Dubrovački dnevnik br. 291

Petkom i svetkom atento

dubrovackidnevnik.net.hr

Petak, 5. lipnja

godina VII. / broj 291 / 2026. / issn 2718-3742

Dubrovački poduzetnici o poreznim izmjenama: To je propast poduzetništva, bujat će rad na crno!

stranica 4

stranica 8

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA ZA

DVOJAC IZ MOSTARA Pelješanku prevarili za 171 tisuću eura, osuđeni na zatvor stranica 24

VELIKAN IZ GRUŽA U PROBLEMIMA

DOSTAVLJAČ KOJI NA MREŽAMA OBJAVLJUJE

VIDEA SVOG POSLA U Jugu izostali trofeji, kasne i isplate stranica 34

Branimir Kristović: Ljudi često ne znaju što se događa ‘iza kulisa’! stranica 20

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Izvršna urednica

Petra Srebrović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović Barkiđija

Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt

020 642 462

Fotograf

Željko Tutnjević

Vito Begović

Fotografija na naslovnici: Ilustracija / Grgo Jelavić/PIXSELL

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o.

Ćira Carića 3 Dubrovnik

OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

Puno vike nizašto!

Piše Vjera Šuman

FOTO: ILUSTRACIJA

Akoniste dosad znali kako i koliko nam je gospodarstvo pregrijano, sada znate. O tome nas je obavijestio ministar od gospodarstva (tć), koji je kako je i red, hitno poduzeo najvažnije korake za brzinsko hlađenje. Situacija bi bez takve intervencije mogla dovesti do eksplozije. Kako stvari stoje, bili smo opasno ugroženi, gotovo kao kod nekontroliranog pregrijavanja nuklearnog reaktora. Na sreću tu je (tć), koji je promptno riješio problem i sad možemo i dalje mirno spavati. Gadno smo zabrljali. Posve nekontrolirano smo proizvodili previše u svim gospodarskim granama. Od poljoprivrede do IT industrije. Hrana nam je postala sve jeftinija zbog enormne poljoprivredne proizvodnje, dok je izvoz tih proizvoda, koji bi bar djelomično namirio toliki broj produktivnih proizvođača, zbog Hormuza u problemu. Što je mogao naš (tć), doli poduzeti hitne korake hlađenja svih tih nabujalih proizvodnja. Mjere hlađenja su izuzetno i poticajno kreativne. Doduše, nezahvalni građani, kakvi već jesmo, brontulaju zbog povišenja paušala za turistički najam. Prvo im je ministar Glavina poručio nek smanje cijene, a sad su im lupili veći paušal. Logično, je li tako? S druge strane, obrtnici paušalisti ulaze u drugačije porezne škare pa će ako više zarađuju, plaćati više poreza na dobit, što bi ih trebalo potaknuti da,

brate mili, manje rade i više se druže s obitelji. Nije smisao života rad, što dobro razumije naš ministar (tć).

Jednostavna računica na primjeru ministra Glavine, našeg ‘domaćina’ vile za najam turistima od osam kreveta, uz bazen s morskom vodom, sobe za zabavu i vinskim podrumom, pokazuje zanimljiv pristup našeg (tć) prema iznajmljivačima. Ministar prijavljuje godišnji prihod od 59 000 eura. Za porez (paušal) i lokalne namete izdvaja svega 0,71 posto svog ukupnog prometa.Što znači da cjelokupna godišnja davanja njegova vila zaradi u manje od jednog dana. Kad se radi o malom iznajmljivaču koji iznajmljuje jedan apartman, situacija je nešto drugačija. Naime, netko s prihodom od 5000 do 8000 eura, primjerice umirovljenik, s jednim ili dva apartmana i naš ministar plaćaju ista davanja po krevetu (?!). Sasvim je logično da ni ministru, ni našoj Aniti ne odgovara porez na dobit, bez obzira na priznavanje troškova jer bi im davanja porasla na nekih 17 posto, što nije zanemarivo. Bila bi u sukobu interesa kad bi slučajno branila ovaj potez Vlade koji joj pogoduje. Pa zahtjeva povratak na još povoljniji. Ima žena pravo. Bolje je plaćati manje, a zarađivati više. Neće valjda javno reći kako ovaj sustav pogoduje jedino bogatim iznajmljivačima s vilama ili cijelim zgradama s desetak i više apartmana.

Druga, jednostavnija računica, kakvu je predložio Mato, u vidu poreza na promet, jako je snervala Anitu i brojne druge ‘genijalce’, nazvavši tu ideju budalaštinom. Takav porez ima primjerice Francuska, neke države u SAD-u, ali i neke zapadne metropole, poput Amsterdama. Francuski sustav je jednostavan i po njemu se promet od kratkoročnog najma oporezuje izravno. Ako iznajmljivač ostvaruje prihode u nižem rangu, država mu automatski priznaje fiksni odbitak za troškove (npr. 30 ili 50 posto), a na ostatak prometa se linearno naplaćuje porez. Najrigorozniji sustav ima Amsterdam po kojem se izravno naplaćuje 12,5 posto na promet. Direktno im uplaćuju platforme za bukiranje od iznosa naplaćenog turistima. Ostatak ide na račun iznajmljivača, koji od toga mora namiriti i svoje troškove. Amsterdam sav tako ‘ubrani’ prihod preusmjerava u infrastrukturu grada. Možda i povećava mirovine?! Dakle, ne radi se o nekom Matovom bunilu koji je posljedica stradale mu noge, nego o legitimnoj

varijanti. S obzirom na veliki strah naše države od sive ekonomije, što je potpuno uvrnuto jer problem nije u onima koji sudjeluju u ‘sivoj ekonomiji’ već u neadekvatnom radu porezne i inspektorata. Uvođenjem postotka na stvarni promet (npr. država uzme 10 posto od svake rezervacije), sustav bi možda bio malo pravedniji. U tom slučaju ministar Glavina bi na svojih 59.000 eura prihoda platio 5.900 eura poreza, dok bi umirovljenik s jednim apartmanom i zaradom od 4.000 eura platio 400 eura.

Sdruge strane, prilično solidna rješenja imaju Italija i Grčka. Talijani sve one koji imaju više od četiri apartmana tretiraju kao poslovne subjekte i obveznici su poreza na dobit, kao i iznajmljivače kuća za odmor. Grčka pak, možda primjenjivije na našu situaciju, ima porez na dobit za one s više od dva apartmana. Kuće za odmor spadaju u poslovne subjekte. Kako stvari stoje, meni se čini kako Milanovićev savjetnik za gospodarstvo neće morati pojesti svoju diplomu zbog tvrdnje kako ove

mjere ‘hlađenja’ neće smanjiti inflaciju. Naš (tć) nije ni planirao takvo nešto trpati u sebe pa možemo biti mirni glede probavnog sustava ova dva gospodarska znalca. Ma koliko galame proizvela, ova navodna porezna reforma pokušava ugoditi svima. Uvela je kozmetičke promjene kako bi se stvorio privid borbe protiv apartmanizacije, ali je zadržala strukturu koja i dalje štiti bogate domaće rentijere i strane investitore. Nema političke hrabrosti u povlačenju jasne granice između socijalne kategorije malih iznajmljivača i čistog nekretninskog biznisa (bilo domaćeg, bilo stranog). Posljedica je to što će stambeni fond u Hrvatskoj ostati i dalje zaključan za dugoročni najam, ma koliko se upravo ‘porezna reforma’ pokušava prikazati kao način stavljanja u promet praznih ili nekretnina u kratkoročnom najmu. Dok god ih vrlo ozbiljno ne dohvate porezne škare, popularnost isplativog ulaganja u beton i dalje će rasti. Baš kao što bi rekao Shakespeare: ‘Puno vike nizašto’.

NA UDARU NOVIH NAMETA

Dubrovački obrtnici ogorčeni

zbog poreznih izmjena:

'Ovo dovodi do propasti poduzetništva, bujat će rad na crno'

Porezne izmjene su izazvale buru među obrtnicima i iznajmljivačima.

Spominje se i mogućnost prosvjeda, pa smo razgovarali s nekoliko

dubrovačkih samozaposlenih poduzetnika, odnosno obrtnika

Vlada je predstavila porezne izmjene nazvane 'antiinflacijski paket mjera', koje će stupiti na snagu 2027. godine, a velikom broju samozaposlenih rastu razni nameti, uz objašnjenje kako je to potrebno da bi se zaustavio državni deficit i inflacija spustila na 2 posto. U tom 'antiinflacijskom paketu' više je različitih mjera, među kojima se najveća rasprava razvila o većem oporezivanju paušalnih obrtnika i malih iznajmljivača. Kako je kazao ministar financija Tomislav Ćorić, broj paušalnih obrta raste velikom brzinom uz opasku kako veliki broj njih zapravo kroz obrt prikriva nesamostalni rad. Zato će od iduće godine veliki broj obrtnika plaćati veći porez. Najviše će to osjetiti oni u najvišem poreznom razredu, koji godišnje kroz obrt 'provuku' 50 do 60 tisuća eura; za njih će porezna davanja rasti čak 82 posto. Umjesto dosadašnjih 4571 eura godišnje, iduće će godine plaćati 8324 eura poreza. Oni u jednom poreznom razredu ispod, koji prihoduju od 40 do 50 tisuća eura, plaćat će 49 posto više poreza, razred ispod toga 24 posto više, a još jedan razred niže dobit će 7 posto više poreza. Ipak, najveći broj obrtnika u Hrvatskoj je u najnižem poreznom razredu, prihoduju godišnje do 20 tisuća eura i za njih se ništa ne mijenja što se tiče poreza.

Porezne izmjene tiču se i malih iznajmljivača kojima se podiže donja granica paušala, i to po stupnju razvijenosti destinacije. Vlasnici apartmana će tako u najrazvijenijim područjima plaćati minimalno 150 eura paušala, umjesto dosadašnjih 100, dok će oni u drugoj kategoriji razvijenosti plaćati najmanje 100 eura, umjesto dosadašnjih 70. Kod treće i četvrte kategorije manje razvijenih destinacija, ništa se ne mijenja.

Porezne izmjene su izazvale buru među obrtnicima i iznajmljivačima. Obrtnici su upozorili kako je kontradiktorno nazivati mjeru antiinflacijskom,

ako će uzrokovati rast cijena proizvoda i usluga, a iznajmljivači su čak i zaprijetili kako će onemogućiti rezervacije. Spominje se i mogućnost prosvjeda, pa smo razgovarali s nekoliko dubrovačkih samozaposlenih poduzetnika, odnosno obrtnika.

'MLADI ĆE BITI DEMORALIZIRANI I NEĆE

SE BAVITI KREATIVNIM POSLOVIMA' Poznati dubrovački turistički vodič Ivan Vuković od 2014. godine ima paušalni obrt i nije zadovoljan najavljenim poreznim izmjenama te upozorava kako se izmjene donose ishitreno i bez pravih priprema.

„Mi samozaposleni sami sebi plaćamo mirovinsko i zdravstveno osiguranje, kao i ostala davanja. Nemamo prava na bolovanje i odgovaramo vlastitom imovinom kao obrtnici“, iznosi Vuković u startu sve obveze koje se za obrtnike razlikuju od osoba koje su zaposlene kod drugih poslodavaca, odnosno spadaju u tzv. 'nesamostalni rad'.

„Mnogi mladi će biti demoralizirani dizanjem nameta u nenormalnom postotku. To je problem ako se nikad ne zna kada stižu promjene, jer su sve promjene last minute. Paušali su poticali mlade da budu freelanceri, obrtnici i sve ostale kreativne djelatnosti. Ovako će biti puno crne ekonomije jer što više zarađuješ, više te oporezuju kao 'nagradu'“, smatra Vuković i dodaje kako je trebalo uvesti drugačiji model, ili barem ovakav model najaviti dovoljno ranije kako bi se ljudi mogli prilagoditi.

„Last minute najava haračenja obrtnika me nagnala na razmišljanje i istraživanje drugih mogućnosti poslovanja kao freelancer i turistički vodič te kako zaobići veće namete. Rješenje je baviti se s 'free tours' jer se naplaćuje jedan euro, što obrtnika drži u najmanjem poreznom razredu bez povećanja poreza, dok je ostatak bakšiš koji uglavnom nitko ne prijavljuje. Onda sam se savjetovao s odvjetnicima s obzirom na to da free ture posto-

Piše: Petra Srebrović

Grkeš: Umjesto stalnog dizanja nameta, neka se ukine milijun općina, turističkih zajednica, i svih rupa bez dna.

je po Hrvatskoj zadnjih desetak godina pa sam dobio odgovor kako free ture krše najmanje četiri zakona: Zakon o pružanju usluga u turizmu, Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada i Opći porezni zakon. Pouka priče je da država potiče i ne kažnjava kršitelje zakona, a trud i uspjeh se ne isplate i ne nagrađuju u ovoj državi. Baš šteta. Nažalost, kod nas su turis-

tička, ekonomska i puno drugih strategija, bez plana i programa“, govori i zaključuje kako bi rješenje bilo uvesti poreznu stopu koja bi bila prihvatljiva svim paušalcima, pa da svi plaćaju jednaku stopu, bez obzira na zaradu.

'LJUDI KOJI VODE DRŽAVU NISU SVJESNI STVARNOG STANJA U PRIVATNOM SEKTORU' Slično mišljenje dijeli i Rafael Barkiđija, vozač i medijski djelatnik koji radi kroz vlastiti obrt. „Najavljeno povećanje oporezivanja samo je nastavak sve lošijeg odnosa države prema poduzetnicima i obrtnicima. Kada sam prije nekoliko godina otvorio obrt, doprinosi za mirovinsko i zdravstveno bili su otprilike 190 eura mjesečno. Godinu nakon 230, pa 260, sada su 290, a sljedeće godine će sigurno biti 320 eura, ako ne i više... Dakle, već nekoliko godina doprinosi za mirovinsko i zdravstveno rapidno rastu. Sada tome dodajemo i paušalni porez, čime su muke obrtnika udvostručene. Ne bi bio problem da za nekoliko eura ili nekoliko desetina eura narastu iznosi, ali ovdje govorimo o pomalo nerealnim i neracionalnim željama države“, govori Barkiđija.

'CIJENE BI TREBALO UDVOSTRUČITI, ALI...'

Daojeikonkretanprimjer,svrloegzaktnimbrojkama. „Zaradio sam u mjesecu, na primjer, 1500 eura. Solidan izvor za preživjeti mjesec. Ali, državi moram

Vuković: Mnogi

mladi će biti demoralizirani dizanjem nameta u nenormalnom postotku. To je problem ako se nikad ne zna kada stižu promjene, jer su sve promjene last minute.

Barkiđija: Najavljeno povećanje oporezivanja samo je nastavak sve lošijeg odnosa države prema poduzetnicima i obrtnicima.

dati 290 eura za mirovinsko i zdravstveno, stotinjak eura za paušalni porez u mom poreznom razredu. Gotovo 400 eura, a tu još dodajemo i druge doprinose, poput članarine HOK-u ili Turističkoj zajednici. Ostane jedva tisuću eura. Zaradiš od samostalnog rada 1500 eura, država ti skine skoro 500?!“, govori Barkiđija i dodaje kako je jedino rješenje za obrtnike da podignu cijene usluga, ali to baš i ne ide tako jednostavno.

„Najavljena porezna terećenja su toliko velika, da bi cijene usluga trebale biti udvostručene. A to u praksi ipak nije moguće jer u isto vrijeme riskiraš da izgubiš klijenta i posao zbog podizanja cijena. Obrtnici su stvarno stjerani u kut. Sumnjam da je itko na tim javnim funkcijama svjestan stanja u privatnom sektoru i da mi ne možemo tako olako podizati cijene u nebesa, kao što može država doprinose i porez“, ističe i navodi kako se nada da će Hrvatska obrtnička komora, kojoj obrtnici obvezno plaćaju članarinu, sada odraditi svoj dio posla, ali i ostale organizacije.

'OVO DOVODI DO PROPASTI PODUZETNIŠTVA'

„Sve više ljudi spominje prosvjed. Nekako se nadam da će HOK i svi ostali, stvarno stati iza leđa obrtnika i Vladi nekako za stolom ukazati da ovo dovodi do propasti poduzetništva. Nadam se da će doći do rješenja i bez prosvjeda, ali ako treba na ulice, potpuna podrška, jer ovo je stvarno udar na ono što bi trebao biti temelj, a to je poduzetništvo“, govori Barkiđija koji smatra kako će, ako ostanu na snazi najavljena povećanja paušalnog poreza, obrti postati neisplativi, a bujati rad na crno. „Tako ćemo dobiti još više neprijavljenog rada nego prije, a uz to možda iseliti još Hrvata u inozemstvo. Nisam ekonomist, ali nekako ne vjerujem da će povećanja poreza dovesti do smanjenja inflacije, kako nam je komunicirano. Više mi se čini, a to mnogi stručnjaci govore, kako je država u velikoj krizi, većoj negoli mislimo. A udarac su

Petak, 5. lipnja 2026.

doživjeli oni koji su mogli biti nositelji ekonomije u budućnosti. Čini mi se da ljudi nisu bijesni, koliko su tužni i razočarani u državu“, zaključuje Barkiđija. Nisu samo turistički djelatnici na udaru novih nameta, tu su i oni koji rade s najranjivijim skupinama društva. Ana Radišić je edukacijska rehabilitatorica s višegodišnjim radnim iskustvom u struci, a već sedam godina je samozaposlena u privatnoj praksi cognitA. Ona pruža podršku obiteljima djece s neurorazvojnim rizicima i odstupanjima, provodi razvojnu procjenu i edukacijsko-rehabilitacijske tretmane te savjetovanje u području razvoja i odgoja djece s teškoćama u razvoju.

'SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO NE MOŽE U ISTI KOŠ S TURIZMOM'

Na izlazak iz sustava i rad u privatnom sektoru, odvažila se nakon višegodišnje frustracije tromošću sustava i stručnom motiviranošću da se djeci s razvojnim izazovima i njihovim obiteljima pruži podrška u najbitnijem trenutku – u prve tri godine djetetova života. Optimalan oblik za pokretanje vlastite privatne prakse bio je upravo obrt po paušalnom načinu oporezivanja. „Moja djelatnost spada u socijalno poduzetništvo i prema tome se ne možemo stavljati u isti koš s djelatnostima u turizmu, ugostiteljstvu i slično, koje su po ovim najavama upravo Vladi na nišanu“, upozorava Radišić i dodaje kako je paušalni način oporezivanja u obrtima kakav je u startu zamišljen, i do sada se uspješno provodio, uvelike očistio 'crno tržište' u socijalnim djelatnostima, jer je osoba za relativno niske doprinose i poreze mogla otvoriti obrt, a ne strahovati hoće li je netko prozvati ili kazniti radi održavanja lekcija ili nekog oblika poučavanja u kućnim uvjetima, patronaže u domu korisnika ili nekom izdvojenom prostoru.

„To je, po mom mišljenju, bila korist i za državu jer omogućava porezno, a i stručno kontroliranje takvih djelatnosti. Naravno, tko hoće nađe 'rupu u zakonu' i način kako manipulirati, ali nije u redu da većina nas koji pošteno odradimo svoj posao, budemo 'kažnjeni' zbog takvih manipulatora. Vjerujem da država može iznaći i druge načine rješavanja tog problema“, smatra i dodaje kako je, po njenom iskustvu, dosadašnji način paušalnog oporezivanja sukladno poreznim razredima bio korektan, jer onaj tko bi zaradio više, platio bi i više poreza i doprinosa.

'KAD SU KLIJENTI OBITELJI DJECE S TEŠKOĆAMA, TEŠKO JE DIZATI CIJENE'

„Recimo, ja sam sama u svom obrtu i trenutačno mi takav način optimalno odgovara jer uz već značajna davanja za najmove, opremanje, nabavku radnih materijala i komunalije, podizanje oporezivanja odrazilo bi se uvelike i na cijenu usluge. A kad su klijenti obitelji djece s teškoćama svi smo slabog srca i u velikim kalkulacijama za podizanje cijena. Ali, kad si stisnut uza zid preostaje ti ili ključ u bravu ili podizati cijene“, iskrena je.

U njenoj djelatnosti, ključ u bravu je i dodatni gubitak, jer je riječ o deficitarnom zanimanju, a sustavi zdravstva, obrazovanja i socijale su već pre-

Radišić: Podizanje

oporezivanja odrazilo bi se uvelike i na cijenu usluge. A kad su klijenti obitelji djece s teškoćama svi smo slabog srca i u velikim kalkulacijama za podizanje cijena. Ali, kad si stisnut uza zid preostaje ti ili ključ u bravu ili podizati cijene.

opterećeni, pa su potrebe za stručnom podrškom obiteljima djece s teškoćama u razvoju sve veće. „Zatvaranjem ovakvih obrta obitelji bi ostale bez potrebne podrške, a povećanje cijena usluga bio bi dodatni udar na ekonomski status obitelji“, upozorava Radišić.

Kao članica Povjerenstva za privatnu praksu Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, u kontaktu je s s kolegama obrtnicima. „Imamo dosta kolega koji su uz redovan ugovor o radu pri nekom sustavu, vidjevši potrebu za dodatnim stručnim radom, a i potrebom za dodatnom zaradom, pokrenuli vlastiti obrt po paušalnom načinu oporezivanja. To je  doprinijelo boljoj dostupnosti usluga, vidljivosti struke, ali i smanjenju crnog tržišta. Podizanjem doprinosa, većina će pribjeći zatvaranju obrta, povratku na 'crno tržište' ili u potpunosti prestanku rada, što je onda veliki gubitak za krajnje korisnike, obitelji djece s teškoćama u razvoju“, govori.

Radišić smatra kako bi država trebala individualizirano pristupiti pojedinim djelatnostima. „Deficitarnim djelatnostima, kojima i inače kroz razne subvencije i poticaje daje podršku, pa tako i ovim socijalnim, obrazovnim i zdravstvenim djelatnostima, trebala bi smanjiti poreze i doprinose, ili barem ostaviti kao do sada. Nisam ekonomski stručnjak, ali mislim da bi se političari i Vlada morali pri donošenju ovakvih mjera sjetiti i osnovnog načela socijalne pravednosti, da se razvijenost zajednice ne mjeri samo gospodarskim uspjehom, već konkretnim mjerama, inkluzijom i zaštitom onih koji su najranjiviji“, poručuje. Obrtnici u tzv. socijalnom poduzetništvu upravo o njima prvenstveno misle, o obiteljima i djeci. „Svi kažemo djeca su naša budućnost, ali kako se zapravo ponašamo prema toj našoj budućnosti!?  Turisti će doći i poći, neki će ostaviti više, a neki manje novca, ali dubrovačke familije žive ovdje 365 dana. Žalimo se kako mladi odlaze, nemamo dovoljno radne snage, Hrvatska se iseljava... A što je s našim obiteljima? Posebice našom djecom?

Treba im osigurati osnovne uvjete za život da bi tu ostali, a kako ako nemaju pedijatra, odgajatelja, edukatora, učitelja...“, zaključuje Ana Radišić.

'DRŽAVA DIŽE PLAĆE ONIMA KOJE MOŽE ZAMIJENITI JEDNOSTAVAN AI ALAT' A što o svemu misle oni koji ne posluju preko obrta, nego kroz dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću? Oni plaćaju veće poreze, kao i PDV, što kod paušalaca nije slučaj, pa je zanimljivo čuti i njihov komentar o poreznim izmjenama za 'kolege' poduzetnike, koji imaju nešto manja primanja pa ne upadaju u PDV. Komentar smo zato zatražili od Slavice Grkeš, vlasnice agencije Dominium Travel koja se bavi upravljanjem turističkim objektima.

„Standardno ne podržavam nikakav rast prisilnih nameta, pogotovo u vremenu gdje inflacija luduje i gdje zaposleni u javnom sektoru dobivaju povećanje plaća, a nikako se ne gleda privatni sektor, niti se gleda gdje je stvarno deficit i gdje treba povećavati plaće: medicinskom osoblju, doktorima, prosvjeti, policiji i onima bez kojih ne možemo, a ne 'đuture' svima, pa i onima koji rade birokratske, lako zamjenjive poslove najjednostavnijim verzijama umjetne inteligencije“, govori Grkeš. Što se tiče 'skrivenih zapošljavanja' što je govorio ministar Ćorić, Grkeš objašnjava kako njena tvrtka posluje s vodičima, vozačima, servisima za čišćenje i obrtima koji nude aktivnosti, kaže kako su to sve redom ljudi koji su riskirali sigurne poslove i živote da bi osigurali svoje radno vrijeme; neki da se prilagode djeci, neki da mogu ljeti više zaraditi, neki jer se brinu o starijim članovima obitelji i ne mogu raditi poslove sa striktnim radnim vremenom, a neki jer jednostavno tako žele i bitna im je sloboda.

'NEKA DRŽAVA UKINE MILIJUN OPĆINA I TURISTIČKIH ZAJEDNICA'

„Svaki put kad rastu nameti neopravdano, što jest neopravdano u ovom slučaju, mi se osjećamo kao da smo dobili šamarčinu. U tvrtkama imamo porez na dobit 10 posto i 18 posto za nas koji više radimo, dakle u ovoj Hrvatskoj se kažnjava rad i potiče nerad. Onda krenu s pričama da živimo od rentijerstva, a ne od rada, pa je moje pitanje, od čijeg rada živi ova država?“, rezolutna je Grkeš i dodaje kako Hrvatska ima drugi najveći PDV u Europi i stotine fiskalnih i parafiskalnih nameta.

„Samo uzimanje, uzimanje, uzimanje, a mi svi redom idemo kod privatnih doktora, na mirovine ne računamo, pola dana gubimo na birokratske budalaštine i pola radimo. Umjesto stalnog dizanja nameta, neka se ukine milijun općina, turističkih zajednica, i svih rupa bez dna“, poručila je Slavica Grkeš.

Iako dolaze iz potpuno različitih sektora, od turističkih vodiča i taksista do stručnjaka koji rade s djecom s teškoćama, svi naši sugovornici slažu se u jednoj poruci: država ponovno poseže za džepovima onih koji rade sami za sebe. Strahuju da bi veći nameti mogli dovesti do zatvaranja obrta, rasta rada na crno i dodatnog udara na usluge koje građani svakodnevno koriste.

TURIZAM

JESMO LI (PRE)SKUPI? Podaci Porezne pokazuju koliko turisti u Dubrovniku zaista troše

„Potrošnja je stabilna, cijene ne rastu, zasad imamo dobre pokazatelje... Ništa ne odskače, brojke ne ukazuju na isticanja, imamo dakle stabilnu krivulju“, govori Nikolina Trojić

Zrela promišljanja o turizmu odavno isključuju mjerenje uspjeha sezone isključivo 'prebrojavanjem glava'. Naravno da su brojke dolazaka i noćenja važne, no još je važnije koliko će i hoće li turisti u destinaciji potrošiti i hoće li koristiti sadržaje koje ona nudi.

Konkretno, destinacija će više koristi imati od 10 gostiju koji će odsjesti u njoj, večerati u restoranu, noćiti u hotelu ili apartmanu, kupiti kartu za zidine, poći na Lokrum, nego od 100 gostiju koji će na jedno poslijepodne doći na Stradun sa sendvičima koje su ponijeli sa sobom u autobusu, i neće kupiti ništa. Naravno, to ne znači kako i jedni i drugi nisu destinaciji važni, jer korist u ozbiljnoj turističkoj priči nikada ne bi trebala isključivati gostoprimstvo.

HOTELI I RESTORANI U PLUSU O tome troše li turisti u Dubrovniku i koliko, pokazuju podaci Porezne uprave o fiskalizaciji i broju izdanih računa te njihovoj vrijednosti. Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić kaže kako sektor hotela u prva četiri mjeseca ove godine bilježi povećanje izdanih računa od šest posto i isto toliko povećanje vrijednosti tih računa, u odnosu na isto razdoblje lani. Kad je u pitanju segment ugostiteljstva, bilježi se 4 posto više izdanih računa u odnosu na lani, dok je njihova vrijednost za 11 posto veća.

„Također, prosječna potrošnja po izdanom računu je u hotelima za 7 eura manja od prosječne vrijednosti po izdanom računu u odnosu na isto razdoblje lani, dok je za 50 centi veća u ugostiteljskom segmentu“, izjavila je Trojić.

DOGAĐA SE – STABILNOST

Što te brojke u prijevodu znače, objašnjava predsjednica Županijske komore Dubrovnik. „Dakle, kad govorimo o hotelima, bilježimo za šest posto više računa i za šest posto veću vrijednost tih računa u odnosu na lani. To znači kako su cijene na razini prošlogodišnjih, ali i kako imamo i povećanje broja računa; to znači kako su te cijene opravdane i kako ih turisti dobro prihvaćaju.

Dakle, u hotelima imamo cijene na razini prošlogodišnjih, ali i povećanje potrošnje.

To ukazuje na stabilnost i opravdanost cijena u hotelima“, objašnjava Trojić.

Što se tiče restorana i uopće ugostiteljskog sektora, Trojić kaže kako podaci također ukazuju na stabilno stanje.

„Naime, izdano je 4 posto više računa, ali je i vrijednost za 11 posto veća. Tu možemo vidjeti učinak nabave koji se provukao, ali ipak ne u tolikoj mjeri koliko su rasli troškovi...

To znači kako su ugostitelji rast ulaznih troškova kompenzirali nauštrb svojih marži.

Također, potrošnja je za 50 centi veća nego godinu prije, što znači kako je ona stabilna“, objašnjava Trojić dodavši – ovo su dobri in -

Piše: IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

Foto: SANJIN STRUKIĆ/ PIXSELL, GORAN MRATINOVIĆ/DD

dikatori koji pokazuju kako nema pada potrošnje u turističkom sektoru.

U BUTIGAMA JE POSKUPJELO

Kad su u pitanju butige, tj. 'trgovine na malo', situacija je nešto drugačija. Tu se bilježi 4 posto manje izdanih računa, a vrijednost je za 13 posto veća. To, naravno, ukazuje na poskupljenja.

„Ne bih stvarala paniku oko toga jesu li trgovine generatori inflacije. U nekom dijelu ovi podaci ukazuju na to kako dolazi do inflacije, no razlozi su bezbrojni i ponovljeni već bezbroj puta. Naravno, najveći problem je naša struktura gospodarstva, no raduje to što i hoteli i restorani rast ulaznih troškova kompenziraju 'prema vani'“, komentira Trojić te potom sumira situaciju koja se može nazvati stabilnom.

„Potrošnja je stabilna, cijene ne rastu, zasad imamo dobre pokazatelje... Ništa ne odskače, brojke ne ukazuju na isticanja, imamo dakle stabilnu krivulju koja, naravno, raste s približavanjem srca sezone i s rastom broja turista, a usporedno s time raste i potrošnja“, govori Trojić.

APEL ZA SPUŠTANJEM CIJENA ZA

DUBROVNIK NE VRIJEDI

Računi zasad pokazuju kako poskupljenja u hotelima i restoranima nema, a kako turisti na postojeće cijene dobro reagiraju – konzumiraju sadržaje i usluge koje im se nude. Ministar turizma Tonči Glavina nedavno je pozvao dionike u turizmu na spuštanje cijena. Pitamo Trojić za komentar na taj apel, s obzirom na to kako u Dubrovniku turisti u prva četiri mjeseca ove godine nisu trošili manje. Baš naprotiv.

„To je zapravo bio preventivni apel jer je ministar uočio kako su neke nama konkurentske destinacije spustile cijene. Međutim, ja sam ipak ekonomistica i ne mogu se složiti s tim, pogotovo ne s aspekta Dubrovnika. Svaka destinacija ima svoje specifičnosti i za svaku vrijede drugačija pravila“, smatra Trojić.

Dubrovnik je destinacija u kojoj, napominje Trojić, vlada zakon malih brojki, mal je volumen turista koji mogu doći u Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju i nismo masovna destinacija.

„Mi ne gradimo imidž destinacije masovnog

„Mi ne gradimo imidž destinacije masovnog turizma koje se mogu natjecati međusobno spuštanjem cijena. Dubrovnik bi trebao provoditi jednu lukrativnu politiku u smislu ideje i strategije iz koje isključujemo trčanje ka spuštanju cijena. Naime, mi tu bitku ne možemo dobiti iz više razloga“

„Ako gostima visoke platežne moći ponudimo veću razinu usluge, to je jedino na što 'okidaju'. Ako su u svom paket aranžmanu dobili nešto kvalitetnije, to će biti razlog zašto će takvi gosti dolaziti kod nas. Tako da ministrov apel za spuštanjem cijena ima smisla, ali za neke druge djelove Jadrana, za Dubrovnik ne“

turizma koje se mogu natjecati međusobno spuštanjem cijena. Dubrovnik bi trebao provoditi jednu lukrativnu politiku u smislu ideje i strategije iz koje isključujemo trčanje ka spuštanju cijena. Naime, mi tu bitku ne možemo dobiti iz više razloga; nismo destinacija jeftinih ulaznih troškova, radna snaga je skuplja nego na istočnom Mediteranu, smještaj radnika također, PDV nam je veći nego u većini mediteranskih zemalja, kao i dostava i distribucija, naši ulazni troškovi su visoki i oni definiraju našu najnižu ulaznu cijenu troškova koja je opet veća nego kod naših konkurenata. Stoga, ako bismo se išli utrkivati sa spuštanjem cijena s našim konkurentima, jedino što bismo postigli je to da bismo prouzročili gubitke“, objašnjava Trojić.

KVALITETOM, A NE 'JEFTINJAVOM' U BORBU S KONKURENTIMA

Dakle, nadmetanje s konkurentima u vidu spuštanja cijena Dubrovniku ne bi donijelo pobjedu na terenu u kojem ima puno izazova. Stoga pitamo Trojić što bi trebao biti naš 'as iz rukava'.

„Ideja bi bila graditi narativ destinacije koja daje više. Ne jeftinije, nego više. To bi stalno trebalo komunicirati u medijima, u javnom

prostoru, pogotovo prije sezone kad se svi grabe za turističko tržište... Treba poručiti gostima – ovdje dobivate više, ovdje ćete osjetiti više, vaš turistički doživljaj će ovdje biti bolji nego drugdje...“, smatra Trojić. Pritom treba imati na umu koje goste Dubrovnik želi privući i koje privlači.

„Ako kao destinacija zahvaćamo goste visoke platežne moći, što bismo svakako voljeli, a to potvrđuje i struktura naših hotela, na umu moramo imati kako postoji pojam cjenovne neelastičnosti. Dakle, to su gosti koji mogu platiti noćenje 600 ili 700 eura. Ako mi spustimo tu cijenu, nećemo ih nagnati da više dolaze u Dubrovnik, tu su neelastični. Ali tu elastičnost pokazuju u nekim drugim segmentima“, govori Trojić.

BOGATIJI GOSTI 'OKIDAJU' NA KVALITETU

A to na što gosti visoke platežne moći 'okidaju', jest razina kvalitete usluge. Dakle, njima neće biti važno hoće li jeftinije platiti noćenje ili ručak, važno im je da dobiju kvalitetu za novac koji su platili. „Ako im ponudimo veću razinu usluge, to je jedino na što 'okidaju'. Ako su u svom paket aranžmanu dobili nešto kvalitetnije, to će biti razlog zašto će takvi gosti dolaziti kod nas. Tako da ministrov apel ima smisla, ali za neke druge dijelove Jadrana, za Dubrovnik ne. Ima destinacija koje su se nedavno počele baviti turizmom pa gledaju što radi Dubrovnik i podižu cijene na razinu destinacije koja živi turizam više od 100 godina“, kaže Trojić.

SMJEŠTAJU NE TREBA PORUKA

Po svemu sudeći, pokazatelji vezani uz potrošnju i cijene su za prva četiri mjeseca ove godine stabilni i pozitivni. No, ne treba se opuštati jer se situacije mijenjaju iz dana u dan i treba ih pratiti te, sukladno podacima, prilagođavati cijene.

„Predviđanja su zaista nezahvalna jer se danas na turističkom tržištu 'živi' od danas do sutra i svaki je dan novi početak –od politike cijena, preko situacije u svijetu, do činjenice kako su većina rezervacija 'last minute'. Dakle, svaki dan treba nanovo promišljati. Smatram kako i u segmentu hotela i u segmentu privatnog smještaja imamo eksperte i kako im ne treba nikakva poruka. Naime, oni itekako dobro reagiraju i na dnevnoj bazi korigiraju cijene, baš kao i svi ostali“, smatra Trojić. Ono što bi mijenjala svakako je poruka koja ide u eter, a koju treba dodatno naglašavati, ali i vrijedno raditi na njoj – u Dubrovniku ćete dobiti više!

Nikolina Trojić

Pravi Hrvatske.doživljaj

Odaberite odmor kod domaćina s oznakom Local Host te doživite autentično, gostoljubivo i jedinstveno iskustvo. croatia.hr

Završeni radovi na sustavu oborinske odvodnje i unaprjeđenju prometne sigurnosti kod Semafora u Lapadu

Završen je projekt izvanrednog održavanja sustava oborinske odvodnje na području semafora u Lapadu kojim su uspješno riješeni dugogodišnji problemi oborinskih voda i plavljenja dijela Ulice kralja Tomislava tijekom intenzivnijih oborina.

Projekt je obuhvatio rekonstrukciju postojećeg sustava oborinske odvodnje te izgradnju približno 150 metara novog cjevovoda koji je povezan s postojećim kolektorom oborinske odvodnje u Ulici od Batale. Na taj je način značajno rasterećen postojeći sustav mješovite odvodnje u Ulici kralja Tomislava te je stvoreno trajno rješenje za odvodnju oborinskih voda na ovom prometno

opterećenom području grada. Radovi su izvedeni na potezu od semaforiziranog raskrižja u Lapadu, preko Ulice žrtava s Dakse i Ulice od svetog Mihajla do spoja na postojeći kolektor u Ulici od Batale. Uz infrastrukturne zahvate na sustavu odvodnje provedena su i dodatna prometna i komunalna uređenja kojima je povećana protočnost vozila i sigurnost pješaka. U sklopu projekta uređena je prometna organizacija u Ulici od Batale, pri čemu su izmještene postojeće stepence i pješački prijelaz. Pješački pristup prilagođen je novom prometnom rješenju izgradnjom novih stepenica koje povezuju plato u razini kolnika s Ulicom od Batale.

Produljena je prometna traka za lijevo skretanje prema semaforima u Lapadu. Time je povećana protočnost prometa, smanjena mogućnost stvaranja kolona te poboljšana preglednost raskrižja. Posebna pozornost posvećena je sigurnosti pješaka, osobito djece koja svakodnevno koriste ovu dionicu na putu prema školi. Ugrađene su zaštitne ograde koje sprječavaju neposredno izlijetanje pješaka na kolnik, postavljena je dodatna oprema za osiguranje prostora za spremnike otpada, ugrađeni su fleksibilni zaštitni stupići te je izvedena nova horizontalna i vertikalna prometna signalizacija uključujući trepteće oznake na pješačkom prijelazu.

Grad Dubrovnik osigurao 1,4 milijuna eura bespovratnih sredstava za

cjelovitu obnovu

Bogišićeva parka

Grad Dubrovnik osigurao je bespovratna sredstva za provedbu projekta „Obnova Bogišićevog parka“ u okviru Poziva „Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima“, financiranog iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021.–2027. Projektu su Odlukom o financiranju odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 1.409.915,35 eura, što predstavlja 85 % ukupno prihvatljivih troškova projekta u vrijednosti od 1.658.723,95 eura.

Projekt obuhvaća cjelovitu obnovu i revitalizaciju Parka Baltazara Bogišića na Ilijinoj glavici, jednog od značajnih zelenih prostora u širem gradskom središtu. Planirano je uređenje postojećih i izgradnja novih pješačkih staza, obnova zelenih površina, sadnja više od 100 stabala te preko 2.400 grmova i drugih biljnih vrsta, s naglaskom na autohtonu i mediteransku vegetaciju. Uredit će se dječje igralište, postaviti nova urbana oprema, odmorišta i edukativni sadr-

žaji, a prostor će se dodatno oplemeniti rješenjima temeljenim na prirodi koja doprinose očuvanju bioraznolikosti, ublažavanju učinaka klimatskih promjena i poboljšanju mikroklime.

Poseban značaj projekta ogleda se i u činjenici da je uređenje Bogišićeva parka prepoznato kao prioritet lokalne zajednice kroz projekt Participativnog budžetiranja Grada Dubrovnika, čime su građani izravno sudjelovali u oblikovanju razvojnih prioriteta svog kvarta. Podsjetimo, prema prijedlogu kojeg su izglasali građani s područja Gradskog kotara Pile-Kono, u ožujku ove godine izvedena je I. faza uređenja parka dok je u sklopu istog prijedloga izrađen i glavni projekt njegova sveobuhvatnog uređenja, koji je prijavljen na spomenuti poziv na dodjelu bespovratnih sredstava. Radovi uređenja I. faze odnosili su se na fizički odvojeni dio parka koji se nije koristio.

Gradu

osigurana bespovratna

sredstva za projekt uređenja dječjeg igrališta DV “Palčica”

Grad Dubrovnik osigurao je bespovratna sredstva u iznosu od 13.567,35 eura za investiciju uređenja dječjeg igrališta vrtića „Palčica“.

Sredstva za projekt „Uređenje dječjeg igrališta DV Palčica“ Gradu je odobrilo Ministarstvo demografije i useljeništva Republike Hrvatske u sklopu Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Dostupnost kvalitetne skrbi za djecu u lokalnim zajednicama kroz poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima“.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 54.269,38 eura, dok odobrena bespovratna sredstva pokrivaju 25 posto ukupnih troškova. Projekt će doprinijeti unapređenju materijalnih uvjeta i kvalitete boravka djece u Dječjem vrtiću Palčica.

Grad Dubrovnik kontinuirano provodi ulaganja u predškolski odgoj. U posljednjih 9 godina izgrađeno je, rekonstruirano ili obnovljeno 9 vrtića. Otvoreni su vrtići „Cvrčak“ u DOC-u, „Čiopa“ u Solitudu, „Mala kuća“ u Mokošici, izgrađena je nova zgrada vrtića „Palčica“, proširen je vrtić u Zatonu, vrtići „Ciciban“, „Izviđač“ energetski su obnovljeni, a obnovljeni su i vrtići „Vita“ te „Kono“, koji je osim što je energetski obnovljen i preuređen. Samo u 2024. godini otvoreno je 97 novih mjesta u vrtićima, a u 2026. planirani su radovi rekonstrukcije i prenamjene zgrade Biskupskog dvora u dječji vrtić kapaciteta sedam odgojno obrazovnih skupina kao i početak izgradnje Dječjeg vrtića Komolac s 11 odgojno-obrazovnih skupina. Grad Dubrovnik sufinancira vrtićke usluge u rasponu od 87 do 10 posto, ovisno o primanjima, čime roditelji korisnici usluga plaćaju maksimalno 73 eura, dok za treće dijete nema dodatnih izdvajanja.

PROJEKTI

Počeli radovi na drugoj etapi projekta Zaštite

od zaslanjivanja

tala i voda u Neretvi

Izgradnjom pregrade na Neretvi fizički će se zaustaviti prodor mora, a uzvodno od pregrade u Neretvi i Maloj Neretvi formirat će se bazen svježe nezaslanjene vode koja će se dovesti do poljoprivrednih površina

Župan Blaž Pezo s pročelnicom Žaklinom Marević nazočio je obilježavanju početka radova na drugoj etapi projekta Zaštite od zaslanjivanja tala i voda na području Donje Neretve.

”Sama brana na kojoj radovi napreduju, ali i ova druga faza investicije, označavaju budućnost za Neretvu, za naše ljude, za naše gospodarstvo. Želim zato, iskreno zahvaliti na podršci Hrvatskim vodama, Ministarstvu i cijeloj Vladi Republike Hrvatske. Vjerujem u uspješnu realizaciju ove vrijedne i važne investicije koja je još jedan dokaz sustavnog promišljanja, brige za našu Neretvu i ravnomjernog ulaganja u svaki dio Lijepe Naše’, poručio je župan. Ukupna vrijednost projekta „Zaštite od zaslanjivanja tala i voda na području Donje Neretve“ iznosi 85,5 milijuna EUR s PDV-om od čega vrijednost izgradnje crpne stanice i sustava za

distribuciju nezaslanjene vode iznosi 55,5 milijuna EUR s PDV-om., a predviđeni rok izgradnje je 4 godine. Cilj projekta je smanjiti stupanj zaslanjenosti površinskih i podzemnih voda i tala u Donjoj Neretvi. Izgradnjom pregrade na Neretvi (Etapa I Projekta) fizički će se zaustaviti prodor mora, a uzvodno od pregrade u Neretvi i Maloj Neretvi formirat će se bazen svježe nezaslanjene vode koja će se sustavom za distribuciju nezaslanjene vode (Etapa II Projekta) dovesti do poljoprivrednih površina kako bi se ispirala sol iz površinskog sloja tla te osigurala kvalitetna voda za navodnjavanje i omogućio uzgoj poljoprivrednih kultura u dolini Donje Neretve. Ujedno bi se izbjeglo navodnjavanje zaslanjenom vodom iz postojećeg melioracijskog sustava koji za tu namjenu nije predviđen.

”Sama brana na kojoj radovi napreduju, ali i ova druga faza investicije, označavaju budućnost za Neretvu, za naše ljude, za naše gospodarstvo“, poručio je Pezo

Svečana dodjela ”Zlatne jabuke” na cavtatskoj

rivi:

Cavtatu i Konavlima uručen turistički Oscar

U svečanoj atmosferi na rivi u Cavtatu, u petak je upriličena dodjela prestižne međunarodne nagrade „Zlatna jabuka“ (La Pomme d’Or) destinaciji Cavtat – Konavle. Ovo visoko priznanje dodjeljuje Svjetska federacija turističkih novinara i pisaca u turizmu – FIJET, a svečanosti su prisustvovali brojni uzvanici, dionici turističkog života i predstavnici lokalne zajednice.

„Zlatna jabuka“, poznata i kao turistički Oscar, od 1971. godine kruna je rada onih destinacija koje uspješno njeguju kulturnu i prirodnu baštinu, autentičnost prostora te skladan odnos između turizma i lokalnog sta-

novništva. Među dosadašnjim dobitnicima su neke od najpoznatijih svjetskih destinacija, a ove godine FIJET je prepoznao upravo Cavtat i Konavle kao primjer održivog i odgovornog turističkog razvoja.

Načelnik Općine Konavle, Božo Lasić, zahvalio je svima koji doprinose uspjehu turističke sezone.

”Sinergija svih općinskih službi, turističkih djelatnika i Turističke zajednice daje vrhunske rezultate. Sretan sam što je ova nagrada stigla u naše Konavle i zahvaljujem direktoru TZ Konavle Franu Herendiji na predanom radu”, rekao je načelnik Lasić.

Komunalno

redarstvo

provelo nadzor nad javnim površinama

Samo tijekom prošlog tjedna komunalno redarstvo Općine Župa dubrovačka, provodeći nadzor nad javnim površinama, utvrdilo je ukupno 12 prekršaja za koje su izdani obavezni prekršajni nalozi. Od navedenog broja, 8 prekršaja odnosi se na nepropisno odlaganje otpada, uglavnom glomaznog otpada na sabirnim mjestima, odnosno uz kontejnere. Tijekom provedenog nadzora utvrđena su i 4 slučaja neisticanja državne zastave na objektima za koje je propisana obveza njezina isticanja, zbog čega su izdani prekršajni nalozi sukladno važećim propisima. „Pozivamo sve obveznike da državne blagdane obilježavaju u skladu sa zakonskim odredbama te dostojanstvenim

isticanjem državnih obilježja Republike Hrvatske. Hrvatska zastava simbol je ponosa, zajedništva i zahvalnosti svima koji su pridonijeli stvaranju, obrani i očuvanju neovisne Republike Hrvatske“, objavili su. U istom razdoblju prometno redarstvo evidentiralo je ukupno 19 prekršaja iz svoje nadležnosti, za koje su također izdani prekršajni nalozi.

„Općina Župa dubrovačka poziva sve građane, poslovne subjekte i korisnike javnih površina da se pridržavaju komunalnog i prometnog reda. Namjera Općine nije provoditi represiju, već osigurati da javne površine, sabirna mjesta i prometnice budu uredni, sigurni i dostupni svima“, poručuju.

KONAVLE

ŽUPA DUBROVAČKA

Piše: NIKŠA KLEČAK

Ako niste inteligentni , ni umjetna inteligencija vam ne može pomoći

Ljudi se previše oslanjaju na umjetnu inteligenciju. Pravo za reć, u zadnjih godinu i pol dana svi su se opismenili. Ije i je, č i ć, razdvajanje “je li” ako nisu stvarno jeli, prije je bilo nepojmljivo kod onog dijela populacije kojem je najdraži predmet u školi bila marenda.

I nama ostalima je bila, ali smo malo čitali, malo pisali, malo slušali, pa nekako možemo napisati dvije prosto proširene i prije ere umjetne inteligencije i nakon nje.

Danas vam ljudi i poruku na WhatsAppu pišu preko diktata kojeg zadaju ChatGPT-u ili inim umjetnim inteligencijama. Društvo u offlineu i onlineu postalo je teški fejk. Ljudi jednostavno izgovaraju neke rečenice koje su sukus nekog podatkovnog centra koji proizvoljno izbacuje monologe sukladno razini usluge koju kupite. Ako dobro i kvalitetno pretplatite uslugu ChatGPT-a za profesionalce, i odgovori će biti mudriji i s više mesa. Ali kad to posljedično počnu koristiti političari, a prethodno pitaju što Dubrovniku fali, čime su ljudi nezadovoljni, što bi se trebalo promijeniti, on će vam odgovoriti: Dubrovniku nedostaje bolja prometna povezanost, priuštivo stanovanje, ravnoteža između turizma i života lokalnog stanovništva, veća transparentnost upravljanja gradskim resursima, bolja komunikacija s građanima, revitalizacija povijesne jezgre i sadržaji za mlade. I tu nastaje problem. Jer umjetna inteligencija ne zna tko je sinoć zakrčio Pile, tko je kriv za dugogodišnju nebrigu o podstanarima, tko je kupio stan ili dobio kuću pa se pravi da razumije podstanare. Umjetna inteligencija nikad nije bila u Pera u Baraci na redovnom šetovanju, ne zna kako je kad je kanafa kratka, niti poznaje velike narodne mudrosti iz deset saziva Gradskog vijeća ovoga našega grada. AI će svakom političaru dati pristo-

jan, uredan, gramatički ispravan odgovor. Ali neće mu dati karakter. Neće mu dati hrabrost. Neće mu dati osjećaj za mjeru. Neće mu dati ono najvažnije, stvarno razumijevanje grada u kojem živi. Zato danas imamo političke statuse koji zvuče kao seminarski radovi. Sve je tu: održivi razvoj, participativno upravljanje, inkluzivnost, zelena tranzicija, pametna mobilnost, demografska revitalizacija. Samo nema čovjeka. Nema rečenice koja zvuči kao da ju je netko stvarno mislio. Nema greške, nema nerva, nema mirisa, nema života. A narod, koliko god ga se podcjenjivalo, to osjeti. Možda ne zna objasniti što je krivo, ali zna da nešto smrdi. Kao kad kupiš pomadoru ili dinju u butizi pa izgleda savršeno, a ima okus po kartonu. Pa onda kucaš po onoj dinji praviš se da si nešto pametan i da kontaš koja je dobra. Tako izgledaju i mnoge današnje političke objave. Lijepe, crvene, okrugle, bez ijedne mane. I bez ikakvog okusa. A ljudi osjete ChatGPT upravo zato jer ga stalno koriste. One crtice koje su prije vjerojatno jedino lektori stavljali u nekim beletristikama sada su doživjele nadrealne razmjere. Ti lijepo raspoređeni zarezi, te točke, ti citati ispravno stavljeni nakon dvotočke, forma odlična, sadržaj, kontekst, bit, ništa. Dakle, da rezimiramo, umjetna inteligencija je dobar izvor informacija, ali je u isto vrijeme varanje masa ako se silno koristi u priopćenjima, statusima na društvenim mrežama i svemu ostalom gdje bi čovjek trebao govoriti ono što stvarno misli. Iza umjetne inteligencije mora stajati i ona prirodna, ona koja u životu ima dovoljno znanja da je zna koristiti. U politici pak treba imati karizmu, socijalnu inteligenciju i osjećaj za trenutak. Prilikom javnih nastupa ljudi trebaju povjerovati da vi stvarno mislite ono što govorite. I ono najbitnije, moraju znati da znate o čemu govorite. A tek o temama možemo danima pričati. Izbori koji su

Umjetna inteligencija može pomoći čovjeku koji ima misao. Može mu složiti rečenicu, ispraviti zarez, proširiti ideju, pronaći bolji izraz. Ali ako čovjek nema što reći, ona mu može samo elegantno upakirati prazninu. I tu dolazimo do one najvažnije stvari: AI nije problem. Problem su ljudi koji misle da je dovoljno upisati “napiši mi pametan status o budućnosti Dubrovnika” i da su time postali pametni. Nisu.

nama uvijek najbitniji su oni komunalni, za gradonačelnika. Prikupljati jeftine političke bodove teško mogu situirani ljudi kada pišu o problemima mladih obitelji koje ne mogu pronaći podstanarski stan. No shit, Sherlock. Zadnji put kad se stan mogao naći po nekoj razumnoj cijeni bilo je u vrijeme Vida Bogdanovića, možda i Dube u prvom mandatu. Nezaposlenost je do prije 15 godina još bila nevjerojatno visoka. Sada nam se događa da socijaldemokrati pišu kako nam poslove koje su prije radila naša djeca danas rade Nepalci. I onda to ChatGPT, koji ni sam ne vjeruje što piše, ipak napiše, a centrala pošalje kao priopćenje. Umjetna inteligencija može pomoći čovjeku koji ima misao. Može mu složiti rečenicu, ispraviti zarez, proširiti ideju, pronaći bolji izraz. Ali ako čovjek nema što reći, ona mu može samo elegantno upakirati prazninu. I tu dolazimo do one najvažnije stvari: AI nije problem. Problem su ljudi koji misle da je dovoljno upisati “napiši mi pametan status o budućnosti Dubrovnika” i da su time postali pametni. Nisu. Samo su dobili bolju ambalažu za vlastitu površnost. A sam ChatGPT može pomoći. Pitajte ga kako mogu biti karizmatičniji, kako me birači mogu bolje prihvatiti, kako okupiti veliku koaliciju. Svi možemo i u besplatnoj verziji postaviti pitanja koja nam trebaju, odgovori će doći kroz par trenutaka. Ali nakon toga morate izaći među ljude. Morate znati slušati. Morate znati prepoznati kad netko govori iz stvarnog problema, a kad iz političkog kalkulatora. Morate imati nešto svoje, neku rečenicu, stav, karakter, grešku, nesavršenost. Nešto ljudsko. Jer ako niste inteligentni, ni umjetna inteligencija vam ne može pomoći.

PONEDJELJAK | 08.06. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

UTORAK | 09.06. doručak dana Poširana jaja sa dimljenim lososom i zelenim šparagama

menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

SRIJEDA | 10.06. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

ČETVRTAK | 11.06. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhana sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužena uz pire krumpir

PETAK | 12.06. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

SUBOTA | 13.06. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

NEDJELJA | 14.06. doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

ZANIMLJIVI VIDEOZAPISI I DOŽIVLJAJI

Dostavljač Branimir

Kristović: „Ljudi često ne znaju što se događa 'iza kulisa', pokušao sam im to približiti“

Naručivanje nam je gotovo postalo svakodnevica, a kada nestrpljivo iščekujemo paket, rijetko kad razmišljamo o logistici i svemu što se mora dogoditi da bi paket stigao do naših vrata. Dostavljač Branimir Kristović tome je doskočio na svoj način: na svom profilu dijeli zanimljive videozapise dostava, u kojima dijeli svoja iskustva, izazove, ali i zanimljive ulice i poglede. Otkrio nam je kako je došao na tu ideju, ali i kazao više o poslu koji je daleko od samo 'vozanja po gradu'

Koliko dugo se već bavite ovim poslom i koji su vam dojmovi?

Od 2018. sam u ovom poslu, samo što sam prije radio za jednu drugu dostavnu službu. Što se tiče samog posla, ovisi koju rutu vozite. Sad sam baš na ruti koja je, po mom mišljenju, lagana – iako je nitko drugi ne želi voziti! (smijeh) Vozio sam prije dostavu u 'Downtownu', gdje ima dosta firmi, pa ima puno paketa. A sad mi je linija Nuncijata, Gornji Kono, gruški neboderi, Ilijina glavica… Tu ima puno skalina, ali manje paketa. Ovisi tko što voli!

Kako ste došli na ideju da počnete dijeliti videozapise dostava na društvenim mrežama? Poprilično otvaraju oči o vašem poslu.

Neko vrijeme sam o tome razmišljao, ali nikako početi. Dok me nije jedna gospođa 'prcnula' komentarom: 'Pa što vi radite, samo se vozate po gradu?'. Onda sam shvatio da ljudi stvarno ne shvaćaju naš posao i što on sve zahtijeva i htio sam malo promijeniti tu sliku, kako bi malo upoznali posao. I da im kroz sniman-

je dam neke informacije koje nisu prije imali, a trebaju im. Na primjer, broj skladištara u našem skladištu, kako im on može pomoći, generalno što se događa 'iza kulisa'. Ljudi to ne vide, ne razumiju, pa često onda ni ne cijene, a to je sve razlog zašto sam krenuo u snimanje.

Imate dosta reakcija, a ljudi često i komentiraju kako neke stvari stvarno nisu znali. Ako nisi neki posao radio, ne možeš znati što to sve zahtijeva ni s kojim se problemima sve susrećeš tijekom dana. Normalno, nisi svaki dan ni nasmiješen, nije svaki dan ni dobar… Ne kažem da smo mi svi vozači 'cvjećke', ali trudim se.

Koji su najveći izazovi dostavljačkog posla, pogotovo u Dubrovniku? Čine li probleme skalini, promet, parking? Moj najgledaniji video je video u kojem sam morao krivo parkirati, nositi tri paketa od 30 kila uz 40 skalina i onda još na drugi kat… Nekad se tako 'sastavi' određena adresa. Tru-

„Ako nisi neki posao radio, ne možeš znati što to sve zahtijeva ni s kojim se problemima sve susrećeš tijekom dana.“

Piše: Ivana Smilović Barkiđija

Foto: Ahmet Kalajdžić

„Klijenti nam znaju reći: 'Pa nisam doma, ne mogu te čekati cijeli dan!'“

dim se malo promijeniti ljudima način na koji gledaju stvari - mi možemo nositi paket do 30 kila, zapravo 31,5 kila je maksimalna težina koju možemo nositi. Što ne znači da ako adresa ima 100 skalina i još dva kata, stvarno možemo nositi tri paketa gore, iako je to naš posao. Tako da oni koji naručuju trebaju malo misliti i na teren. Ako je to dva metra od ceste, gdje ja to mogu izbaciti, nema nikakvih problema. Ima i među nama i starijih i mlađih ljudi, mlađi bi možda mogao to odraditi bez problema. Eto, čisto da ljudima malo promijenimo percepciju – dostavu uvjetuju i parking, broj skalina, ali i koliko sam čovjek može to iznijeti. Utječu i vremenski uvjeti. Jutros je počela padati kiša, a ja bez ombrele i vindjake, što ću sada? Ako pokisnem, moram raditi mokar cijeli dan. A kad izađe klijent, on će se odmah vratiti u suhi stan.

Imaju li ljudi razumijevanja?

Otkad sam počeo snimati, barem klijenti na mojoj ruti drukčije gledaju ovaj posao i kažu – svaka čast. Već se pomalo primijeti da ljudi shvaćaju kakav posao mi radimo. Ne znam kako je drugima. Ja sam takav tip da sam ve-

dar i nasmiješen, pa i kad je teško. Ok, puknem nekad! (smijeh) Ali generalno sam pozitivan i ljudi me takvoga znaju, pa me možda i drukčije gledaju. Ako je netko prgav, boli ga briga i ne želi raditi taj posao, već je tu čisto da ga odradi, onda ljudi to primijete i postoji mogućnost da ga i neće gledati blagonaklono. Ako si normalan, izlaziš ususret i samo pokazuješ realno situaciju, onda dobiješ drugi pristup.

Bude li situacija da su ljudi nekad i bezobrazni, otresiti ili očekuju previše?

Bude, bude. Nekad je najveći problem komunikacija. Zovemo klijenta pet minuta prije nego što ćemo doći. On može biti doma, ali nekad je na poslu ili ima obaveza, pa tu najčešće dođe do 'ispaljenja'. Kažu: 'Pa nisam doma, ne mogu te čekati cijeli dan!'. To je jedna od situacija koja mi pada na pamet. Na to su najosjetljiviji. Stigne im poruka da će dostava biti od 8 do 17 sati, pa ne znaju kad ću nazvati. Oni koji često naručuju otprilike znaju kad sam na kojem dijelu rute i kad mogu očekivati moj poziv. Ali oni koji ne naručuju često… Tu bude svega! Pa me pitaju kako ne mogu ući u neku ulicu, da tuda prolaze kamioni. (smijeh) Snimao sam video

„Najviše u zadnjih godinu-dvije ima posla oko ‘Crnog petka’. Dostavljačima je to u biti - crni mjesec!“

gdje se iz jedne ulice ulazi na Gornji Kono, to je bio popriličan izazov. Ali tamo nisam nikad u životu bio, dok nisam počeo raditi ovaj posao. Ljudima koji tamo prolaze svaka čast! Ja sam probao i snimio, čisto da pokažem kako to izgleda. Tamo ima jedna gospođa koja često naručuje. Prvo nemaš gdje parkirati, ne možeš proći… Ali kako znam tu gospođu, na zadnjoj adresi na koju mogu doći, onda smo se dogovorili da joj ostavim paket, ona plati karticom i ne moramo gotovinu premetati.

Jesu li česti takvi dogovori?

Da, kako ne! Kad nisu doma, a platili su, u biti im ne bismo smjeli ostavljati paket samo tako, ali im izlazimo ususret. Ima raznih zahtjeva –ostavi mi na balkonu, ispod skalina, iza arle, baci mi na taracu, prebaci preko zida… Dnevno ima 10-15 takvih adresa, nekoga koga znaš i nekoga koga ne znaš. Samo pitaš – hoću li ti baciti ili ti je svejedno? (smijeh) Ne smijem to snimati, da ne bi ljudi vidjeli gdje ostavljam pakete, pa da ne bude – netko ga je pokupio! Što manje riskiranja, to bolje. Dosad se nikad nije

Petak, 5. lipnja 2026.

dogodilo da sam ostavio paket, a da ga osoba nije našla. Snimim ja za svaki slučaj, da ne bi bilo da ga nisam ostavio, ali nije bilo problema.

Pretpostavljam da ima ljudi koji toliko često naručuju da ste se donekle i sprijateljili s njima.

Ima takvih ljudi. Radimo jutarnju smjenu, ne radimo popodne, a većina ih isto tako radi, pa se najčešće čujemo preko telefona. Onda kad se dogodi da se konačno vidimo, ide čokolada, sok, ostave bakšiš ili tako nešto. Rekao bih da je 95 posto ljudi stvarno normalno, izlaze ususret, nekad izađu na cestu ili skaline da se ne moram penjati, dogovorimo se.

Počeli ste raditi ovaj posao prije osam godina. Na koji način se promijenio kroz godine?

Tamo negdje u koroni je buknulo naručivanje. Mi smo bili jedini koji su mogli proći kada je bilo zatvoreno, kad se nije moglo ići iz grada u Župu. Kako nam je skladište bilo u Župi, dobili smo potvrde. Tad su svi krenuli masovno naručivati, jer nije bilo druge. Sad isto ima dosta posla. To nekada ovisi i sezonski. Najviše u zadnjih godinu-dvije ima posla oko 'Crnog petka'. Dostavljačima je to u biti 'crni mjesec'. Toliko toga se naruči, da se produlji na mjesec dana! (smijeh) Voziš više nego što bi inače vozio normalnim danima i mjesecima. I sad, u predsezoni, je veće opterećenje. Naša firma dosta radi s hotelima, tako da kolege koji voze njima, imaju jako, jako puno paketa. Naručuje se sve – od posteljine i kušina do tapita.

Postoje li neke stvari koje treba razjasniti ljudima koji nisu u potpunosti upoznati s funkcioniranjem dostave?

Vozači imaju radno vrijeme i ugovor koji su potpisali. Obično počinjemo raditi u sedam sati ujutro i na terenu smo, ovisi kako koji, od osam i po’, devet. Imamo dvojicu od kojih jedan vozi Konavle, a drugi Primorje. Dok ovaj iz Konavala dođe do prve adrese, treba mu pola sata, a nekad sat vremena, ovisi kakva je gužva. Mi bismo, po pravilu, trebali imati 70 adresa koje bi trebali odraditi do dva sata popodne. Ali, naravno da to nije nikad do dva sata jer: 'Pričekaj me ođe minut, pričekaj me tamo, pričekaj me amo'. U principu, trebali bi utrošiti oko tri minute po adresi, što bi bilo odlično, u nekim savršenim uvjetima. Ali je nemoguće. U prošloj firmi bismo dobili obavijest da je dostava do 11, ali onda bi bio problem kad bi se došlo kasnije. U ovoj firmi je druga politika, ovdje stave od 8 do 17, da bi pokrili sve linije. Ali ljudi onda misle da se mi vraćamo i da se

„Snimanje me zabavlja i na neki način mi i pomaže, recimo kad mi se ne da ići na neke adrese.“

možemo prilagoditi, doći im na primjer kad završe s poslom u 16. A ne možemo baš tako. Mi imamo našu turu, ujutro kad krećemo, slažemo pakete po adresama kako dolaze, jedan za drugim. I idemo! Normalno, ako nema posla, izlazimo ususret, vratimo se, ali većinom bude toliko posla, da se nemamo kad vraćati. Idemo naprijed, zovemo unaprijed, a ako se moram nekome vratiti, idućih troje-četvero će morati više čekati.

Nije to baš tako opušteno kao što ljudi misle.

Ovaj posao nije baš lagan. Nije ni previše plaćen, da bi čovjek mogao sve izdržati. Osobno volim što imamo slobodan vikend, odgovara mi to, radije ću odraditi nekim danima i duže, samo da mi subota i nedjelja budu slobodne, da mogu odmoriti i nešto planirati.

Planirate li ostati u ovom poslu?

Nešto 'kemijam' u vezi snimanja, ako krene kako sam planirao, možda se nešto i pomakne. Ali zasad ne mislim ići iz ovog posla, imam dobru turu, znaju me ljudi, nije mi teško, navikao sam više. Snimanje me zabavlja i na neki način mi i pomaže, recimo kad mi se ne da ići na neke

adrese. Sada promislim – vidiš, ovo bi baš moglo biti zanimljivo da ljudi vide, baš zato što mi se ne da! (smijeh) Recimo, u Srebrenskoj ulici sam se prije vazda dogovarao s ljudima, da ne rečem 'klao'. Onda sam promislio da možda ta ulica i nije toliko loša, hajde da vidim, da malo snimim i da ne 'peglam' ljude više. Jer ipak, koliko god to nekad bilo teško, mi moramo dostaviti na adresu. A ako gnjavimo ljude, onda su nezadovoljni, pa su nezadovoljni i firmom. Pa često kažu da neće više nikad s nama raditi. Mi smo na neki način ambasadori između firme i klijenata. Pa ako mi nismo u redu, onda će i firma loše izgledati.

Ali baš je zato dobro da ste našli nešto da vas malo 'pogura'.

To snimanje mi je ujedno i motivacija da se potrudim kad sam umoran, neraspoložen ili kad je pošiljka malo zahtjevnija. Natjeram se, pođem u izazovne ulice i dođem do posebnih stvari, kao što je vrt koji ti uljepša dan. Volim takve stvari – bio sam u ulici u kojoj nikad nisam bio, vidio nešto, doživio i sad mi neće biti problem poći na tu adresu jer znam što me čeka, gdje je točno, ali i da će mi donijeti lijepi osjećaj.

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA

Dvojac iz Mostara dobio po 4 i po' godine zatvora, Pelješanku prevarili za 171 tisuću eura

Lažno su joj se predstavili kao krim policija, a onda je uvjerili da im preda novac s računa jer je nesiguran

Dobro situiranom inženjeru elektrotehnike i nezaposlenom kineziologu, osobama s dvojnim državljanstvom Republike Hrvatske i Republike BiH, stigla je na naplatu prevara kojom je oštećena starija mještanka Pelješca. Slučaj je to koji podsjeća ne neke od holivudskih triler blockbustera, ali će prevaranti o posljedicama neodgovornog ponašanja i lažnog predstavljanja imati pune četiri i pol godine za razmišljanje u tišini zatvorskih ćelija.

Naime, nepravomoćnom presudom dubrovačkog Općinskog suda, M.Č. Čuka (36) i I.K. Kreha (47) iz Mostara proglašeni su krivima za počinjeno produljeno imovinsko kazneno djelo prijevare te su osuđeni na kazne od po četiri godine i šest mjeseci zatvora. Olakotna okolnost jest činjenica da će im se u odsluženje kazne uračunati i vrijeme koje su proveli u istražnom zatvoru još od 4. srpnja prošle godine.

DUJE IZ KRIM POLICIJE

Prema nedavno objavljenoj presudi Općinskog suda u Dubrovniku, Čuka i Kreha su proglašeni krivima jer su obojica izvršili po jedno tzv. produljeno kazneno djelo imovinskog kriminala. Naime, u namjeri nezakonitog stjecanja velike imovinske koristi, 24. lipnja prošle godine su prevarili stariju mještanku zapadnog dijela poluotoka Pelješca. Učinili su to tako što ju je Kreha pozvao na njen fiksni telefon i lažno se pred -

stavio kao Duje koji zove iz krim dubinske policije Stona. Žrtvi je rekao kako su joj novci iz banke pokradeni od strane zaposlenica banke te ga stoga mora podignuti, a potom i predati njima kad dođu kako bi oni, na te novčanice, stavili druge serijske brojeve. Dodao je kako će nakon toga 'sudac' i on doći u banku i učinili što treba da njezini novci budu vraćeni. Rekli su joj kako će u tu svrhu do nje doći 'zaštitar' kojemu treba predati novac. To je, naravno, bio Čuka. Starija gospođa je povjerovala da su je pozvali policijski službenici te je 25. lipnja sa svog bankovnog računa podigla 20.000 eura i istog dana, već oko podne, kovertu s novcem predala prvookrivljenom Čuku koji se s novcem brzo udaljio. No, idućih nekoliko dana, sve do 1.srpnja, Kreha ju je ponovno i više puta nazvao na kućni telefon, uvjeravajući je kako mora u banci podići sve novce i predati ih 'zaštitaru' radi promjene serijskih brojeva. Tom je prilikom lažno naveo da su novci pokradeni i da će joj biti vraćeni nakon što se na njih stave drugi serijski brojevi. Zbog straha i pritiska uslijed čestih poziva, Pelješanka je povjerovala u tu laž te je 1. srpnja sa svog računa podigla još 151.000 eura. Ispred svoje obiteljske kuće predala ih je Čuku, ali mu je tom prilikom rekla i da će zapisati registraciju njegovog vozila. Čuka je tad otrčao do svoje Škode bh. registracija te brzo sjeo u vozilo i udaljio se. Tako je starica oštećena za ukup -

Učinili su to tako što ju je Kreha pozvao na njezin kućni fiksni telefon i lažno se predstavio kao Duje koji zove iz krim dubinske policije Stona. Žrtvi je rekao kako su joj novci iz banke pokradeni od strane zaposlenica banke te ga stoga mora podignuti, a potom i predati njima kad dođu kako bi oni, na te novčanice, stavili druge serijske brojeve

Piše: Ahmet Kalajdžić Foto: Mario Babarović/DD, Elements Envato

no 171 tisuću eura.

NE OSJEĆAJU SE KRIVIMA

Dubrovačko Općinsko državno odvjetništvo je 30. rujna 2025. zbog počinjene prijevare optužilo Čuka, a 26. siječnja ove godine i Kreha te su kazneni postupci protiv njih objedinjeni. Optuženici su tijekom dokaznog postupka rekli da se ne osjećaju krivima. Čuka je tvrdio da ga je Kreha pozvao da ode u Hrvatsku preuzeti neki novac, jer on ne može bez putovnice. Pošli su zajedno, Kreha je ostao u Neumu, a Čuka je na Google mapsu shvatio kako je to kuća u kojoj je godinu prije ljetovao. Kazao je kako je od gospođe preuzeo kovertu s novcem, ali ga se ona nije odmah sjetila. Novac je u Neumu predao Krehu i vratio ga u Mostar, da bi mu za par dana Kreha za zahvalu dao 300 eura govoreći da je to od Krehinog prijatelja A.B. kojem je učinio uslugu iako ga nije poznavao. Rečeno mu je da su novci od prodaje kuće, a tjedan kasnije Kreha ga je ponovno tražio da kao pouzdana osoba ode po ostatak novca. Tad je preuzeo veću kovertu i za to dobio još 300 eura. Kreha mu je tvrdio kako je sve

legalno, ali kad je za nekoliko dana pošao na more, na granici je zaustavljen i uhićen. No, Kreha je u obrani tvrdio da ga je prijatelj A.B. molio da mu nađe nekoga iz Hrvatske tko bi mu nešto donio jer nema putovnicu, te se on za 15 dana sjetio Čuka. No, tvrdio je kako mu kuću na Pelješcu nije pokazao na Google mapsu jer se time ne zna služiti niti je znao po što treba ići na Pelješac. Tvrdio je kako on Pelješanku ne poznaje niti ju je zvao, a kazao je i kako je za novac doznao tek kad je Čuku predao kovertu.

DILER VJEKO

Krehina izjava sa saslušanja razlikovala se od one koju je dao na suđenju, no to je opravdao time da mu se prijetilo i da je pretučen u Mostaru. Za A.B. je tvrdio kako je to 'diler koji je već je bio u splitskom zatvoru', prisjetio se da su u istražnom zatvoru također zbog telefonske prevare bili dvojica koje je po novac slao neki Vjeko. Kreha tvrdi kako je kasnije doznao da je to zapravo bio spomenuti A.B. kojem je nadimak- Vjeko! Analizirajući sve činjenice iz obrane optuženih, sud je zaključio kako su nelogične,

Dubrovačko Općinsko državno odvjetništvo je 30. rujna 2025. zbog počinjene prijevare optužilo Čuka, a 26. siječnja ove godine i Kreha te su kazneni postupci protiv njih objedinjeni. Optuženici su tijekom dokaznog postupka rekli da se ne osjećaju krivima.

“Bio je dosta uporan, a znao me je i tješiti kad bi, primjerice, rekla da će dobiti ‘kolap’. Duje me je tad smirivao i govoriosjedi, odmori, neće ti biti ništa! Duje je zapravo Kreha, što sam odmah shvatila po njegovom glasu kada sam ga čula“

neživotne, međusobno kontradiktorne i stoga nevjerodostojne te usmjerene isključivo na izbjegavanje kaznene odgovornosti. Također, sud je zaključio kako je optužnica dubrovačkog Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku dokazana te donio presudu koja, očekuje se, može postati čak i obrazac za slična kaznena djela prevare kojima su, širom Hrvatske, sve češće izložene stariji sugrađani. Uz to, sud je zaključio kako su optuženici bili potpuno ubrojivi, ali valja reći kako tijekom postupka nitko uopće nije ukazao na moguće postojanje bilo kakve sumnje u njihovu ubrojivost. Također, sud je u obrazloženju presude naveo kako se svrha kažnjavanja u ovom slučaju može postići samo izricanjem zatvorske kazne optuženicima.

PUNO POVJERENJE U ISKAZ ŽRTVE

Na visinu kazne svakako je utjecala i dosljedna izjava oštećene Pelješanke koja je opisala kako su je uvjeravali da će joj novci biti vraćeni u banku jer su ih ukrali zaposlenici banke. Također, zastrašili su je i kako će, ako to ne učini, po nju poslati auto i odvesti je u zatvor. Rekli su joj još i kako je prate, kako znaju s kim svaki dan pije kavu i kako je njih pedeset na terenu i bore se za nju! Zahtjevima se opirala, ali je na kraju ipak

Petak, 5. lipnja 2026.

popustila kad joj je sugerirano da o svemu 'nikome ništa ne govori, pa ni djeci'. Izjavila je i da ju je 'Duje', a zapravo Kreha, telefonski pozivao, sugerirao da u banci kaže kako joj novci trebaju jer kupuje nekretninu, a da je novac predala svom gostu koji je prije dvije godine odsjeo u njezinom apartmanu. Sjetila se i kako ju je, sat i po' nakon što je Čuka otišao s novcem, ponovno nazvao 'Duje' i rekao kako nisu uspjeli riještii problem s novcem, ali kako će to napraviti iduće jutro. Iako joj je najavio kako će doći dan kasnije, nikad se više nije javio niti su njezini novci predani na banku. Pelješanka je kazala kako su je u tjedan dana nazvali 20-ak puta, uvjeravajući je, pa i prijeteći, dok nije predala sav novac.

“Bio je dosta uporan, a znao me je i tješiti kad bi, primjerice, rekla da će dobiti 'kolap'. Duje me je tad smirivao i govorio - sjedi, odmori, neće ti biti ništa! Duje je zapravo Kreha, što sam odmah shvatila po njegovom glasu kada sam ga čula“, bez ikakve je dvojbe ustvrdila oštećena Pelješanka.

Sud je istom presudom, obvezao osuđene Mostarce da u roku od godinu dana po pravomoćnosti presude solidarno na bankovni račun prevarene žene uplate svih 171 tisuću eura.

Centar za pružanje usluga u zajednici Maslina

Vlaha Bukovca 5 20000 DUBROVNIK U Dubrovniku, 01. lipnja 2026. godine

OGLASI ZA POSAO U

CENTRU MASLINA

Traže se kandidati za sljedeća radna mjesta:

1. STRUČNI RADNIK U SUSTAVU SOCIJALNE ZAŠTITE 2 - PSIHOLOG

1 izvršitelj na neodređeno puno radno vrijeme

2.

VODITELJ MJERE INTENZIVNE STRUČNE POMOĆI I NADZORA NAD OSTVARIVANJEM SKRBI O DJETETU

1 izvršitelj na određeno puno radno vrijeme

3. KUĆNI MAJSTOR - VOZAČ

1 izvršitelj na neodređeno puno radno vrijeme

Rok za prijavu: 7.6.2026.

Način prijave za posao i popis potrebne dokumentacije dostupni su na:

• mrežnoj stranici Centra Maslina (https://www.dom-maslina.hr/?cat=46)

• Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (https://burzarada.hzz.hr)

• Narodnim novinama 56/2026

RAVNATELJ

Božidar Šustić, dipl. teolog

28 Kolumna

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Inflacijski VIRUS

Hrvatska vojska ovih je dana dokazala da je spremna za sve izazove modernog ratovanja – osim za gnojnu anginu. Dok ministar obrane ponosno najavljuje ''najmoderniju vojsku u regiji'', sustav je herojski pao pred upaljenim grlom jednog ročnika. I tako je, nakon svih strateških planova, NATO standarda i vojnih prezentacija, operaciju spašavanja vojnika izvela mama iz Pule, privatnim autom. Mladić se razbolio na obuci u Slunju, a vojska je zaključila da je najbolje rješenje pozvat mamu. Čovjek bi pomislio da je riječ o ekskurziji osnovne škole, a ne o sustavu koji bi jednog dana trebao branit državu. Majčin komentar bio je prilično očit: ''Vojska mi uzme dijete za rat, a kad se razboli zove mene''. Ali ne treba biti prestrog; možda taj sustav zbrinjavanja dolazi u drugoj fazi modernizacije, odmah nakon nabave novih vunenih bječava i toplomjera.

Veterani, djedovi današnjih ročnika, savjetuju Ministarstvu da ustroji sustav obuke vojnika tako da vojska bolesnog ročnika vozi u bolnicu, a ne da mama mora bit dežurna od kuće!

Još samo fali da roditeljima dostavom počnu slat robu na pranje, jer ako nema doktora, nema ni pralja, a ni perilica. A opet, možda su stari ratnici i malo staromodni. Današnja strategija očito računa na to da roditelji budu logistička podrška: mama vozi u bolnicu, tata donosi antibiotike, baka kuha juhu, jer vojska ipak nije za mamine maze.

Sva sreća, toplo je pa nema previše boleština. Možda obuke neće bit po hladnijim vremenima? Ili će MORH zaključit, da je u slučaju ratne ugroze tije-

kom zime, bolje proglasit stanku.

PapaLav XIV. odlučio je da njegova prva enciklika bude posvećena umjetnoj inteligenciji, što je samo po sebi pohvalno. Dvije tisuće godina nakon rasprava o istočnom grijehu, spasenju i vječnom životu, Katolička crkva sada ulazi u bitku s algoritmima i digitalnim prorocima

Neki to tumače epohalnim smislom za humor, a neki jedinim načinom za spašavanje ovozemaljskog života. A poslije ćemo spašavat duše i vječni život….. Naime, Papa upozorava da umjetna inteligencija preuzima proizvodnju tekstova, glazbe i videa te ugrožava kreativne profesije. Drugim riječima, umjetnici se boje da će ih zamijeniti računala, baš ko što su se davno nekad kočijaši bojali automobila. Razlika je samo u tome što današnji algoritam može napisati pjesmu, nacrtati sliku i sastaviti politički govor bez potrebe za kavom, honorarom ili sindikatom. Posebno je zanimljiva Papina osuda korištenja umjetne inteligencije u ratovima. Njemu je jasno da je jako loša ideja prepustit strojevima odluku o životu i smrti. Čovječanstvo je, naime, stoljećima pokazivalo zavidnu sposobnost da se ubija i bez pomoći računala, pa nema potrebe da tehnologija dodatno unapređuje tu disciplinu. A još niti nemamo podatke može li robot bit još veći idiot od šefa neke agresivne države. A onda dolazimo do Hrvatske, zemlje kojoj bi umjetna inteligencija mogla bit najveća prijetnja u Europi. Procjenjuje se da bi AI u nas mogo zamijeniti čak 300 tisuća ljudi u administraciji. Algoritam ne traži stranačku iskaznicu, nije potkupljiv, ne

zapošljava rodbinu, ne ide na dvosatnu marendu i ne treba ga uhljebit u općinu od 800 stanovnika. A to je već ozbiljna prijetnja nacionalnoj tradiciji. Naša Vlada zasad, koristeći samo prirodnu inteligenciju, iznova dokazuje da ekonomska znanost u Hrvatskoj ide korak ispred ostatka svijeta. Dok se drugi muče s dosadnim teorijama o kamatnim stopama, produktivnosti i tržištu, naši su stručnjaci pronašli revolucionaran lijek protiv inflacije – povećanje poreza. Tako će u sklopu novog "antiinflacijskog paketa" porasti paušalni porez za privatne iznajmljivače. Za običnog neukog čovjeka to zvuči otprilike ko da vatrogasci gase požar benzinom. Ali očito obični ljudi ne razumiju visoku ekonomiju. Stoga je ministar turizma, često citirani Vladin stručnjak Tonči Glavina, umirio zabrinute građane objašnjenjem da će iznajmljivači taj dodatni trošak ko od šale pokriti s "nekoliko odrađenih dana više". Genijalno. Kad vam poskupi struja, radite više, nađite neki dodatni poslić; skupljajte boce po kontejnerima, kad vam poskupi gorivo, ponudite babi u susjedstvu za male pare ošišat travnjak. Jer problem je zapravo u tome što ljudi premalo rade da bi podmirili sva poskupljenja koja su nužna za pobjedu nad vražjom inflacijom.

Zato čudi da među skoro 110 tisuća malih iznajmljivača nema empatije prema nastojanjima vlade da pobjedi inflaciju, nego ćurliću ko tukci uoči Božića. A zapravo ne razumiju genijalno objašnjenje Vlade da se sve to radi - zbog inflacije. Jer, ako država poveća porez, zašto iznajmljivač odma mora

Piše Mario Klečak

povećat cijenu smještaja da pokrije porez, pa gost mora plati više, pa cijene i inflacija porastu? I što će onda Vlada nego objavit novi paket mjera protiv inflacije koji neki nazivaju savršeni ekonomski perpetuum mobile? Jer, kad bi sutra ne'ko predložio da se cijene goriva sruše dodatnim porezom na benzinu, vjerojatno bi i to prošlo kao inovativna reforma. A politički gledano, poruka je još zanimljivija. Ako stanovnici Dalmacije i nakon ovakvih "antiinflacijskih" poteza ponovno nagrade iste autore glasom na izborima, onda će se potvrdit da je jedina stvar otpornija od inflacije – vjernost biračkog tijela. Za one koji znaju da mi povijesno nismo Dalmacija; slična sudbina i nas čeka. Dapače, naš gradonačelnik je uvjerenja da je svako kratkoročno iznajmljivanje gospodarska djelatnost, pa bi zato trebalo uvesti porez na dobit,

a ukinuti plaćanje paušala! Ne'ko mu je preko društvenih mreža predložio kako njegovim reformatorima preostaje samo jedan instrument; sve apartmane nacionalizirat, pa radničkoj klasi, našoj i gastarbajterskoj, podijelit stanove i svi problemi - riješeni.

Aveliki

demokratski reformator premijer Plenković, najavio je mogućnost povećanja broja saborskih zastupnika koje bira - dijaspora. Naravno, sve u duhu pravednosti i jednakosti, a činjenica da dijaspora već desetljećima uglavnom glasa za HDZ, potpuno je slučajna. Prema sadašnjem sustavu, hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj biraju tri zastupnika. Premijer smatra da je to premalo za oko milijun ljudi koji žive izvan granica države. Doduše, na posljednjim izborima glasalo ih je nešto više od 41 tisuće, što je manje od pet posto. Ali

broj aktivnih birača očito - nije važan. Posebno je zanimljiva rasprava o tome tko je zapravo dijaspora. Mnogi Hrvati koji su posljednjih desetljeća odselili tvrde da oni nisu HDZ-ova utvrda, nego upravo suprotno – da su zbog HDZ-a i postali dijaspora.

Još zabavnije postaje kad se spomenu Hrvati u Bosni i Hercegovini. Jedni tvrde da su dijaspora, drugi da su konstitutivni narod države BiH. Sportskom terminologijom to zvuči ko da ne'ko legalno igra za Dinamo i Hajduk u istoj utakmici, pa uredno prima premije od oba kluba.

A iz oporbe postavljaju jednostavno pitanje: zašto bi o porezima, školama, bolnicama i cestama, odlučivali ljudi koji žive tisućama kilometara dalje i porez plaćaju nekoj drugoj državi? A jedino zajedničko nam je što idemo u - istu crkvu.

Petak, 5. lipnja 2026.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Graham, Philomena, Gerald, Gill, John, Sally, Roger, Catherine i Mirabai - koncert majstorica DSO je Dubrovnik zavoljela, sretna svoje prijatelje iz Amerike i Engleske i na Porporelu dovela

Romela i Mia - rado u Grad dođu i "preko" Porta prođu

Mari, Ifet i Carolina - kad se sretnu oni koji se trebaju sresti, neki kažu da su se zvijezde urotile, a neki da je to sudbina

Miljenka i Ivana - s puno energije i marljivo vole raditi, ali nemaju ništa ni protiv slobodnog dana

Nikša i Pero - rekoše da su po stažu veterani Kneževa dvora, nitko nema prigovora

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Brodostrojari Srednje pomorske škole, 4 sb, razrednice pok. Dubravke Alfirević, su se najprije u školi okupili, pa potom u Orsana 50.obljetnicu mature proslavili. Na druženju su bili Bruno Bronzan, Zdenko Bulum, Marin Joković, Pero Kaciga, Ante Petrović, Goran Mileusnić, njihov profesor Luko Milić, Marko Cukrov, Ivica Held, Esad Hebib, Dubravko Kamber, Duško Medan, Maro Ljubomirac, Joško Storelli, Baldo Smrdelj, Davor Ivanković, Boro Kešić, Mato Garvan, Darko Roko i Viktor Matić. Nisu mogli doći Emil Kovač (Mec), Šefik Zvizdić i Pero Garvan, a napustili su nas Zoran Stojanović, Branko Slade i Pero Đivanović

Martina, Vito, Ante i Tea - u predvečernjem điru se i Tirenu voli pogledati na miru

Vinka i Anđelka - sestre nedjelju vole zajedno provesti opušteno i u veselju

Yoli i Vanja - do place u Gružu gustaju prošetati, svježu zelen kupiti i s prodavači(ca)ma popričati

LEGENDARNI PAROBROD

"TUSCANIA" Još prije 100 godina povezivala je Mediteran s New Yorkom

Dubrovnik je posjetila dva puta, tijekom 20-ih godina prošlog stoljeća

Tema ovog nastavka feljtona je parobrod TUSCANIA (druga) jer istoimeni brod ove kompanije imena TUSCANIA (prva) je kratko plovio tijekom ratnih godina od 1914. do 1918. kada ga je u konvoju potopila njemačka podmornica UB-77. Škotski brodar Anchor Line iz Glasgowa je po završetku Prvog svjetskog rata naručio u škotskom brodogradilištu Farfield Shipsbuilding and Engineering Company u Govanu pored Glasgowa izgradnju broda namijenjenog održavanju redovne putničkoteretne pruge iz Mediterana za New York. Novogradnja broj 595 porinuta je u more 4. listopada 1921. krštena imenom talijanske pokrajine Toskane. TUSCANIA je imala 16991 bruto registarskih tona, bila je duga 182 i široka 21,4 metra, a mogla je prihvatiti 267 putnika u prvom, 377 u drugom i 1818 putnika u trećem putničkom razredu. Šest parnih DRG turbina preko dvije propele su je pokretale brzinom od 16 čvorova. Na prvu komercijalnu plovidbu prema New Yorku je zaplovila 16. rujna 1922.

DVA PUTA PRED LOKRUMOM

Na transatlantskoj pruzi TUSCANIA ostaje sve do sredine 1926. U tom vremenu je imala i pet kružnih putovanja iz New Yorka prema

Mediteranu. U prvim od njih odmah je posjetila Dubrovnik 23. prosinca 1922. i još jednom u srpnju 1923. U oba dolaska bila je usidrena pored otoka Lokrum te joj je to ujedno bio prvi i zadnji posjet našem Gradu. Od sredine 1926. TUSCANIA plovi u najmu engleske brodarske kompanije Cunard Line za kojeg je održavala prugu iz Londona preko Le Havrea i Southamptona do New Yorka.

Piše Ivo Batričević foto Privatna arhiva

Na transatlantskoj pruzi TUSCANIA ostaje sve do sredine 1926. U tom vremenu je imala i pet kružnih putovanja iz New Yorka prema Mediteranu. U prvim od njih odmah je posjetila Dubrovnik 23. prosinca 1922. i još jednom u srpnju 1923. U oba dolaska bila je usidrena pored otoka Lokrum te joj je to ujedno bio prvi i zadnji posjet našem Gradu

Tako je plovila do rujna 1930. kada je nakratko raspremljena.

VOJNI PUT

Već u veljači sljedeće godine plovi za Anchor Line na pruzi Glasgow - Bombay gdje je ostala sve do 1937. Još neko vrijeme je plovila za Cunarda prema New Yorku, a onda je u travnju 1939. prodana grčkom brodaru Greek Line. Po

dolasku u Pirej potpuno je preuređena za prihvat 200 putnika u kabinskom razredu, 4000 u turističkom i 500 u trećem razredu. Dobila je i novo ime NEA HELLAS. U svibnju 1939. započinje ploviti iz Pireja za New York, ali ne zadugo jer je započeo Drugi svjetski rat. Cijelu sljedeću godinu plovi iz Lisabona za New York, ali je koncem godine prešla u sastav britanske ratne mornarice gdje je cijeli rat služila u pomorskim vojnim transportima.

NOSILA IME I PO NEW YORKU

NEA HELLAS je 1947. vraćena njegovom vlasniku Greek Lineu za kojega od srpnja prvo plovi između Genove, Napulja i Lisabona do New Yorka, a potom na istoj pruzi do Pireja, povremeno tičući Maltu.

Još je jednom ovaj brod preuređen 1955. za prihvat 80 putnika u prvom i 1300 u turističkom razredu te je iste godine promijenio ime u NEW YORK. Nakon zadnje plovidbe sredinom sljedećeg mjeseca NEW YORK je raspremljen u matičnoj luci Pirej. Uskoro je prodan japanskim rezalištima kod luke Onomichi (prefektura Hirošima) do sredine listopada 1961. gdje je konačno i izrezan u staro željezo.

VELIKAN IZ GRUŽA U PROBLEMIMA

Izostali trofeji, kasne isplate:

„Odgovornost je na svima nama, nešto se valja iza brda, moramo povući prave poteze kakvi

god bili”

Vaterpolski klub Jug Adriatic osiguranje momčad je u razvoju. Neki od mladih igrača će jako puno toga donijeti i dubrovačkom i hrvatskom vaterpolu u budućnosti, a pomalo donose i već sada. No, u ovom trenutku je teško za očekivati berbu trofeja kao nekih prošlih sezona. A uz to, postoje i neke druge prepreke u razvoju, o kojima je progovorio trener sastava

Vaterpolisti Jug AO ostali su bez trofeja u sezoni 25./26. Nakon što su ispali iz Eurokupa, Kupa Hrvatske, ali i Superkupa, sada su eliminirani i u Prvenstvu Hrvatske. Zaustavila ih je u polufinalnoj seriji zagrebačka Mladost, koja je u prvoj utakmici u Zagrebu slavila 11:9. No, teži poraz bio je u Gružu, gdje su Zagrepčani slavili s čak devet razlike (10:19). Poraz je to na kakvog definitivno nisu navikli navijači kluba i svi oni koji godinama prate Juga.

„Žao mi je da smo u zadnje dvije utakmice pokazali našu nezrelost. Ali, evidentno je da je to sada naša odlika. Takva je bila cijela sezona, koja je na kraju neuspješna, a ja bih čak rekao i izrazito neuspješna. Na stranu rezultat, nisam zadovoljan i određenim u stvarima u razvoju igrača i ove mlade momčadi. Moramo vidjeti što smo možda loše napravili u koracima” – rekao je trener Jug AO Vjekoslav Kobešćak nakon utakmice protiv Mladosti.

Mlada momčad kojoj kasne isplate, bori se za povratak u vrh vaterpola Sportski velikan iz Gruža trenutno ne konkurira u samom vrhu europskog i hrvatskog vaterpola, a razlozi nisu isk-

Piše: Rafael Barkiđija

Foto: Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

ljučivo sportske prirode. Klub zadnjih nekoliko godina bilježi i rezultatske i financijske probleme. Već je pomalo javna tajna kako igračima Juga kasne isplate plaća. Veliki dio problema je i izostanak pojedinih dugogodišnjih sponzora koji su gurali klub. Kako doznajemo, jedan od glavnih sponzora već dvije godine ne poštuje ugovor o sponzorstvu koji je sklopljen, odnosno ne isplaćuje dogovoreni iznos klubu. Sve to navelo je Jug na prilagodbu situaciji, u kojoj više nema novaca za jake ulazne transfere, tako da su baza isključivo domaći igrači.

To u neku ruku i nije skroz loše, jer ako dubrovački vaterpolski velikan nema veliki broj domaćih igrača, onda priča nema smisla. Uostalom, javnost je često kritizirala klub zbog stranih igrača. Bilo kako bilo, teško je očekivati kako će domaća mlada i neiskusna momčad, uz neke iskusne seniore poput Jokovića i Bušlju, uspjeti ekspresno uzimati trofeje kao godinama unazad.

Jug je momčad u razvoju. Neki od mladih igrača poput Vlaha Pavlića i Mara Šušića, igrači su koji će jako puno toga donijeti i dubrovačkom i hrvatskom vaterpo-

lu u budućnosti, a pomalo donose i već sada. No, u ovom trenutku je teško za očekivati berbu trofeja, jer dosta mladoj momčadi Juga će očito trebati još pokoja sezona za razvoj, ukoliko uspiju zadržati sve ili većinu igrača.

Trener Kobešćak osvrnuo se na kašnjenje plaća, ali i izostanak punih tribina već neko vrijeme Iako govorimo o nekom neiskusnijem i nešto slabijem Jugu, baza su kako je i spomenuto, domaći igrači. Priča je to koja je mogla puno više živjeti u dubrovačkoj sportskoj javnosti. Niz mladih Dubrovčana bori se da vrate Juga tamo gdje i pripada – u finale Prvenstva Hrvatske, ali i Ligu prvaka. No, to se nije dogodilo. Komunikacija Juga prema dubrovačkoj javnosti, kako navijačima tako i medijima, gotovo ne postoji. Derbiji se ne najavljuju kao prije, ne stvara se zajednica, a neki drugi prvoligaši imaju dosta bolju praćenost i zastupljenost. Osvrnuo se na izostanak isplata, kao i na nedovoljnu posjećenost u Gružu kakvu Jug zaslužuje, trener i šef struke kluba Vjekoslav Kobešćak. Izjavu je dao na pitanje novinara Hrvatskog radija Marija Buconića, neposredno nakon teškog

poraza od Mladosti.

„U našem svijetu vaterpola ti si sretan ako nađeš klub gdje ne kasne plaće. To je nažalost tako. Mi moramo razmišljati o svemu i povući analizu svega. Klub nije samo prva momčad. Mi imamo mlađe kategorije koje imaju sjajne rezultate. Imamo divne navijače, ali nismo im posvetili pažnju zadnjih nekoliko godina. Moramo to priznati, nismo im posvetili pažnju da nas dođu bodriti” – kazao je Kobešćak.

„Odgovornost je na svima – od trenera, do igrača i svih u klubu”

Iako financijski problemi u konačnici utječu na samu izvedbu, Kobešćak ipak upozorava kako dio odgovornosti za rezultate mora biti i na igračima, kakva god da je situacija u klubu.

„Ako smo došli do ove faze natjecanja, ovakav pristup jednostavno ne može biti. Ako nisi zadovoljan, nemoj igrati. Ako ipak uđeš u bazen, onda daj sve od sebe. To je nekakvo moje razmišljanje” – ističe, ali ne bježi i od svoje odgovornosti.

„Uvijek će biti najveća odgovornost na treneru, pogotovo dok sam ja trener, tako će biti. Krivica je na meni, da nisam u proteklih devet mjeseci uspio ovu mladu momčad, u kojoj postoji potenci-

jal, posložiti da izgleda bolje u ključnim trenucima sezone. Izgledali smo bolje u nekom drugom dijelu sezone nego sad. Apsolutno da moram svoju prvu odgovornost staviti na prvo mjesto” – nadodaje u izjavi za Hrvatski radio.

„Nešto se valja iza brda, valja povući prave poteze, kakvi god bili”

„Od kada sam ja trener, znam da je pomalo floskula, ali uvijek su ginule sve momčadi do kraja. Ovo sada nije bilo tako, a 11 igrača je odavde. Vrlo zabrinjavajuće. To je da se malo zapitamo općenito o pristupu, svih nas, od mene do igrača i svih u klubu. Naših 11 igrača je dopustilo da se na domaćem terenu izgubi devet razlike. Mogli smo mi to izgubiti četiri-pet razlike. Ali, moralo se reagirati bolje, nešto da makar između dva-tri igrača profunkcionira. Ne krivim samo igrače, nego svih nas, nešto očito ne štima. Ovo je nešto što se evidentno valja iza brda, i treba povući prave poteze. Kakvi god bili” – zaključuje trener i šef struke Jug AO.

Vaterpolu je pod hitno potreban restart, a polufinale Juga i Mladosti to potvrđuje

Niz je tekstova izašlo upravo ovdje, u tiskanom izdanju Dubrovačkog dnevnika, na temu problema u vaterpolu općenito.

Od loše komunikacije u digitalnoj sferi, do krivih termina igranja utakmica, loših ili nepostojećih TV prijenosa, manjka financija i sponzora i slično. Druga polufinalna utakmica između Juga i Mladosti pokazala je još jedan nedopustiv apsurd. Naime, utakmica se igrala u subotu (30. svibnja) od 20:30 u Gružu. Na isti dan, kada su od 18 sati u finalu nogometne Lige prvaka igrali PSG i Arsenal. Jedan od najvažnijih sportskih događaja na svijetu u godini, a pogotovo u nogometnoj zemlji kakva je Hrvatska.

Dogodilo se, naravno, da su PSG i Arsenal pitanje pobjednika riješili tek u jedanaestercima, tako da je utakmica završila tek iza 20:30. Potpuno je nejasno zašto Jug i Mladost nisu mogli igrati dan iza, u nedjelju, kada bi zasigurno bilo više od dvjestotinjak navijača u Gružu. Ovako su, logično, mnogi ostali doma gledati finale Lige prvaka.

I nije to bio prvi put da se vaterpolo ide „tući” u istom terminu s nogometom, što je apsolutno nerealno očekivanje i jako loša stvar za sam sport. Sve u svemu, Jugu je potreban restart, ali i cijelom sportu, jer situacija za sada ne izgleda optimistično. Talenta ima, radi se i dalje dobro, ali sve će to nestati ako se zanemari zajednica, navijači, promocija. Jug je klub iz naroda i tome treba težiti, a ne od toga bježati.

Trener Jug AO Vjekoslav Kobešćak osvrnuo se na kašnjenje plaća, kao i lošu posjećenost na tribinama. Odgovornost je „dodijelio” apsolutno svima u klubu

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Nema u njemu ništa; ni vjere, ni ljubavi, ni empatije …

Pun je – sebe!

SVAKI TJEDAN

JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

LOMIM SVE OKOVE

Lomim sve okove kročim svojim putom

Liričica je za osobne potrebe

Svaki stih moj most je od mene to tebe

Tvrdom dubovinom ne laganim plutom

Podupirem bačve odlučan sam u tom

Novi tehnolozi sve bačve iztrijebe

A ja svoju ne dam čuvam je za sebe

I kročim uzpravan ne sagnut pod kutom

Versi su mi vojska i stoga su brojni

Uvijek u eposu i sustavno strojni

Zadnja riječ je ovdje uvijek samo moja

Na putu od bunta pa sve do spokoja

Konteso uza Te samo njih još imam

Jedine odane i k srcu ih primam 8/11/23

humanitarni prilozi

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DNŽ

U spomen na Eju, Marina Brailo Šćepanović prilaže 400 eura za potrebe udruge.

Umjesto cvijeća u spomen na pokojnog Ivicu Salmića 50 eura za potrebe udruge, uplaćuje Ana Švaljek s obitelji.• U ime pokojne

Eje Brailo, umjesto vijenca Ivana Đurašić prilaže 50 eura.

• Za pokojnu Jelku Brailo, umjesto cvijeća Ana Kraljević prilaže 50 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na pok.

Jelku Brailo, Katarina Popara prilaže 70 eura.

• Umjesto cvijeća za Eju Brailo, majku naše Marine, Pećinari prilažu 275 eura.

• U spomen na pok. Eju Brailo, umjesto cvijeća Klara Burić s obitelji prilaže 30 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na pok. Eju Brailo, Nikolina Kapović prilaže 60 eura.

• U sjećanje na dragu

Eju Brailo, obitelji Kapović i Brailo prilažu 60 eura.

• Umjesto vijenca u spomen na pokojnu Eju Brailo, Vesna Čavić prilaže 50 eura.

• Umjesto vijenca u znak sjećanja na Eju Brailo, maturanti 4.c razreda Gimnazije Dubrovnik (1970.) prilažu 200 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na Eju Brailo, Marija Cvjetović, Mare Nadoveza i Jasna Žerovnik prilažu 60 eura.

• U spomen na Jelku (Eju) Brailo, majku naše Marine, Linđovke prilažu 100 eura.

KOMPAS No.1

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

Kardinala Stepinca 52

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

Uvjeti:

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

AUTO / MOTO

Prodajem neregistriran automobil Opel Astra 1.4 benzin, 2011. godište. Automobil je prešao 178.000 km. Cijena: 2.300 €. Zainteresirani mogu zvati na broj: 099 402 5611

Prodajem Fiat Punto 1.3 diesel, u odličnom stanju, registriran do 04/2027. Servis je uredno napravljen, auto ima 215 tkm, tehnički je ispravan, klima radi, uz sitna oštećenja vidljiva korištenjem. Cijena je 2.800 €. Javite se na WhatsApp ili pozivom na 091 60 10 345.

Prodajem Audi A3 1,2 TFSI 2012

Prešao 212.000 km Dodatno nove zimske gume sa felgama i nove su ljetne na autu. Upravo je servisiran i registriran do 4/2027. Mob. 098/ 165-8476

Prodajem automobil Renault Scenic 2, 2007. godište, benzinac, prešao 206.000 kilometara, registriran do 01/2027. Cijena: 2.200 €. Tel: 098/982-4076

Prodajem skuter Piaggio Carnaby 2008. godište, 200 cm³, 15 kW, u vrlo dobrom stanju. Prešao 25.000 km. Cijena: 1.100 €. Mob: 098/166-8831

Prodajem Citroën C4 Picasso 1.6 benzin, 88 kW, 2011. godište. Prešao 169.000 km, registriran do 08/2026. Cijena: 3.200 €. Mob: 0981668831

Prodajem Renault Lagunu Karavan, 2005. godište, 217.000 km, 1.9 dizel (88 kW). Vozilo je redovito servisirano i garažirano. Cijena 2000 € ili po dogovoru. Kontakt: 099 219 48 94.

Prodaje se Volkswagen Golf 8, godište 2023., s prijeđenih 5.500 km, te mala pomoćna barka duljine 2 m. Mob: 091 567 2683.

Potražujem auto starosti 12 do 16 g., srednje klase, oko 75 kW. Na mob: 091 61 43946.

Prodaje se Jeep Wrangler 2.2 Diesel Sport, 2000. godište, zelene boje s efektom, s kukom, od prvog vlasnika, s 98.000 km. Cijena: 16.500 €. Kontakt: 098 982 9165.

Prodaje se Mini Morris Cooper Cabrio, 2008. godište, žute boje, s 62.000 km, ručni mjenjač, benzin, kožna sjedala, od prvog vlasnika. Cijena: 7.500 €.

Kontakt: 098 982 9165.

Prodaje se Volkswagen Beetle 1200, godište 1976. Vozilo zahtijeva restauraciju, cijena po dogovoru. Mob: 099 840 5862.

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem dvosoban stan u Lapadu, od 1.7. najmanji period deset mjeseci, cijena po dogovoru 095 717 54 61

PLOVILA

Prodajem dvije pente Tomos, jedna 18ks, jedna 9ks te jedan aparat za varenje. 092 151 19194

Povoljno prodajem istranku s papučom, povišenom kabinom i natkabinom. Opremljena zimskom i ljetnom tendom, solarnim napajanjem te vanbrodskim motorom Tohatsu 9.9 (s komandama) i Tomos 3.5. Uključena i neregistrirana prikolica (trailer). Cijena na upit. Mob: 091 445 1314

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Kupujem garažu, magazin ili bilo kakav drugi radni prostor na području grada ili okolice. Nazvati: 099 760 6720.

Prodaja Dubrovnik – Lapad: kompletno renoviran i odmah useljiv stan od 56,70 m², s dvije spavaće sobe, dnevnim boravkom, hodnikom, kuhinjom i WC-om s tuš-kabinom. Nalazi se na 3. katu, bez lifta. Odlična gradnja, jugozapadna orijentacija. Cijena: 358.000 €. Bez agencije. Mobitel 0993253034

Mijenjam dva stana u Metkoviću, ukupne površine 90 m², za stan u okolici Dubrovnika, Konavlima ili Župi dubrovačkoj. Mob: 091 614 3946.

Kupujem stan ili kuću na potezu od Brsečina do Župe du-

brovačke, do 270.000 €. Mob: 098/189-1334

Zbog hitnosti prodajem poljoprivredno zemljište u Mihanici (Kraljeva), površine 4400 m², čestice 948/2 i 948/3. Osiguran je pristupni put za vozila i strojeve, a teren je idealan za OPG, nasade ili turističku investiciju. Cijena: 46.000 €, uz moguć dogovor za gotovinsku isplatu odmah. Kontakt: 095 369 6454.

Prodaje se suvlasnički udio (1/4) stare obiteljske grobnice na groblju Boninovo, na atraktivnoj lokaciji u blizini crkve. Grobnica pripada staroj dubrovačkoj obitelji, krasi je nadgrobni spomenik Ivana Rendića te ima slobodna mjesta za daljnje korištenje. Prijenos prava korištenja provodi se sukladno važećim pravilima. Cijena: 50.000 €. Info: kolonija2025@gmail.com

Kupujem manji stan u Cavtatu ili bližoj okolici. Stan mora biti u prizemlju ili 1. kat, te brzo useljiv. Novija gradnja / uredno održavan. Cijena do 250.000 Eura. Svi papiri moraju biti uredni. Mob. 095/819-9767

Močići – zemljište 3000 m² u blizini zračne luke, trenutno pogodno za uređenje parkinga. Teren je potrebno poravnati. Prodajem povoljno. Mob: 091 61 43946

Kupujem stan za 110 tisuća eura u Dubrovniku (s Mokošicom). 0981994683

Šipan – kupujem poljoprivredno zemljište. Također sam zainteresiran za kupnju suvlasničkog udjela. Za preporuku pri kupnji isplaćuje se provizija. Mob: 097/7236306

Traži se zemljište površine 500 m² ili više u Župi dubrovačkoj ili Komolcu. Poželjan je dugoročni najam. Potreban je pristup za kamion. Plaća se naknada za preporuku. Mob: 097/7236306

Tražim partnera za izgradnju stanova u Zatonu. Kontakt: 097 600 7613. .

Tražim dvosoban stan na području grada, bez agencija. Mob: 091 540 3370.

Prodajem stan u Trebinju, 75 kvadrata, blizu centra. 091

6144 918

Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106.

Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623

Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370

Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411

Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468.

Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.

Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Kupujem garažu na užem

području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2

1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodaje se montažna kućica, kuhinja s trpezarijom i kupaonica. Kućica je klimatizirana, spremna za korištenje. 0915430029

Prodajem crnu masažnu fotelju od skaja, udobnu i očuvanu po cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242.

Prodajem masažnu sjedalicu za cijenu koju smatrate odgovarajućom. Kontakt: 091 582 4643

Prodajem klasičnu ozvučenu gitaru Manuel Rodriguez s tvrdim koferom. Limitirana serija, 82 primjerka u svijetu. Gitara je cijela od punog drva: prednja ploča je od smreke, a stražnja i bočne strane od afričkog egzotičnog drva limba negra. Kobilice na vratu i tijelu gitare izrađene su od prave kosti. Ci-

jena je 750 €, uključujući kofer. Kontakt: 091 582 4643

Prodajem dvije televizije: Samsung LCD 82 cm i Vivax LED 60 cm, za cijenu koju smatrate odgovarajućom. Kontakt: 091 582 4643

USLUGE RAZNO

Keramičarski radovi i adaptacije kupaonica. Mob: 095 746 2979

Tražim osobu za kuhanje objeda, 4 puta mjesečno, na području Mokošice. Mob: 091 730 4400.

Stolarski radovi u drvetu, od malih popravaka do izrade po mjeri. Mob: 099/2106563

Unošenje i iznošenje stvari, čišćenje podruma / objekata / garaža, uređivanje okućnica i slično! Sve informacije na broj: 095 856 2665

Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje Maslina, agruma, loze, kivija, ruža, kosnja trave I slično mob 09161 43946

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

DEŽURNE LJEKARNE

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 1.6. do 7.6.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 7.7. do 13. 7.

preminuli

NEDJELJKA LOVRIĆ 1940

CIRIJA PRKIĆ 1933

BORA ŠARIĆ 1960

ŽELJKO LALATOVIĆ PEMPO 1961

LUIZA MODRINIĆ 1941

PERO LEPEŠ 1940

MIHAJLO STOJANOVIĆ 1938

ZORAN JANJIĆ 1954

ANE JARAK 1951

DUBRAVKA KURILIĆ 1960

JUGOSLAV RISTIĆ 1939

ANKICA FEJZIĆ 1957

ĐURO GEORGE MARINOVICH 1934

ANĐELO MARKET BUDMAN 1932

MARIJA RADONJIĆ

STABILNE TURISTIČKE BROJKE

Svibanj u županiji nešto bolji nego lani , povećanje

i dolazaka, i noćenja

Prema podacima sustava eVisitor, tijekom svibnja ove godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvarena su 253.904 dolaska i 819.402 noćenja, što predstavlja porast od 2 posto u dolascima i  noćenjima u usporedbi sa svibnjem 2025. godine.

Najveći broj noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva (180.103), Sjedinjenih Američkih Država (116.028), Njemačke (65.810), Poljske (47.428) i Francuske (43.115)

Prema vrsti smještaja, u svibnju je naviše noćenja ostvareno u hotelima – 409.906, što čini 50 posto ukupnog broja noćenja. U objektima u domaćinstvu ostvareno je  279.644 noćenja, odnosno 34 posto ukupnog broja.

Od početka godine do kraja svibnja na području Dubrovačko-neretvan-

Najveći broj noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva (180.103), Sjedinjenih Američkih Država (116.028), Njemačke (65.810), Poljske (47.428) i Francuske (43.115).

ske županije ukupno su ostvarena 485.923 dolaska i 1.515.041 noćenje. U usporedbi s istim razdobljem  2025. godine, zabilježen je rast od 2 posto u dolascima i 1 posto u noćenjima. Najveći broj noćenja u prvih pet mjeseci ove godine ostvarili su gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva (290.118), Sjedinjenih Američkih Država (178.234), Hrvatske (125.089), Njemačke (104.898) i Poljske (84.217).