Dubrovački dnevnik br. 290

Petkom i svetkom atento

dubrovackidnevnik.net.hr

Petak, 29. svibnja

godina VII. / broj 290 / 2026. / issn 2718-3742

stranica 4

KK Dubrovnik dobro namučio favoriziranog Zadra u polufinalu Prvenstva Hrvatske

stranica 34

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Izvršna urednica

Petra Srebrović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović Barkiđija

Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt 020 642 462

Fotograf

Željko Tutnjević

Vito Begović

Fotografija na naslovnici: Ilustracija / Grgo Jelavić/PIXSELL

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o. Ćira Carića 3 Dubrovnik

OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

Bilježnica

Piše Vjera Šuman FOTO: ILUSTRACIJA

Upoznali

su se na političkom igralištu. Na prvi pogled, nemaju ništa zajedničko. Andrej je tipični odlikaš iz prve klupe, koji govori tri jezika, citira briselske direktive i uvijek ima čiste cipele. Tomica je pak onaj lik s faksa koji vječno prosvjeduje, leži na betonu, vozi ‘bajk’ i viče kako će odvajanjem plastike spasiti planet. Ipak, ako zagrebeš ispod površine, ispada kako su dečki prepisivali iz iste bilježnice pod ‘Velikim odmorom’. Potpuno iste. Zbog te vražje bilježnice pojavljuje se ta, za neinformirane, začudna sličnost među njima, pojačano izražena kad im netko dirne ekipu. Pale se isti obrambeni mehanizmi iz prvog pravila u bilježnici: ‘Moje dečke ne diraš!’. Kad Plenkiju uleti policija među ministre, on ne trepne. ‘To je sve urota oporbe i vanjskih neprijatelja’. Uporno drži politički kišobran nad svojima, dok god blato ne dođe do grla. Onda ih elegantno preda istražiteljima uz rečenicu: ‘Neka institucije rade svoj posao bez pritisaka! Nema nedodirljivih!’.

Umeđuvremenu, Tomica je uletio na scenu vičući kako je s tim ‘gotovansko-koruptivnim’ mentalitetom završeno. Ali ne lezi vraže! Brzo se ukazao problem s Hipodromom i ‘Kostom’, dok nova afera, sada s direktorom zagrebačkog Vodovoda, kuca na vrata. I što radi naš Tomica? Primjenjuje klasični poučak iz ‘bilježnice’. Mjesecima javnosti objašnjava kako je to ‘predizborni igrokaz loših momaka’ jer je sve čisto ko suza. ‘Ovo što se događa je klasičan politički igrokaz desnice i oporbe. Moj suradnik ima moje puno povjerenje, a op-

tužbe koje mu se stavljaju na teret su zapravo napad na naš program i stabilnost sustava koji uspješno gradimo’. Tek kad je ‘Kosta’ službeno potpisao nagodbu s USKOK-om, dok Turudićevi ‘dečki’ istražuju malverzacije u Vodovodu, naš je Tomica sklopio ruksak, duboko udahnuo i izveo klasični provjereni manevar: ‘Osuđujem to, ali mi smo zapravo žrtve i važno je znati kako on, ionako, nikad nije bio član Možemo!’. Sve uz primjereni dodatak: ‘Čim smo saznali za pravne radnje, najoštrije smo osudili takvo ponašanje. Naša stranka ima nultu stopu tolerancije na korupciju. Neka institucije odrade svoj posao’. Upravo zbog takvih ‘grešaka’ u sustavu pokazuje se koliko je važan drugi poučak iz bilježnice. On se odnosi se na podjelu funkcija. Iznimno je koristan, zbog čega ga je naš Tomica naučio napamet. Plenki ima svoju bazu. Kod njega se zna, ako imaš ‘provjerenu’ plavu iskaznicu, tvoj koeficijent inteligencije i sposobnosti odjednom rastu na razinu nuklearnog fizičara. Tako smo dobili novog guvernera HNB-a. Natječaji u državnim firmama služe uglavnom kao formalnost kako bi se provjerilo radi li fotokopirni aparat u tajništvu.

razliku od te ‘provjerene metode’, Tomica je obećao kako će sve ići preko otvorenih natječaja. No, kad je shvatio da ‘otvoreni natječaj’ znači da bi mu u Holding mogao upasti netko tko ne zna napamet sve aktivističke rock pjesme s njihovih skupova, brzo se sjetio pravila iz bilježnice. Samo je umjesto plave iskaznice uveo ‘zeleno-lijevi certifikat povjerenja’. Pa kako bi

proveo ijedan projekt da ne staviš svoje dečke? Zamisli da na natječaju za šefa Holdinga pobijedi netko tko zapravo zna upravljati financijama, ali ti ne želi doći na prosvjed za spalionicu? Pa to je diverzija sustava! Ako si sjedio s njim na cesti prije deset godina ili si iz iste udruge, čestitam! Ti si savršen vršitelj dužnosti! Jer, Bože moj, lakše je upravljati gradom kad su oko tebe tvoji dečki koji misle isto, makar o biznisu znali koliko i već zavidan broj ministara o poštenju. Kad ih pitaš zašto nešto ne funkcionira, odgovor je uvijek sistemska greška nekog drugog. U zapošljavanju se koristi ‘diskrecijsko pravo u svrhu programske stabilnosti’. Zaboga, koja budala je to nazvala ‘uhljebljivanjem’? Plenkiju su krivi ‘netemeljiti ili zlonamjerni mediji’, ‘hibridni ratovi’ i ‘nerazumijevanje geopolitike’. Tomici je kriv ‘Bandićev duh koji još luta pogonima Čistoće’, ‘saboteri u administraciji’, ‘korumpiran HDZ i vremenske promijene zbog kojih trava nezaustavljivo buja, dok obnova šepa’. Na kraju dana, kad se ugase kame-

re u Saboru, Vladi i ZG Poglavarstvu, mogli bi mirno sjesti ‘Kod veselog Holdinga’ i popiti koju. Doduše odmah bi bile vidljive ‘svjetonazorske’ razlike. Plenki espresso s par kapi mlijeka bez masnoće, dok Tomica, sasvim primjereno, craft pivo iz održivog uzgoja.

OdDubrovnika do Zagreba, maturantska ‘norijada’ postala je politički poligon na kojem desni i lijevi dečki treniraju svoje omiljene discipline. U Dubrovniku država pokazuje ‘čvrstu ruku’ u vidu ekspresnog pritvora. Nekako ispada kako to vrijedi samo za maturante. Ako si ministar, postupak traje minimalno tri godine uz pravo na tri neovisna vještačenja. Zato je logično da maturanta strpaju u pritvor brže nego ministra. U Zagrebu gradska vlast pušta ‘urbanu’ glazbu na Bundeku, a klinci na Trgu skandiraju desničarske parole. Meni se čini kako klinci nisu izgubljeni, nego su savršeno shvatili igru dok svakodnevno gledaju političare koji jedno govore, drugo rade i svoje ‘pajde’ štite do zadnje kapi ugleda. Kada maturan-

ti bace bengalku ili zaurliču ‘povijesne’ slogane, oni samo drže ogledalo društvu u kojem žive. Ako odrasli mogu muljati s javnim natječajima i glumiti žrtve hibridnog rata, usred Sabora uzvikivati, je li, ‘povijesne parole’, zašto se i oni ne bi malo zabavljali s brašnom, bengalkama i provokacijama? Političari ih onda proglase ili ‘ideološkim diverzantima’ ili ‘žrtvama sustava’, ovisno o tome skandiraju li bliže Markovom trgu ili dubrovačkim zidinama. Na kraju, klinci samo u desetak dana proslave prođu ubrzani tečaj preživljavanja u Hrvatskoj. Nauče kako te sustav zgromi ako si mali, dok prolaziš ‘laganini’ ako si ‘od povjerenja’! Ipak, nakon mature kad službeno prestanu biti povodljivi klinci vruće glave, nadajmo se kako će prozreti sve te manipulatore i jasno im poručiti: ‘Mi nismo iz vašeg filma’. Jednako kao što su maturanti u Šibeniku poslali poruku i ministru od pravosuđa, DORH-u i cijeloj Vladi zbog ubojstva maturanta Luke iz Drniša. Poruku kako jako dobro razumiju što izvode. Eto vas.

DUBROVAČKI STAMBENI PARADOKS

Apartmani sve povoljniji, a cijene podstanarskih stanova nikad više.

Razlog je jednostavan

Sve se više iznajmljivača apartmana okreće dugoročnom najmu. To bi moglo zvučati kao dobra vijest za brojne domaće obitelji kojima je san o unamljenoj pristojnoj nekretnini po povoljnijoj cijeni nedostižan, a kamoli onaj o vlastitim kvadratima. No, to ipak nije tako

Deboto na nož su dočekani apeli ministra turizma Tončija Glavine koji je pozvao turističke dionike na spuštanje cijena, kako ne bi došlo do ozbiljnog podbačaja turističke sezone. No, sa zahuktavanjem sezone, odnosno njenim nezahuktavanjem, barem ne na način na koji se to očekivalo, ono na što je Glavina apelirao, tržište je ubrzo izreguliralo – zbog lošije popunjenosti apartmana, brojni su iznajmljivači u Dubrovniku bili primorani spustiti cijene turističkog najma.

Kako nam u neformalnim razgovorima tvrde dubrovački privatni iznajmljivači, većina dolazaka temelji se na ‘last minuteu’, a smještaj se sporije rezervira. Stoga su mnogi od njih, u strahu od toga da će im apartmani ostati prazni, odlučili sniziti cijene za nekoliko desetaka eura po noćenju. Tvrde nam kako su primijetili da se nakon spuštanja cijena apartmani brže pune.

SVE JE ‘LAST MINUTE’

Dubrovačka poduzetnica, direktorica poznate turističke agencije Dominium Travel, Slavica Grkeš, kaže kako se cijene spuštaju jer se rezervacije uglavnom temelje na ‘last minuteu’. „Srpanj i kolovoz zasad uopće ne gledamo jer nemamo toliko rezervacija unaprijed. Koristimo smart pricing programe koji analiziraju ulaze rezervacija, tržište, cijene, specifičnosti... Uglavnom, za rujan ti alati predlažu prilično visoke cijene, no za ovaj period ih jako spuštaju, baš zbog toga što je sve last minute“, tvrdi Grkeš. Kad ne postoji pregled rezervacija unaprijed, teško je stvoriti predodžbu o trendovima, predvidjeti popunjenost i dugoročnije planirati. Dodaje kako su se trendovi promijenili i nakon uvođenja zone posebnog prometnog režima

za koju tvrdi kako buni goste pa su se stvorile dodatne ‘rupe’ tijekom duge dubrovačke turističke sezone, no kaže kako se dobro ocijenjene jedinice naposljetku i prodaju, a kako je s onima koje su osrednje ocijenjene, situacija pomalo ‘povuci-potegni’.

NEKI SE OKREĆU DUGOROČNOM NAJMU

Također, Grkeš navodi i kako su financijski pokazatelji nešto bolji nego lani, no kako inflacija i troškovi više nego ikada prije ‘jedu’ prihode. Gosti obično ostaju kratko pa mnogi iznamljivači imaju dosta troškova oko čišćenja ili goriva.

„Stoga su se mnogi iznajmljivači koji su svoje nekretnine iznajmljivali turistima okrenuli privatnom iznajmljivanju. Vlasnici nekretnina koji surađuju s našom agencijom o tome ne moraju misliti jer mi vodimo rezervacije, čišćenje i sve ostale poslove oko apartmana, no oni koji moraju sami misliti o tome, čistiti svaka dva dana, puniti svoje objekte su u nešto zahtjevnijoj situaciji“, objašnjava Grkeš.

Ovo bi moglo zvučati kao dobra vijest za brojne domaće obitelji kojima je san o unamljenoj pristojnoj nekretnini po povoljnijoj cijeni nedostižan, a kamoli onaj o vlastitim kvadratima. Moglo bi se pomisliti kako će mnogi iznajmljivači apartmana odlučiti svoje nekretnine dati dubrovačkim obiteljima u dugoročni najam i kako će ih biti sve više, pa ni cijena podstanarstva više neće biti u rangu jedne (nat)prosječne hrvatske plaće. No, to nije tako. Cijene podstanarstva u Dubrovniku su ‘skočile u nebo’, jer neki vlasnici stanova svoje nekretnine radije iznajmljuju stranim radnicima nego dubrovačkim obiteljima. Računica je jed -

Piše: Ivona Butjer Mratinović

FOTO: GRGO JELAVIĆ/ PIXSELL, PRIVATNA ARHIVA

„Iznajmljujem stan isključivo dubrovačkim obiteljima, ne stranim radnicima. Kad sam oglasio nekretninu, telefon mi je stalno zovnio, ne bih završio poziv s jednom osobom, već bi zvala druga.

Mislio sam da me netko zafrkava, u prvih pola ure mi se javilo 20-ak ljudi!"

nostavna – više se zaradi ako se u stan uguraju strani radnici, nego ako ga se iznajmi četveročlanoj dubrovačkoj obitelji.

‘AKO TI NEĆEŠ PLATITI, HOĆE STRANI RADNIK’ O tome smo porazgovarali i s nekoliko dubrovačkih podstanara koji su pristali dati izjave anonimno.

„Svakih nekoliko mjeseci u oglasniku se može vidjeti da se iznajmljuje stan u Lapadu, ali ih generalno nema toliko na raspolaganju, a cijene su sulude. Jednostavno, ono što se nekad iznajmljivalo turistima, sad se daje u najam stranim radnicima i naplaćuje im se prosječna cijena od 250 do 300 eura po osobi, a dio vlasnika stanova je procijenio kako će lakše zaraditi od stranih radnika nego od turizma“, govori nam jedna sugovornica.

Dok su mnogima puna usta demografije i domoljublja, za to vrijeme u gradu ima i čak i onih koji svoju nekretninu odbijaju iznajmiti dubrovačkim obiteljima s djecom.

„Tako je jedan stan već dulje vrijeme neiznajmljen jer osoba koja ga iznajmljuje ne želi primati obitelji“, govori ova sugovornica. Jedan podstanar tvrdi kako mu je stanodavac u više navrata tijekom proteklih nekoliko mjeseci podizao najamninu. Povećanja je opravdao činjenicom kako bi još veću cifru mogao postići ako bi u 40-ak kvadrata nagurao više stranih radnika.

‘PO OVOME ŠTO SAM VIDIO - KUKU NAMA’ Naravno, među iznajmljivačima ima i onih koji razmišljaju na drugačiji način. Tako smo imali priliku razgovarati i s vlasnikom stana koji svoju nekretninu iznajmljuje isključivo domaćim obiteljima. „Moj naglasak je bio da nećemo iznamljivati nekrentinu stranim radnicima, i to nismo napravili“, kaže nam iznajmljivač koji je također hito ostati anoniman.

On je svoj stan za najam oglasio na društvenim mrežama, nakon čega mu je telefon ‘eksplodirao’ zbog poziva.

„Zvalo me stotine ljudi, roditelja s djecom... Kad sam oglasio stan, telefon mi je stalno zovnio, ne bih završio poziv s jednom osobom, već bi zvala druga. Mislio sam da me netko zafrkava, u prvih pola ure mi se javilo 20-ak ljudi! Odgovorio sam da ću stan dati u najam onome tko se prvi javio, nismo htjeli to činiti ‘po babu i stričevima’. To je bilo nekidan, a meni telefon i dalje zvoni, mada je stan iznajmljen“, govori nam dubrovački stanodavac.

Pita se gdje će svi ti ljudi sa svojom djecom i je li moguće da u vlastitom gradu i državi ne mogu doći do krova nad glavom. Ne nužno onog vlastitog, nego onog u kojem će plaćati najam.

„To je Bože sačuvaj! Objavite nešto kako bismo podržali te ljude jer mnogi od njih nemaju nikakve šanse... Po ovome što sam vidio, ako je tako u cijeloj Hrvatskoj, kuku nama!“, poručuje stanodavac.

Turistima

krov nad glavom sve povoljniji, dubrovačkim familijama sve skuplji

Slavica Grkeš: „Srpanj i kolovoz zasad uopće ne gledamo jer nemamo toliko rezervacija unaprijed. Koristimo smart pricing programe koji analiziraju ulaze rezervacija, tržište, cijene, specifičnosti... Uglavnom, za rujan ti alati predlažu prilično visoke cijene, no za ovaj period ih jako spuštaju, baš zbog toga što je sve last minute"

U KOJEM SMJERU ŽELIMO IĆI KAO

DESTINACIJA?

Pad visine najma nekretnina za turiste i rast visine dugoročnog najma, za Dubrovački dnevnik analizira Davorin Krešić, dubrovački agent za nekretnine. Kako kaže, ne postoji jedan univerzalni odgovor koji bi mogao objasniti cijelokupnu situaciju.

„Ako govorimo o turizmu, sezoni, gostima i cijenama, pravo pitanje je: u kojem smjeru želimo ići kao destinacija? Globalni trendovi i način putovanja stalno se mijenjaju, kao i struktura gostiju. Zato se trebamo zapitati što nudimo ljudima koji dođu posjetiti grad i zbog čega bi nam se ponovno vratili, a ne da ostanemo samo destinacija s ‘bucket liste’“, tvrdi Krešić dodavši kako su se cijene najma apartmana gotovo približile onim hotelskima, no napominje kako hoteli, uz smještaj, nude i dodatne sadržaje i iskustvo tijekom cijelog boravka. Zato smatra da dugoročno mogu opstati samo kvalitetni apartmani.

„No kvalitetu treba stalno održavati – nije dovoljno iznajmljivati apartman godinama bez ulaganja i koristiti stare fotografije i oglase. Ni zakoni nisu najbolje prilagođeni. Potrebna je dvotrećinska suglasnost stanara za iznajmljivanje, ali na kraju opet ovisite o prvom susjedu koji vam mora dati odobrenje koliko god potpisa susjeda imali. To nema puno smisla“, izjavio je Krešić.

CIJENE TREBA PLANIRATI PRIJE SEZONE Komentirajući cijene turističkog smještaja,

Krešić napominje kako se o smanjenju obično govori onda kad sezona već krene. Smatra kako bi ih trebalo planirati puno ranije, odmah po završetku prethodne turističke sezone. „Dio smještaja koji je pametno radio tijekom zime već se tada dobro popunio. Danas je ‘last minute’ potpuno drugačiji nego prije nekoliko godina – gosti znaju da mogu proći 20–30 posto jeftinije ako čekaju zadnji trenutak. Zato apartmani koji nisu navrijeme popunjeni, kasnije moraju spuštati cijene, i nadati se bukiranju. Samo spuštanje od 10 posto neće previše utjecati na buking. Bit će potrebno sniziti cijene i preko 20 posto, vjerojatno. Potrebno je konstantno pratiti trendove i prilagođavati se tržištu, a ne očekivati da će se sve riješiti samo od sebe. Turizam će uvijek postojati i ljudi će uvijek putovati, ali bez pripreme i rada nema rezultata“, poručuje Krešić.

Što se tiče predviđanja oko same sezone, smatra kako će ona vjerojatno ponovno završiti s razlikom od svega nekoliko posto u odnosu na prošlu godinu.

„Svi će biti manje-više zadovoljni, a tijekom zime ćemo ponovno zaboraviti pripremati iduću sezonu“, dodaje Krešić.

PROBLEM KOJI SVATKO POKUŠAVA RIJEŠITI

SAM

Govoreći o smještaju za radnike, Krešić napominje kako to predstavlja veliki problem koji svatko pokušava riješiti samostalno.

„Osim što je teško pronaći kvalitetne radnike, još je teže pronaći adekvatan i pristojan smještaj za njih. Ugostitelji, građevinari i ostali poslodavci s većim brojem zaposlenika često su prisiljeni plaćati vrlo visoke najmove, iako mnogi već imaju dugoročne ugovore koje plaćaju tijekom cijele godine. Dosta njih traži, kupuje, gradi svoje nekretnine kako bi mogli zatvoriti tu priču i time riješiti i taj gorući problem. To je ono u kojem smjeru većina poslodavaca gleda. I po meni je to ispravan pogled“, zaključuje Krešić.

ŠTO JE GRAD BEZ SVOJIH GRAĐANA?

U cijeloj ovoj priči, zbog iznajmljivanja nekretnina stranim radnicima od kojeg vlasnici nekretnina mogu ubirati veće iznose, u najtežoj su situaciji dubrovački podstanari. Naravno, za nju nisu krivi strani radnici koji trbuhom za kruhom prelaze pola Zemaljske kugle u nepoznatu sredinu i drugačiju kulturu, gdje ih se po pet, šest bjesomučno trpa u sobičke često nedostatne i za dvoje ljudi. Ruku na srce, tržište je slobodno pa su i vlasnici nekretnina slobodni iznajmljivati ih onima na kojima će najviše zaraditi.

No, zvuči to pomalo licemjerno kad se radi o društvu tako naizgled ponosnom na svoju kul-

Slavica Grkeš

turu, svoje korijene, domovinu, kojem su usta puna vjere, morala, domoljublja i tradicije. U raspravama na društvenim mrežama, često se može vidjeti kako ‘ne moraju svi živjeti u Dubrovniku’. Ne znaju oni pritom da Dubrovnik kakav poznajemo može to biti sve dok u njemu žive Dubrovčani, a oni tu mogu živjeti samo dotad dokle imaju krov nad glavom –svoj ili tuđi koji će onda koristiti i za to plaćati. Tema dubrovačkog stambenog zbrinjavanja nije samo tema tržišta, nego je i pitanje dugoročnog promišljanja, opstanka kulture, identiteta, naposljetku, pitanje je budućnosti Dubrovnika. Što njegove nekretnine više budu nalikovale na apartmanske oaze bogatih investitora sa zapada i istoka, spavaonice za turiste i favele za radnike iz Azije, a manje na domove za lokalce, to će Dubrovnik sve manje biti Dubrovnik. I za to ćemo najveći krivci biti upravo mi sami, ako navrijeme ne prepoznamo da su soldi bitni, ali i da ipak nije u soldima sve.

Davorin Krešić: „Kvalitetu treba stalno održavati – nije dovoljno iznajmljivati apartman godinama bez ulaganja i koristiti stare fotografije i oglase. Ni zakoni nisu najbolje prilagođeni. Potrebna je dvotrećinska suglasnost stanara za iznajmljivanje, ali na kraju opet ovisite o prvom susjedu koji vam mora dati odobrenje koliko god potpisa susjeda imali. To nema puno smisla"

Davorin Krešić

SLUČAJ SE DODATNO KOMPLICIRA

Inspekcija utvrdila: Investitori u Bokeljskoj nisu vodili računa o sigurnosti! Ministarstvo razmatra poništenje građevinske dozvole

Državni inspektorat RH je otkrio odstupanja od projekta u Solitudu, Ministarstvo razmatra poništenje građevinske dozvole, a cijeli slučaj otvara pitanje gradnje uz more na temelju granice pomorskog dobra iz 1991. godine

Gradilište luksuzne vile u Bokeljskoj ulici u Solitudu zatvoreno je nakon što je građevinska inspekcija Državnog inspektorata RH utvrdila da su investitori gradili protivno građevinskoj dozvoli. Novi odgovori koje je Dubrovački dnevnik dobio od Državnog inspektorata i Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine sada prvi put preciznije otkrivaju što je na terenu utvrđeno i zbog čega je gradilište zatvoreno.

INVESTITOR UZURPIRAO GRADSKO ZEMLJIŠTE

Iz Državnog inspektorata za Dubrovački dnevnik potvrđuju kako investitor nije poštovao glavni projekt prema kojem je izdana građevinska dozvola. „Inspekcijskim očevidom građevinske inspekcije, utvrđeno je da investitor nije izveo zaštitu građevne jame sukladno glavnom projektu te je izvođenjem radova prešao i na česticu u vlasništvu Grada Dubrovnika", odgovorili su iz Državnog inspektorata.

Drugim riječima, prema nalazu inspekcije, problem nije samo u načinu izvođenja radova, nego i u činjenici da su zahvati izašli izvan same čestice na kojoj je dozvoljena gradnja te zahvatili i gradsko zemljište.

Radi se o novom elementu u slučaju koji već mjesecima izaziva veliko zanimanje javnosti, prvenstveno zbog lokacije neposredno uz more, sumnji da se zahvat dijelom odvija na pomorskom dobru, ali i činjenice da je isti investitor ranije već bio povezan s bespravnom gradnjom u Zatonu, za koju je inspekcija naložila rušenje. Podsjetimo, građevinska inspekcija zatvorila je gradilište 20. svibnja, svega nekoliko dana nakon što je Dubrovački dnevnik ponovno objavio tekst o brojnim prijavama građana, stanara i političara te činjenici da inspekcija tjednima nije izlazila na teren unatoč upozorenjima o mogućim nepravilnostima. Iz Državnog inspektorata su još sredinom travnja odgovarali kako će nadzor obaviti „sukladno planu rada za naredno razdoblje", dok su se u međuvremenu na terenu nastavili intenzivni radovi. Stanari okolnih zgrada upozoravali su na miniranja stijena, približavanje iskopa moru i moguće ugrožavanje stabilnosti terena. U konačnici je prijavu podnio i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, prvo

kao građanin, a potom i kao čelna osoba Grada Dubrovnika.

RAZMATRA SE PONIŠTENJE GRAĐEVINSKE

DOZVOLE

Sada se pokazalo da je inspekcija doista utvrdila nepravilnosti. No, cijeli slučaj ne otvara samo pitanje načina izvođenja radova, nego i same zakonitosti izdane dozvole i temelja na kojem je projekt uopće odobren.

Naime, Dubrovački dnevnik je još prije zatvaranja gradilišta od Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine zatražio pojašnjenja vezana uz činjenicu da se projekt nalazi neposredno uz more, dok se granica pomorskog dobra na toj lokaciji temelji na odluci staroj više od tri desetljeća.

Iz Ministarstva potvrđuju kako je građevinsku dozvolu izdao Grad Dubrovnik 18. rujna 2024. godine investitorici Tatjani Šmidt iz Zagreba za izgradnju zgrade mješovite namjene. „Predmetna građevinska dozvola izdana je u smislu odredbe članka 111. stavak 1. Zakona o gradnji, na temelju lokacijske dozvole, a ista je građevinska dozvola postala pravomoćna u upravnom postupku 16. listopada 2024. godine", naveli su iz Ministarstva. Dodaju kako na izdanu dozvolu nije bilo žalbi te da Ministarstvo dosad nije provodilo ocjenu njene zakonitosti kroz žalbeni postupak. Međutim, posebno je zanimljiv nastavak odgovora iz kojeg proizlazi da

Iako iz Ministarstva nisu precizirali što će konkretno poduzeti, iz odgovora je jasno da postoji inicijativa za poništenje građevinske dozvole te da Ministarstvo više ne promatra predmet isključivo kao zatvorenu upravnu stvar.

Piše: Petra Srebrović Foto: Ahmet Kalajdžić

Inspekcija je utvrdila kako investitori zaista nisu vodili računa o sigurnosti

U Ministarstvu otvoren postupak nakon kojega bi građevinska dozvola mogla biti poništena

je u Ministarstvu ipak pokrenut određeni postupak preispitivanja. „Dana 14. travnja 2026. u Ministarstvu je zaprimljeno traženje iz kojeg proizlazi da podnositeljica istog predlaže predmetnu građevinsku dozvolu poništiti, pozivom na odredbu članka 129. Zakona o općem upravnom postupku. Vezano za navedeno Ministarstvo će poduzeti radnje iz svoje nadležnosti", odgovorili su.

Iako iz Ministarstva nisu precizirali što će konkretno poduzeti, iz odgovora je jasno da postoji inicijativa za poništenje građevinske dozvole te da Ministarstvo više ne promatra predmet isključivo kao zatvorenu upravnu stvar.

ADRESA INVESTITORA JE U NEDOVRŠENOM

ILEGALNO GRAĐENOM OBJEKTU

Inače, parcela i projekt, promijenili su vlasnika. Glavna osoba više nije Tatjana Šmidt, nego je investitor sada tvrtka Anteris Dubrovnik d.o.o., sa sjedištem u Zatonu, u vlasništvu Svetlane Jakusjeve, Gorana Stojilkovica i Erika Johana Fredunga iz Švedske. Sjedište društva je na adresi ilegalne građevine u Zatonu, a to je Obala Stjepana Radića 37, za koju je Inspekcija naložila rušenje jer je izgrađena bez građevinske dozvole.

Cijeli slučaj dodatno je osjetljiv zbog pitanja granice pomorskog dobra, o čemu je Dubrovački dnevnik već ranije detaljno pisao.

Podsjetimo, Dubrovačko-neretvanska županija potvrdila je kako granica pomorskog dobra na toj lokaciji nije preispitivana od 1991. godine, odnosno još od odluke o utvrđivanju pomorskog dobra dijela Gruškog zaljeva donesene u ratno vrijeme. Istodobno su iz Županije priznali kako linija zakonskog minimuma od šest metara od mora jednim dijelom ulazi u samu česticu na kojoj se gradi.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pak navelo je kako za tu lokaciju ne postoji otvoreni predmet određivanja granice pomorskog dobra prema važećim zakonima.

Upravo zbog toga Dubrovački dnevnik pitao je Ministarstvo graditeljstva može li se zakonito izdati

Iz Državnog inspektorata za Dubrovački dnevnik potvrđuju kako investitor nije poštovao glavni projekt prema kojem je izdana građevinska dozvola.

građevinska dozvola za parcelu uz more ako granica pomorskog dobra nije usklađena s današnjim zakonima i stvarnim stanjem na terenu. Iz Ministarstva na ta pitanja nisu dali izravan odgovor, nego su se pozvali na činjenicu da je dozvola izdana na temelju prethodno izdane lokacijske dozvole te da je postala pravomoćna. No činjenica da se sada razmatra mogućnost njenog poništenja pokazuje kako priča očito nije završena.

Posebno je zanimljivo i to što je građevinska inspekcija utvrdila da su radovi izvođeni i na gradskoj čestici. Time cijeli slučaj više nije samo pitanje odnosa investitora i države kroz dozvole i nadzore, nego i pitanje korištenja zemljišta koje nije u vlasništvu investitora.

SAD JE I SLUŽBENO: INVESTITOR NIJE VODIO

RAČUNA O SIGURNOSTI

Podsjetimo i kako zaštitna ograda gradilišta i dio zahvata ulaze u prostor uz samo more, odnosno u pojas koji bi prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama trebao imati najmanje šest metara širine od linije srednje više visoke vode. Na terenu se jasno vidi da je udaljenost između mora i ograđenog dijela gradilišta na pojedinim dijelovima znatno manja od toga, a iznosi 3 metra. Dodatno pitanje otvara i činjenica da je upravo zaštita građevne jame jedna od stvari za koje je inspekcija sada utvrdila da nisu izvedene sukladno glavnom projektu. S obzirom na konfiguraciju terena, neposrednu blizinu mora i strminu iznad gradilišta, riječ je o segmentu koji je direktno pitanje sigurnosti izvođenja radova.

U slučaju Bokeljske sada je prvi put i službeno potvrđeno da su na gradilištu utvrđena odstupanja od dozvole. Ostaje za vidjeti hoće li se postupak zaustaviti samo na uklanjanju utvrđenih nepravilnosti na gradilištu ili bi cijeli slučaj mogao dovesti i do ozbiljnijeg preispitivanja same građevinske dozvole, ali i granice pomorskog dobra na toj lokaciji koja više od 30 godina nije usklađivana s novijim zakonima i stvarnim stanjem na terenu.

Dubrovnik drugu

godinu zaredom

uvršten na Wanderlust

The Travel Green List™ 2026

Grad Dubrovnik drugu je godinu zaredom uvršteni na prestižnu The Travel Green List™ 2026 britanskog časopisa Wanderlust, jednog od najuglednijih svjetskih medija specijaliziranih za putovanja i održivi turizam.

The Travel Green List™ već četvrtu godinu zaredom okuplja destinacije, organizacije i projekte koji prednjače u održivom i odgovornom turizmu, a ovogodišnji odabir napravio je stručni međunarodni žiri među stotinama prijavljenih inicijativa iz cijelog svijeta.

Ponovno uvrštavanje Dubrovnika na ovu prestižnu listu potvrda je kontinuiranog rada na razvoju održivog turizma te provedbe brojnih aktivnosti usmjerenih na očuvanje kulturne baštine, kvalitetu života lokalnog stanovništva i odgovorno upravljanje destinacijom.

Wanderlust, najdugovječniji i najveći britanski magazin posvećen putovanjima, već više od 30 godina promovira autentična i odgovorna putovanja, a

The Travel Green List™ danas predstavlja jedno od najvažnijih međunarodnih priznanja u području održivog turizma.

Prvo Svjetsko

prvenstvo u vaterpolu

4x4 stiže u Dubrovnik

Grad Dubrovnik od  31. kolovoza do 6. rujna 2026. godine bit će domaćin prvog Otvorenog prvenstva u vaterpolu 4x4 (WP4), novog i inovativnog formata vaterpola koji će upravo u Dubrovniku doživjeti svoju svjetsku premijeru.

Tim povodom gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je predsjednika Svjetske organizacije vodenih športova, Husaina Al-Musallama, predsjednika Hrvatskog plivačkog saveza i potpredsjednika Europske organizacije vodenih sportova, Josipa Varvodića te predstavnike Vaterpolskog kluba Jug Adriatic osiguranje.

U nazočnosti gradonačelnika Frankovića, potpisan je ugovor između Svjetske organizacije vodenih športova i VK Jug Adriatic osiguranja čime je službeno potvrđen dolazak Otvorenog pr-

JAVNI POZIV U TIJEKU

Grad sufinancira troškove nabave i ugradnje opreme fotonaponskih sunčevih modula na obiteljskim kućama

Grad Dubrovnik objavio je Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte korištenja obnovljivih izvora energije za vlastitu potrošnju u obiteljskim kućama na području grada.

venstva vaterpola 4x4 u Dubrovnik.

Tijekom sastanka istaknuto je kako će održavanje ovog međunarodnog sportskog događanja dodatno obogatiti posezonski program Dubrovnika te doprinijeti daljnjem razvoju sportskih sadržaja i promociji grada na međunarodnoj razini. Naglašena je i važnost vaterpola za Dubrovnik i njegov sportski identitet, od vrhunskih rezultata VK Jug Adriatic osiguranja do dugogodišnje tradicije amaterskih natjecanja poput Divlje lige.

Tom prilikom predsjednik Svjetske organizacije vodenih športova Husain Al Musallam uručio je gradonačelniku Matu Frankoviću prigodni poklon u znak suradnje i domaćinstva Dubrovnika prvom izdanju ovog međunarodnog natjecanja.

Poziv se odnosi na  sufinanciranje troškova izrade projektne dokumentacije, nabave, instalacije i ugradnje fotonaponskih sunčevih modula (FN) snage do 10 kW, s ciljem poticanja korištenja obnovljivih izvora energije, smanjenja emisija CO ₂ i povećanja energetske učinkovitosti.

Predviđenim mjerama sufinanciranja bespovratnim novčanim sredstvima, Grad nastoji potaknuti svoje građane (fizičke osobe) na ugradnju fotonaponskih sunčevih modula, a sve u cilju povećanja obnovljivih izvora energije u postojećoj potrošnji električne energije u kućanstvima, te smanjenja emisije stakleničkog plina CO2, kao i poboljšanja energetske učinkovitosti na području Grada Dubrovnika.

Petak, 29. svibnja 2026. Dubrovački dnevniK

Za provedbu Javnog poziva osigurano je ukupno 300 tisuća eura, a prijavitelji mogu ostvariti sufinanciranje do 90 % prihvatljivih troškova, odnosno najviše do 5.000 eura po kućanstvu. Prihvatljivi su troškovi nastali od 1. siječnja do 16. listopada 2026. godine, uključujući i avansna plaćanja pod uvjetima propisanima Javnim pozivom.

Na poziv se mogu prijaviti fizičke osobe s prebivalištem na području Grada Dubrovnika, a rok za podnošenje prijava je 16. listopada 2026. godine.

Dodatne informacije građani mogu zatražiti putem e-pošte: oie@dubrovnik.hr ili na telefon 020/333-268.

U tijeku prijave za prvi međunarodni forum mladih u području diplomacije u Dubrovniku

U Dubrovniku se po prvi put organizira međunarodni Dubrovnik Youth Forum 2026, u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, pod motom „Bridging Seas, Building Future“. Forum će se održati od 24. do 28. lipnja 2026. godine u sklopu 19. Dubrovnik Foruma, jedne od najznačajnijih međunarodnih konferencija u ovom dijelu Europe.

Dubrovnik Youth Forum osmišljen je kao platforma za mlade profesionalce mla-

đe od 30 godina koji žele produbiti svoje znanje o međunarodnim odnosima, diplomaciji i globalnim izazovima. Sudionici će imati priliku sudjelovati u raspravama o aktualnim svjetskim temama, povezati se s međunarodnim stručnjacima i donositeljima odluka te izravno sudjelovati u programu Dubrovnik Foruma zajedno s visokim uzvanicima i gostima iz cijelog svijeta.

Program će okupiti ukupno 30 sudionika iz država članica Europske unije, OECD-a i NATO-a, zemalja zapadnog Balkana te država članica i

partnera Inicijative triju mora, uključujući Albaniju, Moldaviju, Crnu Goru i Ukrajinu). Za odabrane sudionike osigurani su svi troškovi sudjelovanja uključujući smještaj, prehranu, programske materijale i putne troškove, sukladno organizacijskim smjernicama.

Prijaviti se mogu motivirani mladi profesionalci s relevantnim iskustvom i interesom za međunarodne odnose, diplomaciju i globalna pitanja, a odabir sudionika temeljit će se na kvaliteti prijave, motivaciji i dosadašnjem iskustvu kandidata. Rok za prijavu je 31. svibnja 2026. godine.

VELIKI ZNAČAJ ZA MLJET

Otvoren novouređeni depo za

lijekove u Babinom Polju

Projektom je adaptirana postojeća zgrada u Babinom

Polju na otoku Mljetu kako bi se uspostavio depo lijekova i osigurali temeljni uvjeti za primarnu zdravstvenu zaštitu otočana

U Babinom Polju na Mljetu svečano je otvoren depo za lijekove. Otvorenju su nazočili zamjenik župana Joško Cebalo i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, obitelj i branitelje Đurđica Popović.

'I možda financijskim iznosom ovaj projekt svrstavamo u one manje, no njegov značaj za sve stanovnike Mljeta je nemjerljiv. Drago mi je da danas stojimo ovdje u novouređenom, primjerenom prostoru, kako za sve vas koji ćete koristiti usluge ove ljekarne, tako i za one koji će u njemu raditi. Zahvalit ću ovdje našem Upravnom odjelu za zdravstvo, našoj Ljekarni Dubrovnik, ali i općini na suradnji i pomoći pri realizaciji ove investicije', poručio je zamjenik župana.

Projektom je adaptirana postojeća zgrada u Babinom Polju na otoku Mljetu kako bi se uspostavio depo lijekova i osigurali temeljni uvjeti za primarnu zdravstvenu zaštitu otočana. Na otoku Mljetu nisu postojali adekvatni uv-

jeti za skladištenje i distribuciju lijekova. Objekt, koji je adaptiran u Babinom Polju, u vlasništvu je Općine Mljet. Cilj projekta bio je unaprijediti dostupnost esencijalnih lijekova otočnom stanovništvu kroz adaptaciju i opremanje novog depoa lijekova. Time se osigurala sigurnija i učinkovitija distribucija lijekova te je podignuta kvaliteta primarne zdravstvene zaštite na otoku. Izvedeni su građevinski, strojarski, vodovodni i elektroinstalacijski radovi, u vrijednosti 110 tisuća eura te su stvoreni uvjeti za neometan i siguran rad depoa. Projekt je riješio dugogodišnji problem dostupnosti lijekova i povećava otpornost zdravstvenog sustava otoka Mljeta.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kroz Program razvoja otoka sufinanciralo je projekt u iznosu 96.000 eura, a ostatak sredstava osigurala je Dubrovačko-neretvanska županija.

Izvedeni su građevinski, strojarski, vodovodni i elektroinstalacijski radovi, u vrijednosti 110 tisuća eura te su stvoreni uvjeti za neometan i siguran rad depoa. Projekt je riješio dugogodišnji problem dostupnosti lijekova i povećava otpornost zdravstvenog sustava otoka Mljeta.

PONEDJELJAK | 01.06. doručak dana

Španjolski omlet s kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot s telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

UTORAK | 02.06. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema s chiom, granolom i šumskim voćem

menu dana

Hobotnica “al forno“

S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

SRIJEDA | 03.06. doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

menu dana

Špageti Bolognese

Klasični ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

ČETVRTAK | 04.06. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhana s dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužena uz pire krumpir

PETAK | 05.06. doručak dana

Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa zobenom kašom, mangom, jogurtom i metvicom

menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe kuhane u crvenom umaku od rajčice, bijelog vina i češnjaka, posluženo s pečenom palentom

SUBOTA | 06.06. doručak dana

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem, češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

NEDJELJA | 07.06. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara te umak od hrena i kiselog vrhnja

menu dana

Dalmatinska pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku s korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom, poslužen s njokima

SVEČANA SJEDNICA

DAN OPĆINE ŽUPA DUBROVAČKA

Miloslavić: Dok god

sam

načelnik,

spreman sam dati cijeloga sebe

Na svečanoj sjednici dodijeljena su i javna priznanja

Općine Župa dubrovačka ovogodišnjim laureatima

Povodom Dana Općine Župa dubrovačka i obljetnice oslobođenja Župe dubrovačke održana je svečana sjednica Općine Župa dubrovačka, na kojoj su se okupili predstavnici javnog, političkog, društvenog, kulturnog i gospodarskog života, obitelji poginulih hrvatskih branitelja i civilnih žrtava rata, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, kao i brojni uzvanici i prijatelji Župe dubrovačke. U svom govoru načelnik Općine Župa dubrovačka Marko Miloslavić istaknuo je kako Dan Općine nije samo svečani datum, nego trenutak zajedničkog prisjećanja, zahvalnosti i odgovornosti prema prostoru koji je naš dom. Posebno snažan dio govora bio je posvećen simbolici stare župske trpeze. Polazeći od župske zdravice i slike župske trpeze, načelnik je naglasio kako su naši stari kroz stoljeća, unatoč ratovima, oskudici, bolestima i nevoljama, uvijek davali najbolje što su mogli za svoj dom, obitelj, vjeru i narod.

„Naši su stari vazda davali na župsku trpezu. Tako su se gradili putevi, domovi, uvodila struja i stvarao napredak. Naši su stari, rekao bih, više davali na trpezu nego što su s nje uzimali”, istaknuo je načelnik Miloslavić.

U govoru je posebno naglašeno poštovanje prema hrvatskim braniteljima, poginulim braniteljima, civilnim žrtvama Domovinskog rata i njihovim obiteljima. Načelnik je istaknuo kako je žrtva hrvatskih branitelja temelj moderne Hrvatske, pa tako i Župe dubrovačke te najavio da će Općina urediti Memorijalnu sobu branitelja Župe dubrovačke kao trajni izraz zahvalnosti i sjećanja. Govoreći o razvoju Župe dubrovačke, načelnik je podsjetio kako je Župa od oslobođenja 1992. godine i osnivanja Općine 1997. godine prošla velik put, od ratom izmučenog i uništenog prostora do jedne od najrazvijenijih i najbrže rastućih općina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Istaknuo je, međutim, kako rast sta-

Najviše priznanje, titula počasnog građanina Općine Župa dubrovačka, dodijeljena je Trpimiru Macanu za izniman doprinos znanstvenom i kulturnom razumijevanju hrvatske povijesti, s posebnim naglaskom na teme vezane uz jug Hrvatske i dubrovačko područje

novništva i razvoj prostora traže snažniju infrastrukturu, veće vrtićke i školske kapacitete, bolju prometnu povezanost, dodatne sadržaje za djecu, mlade, starije, sport i kulturu.

Među važnim projektima izdvojeni su priprema projekta dječjeg vrtića u Kuparima, suradnja sa Županijom na proširenju škole, projekt dnevnog boravka za umirovljenike u Kuparima, praćenje projekta aglomeracije, intenzivna komunikacija s Hrvatskim cestama vezano uz brzu cestu, osigurana sredstva za Sportsko-rekreacijski centar Čibača, nastavak

izgradnje Groblja Dubac, dovršetak šetnice

Srebreno – Kupari, ulaganja u dječja igrališta, jačanje DVD-a, uspostava prometnog redarstva i formiranje Kulturnog vijeća.

„Brojni su izazovi pred nama, ali brojne su i prilike. Jedno mogu sa sigurnošću reći: dok god sam načelnik ove općine, na župsku trpezu spreman sam dati cijeloga sebe”, poručio je načelnik Miloslavić.

Na svečanoj sjednici dodijeljena su i javna priznanja Općine Župa dubrovačka ovogodišnjim laureatima.

Najviše priznanje, titula počasnog građanina Općine Župa dubrovačka, dodijeljena je Trpimiru Macanu za izniman doprinos znanstvenom i kulturnom razumijevanju hrvatske povijesti, s posebnim naglaskom na teme vezane uz jug Hrvatske i dubrovačko područje.

Nagrada Općine Župa dubrovačka dodijeljena je Kulturno-umjetničkom društvu „Marko Marojica”, povodom 50. obljetnice djelovanja, čime je prepoznat njegov dugogodišnji doprinos očuvanju kulturne baštine, tradicije, identiteta i kulturnog života Župe dubrovačke.

Nagrada Općine dodijeljena je i Mišu Devčiću, za dugogodišnji predani rad u zajednici, osobito na području očuvanja tradicije, sakralne baštine i društvene solidarnosti.

Dubrovačkim zgradama novi natječaji neće ići na ruku, ali možete pokušati

Vaša zgrada razmišlja o obnovi fasade, a ne zna odakle krenuti. E pa najbolje ovako!

Kako bi izgledalo da neka zgrada sad odluči krenuti u obnovu fasade, najbolje zna Domouprava koja je posrednik u cijelom procesu. Obratili smo im se s pitanjima koji bi svima vama, koji ste izgubljeni u cijelom postupku i razmišljate o (energetskoj) obnovi fasade, ali ne znate odakle i kako krenuti, trebalo olakšati snalaženje, a neke od vas možda i motivirati da započnete proces

Piše: Maro Marušić

Foto: Zvonimir Barišin/PIXSELL

Lijepi broj zgrada u Dubrovniku (g)radio se šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća što hoće reći da su danas poprilični starci. Kako i priliči pedesetogodišnjacima i šezdesetogodišnjacima 21. stoljeća potreban im je, kako bi se to moderno hrvatski reklo, face, odnosno fasada lifting. Ili ako baš hoćete pojednostavljeno, dobrom dijelu zgrada u Dubrovniku potrebno je ušpricati botoks kako bi im se fasade zategnule i opet mladenački izgledale. Dubrovnik je, šalu na stranu, sve ružniji grad. Preizgrađen bez ikakvog urbanog smisla baš kao favele Fortaleze, a fasade po zgradama, koje se sve više raspadaju, dodatno ga unakazuju. Stanari pojedinih zgrada željeli bi zategnuti bore fasada svojih zgrada, ali niti znaju odakle krenuti, a pojedinci koji su krenuli u obnovu, umalo nisu pali u nesvijest kada su im izvođači radova poslali ponude. Tako se jedna zgrada (podaci poznati redakciji) sa sveukupno dvadesetak domaćinstava nedavno raspitivala oko obnove svoje fasade, a kada su dobili ponude, jednoglasno su odustali. -Ponuda je bila oko 300 tisuća eura za obnovu fasade, ali, pazite, tu se ne radi o energetskoj obnovi, već običnoj. Također, za hidroizolaciju na krovu garancija je samo dvije godine. Kada se uzme kredit i podijeli na domaćinstva, ispada da bi svaki stanar sljedećih 15 godina trebao plaćati oko 150 eura mjesečno što je zaista previše – govori nam predstavnik stanara koji je želio ostati anoniman.

JEDNA ZGRADA 120 TISUĆA EURA, DRUGA 300

Oni su tu ponudu dobili nakon što su cijene građevinskog materijala u inflaciji narasle dvostruko, a neke čak i trostruko. Nedaleko ove zgrade jedna slične kvadrature i broja domaćinstava upravo je završila obnovu fasade (također nije riječ o energetskoj obnovi) i hidroizolaciju krova. Oni su, kaže nam njihov predstavnik zgrade, pogodili cijenu od samo 120 tisuća eura.

-Imali smo više sreće nego pameti, jer smo cijenu pogodili u koroni kada građevina nije imala previše po-

sla. Sada bi nas isti posao izašao dvostruko, ako ne i trostruko više. Nije bilo lako krenuti u sve ovo, neki su se stanari dvoumili, ali na kraju su ipak pristali. Zgrada nam sad izgleda puno ljepše, i samim tim vrijednost čitave nekretnine je porasla – govori nam upravitelj ove zgrade koji je također želio ostati anoniman.

Neke dubrovačke zgrade koje su se do sada obnovile prošle su još i bolje. Jedna od njih je ona u Ulici Petra Zoranića koja je završila ne samo uređenje fasade nego i cijelu energetsku obnovu, a posao je sufinanciran u lijepom iznosu od strane EU fondova. Ivan Gržetić, predstavnik stanara zgrade, objasnio nam je proces koji su prošli.

-Imali smo prokišnjavanje na krovu koje i nije bilo toliko strašno, ali i oni koji se bave apartmanima zbog recenzija su željeli poboljšati estetsko stanje zgrade. Tako smo se odlučili krenuti u obnovu. Prvo što smo učinili jest da smo se obratili firmi Damira Jovića da nam napravi projekt obnove zgrade. Taj projekt nam je sufinancirao Grad Dubrovnik u visini od oko 80 posto vrijednosti. Projekt nas je koštao 20 tisuća kuna, a govorimo o 2017. godini, znači prije korone i inflacije. Ovaj projekt je osnova. Zgrada ga mora imati spremnog da bi se kandidirala na natječaj za energetsku obnovu iz EU fondova – govori nam Gržetić.

Zanimljivo kako je priča dalje išla.

-Za vrijeme korone dogodili su se potresi, pa je resorno Ministarstvo stalo s raspisivanjem natječaja za energetsku obnovu. Tek 2023. godine pojavljuje se natječaj kojeg čekaju brojne zgrade iz cijele Hrvatske. Šemom najbržeg prsta odlučuje se koje će se zgrade sufinancirati, a koje će biti na listi čekanja. Gradonačelnik Franković predložio je nama predstavnicima stanara, a bilo nas je petnaestak, da dođemo u veliku vijećnicu sa super brzim optičkim internetom, jer ćemo tako imati najveće šanse za proći najbrži prst. Tako da smo mi došli sa svojim laptopima, i eto ja sam uspio progurati našu zgradu u sufinanciranje. Neki predstavnici stanara iz Dubrovnika doslovno unutar par tisućinki nisu upali –

Na kraju cijele priče, situacija je daleko od idealne. Novi natječaji za sufinanciranje energetske obnove zgrada neće ići na fasadu onima dubrovačkim, a i međuljudski odnosi sve su gori. Sve ovo će rezultirati da će Dubrovnik svaki danom biti sve ružniji, jer će mu fasade zgrada biti sve oronulije

prepričava Gržetić.

No zgrada iz Petra Zoranića jest. Sada su morali dobiti ponude izvođača radova. Javile su se samo dvije, a povoljnija je bila tvrtke Capitalis.

-Nakon sufinanciranja izašlo nas je da smo po stanu plaćali oko 7 tisuća eura što stvarno nije puno, jer je riječ o energetskoj obnovi i sada su nam režije znatno manje. U biti smo imali sreće pogotovo s najbržim prstom. Bili smo u pravo vrijeme na pravom mjestu. Ne znam kako bi to izgledalo da sad krećemo u čitav proces – zaključuje Gržetić.

fondova. Ne znamo koliko je sveukupno zgrada obnovljeno, ali potrošeno je oko 120 milijuna eura na razini cijele zemlje. Trenutno se u Dubrovniku završava obnova fasade šeste zgrade po tom natječaju iz 2023. godine, a imamo ih još osam iz Dubrovnika na listi čekanja koje su svojevremeno prošle najbrži prst. No najbržeg prsta više neće biti – ističu u Domoupravi.

Nego što će biti važno?

„Umjesto dosadašnjeg najbržeg prsta zgrada će na natječaju dobivati dodatne bodove ako u projektu ima primjerice solarne ćelije, rampe za osobe s invaliditetom, te ugradnja dizala, električne punionice za automobile, hortikulturalno uređenje okolice, parking za bicikle... Ovaj novi sustav mogao bi biti problematičan za obnovu fasada zgrada u Dubrovniku"

ENERGETSKI CERTIFIKAT JE POČETAK

A kako bi to izgledalo da neka zgrada sad odluči krenuti u obnovu fasade najbolje zna Domouprava koja je posrednik u cijelom procesu. Obratili smo im se s pitanjima koja bi svima vama, koji ste izgubljeni u cijelom postupku i razmišljate o (energetskoj) obnovi fasade, ali ne znate odakle i kako krenuti, trebala olakšati snalaženje, a neke od vas možda i motivirati da započnete proces. Baš kao što nam je rekao i Gržetić, tako započinju i u Domoupravi. Prvo što zgrada treba napraviti jest energetski certifikat, odnosno glavni projekt obnove.

-U Dubrovniku postoji nekoliko ovlaštenih tvrtki za izradu energetskih certifikata, kao i same projektne dokumentacije energetske obnove. Grad Dubrovnik i ove godine sufinancira izradu tog projekta s 85 posto ukupnih sredstava. Taj se projekt na sufinanciranje treba predati do kraja tekuće godine. Do sada su sufinancirali izradu projekta energetske obnove fasada za sve zgrade koje su se prijavile, a kojima, između ostalog, mi upravljamo. To je prvi korak koji neka zgrada treba poduzeti – naglašavaju iz Domouprave.

Primjerice, projekt za energetsku obnovu zgrade u Mokošici koja ima sveukupno pet ulaza Grad Dubrovnik je sufinancirao s preko 20 tisuća eura. Koji je sljedeći korak koji stanari zgrade trebaju napraviti nakon izrade projekta obnove?

-Moramo dodatno pojasniti ovaj prvi korak. Prije je bilo da se nakon dobivanja projekta obnove čeka natječaj resornog Ministarstva, pa se najbržim prstom biralo koje će se zgrade sufinancirati iz EU

-Umjesto dosadašnjeg najbržeg prsta zgrada će na natječaju dobivati dodatne bodove ako u projektu ima primjerice solarne ćelije, rampe za osobe s invaliditetom, ugradnju dizala, električne punionice za automobile, hortikulturalno uređenje okolice, parking za bicikle... Ovaj novi sustav mogao bi biti problematičan za obnovu fasada zgrada u Dubrovniku, jer dobar dio njih nema baš neki poveći broj kvadrata okućnice, odnosno čestica zemlje na kojoj se zgrada nalazi nije baš prostrana da bi se ovi dodatni sadržaji poput hortikulture mogli unijeti u projekt – predviđaju u Domoupravi.

VEĆE ZGRADE VIŠE BODOVA

Dodatni problem s novim natječajem za Dubrovnik će biti što će i veće zgrade donositi više bodova. Teško se dubrovačke zgrade u tom segmentu mogu nositi primjerice s onima u Novom Zagrebu, ali i Splitu, Rijeci, Osijeku… -Nažalost, ostaje upitno kako će na novim natječajima za energetsku obnovu proći manje zgrade. Isto tako u Zagrebu zgrade uokolo imaju puno mjesta i lakše im je postaviti, primjerice, punionice za električne automobile. Kada se sve zbroji i oduzme, smatramo da je najbrži prst Dubrovniku bio povoljniji. Naravno, ne znamo još točno kakvi će biti natječaji, ovo su samo najave, ali za sada nisu optimistične. Novi natječaji bi se trebali pojaviti već krajem ljeta, ali ostavimo otvoreno hoće li to tako zaista biti – govore iz Domouprave. Isto tako, i cijene građevinskog materijala stalno rastu. One zgrade koje su prošle najbrži prst obnavljane su po znatno manjoj cijeni nego što bi sada bio slučaj. Iz Domouprave nam daju cijenu zgrade u Mokošici koja je obnavljanja po 'starim' cijenama.

Zgrada u ulici Petra Zoranića prije i nakon energetske obnove

„Nažalost, ostaje upitno kako će na novim natječajima za energetsku obnovu proći manje zgrade. Isto tako u Zagrebu zgrade uokolo imaju puno mjesta i lakše im je postaviti, primjerice, punionice za električne automobile. Kada se sve zbroji i oduzme, smatramo da je najbrži prst Dubrovniku bio povoljniji"

-Energetska obnova zgrade u Vinogradarskoj ulici u Mokošici s ukupno 4 ulaza došla je oko 495 tisuća eura, od toga je sufinancirano nešto više od 300 tisuća eura. Suvlasnici su uzeli ostatak od 195 tisuća eura, podijelili prema broju kvadrata, i sad im pričuva iznosi otprilike dva eura po kvadratu na rok od deset godina. Zgrada je sada ljepša, a režije su manje. Sveukupna kvaliteta života je sada puno bolja – kažu iz gradske firme za upravljanje zgradama.

Cijene rastu, no pitamo Domoupravu koliko je to realno, odnosno je li pojedini izvođači radova napumpaju cijene jer znaju da se financira iz EU fondova odnosno javnim novcem?

-Paradoksalno, veći problem od toga što su značajno porasle cijene gradnje je ono što se pojavljuje u praksi, a to je da se izuzetno malo izvođača prijavljuje na natječaje, u nekoliko primjera se na natječaj prijavio samo jedan izvođač. Nadalje, poteškoće koje se izvođačima znaju pojaviti znaju biti uzrokovane jer je zgrada skup velikog broja suvlasnika, a koji pojedinačno mogu imati različite zahtjeve tijekom gradnje, što zna otežati i usporiti dinamiku izvedbe radova. Percepcija javnosti je da izvođači na projektima energetske obnove zarađuju ekstraprofite, ali je realnost dijametralno suprotna s obzirom na nedostatak radne snage i značajnu inflaciju cijena građevinskog materijala – iskreni su u Domoupravi.

Nedavno je na snagu stupio novi Zakon o zgrada-

ma koji definira predstavnike zgrada odnosno upravitelje. Mnogi više uopće ne žele gubiti vrijeme i energiju na komunikaciju s ostalim stanarima, pa pojedine zgrade više nemaju nikakvog predstavnika. Što u tom slučaju ako pojedini stanari takvih zgrada žele krenuti u energetsku obnovu? -Po novom zakonu svaka zgrada koja sadrži 4 ili više stanova mora imati upravitelja. Zgrade trebaju imati predstavnika stanara i istina je da neki predstavnici odustaju od posla. Što u tom slučaju? Mi u Domoupravi nastojimo izgladiti situaciju, riješiti nastale probleme, ponajviše u međuljudskim odnosima, i u velikom broju slučajeva ljudi se dogovore i na kraju izaberu svog predstavnika. Ako se ne uspiju dogovoriti, onda se imenuje prinudni predstavnik, ali to u praksi nije dobro, jer je riječ o zgradama gdje su loši odnosi. Nitko ne želi gubiti vrijeme i energiju ako je teško postići dogovor. Nažalost, tim je zgradama suđeno da nazaduju, a vrijednost čitave nekretnine im se smanjuje. U zgradi gdje se netko stavio i gdje je dobar dijalog, zgrada napreduje – smatraju u Domoupravi, te dodaju da je zakon čak predvidio mogućnost da se predstavniku suvlasnika isplaćuje naknada iz pričuve ovisno o dogovoru stanara. Domouprava zgradama ništa ne nameće, uvijek je najvažniji dogovor (su)stanara. Stanari se Domoupravi uvijek mogu javiti kako bi se pronašlo neko adekvatno rješenje. No mnogi još prema Domoupravi i pričuvi imaju negativan stav.

Petak, 29. svibnja 2026. Dubrovački dnevniK

PO KVADRATU BAREM 1 EURO

-Zakonski minimum je plaćanje 0,36 eura po kvadratu za pričuvu. Mnoge zgrade u Dubrovniku plaćaju upravo taj iznos i uvijek smatraju da imaju dovoljno novca na računu, pa se iznenade kada vide da sa tim sredstvima ne mogu skoro ništa. To je zaista malen iznos, trebalo bi se plaćati po kvadratu barem 1 euro, onda bi bilo novaca na računu i za veće troškove. Zgrade mogu birati plaćanje pričuve kako god žele. Primjerice, tri mjeseca povećati iznos, pa vidjeti gdje to ide. Ako im ne odgovara, ponovno smanjiti. Od početka ove godine svaka zgrada ima svoj račun i svatko ujutro uz kafu preko interneta može vidjeti kako se s tim novcima raspolaže. Sve je transparentno – kažu iz Domouprave. Za kraj pitamo što bi točno u ovom trenutku poručili stanarima koji planiraju (energetsku) obnovu fasada.

-Prvo, neka nam se jave u Domoupravu. Preko nas da idu Gradu Dubrovniku na sufinanciranje projektne dokumentacije. Također, moraju imati predstavnika stanara i normalne međuljudske odnose. Bez toga, nažalost, nema ništa. Ono što moramo kazati jest da su međuljudski odnosi po zgradama nikad gori. To je porazno – zaključuju u Domoupravi. Na kraju cijele priče, situacija je daleko od idealne. Novi natječaji za sufinanciranje energetske obnove zgrada neće ići na fasadu onima dubrovačkim, a i međuljudski odnosi sve su gori. Sve ovo će rezultirati da će Dubrovnik svaki danom biti sve ružniji,

jer će mu fasade zgrada biti sve oronulije. No nikad ništa nije crno-bijelo. Svi vi koji imate želje i volje, i barem donekle zdrave odnose unutar zgrade, javite se Domoupravi i možda možete doći do cilja koliko god on na prvu izgledao kompliciran. Ali kao što bi rekao predstavnik kineskih stanara Konfucije, i najteži face lifting započinje prvim botoksom. A isto vrijedi i za fasadu lifting.

Na novom natječaju za energetsku obnovu zgrade poput ovih u Novom Zagrebu bit će u prednosti pred dubrovačkim

OPREZA NIKAD DOSTA

Eksplozija prevara: Broj prijavljenih slučajeva u godinu dana porastao za 60 posto, stariji posebno na udaru

Svi volimo vjerovati da nam se prevara nikada ne može dogoditi, ali stvarnost govori drugačije. Broj prevara u velikom je porastu, a pogotovo starijih osoba.

Prevaranti se konstantno prilagođavaju – čim jedna vrsta prevare postane poznata, ‘iskoči’ druga, a to predstavlja poseban izazov – kako policiji, tako i građanima

Da prevare starijih osoba nisu neuobičajene jasno je svakome tko iole prati vijesti. Gotovo svakodnevno pojavljuju se slučajevi u kojima umirovljenici prevareni za basnoslovne iznose. I dok se neki bave podacima odakle im, većinom kroz život teško zarađeni novci, važnije je stalno upozoravati i govoriti o vrstama i načinima prevara. Kroz godine, posebice bujanjem interneta i društvenih mreža, kao i činjenicom da sada svatko ima mobitel, prevare su se razvijale i postale sve sofisticiranije. Danas su vrlo prilagodljive –čim se o jednoj vrsti prevare počne javno izvještavati, pojavi se nova inačica. Zato ne treba čuditi da je njihov broj u vrtoglavom porastu. Prema podacima PU dubrovačko-neretvanske, ukupan broj prijavljenih kaznenih djela prijevare u prošloj je godini u odnosu na 2024. porastao za čak 60 posto!

Treba uzeti u obzir i neprijavljene slučajeve, kojih sigurno ima, najčešće zbog srama. Prevarene osobe

Piše: Ivana Smilović Barkiđija

FOTO: Pexels

izbjegavaju govoriti o tome zbog moguće osude s kojom bi se susrele, prozivanja zbog naivnosti i slično. No, ne treba tako razmišljati. Danas su prevare dosegle tako visoku razinu, da tvrdnja kako se to svakome može dogoditi nije ‘nategnuta’ već vrlo realna.

Iako se puno stvari mijenjalo kroz godine, jedna stvar je vrlo bliska ‘modernim’ i ‘starinskim’ prevarantima. Vrlo rado iskorištavaju povjerenje starijih osoba, pa je tako, prema podacima PU dubrovačko-neretvanske, udio oštećenih osoba u ovim kaznenim djelima, uzimajući u obzir dobne parametre od 60 godina starosti i više, u prosjeku viši od 30 posto. Kako su nam objasnili iz PU dubrovačko-neretvanske, stariji građani najčešće postaju žrtve prijevare putem interneta i telefonskih poziva kada se nudi ulaganje u kriptovalute, dionice i zlato obećavajući im veliku imovinsku zaradu. Počinitelji se, također, često koriste lažnim predstavljanjima.

PREVARANTI S VIŠE LICA

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednje vrijeme zabilježeno je više konkretnih slučajeva ovakvih prevara. Tako je 98-godišnja Dubrovkinja ostala bez 10 tisuća eura nakon što ju je nepoznata osoba telefonski kontaktirala, lažno se predstavila kao liječnik i tvrdila da je član obitelji doživio tešku nesreću te da je potrebno hitno platiti liječenje. Novac je, prema uputama počinitelja, predala muškarcu koji je došao na njezinu kućnu adresu. U drugom slučaju starijoj osobi u Du-

brovniku lažni se liječnik također predstavio kao djelatnik zdravstvene ustanove te tražio novac za hitnu operaciju člana obitelji. Zabilježeni su i slučajevi u kojima su prevaranti tražili iznose i do 50 tisuća eura ili zlato, koristeći sličan obrazac: telefonski poziv, dramatičnu priču o nesreći, stvaranje osjećaja panike i hitnosti te dolazak ‘pomoćnika’ na kućnu adresu radi preuzimanja novca. Nisu prevaranti samo ‘liječnici’. Po potrebi, postaju i policijski službenici, bankari, djelatnici pošte i općenito djelatnici institucija u koje građani obično imaju

povjerenje.

Policija tako ima pune ruke posla – ne samo s razrješavanjem prevara, već i s njihovim sprječavanjem. Osim priopćenja za medije, radi se puno na edukaciji starijih osoba uz predavanja i radionice, pa i obilaske staračkih domova. Nedavno je na Sveučilištu u Dubrovniku održan i okrugli stol na temu ‘Prevare osoba treće životne dobi: kako ih prepoznati i izbjeći?’, u kojem je, između ostalih, sudjelovala i glasnogovornica PU dubrovačko-neretvanske Andrijana Biskup.

“Opreza nikad dosta. Svi sumnjivi razgovori se trebaju što prije prekinuti, ako vam netko nešto nudi ili traži podatke, svakako je uvijek dobro zatražiti savjet člana obitelji, financijskog stručnjaka ako se radi o financijskom ulaganju ili u krajnjoj

liniji zazvati nas u policiji, a mi ćemo vrlo rado pružiti informaciju o čemu se tu radi”, kazala je tom prilikom.

ZAŠTO SU META STARIJE

OSOBE?

Zanimljivo je bilo tada i naučiti zašto su upravo starije osobe podložnije prevarama, o čemu je više govorila klinička psihologinja Vesna Raguž Staničić.

„Moramo skrenuti pažnju i na psihološki, emocionalni aspekt tih prevara jer se zna da su te osobe podložnije ovakvim manipulacijama prevaranata. Zbog čega? Postoji jedan organski razlog, struktura u mozgu koja se ustvari mijenja s godinama i koja je na neki način zadužena za to što osobe treće životne dobi slabije prepoznaju one koji su prevaranti. Kada je opasnost negdje na vidiku, oni zbog slabije ak-

tivnosti ovog dijela mozga, naprosto to slabije prepoznaju. Zbog toga su podložnija skupina ovakvim prevarama, a izgleda da to prevaranti znaju i koriste”, kazala je Raguž Staničić. Jedan od faktora lakovjernosti je, nažalost, i usamljenost.

“Jako je važna činjenica da su starije osobe usamljenije od ostalih dobnih skupina i to je razlog zbog čega spremnije ulaze u takve odnose, osim organske podloge koju sam spomenula. Upravo socijalni dio njihove dobi jest ponekad motiv zašto se prepuštaju rizičnim komunikacijama, a onda i kad uđu u takav odnos s prevarantom, se vrlo često iščupati”, rekla je Raguž Staničić.

Ne treba biti paranoičan, ali treba biti oprezan.

„Ovim putem još jedan put upozoravamo građane da

policija nikad ne traži bankovne podatke građana niti provjeru novčanica, a što je sve češći način sofisticirane prijevare i dovođenja u zabludu”, naglasili su iz PU dubrovačko-neretvanske. A kakve nas prevare u budućnosti očekuju, teško je uopće pogađati. Važno je samo naglasiti da svoje povjerenje ne poklanjate nikome tko vas kontaktira iznebuha – a ako vam nešto zvuči sumnjivo, provjerite to s članovima obitelji, ali i prijavite policiji. Jedini način zaustavljanja ovog rapidnog rasta prevara je zapravo konstantno razgovaranje o njima. Prevaranti sigurno neće nestati, ali će biti manje uspješni ako ne zatvorimo oči i uši, već otvoreno razgovaramo o problemu koji nas pogađa, pa čak i ako nas je malo sram zbog toga.

Privatni poduzetnici krivi su za nabujali javni sektor

Prostituciju treba legalizirati kako bi se lakše hranilo uhljebe

Znam hrpetinu primjera vrijednih ljudi u privatnom sektoru koji su se borili u rovovima na prvoj liniji fronte na rijeci Soči kako bi vlasniku iz godine u godinu omogućili bezbrižan prijelaz Alpi i odlazak u Cortinu d'Ampezzo. A onda više nisu mogli, pa su se uhljebili

Što je bilo prije? Kokoš ili jaje? Uhljeb ili šef koji laje? Tko je glavni uzrok posrnuća hrvatske ekonomije – hrpetina uhljeba zbog kojih privatni sektor izdvaja suluda davanja državi ili upravo taj privatni sektor odakle su ljudi pobjegli u državne skute, jer im je dosadio šef koji neprekidno laje i bogati se na njihovu radu?

Ako mene pitate, krivi su privatnici. Čitav život privatni sektor ponavlja jednu te istu mantru – Ako nećeš ti, ima tko hoće! To je najgluplja rečenica koju sam čuo u životu, ali puno govori o privatnim vlasnicima. Čuj, ako nećeš ti, ima tko hoće. U prijevodu sa hohštaplerskog jezika to znači da je svaki radnik u biti bezvezan i besmislen, jer je odmah zamjenjiv. Baš takav stav imaju privatnici prema svojim zaposlenicima. Primjerice, vlasniku restorana potpuno je nebitno govori li mu konobar sedam jezika i ima li manire Errola Flynna, ono što njega interesira je isključivo excel tablica. Ako je ovaj drugi konobar jeftiniji 100 eura, za vlasnika nema veze što ne govori nijedan jezik i što ima manire Željka Keruma, 100 po 100 eura uštede svaki mjesec i eto dodatnog ski passa u Madonni di Campiglio.

‘AKO NEĆEŠ TI, IMA TKO ĆE’

Znam hrpetinu primjera vrijednih ljudi u privatnom sektoru koji su se borili u rovovima na prvoj liniji fronte na rijeci Soči kako bi vlasniku iz godine u godinu omogućili bezbrižan prijelaz Alpi i odlazak u Cortinu d’Ampezzo. A onda više nisu mogli. Zvali su svog školskog druga - koji je u međuvremenu dogurao do savjetnika župana i istaknutog člana Stranke - i molili ga da ih uhljebi, jer im karcinom zbog stresa u privatnom sektoru već kuca na debelo crijevo.

-Gdje biste? – pitao je školski drug.

-Gdje god. Policija, vodovod, lučka uprava, kapetanija, samo da nema šefa koji laje.

I tako mic po mic – ‘ako nećeš ti, ima tko će mi omogućiti Sestriere’ – Hrvati su pobjegli iz privatnog sektora u državni, neka je i dosadno osam sati na poslu, neka je i manja mjesečna plaća, ali samo da mi šef neprekidno ne nadođontava neki novi posao za ista primanja i pritom laje

kako mi daje za jaje. Samo koliko mi god daje za jaje, nikad dovoljno za ona iz podnog uzgoja. Stoga bjež’ tamo gdje se ne radi toliko.

I eto nabujalog državnog sektora, a da bi se on hranio, treba od privatnika uzimati više love. A da bi ga privatnici tovili, oni moraju uzimati od svojih radnika, sada su to Nepalci, Indijci, Bangladešani i ostali. Začarani krug. Poduzetnik Nenad Bakić prije neki je dan izračunao koliko novca privatnik izdvaja za svog radnika te koliko od toga ide na razna davanja, a koliko ostane zaposleniku. Rezultati su porazni –ako primjerice neki privatnik u Splitu daje 100 eura, od toga njegovom radniku ide 57,6 eura, a državi i(li) gradu čak 42,4 eura. U Zagrebu je još gore – radniku 56,8 eura, a državi/ gradu 43,2 eura.

Eto, da nije bilo one sad već legendarne ‘ako nećeš ti, ima tko će’, ne bi se dogodila velika seoba Hrvata iz privatnog u javni sektor, pa ni država sada ne bi pljačkala poduzetnike. Ali bilo, pa prošlo, ne možemo se sada vraćati četvrt stoljeća unatrag. Pa kako onda riješiti ovu zagonetku? Iskreno, nemam pojma, nikad nisam bio idealni kandidat za Nobelovu nagradu za ekonomiju, ali neke stvari ipak primjećujem.

Ako državi treba novaca kako bi isplaćivala sve svoje uhljebe, zašto ih onda ne uzme tamo gdje je najlakše?

Pod broj jedan apartmani. U segmentu turističkog najma nema klasičnih poreza, nego smiješni paušal. Ok je taj paušal za nekoga tko ima dodatni apartman sa strane koji mu pomaže preživjeti mjesec, ali postoji ogroman broj onih koji su čitave kućetine, da ne kažemo zgrade, pretvorili u apartmanske jedinice i uzimaju ogromnu lovu, a bez da plaćaju porez. Oni su nelojalna konkurencija hotelima, zarađuju basnoslovno i pritom ne plaćaju porez. Država je ovaj segment davno trebala urediti progresivnim porezima –da onaj tko zarađuje više od apartmana plaća ujedno i veći porez – ne samo kako bi namaknula dodatnu lovu za svoje uhljebe, nego kako bi i demotivirala investitore na nova nekretninska ulaganja i tako priuštivo stanovanje učinila upravo priuštivijim. Pod broj dva hrana. Nevjerojatno koliko je hrana poskupila

Što je bilo prije? Kokoš ili jaje?

Uhljeb ili šef koji laje? Tko je glavni uzrok posrnuća hrvatske ekonomije – hrpetina uhljeba zbog kojih privatni sektor izdvaja suluda davanja državi ili upravo taj privatni sektor odakle su ljudi pobjegli u državne skute, jer im je dosadio šef koji neprekidno laje i bogati se na njihovu radu?

Piše: Maro Marušić Foto: Petar Glebov/ PIXSELL

Eto da nije bilo one sad već legendarne ‘ako nećeš ti, ima tko će’, ne bi se dogodila velika seoba Hrvatska iz privatnog u javni sektor, pa ni država sada ne bi pljačkala poduzetnike. Ali bilo, pa prošlo, ne možemo se sada vraćati četvrt stoljeća unatrag. Pa kako onda riješiti ovu zagonetku?

od korone naovamo, skoro trostruko. Na valu inflacije masa proizvođača hrane neopravdano je dizala cijene. Baš tamo negdje u koroni na internetu su se počele stvarati grupe gdje se prodaju voće, povrće, sir i riba. Naravno, poreza nema. Sada se na tim mjestima vrti ozbiljna lova, iz Neretve skoro svaki dan stižu kombiji i kamioni jagoda, trešanja i svih drugih delicija, na koje se ne plaća ama baš nikakav porez. Ajde što se ne plaća porez, neka se ne kolju poljoprivredni proizvođači, ali katastrofa je što se oni uopće ne kontroliraju. Svojevremeno sam htio napraviti te(k)st na poljoprivredne proizvode kako bih doznao čime ih i u kojoj mjeri prskaju, ali nigdje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ne postoji laboratorij koji bi tako nešto proveo. Drugim riječima, može se neretvanska jagoda prskati obogaćenim uranom, nitko proizvođača neće uhvatiti s radijacijom na prstima, a znamo na kakvom je glasu Dolina Neretve. Malo boljem od Pripjata.

PROSTITUCIJU TREBA LEGALIZIRATI

ZA DODATAN NOVAC UHLJEBIMA

No, pustimo sad i apartmane, i jagode, i slične sitnice, ono što je najluđe u ovoj priči o uhljebima i punjenu proračuna jest zašto se zaobilazi segment seksualnih radnica. Još otkako je homo erectus dobio erekciju cvate ekonomija prodaje (ženskog) tijela. Bludoterapeutkinje su tražene tisućama godinama, pa je zaista teško shvatiti zašto su države u pravilu minimalno uzimale od multimilijarderskog tržišta spermija. Netko će sad reći da sam klasični šovinist, jer predlažem da se debeli javni sektor dodatno hrani ženskim tijelom, ali izvinite, molim vas, nije to moja ideja, nego upravo radnica iz tog sektora.

Prošle nedjelje za vrijeme Velike nagrade Kanade u Formuli 1, upravo kada imaju najviše posla, kanadske prijateljice noći održale su tako štrajk gdje traže bolje radne uvjete. Prosvjednu akciju organizirao je Autonomni odbor za seksualni rad koji zahtijeva bolje uvjete u striptiz klubovima i salonima za masažu, službeno priznavanje statusa radnika za seksualne djelatnike te pristup državnim povlasticama, ali dekriminalizaciju seksualnog rada na nacionalnoj razini. -Budući da nismo zaposlene s plaćom, nemamo pristup zaštiti kakvu inače uživaju drugi radnici - izjavila je za Montreal Gazette montrealska striptizeta Celeste Ivy. Umjesto da sve države svijeta, uključujući i Hrvatsku, urede ovo tržište, daju seksualnim radnicima sva prava i povlastice (ali i zaštitu) kao i drugim radnicima, ne, upravo je obratno. Odriču se lijepih poreznih prihoda, a sve zato da se ne zamjere crkvenjacima. A da se prostitucija legalizira, sve bi se poboljšalo. Smanjio bi se kriminal, povećala zdravstvena i svaka druga zaštita djelatnica, imale bi staž, bolovanje i sve ostale povlastice, a država bi ubirala lijepu zaradu.

A ovako će se nastaviti izrabljivanje seksualnih djelatnica –‘ako nećeš ti, ima ona Rumunjka’ – pa će na kraju balade jedna po jedna radnica zazvati svog školskog druga koji je u međuvremenu postao Glasnogovornik Stranke i moliti ga da se uhljebe.

-Gdje biste? – pitat će ih Strankin PR-ovac.

-Gdje god. Čistoća, vrtlar, vodovod, plinara, samo da više ne vidimo muško jaje.

Eto, dragi čitatelji, nadam se da ste shvatili što je bilo prije. Uhljeb ili šef koji laje. Kokoš ili (muško) jaje.

Glumica Petra Težak svojevremeno je vodila turističku turu zvanu Puteni Zagreb, o legalnoj prostituciji koja se odigravala u glavnom gradu krajem 19. stoljeća i prvoj polovici 20. stoljeća

ŠKOTSKI

BROD

SS “CALABRIA” Povezujući Italiju i SAD

prevezla je tisuće siromašnih emigranata

Neometano je plovila i za vrijeme Prvog svjetskog rata, te je bila rijetki transatlantik kojeg nije rekvirirala ratna mornarica

U bogatoj povijesti dolazaka putničkih brodova u Dubrovnik bilo je i onih koji su ploveći svim morima svijeta slučajno zalutali u Jadran, ali zato bi tada i nimalo slučajno obavezno posjetili grušku luku ili lokrumsko sidrište.

Jedan od njih je i škotski brod CALABRIA koji je 20. rujna 1920. doplovio u prvu zabilježenu posjetu našemu gradu. Još nas je četiri puta posjetio, i to sljedeće 1921. godine kad je 2. ožujka isplovio iz New Yorka preko luka: Vigo, Gibraltar, Patras, Dubrovnik, Rijeka i Trst. Dana 4. lipnja te 6. kolovoza iz New Yorka je bio na istoj ruti te je ticao luke: Vigo, Gibraltar, Napulj, Patras, Dubrovnik, Trst i Rijeku te 13. listopada tičući luke: New Bredford, Horta, Angra, St. Michael’s, Lisabon, Gibraltar, Patras, Dubrovnik i Trst. Cijena putničke karte u jednom smjeru iz New Yorka je iznosila 102 dolara u trećem putničkom razredu.

POVEZIVAO AMERIKU I EUROPU

Škotski brodar Anchor Line je početkom dvadesetog stoljeća naručio u brodogradilištu D&W Henderson u Glasgowu izgradnju putničko - teretnog broda od 4376 bruto registarskih tona. Novogradnja broj 421, bila je duga 114,6 i široka 14,6 metara, krštena je imenom CALABRIA Četiri cilindarski parni stroj D&W Henderson trostruke ekspanzije ga je pokretao preko jedne propele brzinom od 13 čvorova. Brod je započeo svoje prve plovidbe u svibnju 1901. godine na ruti Napulj - New York. Tijekom svoje operativne povijesti prevozio je tisuće iseljenika iz Europe u Sjedinjene Američke Države.

GRAĐENA ZA PRIJEVOZ EMIGRANATA

CALABRIA je mogla prihvatiti samo 20 putnika u prvom razredu, ali zato 1150 putnika u trećem razredu

što je očito pokazalo da je bila građena za prijevoz sirotinjskih emigranata prema Novom svijetu. Njezin životni put i nije bio posebno zanimljiv jer je cijeli svoj radni vijek provela na istim prugama, neumorno i bez većih problema ploveći vodama Sredozemnog mora i Atlantskog oceana. CALABRIA je neometano plovila i za vrijeme Prvog svjetskog rata, te je bila rijetki transatlantik kojeg nije rekvirirala ratna mornarica.

Nakon zadnje posjete Dubrovniku, CALABRIA nije dugo plovila. Posljednja sredozemna plovidba koncem 1921. iz New Yorka je bila prema portugalskom Vigu i škotskom Glasgowu. Tu u Glasgowu je raspremljena početkom 1922. te nakon godinu dana mrtvog veza prodana je u rezalište brodova. Do ožujka 1923. CALABRIA je u Gracechurch Transport Ltd. London konačno završila u hrpi sekundarnih sirovina. Tako je nestao jedan transatlantski lajner koji je u svome životnom vijeku plovio bez puno zanimljivih događaja, ali zato nas je posjetio ukupno pet puta.

CALABRIA je mogla prihvatiti samo 20 putnika u prvom razredu, ali zato 1150 putnika u trećem razredu što je očito pokazalo da je bila građena za prijevoz sirotinjskih emigranata prema Novom svijetu

Piše Ivo Batričević foto Privatna arhiva

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

DANI SUMPORA I OGNJA

Izrael je odlučio pokazati svijetu da dobra marketinška agencija sve može pretvorit u turističku atrakciju. Tako će se najveći LGBT festiva l na Bliskom istoku održat na području biblijske Sodome i Gomore, lokacije gdje su prema Knjizi Postanka gradovi bili uništeni ognjem i sumporom s neba, zbog teških grijeha i izopačenosti svojih stanovnika. Jedini pošteđeni su bili pravedni Lot i njegova obitelj, kojoj su dva anđela pomogli pobjeć. Osim Lotove žene koja nije bila te sreće; bježeći, iz kurioštine, okrenula se prema gradu i pretvorila u - stup soli. Vjeruje se da nije preživjela!

Festival će trajati 24 sata dnevno u futurističkom ‘’Pride Cityju’’, uz glazbu, svjetlosne efekte i atmosferu koja će, kako kažu organizatori - gorjeti. I baš tu, prvi put u povijesti reklama, promotivni slogan zvuči ko doslovna prijetnja.

Naravno, odmah se otvaraju ozbiljna filozofska pitanja. Hoće li Lotova žena postati službena maskota festivala? Hoće li VIP zona biti nazvana ‘’Stup soli’’? I postoji li plan evakuacije, ako Netko gore ponovno odluči da je cijela manifestacija ipak malo previše kreativna?

I dok vjerske zajednice pišu priopćenja puna zgražanja , bezbožni influenceri već traže najbolji kut za selfie pokraj Mrtvog mora, jer njihovi pratitelji više ne razlikuje apokalipsu od wellness centra.

Mediji već objavljuju i moguće PR slogane, a evo nekih koji zvuče savršeno: ‘’Sodoma i Gomora – drugi pokušaj, ovaj put uz DJ -e’’

‘’Nekad sumpor i oganj, danas laseri i šljokice’’ ‘’Idealno mjesto za slavlje života – na najdubljoj depresiji na Zemlji’’

Premijer Plenković pokazuje da ni njegova Vlada nije ništa manje talentirana za političku akrobatiku. Ovoga puta javno je izrazio sućut povodom smrti Julienne Bušić, žene koja je zajedno s mužem Zvonkom izvršila otmicu američkog putničkog aviona 1976. godine. Junak Zvonko je u SAD-u dobio 30 godina zatvora, a gospođa mu - trinaest. U akciji je poginuo američki policajac pokušavajući deaktivirat bombu.

Premijer je tako poučio Hrvate kako je Julienne Bušić ‘’život posvetila borbi za slobodu hrvatskog naroda’’ i time postala ‘’trajni simbol po -

vezanosti Hrvatske i iseljeništva’’. Impresivno! Nekad su simboli povezivanja bili znanstvenici, umjetnici ili humanitarci. Danas, izgleda, i otmica aviona može postati domoljubni projekt. Istina jes’ da je dio hrvatske emigracije u povijesti živio u uvjerenju da se za hrvatsku stvar mora borit svim sredstvima. Zato su i bili emigranti. Ali kad hrvatska vlast, skoro stoljeće kasnije, i dalje koketira s terorizmom upakiranim u nacionalnu zastavu i šalje poruke u kojima za poginulog policajca nema ni jedne jedine riječi suosjećanja, ispada da je jedina važna žrtva – politički narativ. Jer ako danas opravdavaš otmicu aviona kojoj je cilj bio ‘’sloboda Hrvatske’’, sutra možda jednako opravdaš bilo kojeg fanatika koji će tvrdit da se borio za viši cilj. Svaki

Piše Mario Klečak

ekstremizam na svijetu upravo tako počinje – uvjerenjem da cilj pere krvave ruke. A onda se čudimo kad nas u Europi ponekad ne doživljavaju ozbiljno. Teško je glumit europsku političku zrelost, dok se s državnog vrha šalju poetske posvete ljudima koji su otimali putničke avione i iza sebe ostavili mrtvog čovjeka i stotinu putnika, koji se više nikad nisu usudili letjet.

Ministarstvo unutarnjih poslova, oglasilo se nakon što je objavljena snimka iz francuskog Lourdesa, djelo nepoznatog petokolonaša, na kojoj su polaznici Policijske škole Josip Jović tijekom vojno-redarstvenog hodočašća uzvikivali “Za Lourdes - spremni”. Polaznike je predvodio pomoćnik načelnika Policijske škole. Na snimci se vidi kako se polaznici tijekom hodnje ulicama zaustavljaju na njegovu zapovijed, nakon čega slijedi niz zajedničkih povika, od kojih neki mogu asocirati na pokliče iz ustaškog režima.

Da nije bilo ove duhovite asocijacije, mediji, porezni obveznici i javnost, možda se nikad ne bi zapitali je li ovo bilo političko ili vjersko hodočašće potrebno za policiju u sekularnoj državi? Bi li doživljaj bio isti da su išli privatnim autobusom i to sami platili? I zašto baš u Lourdes? Ne bi li bilo jeftinije u Međugorje? Što fali Mariji Bistrici? Je li se i tu i tamo ukazuje jedna te ista Djevica Marija, ili ih ima više?

Unas nikad kraja lošim vijestima. Dok inflacija divlja, autoceste nestaju u magli natječaja, a pola mladih planira budućnost van zemlje, stigla je vijest koja je stvarno uzdrmala naciju: Maja Šuput i Šime više nisu zajedno. Težak udarac za stabilnost regije. Maja je javnost hrabro obavijestila kako su ona i Šime krenuli ‘’svatko svojim putem’’, mudro dodajući da svaka priča ima svoj početak i kraj. Istinski duboka misao koja nekime miriše na Aristotela, a nekima na horoskope iz ženskih novina. Narav-

no, sve je objavljeno s dozom humora i one estradne topline koja kaže: ‘’Mi smo super, samo više ne možemo jedno drugome na oči.’’ Posebno dirljiv bio je trenutak kad je Maja spontano izrazila sućut medijima što su ostali bez dnevne doze showbizz sadržaja. Televizije su navodno već pripremale specijalne emisije, a neki portali ozbiljno razmišljali treba li sazvati izvanrednu sjednicu Sabora. Jer ako država ne može preživjeti bez reformi, kako će tek bez celebrity razlaza.

Najbolju analizu ipak su ponudili duhoviti komentatori, usporedivši Maju s Pčelicom Majom . Ideja je jednostavna: letiš s cvijeta na cvijet, skupljaš nektar života, zabave i emocija, a kad cvijet uvene – ideš dalje. Nema tu drame, to je prirodni ciklus estradnog ekosustava. Nitko normalan ne očekuje da stari cvijet ponovno procvjeta, osobito ako se u međuvremenu otvorio novi luksuzni resort s boljim pogledom i jačim Instagram potencijalom.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ana, Lana i Gabriela - prošla je i zadnja obrazovna godina cijela, liječit

će savjesno duše i tijela, dokazuje to i jedna od poruka: „Mal’ nam je intenzitet, al’ smo zato kapacitet“

Amar, Marija i Leona - s dragom su prijateljicom krizmanicom bili, njenu svetu potvrdu zajedno proslavili

Daris i Lucija - ne kaže se zalud da svijet na mlađima ostaje, u UŠLS glazba i slikarstvo se i kad maturanti „odu“ učiti ne prestaje

Dora, Margarita i Anamaria - maturantice slikarice poručuju da ih svi čuju: „Od skice do živčanog sloma, više smo bili u školi, nego doma“

Andrea,

Branka, Eta, Jelica, Srđana i Edita - tko se boji topa još, a bogme ni Le Petit Festival du Theatre nije tri za groš

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Mia i Francesca - iz Opće gimnazije i njihova razreda poruka je jasna i glasna: „26 ženskih, 2 muškaza preživit potrebna je puška“

Ivan, Marin, Lora, Ivan, Leona i Dario - nije im lako, majice „obznanjuju“: „Da možemo i ovo bi odgodili“, u žurbi su čak i jedno ime napisati „preskočili“

Nikola i Juraj - u Klasičnoj gimnaziji su do mature puno toga naučili, Norijadi vodom nazdravili, znanje i žeđ u moto: „Nisam Pitija, al' ću piti ja“ „uklopili“

Mihaela, Rijana, Ivona i Antonelahrabre i s(p)retne mogle bi nastupiti i u filmu o Jamesu Bondu, premda im je „ubojiti“ pištolj samo na vodu

Stipe, Marina i Andro - par minuta razgovora u „predahu“ poslije mise u svetom Vlahu

Sretan Dan državnosti

Svim građankama i građanima Republike Hrvatske upućujemo iskrene čestitke povodom Dana državnosti.

POVIJESNI REZULTAT DUBROVAČKE KOŠARKE

KK Dubrovnik dobro namučio favoriziranog Zadra u polufinalu Prvenstva Hrvatske

Piše: Rafael Barkiđija

FOTO: Rafael Barkiđija

Košarkaški klub Dubrovnik vratio se u najveći rang natjecanja, Premijer ligu, u sezoni 23./24. U toj prvoj povratničkoj sezoni završili su na sedmom mjestu, da bi u četvrtfinalu u dvije utakmice izgubili od Splita. No, samo sezonu poslije (24./25.), bila je u potpunosti druga priča. Dubrovnik je završio na pretposljednjem mjestu tablice, zbog čega su morali u kvalifikacije za ostanak među elitom. To su na kraju i ostvarili, pobjedom protiv drugoligaša Mladosti.

Sezona za nama, 2025./2026., počela je s novim trenerskim imenom na klupi Dubrovnika. To je Osječanin Goran Gunjević, kojem je vođenje premijerligaša s juga Hrvatske, za sada najveći izazov karijere. Klub je doveo i nekoliko novih pojačanja. U svakom slučaju, od Dubrovnika su mnogi očekivali ponovnu borbu za ostanak, a veliki uspjeh bio bi sami plasman u doigravanje.

NE SAMO DA SU IZBORILI OSTANAK I DOIGRAVANJE, NEGO SU ISPISALI POVIJEST

Regularni dio prvenstva, ukupno 33 kola, košarkaši Dubrovnika na kraju su završili na izvrsnom petom mjestu. Na kraju su imali 17 pobjeda i 16 poraza. Dvije pobjede koje se posebno pamte bile su protiv Cibone u šestom kolu (79:63) te protiv Splita u 13. kolu (86:78). Time je momčad trenera Gunjevića bila jedno od ugodnih iznenađenja ove sezone. Petim mjestom na tablici dubrovački košarkaši izbjegli su veliku trojku, Zadar, Split i Cibonu, u prvom krugu doigravanja. U četvrtfinalu su na dvije pobjede snage odmjeravali protiv još jednog ugodnog iznenađenja, a to je KK Samobor, koji je završio na četvrtom mjestu.

Dubrovnik je slavio u dvije utakmice i izborio prvi, povijesni plasman u polufinale Prvenstva Hrvatske. Veliko slavlje za klub iz Gospinog polja.

KAKVA NAGRADA ZA KK DUBROVNIK

– POLUFINALE PROTIV PRVAKA

HRVATSKE!

Dubrovnik je u polufinalnoj seriji, koja se također igrala na dvije dobivene utakmice, za protivnika imao KK Zadar. Aktualne i višestruke prvake Hrvatske, ujedno i najveće favorite za osvajanje naslova i ove sezone. Prva utakmica igrala se u Zadru u dvorani Krešimira Ćosića, gdje je domaćin slavio 83:57. Iako to rezultat ne sugerira, Dubrovnik je pružio dobar otpor, a utakmica je prelomljena tek u zadnjoj četvrtini.

Još bolji otpor Dubrovčani su pružili u Gospinom polju u uzvratu. Tada je Zadar slavio 68:81, ali valja istaknuti kako je krajem treće dionice Dubrovnik imao samo poen zaostatka, a početkom zadnje četvrtine tri poena minusa, da bi Za-

drani ponovno riješili pitanje pobjednika u zadnjim trenucima. Na kraju očekivana pobjeda na papiru daleko skuplje i moćnije momčadi. Dubrovnik može biti zadovoljan činjenicom da je dobro namučio aktualnog prvaka Hrvatske. -Nisam neki emotivan tip, ali ovi momci su me tako dirnuli. Nitko nas nije svrstavao ni u doigravanje, a kamoli da ćemo ući u polufinale. Odradili su vrhunsku sezonu. Evo i ova zadnja utakmica protiv najbolje momčadi u Hrvatskoj je bila izvrsna. Ovim putem bih zahvalio klubu, stožeru, igračima, apsolutno svima. Ovo je bila jedna sjajna sinergija svih u klubu – istaknuo je trener Dubrovnika Goran Gunjević.

-Znali smo da će Dubrovnik igrati rasterećeno. Znali smo da će tražiti svoje šanse u ove dvije utakmice i dosta su se dobro držali. Nekako smo uspjeli zadržati fokus do kraja i pobijediti. Dubrovnik se pokazao kao odlična i čvrsta ekipa i nikako nam nije bilo lagano – rekao je trener Zadra Danijel Jusup.

Skok za loptu – Lukša Andrić (Dubrovnik) i Boris Tišma (Zadar)

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Da batine mogu naučiti pameti, stoka bi bila pametnija od ljudi.

SVAKI TJEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

SVEJEDNO ODMARAT

Svejedno odmarat ili ću ustati

Sad kad svoju knjigu već sam ostvario

Sa smislom sam nekim uza nju stario

Mogu li još ikom ili išta dati

Ne vrijedi a vrijedi svaki dan pisati

Svoje sam zvonine svima ostavio

Svima to jest onom tko bi ih želio

Nadahnuće ode – nikad se ne vrati

A taj koji čita sve to vazda shvati

Samo na svoj način – nešto obaznati

Sudjelovat u tom što me na to tjera

Konteso konačno što mi je namjera

Sve te moje riječi u golemu štivu

Prašinu će skupljat – u nekom arhivu

19/11/23

humanitarni prilozi

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DNŽ

U spomen na Eju, Marina Brailo Šćepanović prilaže 400 eura za potrebe udruge.

Umjesto cvijeća u spomen na pokojnog Ivicu Salmića 50 eura za potrebe udruge, uplaćuje

Ana Švaljek s obitelji.• U ime pokojne

Eje Brailo, umjesto vijenca Ivana Đurašić prilaže 50 eura.

• Za pokojnu Jelku Brailo, umjesto cvijeća Ana Kraljević prilaže 50 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na pok.

Jelku Brailo, Katarina Popara prilaže 70 eura.

• Umjesto cvijeća za Eju Brailo, majku naše Marine, Pećinari prilažu 275 eura.

• U spomen na pok.

Eju Brailo, umjesto cvijeća Klara Burić s obitelji prilaže 30 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na pok. Eju Brailo, Nikolina Kapović prilaže 60 eura.

• U sjećanje na dragu

Eju Brailo, obitelji Kapović i Brailo prilažu 60 eura.

• Umjesto vijenca u spomen na pokojnu

Eju Brailo, Vesna Čavić prilaže 50 eura.

• Umjesto vijenca u znak sjećanja na Eju Brailo, maturanti 4.c razreda Gimnazije Dubrovnik (1970.) prilažu 200 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na Eju Brailo, Marija Cvjetović, Mare Nadoveza i Jasna Žerovnik prilažu 60 eura.

• U spomen na Jelku (Eju) Brailo, majku naše Marine, Linđovke prilažu 100 eura.

KOMPAS No.1

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

Kardinala Stepinca 52

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

Uvjeti:

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

AUTO / MOTO

Prodajem neregistriran automobil Opel Astra 1.4 benzin, 2011. godište. Prešao 178.000 km. Cijena: 2.500 €. Zainteresirani mogu zvati na broj: 099 402 5611.

Prodajem Fiat Punto 1.3 diesel, u odličnom stanju, registriran do 04/2027. Servis je uredno napravljen, auto ima 215 tkm, tehnički je ispravan, klima radi, uz sitna oštećenja vidljiva korištenjem. Cijena je 2.800 €. Javite se na WhatsApp ili pozivom na 091 60 10 345. Auto se može pogledati po dogovoru u Dubrovniku, Stara Mokošica.

Prodajem Audi A3 1,2 TFSI 2012 Prešao 212.000 km Dodatno nove zimske gume sa felgama i nove su ljetne na autu. Upravo je servisiran i registriran do 4/2027. Mob. 098/ 165-8476

Prodajem neregistrirani automobil Opel Astra 1.4 benzin, 2011. godište. Prešao 178.000 km. Cijena: 2.500 €.

Prodajem automobil Renault Scenic 2, 2007. godište, benzi-

Potražujem auto starosti 12 do 16 g., srednje klase, oko 75 kW. Na mob: 091 61 43946.

Prodaje se Jeep Wrangler 2.2 Diesel Sport, 2000. godište, zelene boje s efektom, s kukom, od prvog vlasnika, s 98.000 km. Cijena: 16.500 €. Kontakt: 098 982 9165.

Prodaje se Mini Morris Cooper Cabrio, 2008. godište, žute boje, s 62.000 km, ručni mjenjač, benzin, kožna sjedala, od prvog vlasnika. Cijena: 7.500 €. Kontakt: 098 982 9165.

Prodaje se Volkswagen Beetle 1200, godište 1976. Vozilo zahtijeva restauraciju, cijena po dogovoru. Mob: 099 840 5862.

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuje se dvosoban stan u Lapadu od 1.7. 095 717 5461

PLOVILA

Prodajem dvije pente Tomos, jedna 18ks, jedna 9ks te jedan aparat za varenje. 092 151 19194

kompletno renoviran i odmah useljiv stan od 56,70 m², s dvije spavaće sobe, dnevnim boravkom, hodnikom, kuhinjom i WC-om s tuš-kabinom. Nalazi se na 3. katu, bez lifta. Odlična gradnja, jugozapadna orijentacija. Cijena: 358.000 €. Bez agencije. Mobitel 0993253034

Mijenjam dva stana u Metkoviću, ukupne površine 90 m², za stan u okolici Dubrovnika, Konavlima ili Župi dubrovačkoj. Mob: 091 614 3946.

Mijenjam dva stana u Metkoviću, ukupne površine 82 m² + ostava 30 m², u centru grada, za stan u Dubrovniku, Župi dubrovačkoj, Konavlima ili Mokošici. Mob: 091/614-3946

Kupujem stan ili kuću na potezu od Brsečina do Župe dubrovačke, do 270.000 €. Mob: 098/189-1334

Šipan – kupujem poljoprivredno zemljište. Također sam zainteresiran za kupnju suvlasničkog udjela. Za preporuku pri kupnji isplaćuje se provizija. Mob: 097/7236306

Traži se zemljište površine 500 m² ili više u Župi dubrovačkoj ili Komolcu. Poželjan je dugoročni najam. Potreban je pristup za kamion. Plaća se naknada za preporuku. Mob: 097/7236306

Tražim partnera za izgradnju stanova u Zatonu. Kontakt: 097 600 7613. .

Tražim dvosoban stan na području grada, bez agencija. Mob: 091 540 3370.

Prodajem stan u Trebinju, 75 kvadrata, blizu centra. 091 6144 918

Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106.

Iznajmljuje se restaurant EDEN, Kardinala Stepinca 54. Kontakt 099 5622046

nac, prešao 206.000 kilometara, registriran do 01/2027. Cijena: 2.200 €. Tel: 098/982-4076

Prodajem skuter Piaggio Carnaby 2008. godište, 200 cm³, 15 kW, u vrlo dobrom stanju. Prešao 25.000 km. Cijena: 1.100 €. Mob: 098/166-8831

Prodajem Citroën C4 Picasso 1.6 benzin, 88 kW, 2011. godište. Prešao 169.000 km, registriran do 08/2026. Cijena: 3.200 €. Mob: 0981668831

Prodajem Renault Lagunu Karavan, 2005. godište, 217.000 km, 1.9 dizel (88 kW). Vozilo je redovito servisirano i garažirano. Cijena 2000 € ili po dogovoru. Kontakt: 099 219 48 94.

Prodaje se Volkswagen Golf 8, godište 2023., s prijeđenih 5.500 km, te mala pomoćna barka duljine 2 m. Mob: 091 567 2683.

Povoljno prodajem istranku s papučom, povišenom kabinom i natkabinom. Opremljena zimskom i ljetnom tendom, solarnim napajanjem te vanbrodskim motorom Tohatsu 9.9 (s komandama) i Tomos 3.5. Uključena i neregistrirana prikolica (trailer). Cijena na upit. Mob: 091 445 1314

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Mijenjam 2 stana u Metkoviću za stan u Dubrovniku ili okolici. Mob: 091 614 3946

Kupujem garažu, magazin ili bilo kakav drugi radni prostor na području grada ili okolice. Nazvati: 099 760 6720.

Prodaja Dubrovnik – Lapad:

Zbog hitnosti prodajem poljoprivredno zemljište u Mihanici (Kraljeva), površine 4400 m², čestice 948/2 i 948/3. Osiguran je pristupni put za vozila i strojeve, a teren je idealan za OPG, nasade ili turističku investiciju. Cijena: 46.000 €, uz moguć dogovor za gotovinsku isplatu odmah. Kontakt: 095 369 6454.

Prodaje se suvlasnički udio (1/4) stare obiteljske grobnice na groblju Boninovo, na atraktivnoj lokaciji u blizini crkve. Grobnica pripada staroj dubrovačkoj obitelji, krasi je nadgrobni spomenik Ivana Rendića te ima slobodna mjesta za daljnje korištenje. Prijenos prava korištenja provodi se sukladno važećim pravilima. Cijena: 50.000 €. Info: kolonija2025@gmail.com

Kupujem manji stan u Cavtatu ili bližoj okolici. Stan mora biti u prizemlju ili 1. kat, te brzo useljiv. Novija gradnja / uredno održavan. Cijena do 250.000 Eura. Svi papiri moraju biti uredni. Mob. 095/819-9767

Močići – zemljište 3000 m² u blizini zračne luke, trenutno pogodno za uređenje parkinga. Teren je potrebno poravnati. Prodajem povoljno. Mob: 091 61 43946

Kupujem stan za 110 tisuća eura u Dubrovniku (s Mokošicom). 0981994683

Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623

Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370

Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411

Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468. Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom

mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.

Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem područ-

ju grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više

parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene

parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodaje se montažna kućica, kuhinja s trpezarijom i kupaonica. Kućica je klimatizirana, spremna za korištenje. 0915430029

Prodajem crnu masažnu fotelju od skaja, udobnu i očuvanu po cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242.

USLUGE RAZNO

Tražim osobu za kuhanje objeda, 4 puta mjesečno, na području Mokošice. Mob: 091 730 4400.

Stolarski radovi u drvetu, od malih popravaka do izrade po mjeri. Mob: 099/2106563

Unošenje i iznošenje stvari, čišćenje podruma / objekata / garaža, uređivanje okućnica i slično! Sve informacije na broj: 095 856 2665

Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje Maslina, agruma, loze, kivija, ruža, kosnja trave I slično mob 09161 43946

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 25.5. do 31. 5.

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 1.6. do 7.6.

preminuli

ĐURO RAGUŽ 1935. NIKOLA VULIČEVIĆ 1937. MIRA LJEVAK 1937. MIRO SUŠIĆ 1964. BUDIMIR SVILOKOS 1947. ANTUN TOŠIĆ 1933. MIROSLAVA PROKURICA 1956. BISERKA BONA 1936. IVO VOJVODIĆ 1964. JOZEPINA HAJTILOVIĆ 1938. DUBRAVKA PULJIZEVIĆ 1958. MUJO MUJKIĆ 1966.

Sretan Dan državnosti