Grad od izrađivača zatražio uvrštenje spojne ceste
kroz Sv. Jakov stranica 4
TUŽNA SUDBINA HRVATA
IZ DUBLJANA: ‘Samo se želimo vratiti na svoju djedovinu’ stranica 12
stranica 4
DUBROVAČKA LIJEČNICA
ALMA TIKVEŠA: NA REVELINU ĆE ZASJATI
‘Anesteziolog nije liječnik koji samo uspava pacijenta’ stranica 18
MLADE DUBROVAČKE BALERINE:
‘Ovo su prilike koje se u životu ne propuštaju’
stranica 22
Petak, 24. srpnja
godina
I M P R E S S U M
Glavna urednica:
Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr
Zamjenica glavne urednice
Ivona Butjer Mratinović
Izvršna urednica
Petra Srebrović
Urednik
Maro Marušić
Redakcija
Petra Srebrović
Ivana Smilović Barkiđija
Aida Čakić
Ahmet Kalajdžić
Rafael Barkiđija (sport)
Nikša Klečak
Kontakt
020 642 462
Fotograf
Željko Tutnjević
Vito Begović
Fotografija na naslovnici:
Grgo Jelavić/PIXSELL
Kolumnisti
Vjera Šuman
Maro Marušić
Ivo Batričević
Mario Klečak
Grafička priprema
Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)
Prodaja i marketing
Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)
Nakladnik
Dubrovački dnevnik d.o.o.
Ćira Carića 3
Dubrovnik
OIB 84019117288
Uprava
Lucija Komaić (članica uprave)
Kako je dubrovački GUP postao triler s kokainskim potpisom
Piše Vjera Šuman FOTO: AHMET KALAJDŽIĆ
Hrvatska politička scena nudi bolji humoristični program od svake komedije. Dok se u SDP-u provodi ljetno provjetravanje, pa dugogodišnji kadrovi poput Branka Kolarića bježe iz stranke brže nego što domaći ljudi bježe kad čuju cijenu kuglice sladoleda od pet eura, predsjednik Dajštodaš Dončić lansirao je sočnu ‘patku’ da Jandroković zapravo tiho i predano ruši Plenkija. Je li samo htio unijeti paniku u ‘crikveničku vikendicu’ ili doista ima vidovnjačke sposobnosti, ostaje misterij, ali spin je odrađen vrhunski. S druge strane, Zoki na Hvaru hvata debeli hlad i s osmijehom gleda kako bačeni mamac lagano kuha unutar HDZ-a.
to vrijeme u Vladi svjedočimo pravom trijumfu logike. Ministar poljoprivrede Vlajčić bori se s novim valom afričke svinjske kuge, što je vijest koja i dalje izmamljuje širok osmijeh na licu Grlića Radmana, odnosno njegove obiteljske tvrtke, zadužene za zbrinjavanje nesretnih eutanaziranih životinja. No, apsolutni hit tjedna je ministrov šokirani zaključak da na terenu, pazi sad, kronično nedostaje veterinarskih inspektora! U pet ključnih slavonskih županija, gdje kuga najviše divlja, radi svega 19 ljudi. Ministar se iskreno čudi toj pustoši, zaboravljajući sitan detalj. Taj je manjak direktna posljedica genijalne ‘reorganizacije’ i prebacivanja kadrova koju je skrojilo upravo to isto ministarstvo. Klasična hrvatska priča, sami sebi prepilimo granu na kojoj sjedimo, a onda službeno otvorimo istragu protiv gravitacije. Dok svinje nestaju, a veterinari bježe, naši političari marljivo vježbaju za Olimpija-
du u disciplini prebacivanja odgovornosti. Umeđuvremenu u Gradu se odvija kokainsko apartmanski triler. Cijena dugogodišnjeg žmirenja nad urbanističkim masakrom u Dubrovniku stigla je na naplatu, a valuta u kojoj se plaća više nisu kuverte pod stolom, već klasične mafijaške ucjene, 24-satni tjelohranitelji i policijske rotirke. Desetljećima se prostor tik uz zaštićenu povijesnu jezgru tretirao kao Aladinova špilja za domaće i strane ‘ugledne poduzetnike’. Pravila igre bila su jednostavna. Doneseš vreću novca, urbanisti magično prenamijene zaštićenu šumu u zonu za apartmane s pogledom na more, a institucije kolektivno gledaju u pod jer ‘sve je po zakonu’. Kada je Mato odlučio povući kočnicu i predložiti novi, brutalno restriktivan GUP, idilični biznis model se raspao. Umjesto uobičajenih dosadnih prigovora na javnoj raspravi, u Grad je stigao pravi balkanski triler. Kako je otkrio tjednik Nacional, u dubrovački se beton opasno infiltrirao transnacionalni organizirani kriminal. Prema njihovim obavještajnim izvorima, iza financiranja atraktivnih građevinskih parcela stoje, ni manje ni više, nego kavački i škaljarski klan. Dvije crnogorske skupine, poznate po tome što se već deset godina međusobno likvidiraju po Europi zbog nestanka pošiljke kokaina u Valenciji, pronašle su savršenu oazu za pranje novca na hrvatskoj obali. Plan je bio genijalan. Zaradiš stotine milijuna švercom bijelog praha iz Južne Amerike, pretočiš taj prljavi kapital u luksuzne apartmane iznad Straduna i odjednom postaješ ugledni investitor s čistom poreznom karticom.
Novi
GUP siječe čak 185 građevinskih zona i pretvara ih u zaštićeno zeleno raslinje. Za klanove to znači da su njihova višemilijunska gradilišta preko noći degradirana na razinu livada. S obzirom na to da je gruba procjena izgubljene dobiti za investitore između 500 i 700 milijuna eura, klanovi nisu poslali dopis Ministarstvu graditeljstva, nego su prešli na operativne metode zastrašivanja. U ovom slučaju pokazali su zavidnu razinu digitalne pismenosti i praćenja modernih tehnologija. Prema informacijama koje je objavio Nacional, Frankoviću je tijekom samo jedne noći stiglo dvadesetak prijetećih WhatsApp poruka. Poruke nisu pisane staromodnim izrezivanjem slova iz novina, već su bile elegantno sročene uz pomoć umjetne inteligencije (AI) i poslane s anonimnih telefonskih brojeva registriranih u dalekom Alžiru. ChatGPT je očito postao omiljeni alat za pisanje ucjena.
Mašta građevinske mafije tu nije stala. Policija je ubrzo presrela detaljno razrađen plan prema kojemu se gradonačelnika namjeravalo javno diskreditirati kroz lažirane dokaze kojima bi ga se prikazalo kao počinitelja obiteljskog nasilja. Cilj je bio jasan. Izazvati javni linč, prisiliti ga na ostavku pod teretom skandala i tako automatski stopirati donošenje novog, restriktivnog plana. Ono što najviše intrigira jest saznanje da se cijela ova operacija ne vodi iz crnogorskih brda, nego iz pojedinih uglednih odvjetničkih ureda u Zagrebu. Ti uredi formalno zastupaju inte-
rese ‘inozemnih fondova’ i pišu uglađene pravne podneske, dok neslužbeno, kako sumnjaju sigurnosne službe, služe kao logistički paravan i koordinatori prljave kampanje na terenu.
Ovaj
dubrovački građevinsko-kokainski koktel zorno prikazuje kamo vodi ignoriranje korupcije na svim razinama, a usporedba s ostatkom Europe nudi uvid u dva potpuno različita svijeta. Na jugu Italije, u regijama gdje vladaju Camorra i ‘Ndrangheta, prostorni planovi su povijesno bili glavno oružje za pranje novca. Talijanski gradonačelnici koji bi odbili potpisati prenamjene zemljišta u korist mafije, imali su vrlo predvidljivu sudbinu. Ili bi proveli mandat skrivajući se iza leđa naoružanih karabinjera, ili bi završili kao tragične ikone borbe protiv kriminala, poput gradonačelnika Vassalla koji je ubijen s devet metaka jer je branio lokalnu obalu od divlje gradnje. Dubrovnik danas, sa svojim tjelohraniteljima i crnogorskim narkokartelima pod prozorom, opasno zaudara upravo na taj južnotalijanski model u kojem beton i krv idu ruku pod ruku.
Potpuna suprotnost tome su Švedska, Norveška ili Danska. Tamo je prostorno planiranje dosadno do boli. Sve je digitalizirano, javno dostupno i transparentno do zadnjeg milimetra. Šanse da neki mafijaški klan kupi građevinsku zonu gotovinom sumnjivog podrijetla ravne su nuli. Skandinavske države provode tako rigoroznu kontrolu podrijetla imovine da vas
porezna uprava pita za zdravlje ako kupite skuplji bicikl bez pokrića, a kamoli stambeni kompleks. Tamo bi i sam pokušaj slanja AI prijetnje gradonačelniku rezultirao time da specijalne postrojbe u roku od sat vremena pretresu svaku offshore tvrtku povezanu s investitorom. Srdačan pozdrav našoj Poreznoj upravi.
Najveća komedija u cijeloj ovoj tragičnoj situaciji jest činjenica da je novi dubrovački GUP izazvao opće izvanredno stanje samo zato što je netko nakon desetljeća bezvlašća odlučio primijeniti zakon. Investitorska elita, navikla da u Hrvatskoj novac može kupiti svaku izmjenu plana, sada proživljava emotivni šok. Navikli su da sustav žmiri, da se korupcija podrazumijeva i da nitko nikada kazneno ne odgovara za uništavanje prostora. Dok gradonačelnik izjavljuje da mu je ‘lakše nabrojati ljude kojima se nije zamjerio’, investitori panično pokušavaju proceduralno zagušiti gradske službe tisućama prigovora kako bi kupili vrijeme i izvukli građevinske dozvole po starom planu prije nego što novi stupi na snagu. Dubrovnik je tako postao grad u kojem se agenti nekretnina više ne bave energetskim certifikatima, nego polako moraju uvesti procjenu balističke otpornosti zidova. Kada se carstvo pogodovanja napokon pokuša srušiti, odgovor podzemlja je brutalna sila, jer su predugo s pravom smatrali da je jadranska obala njihov privatni plijen. Uglavnom i jest. Eto vas.
PROSTORNO PLANIRANJE
Grad od izrađivača zatražio UVRŠTENJE SPOJNE
CESTE KROZ
SV. JAKOV.
Hoće li biti uvrštena u GUP?
Dok je za spojnu cestu između Ulice Frana Supila i Ulice Vlaha
Bukovca u tijeku postupak ishođenja lokacijske dozvole, prijedlog novog GUP-a ne prikazuje prometnicu cijelom trasom
Grad Dubrovnik još nije usvojio izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana, a već je najavljeno kako će prijedlog, nakon javne rasprave i primjedbi koje tek trebaju pristići, doživjeti određene izmjene prije nego što se nađe pred Gradskim vijećem. Za sada u prijedlogu GUP-a ne postoji spojna cesta između Ulice Frana Supila i Ulice Vlaha Bukovca, na čiju nužnost godinama upozoravaju stanovnici naselja Sv. Jakov. Izrađivači prostornih planova dobit će i službene primjedbe u kojima će se zatražiti da se tzv. ‘Karavanski put’ cijelom svojom dužinom ucrta u GUP kao jednosmjerna kolno-pješačka prometnica, odnosno da bude usklađen s projektom spojne ceste za koji je već u tijeku postupak ishođenja lokacijske dozvole.
Podsjetimo, Dubrovački dnevnik još je prošle godine pisao o zabrinutosti stanovnika da bi prostorno-planska rješenja mogla biti u koliziji s dugogodišnjim projektom prometnog rasterećenja Sv. Jakova. Tada su upozoravali kako novi UPU Sv. Jakov 2.2 prikazuje tek dio prometnice uz vile koje se planiraju graditi na samom početku ‘Karavanskog puta’ u smjeru Belvederea, dok se ostatak trase prema Ulici Frana Supila nije prikazivao kao kolna komunikacija. Brzo je stiglo objašnjenje kako ostatak ceste nije ucrtan u Urbanistički plan uređenja Sv. Jakov 2.2. jer plan ne obuhvaća cijeli potez kojim bi trebala prolaziti cesta. Osim toga, nekoliko mjeseci kasnije gradonačelnik Mato Franković poručio je na sjednici Gradskog vijeća kako “ne postoji niti jedna opcija da se odustane od ceste”, nazvavši je jednim od strateških prometnih projekata Grada i to u punoj trasi, a ne samo do planiranih vila.
ČEKA SE LOKACIJSKA ZA CESTU KOJE
NEMA U GUP-U
Gradska uprava je pokrenula i postupak
Piše: Petra Srebrović
Foto: Petra Srebrović
ishođenja lokacijske dozvole za navedenu cestu, međutim ista je prošla neke primjedbe građana, pa i dorade, stoga je projekt ponovno predan na ishođenje lokacijske dozvole, nakon čega bi trebala uslijediti izrada glavnog projekta, postupak izvlaštenja i ishođenje građevinske dozvole. U sadašnjem prijedlogu GUP-a, Karavanski put kao kolna komunikacija prikazan je samo u dva kraća segmenta - u gornjem dijelu kao pristup planiranim vilama te u donjem dijelu za pristup postojećim objektima, dok središnji dio nije predviđen kao prometnica.
Takvo bi rješenje moglo dovesti do neusklađenosti između prostornog plana i projekta spojne ceste koji je već u proceduri pa će i Gradski kotar Ploče – Iza Grada zatražiti da se prije konačnog prijedloga GUP-a trasa prometnice prikaže cijelom njezinom duljinom.
Inače, Ulica Vlaha Bukovca na pojedinim dijelovima široka je svega oko 2,8 metara, riječ je o slijepoj ulici bez nogostupa u kojoj se promet odvija dvosmjerno, što stvara ozbiljne sigurnosne probleme. Tijekom godina bilo je slučajeva u kojima interventna vozila nisu mogla nesmetano pristupiti pojedinim objektima, a na pojedinim dijelovima prometnica se i urušava.
BANOVAC: MALI ‘LJUDI’
DESETLJEĆIMA SU BILI TAOCI
‘VELIKIH’ Po ovom pitanju predsjednik Gradskog kotara Ploče-Iza Grada Đani Banovac ide na detaljne razgovore s pročelnikom Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Božom Benićem. „Sve smo već uskladili jer je riječ o strateški važnom projektu iza kojega svi stojimo. Svakako ćemo poslati svoje primjedbe na Prijedloge i izmjene GUP-a. Imamo Vijeće kotara pa ćemo nakon toga definirati koje
ćemo zahtjeve poslati prema izrađivačima prostornih planova. Iskomunicirat ćemo sve što smatramo dobrim, ali i sve što nije dobro kako bi se korigiralo. Ovaj dio grada je desetljećima zapušten, blokiran, odsječen i najizoliraniji dio grada. Govorimo o nečemu o čemu uopće danas ne bismo trebali govoriti, o dostojanstvenoj kvaliteti života“, upozorava Banovac. Dodaje kako su „mali ljudi ovog dijela grada, desetljećima bili taoci velikih“, i kako je vrijeme da im se konačno osiguraju osnovni uvjeti kvalitete života. Navodi kako su preduvjet dostojanstvenom životu upravo ceste koje bi Ploče, Sv. Jakov i Zlatni potok trebale povezati s ostatkom grada. „Jedna je prometnica spojna cesta od Ulice Vlaha Bukovca do Ulice Frana Supila, ali tu je i dio Zlatnog potoka prema Ulici Druge dalmatinske brigade koja bi se trebala spojiti i koja bi mogla biti jednosmjerna cesta s parkingom. Osim toga, imamo i Ulicu Ante Topića Mimare na spoju s magistralom koja je bila dio prostornih planova već u bivšim državama. Na meni nije da nudim prometna rješenja, nego da kao predsjednik kotara ukažem na ove probleme, a onda bi oni koji rade prostorne planove trebali iznaći rješenja da ti dijelovi grada ne budu prometno izolirani“, zaključio je Banovac.
MARČINKO: ODUSTAJANJE OD CESTE BILA BI OZBILJNA URBANISTIČKA POGREŠKA
„Odgovor na ključno pitanje hoće li se spojna cesta Frana Supila i Vlaha Bukovca realizirati, nažalost, još uvijek čekamo“, govori gradska vijećnica stranke Srđ je Grad, Petra Marčinko, koja mjesecima upozorava na važnost ove ceste.
„Gradska uprava i sam gradonačelnik dali su tri obećanja vezana uz ovu prometnicu: da cesta ide u punoj planiranoj trasi,
neovisno o postojećem UPU-u Sveti Jakov i da ne postoji opcija da se od nje odustane, da će uskoro biti ishođena lokacijska dozvola te da će projekt biti planiran u proračunu Grada Dubrovnika za 2026. godinu. Obećane prometnice nema u prijedlogu novog GUP-a, lokacijska dozvola još uvijek nije izdana iako je projekt napravljen, a nije izgledno ni da će biti u izmjenama i dopunama proračuna za 2026. godinu“, upozorava Marčinko.
Tijekom javne rasprave o novom GUP-u građani su već podnijeli primjedbe tražeći da se prometnica ucrta u GUP u skladu s izrađenim projektom.
„Generalni konsenzus gradske uprave i prometnih stručnjaka je da je izuzetno potrebna, a postoji li pritisak investitora i hoće li Odjel za urbanizam stati na stranu javnog interesa, ostaje nam vidjeti nakon javne rasprave“, govori i dodaje kako bi odustajanje od ovog projekta bilo ozbiljna urbanistička pogreška čije bi posljedice grad osjećao desetljećima.
„Taj dio grada već sada osjeća kronično prometno zagušenje i blokadu, otežan je pristup i stanovnicima i posjetiteljima te osobito hitnim službama. Godinama se dopuštala pretjerana gradnja u nekad jednom od najljepših dijelova Dubrovnika, koji je danas, kada ga gledate s mora, potpuno uništen i gotovo neprepoznatljiv sa svojim vizurama, a nije se ulagalo u potrebnu komunalnu i prometnu infrastrukturu.
Vrijeme je da s novim GUP-om i daljnjom realizacijom projekta spojne ceste Frana Supila i Vlaha Bukovca ispravimo barem tu
jednu pogrešku“, poručila je Marčinko.
GRAD: TO NAM JE STRATEŠKI PROJEKT! Budući da javna rasprava još traje, a gradonačelnik je već najavio kako će se prijedlog GUP-a doraditi prije upućivanja Gradskom vijeću, ostaje za vidjeti hoće li među prihvaćenim primjedbama biti i ona vezana uz tzv. ‘Karavanski put’.
Dubrovački dnevnik zatražio je od Grada Dubrovnika odgovor hoće li spojna cesta između Ulice Frana Supila i Ulice Vlaha Bukovca u punom profilu biti uvrštena u prijedlog izmjena i dopuna GUP-a, odnosno hoće li Grad od izrađivača prostornog plana zatražiti takvu izmjenu. Također smo pitali ostaje li i dalje na snazi ranije iznesen stav gradske uprave da se od projekta spojne ceste ne odustaje te da je riječ o jednom od strateških prometnih projekata Grada.
“Izgradnja ove prometnice jedan je od strateških projekata Grada Dubrovnika. Grad Dubrovnik izgradit će predmetnu kolno-pješačku prometnicu, za koju je postupak izdavanja lokacijske dozvole već u tijeku. Naime, Upravni odjel za izgradnju i upravljanje projektima Grada Dubrovnika krajem 2024. godine pokrenuo je postupak izrade projektne dokumentacije za navedenu prometnicu. Nakon izrade idejnog projekta i prikupljanja posebnih uvjeta podnesen je zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole”, odgovorili su iz Grada Dubrovnika.
U odgovoru nadalje navode kako je, sukladno zahtjevima javnopravnih tijela, na
temelju idejnog projekta izrađen i elaborat zaštite okoliša, na temelju kojeg Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije izdaje mišljenje. U postupku izdavanja lokacijske dozvole, navode, stranke su iznijele više primjedbi na projekt, zbog čega je dokumentacija vraćena projektantu na doradu kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri uvažile primjedbe građana kojima je ova prometnica prijeko potrebna. Projekt je u međuvremenu dorađen te se nastavlja postupak ishođenja lokacijske dozvole, navode iz Grada Dubrovnika. Dodaju i kako će se po njezinu ishođenju pokrenuti postupak rješavanja imovinskopravnih odnosa, a paralelno će se izrađivati glavni projekt i provoditi postupak ishođenja građevinske dozvole.
“Nadležni Upravni odjel za izgradnju i upravljanje projektima, koji vodi realizaciju ovog projekta, službeno će zatražiti od izrađivača izmjena i dopuna prostornog plana njegovo usklađivanje s već pokrenutim postupkom izdavanja lokacijske dozvole. Predmetno prometno rješenje, kao i način njegova prikaza u Prostornom planu uređenja Grada Dubrovnika (PPU) te osobito u Generalnom urbanističkom planu (GUP), detaljno su obrazloženi tijekom javne rasprave i u pratećoj dokumentaciji”, stoji u odgovoru Grada Dubrovnika u kojem još jednom podsjećaju kako javna rasprava traje do 28. srpnja te pozivaju građane da dostave svoje prijedloge i primjedbe, kako za ovaj, tako i za ostale projekte.
Banovac: „Ovaj dio grada je desetljećima zapušten, blokiran, odsječen i najizoliraniji dio grada. Pričamo o nečemu o čemu uopće danas ne bismo trebali pričati, o dostojanstvenoj kvaliteti života. ‘Mali’ ljudi ovog dijela grada, desetljećima bili taoci ‘velikih’“
Tri velike zvijezde uvode
Dubrovnik u 2027. godinu
Grupa Plavi Orkestar je glavna zvijezda dočeka, a uz njih
još nastupiti i Crvena Jabuka te Adi Šoše
Glavne zvijezde dočeka nove 2027. godine, bit će Plavi Orkestar, objavio je gradonačelnik Mato Franković na društvenim mrežama. Uz Plavi Orkestar, nastupit će i Crvena jabuka te Adi Šoše. „Očekuje nas nezaboravna novogodišnja noć uz bezvremenske hitove, odličnu atmosferu i zajedničko odbrojavanje ulaska u 2027. godinu“, objavio je Franković na društvenim mrežama, uz video u kojem se frontmen Plavog Orkestra, Sa-
ša Lošić Loša, obraća javnosti. „Postoje trenuci koji se pamte cijeli život, jedan od takvih trenutaka je noć kad će Dubrovnik i Plavi orkestar zajedno odbrojati posljednje sekunde stare i s pjesmom ući u 2027. godinu. To za nas predstavlja veliku čast i radost. Vidimo se na Stradunu, na najljepšem dočeku“, poručio je Loša.
Također, u videu se obratio i frontmen Crvene Jabuke Dražen Žerić Žera koji je obe-
ćao puno pjesme, ljubavi i veselja.
Na Stradunu će, uz već spomenute legendarne grupe, nastupiti i pjevač Adi Šoše.
„Velika mi je čast najaviti da ću za doček nove godine pjevati na Stradunu. Dođite da zajedno stvaramo magiju i uđemo u nadam se u još bolju i sretniju novu godinu“, poručio je popularni pjevač.
Inače, gradonačelnik Franković je najavio kako Zimski festival mijenja ime u Advent u Gradu.
Plavi orkestar
Crvena jabuka
Adi Šoše
PONEDJELJAK | 27.07. doručak dana
Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama
menu dana
Dalmatinska pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom, poslužen s njokima
UTORAK | 28.07. doručak dana
Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja
menu dana
Hobotnica “al forno”
S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom
SRIJEDA | 29.07. doručak dana
Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama
Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama
menu dana
Pečena teletina
Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja
ČETVRTAK | 30.07. doručak dana
Poširana jaja sa dimljenim lososom i zelenim šparogama
menu dana
Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir
PETAK | 31.07. doručak dana
Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem
menu dana
Crni fettuccini sa morskim plodovima
Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom
SUBOTA | 01.08. doručak dana
Zarolani omlet
punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom
menu dana
Teleći rižot
Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima
NEDJELJA | 02.08. doručak dana
Shakshuka jaja
Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem
menu dana
Špageti Bolognese
Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice
UZ POSAT Počeli radovi na projektu
„Drvored – zeleni prsten oko Grada“
Nakon drvoreda u Gružu i Lapadu te uređenja parkova Pile, Platana i Gradac, Grad Dubrovnik pokreće još jednu novu investiciju u urbanu zelenu infrastrukturu. U ulici Uz Posat počinju radovi na projektu „Drvored – zeleni prsten oko Grada“ čiji je osnovni cilj vraćanje izgubljenog sjaja ovom prostoru u blizini gradskih zidina kroz sadnju novih stabala, uređenje okoliša i stvaranje kvalitetnijeg i otpornijeg urbanog zelenila.
Izvođač, tvrtka Adriatik građenje uveden je u posao 13. srpnja te su provedeni pripremni radovi ograđivanja gradilišta, demontaže postojećih klupa i uklanjanja panjeva i zaostalih korijenskih sustava nekadašnjih palmi te demontaže podnih rasvjetnih tijela koja su služila za njihovo osvjetljenje. Provodi se i orezivanje postojećih grmova Nerium oleander radi obnove njihova vegetativnog potencijala, postizanja kompaktnijeg habitusa i poticanja obilnijeg cvjetanja.
Tijekom idućeg tjedna planirano je uklanjanje postojećih dotrajalih i neadekvatnih betonskih te podložnih slojeva, nakon čega će uslijediti izvedba novih površina od dekorativnog betona na lokaciji budućeg vidikovca u ulici Srednji Kono te na podestima skalina u gornjem dijelu ulice Uz Posat, prema Kapelici. Rok izvođenja radova je pet mjeseci.
Grad Dubrovnik i Dubrovačkoneretvanska županija osnovali Centar za
sigurniji internet
Kako bi se sustavno i preventivno odgovorilo na izazove odrastanja djece i mladih u digitalnom okruženju, Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik udružili su snage i s Udrugom Centar za nestalu i zlostavljanu djecu osnovali „Centar za sigurniji internet”.
Sporazum o uređenju međusobnih odnosa u realizaciji ovog projekta potpisali su gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, župan Dubrovačko-neretvanske županije Blaž Pezo te predsjednik Udruge Centar za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak.
Projekt predstavlja zajednički odgovor na rastuće potrebe djece, roditelja, odgojno-obrazovnih djelatnika i stručnjaka za većom razinom zaštite i edukacije u području digitalne sigurnosti, a njegov je cilj razviti sustav prevencije, informiranja i stručne podrške u lokalnoj zajednici.
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković istaknuo je kako će današnjim potpisivanjem sporazuma biti učinjen važan korak prema stvaranju sigurnijeg digitalnog okruženja za djecu i mlade.
Dva milijuna noćenja treću godinu zaredom ostvarena na isti datum
Dubrovnik nastavlja ostvarivati značajne turističke rezultate čime potvrđuje uspješnost strateškog usmjerenja prema održivom i cjelogodišnjem turizmu. Prema podacima sustava eVisitor, Dubrovnik je i ove godine 16. srpnja ostvario dva milijuna noćenja, čime je taj značajan rezultat dosegnut treću godinu zaredom na isti datum.
Od početka godine do 16. srpnja u Dubrovniku je ostvareno 649.789 dolazaka i 2.019.148 noćenja što je na istoj razini kao u istom razdoblju u prethodne dvije godine. Najbrojniji gosti od početka godine dolaze iz Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Poljske, Irske, Španjolske, Kanade i Australije, što je rezultat snažne prisutnosti Dubrovnika na ključnim emitivnim tržištima.
Tijekom proteklih devet godina Dubrovnik je postupno napravio veliki zaokret prema modelu cjelogodišnjeg i održivog turizma koji za cilj ima ravnomjerniji raspored turističkog prometa, produljenje sezone te kontinuirani razvoj ponude.
BBC Travel objavio opsežnu reportažu o Caminu Dubrovnik
Dubrovnik nastavlja potvrđivati svoj status jednog od vodećih svjetskih primjera održivog upravljanja turizmom. Najnoviji članak BBC Travela, jednog od najutjecajnijih svjetskih medija u području putovanja, donosi opsežnu reportažu o novoj hodočasničkoj i kulturno-turističkoj pješačkoj ruti Camino Dubrovnik, ističući kako upravo ova ruta posjetiteljima otkriva sasvim drugačiju stranu Dubrovnika. Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković za BBC ističe da je ideja nastala prije tri godine u sklopu projekta “Respect the City”, čiji je cilj rasteretiti povijesnu jezgru i usmjeriti posjetitelje prema održivijim oblicima turizma. Dodaje kako će mnogi, uključujući i lokalno stanovništvo, prvi put otkriti dijelove dubrovačkog područja koji su dosad ostali skriveni od većine posjetitelja. Autorica reportaže opisuje svoje iskustvo prolaska dijelom prve etape Camina. Kroz šetnju od crkve svetog Jakova preko Križnog puta do platoa Strinčjera na Srđu čitateljima približava bogatu prirodnu, kulturnu i povijesnu baštinu dubrovačkog područja, od srednjovjekovnog vodovoda i stoljetnih hodočasničkih putova do impresivnih vidikovaca i Muzeja Domovinskog rata na tvrđavi Imperial.
Nova ruta, otvorena u ožujku ove godine, duga je 145 kilometara i povezuje Dubrovnik s Međugorjem kroz sedam
etapa. Početna točka rute nalazi se kod crkve sv. Jakova u Dubrovniku, dok je završna točka crkva sv. Jakova u Međugorju. Ruta je osmišljena kao sedmodnevni hod, od toga tri i pol dana kroz Hrvatsku te tri i pol dana kroz Bosnu i Hercegovinu. Hodočasnici tijekom puta prolaze kroz područja Dubrovnika, Dubrovačkog primorja, Ravnog, Neuma, Čapljine i Čitluka, upoznajući raznolike krajolike koji se protežu od mediteranskog priobalja do brdovitih dijelova Hercegovine. Staza je označena prepoznatljivom Camino signalizacijom koja omogućuje sigurno i jednostavno snalaženje na terenu. Camino Dubrovnik dio je europske mreže puteva sv. Jakova te član European Federation of Saint James Way, čime se Dubrovnik i šira regija dodatno uključuju na međunarodnu kartu hodočasničkih i kulturnih ruta.
Reportaža podsjeća kako je Dubrovnik prije samo nekoliko godina bio jedan od najčešće spominjanih primjera prekomjernog turizma u Europi, dok se danas sve češće navodi kao primjer dobre prakse u upravljanju destinacijom. BBC posebno ističe mjere koje je Grad posljednjih godina uveo kako bi zaštitio svjetsku kulturnu baštinu i unaprijedio kvalitetu života stanovnika, uključujući upravljanje posjetiteljskim tokovima i razvoj novih održivih turističkih proizvoda.
Gradonačelnik Franković za ARTE
TV: Dubrovnik kao primjer održivog upravljanja turizmom
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković dao je intervju za europsku javnu kulturnu televizijsku mrežu ARTE TV, u sklopu reportaže posvećene izazovima prekomjernog turizma u Hrvatskoj i europskim modelima održivog upravljanja destinacijama.
Intervju je vodio novinar Frank Rauschendorf, a Dubrovnik je odabran kao primjer grada koji je razvio cjelovit pristup upravljanju turizmom, temeljen na zaštiti UNESCO-ove svjetske baštine, kvaliteti života građana i dugoročnom održivom razvoju. Tijekom razgovora gradonačelnik Franković predstavio je dubrovački model održivog upravljanja turizmom, s posebnim naglaskom na projekt Respect the City, upravljanje brojem posjetitelja te mjere kojima Grad Dubrovnik sustavno odgovara na izazove prekomjernog turizma. Govoreći o budućem razvoju Dubrovnika, istaknuo je kako je cilj gradskih politika vratiti život u povijesnu gradsku jezgru te kroz novu prostorno-plansku dokumentaciju, odgovorno upravljanje prostorom, stambene politike i ulaganja u javnu infrastrukturu osigurati dugoročno održiv razvoj grada i višu kvalitetu života njegovih stanovnika. Posebna tema intervjua bila je regulacija kratkoročnog turističkog najma, koja predstavlja jedan od najvećih izazova brojnih europskih gradova. Gradonačelnik Franković istaknuo je kako nekontrolirani rast kratkoročnog najma utječe na dostupnost stanovanja, demografsku obnovu i mogućnost mladih obitelji da ostanu živjeti u gradu, zbog čega novi zakonski okvir predstavlja važan iskorak prema uspostavljanju ravnoteže između razvoja turizma i potreba lokalne zajednice.
VRIJEDAN GOTOVO 1,5 MILIJUN EURA
Potpisan ugovor s
izvođačem radova na obnovi lukobrana u Trstenome
Ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić i predstavnik tvrtke
Texo Molior Antonio Deranja potpisali su prošlog tjedna ugovor o izvođenju radova na sanaciji lukobrana u luci Trsteno.
Riječ je o ugovoru vrijednom gotovo 1,5 milijuna eura, od kojih je 700 tisuća eura osigurano iz sredstava
Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, dok će ostatak osigurati
Dubrovačko-neretvanska županija i Županijska lučka uprava.
‘Ovaj projekt, a to mi je posebno drago, inicijativa je mještana Trstenoga i Mjes-
nog odbora. Drago mi je da realiziramo takve investicije. Naša županija najuspješnija je po ulaganjima u lučku infrastrukturu i tim smjerom nastavljamo i dalje’, poručio je ovom prilikom župan Blaž Pezo. Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković zahvalio je na suradnji Županijskoj lučkoj upravi Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
‘Ovo nije prvi projekt lučke infrastrukture na području Grada Dubrovnika, a uvjeren sam da nije ni posljednji. Pred nama je svakako ribarska luka u Sust-
jepanu, a podsjetit ću na naš zadnji zajednički projekt uređenja obale u Gružu’, rekao je gradonačelnik.
Inače, projekt obuhvaća obnovu postojeće školjere, odnosno kamenih nasipa lukobrana, kako bi lukobran ispunjavao temeljne zahtjeve građevine glede mehaničke otpornosti i stabilnosti. Ugovoreni rok završetka radova iznosi 12 mjeseci.
Potpisivanju ugovora nazočili su i zamjenik župana Joško Cebalo te predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Trsteno Mato Butjerić.
Kreće izgradnja novog dječjeg igrališta u parku Striježice
Načelnik Općine Župa dubrovačka Marko Miloslavić ovog tjedna je s direktoricom tvrtke Adriatik građenje, Marjanom Jogunicom, potpisao ugovor o izvođenju radova na izgradnji novog dječjeg igrališta u parku Striježice. Potpisivanjem ugovora započinje realizacija projekta kojim će postojeće, dotrajalo igralište biti zamijenjeno potpuno novim, većim, funkcionalnijim i sigurnijim prostorom za igru djece. Novo igralište bit će uređeno prema suvremenim standardima te prilagođeno potrebama djece različitih dobnih skupina.
Vrijednost ugovora iznosi 152.508,06 eura, od čega je 30.000,00 eura osigurano kroz poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Dostupnost kvalitetnih i priuštivih sadržaja za djecu u lokalnim zajednicama kroz oprema-
nje i uređenje igrališta za djecu” Ministarstva demografije i useljeništva, dok je preostali dio sredstava osiguran iz vlastitog proračuna Općine Župa dubrovačka.
Projekt obuhvaća uklanjanje postojećih dotrajalih elemenata, ugradnju antistres podloge, postavljanje javne rasvjete te novih, kvalitetnih i suvremenih igrala, čime će se značajno unaprijediti sigurnost, funkcionalnost i kvaliteta boravka u parku.
Početak radova planiran je tijekom kolovoza, a ugovoreni rok za njihovo izvođenje iznosi tri mjeseca. Po završetku projekta park Striježice dobit će moderno uređeno dječje igralište koje će zadovoljiti potrebe djece različitih uzrasta te postati kvalitetnije mjesto okupljanja obitelji i boravka na otvorenom.
OPĆINA KONAVLE
Lasić i Lulić potpisali 30 tisuća eura vrijedan ugovor o nabavci novog sanitetskog vozila
Načelnik Općine Konavle Božo Lasić potpisao je u utorak s ravnateljem Zavoda za hitnu medicinu DNŽ Lukom Lulićem Ugovor o kapitalnoj donaciji kojim Općina Konavle izdvaja 30.000 eura za nabavu novog vozila sanitetskog prijevoza Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije.
Osim ove donacije, Općina Konavle svake godine izdvaja značajna sredstva za zdravstveni nadstandard, kako bi naši stanovnici imali dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu skrb. Financira i sufinancira rad kardiologa, fizijatra, fizioterapeuta i laboratorijskih pretraga, kao i rad hitne medicinske službe.
Novo vozilo sanitetskog prijevoza omogućit će sigurniji i učinkovitiji prijevoz pacijenata te olakšati rad zdravstvenih djelatnika koji svakodnevno brinu o sugrađanima.
ŽUPA DUBROVAČKA
REPORTAŽA
TUŽNA SUDBINA HRVATA IZ
DUBLJANA: ‘Samo se želimo vratiti na svoju djedovinu’
Riječ je o Hrvatima kojima je Republika Srpska odbila obnovu katastarskih spisa za koje tvrde da su izgubljeni, mada činjenice tome ne idu u prilog. Rijetki preživjeli i njihovi potomci nisu ni korak bliže povratu oduzete i mogućoj obnovi i uporabi davno oduzete djedovine
Selo Dubljani na sjeveroistoku Popova polja potpuno je pusto još od 1948. godine kad su seljani otjerani s pradjedovskih ognjišta. Riječ je o Hrvatima koji ističu da je Uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove Republike Srpske BiH u Trebinju 2012. odbila obnovu katastarskih spisa za koje tvrde da su izgubljeni te rijetki preživjeli i njihovi potomci nisu ni korak bliže povratu oduzete i mogućoj obnovi i uporabi davno oduzete djedovine. Dubrovački odvjetnik Ivica Ban godinama pokušava pokrenuti s mrtve točke slučaj Hrvata iz Dubljana.
Škola u Veličanima je napuštena ali su još lako uočljivi različiti kameni blokovi, uzeti s hrvatskih kuća u Dubljanima
“U Katastru i općini Trebinje tvrde da za period 1945. - 1960. godine ne mogu skoro ništa naći od imovinsko-pravne dokumentacije za k.o. Dubljani, a da za kasnije razdoblje nalaze tek dio. Apsurdnost i neistinitost tih tvrdnji najbolje ilustrira odgovor Austrijskog državnog arhiva iz kojeg su nam promptno odgovorili da u svom Ratnom arhivu imaju traženu katastarsku dokumentaciju za k.o. Dubljani za period 1878-1918. dok je BiH bila pod upravom Austro-Ugarske monarhije“, ističe Ban i pojašnjava da je službeno ‘ne’ Trebinjaca stiglo nakon što je 2012. dva puta iz ureda bivšeg gradonačelnika Trebinja Dobroslava Ćuka uvjeravan o ‘dobroj volji da čine sve što
Piše: Ahmet Kalajdžić
Foto: Ahmet Kalajdžić i obiteljska arhiva obitelji mještana sela Dubljani
Đuro Matić pamti priče roditelja
Mještani i njihovi potomci govore da je sve počelo u ljeto 1941. kad je iz sela prognano 345 Hrvata. Dio njih se 1947. nakratko vratilo na opljačkana ognjišta, ali su se zbog jake zime i neobnovljenih kuća uglavnom sklonili u Dubrovniku, Ravnom i okolici. No, 1948. potpuno im je onemogućen povratak na 50-ak spaljenih, porušenih i opljačkanih ognjišta koja nisu uspjeli povratiti i obnoviti ni u bivšoj SFRJ. Nisu to uspjeli ni danas, kad su vlasti Republike srpske njihova imanja dodijelila trebinjskom poljoprivrednom
kombinatu A.D. Popovo polje koje na njihovim parcelama ima vinograde i voćnjake
mogu za obnovu traženih izgubljenih spisa o 1948. izvršenoj eksproprijaciji nekretnina u Dubljanima’.
SNAŽAN POLITIČKI OTPOR
Preko posrednika, Banu je poručeno da su ‘vrlo jaki otpori i politička protivljenja toj inicijativi od strane utjecajnih pojedinaca i institucija Trebinja jer se za slučaj Dubljani i dalje želi zadržati status quo’, zbog čega Ban misli kako bi se trebala aktivirati hrvatska diplomacija, ali i zainteresirati međunarodnu zajednicu.
Mještani i njihovi potomci govore da je sve počelo u ljeto 1941. kad je iz sela prognano 345 Hrvata. Dio njih se 1947. nakratko vratilo na opljačkana ognjišta, ali su se zbog jake zime i neobnovljenih kuća uglavnom sklonili u Dubrovniku, Ravnom i okolici. No, 1948. potpuno im je onemogućen povratak na 50-ak spaljenih, porušenih i opljačkanih ognjišta koja nisu uspjeli povratiti i obnoviti ni u bivšoj SFRJ. Nisu to uspjeli ni danas, kad su vlasti Republike srpske njihova imanja dodijelila trebinjskom poljoprivrednom kombinatu A.D. Popovo polje koje na njihovim parcelama ima vinograde i voćnjake od kojih zarađuju i ne žele ih se odreći.
ZEMLJU PRESELILI U NEUM
“Tijekom 1944. i oslobađanja jugoistoka BiH od fašista, četnici su samo presvukli odore u partizanske i uporno sve činili da se roditelji i njihovi susjedi nikad ne vrate. Otac je govorioumrijet ću u progonstvu. Doista, umro je 2005. ne dočekavši sanjani povratak na djedovinu u Popovu polju. Na mjestu obiteljske kuće danas je ostala samo gustijerna, a klesani kameni blokovi s kuće su pokradeni i ugrađeni u školu i Zadružni dom susjednog srpskog sela Veličani. Očev vinograd sa šest tisuća čokota loze na oko šest dunuma velikom otočiću Brod usred korita Trebišnjice bio je ograđen visokim kamenim zidom. Srušen je 1954., pokrali su vrijedni kamen, a plodna zemlja s otočića prevezena je u 40 kilometara udaljeni Neum gdje su bh. političari 1976- 89. naveliko gradili vikendice. Znamo kako je zemlja s Broda završila u okućnici vikendice bivšeg komunističkog čelnika Toda Kurtovića. Otok je potom nestao, korito Trebišnjice betonirano i tako su nestali skoro svi tragovi o djedovom imanju“, ogorčen je Matić.
S gorčinom u grlu, Dubljanci to nazivaju “pravom i pravdom na trebinjski način“, ali uporno traže obnovu zemljišne dokumentacije kao preduvjet povrata ili obeštećenja. Đuro Matić, sin partizana Ivana Matića kojem su četnici do temelja razorili rodnu kuću u Dubljanima, smatra da su papiri o velikom roditeljskom posjedu namjerno uništeni ili tko zna gdje sklonjeni.
Sudionici ovoljetnog okupljanja u Dubljanima
Jedini ostatak kamene kuće obitelji
Otok Brod nalazio se u koritu Trebišnjice nedaleko ovog mosta
Opisujući susjedske odnose u Dubljanima, Ivica Ban dodaje da je djed njegove supruge Đuro Matić pisao bivšem hrvatskom predsjedniku Ivu Josipoviću i naglasio da u Drugom svjetskom ratu nije bio dio bilo koje vojske, niti se o bilo koga ogriješio. Naprotiv, tvrdi kako je po cijenu života od ustaša pokušao spasiti sestrinog supruga Mijata Glavana, ali nažalost nije uspio te je zbog toga jedva spasio svoju glavu.
NITKO NIJE POMOGAO, A SVI SU OBEĆAVALI
Tadašnja pročelnica Josipovićeva Kabineta Danica Juričić Spasović tad nam je na novinarski upit odgovorila da predsjednik ne može intervenirati u pojedinačnim slučajevima. “Predsjednik RH sudjeluje u stvaranju što bolje političke klime
u regiji kako bi se ovakvi i slični problemi građana rješavali pred pravosudnim tijelima“, odgovorila je, a Banu je odgovorio i sam Josipović.
“Ne moram vam istaći kako neposredno uredovanje u drugoj državi nije moguće. Učinit ću što mogu, vidjeti s našim diplomatima može li se pomoći, te, kad se pruži prilika, slučaj predočiti političkim dužnosnicima BiH", stajalo je u odgovoru tadašnjeg predsjednika.
Općinske vlasti Trebinja odbijenicu su obrazložili agrarnom reformom i eksproprijacijom nekretnina k.o. Dubljani, za povrat kojih su se Dubljanci svojedobno za pomoć obratili i parohu Goranu Spaiću iz dubrovačke Pravoslavne crkvene općine. Spaić je u ožujku 2011. organizirao sastanak s predstavnicima manastira Tvrdoš na kojeg je, prema podacima Banjalučke berze, upisana četvrtina vlasništva agrarnog kombinata Popovo polje koje je nekad bilo dio tvrtke Hepok iz Mostara. Iguman Savo Mirić im je obećao založiti se kod Uprave da Dubljancima čija su imanja sastavni dio AD Popovo polje odmah vrati parcele čim dokažu pravni slijed od predaka do današnjih slijednika, uz uvjet da parcele nisu pod voćnjacima i vinogradima. Za imanja koja su pod voćkama i trsovima iguman je obećao povrat kroz postupak restitucije nakon što se u BiH donese takav zakon.
Mještani su se obratili i bivšem predsjedniku Republike srpske BiH Miloradu Dodiku, ali bez uspjeha. A trebinjska se birokracija pokazala jačom i od crkve: mještani nisu mogli dokazati da su im preci u selu bilo kad bilo što posjedovali. Na sastanku 2011. bivši gradonačelnik Ćuk i šef Katastra Slavko Pudar obećali su svu moguću pomoć, ali Dubljanci još ne vide nikakve pomake nabolje i pitaju se hoće li njihovi potomci ikada povratiti imanja predaka.
Đuro Matić uz ostatke djedove gustijerne
Matić
Ivo Mihajlović, snimka iz 2012.godine
Banu je poručeno da su ‘vrlo jaki otpori i politička protivljenja toj inicijativi od strane utjecajnih pojedinaca i institucija Trebinja jer se za slučaj Dubljani i dalje želi zadržati status quo’
NEDOSANJANI POVRATAK NA DJEDOVINU
“Imao sam 16 godina kad sam morao napustiti rodno selo. Nisam ni slutio da se nikad neću vratiti!”, kazao je prije više od 10 godina pokojni Ivo Mihajlović koji je od 1948. živio na Brgatu.
“Bilo je 50 katoličkih i 20 kuća pravoslavaca. Nakon rata vratili smo se tek u proljeće 1947. kad su nas dočekala posječena sva stabla. Prije nego smo počeli iznova obrađivati zemlju, vlast nam je dala nešto crijepa da pokrijemo ruševne kuće. Ali, zima 1947/48. je bila žestoka te smo došli na Brgat. Cijelu smo zimu po Trebinju prikupljali građu, ali su nas u proljeće 1948. ponovno dočekale kuće bez crijepa. Nisu nam ništa javili i u našoj odsutnosti su datum u veljači izabrala kao ključni i odlučili: tko tad nije bio u kući, iako oštećenoj, više se ne smije vratiti! Nisam znao da će to trajati desetljećima i još o tome sanjam”, opisivao je tada Mihajlović.
Ne želeći otvarati stare rane, dio još živih mještana i njihovih potomaka odbija govoriti na ovu temu. Ivo je u međuvremenu umro, a njegov sin Đuro nakon 14 godina se prisjeća kako je oca starost sve više vukla rodnom kraju.
“Došavši iz vojske, dio mladića se vratio u selo i obnovilo par kuća, ali selo nije imalo butigu i zbog jake zime na 20 dana napuštaju selo. Vraćaju se kad je pala studen, ali nalaze sve porušeno! U Dubrovniku dobivaju dokument prema kojem nisu određeni dan bili na zemlji koja im je stoga oduzeta. Svima bi mnogo značilo da mogu katkad otići na djedovinu i odmoriti se. Mnogi bi je obnovili”, govori nam, dodavši kako već godina-
Kamen od crkve nije odnesen samo stoga jer je teško pristupačna
Misa na 20.obljetnicu obnove crkve
ma na djedovinu vodi sina Iva, kojemu je sada 19 godina, i kako održavaju crkvu.
“S nama ide i Pero Medo, a ovaj vikend smo obilježili 20 godina obnove dubljanske crkve Gospe karmelske. Na inicijativu oca i četiri starija mještana, uputili smo se 2003. i u srušenoj crkvi našli sloj od 30-40 centimetara gnoja jer su tu zatvarali stoku! Do crkve vodi kozji put i lokalni ljudi, vjerojatno stoga nisu mogli odnijeti kamen koji je 50-ih godina prošlog stoljeća s naših kuća uglavnom završio u četiri kilometra udaljenom selu Veličani kad su radio zadružni dom. Sa svećenikom Pavlovićem iz Ravnog smo krenuli u obnovu, ali je to stalo jer se 1996. na česticu crkve uknjižio manastir Tvrdoš. Naš poznati kardiolog Đuro Vukosavić u Zagrebu se zauzeo kod političara te smo preko Banja Luke vlasnički “oslobodili“ česticu crkve. Mostarski biskup Ratko Perić je svećeniku u Ravnom naložio da se zauzme za obnovu crkve i tako se krenulo, dok su u Dubrovniku moj otac, Đuro Matić, Pero Mihajlović i ostali prikupljali novac za obnovu. Stipo Gabrić Jambo je bio veliki donator u obnovi krova, a tvrtka Vulix Tomislava Vuličevića odradila je pjeskarenje i fugiranje. Iseljenik Božidar Mihajlović iz Njemačke je darovao zvono koje je saliveno u Minhenu”, govori Mihajlović.
SAČUVAN ORIGINALNI DOKUMENT O
ODUZIMANJU IMOVINE
Tereza Žuvela (94) najstarija je živuća stanovnica Dubljana i jedina ima original dokumenta o oduzimanju imovine. Starica se još dobro sjeća početka Drugog svjetskog rata kad joj se otac
Sebastian Ćoić vratio doma iz Dubrovnika. “No, došli su domobrani i pokupili neke Srbe, a prije toga su hrvatski pastiri bačeni u jamu. Širenjem rata, otac, trudna majka, brat i ja odlazimo u Ravno. Imala sam devet godina i nismo se više vratili. Neki jesu, ali su kuće rušili i morali su bježati. S još 15 seljana oca su objesili ispod sela, a žene katolkinje iz okolnih sela tjerali su da to gledaju. S te strane Popova polja izbjegli su svi katolici i muslimani. Poratne vlasti su znale da je ubijen, ali su 1948. utvrdili da se nije javio te su stoga riješili da nam se oduzima obiteljska imovina“, prisjeća se Tereza.
OBITELJSKA STRADANJA
Dojmljiva je i sudbina obitelji Ivana Thona čiji su djed i baba s majčine strane 1941. protjerani iz Dubljana u selo Cicrinu gdje je živjela djedova sestra.
“Ljudi su ih primili, ali je vladala ratna glad. Tijekom bijega baba je ranjena te su je odveli u Mostar, a potom krenuli u Irig u Vojvodinu gdje je bilo žita i hrane. Bili su sluge i kad su se refali odlaze u Bogdanovce kod Vukovara i tu grade kuću. Dundo se tu oženio, a oni potom poslom sele u Vukovar i grade obiteljsku kuću. Njihov najstariji brat, domobran, stradava na Križnom putu od Blajburga do Kovina, a drugom bratu je sve uništeno u Domovinskom ratu. Rođak Boško je u Domovinskom ratu završio u Mitrovici i razmijenjen. Umro je s 50 godina. Ostale su bolne rane, ali me to sve više zanima i mislim da se o tome treba pričati jer su ti ljudi kasnije šikanirani kao ‘djeca ustaša’, iako nisu učinili nikakvo zlo“, opisuje Thon stradanje obitelji. “Još živim mještanima sjećanje popušta, više uopće ne mogu pokazati gdje im je bila kuća! Sve su razrušene, kamen odnesen, po svaku se cijenu želio zatrti trag života. Tamo odakle mi je majka ne mogu poći, ni obnoviti ognjište. Selo je pusto, nema nikoga. Na našoj zemlji su posadili voćnjake i dali bh. državnoj firmi. Tamo nema denacionalizacije. Da mi vrate zemlju, vjerojatno je ne bih obrađivao, ali me boli što s djecom nemam gdje poći i pokazati im gdje su im živjeli djed i baba, da osjete ojačaju svoje duhovne korijene. Slična je sudbina svih obitelji iz Dubljana. To su hrvatske obitelji Matić, Mihajlović, Vukasović, Čoić, Mioč i Prkut, i to treba znati. Teško je danas doći u Dubljane i na zarasloj zemlji na kojoj se vidi tek par klesanih kamenja, reći djeci da je to zemlja i kuća moje majke. Ali sad kad nema više ni zemlje ni kuće niti moje stare majke, mi smo tu. Svoji na svome. I ove godine smo se kao i prijašnjih godina skupili u našoj obnovljenoj crkvi Gospe Karmelske u Dubljanima“, kaže Thon. I molili se da se ovakve stvari više nikada nikome ne dogode.
Razgovor s dubrovačkom anesteziologinjom
DUBROVAČKA LIJEČNICA ALMA
TIKVEŠA: Anesteziolog nije liječnik
koji samo ‘uspava’ pacijenta
Dubrovkinja Alma Tikveša, 33-godišnja liječnica na specijalizaciji iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, o ovom je pozivu sanjala još tijekom gimnazijskih dana. U razgovoru za Dubrovački dnevnik govori o tome što zapravo radi anesteziolog, zašto se ljudi toliko boje anestezije, koliko su stresne hitne intervencije te kako izgleda svakodnevica mlade liječnice koja uz zahtjevan posao usklađuje i ulogu majke dvogodišnjeg dječaka
Većina ljudi anesteziologa upozna tek nekoliko minuta prije odlaska u operacijsku salu. Iako se njihov posao često svodi na tvrdnju da samo uspavaju pacijenta, iza toga stoji specijalizacija koja zahtijeva vrhunsku stručnost, brze odluke i veliku odgovornost. Dok kirurg operira, anesteziolog neprestano prati disanje, rad srca i sve vitalne funkcije, spreman reagirati u svakom trenutku.
Dubrovkinja Alma Tikveša, 33-godišnja liječnica na specijalizaciji iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, o ovom je pozivu sanjala još tijekom gimnazijskih dana. Prva je liječnica u svojoj obitelji, Medicinski fakultet završila je u Sarajevu gdje je stekla dio profesionalnog iskustva, a danas je na specijalizaciji u Zagrebu. Ljetne mjesece provodi u Općoj bolnici Dubrovnik, gdje pomaže kolegama na Odjelu anesteziologije, ne skrivajući želju da se po završetku specijalizacije trajno vrati u rodni grad.
„Oduvijek me privlačila mogućnost da svojim znanjem i radom mogu pomoći ljudima u njihovim najtežim trenucima. Nakon studija sam se htjela vratiti doma tako da su medicina i Dubrovnik bili moj izbor. Također, svojim radom želim doprinijeti našoj bolnici. Jako sam zadovoljna s cjelokupnim timom na odjelu, odlično funkcioniramo i slažemo se, stariji kolege su mi podrška. Danas mladi liječnici radije biraju veće gradove i klinike zbog više mogućnosti, kako životnih tako i poslovnih. Ali i manji gradovi imaju puno svojih prednosti“, govori 33-godišnja doktorica Alma Tikveša.
U razgovoru za Dubrovački dnevnik kazala je što zapravo radi anesteziolog, zašto se ljudi toliko boje anestezije, koliko su stresne hitne intervencije te kako izgleda svakodnevica mlade liječnice koja uz zahtjevan posao usklađuje i ulogu majke dvogodišnjeg dječaka.
Zašto ste odabrali upravo anesteziologiju? Što vas je privuklo toj specijalizaciji?
-To je dosta dinamična specijalizacija, zahtjeva široko medicinsko znanje, brzo donošenje odluka i dobre manualne vještine. Morate razmišljati nekoliko koraka unaprijed, ostati smireni pod pritiskom i u svakom trenutku biti spremni reagirati. Posebno me privlači činjenica da anesteziolog nije usmjeren samo na jedan organ ili jedan sustav, već mora razumjeti funkcioniranje cijelog organizma. Svaki pacijent je drugačiji i svaki zahvat nosi nove izazove, zbog čega je posao dinamičan i zahtjeva kontinuirano učenje.
Kod anesteziologije je kontakt s pacijentima često vrlo kratak. Je li vas to ikada obeshrabrilo ili upravo privuklo?
-Iako pacijenti često ne vide sav naš rad, znanje da ste svojim odlukama pridonijeli njihovoj sigurnosti tijekom najosjetljivijih trenutaka liječenja donosi veliko profesionalno zadovoljstvo. Upravo ta kombinacija odgovornosti, stručnosti, manualnih vještina i mogućnosti da u kritičnim trenucima napravite razliku bila je presudna da odaberem anesteziologiju i intenzivnu medicinu.
Što zapravo radi anesteziolog?
-Anesteziolog nije samo liječnik koji daje anesteziju. Mi procjenjujemo pacijenta prije operacije, odabiremo najprikladniju vrstu anestezije, tijekom cijelog zahvata pratimo sve vitalne funkcije, održavamo stabilnost organizma, liječimo bol te zbrinjavamo najkritičnije pacijente u jedinicama intenzivnog liječenja i najhitnijim stanjima u medicini. Anestezija je stanje kontroliranog i privremenog gubitka osjeta, koje se izaziva lijekovima. Razlikuju se opća, regionalna i lokalna.
„Oduvijek me privlačila mogućnost da svojim znanjem i radom mogu pomoći ljudima u njihovim najtežim trenucima. Nakon studija sam se htjela vratiti doma tako da su medicina i Dubrovnik bili moj izbor. Također, svojim radom želim doprinijeti našoj bolnici. Jako sam zadovoljna s cjelokupnim timom na odjelu, odlično funkcioniramo i slažemo se, stariji kolege su mi podrška.“
Piše: Aida Čakić Foto: Vito Begović
Ljudi često misle da je anesteziolog liječnik koji “uspava pacijenta”. Koliko je to zapravo pojednostavljena slika vašeg posla?
-To je možda najveća zabluda. Uspavljivanje traje nekoliko minuta, a naš posao traje cijelu operaciju. Dok pacijent spava, mi neprestano pratimo rad srca, disanje, krvni tlak, zasićenost kisikom, dubinu anestezije i sve ostale vitalne funkcije te odmah reagiramo na svaku promjenu. Također anesteziolog je i intenzivist koji kontinuirano brine o najkritičnijim pacijentima u JIL-u. Srž našeg posla je brza reakcija kada se nešto neplanirano dogodi, a promjene se doista događaju u nekoliko sekundi i zato moramo biti potpuno koncentrirani tijekom cijelog zahvata. Brza i ispravna reakcija može biti presudna za ishod liječenja.
Mnogi ljudi kažu: 'Operacije me nije strah, ali anestezije jest'. Zašto mislite da postoji toliki strah?
-Da, obično pacijenti kažu: nije me strah operacije, više me strah anestezije. Mislim da je najveći razlog to što pacijent tijekom anestezije gubi kontrolu nad sobom. Taj osjećaj može biti zastrašujući. Dobra priprema pacijenta, pokoja topla riječ prije operacije, ali i jedna 'čarobna' tabletica prije operacije značajno smanjuju taj strah.
Kako razgovarate s pacijentima koji su izrazito uplašeni prije zahvata?
-Objasnimo što će se događati. Odgovorimo na sva pitanja i nedoumice i kažemo da će cijelu operaciju
naš tim biti uz njih. Nema potrebe za strahom, jer tada se za tu osobu brine cijeli tim.
Koja su najčešća pitanja koja vam ljudi postavljaju prije nego što ih uspavate?
-Najčešće pitaju koliko će operacija trajati, hoće li se probuditi, hoće li nešto osjetiti tijekom operacije, hoće li imati bolove nakon zahvata...
Je li istina da se ljudi ponekad boje da se neće probuditi ili da će se probuditi usred operacije? Koliko su takvi scenariji danas realni?
-Istina, to je najčešći strah kod pacijenata, ali zahvaljujući našim lijekovima, monitoringu i stalnom nadzoru ozbiljne komplikacije danas su vrlo rijetke. Upravo zato je bitna preoperativna priprema te razgovor s pacijentom, a uz to je anesteziološki tim (doktor i tehničar) tijekom cijelog operativnog zahvata uz pacijenta.
Koliko su stresne hitne operacije kada nemate vremena za pripremu?
-Vrlo su zahtjevne jer odluke često donosimo u sekundama. Zato su znanje, dobre manualne vještine, iskustvo i dobra organizacija tima presudni.
Kako ostati smiren kada doslovno odlučujete o nečijem životu?
-Najviše pomažu znanje, kontinuirana edukacija i timski rad. Emocije postoje, ali u kritičnim trenucima fokus mora biti na pacijentu i na sljedećem ispravnom koraku. U poslu anesteziologa najstresnije su:
„Posebno me privlači činjenica da anesteziolog nije usmjeren samo na jedan organ ili jedan sustav, već mora razumjeti funkcioniranje cijelog organizma. Svaki pacijent je drugačiji i svaki zahvat nosi nove izazove, zbog čega je posao dinamičan i zahtjeva kontinuirano učenje.“
„Obično pacijenti kažu: nije me strah operacije, više me strah anestezije. Mislim da je najveći razlog to što pacijent tijekom anestezije gubi kontrolu nad sobom. Taj osjećaj može biti zastrašujući. Dobra priprema pacijenta, pokoja topla riječ prije operacije, ali i jedna 'čarobna' tabletica prije operacije značajno smanjuju taj strah.“
reanimacije, politraumatizirani pacijenti - naročito iz teških prometnih nesreća, nemogućnost osiguravanja dišnog puta, masivna krvarenja, anafilaktički šok, nepredvidive promjene vitalnih parametara tijekom operacije, hitni carski rezovi, maligna hipertermija u općoj anesteziji i još mnogo toga. A sve to puno je teže i stresnije kad su djeca u pitanju. Tada je emocije teško isključiti.
Kirurg je najvidljiviji član operacijskog tima, ali bez anesteziologa operacija nije moguća. Koliko je važna suradnja?
-Dobra komunikacija kirurga i anesteziologa je bitna za sigurnost pacijenta i ishod operacije. Ne moramo biti najbolji prijatelji u sali, ali komunikacija je ključ uspjeha, naročito u kritičnim situacijama. Kao i u životu. Povjerenje se gradi svakodnevno. Kada znate kako vaš tim razmišlja i reagira, lakše je donositi brze odluke u zahtjevnim situacijama.
Prema analizi portala MojPosao, anesteziolozi su tijekom 2025. godine bili najplaćenije zanimanje u Hrvatskoj, s prosječnom neto plaćom od 3.657 eura. Kako gledate na taj podatak? Je li riječ o odrazu velike odgovornosti koju nosite ili mislite da javnost često pogrešno doživljava vaš posao?
-To nije osnovna plaća specijalista. To je plaća s prekovremenim radom. Često zbog nedostatka anesteziologa kako u Hrvatskoj tako i ostalim zemljama, oni imaju dosta prekovremenih radnih sati, pa čak i preko 100 zbog čega su vjerojatno među plaćenijim liječnicima. U usporedbi s europskim plaćama, i dalje smo na dnu ljestvice. Zamislite da umjesto cca 170 radnih sati mjesečno odradite 280 sati. Naravno, sve ima svoju cijenu, to se odražava na privatni život, socijalni život, obitelj, zdravlje...
Što biste poručili mladim liječnicima koji razmišljaju o ovoj specijalizaciji?
medicinu i brzo donošenje odluka, anesteziologija je iznimno lijep i izazovan poziv. Ovo je posao koji traži puno, ali pruža i veliko profesionalno zadovoljstvo.
Što biste voljeli da svaki pacijent zna prije nego što uđe u operacijsku salu?
-Voljela bih da zna da nije sam. Dok on spava, cijeli tim brine o njegovoj sigurnosti, a anesteziolog je uz njega od početka do kraja operacije, prateći svaku vitalnu funkciju i spreman reagirati u svakom trenutku.
Postoji li neka zabluda o anesteziji koju biste jednom zauvijek voljeli razbiti?
-Da je posao anesteziologa samo 'uspavati' pacijenta. Puno je složenije od toga: od procjene perioperacijskog rizika, kontrole boli, disanja i vitalnih funkcija tijekom operacije pa sve do sigurnog i ugodnog buđenja. Dok kirurg izvodi zahvat, anesteziolog je cijelo vrijeme posvećen isključivo pacijentu i njegovoj sigurnosti. To je možda najmanje vidljiv, ali jedan od najvažnijih dijelova našeg posla.
Kako se vi opuštate nakon napornog i stresnog rada?
-Najčešće s obitelji ili prijateljima. S dječakom od dvije godine nikad nije dosadno, uvijek energično i dinamično. Ljeti idemo na kupanje, večernje šetnje, volimo izlete i putovanja. Suprug je pomorac i zbog prirode njegova posla najčešće nije doma, te zbog toga posebno cijenimo vrijeme koje možemo provesti zajedno kao obitelj. Osim obitelji, važan dio mog slobodnog vremena čine i prijatelji. Volim druženja s prijateljicama, zajedničke večere, duge razgovore i trenutke u kojima se možemo nasmijati i opustiti.
PLJESAK I OVACIJE ZA BALET SNG MARIBOR
SVADBA I POSVEĆENJE PROLJEĆA na taraci
tvrđave Revelin
očarala publiku!
Veličanstveni ovoljetni baletni nastup Slovenskog narodnog gledališća Maribor s baletima Svadba i Posvećenje proljeća Igora Stravinskog, u koreografiji i režiji višestruko nagrađivanog i priznatog koreografa Edwarda Cluga, očarao je festivalsku publiku na taraci tvrđave Revelin, koja je umjetnike nagradila dugotrajnim pljeskom i ovacijama.
„Posvećenje proljeća (Le Sacre du printemps) kultno je glazbeno djelo 20. stoljeća. Ono ne predstavlja samo preokret u glazbenoj poetici samog Stravinskog kao skladatelja, nego je i prijelomnica u povijesti plesne umjetnosti. Kroz ovo djelo pratimo evoluciju plesa u 20. stoljeću – od prve postave Vaclava Nižinskog u Parizu 1913. godine do danas. Ako ovu postavu Posvećenja proljeća možemo razumjeti kao umjetnički hommage Vaclavu Nižinskom, tada je Svadba (Les Noces) na neki način logičan korak dalje u istraživanju istoimene baletne glazbe Stravinskog i njezine scenske realizacije, što se poklapa i s kronologijom nastanka djela, jer je prva izvedba Svadbe nastala deset godina kasnije (1923.), u
koreografiji Bronislave Nižinske, Vaclavove sestre.”, istaknuo je koreograf Clug.
U baletu Svadba ulogu nevjeste tumače Monja Obrul i Catarina De Meneses, dok ulogu mladoženje pleše Jan Trninič Ulogu nevjestine majke ostvaruje Evgenija Koškina, mladoženjina oca Ionut Dinita, a lažne nevjeste Lucio Mautone. U predstavi još nastupaju Tijuana Križman Hudernik, Beatrice Bartolomei, Ema Perić, Mirjana Šrot, Olesja Hartmann, Mina Radaković, Nuša Urnaut, Satomi Netsu, Davide Buffone, Matteo Magalotti, Tomaž Viktor Abram Golub, Christopher Thompson, Maro Vranaričič, Matteo Beeckman i Aleksandar Trenevski
U baletu Posvećenje proljeća nastupaju Evgenija Koškina, Tijuana Križman Hudernik, Mirjana Šrot, Beatrice Bartolomei, Monja Obrul, Mina Radaković, Ema Perić, Ionut Dinita, Jan Trninič, Davide Buffone, Matteo Magalotti, Lucio Mautone i Tomaž Viktor Abram Golub. Uz Cluga autorski tim čine scenograf Marko Japelj, kostimograf Leo Kulaš, oblikovatelj svjetla Tomaž Premzl, oblikovatelji zvuka Gregor Mendaš i Gorazd Vever.
DRUGA DRAMSKA PREMIJERA
SHAKESPEAREOV RICHARD III u režiji Vita Taufera premijerno na tvrđavi Lovrjenac
Dramski program 77. Dubrovačkih ljetnih igara nastavlja se drugom festivalskom premijerom – Richardom III Williama Shakespearea u režiji Vita Taufera. Velika koprodukcija Dubrovačkih ljetnih igara, Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu predstavljena je ovog tjedna medijima na samoj lokaciji. O predstavi su govorili ravnateljica dramskog programa Igara Senka Bulić i redatelj predstave Vito Taufer, a o svojim ulogama kratko su rekli glumci Festivalskog dramskog ansambla. Predstava će biti premijerno izvedena na tvrđavi Lovrjenac 27. srpnja, a dodatne izvedbe su na programu 28., 29., 30. i 31. srpnja, sve s početkom u 21:30 sati.
Redatelj predstave je Vito Taufer, prema prijevodu Andyja Jelčića, uz glazbu Mate Matišića. Scenograf je Branko Hojnik, kostimograf Alan Hranitelj, oblikovatelj svjetla Tomislav Maglečić, jezična savjetnica Ines Carović, asistentica scenografa Nika Vojvoda, a asistentica kostimografa Ana Roko. Inspicijenti su Miro Pačalat i Roko Grbin. U naslovnoj ulozi Richarda III nastupa Filip Vidović, dok u ostalim ulogama igraju Goran Grgić, Marinko Leš, Igor Kovač, Dušan Bućan, Milan Pleština, Lovro Rimac, Silvio Vovk, Matija Pijević, Ana Begić Tahiri, Helena Minić, Mirta Zečević, Iva Jerković Oreški i Marko Capor. U predstavi sudjeluju i Lara Šincek te Tomo Matijević, dok glazbu uživo izvode Mate Matišić, Damir Josipović i Darko Terlević.
DUGOTRAJNI
RAZGOVOR S TEOM PRKAČIN
NA REVELINU ĆE ZASJATI MLADE
DUBROVAČKE BALERINE: "Ovo su prilike koje se u životu ne propuštaju"
Dubrovački plesni san oživjet će na taraci tvrđave Revelin u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara u subotu i nedjelju. Posebna je to predstava u kojoj će učenice baletnog odjela Umjetničke škole Luke Sorkočevića osjetiti kako je to nastupati na pozornici koja predstavlja veliku čast i profesionalcima. O svemu smo porazgovarali s profesoricom i pročelnicom baletnog odjela Umjetničke škole Luke Sorkočevića Teom Prkačin
Baletni odjel je ove godine dio jednog posebnog programa na Igrama, kako je to toga došlo?
Europska unija je pokrenula projekt obiteljskog kazališta ‘Family Theatre’ koji uključuje četiri zemlje – Italiju, Mađarsku, Irsku i Hrvatsku. Iz Hrvatske u tom projektu sudjeluju samo Dubrovačke ljetne igre. Zašto su odabrali nas? Možemo biti zahvalni umjetničkoj ravnateljici Martini Filjak, Ivani Medo Bogdanović, prošlogodišnjoj v.d. ravnateljici Marijeti Radić i sadašnjoj ravnateljici Igara Ivoni Šimunović. Imaju jako veliki osjećaj za lokalno umjetničko obrazovanje, što je jasno i po višegodišnjem programu ‘Mladi za mlade’ u kojem naši učenici nagrađivani na natjecanjima imaju svoj samostalni koncert, čiji prihod ide Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića za nabavu instrumenata. Putem ovog projekta smo sada i mi dio Igara, a ove godine su uključena i najmlađa djeca našeg glazbenog odjela, pjevali su u zboru na otvaranju, kao i u Carmini Burani.
Što predstavlja sam projekt obiteljskog kazališta?
Započeo je prije godinu i po’ dana. Hrvatska je prva na redu za testiranje tog formata. Kroz prvi period, napravljen je jedan udžbenik koji zapravo propisuje što je to obiteljsko kazalište. Radi se o nečemu što mora biti zanimljivo svim generacijama obitelji koja dođe pogledati bilo kakvu kazališnu predstavu. Najkritičnija dob za privući u kazalište su uvijek tinejdžeri. Ono što treba zapravo ispuniti u obiteljskom kazalištu nije da primjerice majka vodi dijete na predstavu, pa joj je dosadno, ali je tu zbog njega, već da oboje uživaju. Treba ispuniti jako puno kriterija da bi nešto bilo svima zanimljivo, obuhvatiti sve interese. Tako da se, otkad je projekt pokrenut,
na raznim susretima izradio udžbenik koji je predan nama, uz poprilično odriješene ruke da. prateći pravila, napravimo nešto svoje. Često, kada govorim o ovakvim stvarima, imam osjećaj da govorim profesionalcima. Osobito kad se uzme u obzir što sve radimo na odjelu kroz cijelu godinu. Naprimjer, proslavili smo 50. izvedbu Orašara, čime bi se mogli pohvaliti i profesionalci. Velika je stvar da je 98 posto sudionika u predstavi zapravo djeca.
A što nam predstava donosi? Gledajući udžbenik, dok smo razmišljali što ćemo napraviti, odlučili smo se za istinitu priču o odrastanju. Radi se o priči balerine koja je, za nas, bila savršena. Iskrena je, doživljena i možemo je u potpunosti ispričati onakvu kakva jest, a priče o odrastanju i odluke su posebno zanimljive u obiteljskim kazalištima. Jako smo uključili Dubrovnik, što će biti svima jasno za vrijeme izvedbe. Krenuvši od glazbe - koristimo, između ostalog, skladbu ‘Grad se budi’ dubrovačke skladateljice i naše kolegice iz Muzičke škole Nene Ćorak. U scenografiji koristimo motive s Porporele. S nama pleše i dvoje solista iz zagrebačkog HNK, Dubrovkinja Atina Tanović i Mario Dilligente, a koreografiju za duet potpisuje Tomislav Petranović, naš nacionalni prvak u zagrebačkom kazalištu. Preostalu koreografiju potpisuju nastavnice Umjetničke škole Luke Sorkočevića –Zrinka Japunčić, Alida Vuković, Doris Pavleković, Nicole Grill, Paola Šutić i ja. Pratimo priču balerine kroz četiri godišnja doba Aleksandra Glazunova, od Dubrovnika do odlaska na školovanje u Zagreb, pa i odlazak na audiciju u HNK i vraćanje s velikom srećom u Dubrovnik.
Kakav je interes učenica bio za sudjelovanje na Igrama?
„Zajedničkim snagama smo uspjeli napraviti jednu lijepu priču"
Piše: Ivana Smilović
Barkiđija
Foto: Dubrovačke
ljetne igre
Između Božića i Nove godine napravili smo anketu i stavili sve roditelje u grupu. U roku od pola sata su nam skoro svi rekli da žele sudjelovati! Od 60-ak roditelja, oko 55 ih je reklo ‘da’, a ostalih pet – fizički nisu ovdje. To nam je bio veliki poticaj da se upustimo u ovaj izazov, nismo nikad radili nešto na takav način. A i Dubrovačke ljetne igre su ipak nešto posebno. Iznimno smo zahvalni na dragocjenoj prilici! Ponosni smo i na djecu, koja rade bez prestanka cijele godine – ali ovo su prilike koje se u životu ne propuštaju. Želimo djeci to i pokazati, kad ti se pruži prilika, treba je zgrabiti. Zajedničkim snagama smo uspjeli napraviti jednu lijepu priču. Osim toga što je sve vezano za Dubrovnik, imat ćemo i projekcije na zidu Revelina koje nam radi dubrovački animator Jakov Piplica, glazbu nam je radio i sve uspio ‘ispeći’ Marin Lucianović, zaposlenik Igara. Baš njih dvojica su djeca naših kolega sa Slikarskog odjela! Tako da je to nama u školi još jedna lijepa poveznica.
A prije svega morali ste napraviti istraživanje.
To je temelj svega ovoga. Istraživanje je izgledalo tako da su obitelji koje su se prijavile došle na Revelin, na upoznavanje s cijelim projektom. Zaista su aktivno sudjelovali na način da smo im prezentirali određene dijelove predstava, pa
im dali upitnik u kojem smo htjeli vidjeti kako su te dijelove doživjeli. Sudjelovali su na ‘suhoj’ probi bez glazbe, efekata, scenografije... Primali smo njihove sugestije i moram reći da su nam sugerirali stvari na koje smo i mi mislili, ali ih taj dan nisu vidjeli. Bilo je stvarno jako dobrih prijedloga! Svi koji su sudjelovali u istraživanju imaju osigurane karte za izvedbu, nakon koje će ispuniti jedan upitnik. Mislim da ćemo poprilično ispuniti formulu koja je potrebna za obiteljsko kazalište. Kao što sam već rekla, tinejdžere je posebno teško privući u kazalište. A u nas je posebno upravo to da je najviše tinejdžera na pozornici, koji sudjeluju u stvaranju. Tako da je to možda način da se privuku djeca te dobi, da ih dođu pogledati prijatelji. Ima jako puno lijepih stvari, a Dubrovnik je utkan u sve i mislim da će se možda tek naknadno pokazati kolika je zapravo vrijednost ovog projekta.
Kako teku pripreme s tolikim brojem učenica, njih preko 50?
Skoro sve učenice baletnog odjela sudjeluju u ovoj predstavi. Svaki dan imamo probe, jer je balet baš specifična umjetnost, koja se ne može doma puno uvježbati. Sve što s njima napravimo, napravimo uživo, ili u školskoj dvorani, ili na posljednjim probama – na Revelinu. Dragocjen nam je svaki dan. Bitno nam je da smo došli na
„Baletni odjel postoji 36 godina, a ovo je prvi put u povijesti naše škole da odjel na takav način ima svoju predstavu na Dubrovačkim ljetnim igrama."
„U umjetnosti – nitko ne može nešto umjesto tebe napraviti."
Revelin, da se djeca aklimatiziraju jer se radi o velikoj razlici u prostoru. Naša školska dvorana je poprilično mala, pozornica je kvadraturom duplo veća, na što bi i profesionalcima trebalo vremena da se priviknu, a pogotovo djeci. Pripreme na Revelinu su zapravo najljepši period, dok se stvara. Dok smo bili u dvorani, bili smo podijeljeni na grupe, a kad smo se počeli spajati – to je ta čar koju djeca vole. Volimo zajedno provoditi vrijeme, a mislim da djeci to jako puno znači, danas pogotovo. Bilo koja vrsta umjetničkog obrazovanja uči djecu onome što im danas nedostaje. U umjetnosti – nitko ne može nešto umjesto tebe napraviti. Danas se djeci pomaže na razne načine, olakšava im se, a ponekad se na taj način čini šteta. Ali u bilo kojoj umjetnosti, od plesa do glazbe, nitko umjesto tebe ne može napraviti tvoj dio. Sve ono što postigne svako dijete je njegov osobni uspjeh. Naravno, tu smo mi, koji usmjeravamo i pokazujemo kako nešto napraviti. Zato je to danas itekako vrijedno – oni nauče da mogu sami. To je možda i najvrjednija lekcija koju danas djeca usvajaju u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića.
Odrasli itekako znaju važnost sudjelovanja na Dubrovačkim ljetnim igrama, a shvaćaju li je djeca?
Baletni odjel postoji 36 godina, ovo je prvi put u povijesti naše škole da odjel na takav način ima svoju predstavu na Dubrovačkim ljetnim igrama. Prije svega, školi je povijesna stvar, na Igrama je novost, pa mislim da su djeca svjesna jer mi odrasli jesmo i jako smo zahvalni, pa naravno, i na njih prenosimo. To stalno govorimo. Jedino između 90-ih i 2000-ih je moja generacija sudjelovala na otvaranju, što je dosad bio najveći uspjeh. Ovakva prilika je vrlo jedinstvena, što pokušavamo djeci dočarati, da znaju. Jer ipak, Dubrovačke ljetne igre su Dubrovačke ljetne igre.
Vjerujem da uzbuđenje raste i kako se bliži sama izvedba.
Mi smo spremni! Djeca su spremna. Sad se samo treba poklopiti jako puno toga. Jako je teško neke tehničke stvari izvesti – različiti nastupi su bili na Revelinu, sa skroz različitom rasvjetom i pozornicom. U zadnji tren će se sve zaokružiti. Ali u principu – spremni smo. Uzbuđenje je veliko, iščekujemo i veselimo. Sedam dana prije izvedbe priključili su nam se i solisti iz Zagreba, oko čega je bilo veliko uzbuđenje.
Koliko mlađim generacijama znači nastup sa solistima koji su uspjeli u karijeri?
Mislim da su solisti koji sudjeluju s nama itekako dobar primjer. A ono što je njima jako važno, a za što smo zakinuti u Dubrovniku, jest da nemaju uživo priliku tako jednostavno vidjeti balerine. Inače u svakoj školskoj godini jedan dan odvojimo za odlazak u Split, na terensku nastavu, da djecu odvedemo u kazalište da vide kako izgleda život balerine, gdje vježbaju, kako vježbaju. Sve druge baletne škole u državi su u centrima koji imaju nacionalna kazališta, kao i balete. Ali trudimo se na sve načine da im stvorimo taj doživljaj za vrijeme školovanja. Mislim da je Orašar kojeg radimo itekakvo iskustvo bivanja na pozornici. Jer u biti, cijeli život se školuješ da bi jednog dana završio na pozornici. Predivna je ovo prilika da se ovo sve poklopilo, da su s nama i solisti. Čim je Atina rekla da dolazi vježbati s nama, sve su cure stavile srca na poruku i svjesne su koliko je to važno. Današnja djeca jesu u prednosti jer imaju internet, ipak mogu neke stvari vidjeti, informirati se kakva je situacija u državi, ali i u svijetu, u kojem smjeru ide balet, na čemu se najviše radi, što se najviše traži. Ali onu emociju koju nosi kazalište, koju nose plesači kad ih vidiš uživo, nijedna društvena mreža i nijedan video ne može prenijeti. Svako kazalište, svaki ansambl, od baletnog do dramskog, ima svoje čari koje se ne mogu drugačije opisati, već uživo osjetiti.
Broj učenica pokazuje da interes za balet u našem gradu još uvijek postoji. Interes u gradu je otprilike uvijek isti, ali je sve teže djeci usklađivati obaveze koje imaju. Iako interes još uvijek postoji, neka djeca danas ipak vole na brži način doći do rezultata. Bilo što što upišu u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića, ne ide preko noći. Tako da je u startu povremeno teško, dok se djeca nauče novim svakodnevnim radnim navikama. Ali ipak je najveća poteškoća usklađivanje puno aktivnosti. Smatramo da bilo koje dijete koje ide na balet, u glazbenu školu... To je itekako dovoljno. Jer kad se upiše baletni odjel, u početku je balet četiri puta tjedno po 90 minuta. Nakon tri godine ide na pet puta tjedno, uz dodatne predmete poput klavira, drugih vrsta plesova. U srednjoj školi, osim svoje matične škole, ako idu u dvije, u popodnevnom turnusu na baletnom odjelu odrade između 20 i 23 školska sata na tjednoj bazi. To je minimalno tri sata dnevno.
„Onu emociju koju nosi kazalište, koju nose plesači kad ih vidiš uživo, nijedna društvena mreža i nijedan video ne može prenijeti."
A sada cure koje su naporno radile cijele školske godine – naporno rade na predstavi. Ali vole! Taj roditeljski pristanak i podrška da ovo radimo je najveća potvrda da djeca vole biti u baletnoj školi, na taj način provoditi vrijeme i da u tome uživaju.
Možda ih nastup na Revelinu motivira da se odluče na taj životni put?
Naravno. Svakome od nas je možda nečija jedna rečenica puno značila – podrške, motivacije. Nikad ne znamo što se iz ovoga može i hoće izroditi!
Hoće li ova suradnja otvoriti vrata novim suradnjama na Dubrovačkim ljetnim igrama?
Nadam se da hoće jer je uvijek istinita ona ‘gdje ima volje, ima i načina’. Možda čak i dogodine ovo ponovno bude na Igrama, jer su obje naše ovogodišnje izvedbe rasprodane već neko vrijeme.
Tako da se zaista nadam da će se suradnja nastaviti i ubuduće, a što se tiče ove predstave, nadam se da će zaživjeti u Kazalištu Marina Držića, jer su takvi naši dugoročni planovi, da kad god bude mogućnosti, to bude izvedeno i u našem kazalištu.
KOMENTAR
Piše Lucija Komaić FOTO: MARIO BABAROVIĆ/DD
Dubrovnik je PRAONICA ŠPORKE LOVE
ZADNJIH 35 godina, od bjelosvjetske mafije do domaćih izdajnika
Iako prijetnje smrću, trgovina drogom, mafija i pranje novca nisu teme koje bi ikoga radovale, u jednu ruku to sve možda ipak ima pozitivan prizvuk. Konačno se u Dubrovniku raspravlja o tome kamo idemo i koje su posljedice odluka koje se donose. Tko u ovaj Grad i kako dolazi i kakve to veze ima sa životom cijele zajednice. Bilo je i vrijeme. Izrazito jako odjeknula je vijest o tome kako dubrovačkom gradonačelniku Matu Frankoviću prijete klanovi crnogorske mafije koji u nekretninskom biznisu u Dubrovniku planiraju oprati novac zarađen na trgovini drogom, no navodno im te planove remete restriktivne odrednice dubrovačkog Generalnog urbanističkog plana čije je donošenje u tijeku.
Koliko god da spominjanje crnogorske mafije zvuči kao neka nova vijest, činjenica je da je Dubrovnik već 35 godina poligon za pranje novca brojnih bjelosvjetskih mafijaša, ali i domaće mafije s oznakom ''Proizvedeno u Hrvatskoj''. Ništa nije počelo, a nažalost ni završilo s restriktivnim odrednicama novog GUP-a jer Dubrovnik je rasprodavan sustavno svo ovo vrijeme, a konačno i gotovo rasprodan. Mafija je tu, neće nestati i ništa neće završiti s prijetnjama jednom gradonačelniku, budućnost može samo donositi nove izazove i nove probleme, ako se nešto sustavno ne promijeni. Za objasniti kako je sve počelo, treba krenuti redom.
CIJELI DUBROVNIK KAO NA PLACI
SPREMAN ZA RASPRODAJU
Dubrovnik je dragulj, uvijek bio i ostao. Biser Mediterana, po mnogočemu
specifičan. Previše lijep, previše popularan i previše atraktivan u svakom smislu za svoje ograničene prostorne kapacitete zbog čega je prostor Dubrovnika i okolice postao možda najvažniji resurs. Bilo je lako sačuvati taj resurs u socijalističkom sustavu bivše države, sa zakonima koji su omogućavali pretvaranje privatnog zemljišta u društveno vlasništvo. No, već u osamdesetima je bilo jasno kako to nije održivo i kako će uskoro uslijediti razdoblje pretvorbe i privatizacije svih gospodarskih subjekata kao i rasprodaja nevjerojatno atraktivnog zemljišta jednog Dubrovnika.
Mnogima je bilo jasno, ali nekima je bilo jasnije. Ti su već krajem osamdesetih sastančili i planirali. Nikakve tu nacionalnosti i nacionalna pitanja nisu bila bitna koliko i poslijeratni plijen kojega je trebalo dijeliti, a u našem slučaju bio je to cijeli Dubrovnik. Svi hoteli, sva zemljišta, sve zelene parcele, Dubrovačka banka i sve drugo je trebalo razdijeliti... Samo je trgovački gigant ''Dubrovkinja'' bio vlasnik više od 400 atraktivnih nekretnina diljem grada i izvan njega, a jedna od najvećih europskih putničkih agencija, Atlas je imao najatraktivnije nekretnine od Pila do Straduna, uz žičaru. Cijeli Babin kuk, Lapad, Gruž, Belvederea, svi gradski hoteli i zemljište oko njih, kao i oni u okolici, sve je odjednom stiglo na placu kao roba koja se mora brže - bolje prodati, da se ne pokvari. I to se odvijalo u najgore vrijeme, u doba kad je društvo pogođeno ratom, gubitcima svih vrsta, od ljudskih života do gubitaka poslova i imovine. Turizma nije bilo. I baš tada netko stavlja Dubrovnik na
rasprodaju, brže i bolje, bez trunke mudrosti, promišljanja, strategije i ljubavi prema tom Gradu. Naravno, bilo je i pozitivnih primjera privatizacije, ali, nažalost, mnogo više onih u kojima su naknadno utvrđene nepravilnosti, prodaja nekretnina ispod cijene i pogodovanje privilegiranim kupcima. To je vrijeme kada prostor Dubrovnika nerijetko postaje atraktivan mafiji, onoj sa strane, koja tu tek dolazi i onoj domaćoj koja se tek rađa.
RATNOPROFITERSKA MAFIJA
Dok su ljudi ovdje ginuli i gubili sve što su imali zbog domljublja i želje za neovisnom Hrvatskom, nekima nije bilo strano na toj patnji se bogatiti. Bilo je tu mnogo ratnih profitera, od onih koji su se bogatili na preprodaji humanitarne pomoći do onih najgorih koji su trgovali puno gorim resursima. Bilo je to vrijeme kad je gladni narod glođao kosti i glođao se međusobno, dok su na nekoj drugoj razini neki međusobno trgovali. Oružjem, gorivom, drogom, da se ne lažemo, i teritorijem... Oni sebe nisu vidjeli kao mafijaše, nego kao zaštitnike interesa, prvo svojih, pa onda i interesa svojih država. Jer, kakva bi budućnost tih država bila bez njih i svega onoga što će tim državama donijeti u budućnosti oni i njihov šporki, ratno-profiterski kapital?! I onda su ga donijeli, na raspolaganje Domovini, i s njim kupovali kao na placi sve one dubrovačke resurse koje je trebalo brže – bolje razdijeliti dok još nitko ne konta što se događa. Od tada do danas, ta je mafija prisutna u dubrovačkim nekretninskim biznisima i toliko je moćna i zastupljena da je rijetko koji crnogorski mafijaši
koji dolaze mogu sustići. Dubrovnik je od tada do danas praonica šporke mafijaške love, pa tako i one domaće. Doduše, danas su to ugledni građani Republike Hrvatske. Samo ih ne pitaj za te prve, šporke milijune...
TAJNI RAČUNI IZ POREZNIH OAZA
Nakon ratnih profitera i lokalne mafije iz devedesetih, lagano dolazimo do dvijetisućitih. Perspektivna demokratska država s rastućim turizmom postaje zanimljiva cijelom svijetu. Uz poneke ozbiljne investitore dobrih namjera, oko na dubrovačku placu prostora, hotela i zemljišta bacaju brojni bogati stranci, a nerijetko i razna bjelosvjetska mafija. Stigle su tu goleme količine šporke ruske, izraelske, irske, britanske i ine love. Teško je nabrojati sva zemljišta u Dubrovniku i okolici čiji su vlasnici tvrtke čiji su osnivači skriveni preko tajnih računa na Malti, Djevičanskim otocima, Cipru, Švicarskoj... Sve je to već odavno praonica love u dubrovačkim nekretninskim biznisima, a mi se tek danas svemu tome čudimo i o tome govorimo. Ono što je uslijedilo je to da u sredini koja je ograničena prostorom, više nije ostalo ništa, a kako nije ostalo ništa, sve ono što je rasprodano, samo je povećalo vrijednost. Čovjek iz Dubrovnika tu više nema nikakvu šansu postati svoj na svome u svome gradu. I sve je manje domaćih ljudi, a sve više apartmana, sve više stranih ljudi kojima je Dubrovnik samo broj i ljetna rezidencija. I da, sve je više mafije, jer mafija ima kapital koji pobjeđuje sve ono što prosječan čovjek koji voli Dubrovnik nema u ovakvim tržišnim uvjetima. To nije tržište, to nije teorija da kapital nema boju, to nije poštena utakmica u kojoj svi igraju po istim pravilima, a pobjeđuju sposobnost i trud. To je igra u kojoj jači tlači samo zato što je došao u poziciju. Kriminalom, pljačkom, rođačkim kapitalizmom i na prevaru. Ovi drugi su prisiljeni odlaziti...
A naš je Grad kao mudri starac, baš kao u stihovima Mata Mijića, ispjevanima i na ovogodišnjem otvorenju Igara. Pokraj mora vjekovima stoji, a mudrost mu ljubav je naša! I kako će naš Grad tu ostati, ako nas više tu ne bude? Tko će mu dati ljubav, tko će mu dati mudrost?! To sigurno neće dati prazna betonska zdanja koja čekaju sezonu za golemi profit kojega iz tog grada treba iznijeti.
Je li Dubrovnik možda zadnjih godina po prvi put u stoljetnoj povijesti ostao bez te mudrosti? Je li izgubio ono najvrjednije što je baštinio stoljećima, prostor i slobodu?
PRIJE 750 GODINA STATUT ČUVAO
JAVNI PROSTOR
Odgovor na ta pitanja krije davni Statut grada Dubrovnika iz 1272. godine. Dakle, pričamo o zakonskom aktu iz Srednjeg vi-
jeka, od prije nevjerojatnih 750 godina! U njemu je bila jasna odredba o tome kako bilo koja nova gradnja ne smije zadirati u javni prostor. Svako bi gradilište tada, dakle prije nevjerojatnih 750 godina, obilazila tročlana komisija plemstva kako bi se utvrdilo da nova gradnja ne zadire u neki javni prostor, ne oduzima neku javni prolaz. Zanimljiva je i odredba o tome kad bi netko oporukom nekretninu ostavio ''prosjačkom redu''. To nije bilo dozvoljeno, i knez, Malo vijeće uz tri pomno odabrane osobe bi takvu nekretninu prodali, a prosjačkom redu dali novac, hranu i potrepštine, ali ne i nekretninu. Nije bilo dozvoljeno da nekretnine dospiju u ruke onih koji ne bi s njima znali kako raspolagati. A gdje smo danas? Nakon 750 godina, ne da nemamo tročlanu komisiju koja konstantno obilazi gradilišta kako bi bio sačuvan javni prostor, nego nam je Građevinska inspekcija u Splitu. U slučaju nove zgrade Atlantske, kao što je poznato, nisu stigli unatoč brojnim pozivima sve do samoga kraja kad je postalo prekasno.
A ono što su nekad bili ''prosjački redovi'', danas bi mogli biti svi ovi kojima su dubrovačke nekretnine samo sredstvo za prosjačenje pranja šporke love. I nemamo nikakve mehanizme u tome ih zaustaviti. Restrikcije gradnje možda im mogu usporiti planove, ali privatno vlasništvo im nitko ne može oduzeti. Tu su i tu će i ostati. Pros-
jaci i njihovi sinovi na kojima su danas sve te nekretnine s pogledom na dubrovačko more, zidine i Grad koji je stoljećima znao kako mudro sačuvati svoju slobodu i interese, ali ne i posljednjih godina.
Sa šporkom lovom i ljudima, stiglu su i njihovi šporki običaji i to je ono što mora zabrinuti i s čime se Dubrovnik mora nositi. Postoji i druga krajnost, a to je da uz mafijaško pranje love u dubrovačkom nekretninskom biznisu, postoji i cijeli onaj drugi svijet, domaći ljudi, poduzetnici dobrih namjera, koji žele raditi u svome gradu, graditi nove vrijednosti i razvijati ga. Jer, jedino opasnije od činjenice prepuštanja razvoja našega Dubrovnika mafiji je zakočiti sav njegov daljnji razvoj, samo zbog te mafije. U toj teoriji opet su oni pobijedili,a Dubrovnik i Dubrovčani gube. Nije lak povijesni trenutak, ali takav je. Vrijeme je donošenja odluka i suočavanja. Nije ni normalan smjer razvoja u kojemu svi čiste apartmane, voze taksi ili konobare u gradu koji je svijetu u svojoj bogatoj povijesti dao toliko velikih ljudi, znanja, kulture, naprednih ideja i svevremenskih vrijednosti. Teška dekadencija odavno je rezultat svih ovih procesa. Nešto moramo mijenjati i to moramo raditi nevezano uz mafiju koja vreba nad svakom praznom česticom. Dubrovnik je u povijesnom trenutku u kojemu treba opet pronaći svu onu mudrost koja ga je znala sačuvati.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
KO SADI DRVO, SADI I NADU
S malim zakašnjenjem od nekoliko godina, uhićen je brigadir Ivica Devčić, nekadašnji načelnik Samostalnog sektora za postupke javne nabave MORH-a. Vijest sama po sebi ne bi bila ništa posebno; tek kap u moru korupcije, kriminala i pogodovanja koja već desetljećima pune naslovnice, a puno rjeđe i zatvorske ćelije. Međutim, pravi biser krije se u obrazloženju: ne tereti ga se za primanje mita, nego “samo” za zlouporabu položaja i ovlasti pri natječaju za nabavu vojnih čizama, gdje je jednoj tvrtki navodno omogućio - prednost. To bi mogao biti prvi slučaj u povijesti zlouporabe položaja, da je neko nekome pogodovao u velikom poslu, isključivo iz dobrote srca. Kakav mito, kakva provizija, kakvi bakrači! Naš junak se, izgleda, ujutro budio s mišlju: kako bih ja danas usrećio jednog poduzetnika, a da od toga nemam baš nikakve koristi? Ako je to istina, bilo bi nepravedno i dizanje optužnice. Naprotiv, takvog altruista bi trebalo nagradit barem zlatnom medaljom s likom Svetog Franje Asiškog koju izdaje Hrvatska kovnica novca. I dok vladajući zadovoljno poručuju kako je ovo dokaz da institucije rade svoj posao i da se država odlučno bori protiv kriminala, oporba sve to naziva predstavom po receptu “Kruha i igara”. Samo što je kruh postao luksuz, igre sve skuplje, a publika odavno zna scenarij. I vazda ista publika plješće; sretni umirovljenici, stranački hodočasnici i birači, kojima je najveći infrastrukturni projekt u selu obećanje da će im dogodine, možda, stić - asfalt. U međuvre-
menu internetom kruži krivotvorina hrvatske himne, nepoznatog autora, koja počinje: “Lijepa naša imovino, nepresušni bankomatu, pljačkamo te, gulimo te i u miru i u ratu”.
Dubrovački gradonačelnik iznova je dobio policijsku zaštitu. Tako su procijenile sigurnosne službe, premda građanima, ko i obično, nije rečeno od koga ga točno - štite. Zanimljivo, zaštita je stigla baš nakon što je gradonačelnik svečano najavio da će mu treći mandat biti posvećen obračunu s “moćnima” i “uglednima”, onima koji u crkvi sjede u prvom redu. “Ja više neću šutjeti! Bogu Bog, a popu pop”, poručio je gospar Mato. Grad je nakon toga utihnuo. Nije mala stvar kad čovjek najavi da će se obračunat s onima u prvom redu. Zadnji red ionako već desetljećima nitko ništa ne pita. E, pa baš zato građane škakulja pitanje; ‘ko to prijeti gradonačelniku? A kandidata ne fali. Lani su to, prema jednima, bili ilegalni taksisti, po drugima, javno prozvani šoferi kamiona s bijelim prahom, a neki koji vjeruju u nadnaravno, sumnjaju na nemirne duhove pokojne Atlantske plovidbe. Dubrovnik očito ima privilegiju da ga istodobno progone i divlji kapitalizam i paranormalne pojave. Pa onda imaš male iznajmljivače; nisu baš oduševljeni gradonačelnikom, ali teško je stare babe zamislit kako prijete. Ionako su prezaposlene čisteći tuđu šporkecu, brojeći otkaze rezervacija i računajući hoće li od sezone ostat štogod za novi air-kondišn, ili samo za freško pituravanje. Veliki iznajmljivači, vlasnici desetaka apart-
mana, zvuče puno ozbiljnije, ali njima je hrvatska država odavno dokazala da se nemaju čega bojati. A nekima ovo pak sluti na međunarodnu hibridnu prijetnju. Albanci! Drže do časti i mogli su zamjerit što se o njihovoj zemlji grubo govori u Dubrovniku, kad južina doplavi tone smeća s jugoistoka. A ovo je zapravo jedina optužba argumentirana slikom. Sve ostale optužbe za ovu opasnu prijetnju, nisu još slikane. Tako, prema upućenim izvorima, sumnjivi ostaju samo nervozni građevinski investitori, kojima je donošenje novog, restriktivnog GUP-a, zaustavilo gradnju stotinu i nešto kuća, pa im propada ulaganje više od pola milijarde eura. A trebalo ih je samo uvjerit da će jeftinije proć ako se umjesto zgrada na građevinskom zemljištu, odluče nešto zeleno sadit, pa makar to bile i - pomadore. Kineska poslovica kaže da onaj ‘ko sadi drvo, sadi - nadu. Prof. dr. sc. Primorac ovih je dana izjavio da je njegov život poput čaše prozirne, pitke vode. Zaboravio je samo reć - iz kojeg vodovoda? Zato je njegov pitki i prozirni životopis odma’ potaknuo pola političke scene u potragu za laboratorijskom analizom uzorka. Oporba se prisjetila dugog popisa zagađivača, koji svakoj vodi daju boju, okus i miris. Otkup gradskog stana u Splitu uz asistenciju njegove mame, bilo je tek blago zamućenje, prema priči o dugu iz vremena njegova mandata u Ministarstvu obrazovanja i znanosti. Dug, od oko 733 tisuće eura, uz kamate i sudske troškove, na kraju je porezne obveznike košto skoro tri
Piše Mario Klečak
milijuna eura. Dakle, voda možda jest pitka, ali je račun za nju bio - šampanjski! Doktor je već godinama HDZ-ov politički univerzalac. Nekad kandidat gubitnik na predsjedničkim izborima, danas je kandidat za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora. Sutra, ‘ko zna, možda ravnatelj Nacionalnog parka, direktor Hrvatskih šuma ili izbornik vaterpolske reprezentacije. Sve što spada u nauku.
U normalnim državama poraz znači političku pauzu. U nas znači ažuriranje životopisa. Doduše, doktor će svakom zgodom naglasit da je on “neovisan” i “nestranački”, što u hrvatskoj politici često znači samo to da člansku iskaznicu nije nužno pokazivat - pred kamerama.
A onda ide standardna mantra; malo domoljublja, malo moralnih i kršćanskih vrijednosti, obavezna zahvala braniteljima, nekoliko puta “Hrvatska iznad svega” i predstava može počet. Politički govor u nas sliči
božićnom TV programu; svi ga znaju napamet, ali ga svake godine ponovno odgledaju. Ako i propuste dio tijekom objeda, znaju točno što slijedi nakon deserta.
A apatični birači, pristalice oporbe, primjećuju da je doktor toliko iritantan da uz njega čak i njihov Hajdaš Dončić djeluje ko Normabel. Ali, iritantnost u hrvatskoj politici očito nije mana. Ako ste dovoljno uporni, dovoljno umreženi i dovoljno često, iritantno ponavljate, kako sve radite isključivo za Hrvatsku, funkcija vas sama pronađe. Pa makar vam život bio proziran poput čašemutne vode.
Svjetsko nogometno prvenstvo s 48 reprezentacija, razvučeno preko Sjedinjenih Država, Kanade i Meksika, predstavljeno je kao povijesni iskorak. Fakat jes iskorak, od nogometa prema industriji zabave. Toliko je momčadi sudjelovalo da se više nije znalo igra li se Svjetsko prvenstvo ili kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo. Navijači su se
pitali - je li ovo bio trijumf modernog nogometa ili akvizicija bankara, televizijskih kuća i trgovačkog marketinga? Odgovor je na kraju objavila FIFA: oni sami zaradili su 17 milijardi dolara pretvarajući najpopularniji sport na svijetu u Black Friday s travnjakom. Amerikanizacija nogometa dobila je i svoj liturgijski trenutak; polusatni odmor između dva poluvremena na finalnoj utakmici.
U ostatku svijeta se za petnaest minuta odmora stizalo popiti čaj i poslušat savjete trenera.
U Americi se za trideset minuta stigne kupit hamburger, bidon gaziranog pića, novi SUV na kredit i još poslušat domoljubni spektakl u izvedbi planetarno popularnih pjevačkih zvijezda. Na kraju je Španjolska podigla pobjednički pehar, pod budnim okom nezadovoljnog američkog predsjednika, koji je po običaju zauzeo mjesto koje mu ne pripada, pokazavši tako Španjolcima ‘ko je - gazda u kući.
Petak, 24. srpnja 2026.
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
Povodom 50. ljeta od mature 4. a Ekonomske škole Dubrovnik, iz školske godine 1975/76., su se u Orsana na veselom druženju i večeri našli Luce Brautović, Josip Laterza, Anka Masar, Marija Kmetović, Nada Vejnović, Eleonora Medović, Anita Dobrić, Nada Karač, Milena Uljarević, Zvjezdana Stražičić, Blaženka Ljuban, Mila Jarak, Jozo Vodopija, Stane Butjer, Marija Nadramija, Vicko Zec, Željko Bajo, Zvjezdana Nenadić i Damir Milat
Anita, Ivan i Tanja - ovih dana s "navalom" gostiju u Dubravke "suočavaju" se često, ali uz osmijeh za svakoga nađu odgovarajući stol i mjesto
i Ivanka - kćer
Omer, Semi i Cani - predah uz kavu godi, puni su posla ovi vrući dani
Josipa i Sule - veterani su Linđovci, gustali su pred crkvom svetog Vlaha gledajući kako na prvoj izvedbi na 77. DLJI nastupaju puno mlađi "nasljednici"
Doris
i majka u ugodno toplu ljetnu noć vole zajedno poći vanka
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
U Maskerona su se prijatelji okupili da bi 50 godina od zajedničkog završetka 8. b OŠ Lapad proslavili - Mirjana Milković Srhoj, Ivo Salatić, Ivo Đevoić, Tomo Kosović, Nena Asanović Sarić, Nina Tolja, Marijana Ivetić Greguš, Silva Milina Kusijanović, Eli Bašica Varezić, Gordana Gustin Gavrilica, Mario Kristić, Darinka Tešanović Stojanović , Tiha Marevic, Jasmin Džanković i Jadranka Cvjetović Tomšić
Snježana i Stijepo - vozači su Libertasa, s kolegama i putnicima uvijek voze sigurno i ponašaju se profesionalno i lijepo
i Ksenija - "djevojačka" večer im je divna bila, premijera Skupa ih je oduševila
Valentina, Lucija i Ane - prijateljice se ne zaboravljaju, kad god "ugrabe" priliku zajedno Stradunom prođiraju
i Nikša - vole predvečer sjesti na klupu u Portu i uživati dubrovačku
Ivana
Lulo
ljetnu ljepotu
TSS “RIVIERA” Nekoć dobitnica medalje za izvanrednu ljepotu, izgorjela je u požaru
Potonula je kod obale Kynosoure gdje je uskoro podvodno izrezana u staro željezo
Britanski organizator putovanja Dixon World Wide Travel je u svom tiskovnom programu ljetnih kružnih putovanja brodom RIVIERA za 1980. godinu objavio dva itinerera plovidbe Sredozemnim morem. Prvi polazak je bio 4. srpnja na jedanaestodnevno putovanje s polaskom iz Ancone tičući luke: Iraklion, Mikonos, Istanbul, Pirej, Krf, Dubrovnik i povratkom u Anconu. Drugi polazak je bio dvanaestodnevno putovanje s polaskom iz Ancone tičući luke: Iraklion, Aleksandrija, Port Said, Ashdod, Limassol, Rodos, Pirej i povratkom u Anconu. Program je završio 29. listopada posljednjim uplovljenjem RIVIERE u Anconu i povratkom putnika preko zračne luke Rimini u londonski Luton.
Ovaj zanimljivi putnički brod je izgradila tvrtka Vickers - Armstrongs u Barrow in Furnes u Velikoj Britaniji po cijeni od 2,5 milijuna funti kao novogradnju broj 119, a porinućem u more je dobio ime OCEAN MONARCH. Brod je imao broj 119 u brodogradilištu, a porinut je 27. srpnja 1950. te je dovršen u ožujku 1951. Imao je 13654 bruto registarskih tona, bio je dug 171 i širok 22 metra. Četiri DRG parne turbine ukupne snage 11500 KS su ga preko dvije propele pokretale brzinom od 18 čvorova.
SAMO PRVA KLASA
Bio je to prvi brod izgrađen nakon rata posebno dizajniran za američko tržište krstarenja. Smještaj je bio samo za 414 putnika prve klase. OCEAN MONARCH je odlikovan zlatnom medaljom Američkog instituta za dizajn zbog “izvanredne ljepote i neobičnih dizajnerskih značajki kruzera”. OCEAN MONARCH je plovio na ruti New York - Bermuda. Osim što je prevozio putnike, korišten je i za opskrbu otoka pitkom
Piše Ivo Batričević foto Privatna arhiva
POSJETILA NAS JE 80-IH
Bila je prvi brod izgrađen nakon rata posebno dizajniran za američko tržište krstarenja. Smještaj je bio samo za 414 putnika prve klase. OCEAN MONARCH, kako je bilo prvo ime, odlikovan je zlatnom medaljom Američkog instituta za dizajn zbog “izvanredne ljepote i neobičnih dizajnerskih značajki kruzera”
vodom. Plovio je za Furness Withy & Co. preko podružnice Furness Bermuda Line do 1966. kad je nakon 15 godina plovidbe nepovratno izgubio utrku sa zračnim prijevoznicima koji su bili sve dominantniji.
Dana 22. rujna 1966. je povučen iz plovidbe te je stavljen u raspremu na rijeci Fal u Cornwallu u Ujedinjenom Kraljevstvu. Godine 1967. prodan je brodarskoj tvrtki Navigation Maritime Bulgare koja mu daje novo ime VARNA.
DVA POŽARA
Preuređen je, te je dan na upravljanje državnoj putničkoj agenciji Balkantourist iz Varne. Plovio je na krstarenjima iz Montreala u Kanadi prema otočju St. Pierre at Miquelon u zaljevu Saint Lawrence. Nakon neuspješnih plovidbi VARNA je 1970. raspremljena u Perami u Grčkoj, gdje je ostala pune tri godine. Godine 1973. VARNU je unajmio grčki brodar Sovereign Cruises, ali je s
njima ostvarila samo dva putovanja, te je ponovo završila u raspremi u Perami.
Nakratko joj je 1977. ime promijenjeno u VENUS te koncem godine ponovo mijenja vlasnika i dobiva ime RIVIERA. Te 1979. godine je u vlasništvu grčkog Dolphin Hellas Shipping te u najmu britanskog Dixon World Wide Travela plovi Mediteranom, kada napokon 1980. dva puta dolazi u Dubrovnik. Za njemački SUR-Seereisen plovi u najmu pod novim imenom REINA DEL MAR koja je najavila niz krstarenja Mediteranom za ljeto 1981. godine.
Nakon rekonstrukcije na brodu je dana 28. svibnja 1981. u Ambelaki izbio veliki požar koji je potpuno uništio nadgrađe. Brod je odvučen iz Ambelakie, ali se u teglju nasukao na otoku Salamina. Nakon odsukavanja i ponovnog sidrenja dana 1. lipnja 1981. na REINI DEL MAR je izbio novi požar, nakon čega je potonula kod obale Kynosoure gdje je uskoro podvodno izrezana u staro željezo.
NEMA STRAHA ZA BUDUĆNOST
KADETI JUGA osvojili Kup
Hrvatske u dramatičnom finalu
Opet lijepe vijesti za koje su zaslužne mlađe kategorije. Nakon što je vaterpolska U18 reprezentacija osvojila naslov prvaka svijeta, među njom su bila i tri Dubrovčana, ali i nakon finala juniorskog Prvenstva Hrvatske u kojem je nastupao Jug AO, ponovno se sjaji nova medalja na jugu Hrvatske. I to zlatna
Kadeti Jug Adriatic osiguranja osvajači su ovosezonskog Kupa Hrvatske za taj uzrast. U odličnom, neizvjesnom i posve izjednačenom finalu u Zagrebu, momčad trenera Iva Begovića je izvođenjem peteraca bila bolja od splitskog Mornara s 18:17. Jug je u skupini svladao POŠK-a 1937 (13:5), Zadar 1952 (20:6) te Mladost (11:10) u derbiju. Time su izborili direktan plasman u polufinale, u kojem su s 15:13 pobijedili Jadrana. Na kraju drama protiv još jednog splitskog kluba, ovaj put Mornara. U prvoj četvrtini vrlo zanimljivog finala pao je jedan pogodak, Jug zabija iz peterca. Sredinom druge dionice Mornar okreće u svoju korist (2:4), ali ne dugog vijeka. U dvije i pol minute mladi su Dubrovčani s tri gola u nizu iznova bili u minimalnom vodstvu (5:4). No, na poluvrijeme se odlazi rezultatom 5:5. Izjednačena se igra nastavila i u drugoj polovici susreta. Cijelu treću četvrtinu bi Jugaši poveli, Mornarevci poravnavali, da bi Mornar u zadnjoj dionici, dvije minute prije kraja, imao dva gola plusa (9:11). Tada na scenu stupa Jakov Butigan koji s dva pogotka poravnava na 11:11. U toj zadnjoj minuti i jedni i drugi su imali priliku za postizanje pogotka za pobjedu, no mreže su ostale netaknute.
U izvođenju peteraca, šut Nika Srgote, petog izvođača za Jugaše, zaustavio je vratar Mornara Luka Jelavić Šako. Mornar je imao priliku za pobjedu i osvajanje Kupa jer je zadnji izvođač u ovoj seriji bio Mornarevac Dario Petković. Njegovom se šutu međutim ispriječila greda. Slijedio je nastavak serije izvođača, a ključan je bio šut Splićanina Tonija Tvrdića koji je pogodio vratnicu. Do -
statno za veselje Jugaša. Najbolji strijelci finala bili su Jakov Njirić i Jakov Butigan (Jug Adriatic osiguranje) odnosno Toni Tvrdić (Mornar). Sva trojica su postigli po četiri pogotka. Nagradu za najboljeg igrača završnog turnira osvojio je Jakov Njirić (Jug Adriatic osiguranje), dok je najbolji vratar natjecanja Luka Vito Družijanić (Mornar).
VK Jug AO (kadeti) - osvajači Kupa Hrvatske: Antun Ivanković, Jakov Njirić, Nikola Kukrika, Maroje Šabadin, Toni Filippi, Jakov Butigan, Ivan Franić, Leo Savinović, Marin Prlender, Nikša Butijer, Vito Vranješ, Niko Srgota, Antun Štaka i Petar Mihael Brunsko Vallejo. Trener Ivo Begović, pom. trener Pavo Marković.
Piše: Rafael Barkiđija Foto: HVS
STIGNETE SE JOŠ PRIJAVITI
PLIVAČKI SPEKTAKL NA DANČAMA:
Utrke za sve generacije i dolazak elite daljinskog plivanja
Sve je pomalo spremno za 18. izdanje dančarskog plivačkog maratona Đuro Kolić, koji će se održati u subotu, 1. kolovoza, u jutarnjim satima. Ovogodišnje punoljetno izdanje itekako ima što za ponuditi.
Na „meniju" je standardna utrka duga 1.7 km, a ove godine ponovno će se plivati i „petica".
Na Danče stižu najbolje hrvatske daljinske plivačice i plivači u sklopu serijala ACI Cro Cup (plivački maratoni diljem hrvatske obale).
Boduje se to i za Prvenstvo Hrvatske na distanci od pet kilometara. Program, kao i svake godine, nudi i dječju utrku, ali i Dančarsku utrku do Turčina i nazad.
Ruta koju većina Dančara odradi barem jednom tijekom ljeta
Plivat će se na postavljenoj trokut stazi s tri okretne bove u akvatoriju ispred Danača. Već dobro znamo kako pravi Dančari barem jednom godišnje otplivaju do Bellevuea i natrag, a kroz ovaj maraton mogu testirati i svoje vrijeme.
„Plivamo u smjeru kazaljke na satu, što znači da se bove okreću desnim ramenom (prva okretna bova ispod Hotela Libertas, druga na ponti kod kupališta Boninovo, treća na Dančama –za plivačice i plivače koji plivaju 5km)" - naveli su organizatori, Udruga daljinskog plivanja i sportske rekreacije na moru „Danče", na svojim stranicama.
Dančari za Antuna Zaninija
„Naš događaj ove godine ima i humanitarni karakter, prikupljat ćemo sredstva za našega mladog sugrađanina, Dančara Antuna Zaninija, koji je u prometnoj nesreći ranije ove godine zadobio ozljede kralježnice, za koje mu je potrebna redovita rehabilitacija kako bi se oporavio. Na Dančama će biti postavljene kutije u koje možete ubaciti svoje dobrovoljne priloge, a mi kao Udruga ćemo sav višak od kotizacija i donacija koje primimo, predati Antunovim
roditeljima. Na svakome prilogu od srca unaprijed zahvaljujemo!" - istaknuli su organiza tori u pozivu za ovaj plivački spektakl.
Prijave još traju, a evo plana i programa Već od 7:30 sati počinje okupljanje i registracija plivača na Dančama. Oko 8:30 će domaćini pozdraviti okupljene, dok će glavni sudac iznijeti upute, a uslijedit će i intoniranje himne, s obzirom na to da se održava i Prvenstvo Hrvatske.
U more se skače oko 8:55, a sve starta u 9. Zajednički kreću i natjecatelji Dančarskog maratona (jedan krug) i natjecatelji Prvenstva Hrvatske na 5 km (tri kruga), ali i plivači Dančarske utrke do Turčina i natrag. Dječja utrka uslijedit će nakon što završe ove tri utrke. Prijave su otvorene do 30. srpnja, a odvijaju se isključivo putem mrežnih stranica Udruge Danče, na kojima se nalazi i više detalja vezanih za ovu sportsku poslasticu. Za svakoga ponešto, četiri utrke, četiri različite distance, a sve u čast Dančara, gospara Đura Kolića, na kojeg se uspomena čuva ovim prekrasnim događajem.
Piše: Rafael Barkiđija
Foto: Rafael Barkiđija; Danče.hr
SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN
MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN
Kad svi šute – treba dobro slušati.
SVAKI TJEDAN
JEDAN
STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN
RIJETKO IKAD SANJAM
Rijetko ikad sanjam život neki drugi
Moja kruta stvarnost ulazi i ȕ sne
U neprilikama preklapam si usne
Sličan zbunjenomu nekom božjem slugi
Sve to se događa na već znanoj prugi
Taj san se odjednom nelagodno zgusne Čak se prometne u zgode neukusne
Svud okolo kao u samoposlugi
Konteso sni nisu moja zamišljanja
Zamišljati išta − šansa je sve manja
Već doplovio sam do posljednje luke
A još uvijek sanjam davne nestašluke
Ali san je vlastit svoj i samostalan Hirovit maštovit zbrčkan čak banalan
29/5/25
humanitarni
prilozi
Zaklada pomozimo djeci s invaliditetom Umjesto vijenca za pokojnu Sonju Barbir, 120 eura doniraju obitelji Miloglav, Kušt i Katičić.
CARITAS
U spomen na dragu pokojnu rodicu Dubravku Perkić umjesto cvijeća obitelj Iveković donira 50 eura
Prilog u znak sjećanja na Davora Spajića umjesto cvijeća Rina Kralj Brassard donira 50 eura
UDRUGA
POSEBAN
PRIJATELJ
U spomen na 40-godišnjicu smrti naše sestre Lucije Kalačić-Jovanović Kate i Marija doniraju 100,00 eur. Članovi Udruge se zahvaljuju na donaciji.
DRUŠTVO
MULTIPLE
SKLEROZE DNŽ
U spomen na dobru Nadu Bonačić, obitelj Petronio prilaže 40 eura za potrebe udruge.
• Za pokojnu Jelku Brailo, umjesto cvijeća Ana Kraljević prilaže 50 eura.
• Umjesto cvijeća u spomen na pok. Jelku Brailo, Katarina Popara prilaže 70 eura.
KOMPAS No.1
KOMPAS No.1
DUBROVNIK
KOMPAS No.1
DUBROVNIK
Kardinala Stepinca 52
DUBROVNIK
Kardinala Stepinca 52
Kardinala Stepinca 52
objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.
objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.
VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja
objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.
VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja
VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja
Uvjeti:
Uvjeti:
- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)
Uvjeti:
- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)
- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost
- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)
- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost
- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina
- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina
- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost
Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.
- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina
Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.
Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent
Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.
Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent
Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent
AUTO / MOTO
Prodajem automobil Toyota Auris 2007., 1.6 V, automatik, u voznom stanju. Registriran do rujna 2026. Zimske i ljetne gume na felgama. Cijena: 1.500 eura. Tel. 091 574 8929
Prodajem Renault Scenic II, 2007. godište, 206.000 km, automatska klima. Cijena: 2.200 eura. Tel. 098 982 4076
Aprilia Scarabeo 250 ccm, prešao 48.000 km, registriran do 3/2027. Prodajem za 550 eura. Mob: 098 652 870.
Prodajem Renault Scenic 3, dizel, automatik, 2016. godište. Automobil je prešao 120.000 km i registriran je do travnja 2027. godine. Mobitel: 099/2188280.
Prodajem Fiat Grande Punto, 2008. godište. Automobil je prešao 195.000 km i registriran je do lipnja 2027. godine. Cijena povoljna. Mobitel: 098/924-9574.
Prodajem Renault Scenic 1.5 dizel, 2006. godište, s prijeđenih 286.000 km. Automobil je u dobrom stanju. Mobitel: 092/285-8452.
Prodajem Fiat Punto 1.3 diesel, u odličnom stanju, registriran do 04/2027. Servis je uredno napravljen, auto ima 215 tkm, tehnički je ispravan, klima radi, uz sitna oštećenja vidljiva korištenjem. Cijena je 2.800 €. Javite se na WhatsApp ili pozivom na 091 60 10 345.
Prodajem Audi A3 1,2 TFSI 2012 Prešao 212.000 km Dodatno nove zimske gume sa felgama i nove su ljetne na autu. Upravo je servisiran i registriran do 4/2027. Mob. 098/ 165-8476
Prodajem automobil Renault Scenic 2, 2007. godište, benzinac, prešao 206.000 kilometara, registriran do 01/2027. Cijena: 2.200 €. Tel: 098/982-4076
Prodajem skuter Piaggio Carnaby 2008. godište, 200 cm³, 15 kW, u vrlo dobrom stanju. Prešao 25.000 km. Cijena: 1.100 €. Mob: 098/166-8831
Prodajem Citroën C4 Picasso 1.6 benzin, 88 kW, 2011. godište. Prešao 169.000 km, registriran do 08/2026. Cijena: 3.200 €. Mob: 0981668831
Prodajem Renault Lagunu Karavan, 2005. godište, 217.000 km, 1.9 dizel (88 kW). Vozilo je redovito servisirano i garažirano. Cijena 2000 € ili po dogovoru. Kontakt: 099 219 48 94.
IZNAJMLJIVANJE
Iznajmljujem poslovni (skladišni) prostor od približno 37 m² na glavnom putu na Kantafigu, bez skalina. Prostor se sastoji od dvije prostorije – jedne od približno 13 m² i druge od 24 m². Obje prostorije imaju zasebna vrata. Kontakt: 098/701-163
PLOVILA
Prodaje se plastična barka Aeda Pi 3,14 (2024.) s novim 4t motorom Honda 6 KS (2025., pod jamstvom, 15h rada). Nepotopiva, s profesionalno ugrađenom stopom sa sklopivim inox skalicama, bimini tendom, 7 pajeta i veslima s rašljama. Cijena 4.500 Eur. Mob: 099 2678 493.
Prodajem dvije pente Tomos, jedna 18ks, jedna 9ks te jedan aparat za varenje. 092 151 19194
Prodaja / KUPNJA
NEKRETNINA
Prodajem lijep dvosoban stan u župi dubrovačkoj.stan ima 130 kvadrata.86 je odma useljivo,s 30 kvadrata je rau bau garsonjers.može se spojiti sa stanom a može odvojeno(napravit apartman.stan im veliko dvorište i parking.papiri čisti. za sve upite javiti se na broj 098924 8009.
Građevinsko zemljište površine 3.000 m², u predviđenoj gospodarskoj zoni u blizini
Zračne luke, prodajem. Mob. 091 614 3946
Prodaje se renoviran stan u
Lapadu, pogodan za četveročlanu obitelj. Fiksna cijena iznosi 358.000 €. Stan se nalazi na drugom katu zgrade bez lifta, na području Vojnovića. Mobitel: 099/325-3034.
Prodajem građevinsko zemljište površine 736 m² u Moluntu. Mogućnost priključka na struju, vodu i kanalizaciju nalazi se nadomak parcele. Cijena na upit. Kontakt: 098/324-179.
Kupujem garažu, magazin ili bilo kakav drugi radni prostor na području grada ili okolice. Nazvati: 099 760 6720.
Mijenjam dva stana u Metkoviću, ukupne površine 90 m², za stan u okolici Dubrovnika, Konavlima ili Župi dubrovačkoj. Mob: 091 614 3946.
Kupujem stan ili kuću na potezu od Brsečina do Župe dubrovačke, do 270.000 €. Mob: 098/189-1334
Zbog hitnosti prodajem poljoprivredno zemljište u Mihanici (Kraljeva), površine 4400 m², čestice 948/2 i 948/3. Osiguran je pristupni put za vozila i strojeve, a teren je idealan za OPG, nasade ili turističku investiciju. Cijena: 46.000 €, uz moguć dogovor za gotovinsku isplatu odmah. Kontakt: 095 369 6454.
Prodaje se suvlasnički udio (1/4) stare obiteljske grobnice na groblju Boninovo, na atraktivnoj lokaciji u blizini crkve. Grobnica pripada staroj dubrovačkoj obitelji, krasi je nadgrobni spomenik Ivana Rendića te ima slobodna mjesta za daljnje korištenje. Prijenos prava korištenja provodi se sukladno važećim pravilima. Cijena: 50.000 €. Info: kolonija2025@gmail.com
Kupujem manji stan u Cavtatu ili bližoj okolici. Stan mora biti u prizemlju ili 1. kat, te brzo useljiv. Novija gradnja / uredno održavan. Cijena do 250.000 Eura. Svi papiri moraju biti uredni. Mob. 095/819-9767
Kupujem stan za 110 tisuća eura u Dubrovniku (s Mokošicom). 0981994683
Šipan – kupujem poljoprivredno zemljište. Također sam zainteresiran za kupnju suvlasničkog udjela. Za preporuku
pri kupnji isplaćuje se provizija. Mob: 097/7236306
Traži se zemljište površine 500 m² ili više u Župi dubrovačkoj ili Komolcu. Poželjan je dugoročni najam. Potreban je pristup za kamion. Plaća se naknada za preporuku. Mob: 097/7236306
Tražim partnera za izgradnju stanova u Zatonu. Kontakt: 097 600 7613. .
Tražim dvosoban stan na području grada, bez agencija. Mob: 091 540 3370.
Prodajem stan u Trebinju, 75 kvadrata, blizu centra. 091 6144 918
Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106.
Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028
Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204
Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370
Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411
Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468.
Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.
Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676
Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527
Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766
Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660
Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545
Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631
Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891
Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306
Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946
Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468
Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029
Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127
Prodajem grob na Rožatuprazan. 098 787 773
Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799
Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557
Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561
Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718
Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.
Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865
Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012
Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351
Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.
Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80
Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545
Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970
Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107
Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848
Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545
Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.
Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794
Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363
Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395
Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545
P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.
Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946
Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476
Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476
Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076
KUPNJA I PRODAJA RAZNO
Prodajem crnu masažnu fotelju od skaja, udobnu i očuvanu po cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242.
Prodajem masažnu sjedalicu za cijenu koju smatrate odgovarajućom. Kontakt: 091 582 4643
Prodajem dvije televizije: Samsung LCD 82 cm i Vivax LED 60 cm, za cijenu koju smatrate odgovarajućom. Kontakt: 091 582 4643
Prodajem šator za dvije osobe s opremom za kampiranje. Cijena po dogovoru. Više info na broj 099 8571 306
USLUGE RAZNO
Čistila bih apartmane u Gružu, Lapadu i Gradu. 098 992 9200
Popravljam mušku i žensku odjeću. Telefon: 099/6965706.
Keramičarski radovi i adaptacije kupaonica. Mob: 095 746 2979
Unošenje i iznošenje stvari, čišćenje podruma / objekata / garaža, uređivanje okućnica i slično! Sve informacije na broj: 095 856 2665
Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757
Uređujem okućnice, vrtove i đardine te kosim travu. Mob. 091 614 3946
Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica .
DEŽURNE LJEKARNE
- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 20.7. do 26. 7.
-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 27..7. do 2.8. preminuli
