Dubrovački dnevnik br. 292

Petkom i svetkom atento

dubrovackidnevnik.net.hr

Petak, 12. lipnja

godina VII. / broj 292 / 2026. / issn 2718-3742 ZAPAD TRESE DROGA SA SMRTONOSNOM DOZOM

GODINA MANDATA BLAŽA PEZA

‘’Gospodarenje

otpadom nam je

kao mač nad glavom, vrijeme je

SENZACIONALNO OTKRIĆE ISPRED KATEDRALE Uz sarkofag pronađene amfore i grobovi: ‘Naselje u Gradu je postojalo i prije no što se mislilo!’

stranica 4

stranica 12 IVO VLAHUŠIĆ, STRUČNI VODITELJ

FA LINĐO: Često nas zovu sektom, ali mi smo zapravo jedna velika obitelj! stranica 22

‘U Dubrovniku je bilo slučajeva, mada nisu službeno zabilježeni’ stranica 16

Značajno raste financijska pomoć za mlade obitelji koje kupuju stan stranica 11

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Izvršna urednica

Petra Srebrović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović Barkiđija

Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt

020 642 462

Fotograf

Željko Tutnjević

Vito Begović

Fotografija na naslovnici: Ilustracija / Grgo Jelavić/PIXSELL

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o.

Ćira Carića 3

Dubrovnik

OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

DUBROVAČKI DNEVNIK POKRENUO PO DD CAST

Španja i Sorić otvorili NOVU PLATFORMU za dubrovačke priče

Voditelj prve epizode bio je Maro Marušić, a prvi gosti proslavljeni paraolimpijac Mihovil Španja i snimatelj, redatelj i producent Mišo Sorić

Dubrovački dnevnik zakoračio je u svijet podcasta i time svojim čitateljima i gledateljima ponudio novi format razgovora u kojem će imati priliku upoznati zanimljive ljude kroz opuštenije i sadržajnije razgovore od onih na koje su navikli kroz klasične medijske forme. Prvu epizodu vodio je novinar i kol -

umnist Dubrovačkog dnevnika Maro Marušić, a ugostio je dvojicu Dubrovčana čije su profesionalne i životne priče obilježile različita područja javnog života, a to su bili proslavljeni paraolimpijac Mihovil Španja te snimatelj i producent Mišo Sorić. U prvoj, premijernoj epizodi poDDcasta Dubrovačkog dnevnika razgovaralo

U prvoj, premijernoj epizodi poDDcasta Dubrovačkog dnevnika razgovaralo se o hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji uoči Svjetskog prvenstva, očekivanjima javnosti, realnim mogućnostima Vatrenih i pitanju koje se uvijek iznova vraća: može li Hrvatska ponovno među najbolje na svijetu?

se o hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji uoči Svjetskog prvenstva, očekivanjima javnosti, realnim mogućnostima Vatrenih i pitanju koje se uvijek iznova vraća: može li Hrvatska ponovno među najbolje na svijetu? Pokretanjem podcasta Dubrovački dnevnik dodatno širi svoj multimedijalni sadržaj i otvara prostor za razgovore koji omogućuju dublji uvid u osobne priče, iskustva i stavove sugovornika. Nova platforma trebala bi ugostiti brojne zanim -

ljive osobe iz sportskog, kulturnog, društvenog i gospodarskog života Dubrovnika, a prva epizoda sa Španjom i Sorićem pokazala je kako publika može očekivati iskrene razgovore, zanimljive anegdote, puno smijeha i dobrog raspoloženja, kao i teme koje nadilaze dnevno-političke okvire.

Podcast je dostupan na YouTube kanalu Dubrovačkog dnevnika, a nove epizode najavljene su u nadolazećem razdoblju

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA BACAJU NOVO SVJETLO NA POVIJEST

SENZACIONALNO OTKRIĆE

Uz sarkofag pronađene amfore i grobovi: 'Naselje u

Gradu je postojalo i prije no što se mislilo!'

Pri popločavanju Poljane Marina Držića, radnici su otkrili kameni sarkofagkosturnicu s ostacima najmanje 13 osoba, od kojih dvoje djece. U sarkofagu su pronađeni stari novci i ulomci keramike, a pored njega i dva groba u amforama. Tip amfora datira te nalaze u 4. ili 5. stoljeće poslije Krista, ali će se detaljna datacija tek odrediti. To potvrđuje istinu koja se znala i prije, ali je još nedovoljno u svijesti ljudi: Dubrovnik je, odnosno naselje na području Grada, postojalo puno prije 7. stoljeća

Dosad nepoznati arheološki nalazi koji bacaju novo svjetlo na povijest naselja na području današnje povijesne jezgre pronađeni su u veljači i ožujku ove godine, tijekom izvođenja radova na promjeni kamenog pločnika Poljane Marina Držića. Radovi su izvođeni pod nadzorom stručnjaka Zavoda za obnovu Dubrovnika, a pronađen je cjelovit i očuvan nalaz pokrova kamenog sarkofaga. Daljnjim iskopom je ispod pokrova utvrđeno postojanje kamenog sanduka - sarkofaga, što upućuje na cjeloviti grobni ukop, no njegovo stanje i stupanj očuvanosti utvrdit će se samo daljnjim arheološkim istraživanjem. Međutim, ono što se dosad zna o ovim otkrićima već je dovoljno senzacionalno. Naime, u sarkofagu su pronađeni stari novci i ulomci keramike, a pored njega dva groba s amforama. Tip amfora datira te nalaze u 4. ili 5. stoljeće poslije Krista, ali će detaljniju dataciju odrediti dodatne analize. To potvrđuje činjenicu koja se znala i prije, ali je još nedovol-

jno u svijesti ljudi: Dubrovnik je, odnosno naselje na području Grada, postojalo puno prije 7. stoljeća.

SARKOFAG KAO KOSTURNICA

Arheološka istraživanja sarkofaga i prostora uz njega u travnju je u suradnji s Dubrovačkim muzejima provela tvrtka Arheo Plan d.o.o.. Inače, na našim su područjima sarkofazi u upotrebi od sredine 3. stoljeća pa nadalje, a ovaj sarkofag od vapnenca oblikom i dimenzijama odgovara nešto kasnijem razdoblju 4. i 5. stoljeća. Kako nam objašnjava ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić, poklopac je u odnosu na sanduk bio izmaknut te je riječ o oštećenom sarkofagu u kojeg su dospjele voda i zemlja, Otvaranje je izvedeno na lokalitetu, a dislokacija se odvijala u dva dijela: poklopac nakon otvaranja i sanduk nakon istraživanja. Sarkofag je prenesen u Arheološki muzej, pod nadzorom konzervatora restauratora za kamenu plastiku Ivana  Mladošića, a u Odjelu za restauraciju Dubrovačkih

„Tijekom istraživanja je utvrđeno da se u sarkofagu ostaci najmanje 13 individua, od kojih 11 odraslih te dvoje djece. Naravno, to su preliminarni podaci“

Piše: Ahmet Kalajdžić Foto: AHMET

KALAJDŽIĆ, ARHEOLOŠKI MUZEJ

Palača Kaboga – sarkofag

Pronađene amfore

„Nalazi grobova u amforama su nam najbitniji jer  potvrđuju ono što smo znali i prije, ali to još nije dovoljno u svijesti ljudi: to je činjenica kako je Dubrovnik, odnosno naselje na području Grada naseljeno puno prije 7. stoljeća! To znači kako su i sarkofag i amfore ostaci nekropole iz kasnoantičkog razdoblja, eventualno najkasnije iz 6. stoljeća“

muzeja odvijaju se konzervatorsko-restauratorski radovi.

Ono što je sada poznato jest to kako je sarkofag od vapnenca i riječ je o kosturnici. Unutar njega je utvrđeno više ljudskih kostiju, a nakon provedene radiokarbonske analize, dobit će se rezultati o njihovoj starosti.

NAJMANJE 13 OSOBA, MEĐU NJIMA I

DVOJE DJECE

Za više podataka o obavljenom arheološkom istraživanju obratili smo se voditelju Arheološkog muzeja i arheologu Domagoju Perkiću koji je kazao kako su tijekom istraživanja u sarkofagu utvrđeni ostaci najmanje 13 osoba, od kojih je dvoje djece.

“Arheološka istraživanja je s Dubrovačkim muzejima napravila Nela Kovačević Bokarica iz konavoske tvrtke Arheo plan, i ona su obavljena u nekih 15 dana. Mogu reći da se dvanaest dana istraživalo oko sarkofaga, da se pripremi njegovo vađanje, dok je tri dana ispred Katedrale trajalo otvaranje. Nakon toga sarkofag je prebačen do muzejskog prostora, a tijekom istraživanja je utvrđeno da se u sarkofagu ostaci najmanje 13 individua, od kojih 11 odraslih te dvoje djece. Naravno, to su preliminarni podaci jer ćemo detaljne podatke o tome koliko je u sarkofagu stvarno pokopano osoba znati tek nakon bioarheološke analize koju će raditi stručnjaci Instituta za antropologiju“, ističe Perkić dodavši kako su u svezi sarkofaga posebno zanimljive činjenice da, zapravo, postoje dvije priče. Prva se odnosi na sam sarkofag i njegov sadržaj, a druga na ono što je istraženo oko

samog sarkofaga u fazi pripreme za njegovo vađenje.

OSTACI TEK NAKNADNO PREMJEŠTENI U SARKOFAG?

“Glede sarkofaga je najbitnije naglasiti kako nije riječ o jednom grobu i da to nisu grobovi koji su sačuvani in situ (na mjestu, op.a). To znači da je sarkofag de facto služio kao kosturnica iz nekog kasnijeg razdoblja. Najvjerojatnije se sarkofag nalazi na mjestu gdje je bio izvorno postavljen, ali se polaganje kostiju više individua dogodilo u nekom kasnijem razdoblju. Kad točno, znat ćemo tek nakon provođenja C14 analize koja će uslijediti nakon antropološke analize“, najavljuje Perkić, a glede u sarkofagu pronađenih starih novčića i ostataka keramike pojašnjava da to nije sadržaj koji je izvorno u sarkofagu, nego je u njega erozijom upao s vodom kroz postojeće rupe i oštećenja.

“Ono što je pronađeno oko sarkofaga samo govori o okolnostima oko njega, ne i onom unutar njega. Znači da su samo kosti ono što je naknadno stavljeno u sarkofag“, naglašava naš sugovornik te otkriva javnosti nepoznatu, ali ništa manje zanimljivu drugu priču koja se odnosi na nalaze oko samog sarkofaga.

PRONAĐENA I PRASTARA VAPNENICA

“Prostor oko sarkofaga se morao istražiti i pripremiti kako bi se on uopće mogao sigurno izvaditi i prenijeti s lokacije ispred Katedrale. Valja reći da je u tim istraživanjima, osim arheo-ostataka iz pretpotresnog razdoblja objekata i svega ostalog što je nađeno tijekom arheološkog nadzora, prvo pronađena

vapnenica odnosno peć za pravljenje vapna. Vjerojatno je iz razdoblja gradnje jedne od triju katedrala“, kaže Perkić.

Naime, poznato je kako je postojeća, današnja Katedrala barokna. Prije nje je postojala romanička, a još i prije romaničke je postojala starija, koja se naziva bizantskom, a koja je pronađena 80-ih godina prošlog stoljeća i također svjedoči o jednoj duljoj povijesti naselja na području povijesne jezgre, no što se to godinama prije vjerovalo. „Vapnenica najvjerojatnije potiče iz razdoblja gradnje jedne od prve dvije katedrale, ali ćemo to naknadno doznati jer smo na dnu nje pronašli i komad ugljena. Naime, vapnenice su se, zbog praktičnosti, obično gradile neposredno uz građevine. U velikoj vapnenici je bilo potpuno očuvano živo vapno, kao da je jučer rađeno za Katedralu! Uz to, pronađen je veći broj pokretnih arheoloških nalaza, ulomaka amfora i keramike, najvećim dijelom iz pretpotresnog razdoblja. Znači, za razliku od istraživanja u

Katedrali, gdje je bilo jako puno nalaza iz vremena Velike trešnje 1667. godine, ovdje su očigledno, prilikom čišćenja te obnove i sanacije nakon potresa, detaljno očistili prostor oko Katedrale, tako da gotovo uopće nije bilo nalaza iz 17. stoljeća ili neposredno prije, nego je uglavnom riječ o kasnoantičkim i ranosrednjovjekovnim nalazima“, govori Perkić.

DVA GROBA U AMFORAMA

Međutim, u amforama koje same po sebi svjedoče o dugoj povijesti naselja na području današnjeg Grada, pronađena su i dva groba, kako nam potvrđuje Perkić. Riječ je o dječjim grobovima što je emotivno teško, ali povijesno itekako značajno. I to je zapravo najvažniji nalaz tijekom dosadašnjih istraživanja. „Ti grobovi, prema tipu amfora, mogu vremenski datirati u 4. ili 5. stoljeće poslije Krista! Naravno da ćemo detaljniju dataciju odrediti nakon radiokarbonske C14-analize. Zasad možemo reći da smo po kostima utvrdili kako su to dječji grobovi, a njihovu

Sarkofag i amfore na istoj su razini što ukazuje da su približno jednake starosti

Radovi na popločavanju Poljane Marina Držića

Turisti nisu ni slutili što su arheolozi otkrili

Voditelj Arheološkog muzeja Domagoj Perkić kraj sarkofaga

„Znanstveni i povijesni značaj ovakvog nalaza je neprocjenjiv, posebno ako se utvrdi da je to netaknuti i zatvoreni arheološki nalaz. Osim nalaza sarkofaga, pronađeni su ostaci arhitekture jednog ili više građevinskih sklopova zasad neutvrđene namjene. Oni nesumnjivo pripadaju razdoblju prije potresa 1667. godine te ih je potrebno dodatno sondažno arheološki istražiti“

dob odredit će antropolozi. Nalazi grobova u amforama su nam najbitniji jer  potvrđuju ono što smo znali i prije, ali to još nije dovoljno u svijesti ljudi: to je činjenica kako je Dubrovnik, odnosno naselje na području Grada naseljeno puno prije 7. stoljeća! To znači kako su i sarkofag i amfore ostaci nekropole iz kasnoantičkog razdoblja, eventualno najkasnije iz 6. stoljeća“, govori Perkić koji podsjeća kako je groblje uvijek bilo uz naselje i na prilazu naselju ili oko nekog sakralnog objekta. Stoga bi se moglo utvrditi kako je prva, bizantska katedrala nešto starija ili je uz groblje postojao neki drugi sakralni objekt.

NEPROCJENJIVI ZNAČAJ NALAZA

Govoreći o ovim vrijednim nalazima, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić kaže kako se temeljem dosadašnjih spoznaja o sarkofagu može pretpostaviti da se radi o privilegiranom grobnom ukopu u sklopu ranosrednjovjekovnog groblja prve dubrovačke katedrale. Ono je dijelom već istraženo u sklopu projekta sanacije

barokne katedrale 80-ih godina 20. stoljeća. „Znanstveni i povijesni značaj ovakvog nalaza je neprocjenjiv, posebno ako se utvrdi da je to netaknuti i zatvoreni arheološki nalaz. Osim nalaza sarkofaga, pronađeni su ostaci arhitekture jednog ili više građevinskih sklopova zasad neutvrđene namjene. Oni nesumnjivo pripadaju razdoblju prije potresa 1667. godine te ih je potrebno dodatno sondažno arheološki istražiti“, kaže Skurić dodavši kako do početka istraživanja nije bilo moguće utvrditi stanje i očuvanost sarkofaga te sve nužne radnje i postupke tijekom istraživanja njegova sadržaja.

Paralelno s istraživanjima su dovršavani i radovi popločavanja kamenog pločnika Poljane Marina Držića kako bi glavnu turističku sezonu dočekala u punom sjaju. Na dijelu poljane gdje je pronađen sarkofag, izvelo se nasipavanje materijala u slojevima, te je ponovno izvedeno popločanje. Ova senzacionalna otkrića dodatno će se analizirati i istraživati, ali već u ovoj ranoj fazi idu u prilog dubrovačkoj bogatoj i još starijoj povijesti.

Sarkofag i njegov pokrov sad su kraj palače Kaboga

Sarkofag je sad bez kostiju, odnosno osteo-ostataka

Kameni pločnik skrivao je sarkofag i amfore

DEVET GODINA MANDATA

Franković: "I danas mogu pokazati čiste i poštene ruke, bez iti jedne afere“

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković za devetu godinu mandata dao si je ocjenu dobar (3), a kao pečat svih svojih mandata najavio je donošenje najrestriktivnijeg Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika

Povodom devet godina mandata gradonačelnika Mata Frankovića, gradska uprava je tiskala knjižicu u kojoj su navedeni projekti ostvareni kroz devet godina, od prometa i komunalne infrastrukture do društvenih djelatnosti, sporta, kulture, EU projekata... U brojkama to izgleda ovako: povučeno je 209 milijuna eura EU sredstava, 117 milijuna eura je uloženo u aglomeraciju, sanirano je i izgrađeno 350 tisuća kvadratnih metara cesta, 30 milijuna eura se uložilo u škole i vrtiće, više je od 600 korisnika u sustavu socijalne skrbi, nabavljeno je 86 novih autobusa Libertasa, postavljeno više od 5800 novih LED svjetiljki, 116 je stambeno zbrinutih obitelji i više od 20 milijuna eura je uloženo u sportsku infrastrukturu.

Od kapitalnih projekata tu je rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, pročistač pitke vode u Komolcu, izgrađena prva škola nakon 35 godina - OŠ Luka Paljetka i uvedena zona posebnog režima prometa oko Grada. Rekonstruirana je i dograđena Osnovna škola Mokošica te energetski obnovljena postojeća zgrada i sportska dvorana. Izgrađeni su i uređeni vrtići, ukupno njih devet, od kojih je najveći Palčica II, gdje je izgrađena nova zgrada. Veliki kapitalni projekt je izgradnja Centra za starije osobe ispod Opće bolnice Dubrovnik, a uređen je i Dom za starije i nemoćne osobe u Gružu. Uređuje se i Centar za pružanje usluga u zajednici u zgradi gradskog bazena. Dubrovnik je uveo model 'Dubrovačke stanogradnje' u Mokošici, čime su dodijeljena 43 stana za mlade obitelji te 65 stanova za hrvatske ratne vojne invalide. Otvoren je gradski azil za nezbrinute životinje, rekonstruirana placa u Gružu, izgrađen Studentski dom na Vojnoviću. Grad je dobio i nove važne ceste - od Mosta do Osojnika, te spojnu cestu Tamarić. Uređena je i proširena cesta za Bosanku, a nova cesta od Bosanke do tvrđave Imperijal je rastere-

tila dosadašnju cestu. To je samo dio projekata o kojima je govorio Franković, još je tu puno manjih projekata, od različitih parkirališta, do knjižnica, uređenja zelenih površina, parkova i slično.

TRI KLJUČNA PITANJA SU RIJEŠENA

"Kada se ispitivalo javno mnijenje, godinama su se kao ključna pitanja koja muče građane Dubrovnika ponavljala Groblje Dubac, pročistač za vodu i azil za životinje", rekao je Franković i ustvrdio kako su sve tri točke riješene, te kako bi Groblje Dubac trebalo biti gotovo do veljače. "Do 2017. Dubrovnik nije povukao ni lipu europskih sredstava, a sada je to više od 200 milijuna

Piše: Petra Srebrović Foto: Petra Srebrović

eura. Park 'n' Ride će cijeloj Hrvatskoj pokazati da može drugačije. Grad vraćamo isključivo građanima, sva parking mjesta u gradu će biti za građane, a svi ostali na Pobrežje", izjavio je Franković. Franković je govorio o imovini kroz zaštitu interesa Grada i građana.

„Željeli smo vratiti dubrovačko srebro, UTD Ragusu. Zato smo slali jasne poruke onima koji su je htjeli kupiti da tamo neće moći napraviti ništa! Pošteno smo to platili i kupili. Nakon toga je došla na red Luka Dubrovnik, riješili smo to pitanje i postali većinski vlasnici luke koju su mnogi željeli upropastiti, a znali smo da je ona budućnost. Onda je došla sljedeća akvizicija TUP d.d.. Vrijednost TUP-a danas, u odnosu na ono što smo platili, je sedam puta veća. Grad je vratio i tvrđavu Imperijal, donesena je konačna pravomoćna presuda kojom je Sud dao za pravo Gradu i priča je završena, tvrđava je sada i zauvijek gradska i ničija više, tamo će biti vječno naš Muzej Domovinskog rata“, rekao je gradonačelnik.

POGLED U BUDUĆNOST

Kao najveći uspjeh naveo je promjenu percepcije od grada koji treba izbjegavati zbog masovnog turizma, prema gradu primjeru. Za najveću neostvarenu želju je naveo stadion u Lapadu, za koji je rekao da bi sada bio u realizaciji da je kojim slučajem projekt bio uvršten u prostorni plan.

"Nakon devet godina mogu napraviti isto što sam napravio prve sekunde mandata, pokazati čiste ruke, bez iti jedne afere, čiste i poštene ruke", zaključio je Franković.

"Devet godina je iza nas. Netko će ih ocijeniti boljim, netko manje boljim. Dali smo maksimalno od sebe, ali živi se od budućnosti i zato je važno istaknuti ono što je pred nama. Multifunkcionalna dvorana Gospino polje je jedan od glavnih prioriteta jer će omogućiti da grad, osim turizma, bude priznat po sportu. Pročistač otpadnih voda ćemo početi raditi do kraja godine, tu su projekti Park 'n' Ride, komunalna infrastruktura Solitudo, novi vrtići i oborinska odvodnja, prometnica iza Kineskog zida i usvajanje novog GUP-a. Sve ovo možemo staviti sa strane, ja osobno i pročelnik Benić smo se dogovorili kako će najveći pečat koji ćemo ostaviti iza sebe biti novi GUP. Bit će šok za mnoge, ali bit će GUP koji sagledava prostor i štiti ga, čuva kulturno-spomeničku baštinu i konzervira prostor koji je eksploatiran do boli. To će biti prvi GUP bez politike, samo struka. Mi od 90-ih nemamo više stanovnika, a imamo 35 posto više stanova dok naši mladi ne mogu naći stan, zašto je to tako? Jer je kratkoročni najam, kapital, pobijedio demografiju i zato se ne libim nekad reći teže riječi jer su bitne za budućnost", izjavio je Franković i dodao kako nakon usvajanja GUP-a ide natječaj za Arenu Dubrovnik.

ULAGANJA U OBRAZOVNU INFRASTRUKTURU / Gradonačelnik Franković

obišao završene

radove na energetskoj

obnovi OŠ Mokošica

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u pratnji suradnika obišao je prošlog tjedna završene radove na energetskoj obnovi postojećeg objekta Osnovne škole Mokošica, koji su se provodili paralelno s projektom dogradnje i rekonstrukcije škole.

“Ovo je jedan od najvećih i najznačajnijih projekata energetske obnove škola u gradu Dubrovniku jer su radovi obuhvatili i obnovu školske dvorane u koju je uz obnovu ugrađen i klimatizacijski sustav. Do sada ova dvorana, kao ni ona u Gospinom polju, nije imala klimatizacijski sustav već isključivo sustav ventilacije. Što bi značilo da bi u ovo godišnje doba ovdje bi bilo neizdrživo, a sada je tu ugodna temperatura, klimatizacijski sustav radi i uvjeti u dvorani znatno su kvalitetniji.” naglasio je gradonačelnik Franković.

Radove na energetskoj obnovi Osnovne škole Mokošica izvela je tvrtka Alfaplan građenje. U sklopu projekta izve-

dena je toplinska izolacija kosog krova te je ugrađen novi krovni pokrov na školskoj zgradi. Također su izvedeni radovi na toplinskoj izolaciji krova sportske dvorane i vanjskoj toplinskoj izolaciji fasade školske zgrade.

Zamijenjena je postojeća vanjska stolarija, a ugrađeni su i solarni kolektori sa spremnicima za pripremu potrošne tople vode. Postavljeni su fotonaponski moduli za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, dok je unutarnja rasvjeta u dijelu objekta u kojem to ranije nije bilo provedeno zamijenjena energetski učinkovitijom rasvjetom. Poseban segment projekta odnosio se na ugradnju suvremenog klimatizacijskog sustava koji omogućuje učinkovitije hlađenje i grijanje prostora te ugodnije uvjete za izvođenje nastave tijekom cijele godine. Rezultat provedenih mjera je povećanje energetske učinkovitosti objekta, smanjenje potrošnje energije te veće korištenje obnovljivih izvora energije.

Od simbola prekomjernog turizma do primjera održivosti:

Dubrovnik

u velikoj reportaži britanskog Telegrapha

Ugledni britanski medij The Telegraph objavio je opsežnu reportažu o Dubrovniku pod naslovom “Dubrovnik je krenuo u rat protiv masovnog turizma. Provjerili smo je li uspio.” u kojoj se Dubrovnik ističe kao jedan od vodećih europskih primjera uspješnog upravljanja održivim turizmom.

Autor reportaže, Greg Dickinson, jedan od poznatijih britanskih putopisnih novinara, s više od 15 godina iskustva i brojnim novinarskim nagradama, tijekom višednevnog boravka u Dubrovniku razgovarao je s gradonačelnikom Matom Frankovićem, građanima i turističkim djelatnicima analizirajući promjene koje je Grad Dubrovnik proveo posljednjih devet godina u cilju smanjenja negativnih učinaka prekomjernog turizma. Poseban naglasak stavljen je na projekt Respect the City, strateški model održivog upravljanja destinacijom koji Grad Dubrovnik provodi od 2017. godine. U članku se navode konkretne mjere koje su značajno unaprijedile kvalitetu života građana i iskustvo posjetitelja, uključujući ograničavanje broja kruzera, regulaciju prometa oko povijesne jezgre, smanjenje onečišćenja, kontrolu korištenja javnih površina te uvođenje sustava rezervacija i upravljanja posjetiteljima putem Dubrovnik Passa. The Telegraph podsjeća kako je upravo prije devet godina Dubrovnik bio simbol nekontroliranog masovnog turizma o kojem su i sami svojedobno pisali te kako je u istom periodu UNESCO upozoravao na mogućnost gubitka statusa svjetske kulturne baštine. Danas isti medij zaključuje kako se Dubrovnik „kreće u pravom smjeru“ te ga predstavlja kao grad koji aktivno traži ravnotežu između razvoja turizma i očuvanja kvalitete života lokalnog stanovništva.

„Dubrovnik je pokazao da destinacija svjetske popularnosti može istovremeno štititi svoje kulturno nasljeđe i kvalitetu života građana. Upravo je održivost ključ budućnosti našeg Grada“, izjavio je gradonačelnik Mato Franković.

GRADSKO VIJEĆE

Značajno se povećava FINANCIJSKA POMOĆ za mlade obitelji koje kupuju stan

Iznos potpore se s 30 tisuća eura penje na 45 tisuća po korisniku. Također, vijećnici će odlučivati i o novim sankcijama za prekršitelje unutar Zone posebnog prometnog režima, kao i o kupnji preostalih dionica društva Hotel Gruž d.d.

Gradski vijećnici na sjednici Gradskog vijeća koja će se održati u ponedjeljak, 15. lipnja, odlučivat će o povećanju financijske potpore mladim obiteljima pri rješavanju stambenog pitanja. Novost je da se potpora s 30 tisuća povećava na 45 tisuća eura po korisniku.

Podloga za ovaj potez bilo je usvajanje prvog Zakona o priuštivom stanovanju u Republici Hrvatskoj, u koji su ugrađeni amandmani gradonačelnika Grada Dubrovnika i saborskog zastupnika Mata Frankovića. Naime, prije donošenja ovog zakona Grad Dubrovnik je, uz potpore isplaćene kroz Mjeru 30 x 30, snosio i trošak javnih davanja. To je predstavljalo dodatno opterećenje za proračun. Zakonom je ukinuta porezna obveza pa se tako ostvarene uštede sada u cijelosti preusmjeravaju građanima.

USVOJENI FRANKOVIĆEVI AMANDMANI U SABORU

„Posebno je važno da Grad više neće morati plaćati porez na mjeru 30×30. To nam odmah otvara prostor za dodatni iskorak. Umjesto dosadašnjih 30.000 eura jednokratne potpore mladim obiteljima za rješavanje stambenog pitanja, već u ovoj godini povećat ćemo iznos na 45.000 eura“, izjavio je tada Franković. Podsjetimo, Mjera 30x30, koja sada postaje 45x30, je namijenjena mladima i mladim obiteljima kao financijska pomoć za kupnju, gradnju, nadogradnju ili dogradnju stambenog objekta, a čini dio stambene politike koju provodi Grad Dubrovnik.

PREDVIĐENE SANKCIJE ZA

PREKRŠITELJE U ZONI

Jedna od točaka dnevnog reda odnosi se i na nove sankcije za prekršitelje u Zoni posebnog prometnog režima. Kako je navedeno u materijalima objavljenima na službenim stranicama Grada, odluka se

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Mario Babarović/DD

odnosi na zaustavljanje turističkih autobusa i većih automobila, kategorije M1 i kapaciteta 7+1 i 8+1. Izmjenama i dopunama se žele uvesti dodatne sankcije za prekoračenja dopuštenog vremenskog ograničenja zaustavljanja i parkiranja vozila, kao i za zaustavljanje i parkiranje za koje nije prethodno plaćena naknada ili dobivena vinjeta.

Mjere se odnose na privremeno ili trajno onemogućavanje pristupa web aplikaciji koja služi za kupnju vaučera za zaustavljanje i parkiranje za sva ona vozila koja budu kršila propise.

Također, dodatno će se povećati transparentnost sustava tako što će prekoračenja vremenskih ograničenja, kao i slučajevi bez prethodne uplate, biti vidljivi korisnicima unutar web aplikacije.

Rasterećenje prometa oko Grada Pozitivnim učincima Zone nedavno se pohvalio gradonačelnik Mato Franković na društvenim mrežama, koje se odnose na značajno rasterećenje prometa oko Grada. "U travnju i svibnju kroz zonu posebnog prometnog režima prošlo je 132.450 vozila manje nego u istom razdoblju prošle go-

dine.

Travanj: −65.470 vozila (−21,8%)

Svibanj: −66.980 vozila (−18,4%)

Manje gužvi. Protočniji promet. Bolji svakodnevni život u gradu. Rezultati su tu na gradskim ulicama, u stvarnom vremenu. Dubrovnik upravlja prometom pametno. I nastavlja tako", objavio je na društvenim mrežama.

JEDINI VLASNIK HOTELA GRUŽ D.D. Grad Dubrovnik postaje jedini vlasnik društva Hotel Gruž d.d.. Naime, vijećnici će odlučivati i o Ugovoru o kupoprodaji i prijenosu dionica ovog trgovačkog društva s jedne suvlasnice na Grad Dubrovnik. Kako je navedeno u materijalima, Grad Dubrovnik je zainteresiran za kupoprodaju i prijenos ponuđenih 1 245 redovnih dionica za kupoprodajnu cijenu od 16 128 eura.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik većinski je vlasnik društva, u 91-postotnom iznosu. Ovim ugovorom, Grad bi postao jedini vlasnik Hotela Gruž d.d.. U sastavu hotela djeluju dom za starije i nemoćne te konoba 'Zrinski'.

ŽUPAN BLAŽ PEZO

„Štitimo Neretvu, gradimo luke i pomažemo obiteljima, ali GOSPODARENJE

OTPADOM nam je mač nad glavom“"

Godina dana je prošla od kada Dubrovačko-neretvanska županija ima novo vodstvo. Blaž Pezo vratio se tamo gdje je od 2010. do 2017. godine obavljao posao pročelnika Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine. Nakon izbora 2025. godine, 9. lipnja u Ranjinu je ušao kao čelna osoba najjužnije hrvatske županije. Prije toga, bio je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik gdje je upravljao jednim od najvrjednijih resursa - obalom. Županija kojoj je na čelu sastoji se od preko tisuću kilometara obale, pa se u intervjuu dotiče i pitanja pomorskog dobra, ali i gospodarenja otpadom, desetljeća čekanja autoceste do Dubrovnika i brze ceste do aerodroma, prijetnji koje dolaze iz BiH i stranih radnika

Kad danas pogledate prvih godinu dana mandata, što smatrate svojim najvrjednijim rezultatom, a što osobno osjećate ciljem koji morate ostvariti do kraja mandata?

Najdraže mi je što smo u proračunu za ovu godinu osigurali sredstva po 1000 eura za svako novorođeno dijete. To smo u kampanji najavljivali, a onda i brzo realizirali. Vidim da su građani to dobro prihvatili, roditelji su zahvalni jer im financijska injekcija dobro dođe kada je pomoć prilikom dolaska bebe konkretna. S druge strane, postoje problemi od kojih ne treba bježati. Ovdje mislim na CGO. Nema izlike, moramo uspostaviti kompletni sustav gospodarenja otpadom u županiji. To nije samo moja obveza, nego i jedinica lokalne samouprave. Činjenica je da ako to ne odradimo, nismo napravili civilizacijski odmak u odnosu na ono što smo imali prije. Kada kažem gospodarenje otpadom, znači da nema više bacanja, nego upravljanja otpadom, dakle odvojenog prikupljanja, recikliranja i na kraju obrade preostalog otpada. To kreće od ljudi pa moramo podignuti njihovu svijest, a to je obveza mene te svih gradonačelnika i načelnika. Siguran sam kako će nas ljudi nakon četiri godine mjeriti po tome jesmo li i koliko uspjeli u tome. Ima puno lijepih projekata, ali ovo nam stoji kao mač nad glavom i moramo to riješiti zbog nas, ali i generacija koje dolaze.

Kada je onda rok dovršetka izgradnje Centra za gospodarenje otpadom, kad će kamioni s otpadom ući u Lučino razdolje? Kad govorimo o tom projektu, činjenica je da se sam Centar nije puno pomaknuo s pozicije na kojoj sam ga zatekao prije godinu dana. U međuvremenu

su ostvareni pomaci u drugim segmentima, poput izgradnje pretovarnih stanica i uređenja odlagališta za odvojeno prikupljeni otpad, koji su dio šireg sustava CGO-a. Međutim, kada je riječ o samom Centru, napretka zasad nema. U sljedećih nekoliko dana slijedi ključna odluka o tome hoćemo li nastaviti realizaciju projekta s postojećim izvođačem ili krenuti u novi postupak.

To je jedan projekt koji 'stoji', s druge strane puno se u županiji napravilo na projektima lučke infrastrukture zadnjih godina. To je vama blisko područje, osam godina ste bili na čelu Lučke uprave Dubrovnik. Sustav lučkih uprava je kompliciran s obzirom na to da imamo na svom području šest lučkih uprava, ali se pokazao veoma dobrim jer su sve opravdale svoje postojanje. Sve su pripremile potrebnu dokumentaciju i maksimalno iskoristile mogućnosti financiranja koje su im bile na raspolaganju za mnoge projekte. Zadnji od njih koji se realizira je luka Ubli na Lastovu, a osim toga uređene su mnoge luke poput one u Cavtatu, u Stonu, niz komunalnih lučica na Korčuli, prometno-putnički terminal u Veloj Luci. Očekuju nas i tri velika projekta: Prigradica, Polačište i Perna, vrijedni preko 60 milijuna eura. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji smo iskoristili najviše sredstava i napravili, kako kaže ministar, renesansu hrvatske obale.

U cestovnom prijevozu je najznačajniji projekt ikad Pelješki most, ali građani desetljećima slušaju i o autocesti do Dubrovnika. Natječaj je opet poništen, puno je komentara kako je to

„Moramo uspostaviti kompletni sustav gospodarenja otpadom u županiji. Činjenica je da ako to ne napravimo, nismo napravili civilizacijski odmak u odnosu na ono što smo imali prije. Ima puno lijepih projekata, ali ovo nam stoji kao mač nad glavom i moramo to riješiti zbog nas, ali i generacija koje dolaze.“

Piše: Petra Srebrović Foto: Vito Begović

„Pomorsko dobro kao resurs je važan, a s obzirom na to da je dan Županiji na upravljanje, po meni je nedovoljno iskorišten, a mogao bi biti resurs kroz koji imamo veće prihode. Svi koji rade ludosti i pokušavaju izigrati priču, to im je možda moglo ranije prolaziti s obzirom na to da zakonodavni okvir nije bio do kraja čist i jasan, ali sada, nakon donošenja novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, mislim da više nema tih mogućnosti.“

opet bilo samo predizborno obećanje. Građani se prisjećaju radova na Osojniku koje je otvorio Sanader još 2009. godine, a autoceste nigdje. Razumijem ljude kada imaju takve asocijacije, ali za razliku od tih otvaranja, jedna činjenica koja ide u našu korist je ta da su sredstva osigurana. Nekada su se radovi otvarali prigodno, bez podloge iza, ali to se više ne radi. Nažalost, natječaj je nakon dvije i pol godine poništen jer su cijene ponuditelja bile skoro duplo veće od procijenjenih vrijednosti radova. Hrvatske ceste se zato nisu odlučile potpisati ugovor s izvođačima, nego poništiti natječaj, a obvezali su se ponoviti ga u roku mjesec dana. Dakle, novi natječaj mora biti objavljen najkasnije do 15. lipnja. Nadamo se da će biti zainteresiranih izvođača radova i da ćemo dobiti korektnu cijenu s obzirom na stanje tržišta.

Jeste li dobili informaciju hoće li procijenjena vrijednost radova rasti s obzirom na to da su ponude premašile prijašnji iznos?

Procijenjena vrijednost u prošlom natječaju je stara tri godine, a znamo koliko su cijene rasle od tada, koliko je tržište čak i divljalo. Za očekivati je kako će procjena vrijednost sada biti veća, možda čak i puno bliža onim iznosima koje smo imali u ponudama.

I brza cesta do Zračne luke se još čeka. Zapelo je na trasi, koja bi bila vaš izbor?

Imam svoje mišljenje i trasu koju bih najviše volio, ali neću to komentirati javno. Ono što je meni najvažnije jest da većina ljudi bude zadovoljna. U Konavlima je definirana trasa, u prošlosti smo zapeli na trasama kroz Župu dubrovačku i Rijeku dubrovačku. Ta

se tema dosta spominjala u predizborno vrijeme, sada su izbori prošli i mislim da svi kolege načelnici i gradonačelnici imaju politički legitimitet za donijeti odluku i dati prijedlog trase. U Župi dubrovačkoj intenzivno surađuju s Hrvatskim cestama. Koriste sve mogućnosti za otklanjanje dilema i za dobivanje odgovora što nosi jedna ili druga trasa te koje su opcije. Nadam se da će, kada budu imali kompletnu sliku, izaći pred svoje sugrađane i iznijeti prijedlog trase. Nama je najbitnije da definiramo trasu jer je to nulta točka, tek tada ćemo moći 'pritiskati' i lobirati za projekt. Ovo smo trebali davno riješiti, a nismo i sada je sazrelo vrijeme u politici i javnosti da se presiječe i krene u realizaciju.

S načelnicima i gradonačelnicima se redovno sastajete na kolegijima koje ste uveli kako bi raspravljali o takvim temama. Tko je na njima najglasniji?

U našoj su županiji 22 općine i grada, a posjećenost kolegija je poprilično velika. Otvaramo teme koje su aktualne, posebno o novim zakonodavnim rješenjima s razine države, ali raspravljamo i o komunalnim temama. Kada govorimo o glasnoći, svi znaju kako je načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić najproaktivniji i najglasniji, ali ne zato što on ima više problema od drugih, nego što prvi progovara. Imamo puno mladih gradonačelnika i načelnika kojima je iskustvo sudjelovanja na takvim sastancima vrijedno jer neke stvari saznaju iz prve ruke od starijih kolega. Moram istaknuti kako je na tim kolegijima i načelnik Općine Konavle Božo Lasić, koji je ujedno predsjednik Zajednice općina RH, poprilično je dobro upoznat sa svim zakonodavnim okvirima, ovlastima i obvezama lokalnih jedinica pa je mlađim

„Kako se županija

često percipira kroz Dubrovnik, stavlja se sve u ‘istu košaru’, ali puno je ruralnih područja gdje se može naći adekvatan smještaj. Postoje i prazna naselja, a s novom infrastrukturom i bržim prometom mislim da će ta područja u budućnosti biti zanimljiva za život.“

kolegama na korist. Gradonačelnici Franković i Milan su saborski zastupnici pa imamo osobe koje mogu relevantno govoriti o svim temama. Uloga oporbenih gradonačelnika i načelnika je svakako zanimljiva. Možda nisu toliko kritični, ali vole otvoriti teme koje ih muče.

Što je s plažom u Uvali Lapad, očekujete li da će se problem koji se dogodio s koncesijom uskoro riješiti?

Što se tiče Dubrovačko-neretvanske županije, svi dosadašnji postupci su odrađeni ispravno. Nažalost, zakonodavni okvir kad je u pitanju pomorsko dobro, u prošlosti nije bio do kraja definiran pa postoji dosta oprečnih presuda. U tom smislu, netko to dobro zna i koristi. Iskoristili su maksimalno neujednačenu sudsku praksu na način da smo došli do zadnje instance suda koja treba utvrditi što napraviti. Mi očekujemo da se donese odluka. Dok god je ovo u statusu čekanja odluke, Županija ne smije ništa raditi. Interes Županije je da se tamo dogodi gospodarska djelatnost. To je u rukama sudskih vlasti koje, iz meni nepoznatih razloga koje ne mogu do kraja razumjeti, ne donose odluku. Sada mogu reći da je bitno da se odluka donese, pa kakva god ona bila, kako bismo znali što dalje - nastaviti s istim koncesionarom, ići na novi natječaj, pa možda i prepustiti Gradu na upravljanje. U tom smislu, nama su za sada ruke vezane. Možemo samo zahvaliti Gradu što prostor održava urednim, a frustracija mene i gradonačelnika je vjerojatno ista, a to je ona o kojoj govore naši sugrađani kada vide stanje prostora. Spomenuli ste kako zakonodavni okvir kod pomorskog dobra u prošlosti nije bio do kraja definiran, i kako se to nekad iskorištava. Vidimo recentni primjer u Bokeljskoj ulici u Solitudu gdje se taraca vile gradi na tri metra od mora. Pomorsko dobro kao resurs je važan, a s obzirom na to da je dan Županiji na upravljanje, po meni je nedovoljno iskorišten, a mogao bi biti resurs kroz koji

Petak, 12. lipnja 2026.

imamo veće prihode. Naravno da moramo znati upravljati na pravi način, u smislu zaštite okoliša na što smo svi osjetljivi. Svi koji rade ludosti i pokušavaju izigrati priču, to im je možda moglo ranije prolaziti s obzirom na to da zakonodavni okvir nije bio do kraja čist i jasan, ali sada, nakon donošenja novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, mislim da više nema tih mogućnosti. Jesu li to ostaci rješenja od prije, kao u konkretnom slučaju, moguće je. Siguran sam da takvih primjera ubuduće neće biti, a mi ćemo čuvati pomorsko dobro i našu obalu. Budite sigurni da će tako biti jer nam je to zakon sada omogućio i nema razloga da se slični slučajevi događaju u budućnosti.

Inspekcija je to gradilište zatvorila, a zatvorila je i gradilište Atlant Batala Centra. Sud je u prvom stupnju utvrdio da je zgrada izgrađena protivno građevinskoj dozvoli. Puno se zadnjih mjeseci govori o bespravnoj gradnji i rušenju, mislite li da ABC treba rušiti?

Lako je imati mišljenje, a mišljenje bi trebalo biti utemeljeno na dokumentima. U ovom momentu, moje mišljenje u tom smislu nije važno. Bitno je da se poštuje zakon. Je li došlo do propusta prilikom izgradnje? Vjerojatno jest, jer da nije ne bismo bili tu gdje jesmo. Nadam se da će Ministarstvo, Grad i investitor tu priču raščistiti na dobrobit svih. Oni koji su, i ako su, pogriješili u proceduri, trebaju odgovarati.

U zadnje vrijeme svjedočimo nizu USKOK-ovih istraga i uhićenja u sportskim savezima. Mnogi od tih sustava godinama su raspolagali značajnim javnim sredstvima uz relativno slab nadzor. Jeste li sigurni da sličnih problema nema u sustavu sporta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji?

Kada sam došao na mjesto predsjednika Zajednice sporta DNŽ, prvo što sam napravio jest da sam tražio da dođe sportska inspekcija u Savez kako bih znao u kakvom stanju preuzimam Savez. U zajednicama su puno skromniji budžeti nego u nacionalnim savezima i realno nedovoljni za sve potrebe sportaša. Svi članovi su uključeni u rad i odlučivanje i da je netko primijetio problem, vjerojatno bi o tome govorio. Koliko znam, sedam godina koliko sam vodio Zajednicu sporta, nije bilo prigovora. Tu su uglavnom ljudi koji ne žive od sporta niti primaju plaću, nego su volonteri koji daju sebe i svoje slobodno vrijeme. O doprinosu sportaša i trenera ne trebam uopće govoriti. Bez obzira na sve, mislim da generalno možemo više novaca ulagati u sport, naravno uz kontrolu jer je u ovim nacionalnim slučajevima neosporno izostala kontrola.

Našem kraju prijete i projekti koji su preko granice, od aerodroma kod Trebinja, prostornih planova Općine Ravno, projekta Gornji horizonti... Kako se Županija uopće može boriti s time, kad se ne radi niti o teritoriju, niti o zakonodavstvu RH?

Naš je prostor u tom smislu veoma osjetljiv. Puno smo otvoreni prema BiH pa ne možemo biti mirni znajući što se događa u zaleđu. Svi projekti koji se tamo događaju, u drugoj državi, imaju utjecaja na

„Trenutačno se događa najveći infrastrukturni projekt po vrijednosti u našoj županiji, iza Pelješkog mosta. To je obrana Neretve od zaslanjenja. Brana će spriječiti ulazak slane vode u korito rijeke, a onda se na višim pozicijama zaštićena slatka voda preuzima i putem sustava navodnjavanja spušta u kompletnu deltu. To nam je važan projekt jer ne možemo mirno spavati kada su u pitanju Gornji horizonti i projekti koji se rade na području Republike Srpske.“

život kod nas. Većina toga što smo mi zabranili na našem području tamo je dopušteno. Nažalost, imali smo i na zadnjoj Županijskoj skupštini pitanje vezano za projekte koji se događaju na području Općine Ravno, iza Ivanice pa do zaleđa Konavala. To su projekti s kojima bismo mi trebali biti upoznati i bilo bi dobro kada bismo imali alate da prilikom realizacije takvih projekata možemo biti stranka u postupku. Međutim, takvih alata nemamo dovoljno, što značajno otežava naše djelovanje.

Je li onda rješenje 'gurati' europski put BiH, da uđe u Europsku uniju i da moraju usvojiti zakonodavstvo koje smo i mi dobrim dijelom usvojili zbog Europe, a ne zato što smo 'silno prosvijetljeni' u odnosu na BiH, da i oni imaju takav poticaj kao što je imala Hrvatska?

Drago mi je da to na ovaj način spominjemo. Naravno kako je naš interes da BiH bude u Europskoj uniji i preuzme zakonodavni okvir kojem i mi pripadamo, tada bi komunikacija između naših i njihovih institucija bila puno lakša. Onda bi i oni preuzeli sve one sporazume koje mi imamo u odnosu na druge europske zemlje. Imamo i sada sporazume između Hrvatske i BiH na bilateralnoj razini, isto tako i Konvenciju o zaštiti voda, ali pitanje je kako njihove institucije rade i jesu li spremne provoditi ono na što su se obvezale. U tom je kontekstu više puta moj prethodnik problematizirao gradnju aerodroma kod Trebinja. Mi moramo o tome progovarati, a koristili smo do sada i koristit ćemo i dalje elemente državnih tijela u tome.

Vjerojatno i najveća prijetnja stoji nad dolinom Neretve, a konačno se provodi rješenje dugogodišnjeg problema zaslanjenja tla.

Trenutačno se događa najveći infrastrukturni projekt po vrijednosti u našoj županiji, iza Pelješkog mosta. To je obrana Neretve od zaslanjenja putem dva projekta: mobilna pregrada koja sprječava ulazak slane vode u korito rijeke, a onda se na višim pozicijama zaštićena slatka voda preuzima i putem sustava navodnjavanja spušta u kompletnu deltu,

čime se smanjuje zaslanjenost tla, povećava produktivnost i spašava kompletna poljoprivreda. To nam je važan projekt jer ne možemo mirno spavati kada su u pitanju Gornji horizonti i projekti koji se rade na području Republike Srpske. Jedna od naših najvažnijih obveza za ljude u Neretvi je zaštititi poljoprivrednu proizvodnju. Na tragu toga, mandarina je najveća poljoprivredna kultura koju smo morali zaštititi jer je po njoj delta prepoznatljiva. Ove godine je došla u pitanje tehnologija kojom bi je štitili od sredozemne mušice, Ministarstvo je prihvatilo naše apele da se napravi lagani prijenos na sustav lovki. Usvojena su naša razmišljanja i osigurani novci za nabavu sterilnih mužjaka sredozemne mušice, da tako zaštitimo proizvodnju.

Turističke brojke na početku ove sezone su i dalje odlične, nema pada koji se najavljivao. Stranih radnika koji rade dominantno u turizmu je svake godine sve više.

Od početka godine do kraja svibnja zabilježen je rast od dva posto u dolascima i jedan posto u noćenjima, što je više nego odlično. I dalje su nam najbrojniji gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Poljske i Francuske. Što se tiče radne snage, ona nam je potrebna. Prvenstveno, cilj nam je zadovoljiti potrebe Hrvata za poslom, a ako izvan toga postoji i dalje potreba za još radne snage, a sve u svrhu rasta gospodarstva i našeg standarda, ja sam za to. Kod nas je izraženija sezonska radna snaga i u tom smislu je dobra jer ti ljudi ne ostaju trajno. Dolaze iz različitih područja i političkih uređenja i ne može se svatko od njih na isti način prilagoditi, niti mi od njih možemo očekivati da će to apsolutno napraviti. U tom smislu je pojava sezonskih radnika dobra, odrade sezonu, ali ne ostaju ovdje živjeti što je dobro za njih, a i za nas. Naše gospodarstvo raste, a s novcem koji ovdje zarade u svojim matičnim državama mogu dobro živjeti. Njihov trajni boravak i ostanak u Hrvatskoj je posebna i šira tema koja nije vezana samo uz turizam. Očekujem da budemo oprezni prilikom zaštite svog identiteta i kulture.

U Dubrovniku postoji ogroman problem sa stanovanjem. Često se govori o mladim obiteljima, ali sada ni samci ni ljudi srednjih godina više ne mogu kupiti stan niti ga unajmiti. Kakva je situacija u ostatku županije? Dubrovnik i ostatak županije ne mogu se u potpunosti uspoređivati. Postoje i prazna naselja, a s novom infrastrukturom i bržim prometom mislim da će ta područja u budućnosti biti zanimljiva za život. Cijene divljaju u turističkim mjestima poput Cavtata i Orebića, ali to nije samo specifičnost naše županije, nego je tako diljem jadranske obale, pa i u brojnim gradovima u Europi. Nije se lako danas mladom čovjeku skućiti, ali s novim mjerama Vlade, a koje će provoditi prvo gradovi i općine, a onda i županije tamo gdje gradovi i općine ne mogu naći zone priuštivog stanovanja, bi trebale pomoći. Osigurat će se infrastruktura kao i stanovi koji bi bili dostupni po građevinskim realnim cijenama, kako bi osigurali da mladi ljudi ovdje ostaju. Očito je kako smo sada na prijelomnici da zadržimo ljude u svojim sredinama.

NAJOPASNIJI OPIJAT

Zapad trese droga sa smrtonosnom

dozom veličine zrna soli: 'U Dubrovniku je bilo slučajeva, mada nisu službeno zabilježeni'

Fentanil je sto puta moćniji od morfija, 50 puta od heroina, a za fatalni ishod dovoljna je doza veličine zrna sitne soli. Često se miješa s kokainom i heroinom pa konzumenti nisu ni svjesni da je unose u organizam. U SAD-u, gdje je jako raširena, predstavlja vodeći uzrok smrtnosti od predoziranja, u Europi je zabilježena u nekoliko zemalja. Provjerili smo kakvo je stanje na dubrovačkom području koje je po pitanju droga prilično aktivno

'Euforija', uz seriju 'The Boys', trenutačno najgledanija serija na streaming platformama, tijekom nove, treće i završne sezone, rasplakala je i šokirala gledatelje diljem svijeta. Suze i šok zbog scena u seriji potpuno su očekivani, s obzirom na to da je središnja tema ovog djela ovisnost o drogi, i svemu što s tom ovisnošću ide.

To, naravno, nije prva, a ni posljednja serija čija se radnja vrti oko ovisnosti, no za razliku od drugih ostvarenja koja su se bavila heroinom, kokainom, 'speedom' i drogama čije je postojanje i djelovanje općepoznato, ova u središte svoje radnje stavlja – fentanil. Tim više što je jedan od glumaca serije, Agnus Cloud, baš uoči početka snimanja treće sezone, preminuo od slučajnog predoziranja 'koktelom' koji je uključivao kokain, metamfetamin, benzodiazepine i fentanil. Baš kao što se to dogodilo i s nekoliko likova u seriji, koji nisu ni znali da ga konzumiraju.

NEGATIVNI TREND STIŽE I U EUROPU

Fentanil je u Europi donedavno bio relativno nepoznat pojam. U SAD-u je, međutim, već neko vrijeme brutalno raširen - toliko da predstavlja glavni uzrok smrti od predoziranja. Zbog ove činjenice se preko Atlantika govori o pravoj fentanilskoj krizi koja je i dalje masovna i stabilno visoka. No, kako su i SAD i Europa dio zapadnog svijeta, oduvijek na tom području trendovi vrlo brzo putuju. Kako oni pozitivni, tako i negativni. Premda Europa ne muči muku s fentanilom, onako kako je to slučaj u SAD-u, fentanil za nju predstavlja opasnu, ali ipak i zasad kontroliranu prijetnju.

Kako stoji u izvještajima Europske unije o drogama za 2025. godinu, fentanil i njegovi derivati pojavljuju se u više država članica EU te je ovaj problem detektiran u velikom broju zemalja kroz zapljene i toksikologiju. Naime, otkriven je u najmanje 17 zemalja Europske unije, a stručnjaci upozoravaju na njegovu sve veću prisutnost.

ČAK 50 PUTA SNAŽNIJI OD HEROINA

Ta upozorenja trebalo bi shvatiti itekako ozbiljno jer je riječ o iznimno opasnoj pojavi. Kad se govori o drogama, heroin se najčešće spominje kao najsnažnija, izrazito smrtonosna droga. Da bi se shvatila ozbiljnost situacije, dovoljno je samo navesti kako je fentanil 50 puta snažniji od heroina. Taj sintetski opioid već i u mikroskopskim količinama može uzrokovati smrtonosno trovanje.

Drugi problem je što se na ilegalnom narko tržištu vrlo često miješa s drugim drogama. Ili bolje rečeno – druge droge se miješaju s fentanilom. Naime, on se najčešće uopće ne prodaje samostalno nego ga krijumčari ubacuju u druge droge, primjerice kokain, bez da su konzumenti uopće svjesni toga, pa i bez da su svjesni kako su u tijelo uopće unijeli fentanil. Upravo zbog toga su vrlo česti primjeri slučajnog predoziranja fentanilom, baš kao kod glumca Agnusa Clouda. Službene procjene tako govore o oko 100-tinjak tisuća smrtnih slučajeva godišnje na globalnoj razini, od čega je najveći broj koncentriran na područje SAD-a, nešto manje i Kanade, dok su te brojke u Europi dosta manje, ali u porastu. Simptomi predoziranja uključuju vrlo sporo disanje ili

Piše: Ivona Butjer Mratinović

Foto: Mart Production/ Pexels, HBO, Euforija

Kad se govori o drogama, heroin se najčešće spominje kao najsnažnija, izrazito smrtonosna droga. Da bi se shvatila ozbiljnost situacije, dovoljno je samo navesti kako je fentanil 50 puta snažniji od heroina. Taj sintetski opioid već i u mikroskopskim količinama može uzrokovati smrtonosno trovanje.

potpuno prestanak disanja, plave usne i nokte, nemogućnost buđenja osobe i gubitak svijesti.

'RAZGOVARALI SMO S PACIJENTIMA

KOJI SU SE PREDOZIRALI'

Što se tiče dubrovačko-neretvanskog područja, psihijatrica i voditeljica Odjela za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Irena Primorac Bošnjak kaže kako nisu zabilježili slučaj predoziranja niti osobu koja je pozitivna na fentanil. No, naglašava kako to ne znači da je nitko nikada ovdje nije uzeo.

„Nismo imali slučaj predoziranja niti osobu koja je pozitivna na fentanil. Naime, mi imamo test na fentanil i kada se uzorak urina testira na različite droge, testira se i fentanil. No, to ne znači da ga nitko nije konzumirao. Naime, imali smo situaciju da pacijenti govore kako su se predozirali fentanilom i kako su se preračunali u procjeni, ali su se uspjeli oporaviti, bez da su tražili pomoć u zdravstvenoj ustanovi. No, o fentanilu sam puno više slušala na sastancima, edukacijama i kongresa nego što sam se susretala sa slučajevima, nasreću. On se ne može dugo koristiti jer osoba ne može biti toliko precizna u doziranju, a da joj se ništa ne dogodi“, govori Primorac Bošnjak.

STO PUTA MOĆNIJI OD MORFIJA

Stalna preciznost u doziranju je nemoguća jer

male količine mogu izazvati smrtne ishode. „To je opijat sto puta moćniji od morfija, a smrtonosna doza je veličine zrna sitne soli“, objašnjava Primorac Bošnjak.

No, napominje kako se fentanil nije pojavio tek sada, pa kaže kako su za svjedočanstva malobrojnih pacijenata koji su ga koristili čuli još prije četiri, pet godina. Smatra kako bi situacija na dubrovačkom području trebala i dalje ostati pod kontrolom. „Osnovni problem SAD-a, gdje je fentanil ogroman problem, jest taj što se puno lijekova protiv bolova izdaje bez recepta, a ta se činjenica onda zloupotrebljava. Primjerice, imate fentalinske flastere za osobe koje trpe bolove zbog teških bolesti u terminalnoj fazi. Kod nas je situacija ipak pod kontrolom, zbog čega treba pohvaliti naše liječnike i ljekarnike koji neće izdavati lijekove protiv bolova bez recepta niti ih propisivati bez detaljne provjere. Primjerice, kad je osoba na metadonu kao supstitucijskoj terapiji, a treba joj i za neku drugu bolest, onkolozi, kirurzi i drugi liječnici koji su uključeni u liječenje uvijek traže i moje mišljenje kako bismo bili sigurni da osoba neće zloupotrijebiti taj lijek“, kaže Primorac Bošnjak dodavši kako se nada da se primjena fentanila na našem području neće raširiti.

Tome u prilog ide i činjenica kako opijati, među koje spada i fentanil, nisu psihostimulativne droge koje su, nažalost, trenutačno prilično pop-

Irena Primorac

Bošnjak; „Nismo imali slučaj predoziranja niti osobu koja je pozitivna na fentanil. Naime, mi imamo test na fentanil i kada se uzorak urina testira na različite droge, testira se i fentanil. No, to ne znači da ga nitko nije konzumirao. Naime, imali smo situaciju da pacijenti govore kako su se predozirali fentanilom i kako su se preračunali u procjeni, ali su se uspjeli oporaviti, bez da su tražili pomoć u zdravstvenoj ustanovi“

ularne, poput kokaina i amfetamina koji se još žargonski naziva 'speed'.

„Oni ponekad koriste opijate kako bi se, kako žargonski znaju kazati, 'spustili' nakon što se 'podignu' kokainom ili amfetaminom. No, fentanil nije nikakva nova pojava. Moramo imati na umu kako su osobe koje konzumiraju drogu jedna izolirana zajednica, međusobno umrežena. I kada među njima krene priča kako je fentanil izuzetno opasan, oni ga onda i izbjegavaju“, objašnjava Primorac Bošnjak.

FENTANIL SE MIJEŠA S DRUGIM DROGAMA.

ALI I MARIHUANA!

Oni koji znaju što je to fentanil ga izbjegavaju. Međutim, mnogi su izgubili život ne znajući da ga koriste jer je bio pomiješan s drugim drogama koje su koristili, a da toga nisu bili ni svjesni.

„Istina je kako se fentanil miješa s drugim drogama, najčešće kokainom ili heroinom pa mnogi nisu ni svjesni da su ga koristili“, potvrđuje voditeljica Odjela no dodaje i kako se i druge droge često miješaju međusobno. To, primjerice, vrijedi i za marihuanu.

„Imali smo osobe koje su bile pozitivne na više droga nego što priznaju, a logika je takva da onaj koji kaže kako koristi dvije, tri droge, nema nijednog razloga ne priznati da koristi i četvrtu ili petu. Nama se često znalo događati da osoba nabroji tri droge koje koristi, a bude pozitivna na šest. Primjerice, osobe koje konzumiraju kanabis, često budu pozitivne još i na ketamine ili LSD. To se događa jer se u 'joint' još dodaje sušeno bilje natopljeno drugim drogama. Jer kanabis je sedativan, a ostale droge koje im se podvaljuju bez njihovog znanja ih 'podižu' i to ih zapravo vuče da ponovno puše. Ono to u žargonu zovu 'obogaćeni kanabis'. U svakom slučaju, budu prilično iznenađeni kad vide kako su pozitivni na LSD, a tvrde da konzumiraju samo kanabis“, izjavila je Primorac Bošnjak.

POLICIJA NIJE IMALA ZAPLJENE

Upit smo poslali i Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj odakle su odgovorili

Petak, 12. lipnja 2026.

kako do sada nisu zabilježili niti jednu zapljenu ove vrste droge, niti postoje indicije da se takva droga pojavila na našem području.

„Fentanil je opijat u javnosti poznat i kao zombi droga. Radi se o sintetičkom opioidu koji je često 50 puta jači od heroina i 100 puta snažniji od morfija. Zbog njegove nevjerojatne jačine granica između rekreacijske doze i smrtonosne količine je gotovo nevidljiva.

Dileri ga često miješaju s drugim drogama poput heroina, kokaina ili tableta, pa korisnici često ni ne znaju da ga unose. Radi se o drogi koja izaziva snažnu fizičku i psihičku ovisnost već nakon nekoliko konzumacija“, odgovorili su iz policije. Droga je u posljednje vrijeme sve populariziranija, a njeni dalekosežni negativni učinci se zanemaruju, pa čak i romantiziraju. Ona ne uništava samo zdravlje osobe i njenu ličnost na svim razinama – ona uništava živote, obitelji, djetinjstva i društvo. Kanabis za kojeg sve više ljudi tvrdi 'da to nije droga' miješa se s LSD-jem. Kokain i 'speed' su postale raširene pojave. Konzumenti uglavnom ni ne znaju što točno konzumiraju. Brojni konzumenti samog po sebi već opasnog kokaina platili su životom jer nisu znali da je izmiješan s još gorim supstancama. Među njima je fentanil. No, od one koja sa sobom nosi najmanju opasnost, pa do one najopasnije – droga je nešto što je loše. Droga je zlo. Kao što kaže jedan od najsnažnijih citata već spomenute serije 'Euforija':

„Vjerovao sam kako bi svijet bio bolje mjesto ako bi ljudi suosjećali s ovisnošću. Kad bi se razumjelo da ovisnici pate od neizlječive bolesti. Ovisnici mogu biti u remisiji, no bolest nije nestala. Smatrao sam da je empatija ključ, ali ako možeš suosjećati s ovisnikom, također možeš i s dilerom. Oni prodavaju drogu kako bi prehranili djecu. Tko to ne može razumjeti? Tako da empatija možda i nije od neke pomoći. Jer možda je prava bolest to što ljudi više uopće ne razlikuju dobro od zla. Ne zanima me što bi mogle biti njihove borbe. Ako truješ djecu zbog novca, zao si. Jasno je i jednostavno“.

Agnus Cloud (preminuo od slučajnog predoziranja fentanilom) i Zendaya u ‘Euforiji’

‘PRED NAMA SU ULAGANJA’

‘PRED NAMA SU ULAGANJA’

Pezu uručeni ugovori

za dva vrijedna projekta na Korčuli

Župan Blaž Pezo sudjelovao je na sjednici Otočnog vijeća održanoj u Postirima na otoku Braču. U svom izlaganju župan Pezo istaknuo je kako polovica jedinica lokalne samouprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ima otočni status te zahvalio Vladi na velikim ulaganjima u otoke. ‘Naša županija apsolutni je šampion po ulaganjima u lučku infrastrukturu čemu svjedoče dosad realizirane investicije poput Pomorsko-putničkog terminala u Veloj Luci,luka Donje Čelo, Ubli, Puntin i drugih. Pred nama su tri kapitalna projekta-Prigradica, Perna i Polačište’, poručio je. Ministrica regionalnog razvo-

ja i fondova Europske unije

Nataša Mikuš Žigman i državna tajnica Zrinka Raguž županu su uručile ugovore za dva projekta:

- Fotonaponske elektrane na Domu zdravlja Korčula –cilj je izgradnja fotonaponske elektrane na krovu Doma zdravlja Korčula, maksimalne izlazne snage do 150,00kW za proizvodnju električne energije.

- Adaptacija dijela Doma za starije osobe Vela Luka Luka – radi uspostave specijaliziranog odjela za pružanje četvrtog stupnja njege, odnosno za skrb osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti i ostalih oblika demencije.

ŽUPA DUBROVAČKA

Općini odobrena bespovratna sredstva

za uređenje dječjeg igrališta kod vrtića

Općina Župa dubrovačka osigurala je bespovratna sredstva u iznosu od 15.413,13 eura za investiciju uređenja dječjeg igrališta Dječjeg vrtića „Župa dubrovačka“.

Sredstva za projekt „Uređenje dječjeg igrališta DV Župa dubrovačka“ Općini je odobrilo Ministarstvo demografije i useljeništva Republike Hrvatske u sklopu Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Dostupnost kvalitetne skrbi za djecu u lokalnim zajednicama kroz poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima“.

Odobrena sredstva osigurana su u Državnom prora-

čunu Republike Hrvatske za 2026. godinu, a namijenjena su poboljšanju materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima, s ciljem podizanja kvalitete boravka, igre i svakodnevnog rada s djecom u lokalnim zajednicama.

Uređenje dječjeg igrališta predstavlja ulaganje u sigurnije, kvalitetnije i poticajnije okruženje za najmlađe stanovnike Župe dubrovačke. Kroz ovaj projekt dodatno će se unaprijediti uvjeti za igru, boravak na otvorenom i razvoj djece, što je važan dio cjelokupne brige o predškolskom odgoju i obrazovanju na području Općine.

DUBROVNIK

KAO GLOBALNI PRIMJER ODRŽIVOG TURIZMA

FRANKOVIĆ UŽIVO NA BBC-JU:

‘Pokazali

smo da turizam može biti održiv, čak i kad broj posjetitelja raste’

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković gostovao je uživo u jutarnjem programu Business Today na BBC Newsu koji vodi jedna od najpoznatijih britanskih novinarki Sally Bundock.

U razgovoru emitiranom na BBC One, BBC News i BBC World News platformama, gradonačelnik je međunarodnoj publici predstavio dubrovačke strategije održivog upravljanja turizmom. Tijekom razgovora gradonačelnik Franković govorio je o transformaciji Dubrovnika od grada koji je prije deset godina bio jedan od najpoznatijih primjera prekomjernog turizma u Europi do danas međunarodno prepoznatog primjera održivog upravljanja destinacijom.

Kroz niz konkretnih strategija, Grad je uspješno smanjio negativne učinke masovnog turizma, a istovremeno

nastavio bilježiti turistički rast. Među ključnim aktivnostima istaknuti su ograničavanje broja kruzera, regulacija prometa oko povijesne jezgre, unapređenje sustava upravljanja posjetiteljima, korištenje Dubrovnik Passa te ravnomjernija distribucija turističkih dolazaka tijekom dana, mjeseci i čitave godine.

„Problem prekomjernog turizma u Dubrovniku postojao je do 2017. godine, no danas je naš grad postao uzor brojnim svjetskim gradovima koji traže ravnotežu između razvoja turizma i kvalitete života svojih građana. Pokazali smo da turizam može biti održiv

čak i kada broj posjetitelja raste, pod uvjetom da se njime kvalitetno upravlja i da se turistički promet pravilno rasporedi tijekom dana, mjeseca i godine. Dubrovnik je danas primjer da održivost i uspješan turizam mogu ići ruku pod ruku“, istaknuo je za BBC gradonačelnik Mato Franković.

Emisija Business Today i povezane BBC News platforme dosežu više od 100 milijuna gledatelja u preko 200 zemalja svijeta, dok ukupni globalni doseg BBC Newsa premašuje 400 milijuna gledatelja tjedno. Riječ je o jednom od najutjecajnijih i najvjerodostojnijih svjetskih medija.

PONEDJELJAK | 15.06. doručak dana

Francuski tost

sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

UTORAK | 16.06. doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

menu dana

Hobotnica “al forno”

S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

SRIJEDA | 17.06. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

menu dana

Dalmatinska pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom, poslužen s njokima

ČETVRTAK | 18.06. doručak dana Američke palačinke

sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

PETAK | 19.06. doručak dana

Chia puding sa probiotičkim jogurtom, granolom i voćem

menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina i češnjaka, posluženo s pečenom palentom

SUBOTA | 20.06. doručak dana

Poširana jaja

sa dimljenim lososom i zelenim šparogama

menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

NEDJELJA | 21.06. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

menu dana

Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

KULTURA

Ivo Vlahušić: "Linđo me izgradio kao čovjeka. Često nas zovu sektom, ali mi smo zapravo jedna velika obitelj"

U razgovoru nam je Ivo otvorio vrata svog folklornog puta, prisjetio se početaka, govorio o značaju očuvanja baštine te podijelio svoja razmišljanja o budućnosti Linđa, institucije koja već desetljećima pronosi ime Dubrovnika diljem svijeta

Za mnoge Dubrovčane Linđo je mnogo više od folklornog ansambla. On je simbol grada, čuvar tradicije i dio identiteta koji se prenosi s generacije na generaciju. Za 36-godišnjeg Iva Vlahušića Linđo je sve to, ali i mnogo više - životni poziv, posao, prijateljstvo i ljubav.

Njegova priča počela je prije više od dva desetljeća, kada je kao 13-godišnjak, na nagovor tetke, prvi put zakoračio u prostorije Folklornog ansambla Linđo. Nije ni slutio da će ga tada zauvijek zaraziti, 'virus Linđa'. Od prvih plesnih koraka do statusa profesionalnog plesača, Linđo je obilježio svaki važan trenutak njegova života.

LINĐO JE VELIKA OBITELJ

Kroz ansambl je proputovao svijet, stekao prijatelje za cijeli život, a među članovima pronašao je i svoju suprugu Anu. Njihova ljubavna priča nije usamljen primjer jer je upravo Linđo tijekom godina spojio brojne parove, potvrđujući da je riječ o velikoj obitelji koju povezuju zajednička ljubav prema tradiciji, pjesmi i plesu.

U razgovoru nam je Ivo otvorio vrata svog folklornog puta, prisjetio se početaka, govorio o značaju očuvanja baštine te podijelio svoja razmišljanja o budućnosti Linđa, institucije koja već desetljećima pronosi ime Dubrovnika diljem svijeta.

„Na savjet tetke sam pošao u Linđa, jer tamo je plesao i moj prvi rođak. Tetka mi je tada rekla: Ajde pokušaj, a ja sam kao tipičan tinejdžer rekao: Ma neću, gdje ću ja to. On je bila uporna i rekla je: Pođi, pa ćeš vidjeti. No, kako sam otišao na prvu probu, a kasnije i nastavio ići, od 2003. pa evo do danas 2026. godine, znao sam da je to - to. Jako mi se svidjelo“, prisjeća se Ivo svojih početaka.

U Linđa se zaposlio 2016. godine, dotad je bio ama-

ter, a baš u tom period im je trebao plesni repetitor jer su stariji otišli u mirovinu.

„Pristao sam jer to volim raditi, da je plaća ne znam ti kakva ja sam rekao: Želim to raditi. Volim ples kao posao, volim raditi s djecom i učiti ih, volim raditi i sa svojim uzrastom...“, govori Ivo Vlahušić inače porijeklom iz Dubrovačkom primorja, iz Imotice gdje se inače njeguju korijeni, baština i tradicija. No, u njegovoj obitelji ipak nema profesionalnih plesača Linđa, tako da je on prvi koji je ozbiljno krenu u te vode.

NAJVAŽNIJA JE ZAINTERESIRANOST

Ivo je, prisjeća se, kao mladić bio sportski tip – veslao je i plivao, a paralelno je išao u Linđa.

„Nakon što sam završio srednju Pomorsku školu nisam htio nastaviti tim putem, iako je tata završio Strojarstvo, mene nije to previše privlačilo. Nagovarao me da idem na fakultet u Zagreb, ali ja sam znao da ako pođem neću biti aktivan u Linđa. Nisam to htio ostaviti, a još sam se u tom periodu zaljubio u svoju sadašnju suprugu. Odlučno sam tada rekao da neću otići i tako sam ostao u Dubrovniku i kasnije se zaposlio u Folklornom ansamblu. Ipak je Linđo moja velika ljubav“, govori Ivo.

Iako je Linđo tradicionalni ples, Ivo se može pohvaliti kako su mu prijatelji oduvijek govorili da ima dobar ritam. Za Linđa kaže kako ne treba imati predznanje tako da i oni s 'dvije lijeve' bez problema mogu postati članovi. Ovaj profesionalni plesač smatra kako je za Linđa najvažnije biti zainteresiran.

„Za vrijeme audicije dođu nam razna djeca. Primijetio sam kako novije generacije imaju nešto slabije motoričke sposobnosti i dosta vremena provode na mobitelima. Zbog svega toga moramo biti nešto stroži, ali opet ne pretjerivati jer nam onda nitko ne

„Pristao sam jer to volim raditi, da je plaća ne znam ti kakva ja sam rekao: Želim to raditi. Volim ples kao posao, volim raditi s djecom i učiti ih, volim raditi i sa svojim uzrastom...“.

Piše: Aida Čakić Foto: Aida Čakić

bi dolazio. U mojoj generaciji na audiciju je dolazilo preko 100 novih članova pa se lako biralo – ako otpadne 20 ženskih, znaš da ostaje njih 50. Muškaraca bi se upisalo 15-ak, a ostalo bi ih devet-deset. Zadnjih godina sad dođu samo dva muška. To nam je inače problem i nisam siguran kako ćemo ga riješiti. Ja sam dijete iz grada i želim se baviti Linđom i u budućnosti tako da mi je stalo da ima što više djece. To je izazov s kojim ćemo se morati uhvatiti u koštac ako želimo imati nastupe“, smatra Ivo koji kod djece i novih plesača najviše cijeni entuzijazam.

DANAS SU DRUGA VREMENA

Najdraže mu je raditi s mladima i uopće mu nije teško svake godine novu generaciju upoznavati s kulturom, tradicijom, plesom, nošnjama, pjesmom. Ranije su mladi u Linđa dolazili jer se mnogo putovalo, a danas su druga vremena.

„Mnogi putuju s obitelji tako da to nije 'mamac' za privući nove članove. Danas mnogi mladi rade ili ako nisu dobri učenici onda im roditelji ne dopuštaju da dođu na nastupe. Uglavnom, zainteresiranost je smanjena što je rezultat suvremenog način života. Danas najveći izazov nije sačuvati tradiciju nego dovesti novu generaciju da je zavoli“, smatra Ivo.

Postoji nekoliko koraka koje bi on učinio da privuče veći broj novih članova pa samim time da se Linđo podigne na veću razinu. Kao prvo, u budućnosti bi trebalo, dodaje on, povećati broj profesionalnih ple-

sača za što su potrebna veća izdavanja. „Imamo deset muzičara, a ja sam jedini profesionalni plesač dok su primjerice u najpoznatijem našem ansamblu Ladu svi profesionalni plesači i muzičari. I nama bi bilo dobro da imamo više profesionalaca, jer onda bismo znali da imamo ljude na koje sigurno možemo računati kad su nastupi poput onih na Igrama. Možda je to budućnost... Netko će reći kako je Linđo zasnovan na amaterizmu, ali druga su vremena i treba uvesti neke promjene s ciljem privlačenja mladih. Muzičara uvijek ima, kao i djevojaka, ali nedostaje nam momaka. Ako bismo nekome dali plaću onda on ne bi bio primjerice portir, spasilac, vozio transfere i radio slične poslove, a mi bismo znali da imamo ljude koji su uvijek tu“, govori Ivo.

'ČESTO NAS ZOVU SEKTOM'

Smatra kako je još jedan od ciljeva, koji bi Linđu dobro došli, motivirati članove iz ostalih kulturnih umjetničkih društava iz naše županije. Ivova želja je da njihovi članovi, nakon određenih početnih godina u svom izvornom društvu, ako imaju želju i volju plesati i pjevati ostale hrvatske plesove, slobodno dođu u FA Linđo jer njihova su vrata uvijek otvorena. Ova godina je Linđovcima bila jako ispunjena. Početkom godine bili su u Sjevernoj, a na jesen idu u Južnu Ameriku.

„Mi smo velika obitelj, tu je bilo i brojnih ljubavi koje su okrunjene brakom. Cijeli život smo povezani –

Iako je Linđo tradicionalni ples, Ivo se može pohvaliti kako su mu prijatelji oduvijek govorili da ima dobar ritam. Za Linđa kaže kako ne treba imati predznanje tako da i oni s 'dvije lijeve' bez problema mogu postati članovi. Ovaj profesionalni plesač smatra kako je za Linđa najvažnije biti zainteresiran.

„Netko će reći kako je Linđo zasnovan na amaterizmu, ali vremena se mijenjaju i treba uvesti neke promjene s ciljem privlačenja mladih. Muzičara uvijek ima, kao i djevojaka, ali nedostaje nam momaka. Trebalo bi povećati broj profesionalaca koji bi uvijek bili na raspolaganju za nastupe“.

nastranu ekipa iz škole, fakulteta, ali Linđo je Linđo i to ostaje za cijeli život. Imamo puno dogodovština i uspomena. Često nas zovu sektom jer nas ima puno i držimo se skupa pa nas uvijek promatraju sa strane, ali mi smo čvrsta ekipa“, kroz smijeh govori pasionirani Linđov plesač.

Od najdražih nastupa izdvaja nedavni u HNK.

Ivo u FA Linđo pleše od 13 godine

„Bilo je puno ljudi, a nikad tamo nismo nastupili. Bilo je puno Dubrovčana i ljudi koji se razumiju u folklor i baš su nas lijepo podržali. Inače, volim kad nastupam pred mnogobrojnom publikom, ali Sule mi je jednom rekao da kao profesionalac uvijek moram biti skladan i nasmijan bilo da plešem pred 50 ili 500 ljudi. To prije nisam previše doživljavao, ali sad shvaćam. Najvažnija je prezenca – većina u publici ne zna korake, ali itekako primjećuju kako plesači

zrače, kako izgledaju, jesu li skladni, nasmijani, smiješe li se, vlada li sinergija pokreta, pjevanja i energije“, govori Ivo.

Kao i u sportu, za folklorni ples, naglašava Ivo, presudna je disciplina.

NEPREŽALJENI RAZGOVORI S BABOM ANICOM

„Nije teško plesati Linđa, najvažnije je biti redovit na probama. Tako je i u svakom sportu. Moraju biti neki kriteriji. Važni su disciplina, predanost i vježba, i još ako je dijete zainteresirano, onda sve lijepo ide“, smatra Linđov stručni voditelj i voditelj dječjeg folklora koji ima završene seminare i položen ispit Hrvatskog društva folklornih koreografa i voditelja, inače jedine priznate strukovne udruge iz područja folklorne djelatnosti u Hrvatskoj. Ivo je i profesor u Baletnoj školi od 2021. godine gdje uči male balerine elementima narodnog plesa. Sa svojom koreografijom Dubrovačke poskočice prezentira ples Hrvatima iz Njemačke, a govori kako se rado odazove pozivu da bude član žirija ili drži seminare o običajima i plesovima Dubrovačkog primorja.

Od ljudi koji su mu bili najznačajniji od početka odrastanja kao plesača izdvaja Sulejmana Muratovića – Suleta, Marija Kristića te Jadrana Radonića. Dok je bio mladić, prisjeća se Ivo, propustio je pitati babu Anicu Vlahušić iz Imotice mnoge tajne obiteljskog naslijeđa. U tim godinama to ga nije previše zanimalo, a danas bi vjerojatno dobio savjete i priče zlata vrijedne.

U više od dva desetljeća plesa Linđa dobio je bogato iskustvo, a najvrjednije od svega za njega je stečeno samopouzdanje.

„Folklor me oblikovao i izgradio kao osobu, osnažio i oslobodio moje komunikacijske vještine. Prije sam bio jako sramežljiv mladić, čak me bilo i sram plesati, a sad se ne mičem s plesnog podija. Jednostavno, za mene folklor nije hobi koji oduzima vrijeme, nego iskustvo koje obogaćuje život“, zaključio je Ivo Vlahušić, plesni voditelj FA Linđo.

U Baletnoj školi predaje Narodne plesove

Pravi Hrvatske.doživljaj

Odaberite odmor kod domaćina s oznakom Local Host te doživite autentično, gostoljubivo i jedinstveno iskustvo. croatia.hr

Uvijek se gleda isključivo iz jednog svog kuta

Ljudi su kompletni idioti , pa kako onda objasniti činjenicu

da su kazališta puna?

Ako su ogromna većina ljudi kompletni idioti kako je moguće da su planule karte za kazališne predstave na Dubrovačkim ljetnim igrama? Zar ne bi netko tko voli književnost i(li) teatar trebao imati barem malo empatije?

Internet, točnije rečeno društvene mreže, otkrile su tužnu činjenicu. Ogromna većina ljudi su kompletni idioti. Kada kažem kompletni idioti mislim da su skroz nesposobni sagledati (bilo koju) situaciju iz više kutova. To plus tvrdoglavost. Evo sada imamo situaciju s apartmanima. Vlada je odlučila da će se povećati paušal po krevetu, a s druge strane dubrovački gradonačelnik Mato Franković kazao je kako bi bilo najbolje uvođenje jedinstvene stope od 10 posto na ostvareni promet čime bi onaj tko ostvaruje veće prihode plaćao više i obratno. Uopće neću sada ulaziti u problematiku apartmana i što bi bilo najbolje s njima napraviti. Uglavnom, problem postoji i treba ga rješavati, no bojim se da on nikada neće biti sređen zbog kompletnih idiota kojima smo okruženi. Oni problem apartmana ne mogu sagledati sa više strana, nego isključivo iz jednog - svog kuta. Ako osoba živi od apartmana, bunit će se što uopće išta plaća državi. Ne može ona dokučiti kakve sve namete ima poduzetnik sa svojom firmom ili obrtom. Ukratko, ne može shvatiti ništa iz svog uskog pogleda. To smo sada vidjeli i u ovom najnovijem slučaju. Privatni iznajmljivači su podivljali, ali uopće se nisu zamarali klasičnim obrtima, poput primjerice frizerskih ili skiperskih, koji će ovom odlukom Vlade plaćati još veće poreze. Ne, njih to ne interesira. Isključivo svoje dupe.

SVE IZ SVOG KUTA

Tako ni one privatne iznajmljivače što imaju kuće i vile uopće ne interesira ako se zabrane apartmani po zgradama. Dapače, bit će sretni, jer će više zarađivati. Neće govoriti da svatko ima pravo raspolagati sa svojom privatnom imovinom kako god hoće. I dalje će gledati isključivo sebe. Isto tako ovi koji imaju apartmane po zgradama. Oni će sutra, kada im se zabrani najam turistima, za 100 eura više radije iznajmiti stan stranim radnicima nego domaćim obiteljima. Ni oni neće pogledati iz drugog kuta, da neke obitelji jednostavno ne mogu priuštiti stanovanje, pa zašto onda utržiti 100 eura više, umjesto nekome pomoći? Strani radnici će na kraju lakše naći stanovanje, jer im ga ionako plaća poslodavac, pa čak i da nisu smješteni u užem dijelu grada, imat će osiguran transfer na posao. Uglavnom, nikada nećemo čuti od privatnih iznajmljivača neki pametan prijedlog. Da kažu - jest, apartmani jesu problem posebno u gradovima poput Dubrovnika koji se zbog geografije teško šire, pa hajdemo svi skupa sjesti za stol i naći najbolje rješenje. Pa ne može netko imati petnaestak, dvadeset apartmanskih jedinica i plaćati paušal po krevetu. Neka ga se pošteno porezima odere i demotivira na apartmanski biznis. Nema od rentijerske ekonomije nikakve koristi, apartmani – njih jedan ili dva – trebali bi biti isključivo za popunjavanje kućnog budžeta

Piše: Maro Marušić Foto: Matija Habljak/ PIXSELL

Uopće neću sada

ulaziti u problematiku apartmana i što bi bilo najbolje s njima napraviti. Uglavnom, problem postoji i treba ga rješavati, no bojim se da on nikada neće biti riješen zbog kompletnih idiota kojima smo okruženi. Oni problem apartmana ne mogu sagledati sa više strana, nego isključivo iz jednog - svog kuta

i(li) mirovina. Sve preko toga lijepo oporezivati, jer dok god netko zarađuje više od rente nego od rada, nema tu sreće.

Da bi se našlo rješenje potreban je dijalog, ali prije svega empatija, no kod kompletnih idiota prije ćete u srcu i mozgu naći obogaćeni uran, nego suosjećanje. Tako da nikad neće biti sreće ni kod apartmana, ni kod drugih problema.

NE MOGU KAZALIŠTA BITI PUNA AKO SU

LJUDI GLUPI. ILI?

No, pustimo sad apartmane i okrenimo se nečemu drugom. Ako su ogromna većina ljudi kompletni idioti kako je moguće da su planule karte za kazališne predstave na Dubrovačkim ljetnim igrama? Zar ne bi netko tko voli književnost i(li) teatar trebao imati barem malo empatije? Ovdje u mojim premisama nešto duboko ne štima. Ne mogu kazališta biti puna ako je većina ljudi glupa. Ovaj trend traje već godinama i nije vezan samo uz Igre. Ako pokušate kupiti kartu za kazališni komad u Zagrebu, to morate učiniti mjesecima unaprijed. Sve je rasprodano. Svaka predstava, pa čak i ona koja nije imala neku dobru kazališnu kritiku, dupkom je puna. A s druge strane, istraživanja pokazuju da nitko ne čita. Pa kako je sve ovo moguće? Ljudi su kompletni idioti i ništa ne čitaju, a idu u kazalište.

Dumao sam nad ovom zagonetkom lijepi broj mjeseci, a onda mi je najedanput sinulo rješenje. Odgovor koji pomiruje klasičnu fiziku i kvantnu mehaniku – odnosno zašto kompletni idioti pohode kazališta je – Temu! Sad se vi pitate „O komu ja o čemu?“, a ja vam opet odgovaram „Temu!“ Temu je odgovor zašto se karte za kazališta moraju mjesecima unaprijed kupiti. Da bi kompletni idioti imali gdje prošetati robu. Jebe se njima i za kazališta, i za književnost, i za empatiju, oni u teatar idu isključivo da bi se obukli u novu majicu i gaće s Temua. Pa neće se valjda sređivati za Konzum? Ili kući, za svog muža ili ženu? Pa nisu muslimanke s Bliskog istoka koje se jedino upicane za svog muža, a vanka nose burku.

Talijanski pisac Umberto Eco svojevremeno je kazao kako su društvene mreže dale pravo glasa "legijama idiota" koji prije nisu imali mogućnost iznositi gluposti u javnosti, a sada imaju isti tretman u medijima kao i stručnjaci i nobelovci. O čemu god da se raspravlja, kompletni idioti po društvenim mrežama imaju svoj stav koji je isključivo iz njihovog osobnog idiotskog kuta.

Eh, što bi bilo dobro kada bi te svoje baljezgarije iznosili samo ženi ili mužu, a u javnosti slobodu govora prekrili burkom.

28 Kolumna

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Pametni KONTEJNERI

Priča o robo-taksijima polako ulazi u legendu hrvatskih razvojnih projekata. Za ovaj projekt, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Vlade, potrošeno je skoro 90 milijuna eura europskog novca, a opravdano – tek oko 8,7 milijuna. To znači da je na svaki opravdani euro, nestalo deset neopravdanih. Takav omjer ne postižu ni kockarnice, ni kladionice, a srećom ni prosječni hrvatski državni projekti, premda je konkurencija žestoka. Najzanimljiviji je da automobil pete razine autonomije, zbog kojega je projekt i dobio milijune, zapravo uopće nije bio ni razvijan. To je otprilike ko da dobiješ sredstva za izgradnju nuklearne elektrane, a nakon godina obećavanja ‘’samo što nije’’, na kraju pokažeš agregat iz Bauhausa i objasniš da je nuklearni koncept još u fazi razvijanja. Zapravo je pegulani poduzetnik nehotice falio za samo jedan broj; da je reko 4 umjesto 5, sve bi mu prošlo - lišo.

Ovako iz tvrtke sad poručuju da su spremni vratit skoro 90 milijuna eura. Pa nije gazda lupež, koji nakon što ga uhvate s plijenom pod rukom kaže: nema problema, baš sam krenuo ovo vratit.

A posebnu ljepotu cijeloj priči daje činjenica da se novac dijelio kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Oporavak i otpornost! Sam naziv zvuči ko reklama za spasonosne vitamine. Nije baš lijek za ozdravit, ali zdravi dodatak prehrani - jes.

Pa kome se onda dalo stotine milijuna za oporavak Hrvatske? Naravno, projektu koji nije imao tehnologiju za ostvarenje vlastitog cilja. Dok su

građani slušali priče o robo taksijima koji će juriti Zagrebom bez vozača , jedino što je stvarno jurilo, bili su milijuni eura prema privatnim računima, konzultantima, dobavljačima i uredima. Ali nema razloga za paniku jer kažu da mu tvrtki u Dubaiju pos’o dobro ide. Ako se proda dovoljno stanova i poslovnih prostora, možda jednoga dana i vrati pare. U međuvremenu, zagrebački pješaci i taksisti mogu - mirno spavat. Jedini robo-taksi koji su vidjeli, bio je na neuspjeloj prezentaciji kojoj je prisustvovao - premijer. A ostali Hrvati mirno bi spavali, samo kad bi Vlada RH na čelu s premijerom, jamcem projekta, troškove penalizacije neuspjelog poduhvata platila iz svoga stranačkog proračuna , a ne iz državne blagajne. Čini se da Hrvate čeka kronična nesanica.

Europska unija iznova je pokazala svoju sposobnost da običnom građaninu objasni kako je skuplje zapravo - bolje. Ukidanjem oslobođenja od carine za pošiljke do 150 eura, Bruxelles je odlučio zaštititi europsko tržište od opasne prijetnje – mogućnosti da ne’ko nešto kupi povoljnije.

Njihovo susjedstvo, zemlje čiji građani imaju 4 ili više tisuća eura plaće, odahnuli su. Tko je lud da kupuje jeftino, kad može isti proizvod kupit skupo? Briselski činovnici s enormno visokim plaćama, lako će i dalje kupovat i troduplo skuplje domaće proizvode. Za hrvatskog kupca, koji pažljivo računa svaki trošak, to je još jedan podsjetnik da

zajedničko tržište nije baš zajedničko za svih, ali naš državni proračun se sigurno neće žalit. Ako ništa drugo, Bruxelles ostaje dosljedan. Kad god se pojavi mogućnost da građanin nešto obavi jednostavno, brzo i jeftino, europska administracija ulaže nadljudske napore da ga uvjeri kako su sporije, kompliciranije i skuplje opcije, zapravo u njegovu najboljem interesu.

Dan prije nego što su europski čelnici trebali sletjeti u Tivat na samit EU i Zapadnog Balkana, crnogorske sigurnosne službe vratile su natrag u Beograd čarter avion s 87 osoba povezanih s Vučićevim SNS aparatom, mnogi s debelim kriminalnim dosjeima. U prtljazi su im pronađeni stranački transparenti i pomorska radio-oprema. Ukratko, turistička grupa iz snova. Nakon što su ih Crnogorci vratili doma, uslijedio je očekivani obrat. Na upit Srbiji zašto šalju 87 sumnjivih tipova u Crnu Goru, odgovoreno je, da je “predsjednik Srbije ugrožen!”. To je stara balkanska magija: kad te uhvate s prstima u marmeladi, objasni da si zapravo žrtva međunarodne zavjere. Metoda nije nova. Povijest pamti slične političke performanse još iz vremena Miloševića, kad su se “spontani narodni pokreti” događali precizno ko vojne parade, naravno, uz pune autobuse unaprijed odabranih i plaćenih demonstranata. Crnogorci su ovaj put zabranili uvoz organiziranog kaosa. Makar ostaje dilema jesu li tako reagirali iz državničke odgovornosti ili iz

Piše Mario Klečak

poslovne logike. Zemlja koja već ima dva kriminalna klana svjetske klase, možda je jednostavno zaključila da je tržište - zasićeno.

Istina, sve ovo je teško probavljivo za osjetljive stomke europskih čelnika, navikle na birokratski novogovor, pa se time nisu ni zamarali. Njima je dovoljno postaviti crveni tapit, u uho utisnut bubu za simultani prijevod i poslužit kavijar. Do kraja dana sve izgleda ko još jedan uspješan sastanak o europskim vrijednostima.

Pa ipak, oni koji još razlikuju vijesti od satire misle da je Crna Gora sve bliže EU, a Srbija sve dalje. Ona njihova 4 slova S, sad zvuče kao Samo Sankcije Srbina Spašavaju. Što prije ih se uvede, prije će se raspasti Vučićeva kula od karata, kažu upućeni.

Gradonačelnik Franković je objasnio da za problem punih konte -

jnera nije kriva Čistoća, nego građani i osobito poduzetnici , koji imaju bezobraznu navadu gnjusit, bacajući smeće tijekom cijelog dana. Direktorica Čistoće upozorila je kako se spremnici isprazne ujutro, a već do podne iznova budu puni. Rješenje je, srećom, pronađeno. Uvest će se prvo kamere, a s vremenom i pametni kontejneri, koji će se otvarati samo od 19 sati, do ranog jutra. Moguće je već zamislit nove prizore naše svakodnevice. U sumrak dana, građani izlaze iz svojih kuća, poput sudionika nekog tajnog obreda ili nešto modernije scenske burleske. U jednoj ruci vreća smeća, u drugoj mobitel, a poviše glave budno ih motre gradske kamere i termo-vizijski sustavi. Susjedi se okupljaju oko kontejnera, baš ko nekad oko gustijerne ili gumna, pozdravljajući se

uz spontani razgovor oko teme razvrstavanja otpada. Nastaju tako i nova prijateljstva, možda i ljubavi, što je dobro. Ako su se ljudi nekad upoznavali na plesnjacima, zašto se danas ne bi zbližavali uz spremnik za plastiku?

Uz sve ove pogodnosti, raduje i spoznaja da za nered nisu krivi obični građani, nego gospodarski subjekti. Građani ionako sve manje kupuju, pa samim tim i manje bacaju. Inflacija je, eto, neplanirano postala i ekološka mjera. A što se tiče ograničenog radnog vremena kontejnera, treba bit pošten. Ne može se ni sef u banci otvorit kad vam padne na pamet. Ali reda mora bit, sve od kontejnera pa do Lučinog razdolja. Ako se Grad već ne može riješit smeća, može ga bar prekrit mrakom i tako učinit manje vidljivim. Bottom of Form

Petak, 12. lipnja 2026.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

U Konavoke su se okupili da bi 55. obljetnicu mature IV. a Ekonomske škole Dubrovnik, generacije 1970/71 proslavili: Ana Farac, Anto Palihnić, Ana Dropulić, Jadranka Magud, Biserka Kurilić, Dijana Jaramaz, Jadranka Rustan, Helena Handabaka, Josip Radović, Dubravka Roko, Emilio Ćesko, Rina Asić, Marija Zore, Eta Vezilić i Jele Škobelj

Emilia, Jaroszlava i Marija - lijepo je do Elafita i natrag u Porat ploviti, uživajući ljudi se mogu i upoznati i sprijateljiti

Natali i Leona - prijateljice su sad, prijateljice će ostati za sva vremena

Bogo i Jadranka - Tireni su dali veliki rad i mladost, brod je njihovoj obitelji kruh svagdašnji i radost

Mažoretkinje Grada Dubrovnika - Paola ih je okupila i svemu što znaju i svojim nastupima pokazuju naučila

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

U Zvrka su slavili 55. godina od mature i maturanti IV. b Ekonomske škole Dubrovnik: Vesna Srabotnjak, Jele Viđen, Ines Jeić, Nevenka Primić, Nikica Tomaš, Đina Klokoč, Franica Pešice, Neda Batina, Nada Smoljan, Vesna Botica, Stanka Kesovija, Kaća Botica, Vesna Gardašanić i Gordana Žitko

Mato i Mato - krene li unučić

Ružica, Vinko, Nina i Mi - 22. Le Petit Festival du Theatre se približava kraju, još samo završne "eurovizijske" izvedbe u Kneževom dvoru 15. lipnja preostaju

i

Mažoretke Župe dubrovačke - već bezbroj ljeta vodi ih i uči njihova dugogodišnja voditeljica, trenerica i predsjednica Marijeta

stopama svoga nona, za obitelj

na ribolovnim natjecanjima uhvatit će se ribe i kapitalaca "tona"

POSJETILA I DUBROVNIK

“VICTORIA” Privatna jahta poznatog političara već je 30-ih godina prošlog stoljeća nudila

čisti luksuz

Imala je visoki komfor na moru od salona obloženog mahagonijem s kaminom do blagovaonice za 24 osobe, pa čak i kupaonice od venecijanskog mramora sa srebrnim elementima. Njezin vlasnik je dovodio svoje izabrano društvo

Londonski časopis The Standard je u izdanju od 1. travnja 1931. objaviovijest o kružnom putovanju parnom jahtom VICTORIA spolaskom 24. travnja iz Tilburya (predgrađe Londona) tičući luke: Tanger, Palma de Mallorca, Ajacchio, Venecija, Split, Dubrovnik, Kotor, Siracusa, Alžir i povratkom u Tilbury. Bila je to jedna od brojnih velikih luksuznih jahti na kojima je dokona angloamerička plemićka i građanska elita počela otkrivati povijesno bogatstvo, ugodnu klimu i prirodne ljepote Sredozemlja.

NAZVANA PO SUPRUZI I KĆERI

Novogradnja broj 373 porinuta je u more 5. ožujka 1908. godine snavoza škotskog brodogradilišta Fleming & Ferguson Paisley na ušću rijeke Clyde. Izgrađena je kao privatna parna jahta za vlasnika Jamesa Dunsmuira, a njena cijena izgradnje je bila 200 tisuća dolara. Nazvana je DOLAURA i to po Dunsmuirovoj kćeri Doli i supruzi Lauri. James Dunsmuir služio je kao 14. premijerBritanske Kolumbije (1900. - 1902.) i osmi zamjenik guvernera (1906. - 1909.). Imala je 913 bruto registarskih tona, bila je duga 59 metara, a mogla je ugostiti 24 putnika. Snagom pogonskog parnog stroja plovila je brzinom od četiri čvorova. Brodska su joj skladišta mogla ukrcati 200 tona ugljena, dovoljnogza plovidbu od preko 5000 nautičkih milja.

VISOKI KOMFOR

Imala je visoki komfor na moru od salona obloženog mahagonijem s kaminom do blagovaonice za 24 osobe, pa čak i kupaonice odvenecijanskog mramora sa srebrnim elementima. Njezin vlasnik je dovodio svoje izabrano društvo, ali jahta se povremeno davala u najam putnicima visoke platežne moći. Kasnije je jahta često mijenjala i vlasnika i imena te je bila preimenovana u VICTORIA, PATRICIA, LAURENTIAN, ALCEDO. Od 1938. je plovila pod imenom VALENA, da bi već sljedeće godine ušla u sastav britanskog Ad -

Nazvana je DOLAURA i to po Dunsmuirovoj kćeri Doli i supruzi Lauri. James Dunsmuir služio je kao 14. premijer Britanske Kolumbije (1900. - 1902.) i osmi zamjenik guvernera (1906. - 1909.)

Piše Ivo Batričević foto Privatna arhiva

Victoria

miraliteta kao naoružana protupodmornička jahta sbazom u škotskoj luci Cambeltown. Nakon uspješnih ratnih plovidbi VALENA je 1947. ponuđena na prodaju.

Kupio ju je poznati grčki brodovlasnik Livanos koji je na Barbadosu koristio samo jednu godinu te je preprodao drugom Grku,

brodaru Filinesu. Za njegovu kompaniju VALENA je otada održavala putničku prugu tičući luke: Pirej, Chalkis, Aedipsos, Volos, Patras, zaljev Amvrakikos s lukama Preveza i Amfilochia sve do konca 1951. godine kad je prodana u rezalište. Izrezana je talijanskom rezalištu brodova u La Speziji.

Victoria Dolaura

KAPETANI ODLUČILI: Petar Dubelj je

najbolji igrač Premijer lige za ovu

sezonu!

Košarkaški klub Dubrovnik imao je povijesnu sezonu u najvećem rangu hrvatske košarke. U regularnom dijelu sezone bili su na petom mjestu, da bi u četvrtfinalu s dvije pobjede protiv Samobora, izborili povijesni plasman u polufinale. Tamo ih je zaustavio favorizirani Zadar, iako su Dubrovčani pružili sjajan otpor dosta kvalitetnijoj i skupljoj momčadi.

Povijesna sezona bila je i za Dubrovčanina Petra Dubelja, dugogodišnjeg beka dubrovačkog kluba. Stigla je potvrda kako je proglašen za najboljeg igrača lige i to po izboru kapetana svih 12 momčadi. Time je Dubelj dobio priznanje za svoje sjajne izvedbe, i to iz same struke, odnosno, od igrača.

“Velika mi je čast biti proglašen najboljim igračem lige. Nakon povijesnog uspjeha naše ekipe i osvojenog četvrtog mjesta u prvenstvu, ovo priznanje mi još više znači i sigurno je samo potvrda svega što smo zajedno napravili ove sezone”, poručio je Dubelj.

Piše: Rafael Barkiđija

Foto: Rafael Barkiđija; HKS

“Hvala suigračima, trenerima i svima u klubu, jer bez njih ovo ne bi bilo moguće. Posebno hvala mojoj budućoj supruzi, obitelji i prijateljima koji su mi bili podrška kroz cijelu sezonu, a zahvaljujem i svima koji su mi dali glas u ovom izboru. Ovo priznanje doživljavam kao nagradu ne samo za sebe, nego i za cijelu ekipu”, istaknuo je.

Dubelj je ove sezone u dresu Dubrovnika bio na prosjeku od 16 poena, četiri skoka i četiri asistencije, iako je njegov učinak u igri puno vidljiviji od samih šturih brojeva. No, posebno će se upamtiti utakmica protiv Cedevite Junior u Zagrebu i pobjeda Dubrovnika 91:84.

Cedevita je vodila na poluvremenu, no, onda je rijetko viđenu četvrtinu nekog igrača u našem elitnom rangu odradio upravo Dubelj. Ubacio je šest trica iz šest pokušaja te je jednom fauliran na šutu za tri te je ubacio sva tri slobodna bacanja. Uz taj 21 poen, u četvrtini koju je Dubrovnik dobio rezultatom 29:11,

upisao je još dvije asistencije, ukradenu loptu i skok. Upravo ta utakmica pokazuje o kakvom se igraču radi. Pamtit će se i to da je doprvaku Splitu, na gostovanju na Gripama, postigao čak 36 poena.

Dubelj je karijeru počeo u KK Dubrovnik. Kasnije je kratko nastupao za Ribolu Kaštela, zatim za Škrljevo, potom za mostarski Student, a u ljeto 2020. prešao je u Cedevitu Junior, s kojom je izborio ulazak u Premijer ligu. Nakon samo jedne sezone vratio se u Dubrovnik, gdje je pod vodstvom Ivana Perinčića pomogao klubu da se ponovno vrati među elitu.

Petar Dubelj nagradu je primio uoči četvrte utakmice finala između Cibone i Zadra. Najbolji igrač lige, MVP, je Ivan Vučić iz KK Kvarner, a Vučić je ujedno i najbolji skakač lige. Najbolji asistent je Žan Mark Šiško iz Cibone, dok je najbolji strijelac John Michael Wright iz KK Dubrava. Najbolji trener, a po izboru trenera, je Petar Babić iz KK Samobor.

KAKVO PRIZNANJE

SEZONA BEZ PORAZA

Još jedan premijerligaš u gradu: Tenisači Raguse izborili plasman među elitu

Vaterpolo u muškoj i ženskoj konkurenciji, kao i košarka, potom rukomet u muškoj, futsal, stolni tenis, odbojka u ženskoj... Tom popisu dubrovačkih klubova u najvećem rangu, sada su se priključili i tenisači Raguse

Klub iz Gospinog polja, TK Ragusa, odradio je sjajnu sezonu u drugom razredu natjecanja – Prvoj hrvatskoj teniskoj ligi u ekipnoj konkurenciji. U sedam kola upisali su sedam pobjeda, čime su bez poraza osvojili tu ligu i izborili plasman u Premijer tenisku ligu. Prvi put u povijesti, Dubrovnik ima klub u najvećem rangu tenisa.

Odlučujući susret dogodio se 6. lipnja u Gospinom polju, kada je Ragusa s 4:3 bila bolja od zadarskog Borika i time uzela naslov prvaka u drugom rangu. Osim zadarskog Borika, Ragusa je redom u sezoni slavila protiv Dalmacijacementa, Koprivnice, Mladosti, Kvarnera, Medveščaka II i Varteksa.

-Teško je sve te dojmove i emocije sada sabrati u jedno. Stalno stižu čestitke, evo, dobili smo čestitke i od Marina Čilića – uvodno je kazao Pasko Barović ispred kluba. Čilić često „naleti” u Gospino polje, kada odmor u Dubrovniku iskorištava i za zadržavanje forme.

-Sama činjenica da smo dobili sve mečeve je nevjerojatna. Raspored je bio težak, kako je sezona odmicala, tako su bili sve teži mečevi. Zadnje kolo protiv Borika je bilo teško, jer su oni kao i mi, do tada bili bez poraza. Ušli smo u susret s najjačom ekipom i velikom željom, što je na kraju ispalo super – istaknuo je Marko Baničević, mladi igrač kluba.

Piše: Rafael Barkiđija

Foto: TK Ragusa

Ove su sezone za Ragusu nastupali: Mak Milković, Kristjan Tumbas-Kajgo, Tymofil Milovanov, Tim Nekić, Marko Baničević, Mile Matić, Ethan Lovre Hirons, Nikola Mihaljević, Mirko Borna Nižić, Tomislav Perić, Igor Bulić, Marin Franjičević, Silvio Dadić, Marko Galić, Karlo Klaić, Jure Udovičić, Nikola Jovančević, Mato Stjepanović te Pasko Barović.

-Ovo je povijesni uspjeh za Grad Dubrovnik, jer se ovaj level tenisa nikada nije igrao u Dubrovniku, kada je momčadska konkurencija u pitanju. No, još važnije, ovo je pokazatelj da se jednim dugogodišnjim predanim radom i sustavom, može doći do levela da su kostur

ekipe igrači iz Dubrovnika. Pokazali smo sustav, da postoji zdrava sportska sredina. Imamo sustav da djeca u naš klub uđu sa sedam-osam godina, a onda su kasnije vrhunski igrači, voditelji... Zahvalni smo svima u klubu, našim igračima, na tome što su nam doveli najveći rang tenisa u Dubrovnik – rekao je Barović.

-Zajedno smo rasli, zajedno smo išli iz kategorije u kategoriju. I sada vrhunac –Premijer liga. Zasluženo smo tu gdje jesmo. Gotova je sezona, ali nema opuštanja. Već smo nastavili s treninzima, jer dogodine nas očekuju jako teški mečevi u Premijer ligi – zaključio je Baničević.

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Žena je kao i sreća.

Ako ne paziš dobro –napustit će te.

SVAKI TJEDAN

JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

GRANICA NORMALNOG

Granica normalnog i tog virtualnog

Nestala je znači i ja u ludnici

U strahu u gnjevu čuđenju panici

Prebivam u zbrci urbano ruralnog

Ali ni tu nema baš ničega stalnog

Jučer u palači danas na ulici

I zvonine pišem tu u prikolici

No i tu u svijetu onog digitalnog

Prikolica ta je pored suhozida

Pod cestom a nad njom golema podzida

Pradjedova gradnja iz davnih vremena

Dva svijeta spojena a nepomirena

Laptop je preda mnom zvijezde su nada mnom

Konteso spašava što Ti si tu sa mnom

17/10/23

humanitarni

prilozi

DRUŠTVO MULTI-

PLE SKLEROZE DNŽ

U spomen na Eju, Marina Brailo Šćepanović prilaže 400 eura za potrebe udruge.

Umjesto cvijeća u spomen na pokojnog Ivicu Salmića 50 eura za potrebe udruge, uplaćuje

Ana Švaljek s obitelji.• U ime pokojne

Eje Brailo, umjesto vijenca Ivana Đurašić prilaže 50 eura.

• Za pokojnu Jelku Brailo, umjesto cvijeća Ana Kraljević prilaže 50 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na pok.

Jelku Brailo, Katarina Popara prilaže 70 eura.

• Umjesto cvijeća za Eju Brailo, majku naše Marine, Pećinari prilažu 275 eura.

• U spomen na pok.

Eju Brailo, umjesto cvijeća Klara Burić s obitelji prilaže 30 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na pok. Eju Brailo, Nikolina Kapović prilaže 60 eura.

• U sjećanje na dragu Eju Brailo, obitelji Kapović i Brailo prilažu 60 eura.

• Umjesto vijenca u spomen na pokojnu Eju Brailo, Vesna Čavić prilaže 50 eura.

• Umjesto vijenca u znak sjećanja na Eju Brailo, maturanti 4.c razreda Gimnazije Dubrovnik (1970.) prilažu 200 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na Eju Brailo, Marija Cvjetović, Mare Nadoveza i Jasna Žerovnik prilažu 60 eura.

• U spomen na Jelku (Eju) Brailo, majku naše Marine, Linđovke prilažu 100 eura.

Petak, 12. lipnja 2026. Dubrovački

KOMPAS No.1

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

KOMPAS No.1 DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

Kardinala Stepinca 52

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

Uvjeti:

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

AUTO / MOTO

Prodajem neregistriran automobil Opel Astra 1.4 benzin, 2011. godište. Automobil je prešao 178.000 km. Cijena: 2.300 €. Zainteresirani mogu zvati na broj: 099 402 5611

Prodajem Fiat Punto 1.3 diesel, u odličnom stanju, registriran do 04/2027. Servis je uredno napravljen, auto ima 215 tkm, tehnički je ispravan, klima radi, uz sitna oštećenja vidljiva korištenjem. Cijena je 2.800 €. Javite se na WhatsApp ili pozivom na 091 60 10 345.

Prodajem Audi A3 1,2 TFSI 2012

Prešao 212.000 km Dodatno nove zimske gume sa felgama i nove su ljetne na autu. Upravo je servisiran i registriran do 4/2027. Mob. 098/ 165-8476

Prodajem automobil Renault Scenic 2, 2007. godište, benzinac, prešao 206.000 kilometara, registriran do 01/2027. Cijena: 2.200 €. Tel: 098/982-4076

Prodajem skuter Piaggio Carnaby 2008. godište, 200 cm³, 15 kW, u vrlo dobrom stanju. Prešao 25.000 km. Cijena: 1.100 €. Mob: 098/166-8831

Prodajem Citroën C4 Picasso 1.6 benzin, 88 kW, 2011. godište. Prešao 169.000 km, registriran do 08/2026. Cijena: 3.200 €. Mob: 0981668831

Prodajem Renault Lagunu Karavan, 2005. godište, 217.000 km, 1.9 dizel (88 kW). Vozilo je redovito servisirano i garažirano. Cijena 2000 € ili po dogovoru. Kontakt: 099 219 48 94.

Prodaje se Volkswagen Golf 8, godište 2023., s prijeđenih 5.500 km, te mala pomoćna barka duljine 2 m. Mob: 091 567 2683.

Potražujem auto starosti 12 do 16 g., srednje klase, oko 75 kW. Na mob: 091 61 43946.

Prodaje se Jeep Wrangler 2.2 Diesel Sport, 2000. godište, zelene boje s efektom, s kukom, od prvog vlasnika, s 98.000 km. Cijena: 16.500 €. Kontakt: 098 982 9165.

Prodaje se Mini Morris Cooper Cabrio, 2008. godište, žute boje, s 62.000 km, ručni mjenjač, benzin, kožna sjedala, od prvog vlasnika. Cijena: 7.500 €.

Kontakt: 098 982 9165.

Prodaje se Volkswagen Beetle 1200, godište 1976. Vozilo zahtijeva restauraciju, cijena po dogovoru. Mob: 099 840 5862.

PLOVILA

Prodajem dvije pente Tomos, jedna 18ks, jedna 9ks te jedan aparat za varenje. 092 151 19194

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Kupujem garažu, magazin ili bilo kakav drugi radni prostor na području grada ili okolice. Nazvati: 099 760 6720.

Prodaje se renoviran stan u Lapadu, idealan za četveročlanu obitelj. Fiksna cijena je 350.000,00 €. Stan se nalazi na drugom katu u Ulici Iva Vojnovića, zgrada nema lift. Mobitel: 0993253034

Mijenjam dva stana u Metkoviću, ukupne površine 90 m², za stan u okolici Dubrovnika, Konavlima ili Župi dubrovačkoj. Mob: 091 614 3946.

Kupujem stan ili kuću na potezu od Brsečina do Župe dubrovačke, do 270.000 €. Mob: 098/189-1334

Zbog hitnosti prodajem poljoprivredno zemljište u Mihanici (Kraljeva), površine 4400 m², čestice 948/2 i 948/3. Osiguran je pristupni put za vozila i strojeve, a teren je idealan za OPG, nasade ili turističku investiciju. Cijena: 46.000 €, uz moguć dogovor za gotovinsku isplatu odmah. Kontakt: 095 369 6454.

Prodaje se suvlasnički udio (1/4) stare obiteljske grobnice na groblju Boninovo, na atraktivnoj lokaciji u blizini crkve. Grobnica pripada staroj dubrovačkoj obitelji, krasi

je nadgrobni spomenik Ivana Rendića te ima slobodna mjesta za daljnje korištenje. Prijenos prava korištenja provodi se sukladno važećim pravilima. Cijena: 50.000 €. Info: kolonija2025@gmail.com

Kupujem manji stan u Cavtatu ili bližoj okolici. Stan mora biti u prizemlju ili 1. kat, te brzo useljiv. Novija gradnja / uredno održavan. Cijena do 250.000 Eura. Svi papiri moraju biti uredni. Mob. 095/819-9767

Močići – zemljište 3000 m² u blizini zračne luke, trenutno pogodno za uređenje parkinga. Teren je potrebno poravnati. Prodajem povoljno. Mob: 091 61 43946

Kupujem stan za 110 tisuća eura u Dubrovniku (s Mokošicom). 0981994683

Šipan – kupujem poljoprivredno zemljište. Također sam zainteresiran za kupnju suvlasničkog udjela. Za preporuku pri kupnji isplaćuje se provizija. Mob: 097/7236306

Traži se zemljište površine 500 m² ili više u Župi dubrovačkoj ili Komolcu. Poželjan je dugoročni najam. Potreban je pristup za kamion. Plaća se naknada za preporuku. Mob: 097/7236306

Tražim partnera za izgradnju stanova u Zatonu. Kontakt: 097 600 7613. .

Tražim dvosoban stan na području grada, bez agencija. Mob: 091 540 3370.

Prodajem stan u Trebinju, 75 kvadrata, blizu centra. 091 6144 918

Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106.

Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Prodajem građevinsko zemlji-

šte na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623

Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370

Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411

Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468.

Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.

Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj oko-

ZAHVALA

Uz duboko poštovanje i iskrenu zahvalnost zahvaljujem djelatnicima Hitne medicinske pomoći Dubrovnik i Koronarnog odjela Opće bolnice Dubrovnik na svemu što su učinili tijekom liječenja mog supruga.

Beskrajno hvala liječnicima, medicinskim sestrama i svim djelatnicima na stručnoj medicinskoj skrbi, predanosti, pažnji i ljudskosti koju su pokazali prema mom suprugu, ali i prema meni. Posebno im zahvaljujem što su uvijek bili dostupni kada bih im se obratila za informaciju o njegovu zdravstvenom stanju, u svako doba.

S poštovanjem i zahvalnošću, supruga Nada Pavlović

lici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na tele-

mna za korištenje. 0915430029

Prodajem crnu masažnu fotelju od skaja, udobnu i očuvanu po cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242.

Prodajem masažnu sjedalicu za cijenu koju smatrate odgovarajućom. Kontakt: 091 582 4643

Prodajem dvije televizije: Samsung LCD 82 cm i Vivax LED 60 cm, za cijenu koju smatrate odgovarajućom. Kontakt: 091 582 4643

USLUGE RAZNO

Keramičarski radovi i adaptacije kupaonica. Mob: 095 746 2979

fon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodaje se montažna kućica, kuhinja s trpezarijom i kupaonica. Kućica je klimatizirana, spre-

Unošenje i iznošenje stvari, čišćenje podruma / objekata / garaža, uređivanje okućnica i slično! Sve informacije na broj: 095 856 2665

Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje Maslina, agruma, loze, kivija, ruža, kosnja trave I slično mob 09161 43946

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 7.7. do 13. 7.

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 14.6. do 20.6.

preminuli

PERO JAKOBUŠIĆ 1949. FEHMO RADELJAŠ 1961. BLANKA GLUMAC 1943. LUCE MAZAVAC 1930. ADMIR BEĆIRI 1980. JADRANKA BARIČEVIĆ 1953.

JOSIPA MARTIĆ 1950.

MARGITA KELEZ 1941. LUCE KLEČAK 1962. IVO MEDI 1932. SEJDO PRGUDA 1942. VLAHO CVJETKOVIĆ 1940. SLAVKO RAGUŽ 1931.