećavala policu kasko osiguranja protiv požara, bolesti, rata i smrti. Bar ne u ovom životu. A poslije ćemo viđet, je li…. Dotad, kako bi se u nas reklo, čuvaj se, pa će te i Bog čuvat. Ili slična iz islamskog svijeta: Sveži devu, pa se pouzdaj u Allaha!

30 Fotogalerija

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Srđan, Mike, Marinela, Marita, Joško, Jax i Pavo - radost je dragim prijateljima s dalekih Falklanda pokazati ljetote Grada

Marina i Mario - zajedno poć’ i u toplu ljetnu lapadsku noć gust im je i milina Ivana i Goran - presretni su što je Ekvinocijo i na 77. DLJI kod publike polučio uspjeh ogroman

Zdena, č.s. Vida i Ema - jedinstveni Dubrovnik uvijek oduševljava, ali se uvečer Stradunom ugodnije đirava

Antonia i Željka - opušteni trenuci u ovom užurbanom vremenu puno znače, razgovor je još ljepši uz slasne kolače

Fotogalerija 31

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Daris, Mira i Enes - multinstrumentalni talent se nasljeđuje, i u njihovom domu glazba se stalno svira i čuje

Ana, Lara i Petra - nerazdvojni trio se skupa i u Noć Uvale Lapad uputio

Ivan Ruben i Marija - bezbrižno ljeto doma (pre)brzo prolazi, sin za obvezama u Zagreb opet odlazi

Joško, Magdalena, Orsat, Lucija, Paula, Petra, Miriam, Ina, Karmen Marija, Marin i Zvone - nezaboravno će im biti ovo ljeto, na Igrama su radili kao biljeteri i hostese, mladosti zanimljive sezonske poslove “donese”

Bobana, Maro i Mirna - kad mine dnevna vrućina najljepše je u prirodi, na Lokrumu biti godi

32 Priče o moru i brodovima

Petak, 24. travnja 2026. Dubrovački dnevniK

NIPPON MARU, ASUKA, PACIFIC VENUS, ASUKA II

Piše Ivo Batričević foto Privatna arhiva

Četiri japanska kruzera posjećivala su Dubrovnik, a svi imaju jednu zanimljivu karakteristiku Kod svih japanskih putničkih brodova za kružna putovanja je izrazito malobrojna posada, što govori o visokom tehnološkom nivou brodova, ali i japanskoj štedljivosti i skromnosti Japan je velika pomorska velesila koja ima veliku trgovačku mornaricu s kojom su plovili u međunarodnoj plovidbi od druge polovice 19. stoljeća. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Japanci su izgubili veliki dio svoje flote te su vodili računa da ponovo izgrade trgovačku flotu brodova kako bi pokrenuli posrnulo gospodarstvo nakon gubitka rata. Kad su uspjeli stvoriti bogatu državu i kad su dostigli zavidan životni standard, tek onda su započeli graditi putničke brodove za odmor i krstarenja. Zato ne treba čuditi podatak da su prvi kruzeri izgrađeni ne tako davno tj. 1989. godine te su se zvali OCEANIC GRACE i FUJI MARU. Međutim, ovaj put su tema četiri japanska kruzera koji su posjetili Gruž, a to su NIPPON MARU koji je građen 1990., ASUKA 1991., PACIFIC VENUS 1998. i ASUKA II koji se prethodno zvao CRYSTAL HARMONY, ali je pod japansku zastavu prešao tek u ožujku 2006. godine. NIPPON MARU NIPPON MARU je izgrađen u rujnu 1990. po ugovorenoj cijeni od 59 milijuna američkih dolara kao novogradnja broj 1188 u brodogradilištu Mitsubishi Heavy Industries u Kobeu za vlasnika Mitsui OSK iz Japana. Imao je 21903 bruto tona (volumen broda), bio je dug 165,5 i širok 23,6 metara. Dva 8- cilindarska Mitsubishi dizel motora ukupne snage 15740 KW su ga preko dvije propele pokretala brzinom od 18 čvorova. Mogao je primiti 600 putnika i 160 članova posade. Ime NIPPON MARU je dobio po NIPPON što znači Japan, a MARU znači krug koji simbolizira povratak na polazišnu točku, odnosno želju da se

Nippon Maru

brod sretno vrati u matičnu luku. Brod je nakon 36 godina uspješnih plovidbi povučen iz upotrebe te se 10. svibnja 2026. vratio u svoju matičnu luku Yokohama. Pod novim imenom MERY je 19. lipnja nasukan na plaže indijskog rezališta brodova u Alangu te se trenutno reže. ASUKA ASUKA je izgrađena u prosincu 1991. po ugovorenoj cijeni od 86 milijuna američkih dolara za kompaniju Nippon Yusen Kaishia (NYK) iz Tokija u brodogradilištu Mitsubishi Heavy Industries u Nagasakiju

Njihovi kruzeri su nas posjećivali iza Domovinskog rata jer i sama flota brodova je nastala iza 1989. godine

Priče o moru i brodovima 33

Petak, 24. travnja 2026. Dubrovački dnevniK

Asuka

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Japanci su izgubili veliki dio svoje flote te su vodili računa da ponovo izgrade trgovačku flotu brodova kako bi pokrenuli posrnulo gospodarstvo nakon gubitka rata. Kad su uspjeli stvoriti bogatu državu i kad su dostigli zavidan životni standard, tek onda su započeli graditi putničke brodove za odmor i krstarenja.

Pacific Venus

u Japanu. Brod ima 28856 bruto tona, dug je 192,5 i širok 24,7 metara. Dva 7- cilindarska MAN-B+W dizel SRG motora ukupne snage 17300 KW preko dvije propele mu daju brzinu od 21 čvora. Na svojim palubama može primiti 580 putnika i 270 članova posade. Ime je dobio po srednjovjekovnom povijesnom periodu kada se stvarala danas prepoznatljiva i karakteristična japanska umjetnost i kultura. Od 2006. ima novog vlasnika Amadea Shipping Company te plovi u najmu njemačkog Phoenix Reisena pod imenom AMADEA. PACIFIC VENUS PACIFIC VENUS je izgrađen 1998. po ugovorenoj cijeni od 114 milijuna američkih dolara u brodogradilištu Ishikawajima-Harima Heavy Industries Co. Ltd., Tokyo za japansku brodarsku tvrtku Japan Cruise Line / Venus Cruise Line Ltd., Osaka. Ima 26519 bruto tona, dug je 183,4 i širok 25 metara. Dva 12- cilindarska United - Pielstick dizel motora ukupne snage 13636 KW koji ga preko dvije propele pokreću brzinom od 21 čvora. Na svojim palubama može primiti 720 putnika i 180 članova posade. Tvrtka Venus Cruise Line početkom studenoga 2022. objavila je prestanak rada i gašenje poslovanja, a posljednje putovanje pod okriljem te tvrtke (i pod imenom PACIFIC VENUS) odvijalo se na relaciji od Kobea u Japanu do Shidaoa u Kini i natrag u razdo-

Asuka II

blju od 27. prosinca 2022. do 4. siječnja 2023. Prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19, Venus Cruise Line godišnje je ostvarivao oko 80 putovanja s približno 25000 domaćih turista. Brod je prodan novoj tvrtki sa sjedištem u Panami, Eastern Venus Incorporation, koja je u floti imala samo ovaj jedan brod. Tvrtka je kasnije preimenovana u Eastern Cruise, a brod dobiva ime EASTERN VENUS. Povezana je s tvrtkom DuWon Shipping, operaterom i upraviteljem broda sa sjedištem u Južnoj Koreji gdje su uz one na Tajvanu, uspostavljene matične luke. Promjenom vlasništva promijenila se i luka upisa broda te umjesto Osake u Japanu, to je sada Colon u Panami. Prvo krstarenje u organizaciji nove tvrtke započelo je od 24. do 28. prosinca 2024., na relaciji od Busana u Južnoj Koreji do više japanskih lučkih gradova. Tvrtka planira nastaviti s krstarenjima prema turističkim odredištima na otoku Kyushu, kao i s drugim međunarodnim i domaćim rutama, počevši od travnja. Brod je i dalje u plovidbi. ASUKA II ASUKA II je kruzer u vlasništvu i pod upravom tvrtke Nippon Yusen Kaisha, koja upravlja odjelom za krstarenja NYK Cruises (poznat i kao Asuka Cruise). Izvorno ga je izgradilo brodogradilište Mitsubishi Heavy Industries u Nagasakiju u Japanu pod imenom CRYSTAL HARMONY za brodarsku tvrtku Crystal Cruises. Ima 51044 bruto tona, dug je 236,4 i širok 30,3 metra. Šest 9- cilindarskih Wartsila- Sulzer dizel - električna motora ga preko dvije propele pokreću brzinom od 21 čvora. Na svojim palubama može ukrcati 960 putnika i 545 članova posade. Godine 2006. CRYSTAL HARMONY je prebačen iz flote Crystal Cruisesa u flotu matične tvrtke Crystal, Nippon Yusen Kaisha te je ušao je u službu pod imenom ASUKA II. Od kolovoza 2022., bio je najveći kruzer pod japanskom zastavom. Ono što prvo primjećujemo jest to kako je kod svih japanskih putničkih brodova za kružna putovanja izrazito malobrojna posada, što govori o visoko tehnološkom nivou brodova, ali i japanskoj štedljivosti i skromnosti. Njihovi kruzeri su nas posjećivali iza Domovinskog rata jer i sama flota brodova je nastala iza 1989. godine.

34 Sport

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

DUBROVNIK VOLI SPORTSKE USPJEHE

DVA DOČEKA NA RUĐERU BOŠKOVIĆU UNUTAR 12 SATI: Dubrovnik slavi dvije velike medalje U ponedjeljak, 17. kolovoza bio je prvi, a dan nakon, u utorak, drugi doček. Dubrovački sport bogatiji je za europsku seniorsku broncu u plivanju, ali i još jedno u nizu zlato s velikih natjecanja mlađih uzrasta u vaterpolu

Dubrovnik dočekao brončanog Vlaha Nenadića

Toni Dragoja, Vili Svilec, Vlaho Nenadić i Jere Hribar

Plivač PK Jug Vlaho Nenadić osvojio je broncu na li, kolege Vili, Toni i Jere... Nisam očekivao da će me Europskom prvenstvu u Parizu, sa štafetom Hr- dočekati ovoliko ljudi. (smijeh) Predivan je osjećaj vatske na 4x100m slobodno, čime je postao prvi ostvariti nešto ovakvo", kazao je Nenadić, pa se osmuški Jugaš sa seniorskom medaljom na velikim vrnuo i na rezultat u pojedinačnoj konkurenciji. natjecanjima. „Dvanaesto mjesto je stvarno dobar rezultat. Da sam Nastupao je kao druga izmjena, a plivali su još Jere imao još jednu utrku, vjerujem da bih to odradio još Hribar, Vili Svilec i Toni Dragoja. Njihovo vrijeme na bolje. Stvarno sam ponosan na sve. I na štafetu i na kraju je bilo 3:11.08. Otprilike sekundu bila je brža svoj rezultat. Bilo je ovo jedno lijepo natjecanje i sjaruska štafeta (3:10.12), dok su prvo mjesto uzeli jna motivacija za dalje”, dodaje. Mađari (3:10.03). Nenadić je u Parizu, uz broncu, osvojio i solidno 12. USPJEŠNA ŠTAFETA SADA CILJA NA LOS mjesto u pojedinačnoj konkurenciji na 100 metara ANGELES 2028. slobodno, a osvojio je i 12. mjesto sa štafetom Hr- Dugo vremena hrvatsko plivanje nije imalo medalje vatske na 4x100 mješovito. s velikih natjecanja, ali nova generacija predvođena Tim povodom, Plivački klub Jug je u Zračnoj luci članovima ove štafete, itekako obećava. Ruđer Bošković organizirao svečani doček, gdje su „Ovo je definitivno pomak u hrvatskom plivanju jer Nenadiću na ovom iznimnom sportskom uspjehu je prošlo 18 godina od zadnjeg odličja. Imamo četčestitali prijatelji, obitelj, djevojka, mladi plivači Juga voricu vrhunskih plivača, uz njih i sjajne plivače koji i članovi kluba, treneri... nisu izborili odličja, ali tu su. Pred hrvatskim plivanNenadić je u Zračnoj luci kazao kako se osjeća na- jem je jedno proljeće", smatra Nenadić. kon ispisivanja povijesti u PK Jug, ali i hrvatskog Osvrnuo se i na ciljeve. Kako kaže trenutačno je plivanja. pauza, u prosincu je fokus na Kini, a na ljeto svjets„Bilo je puno emocija, fenomenalne trke... Cijela ko prvenstvo u Budimpešti, koje ujedno predstavlja štafeta je bila fenomenalno iskustvo, svi su navija- i kvalifikacije za Olimpijske igre u Los Angelesu 2028.

Piše: Rafael Barkiđija Foto: Rafael Barkiđija/ DD; VK Jug AO

Sport 35

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

osiguranja. LOŠTE OTVARANJE TURNIRA, NA KRAJU – ZLATO Igrači izbornika Bajića na otvaranju su izgubili od Italije (13:16), da bi svladali Mađarsku (14:13), ali su izgubili i u trećoj utakmici skupine, od Grčke (14:16). Malo ih je tko tada vidio kao favorite nakon dva poraza u skupini. No, od tada je uslijedio niz pobjeda kojima su došli do zlata. U osmini finala bili su uvjerljivi protiv Francuske (21:8), u četvrtinalu protiv Srbije (14:13), a u polufinalu od Italije (19:11). Na kraju su pali i Španjolci.

"Morali bismo biti među prvih 12 ekipa i mislim kako je to izvedivo", smatra Nenadić. LJETO IZ SNOVA ZA HRVATSKI VATERPOLO – TRI VELIKA NATJECANJA, TRI ZLATA! Nakon što su mlađi uzrasti hrvatske vaterpolske reprezentacije, U18 i U16, osvojili naslov prvaka svijeta, sada je naslov prvaka Europe osvojila U20 reprezentacija U vrlo zanimljivom finalu u bugarskoj Varni, svladali su Španjolce rezultatom 17:14, i time nastavili ljeto hrvatskog vaterpola iz snova. Treća, ona najsjajnija medalja za mlađe uzraste. Kao i uvijek, važan dio priče su dubrovački vaterpolisti, koji su briljirali i u ovoj utakmici. Kapetan reprezentacije je Maro Šušić, u finalu je postigao četiri pogotka, a na vratima Hrvatske je bio Antoan Špilar, koji je upisao sjajnih deset obrana. Tu je i Ante Jerković s jednim pogotkom, a valja dodati kako je pomoćnik izborniku Zoranu Bajiću upravo Igor Računica, pomoćni trener Jug Adriatic

Igor Računica, Perica Bukić, Antoan Špilar, Ante Jerković, Maro Šušić

DOČEK PRVO NA ZL FRANJO TUĐMAN, A ONDA SU SLETJELI I NA „RUĐERA” Zlatnim vaterpolistima organiziran je doček na zagrebačkom aerodromu, gdje je bio pravi mali spektakl. Uz hrvatske barjake, ali i trube, transparente, dočekali si ih njihovi najvjerniji navijači – roditelji, obitelji, djevojke, prijatelji. No, i ‘sedma sila’; novinari, TV snimatelji, fotoreporteri… Glasan pljesak zaorio se zagrebačkom zračnom lukom Franjo Tuđman, a od samih dečkiju, od igrača, gromoglasno otpjevana „Moja domovina”. „Ovo je predivno. Zahvaljujem prijateljima i obiteljima što su svima nama upriličili ovakav prekrasan doček”, rekao je kapetan Hrvatske, Jugaš Maro Šušić. „Srce je ispunjeno, veliko kao kuća. Smatram da smo pokazali kako vrijedimo i da smo zasluženo na kraju pobijedili. Kad je bilo najteže, ta naša klapa, zajedništvo i zezancija, su nas dogurali do naslova prvaka Europe”, dodaje. Dan nakon, dubrovački četverac – Šušić, Jerković, Špilar i Računica, sletio je u ZL Ruđer Bošković, gdje je bila mini-repriza zagrebačkog dočeka. Baklje, pjesma i čestitke povodom novog velikog uspjeha. Kako stvari stoje, nema nikakve brige za budućnost hrvatskog vaterpola.

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN ***

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Bojiš se usamljenosti? Ne ženi se!

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN ***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

GADE SE I MENI

Gade se i meni te staračke sline Na rubu usana stalno se talože Sve nevolje moje time se još množe Ove najnovije ne potiru ine Nenadana napast nikako da mîne Izobličava se čak i slika kože Madeži i mrlje i oni me glože Bolje je skončati mlad kad se već gine Takav sam kakva su bacile me mine Taj poriv da stvaram svako malo sine Pa sve zanemarim stihu se posvetim Konteso onda se iznenada sjetim Gdje sam tko sam što sam i tako u muku Pokretom potražim i stisnem ti ruku 3/7/25

humanitarni prilozi Zaklada pomozimo djeci s invaliditetom Umjesto vijenca za pokojnu Sonju Barbir, 120 eura doniraju obitelji Miloglav, Kušt i Katičić. DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO -NERETVANSKE ŽUPANIJE U spomen na našeg dragog dunda Neša umjesto cvijeća Iris, Tina, Nikolina i Mato prilažu 50 EUR CARITAS U spomen na dragu Katicu Vladović – Relja, obitelj Iva Klaić donira 50 eura. Prilog u znak sjećanja na Davora Spajića umjesto cvijeća Rina Kralj Brassard donira 50 eura UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ U spomen na 40-godišnjicu smrti naše sestre Lucije Kalačić-Jovanović Kate i Marija doniraju 100,00 eur. Članovi Udruge se zahvaljuju na donaciji. DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DNŽ U spomen na dobru Nadu Bonačić, obitelj Petronio prilaže 40 eura za potrebe udruge.

KOMPAS No.1 DUBROVNIK KOMPAS No.1 Kardinala Stepinca 52 KOMPAS No.1 DUBROVNIK DUBROVNIK Kardinala Stepinca 52 Kardinala Stepinca 52

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa zapotrebu turističkuza 2026.radnog objavljuje zasnivanje objavljuje potrebu zasezonu zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026. VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja Uvjeti: Uvjeti: SSS (općeg, (općeg, ekonomskog, ekonomskog, tehničkog tehničkog smjera) smjera) --Uvjeti: SSS - Opće znanje engleskog jezika, pasivno --znanje Opće znanjeekonomskog, engleskog jezika, pasivno dodatnog jezika prednost SSS (općeg, tehničkog smjera) - Vozačka dozvolajezika B kategorije najmanje pet godina znanje dodatnog prednost - Opće znanje engleskog jezika, pasivno -znanje Vozačkaugovor dozvola Bodređeno kategorije najmanje pet godina jezika prednost Nudimododatnog na uz mogućnost stalnog zaposlenja. - Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent zaposlenja. Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog

zaposlenja. Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Dubrovački dnevniK Petak, 20. ožujka 2026.

Županija 37

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO Prodajem Peugeot 206, 168.000 km prešao, 2001. godište. Ima kuku. Cijena 400 EUR. Kontakt: 097 608 4077. Hyundai Accent, 1998. godište, prešao 51.271 km. Cijena 600 EUR. Kontakt: 092 102 1597. Prodajem automobil Toyota Auris 2007., 1.6 V, automatik, u voznom stanju. Registriran do rujna 2026. Zimske i ljetne gume na felgama. Cijena: 1.500 eura. Tel. 091 574 8929 Prodajem Renault Scenic II, 2007. godište, 206.000 km, automatska klima. Cijena: 2.200 eura. Tel. 098 982 4076 Aprilia Scarabeo 250 ccm, prešao 48.000 km, registriran do 3/2027. Prodajem za 550 eura. Mob: 098 652 870. Prodajem Renault Scenic 3, dizel, automatik, 2016. godište. Automobil je prešao 120.000 km i registriran je do travnja 2027. godine. Mobitel: 099/2188280. Prodajem Fiat Grande Punto, 2008. godište. Automobil je prešao 195.000 km i registriran je do lipnja 2027. godine. Cijena povoljna. Mobitel: 098/924-9574. Prodajem Renault Scenic 1.5 dizel, 2006. godište, s prijeđenih 286.000 km. Automobil je u dobrom stanju. Mobitel: 092/285-8452. Prodajem Fiat Punto 1.3 diesel, u odličnom stanju, registriran do 04/2027. Servis je uredno napravljen, auto ima 215 tkm, tehnički je ispravan, klima radi, uz sitna oštećenja vidljiva korištenjem. Cijena je 2.800 €. Javite se na WhatsApp ili pozivom na 091 60 10 345. Prodajem automobil Renault Scenic 2, 2007. godište, benzinac, prešao 206.000 kilometara, registriran do 01/2027. Cijena: 2.200 €. Tel: 098/982-4076 Prodajem Citroën C4 Picasso 1.6 benzin, 88 kW, 2011. godište. Prešao 169.000 km, registriran do 08/2026. Cijena: 3.200 €. Mob: 0981668831 Prodajem Renault Lagunu Karavan, 2005. godište, 217.000 km, 1.9 dizel (88 kW). Vozilo je

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

redovito servisirano i garažirano. Cijena 2000 € ili po dogovoru. Kontakt: 099 219 48 94.

zi na drugom katu zgrade bez lifta, na području Vojnovića. Mobitel: 099/325-3034.

IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem studio apartman u Lapadu, 39 kvadrata, od 01.10.2026.na duzi period za 600eura + rezije. Slike pogledati na booking.com sunny palace apartments superior studio. 098 9041 092

Prodajem građevinsko zemljište površine 736 m² u Moluntu. Mogućnost priključka na struju, vodu i kanalizaciju nalazi se nadomak parcele. Cijena na upit. Kontakt: 098/324-179.

PLOVILA Prodajem barku Dalmatinku i vez. 098243979. Molim zvati iza 20 sati. Prodajem dvije pente Tomos, jedna 18ks, jedna 9ks te jedan aparat za varenje. 092 151 19194 Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodajem grobno mjesto na katoličkom groblju Boninovo. Kontakt: 098 960 9880. Prodaja renoviran stan u Lapadu za cetveroclanu obitelj fiksna cijena 350.000,00€. Drugi kat, Vojnovic, nema lifta. Mobitel 0993253034 Prodajem lijep dvosoban stan u župi dubrovačkoj.stan ima 130 kvadrata.86 je odma useljivo,s 30 kvadrata je rau bau garsonjers.može se spojiti sa stanom a može odvojeno(napravit apartman.stan im veliko dvorište i parking.papiri čisti. za sve upite javiti se na broj 098924 8009. Građevinsko zemljište površine 3.000 m², u predviđenoj gospodarskoj zoni u blizini Zračne luke, prodajem. Mob. 091 614 3946

Kupujem garažu, magazin ili bilo kakav drugi radni prostor na području grada ili okolice. Nazvati: 099 760 6720. Mijenjam dva stana u Metkoviću, ukupne površine 90 m², za stan u okolici Dubrovnika, Konavlima ili Župi dubrovačkoj. Mob: 091 614 3946. Kupujem stan ili kuću na potezu od Brsečina do Župe dubrovačke, do 270.000 €. Mob: 098/189-1334 Zbog hitnosti prodajem poljoprivredno zemljište u Mihanici (Kraljeva), površine 4400 m², čestice 948/2 i 948/3. Osiguran je pristupni put za vozila i strojeve, a teren je idealan za OPG, nasade ili turističku investiciju. Cijena: 46.000 €, uz moguć dogovor za gotovinsku isplatu odmah. Kontakt: 095 369 6454. Prodaje se suvlasnički udio (1/4) stare obiteljske grobnice na groblju Boninovo, na atraktivnoj lokaciji u blizini crkve. Grobnica pripada staroj dubrovačkoj obitelji, krasi je nadgrobni spomenik Ivana Rendića te ima slobodna mjesta za daljnje korištenje. Prijenos prava korištenja provodi se sukladno važećim pravilima. Cijena: 50.000 €. Info: kolonija2025@gmail.com

Prodaje se renoviran stan u Lapadu, pogodan za četveročlanu obitelj. Fiksna cijena .Kupujem manji stan u Cavtaiznosi 358.000 €. Stan se nala- tu ili bližoj okolici. Stan mora biti u prizemlju ili 1. kat, te brzo useljiv. Novija gradnja / uredno održavan. Cijena do 250.000 Eura. Svi papiri moraju biti uredni. Mob. 095/819-9767 Kupujem stan za 110 tisuća eura u Dubrovniku (s Mokošicom). 0981994683 Šipan – kupujem poljoprivredno zemljište. Također sam zainteresiran za kupnju suvlasničkog udjela. Za preporuku pri kupnji isplaćuje se provizija. Mob: 097/7236306 Traži se zemljište površine

500 m² ili više u Župi dubrovačkoj ili Komolcu. Poželjan je dugoročni najam. Potreban je pristup za kamion. Plaća se naknada za preporuku. Mob: 097/7236306 Tražim partnera za izgradnju stanova u Zatonu. Kontakt: 097 600 7613. . Tražim dvosoban stan na području grada, bez agencija. Mob: 091 540 3370. Prodajem stan u Trebinju, 75 kvadrata, blizu centra. 091 6144 918 Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106. Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028 Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204 Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623 Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370 Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411 Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468. Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18. Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš

Mali oglasi 39

Petak, 21. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676

obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766 Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660 Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545 Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631 Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891 Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306 Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946 Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468 Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029 Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127 Prodajem grob na Rožatu prazan. 098 787 773 Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799 Kupujem kuću ili veći stan za

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718 Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183. Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865 Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Mob: 098/599 012 Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351 Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145. Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659 Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80 Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545 Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970 Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107 Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545 Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395 Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545 P r o d a j e s e s t a n (Cavtat Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Zvati na 098/850-820 od 19-20 h. Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

pljena prije 2 godine kao nova plaćena 1600 EUR - a, sada početna cijena 800 EUR -a (dogovor) mob. 099/2993703 Prodajem crnu masažnu fotelju od skaja, udobnu i očuvanu po cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242. Prodajem šator za dvije osobe s opremom za kampiranje. Cijena po dogovoru. Više info na broj 099 8571 306 USLUGE RAZNO Čistila bih apartmane u Gružu, Lapadu i Gradu. 098 992 9200 Popravljam mušku i žensku odjeću. Telefon: 099/6965706. Keramičarski radovi i adaptacije kupaonica. Mob: 095 746 2979 Unošenje i iznošenje stvari, čišćenje podruma / objekata / garaža, uređivanje okućnica i slično! Sve informacije na broj: 095 856 2665 Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757 Uređujem okućnice, vrtove i đardine te kosim travu. Mob. 091 614 3946 Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica. DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 17.8. do 23. 8.

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 24.8. do 30.8.

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

preminuli

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076. KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodajem kutnu garnituru poznate marke Vero svijetlo siva boja, materijal štof, 270 × 170 cm, može biti ljeva ili desna strana, ima ormar za stvari, ku-

KATE MILOSLAVIĆ, 1934 PERO KATUŠIĆ, 1940 FATA TULJKOVIĆ, 1959 IVIO ŠILJE, 1941 TEREZA STOJANOVIĆ, 1933 JADRANKA OBULJEN, 1957 Č.S.ANICA JELIĆ, 1935 NIKŠA KARAMAN, 1946 MLADEN MILOSLAVIĆ, 1941 NIKE SOKO, 1954 ANITA MATANA, 1951

40 Zadnja

Petak, 22. svibnja 2026. Dubrovački dnevniK

Tvoj budući studij, na tvojem sveučilištu! PRIJAVE U TIJEKU Poslovna škola

Fakultet međunarodnih odnosa i diplomacije

Turistički i hotelski menadžment bacc.oec.

Turistički i hotelski menadžment

Međunarodni odnosi (diplomacija)

Poslovna ekonomija

Međunarodni odnosi i diplomacija

univ.bacc.rel.int.

mag.oec.

univ.mag.rel.int.

bacc.oec.

Menadžment športa bacc.oec.

Fakultet zdravstvenih znanosti

Fakultet ekonomije i međunarodnog poslovanja

Fizioterapija

univ.bacc.physioth.

Međunarodno poslovanje

Fizioterapija

univ.bacc.oec.

Poslovna ekonomija i globalizacija

univ.mag.physioth.

univ.mag.oec.

Sveučilište Libertas Referada Dubrovnik

e: dubrovnik@libertas.hr

www.libertas.hr -

01 5633 115 -

t: +385 20 414 111

czk@libertas.hr