Dubrovački dnevnik br. 293 by Dubrovački dnevnik

Petkom i svetkom atento

dubrovackidnevnik.net.hr

Petak, 19. lipnja

godina VII. / broj 293 / 2026. / issn 2718-3742

FILIPINCI U DUBROVNIKU:

„Ovo je naš drugi dom, plaće su bolje nego u Kataru, ljudi dragi, ali jezik je težak’’

stranica 12

KAZIN NA KOLODVORU

Bookeri trče za turistima, ugrožavaju sigurnost, Lučka uprava: ‘Ukidat ćemo koncesije!’ stranica 4

NAJČEŠĆI UZROK BRZINA!

Dosad teško ozlijeđeno više od 20 motociklista u 77 prometnih nesreća stranica 6

PROJEKT BUDUĆE MARINE

NA MLJETU ZABRINUO

DIO MJEŠTANA:

„Dobit ćemo još jednog zagađivača!“ stranica 16

KAKO SE ŽIVI NA ‘KAPELICI’

Žele im oteti predsjednika, druže se kao u stara vremena, a za netoleranciju dijele crvene kartone! stranica 20

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Izvršna urednica

Petra Srebrović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović Barkiđija

Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt

020 642 462

Fotograf

Željko Tutnjević

Vito Begović

Fotografija na naslovnici:

Aida Čakić

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o.

Ćira Carića 3 Dubrovnik

OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

Volimo te, naša Tere!

Piše Vjera Šuman

FOTO: GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Kadčetrnaest maskiranih, jedva punoljetnih huligana naoružanih palicama odlazi na Hvar pretući dvojicu običnih radnika iz Srbije, koji tamo zarađuju kruh, teško se oteti dojmu da smo postali društvo mrzitelja. Tu se nije radilo o pokušaju izazivanja obične ulične tučnjave. To je bio lov na ljude. Ta slika u kombinaciji s prebijanjem azijskih dostavljača po Zagrebu i Splitu govori o ogromnoj količini nakupljene mračne energije mržnje. Jesmo li postali narod mrzitelja? Veliki talijanski pisac i filozof Umberto Eco u svom čuvenom eseju ‘Izgradnja neprijatelja’, objašnjava kako je imati neprijatelja duboka ljudska potreba, pogotovo za nesigurne i frustrirane ljude. On kaže: „Ako nemamo neprijatelja, moramo ga izmisliti. Neprijatelj nam je potreban da bismo definirali vlastiti identitet i da bismo imali koga okriviti za vlastitu bijedu“. Dok god se energija naroda troši na bjesomučne rasprave o ‘našima i vašima’ ili o ‘nama i njima’, na prebrojavanje krvnih zrnaca i na ulično nasilje, nitko ne postavlja pitanja o milijunskim pljačkama, uništenom zdrav-

stvu, nefunkcionalnom pravosuđu i korupciji koja je proždrla institucije. Mržnja prema slabijima služi kao savršen anestezijski štit za korumpirane elite. Hrvati kao narod nisu kolektivno postali mrzitelji, ali jesmo postali narod koji šuti i tolerira mrzitelje. Kada institucije države i sudovi ljude koji planiraju linč puste doma uz blage opomene, oni zapravo poručuju da je takvo ponašanje prihvatljivo. Sociolog Zygmunt Bauman pisao je o fenomenu „likvidnog straha” u modernom društvu. Kada ljudi osjećaju opću nesigurnost, kada ne znaju hoće li imati za mirovinu, kada vide da zakon ne vrijedi jednako za bogate i siromašne, taj se strah NE pretvara u politički bunt protiv moćnih. On se kanalizira prema dolje, prema onima koji su još slabiji i nezaštićeniji od njih. Strani radnici i manjine postaju idealne ‘mete’, uz pokoju ‘raspuštenicu’, za sve frustracije sustava. Sve to u duhu koji je postao ‘mainstream’ ili kako bi Slovenci preveli: ‘Za hižo pripravljeni!’.

I ako je bilo i hejtanja vezanog za Terin nastup u Kneževom dvoru, tom ču-

desnom zdanju akustike i kulture Grada, fenomen naše Tere potpuni je opozit mrziteljima svih vrsta. Sjećate li se još onog sjajnog ‘La Linea’, crtića koji je postao svjetski simbol za nesputani ljudski temperament, temperament i emocije izbačene u sekundi? Baš kao što lik iz crtića u trenu prijeđe iz stanja goleme sreće u glasno urlanje i bjesnilo, tako i Tere nikada nije imala filtere. Ako je povrijeđena, vrištat će od boli i gnjeva, a ako osjeti ljubav, u stanju je u sekundi zagrliti cijeli svijet. U crtiću se lik stalno svađa s nevidljivom rukom animatora koja mu stvara prepreke. Terezina „ruka sudbine“ bile su ratne traume, bolesti i životni udarci. Ona bi na te prepreke reagirala burno, drsko i s ponosom, mašući rukama i odbijajući se pokoriti sudbini. Lik iz crtića nema masku, kad je ljut, crven je od bijesa, kad je tužan, pretvara se u lokvu suza, kad je sretan, pršti od sreće. Tereza je kroz cijelu karijeru bila upravo takva. Nikada nije bila hladna, proračunata zvijezda, nego je dopuštala publici da vidi njezine

najdublje privatne lomove i ranjivost. Krug je to koji uvijek završava ljubavlju. Bez obzira na to koliko se lik u crtiću ljutio i vikao, svaka epizoda uvijek bi završila smirivanjem i toplinom. To je Terina najvažnija osobina. Njezin golemi temperament i sposobnost da u afektu kaže teške riječi uvijek bi na kraju kapitulirali pred njezinom potrebom da oprosti i da širi čistu ljubav. I baš zato je jedna i jedina. Naša Tere.

Nevjerojatna umjetnica i žena koja je emocija sama. I nije slučajno što toliko duboko osjećamo njezine pjesme. Nijednu nije otpjevala bez najdublje i iskrene emocije. Iz duše. Možete imati pjevače nevjerojatnog glasa, ali ako pjeva bez duše, baš ništa ne ostaje za pamćenje. Zato i jest takva i neponovljiva. Ona ima i glas i dušu i srce! Baš sve što čini veliku umjetnicu. I zato Terina svaka ostaje zauvijek.

Terezina pariška elegancija i osjećaj za veliku dramu nisu nestali s godinama. Naprotiv, na ovim njezinim oproštajnim koncertima oni su doživjeli nevjerojatan i dirljiv trijumf. Zbog naru-

šenog zdravlja, Tereza je danas primorana koristiti štap pri hodanju, no umjesto da taj detalj skriva ili da zbog njega djeluje nemoćno, ona je učinila nešto što mogu samo rođene zvijezde, pretvorila je štap u dio svoje scenske čarolije. Jer sve to što je priuštila svojoj publici, i onima u Kneževom dvoru i onima na Stradunu, ostavlja samo predivan osjećaj ispunjenja. Ispunjenja bezvremenskim pjesmama, njenim još uvijek čudesnim glasom i ogromnom količinom ljubavi kojom je dotaknula baš svakoga.

Na kraju, kad se podvuče crta, ti njezini zadnji izlasci na pozornicu nisu tužni prosvjedi protiv vremena koje prolazi. To su veličanstvene predstave u kojima Tereza, sa štapom u ruci i suzama u očima, pokazuje da se njezina glazbena linija zatvara točno onako kako je i počela. Dostojanstveno, dramatično, čarobno s neizmjernom ljubavlju prema glazbi i svojoj publici. Što reći, osim, jedna si i jedina, i neponovljiva. Volimo te, naša Tere! Eto vas.

NE RADE KAZIN SAMO OD PILA

Bookeri na kolodvoru trče

pred turiste, a vozači Libertasa strahuju da ih ne pregaze, Lučka uprava: ‘Ukidat ćemo koncesije!’

Dok se autobusi Libertasa i drugih linijskih prijevoznika drže svojih stajališta i reda vožnje, nekoliko desetaka metara dalje odvija se sasvim drugačija priča. Bookeri izleta presreću turiste čim pređu granicu kad izlaze s kruzera, prilaze im sa svih strana, izlaze na kolnik i doslovno trče za potencijalnim klijentima, a njihova su vozila nepropisno parkirana na autobusnim stanicama

Dubrovački autobusni kolodvor trebao bi biti mjesto uređenog i sigurnog prihvata putnika, a umjesto toga, svakodnevno se pretvara u pozornicu na kojoj vladaju prizori kakvi su iz većine europskih turističkih destinacija nestali prije više od desetljeća.

BOOKERI ISKAČU PRED AUTOBUSE, A VOZAČI

LIBERTASA DOŽIVLJAVAJU ŠOKOVE

Tijekom obilaska kolodvora uvjerili smo se kako pojedini bookeri izletničkih programa bez zadrške izlaze na cestu među vozila, prelaze prometne trake i iskaču pred autobuse ne bi li došli do turista. Sugovornici upoznati sa situacijom tvrde kako je nedavno autobus Libertasa ponovno za dlaku izbjegao nalet na jednog od bookera koji je iznenada istrčao na prometnicu u lovu na turiste. Vozači gradskog prijevoznika zbog takvih situacija rade pod ogromnim pritiskom jer autobus, posebno 'harmonika', nije osobni automobil koji se može 'ukopati' u mjestu kad zakoči. Kada netko neočekivano istrči pred takvo vozilo teško nekoliko tona, posljedice mogu biti kobne. Ti ljudi, koji su odgovorni za funkcioniranje cijeloga grada, i na koje se građani pouzdaju da ih odvedu navrijeme na različita mjesta diljem grada, svakodnevno su u stresu hoće li nekoga doslovno ubiti. Osim toga, vozači Libertasa konstantno imaju problema i s pristupom autobusnim ugibalištima kod kolodvora, gdje ukrcavaju i iskrcavaju putnike. Na tom prostoru, koji nije pred-

viđen za njihovo zadržavanje, nerijetko se nalaze parkirani cabrio autobusi, minibusevi i kombi vozila koja sudjeluju u organizaciji izleta. Tako primjerice autobus koji dolazi iz Mokošice već gubi nekoliko minuta zbog semafora koji su postavljeni zbog radova u Sustjepanu, a kada stigne do Kantafiga i zatekne zauzeta stajališta, prisiljen je čekati da se vozila pomaknu kako bi mogao ukrcati i iskrcati putnike. Takva čekanja ponavljaju se tijekom dana jer nisu to jedine stanice koje su zakrčene. Libertasovi vozači diljem grada imaju problem jer ne mogu obaviti ukrcaj i iskrcaj putnika nego čekaju na oslobađanje stanica, pa se na kraju kašnjenja nerijetko penju i na 15-20 minuta.

PRODAVANJE IZLETA NA KOLODVORU

JE ILEGALNO

Prema informacijama s kojima raspolažemo, jed-

Piše: Petra Srebrović Foto: Petra Srebrović

Tijekom obilaska

kolodvora uvjerili

smo se kako pojedini bookeri izletničkih programa bez zadrške izlaze na cestu među vozila, prelaze prometne trake i iskaču pred autobuse ne bi li došli do turista. Sugovornici upoznati sa situacijom tvrde kako je nedavno autobus Libertasa ponovno za dlaku izbjegao nalet na jednog od bookera koji je iznenada istrčao na prometnicu u lovu na turiste.

ini korisnici prostora koji djeluju u skladu s jasno definiranim pravilima jesu taksisti koji koriste koncesijska mjesta za čekanje putnika, linijski prijevoznici te shuttle autobusi koji obavljaju prijevoz putnika s kruzera.

Problem nastaje kod dijela drugih prijevoznika i organizatora izleta. Naime, kroz kolodvor svakodnevno prolazi velik broj autobusa različitih prijevoznika, a sustav rampe prepoznaje visinu vozila, a ne pojedinačne registracije. Zbog toga kroz rampu mogu ući i vozila koja za to nemaju predviđeno pravo korištenja. Tako se, prema tvrdnjama osoba upućenih u problematiku, događa da na kolodvor ulaze oni koji nemaju nikakvu dozvolu, a uz to pojedini prijevoznici koriste koncesije izdane za izletnički program i transfere s kruzera kako bi ušli na područje kolodvora, nakon čega ondje prodaju izlete, što nije dozvoljeno.

"Dosta je pogledati gdje kupe goste. Prema uvjetima pod kojima im je omogućen pristup tom prostoru, smjeli bi ih preuzimati isključivo ispred kruzera, a oni ih ukrcavaju na autobusnim stajalištima. To upućuje na to da se ne radi o ugovorenim transferima kakvi su predviđeni koncesijskim ugovorom. Prodavanje izletničkih programa na tom mjestu nije dozvoljeno", tvrde osobe upućene u situaciju.

Tijekom razgovora s pojedinim bookerima na kolodvoru, oni su tvrdili kako ne presreću turiste nego čekaju goste koji su unaprijed rezervirali izlete putem internetskih platformi poput GetYourGuidea. Međutim, na svoje smo oči vidjeli kako to nije istina, već presreću goste i prodaju izlete. Uostalom, čak niti takav sustav prodaje online izleta i ukrcaja na autobusnom kolodvoru nije dozvoljen. Kroz rampu na kolodvoru smiju proći autobusi Libertasa, linijski prijevoznici koji imaju ugovore i autobusi koji vrše shuttle prijevoz s kruzera i izletnički program, a ne prodaju izleta. Nitko od bookera za Dubrovački dnevnik nije htio dati službenu izjavu, reći nam ime i

prezime niti naziv tvrtke, a jedan je booker čak i pokazao na drugoga kolegu (koji ga u tom trenutku nije vidio) i rekao da radi za tu tvrtku, iako to nije istina.

PREKRŠITELJIMA ĆE SE UKIDATI KONCESIJE

Dodatni problem predstavlja činjenica što se bookeri, čak i kada ih se upozori ili udalji s pojedinih lokacija, vrlo brzo vraćaju i nastavljaju s istom praksom. Sličan obrazac već je godinama prisutan i na Pilama. Kako je objasnio gradonačelnik Mato Franković, oni uredno plate slot za prolaz kroz zonu do Pila, onda imaju dozvoljenih 10 minuta za ukrcati ili iskrcati goste, ali ne i za prodavati izlete. Međutim, cabrio busevi se na Pilama zadržavaju i po 45 minuta, love turiste i prodaju izlete dok ne napune autobus za polazak, pa čak i prodaju pića u autobusu zbog čega ih je Franković nazvao 'party busevima'. Zbog svega, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika izmijenilo je Odluku o zaustavljanju na Pilama, na način da sada osim kazni koje piše prometno redarstvo, takvi prekršitelji dobivaju zabranu izdavanja novog slota. Tako bi za eventualni prolazak kroz zonu i zaustavljanje na Pilama bez slota, dobili višestruko veću kaznu u odnosu na 30 eura koliko im može napisati prometni redar, a od tih 30 mogu platiti samo 15 eura ako to naprave u roku tri dana.

Iz Lučke uprave poručuju kako će koncesionarima koji se ne budu pridržavali ugovornih obveza ukidati koncesije. Kada je riječ o onima koji djeluju bez potrebnih odobrenja, za postupanje su nadležna druga tijela, poput policije.

Do tada, putnici koji stižu u Dubrovnik na samom ulazu u grad dobivaju sliku koja teško odgovara imidžu uređene turističke destinacije. Umjesto organiziranog dočeka, dočekuju ih nagovaranja, presretanja na kolniku i prizori koji više nalikuju improviziranom sajmu nego autobusnom kolodvoru jednog od najpoznatijih gradova svijeta.

CRNA STATISTIKA

Dosad teško ozlijeđeno više od

20 motociklista u 77 prometnih

nesreća, najčešći uzrok brzina

Visoke temperature, pojačane gužve, ali i sama konfiguracija prometnica u Dubrovniku mnoge još i prije sezone 'natjeraju' na motore. Nažalost, to vrlo često znači i veći broj prometnih nesreća, u kojima su sudionici upravo motociklisti i vozači mopeda. U PU dubrovačko-neretvanskoj provjerili smo brojke

Prije nekoliko dana mladi motociklist izgubio je život na magistrali u teškoj prometnoj nesreći. Potreslo je to cijeli grad i okolicu, ali i ponovno pokrenulo temu velikog broja motocikala na cesti, kao i njihovog čestog sudjelovanja u prometnim nesrećama. U Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj dali su nam podatke – tijekom 2024. godine dogodile su se 202 prometne nesreće u kojima su sudjelovali motociklisti, prošle godine ih je bilo nešto više, njih 224, dok je ove godine do 15. lipnja zabilježeno već 77 takvih nesreća. Do 15. lipnja nije bilo preminulih motociklista u ovoj godini. Nažalost, upravo na taj datum poginuo je mladi motociklist, dok je u cijeloj 2024. godini poginulo troje motociklista, a 2025. njih četvero. Ne završe sve prometne nesreće najtragičnijim ishodom, ali veliki broj nih ipak ostavlja trajne posljedice. Tako su ove godine već 22 osobe teže ozlijeđene u ovakvim vrstama prometnih nesreća. Prethodnih godina, brojke su bile slične – tijekom 2024. teže tjelesne ozlijede zadobile su 63 osobe, a tijekom sljedeće godine dvije osobe više.

Kada se dogode, prometne nesreće s motociklistima najčešće privuku veliku pažnju javnosti i potrebu za dijeljenjem vlastitih iskustava s prometnica. Neki krive motocikliste, neki ceste, neki nesavjesne vozače generalno. Policiju smo pitali da nam ipak konkretno kažu najčešće uzroke ovakvog tipa nesreća. Kako navode, to su nepropisna brzina i nepropisno pretjecanje.

Rizične lokacije teško je izdvojiti jer svaka može postati rizična ukoliko se ne poštuju prometna pravila – bilo da je riječ o vozačima mo-

tocikala ili automobila, pa i romobila. Ipak, kao opasnu dionicu iz PU dubrovačko-neretvanske izdvajaju Državnu cestu D8.

KONSTANTNI NADZORI I EDUKACIJE

Policiju smo pitali i jesu li primijetili promjenu i razlike u usporedbi s prethodnim godinama. „Broj prometnih nesreća je povećan, ali je broj smrtno stradalih ove godine, za sada, znatno manji nego prošle godine“, napisali su. Niste sigurno prvi put pročitali da vožnja motociklom može biti opasna i da može završiti sa strašnim posljedicama. Ipak, rastući brojevi ozbiljnih prometnih nesreća jasno pokazuju da se o tome treba konstantno govoriti, ali i djelovati. Znaju to i u PU dubrovačko-neretvanskoj - tijekom cijele godine na razini Dubrovačko-neretvanske županije provode ciljane prometne akcije usmjerene na vozače mopeda i motocikala, a takve se akcije posebno intenziviraju tijekom proljeća i ljeta.

„Tijekom nadzora prvenstveno se kontroliraju prekršaji prekoračenja brzine kretanja vozila, nekorištenje zaštitne kacige, prisutnost alkohola u organizmu, istek valjanosti prometne dozvole, tehnička neispravnost vozila, korištenje vozila čija snaga prelazi propisanu jačinu, oduzimanje prednosti prolaska, nepropisno obilaženje, pretjecanje i mimoilaženje, upravljanje prije stjecanja prava, propisno postavljanje i vidljivost registarske oznake, kao i svi drugi prekršaji kojima vozači mopeda i motocikala dovode u opasnost prvenstveno sebe, ali i druge sudionike u prometu“, objasnili su iz PU dubrovačko-neretvanske.

Piše: Ivana Smilović Barkiđija Foto: Nikša Klečak

„Broj prometnih nesreća je povećan, ali je broj smrtno stradalih ove godine, za sada, znatno manji nego prošle godine“, kažu iz PU dubrovačko-neretvanske

Osim toga, tijekom proljetnih mjeseci u svim većim mjestima Dubrovačko-neretvanske županije provode se i ciljane preventivno-promidžbene akcije na vidljivim mjestima u koje se uključuju motociklisti i auto-škole gdje se promoviraju poželjna ponašanja motociklista u prometu. Također, putem medija se vrlo često daju posebna upozorenja i savjeti. Cilj svih tih aktivnosti je vrlo jasan - u što većoj mjeriti djelovati na svijest vozače mopeda ili motocikla da poštuju prometne propise kako bi se broj prometnih nesreća u kojima oni sudjeluju sveo na najmanju moguću mjeru.

RASTUĆI PROBLEM U CIJELOJ ZEMLJI

Važno je naglasiti da nije riječ o izazovu s kojim se nosi samo naša županija. Jasno je to iz gostovanja voditelja Službe prometne policije Josipa Mataije u Dnevniku Nove TV, 8. lipnja. Povod je bio tragičan – tada je u 48 sati u prometnim nesrećama poginulo devet osoba, među kojima su bila čak četiri motociklista. Posebnu zabrinutost izazvao je rast broja poginulih vozača i putnika na motociklima i mopedima. Prema podacima prometne policije od 8. lipnja, ove je godine smrtno stradalo 26 motociklista, dok ih je u istom razdoblju prošle godine bilo 23. Mataija je tada istakao

kako su motociklisti u većini slučajeva sami odgovorni za nesreće u kojima sudjeluju, zbog neprilagođene ili prevelike brzine.

Dodao je kako je broj motocikala na hrvatskim cestama posljednjih godina značajno porastao. “Motocikl je sve dostupniji. Standard je porastao, a svake godine bilježimo oko deset tisuća motocikala više na prometnicama. Trenutačno imamo oko 125 tisuća registriranih motocikala, što je gotovo dvostruko više nego prije pet ili šest godina”, kazao je tom prilikom. Mataija je upozorio i na problem kažnjavanja prometnih prekršitelja, ocijenivši da sudovi prečesto ublažavaju kazne. Prema njegovim riječima, tijekom prošle godine zabilježeno je oko 900 tisuća prometnih prekršaja, a od predmeta koji su završili na sudovima čak je 57 posto kazni ublaženo. “Vrlo često se događa da se ne izriču zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilom, što nije dobro i šalje lošu poruku. Ako nema izvjesnosti kažnjavanja, situacija nije dobra”, upozorio je.

No treba početi od početka i od vlastite odgovornosti. Prije sjedanja na motocikl ili moped, treba biti itekako svjestan nužnosti opreza i poštivanja prometnih pravila – ne samo zbog vlastite sigurnosti, već sigurnosti svih onih koji se nalaze u prometu.

Franković na panel raspravi: Europski fondovi mijenjaju

Dubrovačko-neretvansku

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sudjelovao je na panel raspravi „EU u praksi – Kako europski fondovi mijenjaju Dubrovačko-neretvansku županiju“, održanoj u Studentskom domu Dubrovnik u organizaciji Dubrovačkog medijskog centra i RTL-a Hrvatska.

Uz gradonačelnika Frankovića, na panelu su sudjelovali državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž, župan Dubrovačko-neretvanske županije Blaž Pezo te pomoćnik direktora Zračne luke Ruđer Bošković Hrvoje Spremić. Rasprava je bila posvećena utjecaju europskih fondova na razvoj obrazovanja, infrastrukture, prometa, gospodarstva i kvalitete života građana, kroz primjere kapitalnih projekata realiziranih na krajnjem jugu Hrvatske.

Govoreći o ulozi europskih fondova u razvoju Dubrovnika, gradonačelnik Franković naglasio je kako su zahvaljujući europskim sredstvima ostvareni brojni projekti koji su unaprijedili svakodnevni život građana te doprinijeli održivom i ravnomjernom razvoju grada.

„Kada razmišljam o svim projektima koje smo realizirali, od škola i vrtića do prometne i komunalne infrastrukture,

pročistač pitke vode svakako je projekt na koji sam posebno ponosan. Omogućio je da 365 dana u godini imamo zdravstveno ispravnu i kvalitetnu pitku vodu.“ Istaknuo je gradonačelnik Franković, podsjetivši i na značaj ulaganja u vodoopskrbni sustav, uključujući izgradnju novih vodosprema.

Govoreći o konceptu održivog i pametnog grada, gradonačelnik je naglasio kako je cilj svih ulaganja stvaranje kvalitetnijih uvjeta za život građana. Kao jedan od najvažnijih budućih projekata izdvojio je sustav Park 'n' Ride, koji će osigurati 500 parkirališnih mjesta na ulazu u grad te doprinijeti smanjenju prometnih opterećenja u užem gradskom području. Istaknuo je i kako projekt uključuje postavljanje solarnih panela koji će proizvoditi energiju za potrebe javne rasvjete, dok će lokacija u izvanrednim situacijama moći služiti kao sigurnosna točka okupljanja građana. Poseban naglasak stavljen je i na digitalnu transformaciju Grada Dubrovnika. Gradonačelnik Franković podsjetio je na nedavno potpisani ugovor za digitalizaciju uredskog poslovanja Grada Dubrovnika, projekt koji će građanima omogućiti jednostavniji pristup informacijama i dokumentima te unaprijediti komunikaciju

županiju

između građana i gradske uprave. „Digitalizacija nije sama sebi svrha. Ona nam omogućuje kvalitetnije upravljanje gradom, veću učinkovitost sustava i jednostavnije pružanje usluga građanima. Digitalni alati danas su ključni za donošenje kvalitetnih odluka i planiranje razvoja“, naglasio je Franković, navodeći kao primjere sustav Zone posebnog prometnog režima, sustave za upravljanje prometom i turističkim tokovima, predviđanje broja posjetitelja te druge digitalne alate koji se koriste u svakodnevnom upravljanju gradom.

Osvrnuvši se na važnost europskih fondova za razvoj Dubrovnika, istaknuo je kako bez europskih sredstava mnogi projekti ne bi bili ostvarivi u opsegu i dinamici u kojima su realizirani. Kao primjere naveo je ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, prometne projekte, zelenu infrastrukturu i obnovu gradskih parkova, među kojima su Park Gradac, Park u Pilama, Park ispod platane te nadolazeća obnova Bogišićevog parka.

Zaključujući raspravu, gradonačelnik Franković naglasio je kako europski fondovi nisu samo izvor financiranja, nego alat koji omogućuje dugoročno unapređenje kvalitete života građana i održivi razvoj grada.

Grad Dubrovnik uvodi program sufinanciranja prodavača na tržnicama u povijesnoj jezgri mjesečnim

potporama do 500 eura

Nakon dugogodišnjeg uspješnog programa potpora tradicijskom obrtništvu, Grad Dubrovnik pokreće novi program poticanja lokalne proizvodnje i očuvanja tradicionalne trgovačke djelatnosti u povijesnoj jezgri. Naime, usvajanjem Pravilnika o sufinanciranju prodavača na tržnicama u povijesnoj jezgri grada Dubrovnika na 11. sjednici Gradskog vijeća omogućeno je uvođenje mjere kojom će se prodavačima na zelenoj placi i peskariji dodjeljivati mjesečne potpore u iznosu do 500 eura.

Pravilnikom se uređuju uvjeti, način i postupak dodjele bespovratnih sredstava, korisnici potpore, potrebna dokumentacija te prava i obveze korisnika. Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem godišnjeg javnog poziva. Isplata sredstava provodit će se tromjesečno, temeljem sklopljenog godišnjeg ugovora i podnesenog zahtjeva za isplatu, uz dostavu propisane dokumentaci -

je nadležnom upravnom odjelu. Isplate će se odnositi na prethodno tromjesečno razdoblje.

Pravo na sufinanciranje moći će ostvariti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, trgovačka društva i zadruge registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti. Maksimalan iznos potpore iznosi 500 eura mjesečno, a jedan od uvjeta za ostvarivanje prava na isplatu jest najmanje 15 prodajnih dana mjesečno tijekom tromjesečnog razdoblja, što će se dokazivati potvrdom društva Sanitat Dubrovnik d.o.o..

„Ovom mjerom želimo očuvati placu kao živu kulisu Grada koji voli, poštuje i njeguje svoju stoljetnu tradiciju. Naš je cilj sačuvati autentičnost povijesne jezgre i omogućiti da placa i dalje ostane mjesto susreta, svakodnevnog života i prepoznatljivog identiteta Dubrovnika“, izjavio je gradonačelnik Mato Franković.

Započeli radovi na

novom

nogostupu u Čokolinu

Započeli su radovi na obnovi nogostupa u Ulici dr. Vladka Mačeka u naselju Čokolino.

Zbog dotrajalosti postojeći nogostup u duljini od 300 metara bit će u potpunosti obnovljen. Radovi obuhvaćaju uklanjanje postojećeg nogostupa, pripremu podloge, tamponiranje te izgradnju novog betonskog nogostupa duž cijele ulice.

Radove ugovorene vrijednosti od 62.321,50 eura s PDV-om izvodi tvrtka Platanus uz stručni nadzor tvrtke Statički sustav. Planirani rok završetka sanacije nogostupa je 20 kalendarskih dana.

Ovim zahvatom unaprijedit će se sigurnost i kvaliteta pješačke infrastrukture te osigurati ugodnije i sigurnije kretanje stanovnicima naselja i svim korisnicima ove prometnice.

KONAVLE

Lasić uz otkriće kasnoantičkog

sarkofaga: Konavle kriju neprocjenjivu baštinu

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić

Lasić osvrnuo se na nedavno veliko arheološko otkriće u općini.

”S velikim zadovoljstvom i ponosom primio sam vijest o iznimnom arheološkom otkriću kasnoantičkog sarkofaga u Cavtatu. Još jednom se pokazalo kako naše Konavle kriju neprocjenjiva svjedočanstva bogate povijesti i kulturne baštine koja nadilazi lokalne okvire te predstavlja vrijednost za cijelu Hrvatsku. Ovo otkriće ujedno potvrđuje opravdanost postojanja i važnost rada Muzeja i galerija Konavala. Njihova stručnost, predanost i sustavan rad rezultirali su istraživanjem koje će zasigurno zauzeti značajno mjesto u hrvatskoj arheologiji. Posebno raduje činjenica da među nositeljima projekta i brojnim suradnicima nalazimo stručnjake koji žive i djeluju upravo ovdje, u našem kraju. Njihovo zajedničko djelovanje, znanje i sinergija pokazali su da možemo uspješno odgovoriti i na najsloženije izazo -

ve koje donose ovakva senzacionalna otkrića.

Posebnu zahvalnost upućujem Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske koje je pravodobno osiguralo interventna sredstva za provedbu istraživanja, zaštitu nalaza i njegovo primjereno predstavljanje javnosti. Razumljivo i opravdano, javnost je tijekom istraživanja bila privremeno isključena iz pojedinih faza projekta. Takav pristup bio je nužan kako bi se zaštitio sam nalaz, osigurala stručna obrada te omogućilo sigurno izmještanje sarkofaga bez ugrožavanja njegove znanstvene i kulturne vrijednosti.

Čestitam svim sudionicima projekta, Muzejima i galerijama Konavala, stručnim suradnicima, Ministarstvu kulture i medija, Konzervatorskom odjelu, investitorima i svima koji su svojim radom pridonijeli ovom velikom uspjehu. Ovo je trenutak na koji Konavle i Cavtat mogu biti istinski ponosni”, istaknuo je načelnik Lasić.

ŽUPA DUBROVAČKA

Od 15. lipnja aktivirane

rampe za ulazak u pješačke zone

Općina Župa dubrovačka obavještava sve korisnike koji ostvaruju pravo na ulazak vozila u pješačke zone da je od 15. lipnja sustav rampi i podizni stupić za kontrolu pristupa u punoj funkciji. Početkom rada sustava ulazak vozilima je omogućen isključivo korisnicima kojima je izdana odgovarajuća dozvola.

Predstavljeno kako će izgledati nadograđena Srednja škola

Petra Šegedina u Korčuli

Nakon WTA turnira, Europskog judo kupa, međunarodnog turnira u badmintonu, regate Elafiti Slalom, dubrovačkog polumaratona, na red je došlo i jedno međunarodno plivačko natjecanje. I to natjecanje koje se već više od dva desetljeća održava u gradu podno Srđa. Iako i nije tako „razvikano” kao neka druga natjecanja, riječ je o vrlo kvalitetnom sportskom događaju. Dubrovačko-neretvanska županija financirala je izradu dokumentacije, odnosno izradu idejnog i glavnog projekta buduće nadogradnje objekta Srednje škole Petra Šegedina u Korčuli. Idejno je rješenje izrađeno i predstavljeno u predviđenom roku, čime je uspješno završena prva faza projekta. Nakon prihvaćanja idejnog rješenja započele su aktivnosti na izradi idejnog projekta za ishođenje posebnih uvjeta, dok će završna faza obuhvatiti izradu glavnog projekta s

troškovnikom potrebnog za ishođenje građevinske dozvole. Planiranom nadogradnjom rekonstruirat će se i proširiti postojeći školski objekt kako bi se osigurali kvalitetniji prostorni uvjeti za izvođenje nastave. Projektom će se odgovoriti na dugogodišnju potrebu za dodatnim prostorom te stvoriti preduvjeti za organizaciju nastave u jednoj smjeni i omogućiti nastava u jednoj smjeni i u Osnovnoj školi Petra Kanavelića. Za pripremu projekta u Proračunu Dubrovačko-neretvanske županije za 2026. godinu osigurano je 80 tisuća eura, a izrađivač je Petar Laus.

Župan dubrovačko-neretvanski Blaž Pezo istaknuo je važnost kvalitetne pripreme projekata u obrazovanju. „Ovo je važan korak prema stvaranju boljih uvjeta za učenike i nastavnike u Korčuli. Svjesni smo potreba naših škola i zato kontinuirano radimo na

pripremi projekata koji će omogućiti razvoj i modernizaciju obrazovne infrastrukture. Posebno nas veseli što će realizacija ovog projekta donijeti dugoročno rješenje prostora te stvoriti uvjete za organizaciju nastave u jednoj smjeni, što je cilj kojem težimo u brojnim školama naše županije“, poručio je župan.

Izrađena projektna dokumentacija ujedno će predstavljati temelj za prijavu projekta na buduće natječaje za sufinanciranje iz nacionalnih i europskih fondova, čime će se otvoriti mogućnosti za osiguravanje dodatnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju.

Projekt nadogradnje Srednje škole Petra Šegedina dio je kontinuiranih aktivnosti usmjerenih na unapređenje obrazovnih uvjeta i stvaranje kvalitetnijeg okruženja za učenike na području Dubrovačko-neretvanske županije.

idejno rješenje

Rolando, Tristan i Alniel

Filipinci o životu u Dubrovniku: „Ovo je naš drugi dom, radit ćemo sve dok god nas budu trebali“

Na prvi pogled osvajaju vedrinom, pristojnošću i skromnošću. Uvijek spremni na osmijeh i lijepu riječ, svojim su radom i profesionalnošću postali prepoznatljiva lica dubrovačkog restorana Levanat. Upravo zbog svega toga poželjeli smo čuti priču Rolanda, Tristana i Alniela iz dalekih Filipina

Dok se u Hrvatskoj često raspravlja o stranim radnicima kroz brojke i potrebe tržišta rada, iza tih statistika kriju se stvarni ljudi sa svojim pričama, obiteljima, snovima i životnim putevima. Jednu takvu priču pronašli smo u restoranu Levanat na šetnici Nika i Meda Pucića, jednom od najljepših mjesta u Dubrovniku, gdje pogled na more svakodnevno prati nasmijane djelatnike s Filipina. U ovom restoranu, već nekoliko sezona zaredom, radi više od deset radnika iz daleke zemlje. Iako su mnogi od njih prije dolaska u Dubrovnik radili u zemljama Bliskog istoka, poput Katara i Saudijske Arabije, kažu kako su upravo u Hrvatskoj pronašli nešto posebno. O Dubrovniku govore sve najbolje, a čini se kako su s poslom, uvjetima rada, atmosferom i odnosom poslodavca, iskreno zadovoljni. Na prvi pogled osvajaju vedrinom, pristojnošću i skromnošću. Za Dubrovački dnevnik su ispričali kako su stigli iz dalekih Filipina, što ih je ovdje oduševilo, koliko im nedostaje domovina te vide li svoju budućnost u Hrvatskoj.

PLAĆE U KATARU SU NIŽE NEGO

U DUBROVNIKU

Unatoč jezičnoj barijeri, svojim odnosom prema poslu i ljudima podsjećaju da se ljubaznost, predanost i poštovanje mogu prepoznati bez ijedne izgovorene riječi.

Rolando Concepcion, Tristan Jeff Carlo Gordo i Alniel Salvacion nisu samo kolege, nego i prijatelji koji su se poznavali i prije dolaska u Dubrovnik. Zajedničko im je i iskustvo rada u Kataru, a up-

ravo ih je preporuka prijatelja, koji u Dubrovniku radi još od 2020. godine, dovela u restoran Levanat gdje danas odrađuju svoje sezone.

„U Kataru je bilo puno posla. I tamo smo radili kao konobari, a ja sam bio zaposlen u hotelu s pet zvjezdica. Plaće su tamo niže nego u Hrvatskoj, a i ljudi su drukčiji. Kada nešto naruče, očekuju da to dođe što prije, dok su ovdje gosti puno strpljiviji“, priča 38-godišnji Rolando kojemu je ovo druga sezona u Dubrovniku.

Dodaje kako je upravo zbog posla u Dubrovniku prvi put stigao u Europu.

„Bio sam ugodno iznenađen. Ovdje ima puno dragih i pristojnih ljudi. Jedino me iznenadilo ko-

„Ljudi su jako ljubazni i zbog toga sam sretan. Najviše mi se sviđa način na koji nas ovdje tretiraju. Jednostavno se prema nama odnose ljudski. Kultura je drukčija, a i plaća je bolja. Hrvatska je kršćanska zemlja pa nam puno znači što možemo otići u crkvu u Grad kada imamo slobodnog vremena“, govori Alniel.

Piše: Aida Čakić Foto: Aida Čakić

Alneil

„Ja sam po prirodi optimistična osoba i uvijek pokušavam ostati pozitivan. Mislim da je to dio naše kulture. Filipinci su vrlo gostoljubivi, otvoreni i lako se prilagođavaju novim sredinama“, kaže Tristan.

liko su troškovi života visoki, a nisam očekivao ni tako hladne zime. Ipak, tijekom zimskih mjeseci uglavnom odlazimo doma na odmor pa se lakše naviknemo“, govori Rolando uz osmijeh.

Njegov kolega Tristan Jeff Carlo Gordo već treću sezonu radi u Levantu. Kaže kako su prije dolaska čuli da ih u Hrvatskoj čeka potpuno drukčije iskustvo od onoga koje su imali na Bliskom istoku.

„Kada su nam prvi put predložili da dođemo ovdje raditi, rekli su nam da je sve potpuno drukčije od Katara. Pristali smo jer smo prilagodljivi i nije nam problem raditi. Ja sam po prirodi optimistična osoba i uvijek pokušavam ostati pozitivan. Mislim da je to dio naše kulture. Filipinci su vrlo gostoljubivi, otvoreni i lako se prilagođavaju novim sredinama“, kaže Tristan.

HRVATSKI JE TEŽAK

Sva trojica posebno ističu odnos poslodavaca prema zaposlenicima, o kojima govore s velikim poštovanjem.

„Šef nas tretira kao obitelj. Često zajedno jedemo, posebno kada ne radimo. Iako smo kolege, među nama postoji prijateljski odnos i to se osjeti svaki dan“, govori 35-godišnji Tristan.

Alniel iza sebe ima čak 12 godina rada u Kataru i Saudijskoj Arabiji. Nakon iskustava koja je stekao na Bliskom istoku, kaže kako je razlika u odnosu prema radnicima itekako primjetna.

„Ovo mi je treća sezona i mogu reći da je Dubrovnik postao moj drugi dom. Ljudi su jako ljubazni i zbog toga sam sretan. Najviše mi se sviđa način na koji nas ovdje tretiraju. Jednostavno se prema nama odnose ljudski. Kultura je

Rolando i Tristan

Tristan

„Bio sam ugodno iznenađen. Ovdje ima puno dragih i pristojnih ljudi. Jedino me iznenadilo koliko su troškovi života visoki, a nisam očekivao ni tako hladne zime. Ipak, tijekom zimskih mjeseci uglavnom odlazimo kući na odmor pa se lakše naviknemo“, govori Rolando uz osmijeh.

drukčija, a i plaća je bolja. Hrvatska je kršćanska zemlja pa nam puno znači što možemo otići u crkvu u Grad kada imamo slobodnog vremena“, pr Alniel. Iako su se dobro uklopili u život u Dubrovniku, svi se slažu kako im je najveći izazov hrvatski jezik. „Jezična barijera nam je najteža. Učimo nove riječi, ali sastavljanje rečenica nije jednostavno. Prve riječi koje smo naučili bile su ‘Dobar dan’ i ‘Kako si?’. Najviše nas zbunjuju slova C i S jer nikako ne znamo kada trebaju biti Č i Š. Ipak se nalazimo i svakim danom učimo nešto novo, ali znamo sve detalje oko naručivanja kave ili piva “, kroz smijeh objašnjava Rolando.

Petak, 19. lipnja 2026.

imaju priliku otići doma jednom godišnje. „S obiteljima se čujemo gotovo svaki dan i šaljemo im novac. To nam je jako važno i glavni je razlog zašto smo ovdje. U našoj kulturi normalno je da prehranjujemo obitelji. Mi smo ti koji skrbe za njih, radimo i žrtvujemo se. Naravno da nam nedostaju, ali za Božić i Novu godinu ponovno ćemo biti zajedno. Takav je naš život“, govori Tristan.

MORE KAO LIJEK ZA SVE

Iako život daleko od doma nosi brojne izazove, ova trojica Filipinaca u Dubrovniku nisu doživjela ozbiljnije neugodnosti. Ipak, primjećuju da ih svi ne doživljavaju na isti način.

„Čini mi se da nas stariji ljudi bolje prihvaćaju. Kod mlađih, posebno kada su u većim grupama, ponekad osjetimo određenu distancu. Gosti koji dolaze u restoran uglavnom su prema nama odlični. Mi smo ovdje došli samo raditi i pošteno zaraditi svoj kruh. Ne znamo zašto bi nas netko gledao drukčije. Možda zato što smo Azijati? Ne želimo nikoga osuđivati, ali ponekad osjetimo takve poglede na ulici. Tada samo kažemo ‘Dobar dan’ ili razvučemo jedno ‘Brateee’, pa se svi nasmiju i atmosfera odmah postane prijateljska“, priča Tristan.

Otkriva i svoj jednostavan recept za loš dan. „Kada nisam raspoložen, samo pogledam u more. Odmah mi bude bolje“, govori nam..“

Slobodno vrijeme uglavnom provode jednostavno. Popiju kavu, odu na kupanje ili prošeću uz more. Noćni izlasci ih, kažu, ne privlače.

Restoran Levanat

Daleko teže od jezika pada im razdvojenost od obitelji. Kažu kako su na takav način života navikli mnogi Filipinci. Dok su u Kataru ugovori trajali i po dvije godine bez povratka kući, danas ipak

„Ne izlazimo često navečer jer želimo biti odmorni za posao. Radije se opustimo uz more ili s prijateljima“, kažu.

Dok Rolando i Tristan smatraju kako njihove obitelji ne bi lako napustile Filipine i preselile se u Hrvatsku, Alniel priznaje da bi o tome ozbiljno razmislio.

„Kad bi se pružila prilika, doveo bih svoju obitelj. Ali prvo moramo dobro naučiti hrvatski jezik“, kaže on.

Na kraju razgovora svi se slažu kako su u Dubrovniku pronašli mjesto na kojem se osjećaju dobrodošlo.

„Zadovoljni smo poslom i životom ovdje. Ostat ćemo sve dok nas naš šef treba i dok je zadovoljan našim radom. Ako to bude deset godina, odlično. Ako bude i više, još bolje“, zaključuje Tristan Jeff Carlo Gordo, dok njegovi prijatelji uz osmijeh klimaju glavom u znak slaganja. Njihova priča možda je najbolji podsjetnik da se iza pojma 'strani radnici' kriju ljudi koji su tisućama kilometara udaljeni od svojih domova, a ipak su u Dubrovniku pronašli mjesto ugodno za život i rad. Vrijedni, marljivi i uvijek spremni na osmijeh, svakodnevno doprinose turističkoj slici grada. A ako oni mogu ostaviti svoje obitelji i domove kako bi ovdje pošteno radili, onda je najmanje što im možemo uzvratiti malo ljubaznosti, poštovanja i ljudske topline.

Rolando Concepcion

GRADsko vijeće

Na najdužoj sjednici u povijesti, nije donesena niti jedna povijesna odluka

Dnevni red je sadržavao 39 točaka, ali niti jedna nije iznjedrila posebno zanimljivu raspravu

Piše: Petra Srebrović

Foto: Grad Dubrovnik

Sjednica Gradskog vijeća, 11. po redu u ovom sazivu, ostat će upamćena u povijesti, ali ne po donesenim odlukama ili posebno žustroj raspravi, već po činjenici da je trajala punih 18 sati, od 9 sati pa do skoro 3 ujutro idućeg dana. Na dnevnom redu je bilo 39 točaka, ali niti jedna nije iznjedrila posebno zanimljivu raspravu. Satima se raspravljalo o izvršenju proračuna za prošlu godinu, a u jednom trenutku je vijećnica Centra Viktorija Knežević upozorila kako se iskorištava poslovnik Gradskog vijeća na način da se rasprave otežu unedogled te kako isto to može raditi i ona, pa da sjednica traje do 3 ujutro. To se na kraju i dogodilo, iako Knežević nije iskorištavala Poslovnik, a za govornicu je uglavnom izlazila samo za rasprave i tek pokoju repliku.

Gradonačelnik Mato Franković najavio je kako će se zimski festival preimenovati u Advent u Gradu, a grad će se više ukrašavati, dok je glazbeni program već dogovoren.

Izmijenjena je i Odluka o zaustavljanju na Pilama kojom se uvode sankcije za one koji se na Pilama zadržavaju duže od dozvoljenih 10 minuta. Takvi prekršitelji ubuduće neće moći kupiti 'slot' za zaustavljanje na Pilama.

HDZ I SRĐEVCI NA ISTOJ STRANI

Usvojena je i izmjena Odluke o poticajima za mlade koji rješavaju svoje stambeno pitanje. Riječ je o mjeri 30x30, kojom se mladim obiteljima dodjeljivalo 30 tisuća eura za kupnju, adaptaciju ili nadogradnju prve nekretnine za stanovanje. Sada je iznos podignut na 45 tisuća eura. Vijećnica stranke Srđ je Grad, Petra Marčinko, poručila je kako

će glasati za mjeru jer je to jedina pomoć mladima, ali uz poruku kako to nije dugoročno održivo rješenje. S njom se složio i dubrovački gradonačelnik, HDZ-ov Mato Franković i dodao kako je vrijeme da se potpuno zabrani kratkoročno iznajmljivanje nekretnina koje su upisane i izgrađene kao stanovi, a to se dozvoli isključivo nekretninama koje su upisane kao apartmani, pa zbog toga plaćaju skuplje komunalije i struju. „Stambeni prostor ne može biti apartman i treba političke hrabrosti za reći dosta je bilo! Uništit ćemo državu zbog onih koji misle samo na sebe“ , poručio je gradonačelnik.

Vijećnici su usvojili i Ugovor o kupoprodaji i prijenosu dionica za Hotel Gruž. „Korak po korak idemo ka cilju. Još malo nam je ostalo da postanemo 100 postotni vlasnici i da ga integriramo u UTD Ragusu, dokapitaliziramo i podignemo do veće razine“, rekao je Franković.

PLACARIMA 500 EURA MJESEČNO

Prema odluci Gradskog vijeća, placari u povijesnoj jezgri će biti sufinancirani mjesečnim iznosom od 500 eura. „Želimo očuvati placu kao živu kulisu Grada, da ostane mjesto susreta, svakodnevnog života i prepoznatljivog identiteta Dubrovnika“, poručio je gradonačelnik. Glavna gradska rizničarka Klaudija Barčot, potpisala je negativno izvješće revizije javne ustanove Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik. Kako je objasnio Franković, provedena je prvo tajna, a zatim i javna revizija poslovanja prilikom kojih su utvrđene nelogičnosti u poslovanju. „Radilo se o lošem poslovanju tadašnjeg direktora, ali ne o počinjenom kaznenom djelu“, rekao je Franković i dodao kako je Stjepan Lazarević uredno vodio financije Linđa, za razliku od Azila, zbog čega se u konačnici i vratio u Linđo. Sadašnja ravnateljica Azila, Ana Ivelja, rekla je kako je 95 posto preporuka revizije već ispunila.

LUKA NAUTIČKOG TURIZMA OTVORILA PITANJA

Projekt buduće marine na Mljetu zabrinuo dio stanovnika: ‘Dobit

ćemo još jednog zagađivača!’

Upozoravaju na to kako lokacija nije sigurna, ali i kako je područje jedno od najgušćih staništa strogo zaštićene posidonije

Piše: Ahmet Kalajdžić

Foto: AHMET KALAJDŽIĆ

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH raspisalo je 23. ožujka Javni poziv za davanje ovlaštenja za ishođenje lokacijske dozvole za marinu u Klačnoj luci. Riječ je o luci nautičkog turizma koja bi se nalazila u blizini Sobre, površine 7,5 hektara, a prema važećim prostornim planovima, njen maksimalni kapacitet bit će 200 vezova. Prema neslužbenim informacijama, na javni poziv se javio jedan zainteresirani poduzetnik koji se vezuje uz koncesijska odobrenja na području uvale Lapad. Nakon ishođenja lokacijskog odobrenja, slijedi utvrđivanje granica lučkog područja buduće marine, a tek potom raspisivanje natječaja za koncesiju.

LOKACIJSKA DOZVOLA NE ZNAČI I KONCESIJU

Kako su nam odgovorili iz Ministarstva, osoba koja dobije ovlaštenje za ishođenje lokacijske dozvole je potom dužna, u roku 18 mjeseci, ishoditi lokacijsku dozvolu i s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostaviti je za dodjelu koncesije.

“Pritom procjena utjecaja na okoliš predstavlja prethodni korak, a rješenje o prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite okoliša definirane njime postaju obvezni dio lokacijske dozvole“, odgovor je Ministarstva uz naglasak da se temeljem ishođene lokacijske dozvole provodi javno prikupljanje ponuda za dodjelu koncesije. Međutim, napominju i kako onaj tko je ishodio lokacijsku dozvolu, ne ostvaruje prednost na natječaju za koncesiju. No, ako ne podnese ponudu, nema pravo na naknadu troškova.

MARKET: NE ZNAMO ŠTO ZAINTERESIRANI

ŽELI GRADITI

Pitali smo odgovorne u ACI-ju kao vodećem hrvatskom lancu marina koji jamči prepoznatljivu kvalitetu usluga nautičarima, zašto se nisu javili na ovaj natječaj, odakle su odgovorili kako koncesije za sve ACI marine istječu do 2030. godine.

“Stoga bilo kakva kapitalna ulaganja u marine ili širenje mreže marina za ACI nisu isplativa dok se

Crpka za gorivo u Sobri

Katamaran Aenona na vezu luke Sobra

“Za općinu je projekt dobar iako je s ekonomske, ekološke i strane napretka otoka promašen, da ne kažem-kriminalan! Nerentabilan je, a investitori su ih odbili i stoga što projekt nema smisla. Samo netko s osobnim interesom može potpisati pozitivno mišljenje u Studiji utjecaja na okoliš u ovom projektu. Sobra neće dobiti napredak nego još jednog zagađivača u netaknutom dijelu uvale, između jedinih dviju plaža u Sobri i sjevernoj strani otoka”, smatra Vedran Matana

ne razriješi produljenje koncesija”, odgovorili su.

Načelnik Općine Mljet Đivo Market ističe kako Općina, u cilju održivog otočnog života, ima interes za izgradnju luke nautičkog turizma Sobra, što predviđa i prostorni plan.

“Nismo prije raspisivanja natječaja uspjeli kod potencijalnih investitora, pa i ACI-ja izazvati interes za taj projekt, a ne znamo što zainteresirani poduzetnik ili tvrtka namjeravaju graditi i za što će ishoditi lokacijsku dozvolu, ali to mora biti u skladu sa zakonom i prostornim planom. Cilj je da se ovaj projekt realizira i pratit ćemo ga unutar svoje nadležnosti“, kaže Market.

MORSKI BIOLOG: PROJEKT JE KRIMINALAN

Klačna luka je inače prelijepa prirodna uvala i plaža poznata po mirnom okruženju, čistom moru i prirodnim ljepotama. Dio Mljećana stoga nije suglasan s izborom lokacije buduće marine. Ugostitelj Dragan Bašica kaže da je ideja super i da će pomoći razvoju otoka, a Pavo Dabelić Polo nije za marinu nego više zimskih vezova.

“Ima boljih lokacija, ali sad kad je jedini hotel zatvoren, otok vode krivi ljudi i Bog je reko laku noć. Vala je tamo duboka, s marinom neće nitko izgubiti, ali ekonomisti moraju konačno utvrditi strategiju razvoja i preživljavanja“, kazao je.

Ronilac Mario Orlandini pozdravlja svako ulaganje u otok, no kaže da su Polače i ljeti i zimi sigurnije za nautičare.

“Klačna luka nije sigurna, naročito zimi i tamo ni otočani ne drže svoje barke. Još od doba Rimljana bolja lokacija su Polače, gdje bi se izgradnjom marine dodatno zaštitila priroda i riješio problem nekontroliranog sidrenja“, kaže iskusni ronilac.

Najglasniji protivnik marine je zapovjednik jahti i morski biolog Vedran Matana.

“Postaviti marinu između plaža koje će biti zagađene fekalijama jer charter brodovi nemaju (niti bi plaćali) izbacivanje crnih voda je suludo. Osim tog opasnog biološkog sadržaja, morem bi plutale mrlje nafte i ulja iz motora plovila”, dodaje Matana te predlaže drugo riješenje.

“U drugom dijelu nekad prekrasne vale napravilo se pristanište s ugostiteljskim sadržajima i pumpom za gorivo, idealnom za susjedstvo marini: lokalni ljudi tu vezuju svoje brodove. Imate idealnu situaciju napraviti marinu u bolje zaštićenom dijelu vale sa svim sadržajima i pritom, što je praksa svih marina, uvjetovati koncesionaru izgradnju lučice lokalnom stanovništvu. Ako je to previše, nudi vam se i mogućnost- uredite sobransku rivu s 20 vezova i podignite izgled mjesta kao puno naših malih otočkih mjesta”, predlaže Matana.

ZADOVOLJAVANJE FORME

Sporno je i to što je područje jedno od najgušćih staništa strogo zaštićene posidonije, što komentira prorektorica dubrovačkog Sveučilišta dr.sc. Marijana Pećarević, inače znanstvenica s Odjela za primijenjenu ekologiju.

“Sveučilište u Dubrovniku, odnosno Odjel za prim-

Naselje Sobra je zapadno od trajektne luke

“U ovom konkretnom slučaju može se (i mora) inzistirati na profesionalnoj i transparentnoj procjeni utjecaja na okoliš, što je u Hrvatskoj nažalost rijedak slučaj, o čemu sam s grupom autora već izlagala na konferenciji koja se bavi upravo ovim područjem. Procjene utjecaja na okoliš, koje naručuje i izvođačima izravno plaća investitor, što je prvi i najveći problem, kod nas se najčešće odrađuju na način da se zadovolji forma”, kaže Marijana

Pećarević

Pristajanje trajekta

Valun u luci Sobri

ijenjenu ekologiju, nije zaprimilo službeni upit niti je uključeno u izradu procjene utjecaja na okoliš. Morska cvjetnica koju mi najbolje znamo pod imenom voga (lat. Posidonia oceanica) je endemska vrsta u Sredozemnom moru, raste samo na ovom području i ne može se naći u nijednom drugom svjetskom moru. Zbog važnosti ove osjetljive vrste u Hrvatskoj je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode, a na europskoj razini Direktivom 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore EU i dio je “Natura 2000“ ekološke mreže zaštićenih područja kojom se pokušavaju zaštititi najugroženije europske vrste i staništa”, kaže Pećarević.

Kako objašnjava, livade voge važne su ne samo jer proizvode kisik u moru (i vežu ugljikov dioksid), nego su i područja velike biološke raznolikosti i najvažniji priobalni ekosustav. Stanište su, dodaje, brojnih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući i rane razvojne faze mnogih riba, pa su važne i kao mrjestilišta, rastilišta i hranilišta za više od sto vrsta riba, od kojih većina ima gospodarski značaj. Uz

to, svojim rizomima vezuju morsko dno i smanjuju eroziju i odnošenje sedimenta djelovanjem morskih struja.

“Voga ima jako važnu ulogu u ekosustavu mora ali, nažalost, često raste u područjima gdje na nju negativno djeluju ljudske aktivnosti kao sidrenje, akvakultura, gradnja, nasipanje i općenito onečišćavanja mora“, kaže Pečarević te komentira konkretni slučaj na području Klačne luke.

Sobra oživi početkom turističke sezone

Kuće u Sobri

Trajektno pristanište Sobra na Mljetu

PONEDJELJAK | 22.06. | doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

menu dana

Dalmatinska pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

UTORAK | 23.06. | doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

menu dana

Crni fettuccini sa morskim plodovima

Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SRIJEDA | 24.06. | doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

ČETVRTAK | 25.06. | doručak dana Francuski tost

sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhana sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužena uz pire krumpir

PETAK | 26.06. | doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašastim plodovima i suhim voćem

menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

SUBOTA | 27.06. | doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

NEDJELJA | 28.06. | doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

ONI SU OTKRILI TAJNU SREĆE

KAKO SE ŽIVI NA 'KAPELICI': „Grad

nam želi oteti predsjednika, družimo se kao u stara vremena, a za mržnju i netoleranciju dijelimo

crvene kartone!“

Ono što nisu uspjeli otkriti svojevrsni gurui, samoprozvani 'lajfkoačevi' i ostali treneri u segmentu sreće i zadovoljstva, svakodnevno živi ekipa s Kapelice. Tamo se zabavlja, veseli i druži, baš onako kao što se to činilo prije pojave pošasti modernog doba poput kliznog radnog vremena, prekomjerne količine apartmana i društvenih mreža koje su sve manje društvene, a sve više asocijalne

Brojni su svjetski filozofi umrli tragajući za srećom i istinskim životnim smislom depresivni, razočarani i nesretni. No, istina je jednostavna, ali ljudskom umu često teško primjenjiva – sreća leži u malim stvarima i iskrenoj radosti i zahvalnosti svakog dana. I u dobroj zafrkanciji.

Vesela ekipa udruge La Famiglia svoj bokun raja zadržala je na Kapelici, u dubrovačkom dijelu Grada koji je također preplavljen apartmanima i kućama za iznajmljivanje. No, oni ga vraćaju u doba kad su se djeca na ulici igrala s loptom, a stariji se veselo družili, zafrkavali i pjevali tijekom spontanih večera i uživali u 'nepodnošljivoj lakoći postojanja'. I mnogi će rijet – nitko ne živi kao oni. A kako bismo provjerili kako oni žive, pošli smo na Kapelicu. Pardon, u Republiku Kapelicu.

'ŽELE NAM OTETI PREDSJEDNIKA!'

Odmah na vratima ove drevne republike dočekao nas je sam predsjednik udruge, presidente Renato Renči Brković zvani 'Kameno doba'. No, ubacuje se odmah jedan drugi glas. 'On je tu nasilno postavljen, i on to zna, ja sam ga tu postavio'. Bio je to diktator s Kapelice koji se samo prividno povukao, no i dalje vlada iz sjene – Goran Beš. Treća osoba koja nas je pozdravila u prostorima je Pero Peki Ćorić, član udruge koji je bio 'consigliere' na jedan dan. Kako nam objašnjava Beš, na to mjesto ga je postavio sam presidente. Ali ga je onda vrlo brzo smijenio, a razlozi ni danas nisu poznati. Pa

ni samom predsjedniku! Sad već bivši savjetnik Peki najavljuje da će mu vratiti za taj propust. Čini nam se da bi mogao izvršiti državni udar! Kao da Republika Kapelica već nema dovoljno problema s ekstremističkim desnim krilom Dubrovačke Republike, koje im je umalo otelo predsjednika, što su zabilježile i kamere i što je objavljeno na Facebook profilu 'Rekla kazala – dubrovačke kronike'.

Naime, 'ghettani' konstatno pokušavaju sve resurse Kapelice staviti pod svoju ingerenciju, pa su tako bacili oko i na predsjednika. Beš se žali kako im uporno pokušavaju vrbovati i predsjednika, i njegove ljude, no oni se ne daju.

„Došao sam s Kapelice u 'Talira' i rekli su mi da će me oteti. Zvali su diktatora Gorana Beša. Snimili smo to iz prve, odlično je režirano“, kaže Brković dok Beš dodaje kako su oni namjerno pustili da ga otmu jer su se htjeli infiltrirati u desno krilo Dubrovačke Republike.

„Iz Grada nas napadaju da smo im digli glavne likove i uveli ih u udrugu“, kroz smijeh dodaje Beš. No, situacija se smirila, a međudržavni odnosi su postali povoljni. Beš kaže da poštuju granice i ne napadaju nikoga, a Grad im izlazi ususret kad im zatreba.

SAMO TOLERANCIJA!

Kao što vidite, s ovom ekipom je sve dobra zafrkancija. No, ne ostaje sve na šali. Ima tu i puno dobrote. Naime, članovi udruge aktivno ste uključuju u rješavanje komunalnih problema u svojoj zajednici i saniranju oštećenja na šetnicama, zidićima i prilazima. Također, organiziraju akcije prikupljanja hrane, odjeće i novčanih sredstava za potrebite. Posebno su poznati i po promicanju dubrovačkog, lokalnog života, kakav je on nekada izgledao. No, moraju se poštovati i neka vrlo stroga pravila. Prvo načelo je to što ova ekipa 'neće politiku u

Prvo načelo je to što ova ekipa 'neće politiku u svoju butigu', kako je izgovarao legendarni Meštar u 'Velom mistu'. Na njihovim druženjima i večerama ni milimetra se ne odstupa od načela da treba poštovati svaku pripadnost vjeri, naciji i političkoj stranci. Za kršenje ovog pravila dijele se žuti, ali i crveni kartoni!

Piše: Ivona Butjer Mratinović

Foto: IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

„Nitko se više ne druži i to je šteta. Udruga je s radom započela tako što smo Peki i ja sjedali na taraci, a ja meni uvijek padaju na pamet neke ideje, i onda sam mu rekao – što misliš da uzmemo stol, uzmemo 'kobsice' i idemo na Kapelicu, pa tko nam se pridruži – pridružio se? Stavio sam još dva dubrovačka ferala, puštali smo naše pjesme... Počeli su nam se pridruživati i ostali, domaći, stranci, naši ljudi su trubili iz auta...“

svoju butigu', kako je izgovarao legendarni Meštar u 'Velom mistu'. Na njihovim druženjima i večerama ni milimetra se ne odstupa od načela da treba poštovati svaku pripadnost vjeri, naciji i političkoj stranci. Za kršenje ovog pravila dijele se žuti, ali i crveni kartoni!

„Žuti karton će dobiti onaj kojemu je takvo nešto slučajno izletilo, a nije imao lošu namjeru. A ako je to izrekao ozbiljan i s namjerom, odmah dobiva crveni karton!“, ozbiljan je Beš.

GOTOVINA, FRANJO I TITO NA ISTOM ZIDU

No, bez obzira na to što na Kapelici nema političkih prepucavanja, interesantno je kako se na zidu mogu vidjeti, jedne do druge, slike Franja Tuđmana, Josipa Broza Tita i Ante Gotovine. Pitamo ih kako su uspjeli pomiriti te likove oko kojih se često znaju lomiti koplja.

„Svi su oni stvarali Hrvatsku, i jedan, i drugi, i treći. To je za brojače krvnih zrnaca. Za svakoga ima ponešto, ali je istina da smo svi mi živjeli i u Titovom i u ovom vremenu. Ali moram reći da nam je Ante Vukušić Vuk razoružao mog admirala i oteo bedž Tita s predsjednikove uniforme. Na njoj su

još bedževi Manolića i Franja!“, govori Beš, a Brković donosi uniformu kako bi pokazao bedževe. Na istom tom zidu, stoje oznake i Hajduka i Dinama. Svi su dobrodošli i širi se tolerancija, poručuju diplomatski, kako to u Dubrovniku ide, iz udruge La Famiglia. Tu su još i fotografije dubrovačkih ratnih heroja, sportaša, istaknutih Dubrovčana, ali i onih koji više nažalost nisu s nama, poput Mara Peraka, Ante Prkačina ili Goranovog brata, Mladena Beša.

Beš se prisjeća kako su se tek jednom okušali u političkom vodama, kad su 2015. godine kandidirali Vlaha Radovčića Piculu za gradonačelnika Dubrovnika, no kandidatura naposljetku nije predana.

„Ljudi su bili generalno ljuti na političare i htjeli su ih kazniti. Svi su se pitali tko stoji iza Picule. Potpise za kandidaturu smo prikupili brzo, ljudi su čekali u redovima da potpišu na našem štandu, a na njihovima nije bilo nigdje nikoga. Kako se situacija počela zahuktavati, počeo sam još jače raditi, a neki ozbiljniji ljudi su me zvali i pitali možemo li ih ubaciti na listu“, govori Beš. Ekipa iz udruge danas jasno poručuje – nismo kupljeni i nitko nas ne može kupiti!

KULTNE VEČERE

Nadaleko su poznate kultne večere koje se organiziraju na Kapelici i koje svake godine privlače ogroman broj ljudi iz šireg područja bivše Dubrovačke Republike. Beš ih s ekipom organizira već 12 godina, a pritom posebno naglašava ulogu svoje supruge Ines koja ga uvijek razumije i podržava.

„Nitko se više ne druži i to je šteta. Udruga je s radom započela tako što smo Peki i ja sjedali na taraci, a meni uvijek padaju na pamet neke ideje, i onda sam mu rekao – što misliš da uzmemo stol, uzmemo 'kobsice' i idemo na Kapelicu, pa tko nam

Renato Brković, Goran Beš i Petar Čorić

Tuđman, Tito i Gotovina

U antipodcastu bi trebao gostovati i Andrija Jarak, a već su sudjelovala i dva dubrovačka zavodnika, Nikola Nikić i Dubravko Bautović. Pitamo ih tko je veći zavodnik. „Nikić je veći zavodnik, ali Bautović hvata bogatije žene“, kroz smijeh govori Brković. „Teško pitanje, ja sam neodlučan što se toga tiče. Oboje su zavodnici, samo što sad više idu na kvanitetu, a manje na kvalitetu, i stoga se gubi nekadašnji sjaj“, smatra Beš, a Peki se slaže s njim.

se pridruži – pridružio se? U međuvremenu smo zvali i Rena, a on je imao prijatelja koji je profesor gitare i svirao je u Kneževom dvoru. Stavio sam još dva dubrovačka ferala, puštali smo naše pjesme... Počeli su nam se pridruživati i ostali, domaći, stranci, naši ljudi su trubili iz auta... I dalje smo nastavili tu tradiciju“, kaže Beš opisujući večere u kojima se ljudi vesele i druže, baš kao nekad prije. Sada pripremaju još jednu Noć Kapelice koja će se održati 10. srpnja, uz najljepši pogled na gradski vatromet. Kad smo došli na Kapelicu, ekipa se posvetila ukrašavanju prostora pa su uoči utakmice Hrvatske i Engleske donijeli zastavu dugu 25 metara. Građani su dobro upoznati i podržavaju ukrašavanja 'Kapelice' prilikom važnih obljetnica poput otvaranja Igara, Dana dubrovačkih branitelja, Feste i sl.

„Imam preko 280 zastava! Netko ide u kafić, netko u kladionicu, a ja kupujem zastave i rekvizite“, kazao je Beš.

NIKIĆ

ILI BAUTOVIĆ, PITANJE JE SAD?

Uz druženja, ekipa organizira i sudjeluje u različitim humanitarnim akcijama te rješavanju komunalnih pitanja. Kako nam govore, uskoro će pristupiti i saniranju vrha zida na Kapelici, za što će obitelj Ficović donirati kamen. Govore kako su im sugrađani uvijek spremni pomoći, podržati ih i uskočiti, a tu posebno naglašavaju ulogu Tonćija Sršena i mesnice Zicer, Nina Prkačina, Zvonimira Bašice koji im pomaže u snimanju 'antipodcasta' i mnogih drugih.

„Nastanku antipodcasta je kumovao i Mišo Miljak iz 'Lapadskih tratinčica' kojemu sam kazao da bih pokrenuo podcast, a on je kazao – što će ti baš podcast, ti si uvijek kontra. Onda smo došli na ideju da to treba biti anti-podcast“, govori Beš. U antipodcastu bi trebao gostovati i Andrija Jarak, a već su sudjelovala i dva dubrovačka zavodnika, Nikola Nikić i Dubravko Bautović. Pitamo ih tko je veći zavodnik.

La Famiglia!

„Nikić je veći zavodnik, ali Bautović hvata bogatije

19. lipnja 2026.

žene“, kroz smijeh govori Brković.

„Teško pitanje, ja sam neodlučan što se toga tiče. Oboje su zavodnici, samo što sad više idu na kvanitetu, a manje na kvalitetu, i stoga se gubi nekadašnji sjaj“, smatra Beš, a Peki se slaže s njim.

PRESIDENTE PERNARU – TKO JE OVAJ?

Gost antipodcasta je bio i Ivan Pernar. Ekipa nam opisuje anegdotu u kojoj se Pernar pojavio na vratima njihove udruge i kad je vidio presidentea upitao je – tko je on? Brković je onda upitao njega – a tko si ti?

Kažu nam kako se dobro potratao, a kako je za dolazak na Kapelicu tražio 100 eura, koje su mu oni uplatili.

Planiraju i neke buduće projekte, snimanje Malih noćnih razgovora, a tu su naravno i različite akcije pomoći. Kao najdražu izdvajaju posjet djeci doma 'Maslina' tijekom božićnih blagdana i nošenje poklona s Edijem Jertecom koji je bio maškaran u Djeda Božićnjaka.

TRČANJE ZA PARAMA

Ovo veselo društvo svakodnevno stvara nove uspomene i zaboravu ne da način života kakav se nekad živio u Gradu, kad 'trčanje za parama' nije bila esencija gradskog življenja.

„S Kapelice nas je dvoje, ja i Leo Kljunak, sin Srećka Kljunka. Sve ostalo su apartmani. Mogao sam i ja srediti ovaj prostor i uzimati 120 eura za noć, sjedati u kafiću i igrati 'sportsku'. Ali zašto bih? Ratni sam vojni invalid i egzistencijalno sam riješen, no nije bitno što sam jer sve to se ostavlja sa strane kad se dođe na Kapelicu. Mi smo generacija koja je ovom gradu donijela slobodu, moramo se zapitati što ostavljamo djeci. Gubimo tradiciju i govor radi novca, a novac mi nikad nije značio“, kaže Beš. 'Kapelica' je tako postala zadnje gradsko utočište u kojem nije baš sve komercijalizirano ni podređeno strancima. Među hrpom apartmana, ova je ekipa zadržala bokun grada, tamo gdje je sve ostalo postalo destinacija.

Renato Brković - presidente

Petak, 19. lipnja 2026. Dubrovački dnevniK

Intervju 23 Crna kronika Kolumna Škura bura

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika Grad

Zadnja

Petak, 24. travnja 2026. Dubrovački dnevniK

Petak, 19. lipnja 2026. Dubrovački

ENERGETSKA OBNOVA

Uspješno obnovljena stambena zgrada na adresi Trnovička 2

Radovi na zgradi obuhvaćali su izvedbu toplinske izolacije ravnog krova, toplinsku izolaciju pročelja izvedbom ETICS fasadnog sustava i zamjenu dijela postojeće stolarije novom PVC stolarijom

Uspješno su završeni radovi na energetskoj obnovi stambene zgrade na adresi Trnovička 2 u Dubrovniku. Radovi su sufinancirani sredstvima Europske unije.

Cjelokupna investicija iznosila je 361.496,96 eura od čega je od strane EU fondova sufinanciran iznos od 219.658,81 eura bespovratnih sredstava u sklopu Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava "Energetska obnova višestambenih

zgrada" koji je prethodno objavilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za projekte koji se financiraju iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026. Zgrada se sastoji od 20 funkcionalnih jedinica na šest etaža. Prije energetske obnove zgrada je bila energetski razred D po godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje. Radovi na zgradi obuhvaćali su izvedbu toplin-

Prije obnove

Upravitelj zgrade je DOMOUPRAVA

DUBROVNIK d.o.o. uz pomoć koje su stanari uspješno pokrenuli čitav postupak prijave na sufinanciranje iz EU fondova, kao i samu realizaciju projekta. Radove na objektu izvela je tvrtka CAPITALIS d.o.o. pod nadzorom tvrtke

RODA INŽENJERSTVO j.d.o.o. Projektant glavnog projekta je tvrtka DELTAGRAD d.o.o.

ske izolacije ravnog krova, toplinsku izolaciju pročelja izvedbom ETICS fasadnog sustava i zamjenu dijela postojeće stolarije novom PVC stolarijom.

Izvedba navedenih radova rezultirat će smanjenjem potrošnje električne energije za grijanje/

hlađenje zgrade za 66,69%, te smanjenje godišnje primarne energije za 43,20 posto. Proporcionalno sa smanjenjem potrošnje energije dolazi do smanjenja emisije CO2 za 43,18 posto, ali i smanjenje vlage u stanovima i povećanje udobnosti življenja u prostoru. Zgrada će se nakon obnove svrstati u iznimno povoljan B energetski razred po godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje dok je prije bila u energetskom razredu C.

Upravitelj zgrade je DOMOUPRAVA DUBROVNIK d.o.o. uz pomoć koje su stanari uspješno pokrenuli čitav postupak prijave na sufinanciranje iz EU fondova, kao i samu realizaciju projekta.

Radove na objektu izvela je tvrtka CAPITALIS d.o.o. pod nadzorom tvrtke RODA INŽENJERSTVO j.d.o.o.

Projektant glavnog projekta je tvrtka DELTAGRAD d.o.o.

Uspješna suradnja završena je u ugovornom roku.

Prije obnove

Poslije obnove

Potiče li lektira odbojnost ili privlačnost prema klasičnim autorima?

Nakon dugih 30 godina ponovno sam pročitao GOSPOĐU BOVARY i zaključio

kako je treba izbaciti iz lektire

Nekidan sam stupao hodnicima knjižnice i nikako se nisam mogao

odlučiti koju knjigu uzeti, kadli mi je najedanput sinula misao što ne bih baš danas, nakon dugih trideset godina, uzeo neku knjigu iz lektire, pa s ovolikim vremenskim odmakom donio sud o klasičnim dijelima

Bio je to tempo kojeg se ne bi posramio ni Kenenisa Bekele. Svaki tjedan jedna lektira, organizmu imunitet da prosvira. Naša profesorica hrvatskog Štefica Đuraš zvana Patkica – nadimak je zaradila jer je kroz gimnazijske hodnike stupala kao Andre Agassi kada se sprema servirati – zadavala nam je suluda prolazna vremena koja smo morali dostizati. Naime, od ponedjeljka do ponedjeljka trebali smo pročitati jednu knjigu iz lektire, nema veze je li ona imala na stotine stranica poput Ane Karenjine ili svega par desetaka kao Kafkin Proces. No, uza svo ostalo gimnazijsko gradivo, nije bilo nimalo lako iz tjedna u tjedan svladati štivo i u svoju obranu iznositi dokaze da si zaista okretao stranice, a ne da ti ga je netko prepričao.

Svaki tjedan jedna lektira, nema kad da se masturbira, bio je naš gimnazijski moto. Naravno da sam zaradio PTPS. Gimnaziju sam završio prije 30 godina, i od tada, pa sve do danas nisam boravio ni u blizini knjige iz lektire, a kamoli da sam ju pročitao. U tom intervalu prolegao sam na stotine drugih knjiga – književnost, biografije, čak sam se upustio u čitanje kvantne fizike poput Skrivene stvarnosti autora Briana Greenea – no niti jedna nije bila iz popisa lektire Ministarstva obrazovanja. Patkica mi je, ustvari, usadila odbojnost prema klasičnim autorima umjesto da mi ih približi. To je isto kao kada žene žele biti ljepše, pa odu na operaciju usana, i umjesto da budu privlačnije, dogodi se skroz suprotno. Patkica je, naime, Gospođi Bovary ugradila patkica-usne (duck lips), razumijete?

No, prije neki dan sam stupao hodnicima knjižnice kao Rafael Nadal pred servis, nikako se nisam mogao odlučiti koju knjigu uzeti, nekako sam se unervozio, čak sam poput Rafa vadio gaće iz guzice, kadli mi je najedanput sinula misao što ne bih baš danas, nakon dugih trideset godina, uzeo neku knjigu iz lektire, pa s ovolikim vremenskim odmakom donio sud o klasičnim dijelima. Zanimljivo će biti iz ovoga drugog kuta, nakon pozamašnog životnog

iskustva, donijeti sud o istom štivu kojeg sam prvi i posljednji put čitao dok sam bio maloljetan.

JEAN-PAUL SATRATI

Što bih mogao uzeti? Koliko mi je ostalo u sjećanju, najdraža lektira mi je bila iz 20. stoljeća. Oni luđaci Kafka, Ionesco, Camus, njih sam baš volio, jedino me Jean-Paul Sartre znao satrati – je li riječ satrati nastala upravo prema njegovom prezimenu? – valjda su mi oni bili najbolji, jer su mi vremenski nekako najbliži. Isto kao što su mi najgori oni najudaljeniji. Ilijada i Odiseja, Božanstvena komedija, Gilgameš i slične dosade. Da bih donio nekakav objektivan sud

Piše: Maro Marušić Foto: screenshot filma Madame Bovary iz 1991.

Na kraju sam se dvoumio između

Gospođe Bovary, te Zločina i kazne, a odabir je pao na razvratnicu. Knjižničar Đuro me za pultom gledao kao da sam popizdio. Stari kenjac ide čitati o ženi sklonoj promiskuitetu. Kao da misli - pa nema ti tu nekih opisa seksa, ipak je riječ o viktorijanskom dobu

o lektiri, najbolje mi je uzeti knjigu iz 19. stoljeća. Nije najmodernija, nema tamo (još) ni struje, ni auta, ni telefona, a opet nije prahistorija poput Mahabharate.

Na kraju sam se dvoumio između Gospođe Bovary, te Zločina i kazne, a odabir je pao na razvratnicu. Knjižničar Đuro me za pultom gledao kao da sam skroz popizdio. Stari kenjac ide čitati o ženi sklonoj promiskuitetu. Kao da misli - pa nema ti tu nekih opisa seksa, ipak je riječ o viktorijanskom dobu. Kako god, upozorava me da se lektira smije držati samo deset dana. Eto ti opet rok kao kod Patkice.

Bacio sam se na čitanje kad god sam imao slobodnog vremena, baš kao da sam se vremeplovom vratio u prošlo stoljeće, pa moram stići do ponedjeljka kako me Patkica ne bi vikala. Pojedini dijelovi knjige išli su mi lako, pojedini ne baš. Najzahtjevniji su bili dugi opisi. Jasno mi je zašto je Gustave Flaubert onomad davao oduška opisivanjima – svijet je bio skučeno mjesto, netko tko je živio na jednom dijelu svijeta pojma nije imao što se događa na drugom, pa su duga objašnjenja bila nužnost, no meni koji dolazim iz brzog 21. stoljeća i udaljen sam od bilo koje točke na svijetu s dva klika, nije lako čitati o izgledu kočije na dvije strane. Kočija se inače zvala Lastavica, a svaki dan je prometovala od točke A do točke B kao ondašnji francuski Čazmatrans. No, uz najbolju volju nisam mogao sebi predočiti kako je Lastavica zaista izgledala. Predaleko, za mene je zaista predaleko. Mogu tek misliti kako je novim generacijama. Ako je meni predaleko, njima je skroz nestvarno. Vizualiziram kako psuju bogove dok čitaju opis Lastavice.

No, zato je Emma Bovary intrigantan književni lik. U najčešćim interpretacijama po gimnazijskim učionicama dvostruka preljubnica simbolizira čovjeka koji ne prihvaća svoju sudbinu, već tvrdoglavo brani svoje snove, svoju zamisao o sreći i zadovoljstvu u životu. Patkica bi zasigurno još dodala kako je Emma „simbol slomljenog čovjeka pod teretom vlastitih htijenja i ambicija“. Ona je - zaključila bi naša profesorica hrvatskog - odraz jednog vremena i jedne društvene pojave koju objedinjuje pojam bovarizam – nemoćna čežnja pojedinca k visinama, neostvarivim ambicijama, bijeg iz svakodnevne dosade…

ZABORAVIO NA SUICID

Emma je na kraju počinila samoubojstvo. To sam skroz zaboravio. Zaista nevjerojatno. Sjećam se da se i Ana Karenjina ubila, ali Madame Bovary me zaista iznenadila suicidom. Kako je moguće da mi se to izbrisalo? Kako god, pročitavši cijelu knjigu – doduše izvan deadlinea koji mi je postavio Đuro – shvatio sam zašto je postala klasik. U doba 19. stoljeća zaista je bilo provokativno pisati o ženi iz provincije sklonoj preljubima. Upravo zbog te teme, francusko Državno odvjetništvo – neki njihov Turudić iz 19. stoljeća – pokrenuo je sudski spor protiv slavnog pisca optužujući ga za nemoral i štetu koji time nanosi francuskom društvu. Iako je Sud uvažio dijelove optužbe, na kraju je Flauberta ipak oslobodio. Ne čudi što je naposljetku Emma Bovary ušla u povijest svjetske književnosti i kao takva našla mjesto u lektiri.

No bez obzira na zasluženo mjesto u historiji pisane riječi, postavlja se pitanje izaziva li njeno čitanje u maloljetnika privlačnost ili odbojnost prema knjigama. Moj zaključak je nedvosmislen – Madame Bovary izaziva u mladog čitatelja prijezir prema pisanoj riječi, ne samo zbog dugih opisa i puno nepotrebnih likova, nego ponajviše zbog vremenskog odmaka, ali i zbog načina kako Patkica i druge profesorice hrvatskog objašnjavaju ovaj književni lik. Ne, gospođa Bovary nije „simbol slomljenog čovjeka pod teretom vlastitih htijenja i ambicija“, već je riječ o mentalno bolesnoj osobi, koja zasigurno boluje od anksioznosti i depresije, i to toliko jake da je ni vlastito dijete nimalo ne uveseljava. Emma Bovary je čisti dokaz kako anksioznost i depresija nisu bolesti modernog doba, nego su na planetu prisutne stoljećima, ali nitko ih tada nije ni prepoznavao ni dijagnosticirao, niti im se govorilo da uzmu motiku, pa će ih tako izliječiti. Gustave Flaubert je pripadao najinteligentnijim ljudima 19. stoljeća, ali ni on apsolutno nigdje ne spominje mentalnu bolest. U njegovoj knjizi, Emma je nesretna iz čista mira, pa naposljetku iz čista mira popije otrov. Da bi se čovjek ubio, potreban je ogroman očaj koji samo depresija može razbuktati. Na kraju krajeva, brak Emme Bovary uopće nije bio loš. Muž ju je pazio i hranio, ona ništa nije radila i obasipana je svom ljubavlju. Pa kud ćeš bolje od toga?

Nove generacije koje upravo u školama čitaju Gospođu Bovary jako puno govore baš o mentalnom zdravlju, a ovdje se glavni lik ubije, a ni jedne riječi o stanju glave.

-Kae z glavom? - pitali bi stoga Purgeri Gustavea Flauberta.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

ROBIN HOOD NOVOG DOBA

Hrvatska je još jednom dokazala da ozbiljno shvaća borbu protiv korupcije. Čovjek koji nije mogao šutjeti o višemilijunskoj pljački u sportskim savezima, doživio je tretman rezerviran za umjereno opasne kriminalce; specijalci su mu u zoru upali u kuću, nisu ga vezali, ali su mu odnijeli sve elektroničke uređaje, osim špahera. Valjda su sigurnosne službe procijenile da se državna stabilnost još uvijek ne može ugroziti kuhanjem gulaša. Starije generacije su ovakve scene nekad davno čitale u moskovskoj Pravdi ili beogradskoj Politici, kako je tajna represivna milicija, pod sumnjivim optužbama plijenila stvari ‘’nepoćudnih’’ građana. U našoj državi više ne trebamo strane uzore, napredak nam je očit; danas se takva represija zove - izvidi. Posebno je dirljivo zajedništvo HDZ-a i SDP-a. U Zagrebu i drugdje, ove se stranke bjesomučno prepiru oko ideologije, a u Oroslavju djeluju korektno, baš k’o bračni par nakon pedeset godina; možda više nema one strasti, ali postoji čvrst dogovor o podjeli kućanskih poslova. I tako, jedni drže vlast, drugi glume oporbu, a svi zajedno drže šipak(figu) u špagu građanima. Biolozi bi to nazvali simbiozom, a njihovi glasači bi možda upotrijebili manje znanstvene nazive. USKOK, institucija poznata po selektivnoj brzini, ovdje je reagirala munjevito. Kad prijava stigne protiv lokalnog zviždača, akcija kreće prije izlaska sunca. Potpuno nezamisliva bila bi slična reakcija USKOK-a, kad bi ne’ko prijavio provjerenu činjenicu da je npr. glavni državni odvjetnik, od plaće školovao djecu na prestižnim sveučilištima u Americi? Ko da očekuješ da USKOK upadne u - USKOK? Inače, optužbe protiv gradonačelnika, odnose se na navodno po-

godovanje pri organizaciji gradskih manifestacija. U zemlji gdje milijarde nestaju bez traga, u malom gradu, Advent je očito postao novo središte organiziranog kriminala. Al Capone bi bio zavidan.

Europska unija je konačno imenovala pravog krivca za prijeteću ekološku katastrofu; tetrapak od mlijeka i vrećica kečapa su prelili čašu. Zato od 1. siječnja 2027. i višeslojna kartonska ambalaža ulazi u sustav povratne naknade. Drugim riječima, ono što nam je ove godine bilo skupo, dogodine će bit još skuplje, jer ni ambalaža ne raste na grani. Istina Bog, plaćat ćemo sve po višoj cijeni, ali uz osjećaj ponosa, jer spašavamo planet. Zapravo, taj dio para ćemo samo pozajmit državi, jer ga brzo možemo tražit natrag, čim skupimo i vratimo ambalažu, što je eto tek mali obol svih na putu prema zelenoj budućnosti. Posebnu pažnju zaslužuje uključivanje bočica manjih od dva decilitra. Te opasne male bočice su bile toliko male, da su godinama uspješno skrivane od regulatora. Srećom, birokracija ih je napokon locirala. Nije lako pobijedit klimatske promjene, pa je netko moro stat na kraj tom sokiću od deci i po. I na tome nisu stali europski regulatorni umovi, strahujući da čovječanstvo neće preživjeti ako hoteli nastave gostima nudit jednokratno pakovanje mini šampona ili vrećicu senfa, majoneze ili kečapa uz objed. Ili uz kafu saketić cukara, koji izgleda tako nevino!

I neupućen neko bi reko da će nam se Planet vrtjet do rubu propasti, upravo zbog ta dva tričava grama cukara u papirnatom saketiću. Ali saket po saket, i eto nevolje. Zato će uskoro nestat jed-

nokratna pakiranja kečapa, majoneze, soli, vrhnja za kavu i hotelske kozmetike. Vjerojatno će svak sebi točit iz velikih porculanskih amfora na recepciji. Svi ćemo se morat prilagodit novom dobu, jer bez prilagodbe nema ni ekološke evolucije čovječanstva.

Dubrovnik je ovih dana doživio još jedan povijesni trenutak. U Grad je stigao E1 spektakl na moru, a s njim i naš premijer, noseći nagradu vrijednu čak milijun eura državnog novca. Naravno, to nije trošak nego investicija. Tako barem kažu oni koji troše tuđe pare. Jer kako drugačije privući bogate goste, nego organiziranjem utrke električnih glisera i dovođenjem slavnih osoba, košarkaša LeBron Jamesa i Kuzme, ali i tenisača Nadala i još poneke manje bliješteće zvijezde. Veliki LeBron je čak potpiso majicu premijerovu sinčiću, čime je i dodatno potvrđeno da je milijun eura bio opravdan trošak promidžbe turizma. Opozicija po običaju gunđa kako se premijer pretvara u obrnutog junaka Robin Hooda. Jer ovaj junak novog doba, ne uzima bogatima da bi dao siromašnima, nego uzima od svih da bi impresionirao one kojima milijun eura predstavlja iznos za vikend zabavu.

U međuvremenu veleumni ministar turizma poziva ugostitelje da snize cijene. Logika je jednostavna: neka kafa pojeftini za 20 centi, a država će uložit milijune kako bi milijarderi pali na baketinu odnosno kako bi nam bogati turisti preselili iz Monte Carla. To je ekonomska strategija koju neupućena čeljad teško mogu razumjeti.

A kad bogati gosti konačno stignu, dočekat će ih vrhunska ponuda Stradu-

Piše Mario Klečak

na: plastične patkice i kineski suveniri. Gumeni bomboni od cukara za one s manje para, sad su obogaćeni ponudom onih skupljih, zdravim vitaminskim - Bananitom. Jer ništa ne definira luksuznu destinaciju svjetskog glasa ko smrznute banane u šlafroku od čokolade, između dvije suvenirnice i tri sladoledarnice.

Zadnja sjednica Gradskog vijeća ponovno je dokazala da građani može bit nepotrebno plaćaju pretplatu za dodatne TV pakete. Dovoljno je pratit prijenos sjednica i uživat u repertoaru, koji bi posramio i najduhovitije autore političke satire.

Gradonačelnik je, naime, dio oporbe proglasio - sektom. Nije pojasnio imaju li članarinu, tajne rituale ili barem prigodne odore, ali je jasno dao do znanja da politički protivnici više nisu samo protivnici, nego postaju predmet za

proučavanje sociologa, psihijatara - demonologa čak! A prije toga je gradske rentijere optužio za iživljavanje nad njim, samo zato što im je povećo paušal za pišljivih 50 eura godišnje. Pedeset eura! Drugim riječima, manje od jednog objeda za dvoje ili nekoliko kuglica sladoleda tijekom turističke sezone. Sva sreća da se on nikoga ne boji, ali su ga iznapadali i prijetili mu, što ne bi očekivo ni da je uveo izvanredni porez na luksuzne jahte ili vlasnike lanca apartmana. Što ti je ulična rulja! Još nam samo treba građanski neposluh!

Ipak, vrhunac večeri prema neovisnim promatračima pripao je vijećniku koji je svoju kolegicu nazvao - raspuštenicom.

A zasigurno, taj otac brojnih kćeri zna da se svaki treći brak u Hrvatskoj - raspusti. Tako je rasprava o komunalnim problemima, proračunu i razvoju grada

uspješno podignuta na razinu seoske svađe u domaćoj seriji na TV-u. Građani su zasigurno odahnuli kad su vidjeli da njihove izabrane predstavnike, uz sve ostale kvalifikacije, krase i neupitne kompetencije u području seoskih uvreda iz prošlih stoljeća. Neki su predložili da se sljedeća sjednica više ne vodi kao sjednica Gradskog vijeća, nego kao reality show. Barem bi građani znali što gledaju. Ovako postoji opasna zabluda kako je riječ o instituciji koja rješava probleme onih koji su za njih glasali. Jer kad oporba postane sekta, gradski iznajmljivači soba mučitelji, a vijećnice raspuštenice, jedino što fali za potpuni politički cirkus jest da se zapisnik sjednice počne voditi u stihovima, a elektronsko glasovanje zamijeni - bacanjem graha. Takva bi forma odgovarala sadržaju.

Petak, 19. lipnja 2026.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

U Konobi Knez punih 50 godina od mature Ugostiteljske škole Dubrovnik su proslavili bivši maturanti generacije 1975/76 godine: Ivica Bokarica, Kate Labaš, Ane Štrbe, Vesna Bulaš, Nikica Đurašić, Paulina Miljas, profesor Josip Žuvela, Luce Tomaš, Katica Knego, Marija Stanković, Katica Basor i Jakov Savinović

Lovro, Baldo i Miho - veliki uspjeh mladog jedriličara JK Orsan (desno), što će za reprezentaciju Hrvatske, u kategoriji Optimista do 12 godina, jedriti na Svjetskom prvenstvu u Maroku. Na njegov uspjeh i brat i tata jako je sretan i ponosan

Ariana i Dora - Pavovu izložbu su posjetile, talent umjetnika i duh vremena u kojem je svoje fotografije

Dolores

Ivana - druže se kolegice iz UGD, prije puta do Mokošice, poslije odrađenog radnog dana

Flora, Zlatka, Peter i Caroline - uživali su posjećivati sve izvedbe Le Petit Festivala du Theatre fine

Luana,

snimao su osjetile

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

U restoranu Prova je čak 59. obljetnicu mature Pomorske škole Dubrovnik, Nautički smjer, proslavila generacija 1963/1967. Ponovnom susretu i druženju su se radovali Mario Marušić, Pero Domaćin, Svemir Bavčević, Pero Čumbelić, njihov dragi razrednik kroz sve 4 godine školovanja, Božo Matijević, Matko Tomić, Mato Kolendić, Mišo Bulić, Vanja Glavočić, Matko Žile, Zeko Vulić, Filko Kačić, Ivo Djevojić i Miro Pecotić

Ivica i Gianna - Amadeus je pravi glazbeni duo, u nastupima tate i kćeri uživa tko god ih je čuo

Mariela, Rea Lucia i Mihaela - lijepo je opušteno sjedati i voljeni Grad i Porat sa zidina gledati

Željko, Vlaho i Dario - umjetnik nas je prerano napustio, poginuli mladi dubrovački fotograf Pavo Urban je i izložbom u Galeriji Masle - Dulčić - Pulitika dokazao da je velik trag u dubrovačkoj i hrvatskoj fotografiji ostavio

Željko i Marija - radost je majku posjetiti, u ugodnom hladu odrine vrijeme zajedničko provoditi

LEŽI NA DNU ATLANTSKOG OCEANA

SS ‘AVOCETA’: Potopili su je Nijemci, stradalo 123 putnika

Na brodu AVOCETA je među stradalim putnicima bila i nekolicina netom spašenih članova posade s njenog broda blizanca AGUILA kojeg je nešto ranije potopila njemačka podmornica

U hladnim dubinama Atlantskog oceana, pogođen torpedom ispaljenim snjemačke podmornice U-203 nestao je u noći 26. rujna 1941. britanski putničko- teretni brod AVOCETA. U toj tragediji je živote izgubilo 123 putnika i članova posade dok je 36 sretnika, uključujući i zapovjednika broda Martina Harolda spasila fregata HMS PERINIWIKLE te ih je prebacila do luke Milford Haven u Walesu.

Taj dan je bio izuzetno uspješan za zapovjednika podmornice U-203 kapetana Rolfa Muetzelburga jer je sa svega četiri ispaljena torpeda uspio potopiti još dva broda iz istog konvoja: VARANBERG i CORTES. Na brodu AVOCETA je među stradalim putnicima bilai nekolicina netom spašenih članova posade snjenog broda blizanca AGUILA kojeg je nešto ranije potopila podmornica U-201.

PAROBROD S LUKSUZNIM KABINAMA

U škotskom brodogradilištu Caledon Shipyards, Dundee za Yeoward Brothers Ltd. (Yeoward Line) iz Liverpoola porinuta je u more 21. rujna 1922 novogradnja broj 279. Zaplovila je u siječnju 1923. pod imenom AVOCETA. Bio je to parobrod od 3442 bruto registarskih tona, dužine 98 i širine 13,3 metra. Parni stroj trostruke ekspanzije i ukupne snage 395 KS

preko jedne propele ga je pokretao ekonomskom brzinom od 11 čvorova. Mogao je prihvatiti 150 putnika u prvom razredu čiji je smještaj bio isključivo u vanjskim luksuznim kabinama. Prevozio je i 2000 tona generalnog tereta, uglavnom voća sKanarskih otoka, Maroka i Madeire na dobro uhodanojpruzi prema Liverpoolu u Engleskoj. Na toj putničko - teretnoj pruzi iz Liverpoola je plovila prema: Lisabonu, Casablanci, Funchalu na Madeiri, Kanarima i natrag prema početnoj luci.

POSJET DUBROVNIKU 30-IH GODINA

Veoma rijetko je plovila na kružnim putovan-

Piše Ivo Batričević foto Privatna arhiva

Veoma rijetko je plovila na kružnim putovanjima, ali na jednom od njih je posjetila Dubrovnik i to 19. kolovoza 1935. Tadašnji lokalni mediji nisu zapisali s koliko je putnika i posade doplovila, ali posjetu su zabilježili na vidnom mjestu te su je označili kao posebno zanimljiv događaj u Gradu jima, ali na jednom od njih jeposjetila Dubrovnik i to 19. kolovoza 1935. Tadašnji lokalni mediji nisu zapisali s koliko je putnika i posade doplovila, ali posjetu su zabilježili na vidnom mjestu te su je označili kao posebno zanimljiv događaj u Gradu.

Nažalost, zbog rasplamsavanja Drugog svjetskog rata, AVOCETA je rekvirirana za potrebe britanske ratne mornarice te je plovi-

TRAGEDIJA

la u prvim organiziranim vojnim konvojima između Liverpoola i Gibraltara. U jednom od njih, na povratku matičnu luku,susrela ju je njemačka podmornica U-203 i zauvijek poslala na morsko dno. Tako je u oceanskim dubinama nestao još jedan putnički brod koji se u svojoj bogatoj prošlosti dubrovačkih kružnih putovanja upisao u njegovu doista impozantnu listu dobrodošlih posjetitelja.

U prometnoj nesreći smrtno stradao

Petar Prce , mladi vratar Squarea

Tužna vijest potresla je širu dubrovačku javnost. Petar Prce, 21-godišnji vratar MNK Squarea, smrtno je stradao u prometnoj nesreći na magistrali, kod skretanja za Bosanku. Prce je bio član dubrovačkog futsalskog prvoligaša i nastupao je na poziciji vratara u momčadi koja se natječe u najvišem rangu hrvatskog futsala.

„Preranim odlaskom našeg Petra, MNK Square je izgubio puno više od vrsnog vratara – izgubili smo odanog prijatelja, brata i nezamjenjiv dio naše velike klupske obitelji. Njegova čista ljubav prema futsalu i našem klubu ostat će trajno urezana u srcima svih koji su ga imali privilegiju poznavati“, objavili su iz kluba.

Iz policijske su objavili kako je došlo

do ove tragedije.

„Do prometne nesreće je došlo kada je 22-godišnjak, koji se motociklom dubrovačkih registarskih oznaka kretao iz smjera Župe dubrovačke u pravcu Dubrovnika, zbog brzine neprilagođene uvjetima na kolniku, izgubio nadzor nad motociklom i udario u osobno vozilo koje se kretalo ispred njega u istom pravcu i koje je usporavalo vožnju radi već zaustavljene kolone vozila ispred sebe. Nakon udara, motocikl se odbio i udario u osobno vozilo zagrebačkih registarskih oznaka koje se kretalo suprotnim smjerom, a potom i u osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka koje se u koloni kretalo ispred prvog udarenog vozila. Uslijed težine zadobivenih ozljeda, mladi je motociklist,

na žalost, smrtno stradao na mjestu događaja“, stoji u izvještaju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Dubrovački dnevnik izražava iskrenu sućut obitelji, prijateljima i suigračima.

Otvorene prijave za Divlju ligu, ove godine igra se u

nešto ranijem terminu

Prvenstvo dubrovačkih kupališta u vaterpolu došlo je do svog 41. izdanja. Ovogodišnja Divlja liga, za razliku od nekoliko prošlih izdanja u kolovozu, ove godine počinje nešto ranije. Održat će se od 20. srpnja do 10. kolovoza, kada je na rasporedu veliko finale u Portu.

Kako se prijaviti? -Sve po starom, prijave se dostavljaju u Caffe baru Giro, na istom mjestu na kojem se zaprimaju i prijave terena za domaćinstvo. Prijaviti se može do 15. srpnja u 20 sati – naveli su organizatori na službenim stranicama.

Pravo nastupa imaju svi građani Grada Dubrovnika i susjednih općina. Jedine moguće „prepreke” su profesionalni angažmani. Igrači koji su igrali ili bili u zapisniku Prve lige mogu nastupiti ako dvije sezone nisu imali profe-

Piše: Rafael Barkiđija

Foto: Divlja liga

sionalni angažman.

Igrači Prve B lige ili nižih liga, pravo nastupa imaju ako nisu imali službenu utakmicu nakon 1. siječnja 2026. godine. Isto vrijedi i za igrače mlađih kategorija, kao i za igrače u ligama drugih država. Igrači veteranskih ili amaterskih liga imaju pravo nastupa neovisno o posljednjem angažmanu.

Dvije godine zaredom Porat je bio narančast, a kakav će biti ove godine?

U finalu prošlogodišnje Divlje lige ponovno je slavio Fun H2O Mlini, pobjedom u finalu u Portu protiv Elite rezultatom 11:6. Funovcima je to bio četvrti naslov Divlje lige, a ujedno su postali tek četvrta momčad u povijesti kojoj je pošlo za rukom obraniti ovaj laskavi naslov. Treće mjesto osvojili su Kokoti,

svladavši Porporelu 7:4.

Za najboljeg igrača turnira bio je proglašen Ivo Begović iz Fun H2O, dok je najbolji vratar bio Petar Krkić, također iz Funa, dok iz istog tima dolazi i prošlosezonski najbolji strijelac – Toni Paskojević.

Evo kako izgleda vječna lista uoči ovogodišnjeg izdanja

Tri su najtrofejnije momčadi ovog natjecanja. Po četiri naslova imaju Fun, Cobacabana i Kiks '04. Tri su puta na tronu bili Kamen Mali, Montovjerna i Porporela.

Dva su puta Divlju ligu osvajale momčadi Čingrija, Danče, Roxy, Špilja Danče, Solitudo i Elita. Jednom su se u povijesti na tron popeli Piplići. Student, Gjivovići Dolphins, Bellevue '90, Palace, Penatur te Kokoti.

LJETO MOŽE POČETI,

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Bježi od ljudi s kojima za pet minuta izgubiš cijeli dan.

SVAKI TJEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

TANKO PA DEBELO

Tanko pa debelo gore zatim dolje

Sva slova ukoso rukopis mog tate

Pamtim i njegove stolarske alate

Svladao je vješto nitko drugi bolje

I za izume je i znanja i volje

Imao a znalci život njegov prate

Hvale da ruke mu što taknu pozlate

Čoek zlatnih ruka radi ponajbolje

No rukopis njegov uzor krasnopisa

Nisam sačuvao moj nemar izbrisa

Tu mi dragocjenost u mojem sjećanju

Nitko drugi ne zna i ne mari za nju

Konteso zbog toga prekoravam sebe

Ledeni me prijekor bez prestanka zebe

16/5/25

humanitarni prilozi

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DNŽ

U spomen na Eju, Marina Brailo Šćepanović prilaže 400 eura za potrebe udruge.

Umjesto cvijeća u spomen na pokojnog Ivicu Salmića 50 eura za potrebe udruge, uplaćuje

Ana Švaljek s obitelji.• U ime pokojne

Eje Brailo, umjesto vijenca Ivana Đurašić prilaže 50 eura.

• Za pokojnu Jelku Brailo, umjesto cvijeća Ana Kraljević prilaže 50 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na pok.

Jelku Brailo, Katarina Popara prilaže 70 eura.

• Umjesto cvijeća za Eju Brailo, majku naše Marine, Pećinari prilažu 275 eura.

• U spomen na pok.

Eju Brailo, umjesto cvijeća Klara Burić s obitelji prilaže 30 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na pok. Eju Brailo, Nikolina Kapović prilaže 60 eura.

• U sjećanje na dragu

Eju Brailo, obitelji Kapović i Brailo prilažu 60 eura.

• Umjesto vijenca u spomen na pokojnu

Eju Brailo, Vesna Čavić prilaže 50 eura.

• Umjesto vijenca u znak sjećanja na Eju Brailo, maturanti 4.c razreda Gimnazije Dubrovnik (1970.) prilažu 200 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na Eju Brailo, Marija Cvjetović, Mare Nadoveza i Jasna Žerovnik prilažu 60 eura.

• U spomen na Jelku (Eju) Brailo, majku naše Marine, Linđovke prilažu 100 eura.

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

KOMPAS No.1 DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

AUTO / MOTO

Prodajem Renault Scenic 3, dizel, automatik, 2016. godište. Automobil je prešao 120.000 km i registriran je do travnja 2027. godine. Mobitel: 099/2188280.

Prodajem Fiat Grande Punto, 2008. godište. Automobil je prešao 195.000 km i registriran je do lipnja 2027. godine. Cijena povoljna. Mobitel: 098/9249574.

Prodajem Renault Scenic 1.5 dizel, 2006. godište, s prijeđenih 286.000 km. Automobil je u dobrom stanju. Mobitel: 092/2858452.

Prodajem neregistriran automobil Opel Astra 1.4 benzin, 2011. godište. Automobil je prešao 178.000 km. Cijena: 2.300 €. Zainteresirani mogu zvati na broj: 099 402 5611

Prodajem Fiat Punto 1.3 diesel, u odličnom stanju, registriran do 04/2027. Servis je uredno napravljen, auto ima 215 tkm, tehnički je ispravan, klima radi, uz sitna oštećenja vidljiva korištenjem. Cijena je 2.800 €. Javite se na WhatsApp ili pozivom na 091 60 10 345.

Prodajem Audi A3 1,2 TFSI 2012 Prešao 212.000 km Dodatno nove zimske gume sa felgama i nove su ljetne na autu. Upravo je servisiran i registriran do 4/2027. Mob. 098/ 165-8476

Prodajem automobil Renault Scenic 2, 2007. godište, benzinac, prešao 206.000 kilometara, registriran do 01/2027. Cijena: 2.200 €. Tel: 098/982-4076

Prodajem skuter Piaggio Carnaby 2008. godište, 200 cm³, 15 kW, u vrlo dobrom stanju. Prešao 25.000 km. Cijena: 1.100 €. Mob: 098/166-8831

Prodajem Citroën C4 Picasso 1.6 benzin, 88 kW, 2011. godište. Prešao 169.000 km, registriran do 08/2026. Cijena: 3.200 €. Mob: 0981668831

Prodajem Renault Lagunu Karavan, 2005. godište, 217.000 km, 1.9 dizel (88 kW). Vozilo je redovito servisirano i garažirano. Cijena 2000 € ili po dogovoru. Kontakt: 099 219 48 94.

Prodaje se Volkswagen Golf 8, godište 2023., s prijeđenih

5.500 km, te mala pomoćna barka duljine 2 m. Mob: 091 567 2683.

Potražujem auto starosti 12 do 16 g., srednje klase, oko 75 kW. Na mob: 091 61 43946.

Prodaje se Jeep Wrangler 2.2 Diesel Sport, 2000. godište, zelene boje s efektom, s kukom, od prvog vlasnika, s 98.000 km. Cijena: 16.500 €. Kontakt: 098 982 9165.

Prodaje se Mini Morris Cooper Cabrio, 2008. godište, žute boje, s 62.000 km, ručni mjenjač, benzin, kožna sjedala, od prvog vlasnika. Cijena: 7.500 €. Kontakt: 098 982 9165.

Prodaje se Volkswagen Beetle 1200, godište 1976. Vozilo zahtijeva restauraciju, cijena po dogovoru. Mob: 099 840 5862.

PLOVILA

Prodajem dvije pente Tomos, jedna 18ks, jedna 9ks te jedan aparat za varenje. 092 151 19194

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem građevinsko zemljište površine 3.000 m² u Močićima, u području predviđene gospodarske zone K1, K2 i K3. Mobitel: 091/614-3946.

Prodaje se renoviran stan u Lapadu, pogodan za četveročlanu obitelj. Fiksna cijena iznosi 358.000 €. Stan se nalazi na drugom katu zgrade bez lifta, na području Vojnovića. Mobitel: 099/325-3034.

Prodajem građevinsko zemljište površine 736 m² u Moluntu. Mogućnost priključka na struju, vodu i kanalizaciju nalazi se nadomak parcele. Cijena na upit. Kontakt: 098/324-179.

Kupujem garažu, magazin ili bilo kakav drugi radni prostor na području grada ili okolice. Nazvati: 099 760 6720.

Mijenjam dva stana u Metkoviću, ukupne površine 90 m², za stan u okolici Dubrovnika, Konavlima ili Župi dubrovačkoj. Mob: 091 614 3946.

Kupujem stan ili kuću na potezu od Brsečina do Župe dubrovačke, do 270.000 €. Mob: 098/189-1334

Zbog hitnosti prodajem poljoprivredno zemljište u Mihanici (Kraljeva), površine 4400 m², čestice 948/2 i 948/3. Osiguran je pristupni put za vozila i strojeve, a teren je idealan za OPG, nasade ili turističku investiciju. Cijena: 46.000 €, uz moguć dogovor za gotovinsku isplatu odmah. Kontakt: 095 369 6454.

Prodaje se suvlasnički udio (1/4) stare obiteljske grobnice na groblju Boninovo, na atraktivnoj lokaciji u blizini crkve. Grobnica pripada staroj dubrovačkoj obitelji, krasi je nadgrobni spomenik Ivana Rendića te ima slobodna mjesta za daljnje korištenje. Prijenos prava korištenja provodi se sukladno važećim pravilima. Cijena: 50.000 €. Info: kolonija2025@gmail.com

Kupujem manji stan u Cavtatu ili bližoj okolici. Stan mora biti u prizemlju ili 1. kat, te brzo useljiv. Novija gradnja / uredno održavan. Cijena do 250.000 Eura. Svi papiri moraju biti uredni. Mob. 095/819-9767

Kupujem stan za 110 tisuća eura u Dubrovniku (s Mokošicom). 0981994683

Šipan – kupujem poljoprivredno zemljište. Također sam zainteresiran za kupnju suvlasničkog udjela. Za preporuku pri kupnji isplaćuje se provizija. Mob: 097/7236306

Traži se zemljište površine 500 m² ili više u Župi dubrovačkoj ili Komolcu. Poželjan je dugoročni najam. Potreban je pristup za kamion. Plaća se naknada za preporuku. Mob: 097/7236306

Tražim partnera za izgradnju stanova u Zatonu. Kontakt: 097 600 7613. .

Tražim dvosoban stan na po-

dručju grada, bez agencija. Mob: 091 540 3370.

Prodajem stan u Trebinju, 75 kvadrata, blizu centra. 091 6144 918

Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106.

Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623

Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370

Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411

Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468.

Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.

Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi

vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom

“U organizaciji Udruge antifašista Dubrovnik, povodom 22. lipnja, Dana antifašističke borbe polaganje vijenaca bit će na groblju Boninovo, 22. lipnja 2026. godine (ponedjeljak) u 19.00 sati.”

groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruk-

tura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodaje se montažna kućica, kuhinja s trpezarijom i kupaoni-

ca. Kućica je klimatizirana, spremna za korištenje. 0915430029

Prodajem crnu masažnu fotelju od skaja, udobnu i očuvanu po cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242.

Prodajem masažnu sjedalicu za cijenu koju smatrate odgovarajućom. Kontakt: 091 582 4643

Prodajem dvije televizije: Samsung LCD 82 cm i Vivax LED 60 cm, za cijenu koju smatrate odgovarajućom. Kontakt: 091 582 4643

USLUGE RAZNO

Popravljam mušku i žensku odjeću. Telefon: 099/6965706.

Keramičarski radovi i adaptacije kupaonica. Mob: 095 746 2979

Unošenje i iznošenje stvari, čišćenje podruma / objekata / garaža, uređivanje okućnica i slično! Sve informacije na broj: 095 856 2665

Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje Maslina, agruma, loze, kivija, ruža, kosnja trave I slično mob 09161 43946

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

DEŽURNE LJEKARNE

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 14.6. do 20.6.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 21.6. do 27. 6.

preminuli

JELENA ŠUTALO 1958

MATE LJALJIĆ

ANJA DORNBUSCH 1943

ELIZABETH WILHELMINA

KORDIĆ 1952

DIVNA JOVANOVIĆ ŠABOVIĆ 1935

ZVONKO PILAŠ 1961

PETAR PRCE 2004

MARE MIHOVIĆ 1944