Dubrovački dnevnik br. 289

Petkom i svetkom atento

dubrovackidnevnik.net.hr

Petak, 22. svibnja

godina VII. / broj 289 / 2026. / issn 2718-3742

POSEBAN PRILOG

Direct Booker daruje predložak kućnih pravila za iznajmljivače

stranica 8

INSPEKCIJA ‘ČEŠLJALA’ JUG

BEZ ŠTREBANJA INTERVJU S GLUMCIMA

Natječaj pao jer nije

bilo dovoljno novca, a HAC ne odgovora hoće li ga osigurati više stranica 4

‘Padale’ kazne i zabrane rada zbog ilegalnog zapošljavanja

Bili smo na najzabavnijem satu povijesti profesorice iz Lapada stranica 24

Lovre Kondža i Domagoj Ivanković o umjetnoj inteligenciji

stranica 18

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Izvršna urednica

Petra Srebrović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović Barkiđija

Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt

020 642 462

Fotograf

Željko Tutnjević

Vito Begović

Fotografija na naslovnici:

Marko Lukunić /PIXSELL

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o.

Ćira Carića 3

Dubrovnik

OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

‘Nadzor’

Nakon stravičnog ubojstva maturanta u Drnišu, ministar Habijan poslao je ‘izvanredni nadzor’ na sud u Šibeniku, zbog mogućih(?!) brojnih propusta. Odmah potom se oglasio i Turudić, koji je isto tako poslao ‘nadzor’ u šibensko tužilaštvo. Očekuje se kako će ovaj ‘nadzor’, zbog izuzetnog pritiska javnosti i politike, rezultirati stegovnim kaznama za odgovorne. Hoće li pasti nečija glava, neko premještanje na drugi sud ili će neki sudski službenik dobiti opomenu i 20 posto manju plaću? Javio se i Plenković komentirajući nedopustive propuste pravosuđa, za koje treba kazniti odgovorne. Plenki je iznimno osjetljiv na situacije u kojima bi nerad institucija mogao stvarati percepciju bezvlašća u državi. Zbog toga mu je u interesu da ‘nadzor’ hitno pronađe ‘žrtveno janje’ u vidu konkretnog suca ili tužitelja, kako bi se politička odgovornost brže prebacila s Vlade na ‘pojedince’ u pravosuđu. Svi su s pravom šokirani, ali ključno je pitanje možemo li očekivati ozbiljnije promjene u pravosuđu?

Ministar Habijan pojasnio je javnosti kako se on ni najmanje ne osjeća odgovornim za nečiju pogreš-

ku u Šibeniku!? Čini se kako je potpuno smetnuo s uma odgovornost za stanje u resoru kojem je na čelu. Dubinska reforma pravosuđa, koja bi u budućnosti spriječila ponavljanje ovakvih stvari i u drugim sudovima diljem Hrvatske, i dalje će izostati jer zahtijeva preustroj sustava. Za tako nešto nema ni najmanje političke volje. Politička odgovornost ne stanuje u našim institucijama, pa ni njemu, ni Plenkiju, tako nešto nije ni palo napamet. Zadnjih puta u Hrvatskoj, posljedice političke odgovornosti osjetili su Sanaderovi ministri, nakon ubojstva Ivane Hodak u Zagrebu. Istu večer sazvao je hitnu i izvanrednu presicu i smijenio svoje ministre, samo i isključivo zbog političke odgovornosti. Ministra pravosuđa i ministra policije, čak i ravnatelja policije. Odmah. Slično se nedavno dogodilo u Sloveniji. Nakon ubojstva u Novom Mestu i evidentnog zakazivanja sustava, dvoje ministara odmah podnosi ostavke zbog objektivne političke odgovornosti. Njihov tadašnji premijer Golub hitno je sazvao kriznu sjednicu Vlade, prihvatio obje ostavke i najavio hitan paket zakonskih izmjena, kako bi se postrožile kazne i ubrzao rad pravosuđa i policije u

Piše Vjera Šuman

suzbijanju nasilja.

Kod nas su stvari malo kompliciranije. Ma što našao ‘nadzor’, konačne odluke o sankcijama donosi DSV u kojem većina sudaca (7 od 11 članova) uvijek čvrsto stoji uz svoje ‘neovisne suce’. Nećeš valjda protiv kolege? Osim ako im se ne priprijeti jer, kako znamo, svi imaju masla na glavi. Upravo zato u uređenim državama nadzor pravosuđa nije povjeren onima koji su u pravosuđu, nego javnosti i stručnjacima, neovisnima o sustavu. Slučaj iz Drniša toliko je ekstreman pa je očekivano kako će ministar inzistirati na nekoj vidljivoj kazni, kako bi se utišao bijes građana koji je sve glasniji. Ipak, istinska reforma koja bi ubrzala suđenja u cijeloj državi, jednostavno nema šanse jer bi zahtijevala ukidanje cehovskih privilegija, za što politika, ni jedna dosad, a nije izgledno ni u budućnosti, nema hrabrosti. Ali, to je druga tema. Ili?! UGradu, osim, prijepora s rent a car poduzećima, koje je Mato nazvao ‘kriminalnim organizacijama’ i zbog to-

ga dobio i sudsku tužbu, trakavica sa zgradom Atlantske na Batali, kako se čini, ulazi u sasvim novu fazu. Mato je, doduše, najavio bager revoluciju, što je bila poruka upućena Atlantskoj na Batali, ali i ostalim divljim graditeljima. Poruka kako su pod ‘nadzorom’! Ipak, s obzirom na utjecaj i dobru umreženost građevinskih lobija, moglo bi završiti samo na oštroj retorici. Naime, u igri je 20 milijuna eura zadarskog kapitala i uz takvu investiciju, teško je vjerovati kako će zgrada biti srušena. Ukratko, tvrtka investitor Atlant Batala centra, nakon gubljenja na Upravnom sudu s Građevinskom inspekcijom, podnijela je nove zahtjeve, sukladno važećim prostorno-planskim dokumentima Grada, za izmjene i dopune građevinskih dozvola. I tako, dok Mato grmi o bagerima, iza zatvorenih vrata gradske uprave, njegovi pročelnici u tišini moraju listati zahtjeve za ‘izmjenama i dopunama’ tih dozvola. Poznavajući sustav, pravnu nam državu i trgovanje utjecajem na državnoj razini, teš-

ko će završiti baš nekakvim spektakularnim rušenjem. Mogla bi nam se desiti često ponavljana klasična administrativna operacija legalizacije, pod krinkom uvođenja reda. Istina, početkom godine na zgradi se već dogodilo jedno malo ‘rušenje’. Radnici su uklonili dio kamenih zidnih obloga s dijela zgrade koji graniči s javnim nogostupom. Taj dio je i izazvao ljutnju Dubrovčana jer je zgrada doslovno ‘pojela’ pješačku zonu. Tako bi to skidanje kamena i silno ‘tesanje’ rubova moglo poslužiti kao idealan kompromis. Investitor će ukloniti i prenamijeniti minimalni dio koji najviše ‘smeta’. Mato s gorkim okusom u ustima može proglasiti ‘pobjedu pravne države’ i Grada nad investitorima, dok će preostalih 95 posto zgrade i luksuznih stanova biti legalizirano kroz papire. Ne znači da će tako završiti, ali iskustvo nas uči kako takve ‘igre moći’ u nas završavaju. To bude Win-win situacija, na hrvatski način. I vuk sit i sve koze na broju. Eto vas.

DUBROVNIK OPET OSTAO NA MAGISTRALI

Država

nije izdvojila dovoljno

novca

za izgradnju autoceste, HAC ne otkriva hoće li povećati iznose

Nakon gotovo godinu dana evaluacije Hrvatske autoceste poništile su postupak javne nabave za dvije poddionice autoceste prema Dubrovniku. Najjeftinije ponude bile su desetke milijuna eura iznad procijenjene vrijednosti. Dok građani ponovno slušaju obećanja o skorom nastavku postupka, ostaje pitanje je li država uopće spremna osigurati dovoljno novca za projekt

Projekt autoceste do Dubrovnika ponovno je vraćen na početak. Hrvatske autoceste poništile su postupak javne nabave za odabir izvođača radova za dvije poddionice buduće autoceste: Rudine-Slano i Slano-PUO Mravinjac, nakon što su pristigle ponude višestruko premašile procijenjene vrijednosti projekta.

Iako samo poništenje natječaja nije potpuno neočekivano s obzirom na iznose pristiglih ponuda, ostaje nejasno zbog čega se na ovu odluku čekalo gotovo deset mjeseci. Naime, ponude izvođača otvorene su još 17. srpnja 2025. godine, a odluka o poništenju postupka donesena je tek sada, u svibnju 2026. godine.

PLENKOVIĆ U UTORAK: AUTOCESTA JE PRIORITET, HAC U PETAK: PONIŠTENO!

Dok su građani juga Hrvatske po tko zna koji put slušali govore o „strateškom projektu”, važnosti prometnog povezivanja Dubrovnika i skorom početku radova, Hrvatske autoceste su se pripremale poništiti natječaj. Naime, upravo je predsjednik

Vlade Andrej Plenković tijekom obilježavanja Dana Dubrovačko-neretvanske županije u Dubrovniku, istaknuo kako je prometna povezanost ključ razvoja krajnjeg juga Hrvatske. Nakon tri dana stigla je vijest o poništenju natječaja. Takav slijed događaja dodatno je pojačao skepsu dijela građana koji strahuju da je i ova priča o autocesti ponovno poslužila kao predizborno obećanje koje se nakon izbora vraća na početak. Posebno jer Hrvatske autoceste zasad ne žele jasno odgovoriti hoće li povećati procijenjenu vrijednost projekta i osigurati dodatna sredstva koja su očito potrebna za realizaciju.

Prema podacima koje su Hrvatske autoceste dostavile Dubrovačkom dnevniku, procijenjena vrijednost poddionice Rudine-Slano iznosila je 201 milijun eura bez PDV-a, dok je za poddionicu Slano-PUO Mravinjac bila procijenjena na 179 milijuna eura. No, iz dokumentacije o otvaranju ponuda jasno je kako su sve pristigle ponude bile znatno skuplje od planiranih iznosa. Za poddionicu Rudine-Slano pristiglo je sedam ponuda. Najnižu je dostavila indijska tvrtka Afcons

Među ponuditeljima našla su se neka od renomiranih imena koja su se pokazala iznimno uspješnima u lokalnim projektima, poput Texo Moliora koji se udružio u zajednicu ponuditelja s China Civil Engineering Construction Corporation, tu je i STRABAG, zatim Kinezi koji su gradili Pelješki most - China Road and Bridge Corporation te Cengiz İnşaat.

Piše: Petra Srebrović Foto: PIXSELL, Petra Srebrović

Nakon desetljeća obećanja, opet zastoj u projektu autoceste do Dubrovnika

Upravo golema razlika između procijenjenih i ponuđenih iznosa, kada su sve pristigle ponude desecima milijuna eura više od procjene, otvara pitanje jesu li Hrvatske autoceste ozbiljno podcijenile stvarne troškove gradnje, je li inflacija 'pojela' projekt ili državi jednostavno autocesta do Dubrovnika nije prioritet.

Infrastructure Limited u iznosu od oko 240,6 milijuna eura bez PDV-a, odnosno gotovo 40 milijuna eura više od procjene Hrvatskih autocesta. Najskuplja ponuda pristigla je od turske kompanije DOGUŞ İnşaat i iznosila je više od 370 milijuna eura, čak oko 170 milijuna eura više od procijenjene vrijednosti.

Za drugu poddionicu, Slano-PUO Mravinjac, pristiglo je pet ponuda. Najniža je ponovno bila ponuda Afcons Infrastructure Limiteda u iznosu od oko 214,4 milijuna eura bez PDV-a, odnosno više od 35 milijuna eura iznad procjene. Najviša ponuda dosegnula je gotovo 329 milijuna eura.

Među ponuditeljima našla su se neka od renomiranih imena koja su se pokazala iznimno uspješnima u lokalnim projektima, poput Texo Moliora koji se udružio u zajednicu ponuditelja s China Civil Engineering Construction Corporation, tu je i STRABAG, zatim Kinezi koji su gradili Pelješki most - China Road and Bridge Corporation te Cengiz İnşaat. Upravo golema razlika između procijenjenih i ponuđenih iznosa, kada su sve pristigle ponude desecima milijuna eura više od procjene, otvara pitanje jesu li Hrvatske autoceste ozbiljno podcijenile stvarne troškove gradnje, je li inflacija 'pojela' projekt ili državi jednostavno autocesta do Dubrovnika nije prioritet. Niti nakon poništenja natječaja Hrvatske autoceste ne žele govoriti o mogućoj korekciji procijenjene vrijednosti, niti o tome hoće li biti osigurana dodatna sredstva. Na upit Dubrovačkog dnevnika planira li se povećanje procijenjenih vrijednosti i kada bi mogao biti raspisan novi natječaj, iz HAC-a su tek kratko odgovorili kako „uskoro ide novi natječaj”. Riječ je pritom o jednoj od infrastrukturno najzahtjevnijih dionica buduće autoceste. Trasa od Rudina do Osojnika duga je oko 28 kilometara, a čak 19 kilometara odnosi se na tunele i vijadukte. Samo na prve dvije poddionice planirana je izgradnja nekoliko velikih tunela, među kojima se ističu tunel Crvena greda duljine gotovo 2,5 kilometra te tunel Debela ljut duljine 1763 metra.

PEZO: OČEKUJEMO BRZU REAKCIJU!

Župan Dubrovačko-neretvanske županije Blaž Pezo

kaže kako je poništenje natječaja loša vijest i smatra da sada više nema prostora za nova odgađanja.„Prije svega, žalim zbog činjenice da je natječaj poništen, osobito kada znamo koliko dugo građani Dubrovačko-neretvanske županije očekuju realizaciju ovog projekta. Ono što sada očekujem od Hrvatskih autocesta jest brzu i učinkovitu reakciju te provedbu najavljenih koraka u što kraćem roku”, poručio je Pezo.

Dodao je kako, prema informacijama koje ima, novi natječaj treba biti raspisan unutar mjesec dana i poručio kako vjeruje da će se taj rok ispoštovati kako se ne bi ponovno gubilo dragocjeno vrijeme. „Ne bih ulazio u procjene o samom trajanju evaluacije pristiglih ponuda, ali evidentno je da su ponuđeni iznosi značajno odstupali od ranije procijenjene vrijednosti projekta. Ipak, najvažnije je da se postupak sada nastavi bez dodatnih odgoda jer je svima jasno koliko je ova prometna poveznica važna za krajnji jug Hrvatske i za ukupni razvoj naše županije”, istaknuo je župan.

Naglasio je i kako očekuje da država ostane čvrsto iza projekta.„Važno je naglasiti kako su sredstva za projekt osigurana te da postoje čvrsta jamstva države za njegovu realizaciju. O tome je prilikom posljednjeg posjeta Dubrovniku govorio i predsjednik Vlade, istaknuvši ovaj projekt kao jedan od prioriteta. Upravo zato očekujem da će Hrvatske autoceste u najkraćem mogućem roku nastaviti postupak i omogućiti da projekt ide dalje planiranom dinamikom“, izjavio je Pezo za Dubrovački dnevnik.

DOBROSLAVIĆ: PUNO JE VREMENA

IZGUBLJENO

Sličnog je stava i bivši župan i današnji predsjednik Skupštine DNŽ, Nikola Dobroslavić koji upozorava kako svako novo odgađanje dodatno produbljuje prometnu izoliranost juga Hrvatske.

„Izrazito je loša vijest kako je poništen natječaj za radove na autocesti do Dubrovnika. Vjerojatno se moralo tako, ali je puno vremena izgubljeno. Hrvatski jug ostaje još uvijek na Jadranskoj magistrali iz 1965. godine. Hrvatske autoceste mogu bolje, očekujemo ubrzani postupak i što skoriji početak gradnje”, poručio je Dobroslavić. Koliko je postojeća prometna povezanost juga osjetljiva pokazuje i aktualna sanacija odrona na području Srđa iznad Dubrovnika. Ondje se ovih dana izvode radovi na postavljanju zaštitnih barijera kako bi se spriječilo obrušavanje stijena na magistralu, a zbog nepristupačnog terena u radovima je sudjelovao i helikopter. Nije područje ispod Srđa jedino opasno, događali su se ove godine veliki odroni i u Zatonu, a manji i na nekim drugim mjestima, pa magistrala ipak ne ulijeva sigurnost. Tako se autocesta prema Dubrovniku godinama predstavlja kao projekt od strateškog značaja za sigurnost prometa, ali i gospodarstvo, turizam i kvalitetnije povezivanje krajnjeg juga Hrvatske s ostatkom države. Nakon još jednog poništenog natječaja ostaje otvoreno pitanje postoji li, osim političkih izjava, stvarna spremnost države da za taj projekt izdvoji novac koji očito premašuje ranije planirane iznose.

Na Srđu se postavljaju barijere koje će spriječiti odrone na cestu

DIRH U AKCIJI

Inspekcija

'češljala' jug prije sezone:

'Padale' kazne i zabrane rada zbog ilegalnog zapošljavanja stranaca

U prva četiri mjeseca ove godine inspektori rada u našoj su županiji otkrili niz neprijavljenih radnika, a četiri poslodavca našla su se u problemu – zabranjen im je rad zbog zapošljavanja stranaca bez dozvola. To su samo neki od podataka koje nam je otkrio Državni inspektorat

Radi li što inspekcija rada? To je pitanje koje će se češće postaviti u sezoni, barem na jugu, no inspekcija ipak ima posla kroz cijelu godinu, jer kršenje zakona nema svoje mjesečne okvire. Državni inspektorat za Dubrovački dnevnik je podijelio podatke o inspekcijskim nadzorima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Inspekcija rada naše je krajeve pohodila više puta u ovom periodu. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji su tako obavili 168 inspekcijskih nadzora. Veći dio, njih 111, bio je usmjeren na područje radnih odnosa, dok je 57 inspekcijskih nadzora obavljeno u području zaštite na radu.

Nema tu puno filozofije – inspektori izlaze na teren, a na temelju činjeničnog stanja, ukoliko postoje kršenja pravila, protiv poslodavaca poduzimaju mjere, prekršajne i upravne. Toga nije nedostajalo, bez obzira na činjenicu da se radi o mjesecima kada dosta objekata zatvara svoja vrata u pripremama za sezonu. Zbog osnovane sumnje u počinjenje 75 prekršaja, protiv poslodavaca je na nadležnom sudu podneseno 36 optužnih prijedloga, a izdano je 14 prekršajnih naloga. U području radnih odnosa najčešće utvrđivane nezakonitosti odnosile su se na neprijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje, uključujući i prijavljivanje nakon proteka propisanog roka. Tu je i neizdavanje radnicima pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada, kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku. Jedan od najčešćih prekršaja je i rad, odnosno zapošljavanje državljana treće zemlje protivno odredbama Zakona o strancima.

OD ZABRANE RADA DO ‘UDARCA’ PO NOVČANIKU

Pitali smo Državni inspektorat posebno za strane radnike i njihove uvjete rada. Kako su kazali, osim poduzimanja prekršajnih mjera, u slučajevima kada je utvrđeno da su u tijeku nadzora kod poslodavaca radili državljani trećih zemalja bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, inspektori rada su u skladu s odredbama Zakona o strancima za četiri poslodavca usmenim rješenjem u zapisniku privremeno zabranili obavljanje djelatnosti. Također, državljanima trećih zemalja zabranili su pružanje usluga za inozemnog poslodavca u trajanju od 30 dana. No to još nije sve – rekli bi u nekim emisijama.

Doneseno je i devet rješenja kojima su poslodavcima naložili da radnike, uključujući i strance, prijave na obvezno mirovinsko osiguranje, jer to, očigledno, nisu napravili. Da bi to ispravili, morali su ih prijaviti na datum početka rada –ili, u slučaju nepoznanica, s datumom početka rada, ali i platiti novčane kazne. Tako je za jednog neprijavljenog radnika kazna 2650 eura. To je iznos vrlo vjerojatno veći i od plaće radnika (samo pretpostavljamo), pa je poslodavcu sigurno u interesu izbjeći je. No za one uporne, propisane su i strože novčane kazne. Tako će onaj koga jednom uhvate, za svaki sljedeći put kada radnika ne prijavi, platiti kaznu od čak 6630 eura! Rok za ‘ponavljače’ koji će plaćati veće iznose je šest godina, a sva sredstva idu u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske. Najveći broj neprijavljenih radnika zatečen je u djelatnosti ugostiteljstva i građevinarstva, rekli su nam iz Državnog inspektorata. To nije pretjerano iznenađujuće ako se uzme u obzir da su to djelatnosti u kojima se najviše radnika traži, ali i zapošljava u Dubrovačko-neretvanskoj

U području radnih odnosa najčešće utvrđivane nezakonitosti odnosile su se na neprijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje

Piše: Ivana Smilović Barkiđija

Foto: Državni inspektorat, Ivica Galović/ PIXSELL

Najveći broj nepri-

javljenih radnika

zatečen je u djelatnosti ugostiteljstva i građevinarstva

županiji, pa tako i stranih radnika. Očito ne uvijek po pravilima.

Neprijavljeni radnici nisu problem koji ostaje na ‘packi’ Državnog inspektorata i novčanoj kazni. Rezultati odlaze sve do Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a poslodavac se upisuje u evidenciju onih koji su isto zgriješili – ali i bude objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva. Popis je javno dostupan i stoji u dijelu ‘Pristup informacijama’ na samoj stranici.

SIGURNOST PRIJE SVEGA

Što se tiče zaštite na radu, na tom području doneseno je ukupno 47 upravnih mjera.  Navedene mjere odnosile su se na: udaljavanje radnika s mjesta rada koji nisu bili osposobljeni poslove obavljati na siguran način, zabranu korištenja neispravnih sredstava rada, izradu procjene rizika, kao i obavljanje propisanih ispitivanja sredstava rada.

Osim toga, za utvrđene prekršaje za koje je Zakonom o zaštiti na radu propisana novčana kazna, na mjestu počinjenja prekršaja izrečeno je 27 606,31 eura novčanih kazni, jer poslodavci nisu imali izrađenu procjenu rizika, odnosno jer su dozvolili obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radnicima kojima nisu osigurali potrebna osobna zaštitna sredstva ili upute za rad.

Koliko god mnogima bile mrske inspekcije, neupitno je da je njihova vrijednost upravo u ovome – nalaženju problema koji na neki način mogu ugroziti zaposlenika, ali i druge osobe. S nekim se stvarima ne treba igrati, jer se o posljedicama, nažalost, razmišlja tek kad se dogode. Inspekcije se svakako neće zaustaviti, a očekivano je i da će se u narednom periodu i intenzivirati.

„U cilju uspješne provedbe turističke sezone inspekcije Državnog inspektorata će i ove godine obavljati koordinirane inspekcijske nadzore u hotelima, kampovima, marinama, ostalim ugostiteljskim objektima, zatim trgovinama, proizvodnim objektima te ostalim objektima iz nadležnosti inspekcija Državnog inspektorata“, zaključili su iz DIRH-a.

Inspektori su šetali našom županijom i otkrili brojne prekršaje

Obnova neće tako skoro

Hotel Belvedere ima novog vlasnika!

Hotel Belvedere na papiru ima novog vlasnika, švicarsku tvrtku Acrumen AG, no kada se prokopa malo

dublje, najvjerojatnije novi vlasnik i nije tako nov

Neobnovljeni hotel Belvedere ima novog vlasnika! Točnije rečeno, vlasnik Belvederea je i dalje isti, tvrtka Vila Larus sa sjedištem u Mokošici, ali Vila Larus je promijenila vlasništvo, pa se samim tim promijenio i vlasnik Belvederea. Od ove godine vlasnik Vile Larus je švicarska firma Acrumen AG sa sjedištem u Baselu. Kao ključni čovjek te firme navodi se Jean-Daniel Keller koji je ujedno direktor Vile Larus. Je li on i vlasnik Acrumena AG? To je nepoznato. U Švicarskoj, naime, vlasništvo takozvanih AG kompanija nije javno i transparentno. Javni registri što se tiče firme Acrumen AG ne prikazuju niti dioničare, niti vlasnike, pa ostaje nepoznato, tko je ustvari, vlasnik Belvederea. Ne zna se puno ni o Kelleru. Nema LinkedIn profil, nije davao nikakve intervjue, nema niti konferencijske nastupe, a niti je povezan s većim poznatim kompanijama.

TAJANSTVENA FIRMA

I Acrumen AG je prilično tajanstvena firma. Uopće nema web stranicu, niti igdje navodi koliko ima zaposlenika, koje su im reference, te tko su im bili klijenti... Nisu zastupljeni ni u medijima, čak ni ne spominju koje proizvode ili usluge nude. Ona je, ukratko rečeno, registrirana kao mala i zatvorena savjetodavna tvrtka bez neke vidljivosti u javnosti. No, kada se dublje uđe u srž, stvari postaju jasnije. Acrumen AG, naime, osnovan je još 2009. godine, a do srpnja 2024. godine poslovao je pod imenom Centiveo AG, a sjedište mu je bilo u Zurichu. Tada mijenja ime, sjedište i upravu, a istovremeno se osniva i dodatna tvrtka Acrumen Holding SA. Ono što je za nas najzanimljivije jest bivša uprava. Keller je na mjestu direktora 2024. godine naslijedio Vladislava Osi-

pova. Osipov se 1971. godine rodio u Moskvi, a od 2007. godine živi i radi u Švicarskoj. FBI ga trenutno traži, jer sumnja da je sudjelovao u mreži za skrivanje imovine ruskog oligarha Viktora Vekselberga, a koji se nakon aneksije Krima našao pod američkim sankcijama. Ponuđena je nagrada od milijun dolara za informacije koje vode do njegovog uhićenja. Inače, Vila Larus iza koje je stajao upravo Vekselberg kupila je 2014. godine na javnoj dražbi hotel Belvedere za 12 milijuna eura. Ruski bogatun planirao je obnoviti hotel, arhitektonski studio 3LHD Marka Dabrovića napravio je projekt obnove hotela, no problem je nastao prilikom utvrđivanja granice pomorskog dobra. U međuvremenu je Vekselberg potpao pod američke sankcije, jer je blizak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, pa je svojevremeno njegov bivši suradnik Davor Štern kazao kako je Vekselberg prodao hotel i da više nije vlasnik. Od te 2018. godine, naime, kao novi vlasnik Vile Larus vodila se ciparska firma Zabuton Holdings Limited, a koju je zastupao Igor Juszupov, čovjek sa švicarskom adresom. On je ujedno bio i predsjednik uprave tvrtke Trifon Labirint u čijem je vlasništvu bio i restoran (Labirint, 360) unutar dubrovačkih zidina. A znate li tko je bio vlasnik Trifon Labirinta? Akcioneroe obšestvo El Holding iz Moskve i naš legendarni švicarski Centiveo AG kojeg je tada vodio FBIov bjegunac Vladislav Osipov. Štern je u to vrijeme kazao kako je Vekselberg prodao Belvedere, te je dodao da ne zna kome, a u biti je pitanje je li se uopće prodaja odnosila na promjenu vlasništva ili tek prikrivanje imovine uz pomoć bliskih ljudi, odnosno upravo ono zbog čega FBI traži Osipova. Da zaključimo priču – novi vlasnik Belvederea

Hotel Belvedere se sigurno neće obnavljati sve dok se situacija oko Ukrajine i Vladimira Putina ne smiri. A to još godinama može potrajati. Inače, javnost dugo misli da Grad Dubrovnik namjerno koči obnovu hotela Belvedere, ali kako vidimo iz ovoga vlasništva to nije istina

Piše: Maro Marušić Foto: Marko Lukunić/ PIXSELL

Novi vlasnik Belvederea Acrumen AG s direktorom Jean-Daniel Kellerom je rebrendirana tvrtka Centiveo AG koju je vodio Osipov kojeg FBI traži zbog skrivanja imovine Vekselberga. Sama ova rečenica puno govori. Iako se na papiru promijenio vlasnik u stvarnosti je on (najvjerojatnije) i dalje isti, samo skriven iza raznih imena i firmi – Viktor Vekselberg

Acrumen AG s direktorom Jean-Daniel Kellerom je rebrendirana tvrtka Centiveo AG koju je vodio Osipov kojeg FBI traži zbog skrivanja imovine Vekselberga. Sama ova rečenica puno govori. Iako se na papiru promijenio vlasnik u stvarnosti je on (najvjerojatnije) i dalje isti, samo skriven iza raznih imena i firmi –Viktor Vekselberg.

NEĆE OBNOVA LAKO

Drugim riječima, hotel Belvedere se sigurno neće obnavljati sve dok se situacija oko Ukra-

jine i Vladimira Putina ne smiri. A to još godinama može potrajati. Inače, javnost dugo misli da Grad Dubrovnik namjerno koči obnovu hotela Belvedere, ali kako vidimo iz ovoga vlasništva to nije istina. O tome je govorio i gradonačelnik Mato Franković prošle godine. -Od prijašnjeg vlasnika je bila inicijativa za izmjenom prostornog plana hotela Belvedere gdje se zapravo tražila veća površina izgrađenosti s manjom katnosti. Bio je to zanimljiv projekt koji se trebao uklopiti u okoliš. Međutim, značajno je zadirao u prostor pomorskog dobra i tada su stanovnici Gradskog kotara Ploče iza Grada ustali protiv navedenog jer bi im bilo onemogućeno kupanje i korištenje prostora ispred hotela Belvedere jer je taj prostor trebao biti u potpunosti ograđen. Mi smo tad, kao gradska uprava, rekli, ovo ne može, izmijenite projekt, udaljite ga od amfiteatra i projektirajte ga na jedan drugi način da ne onemogućava našim sugrađanima kupanje. Ljudi se godinama i desetljećima kupaju na Belvederu i sad je odjednom nekome palo na pamet da se više tu neće moći kupati. E, to ne može – rekao je Franković te dodao da se gradskoj upravi vlasnici ne javljaju.

-Vlasnici se ne javljaju, ne iskazuju interes, nisu poslali dopis. Dakle, ništa se ne događa i ne možemo mi nekoga tjerati da obnovi hotel – kazao je Franković u rujnu prošle godine. Možda se jave kad se atmosfera u Rusiji promijeni.

ZAŠTITA OD ODRONA

Helikopterima montirane zaštitne barijere na padinama Srđa

Na gradilištu sanacije odrona na padini Srđ iznad državne ceste D8 je odrađena

operativno i tehnički najzahtjevnija faza projekta sanacije lokacije

Riječ je o jednom od najsloženijih zahvata ove vrste u Hrvatskoj kojemu su investitor Hrvatske ceste, a izvodi se na izrazito nepristupačnom i nestabilnom terenu iznad magistrale. Radove izvodi tvrtka Karst koja je specijalizirana za geotehničke radove, inženjerske usluge i projektiranje, inače u vlasništvu tvrtke Texo Molior. Projekt obuhvaća sanaciju najkritičnijih nestabilnih zona primjenom specijalističkih geotehničkih metoda i visinskih radova na izrazito nepristupačnom terenu. Predstavnik izvođača radova tvrtke Karst Franko Berović pojasnio je što je odrađeno na padinama Srđa. "Akcija je zahtjevna zbog terena, jer njegova nepristupačnost nije dozvoljavala klasičnoj mehanizaciji da ugradimo stupove, nego smo to morali uz pomoć helikoptera", kazao je Berović.

Dodao je kako se barijera sastoji od mreža, stupova i sajli."Nakon ugradnje stupova, razvlače se mreže, razapinju sajle i aktivira se sutav koji kompletno štiti cestu i stanovnike. Riječ je o fleksibilnoj zaštitnoj barijeri gdje prilikom odrona ona apsorbira udar i hvata u mrežu kamen i stijenu. Dva reda barijera protiv odrona, energetskog su kapaciteta 3000 kJ i 5000 kJ", pojasnio je i naznačio kako je najkompleksniji dio posla bila organizacija gradilišta i helikoptera, zatvaranje prometne trake te doprema mehanizacije. Predstavnik nadzora, tvrtke Graf iz Dubrovnika

Vinko Fabris osvrnuo se na radove koji su prethodili postavljanju stupova, a traju oko dva mjeseca. "Prethodilo je izvođenje sidara za potrebe temelja stupova barijera. Sidra su bila duljine do šest metara što je bilo fizički zahtjevno jer se dovlačio materijal i oprema na ruke. Imat ćemo dva reda barijera ukupne duljine 520 metara - donja je 250, a gornja 280 metara", precizirao je Fabris. Najavio je kako nakon montaže stupova slijedi 'finija' montaža u sklopu koje se radi naštimavanje stupova, montaža nagiba, ograde, mreže. Nakon montaže obje barijere, slijedi dodatna stabilizacija i sistemska zaštita na pokosima gdje su kritična područja.

Piše: Petra Srebrović, Aida Čakić Foto: Petra Srebrović

Stupovi preko kojih će biti raširene sajle montirani su uz pomoć helikoptera zbog nepristupačnog terena

Predstavnik izvođača radova tvrtke Karst, Franko Berović

Nadzorni inženjer, Vinko Fabris

PONEDJELJAK | 25.05. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

UTORAK | 26.05. doručak dana

Poširana jaja

sa dimljenim lososom i zelenim šparogama

menu dana

Crni fettuccini s morskim plodovima

Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SRIJEDA | 27.05. doručak dana

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

menu dana

Dalmatinska pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku s korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom, poslužen s njokima

ČETVRTAK | 28.05. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice s povrćem i začinskim biljem

menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine začinjen maslinovim uljem, češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

PETAK | 29.05. doručak dana

Zobena kaša s kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašastim plodovima i suhim voćem

menu dana

Gregada

Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

SUBOTA | 30.05. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, kapare i umak od hrena i kiselog vrhnja

menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

NEDJELJA | 31.05. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umakom od pečenja

Gradonačelnik u obilasku sa suradnicima: Centar za starije u završnoj fazi izgradnje

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković je sa suradnicima obišao gradilište Centra za starije ispod Opće bolnice Dubrovnik, najveće investicije u Gradu Dubrovniku još od 1971. kada je u Dubrovniku izgrađen posljednji veliki dom.

Na gradilištu su radovi u završnoj fazi, a gradonačelnik je tijekom obilaska izrazio zadovoljstvo dinamikom izvođenja radova. Pojasnio je i kako se u idućem tjednu očekuje tehnički pregled i uklanjanje nedostataka koji su, s obzirom na kompleksnost objekta očekivani, a cijeli se proces planira završiti u idućih mjesec dana nakon čega slijedi ishođenje uporabne dozvole. Otvaranje Centra planirano je u listopadu ove godine.

„Moramo otvarati korak po korak, dio po dio zgrade, otva-

rati dilataciju po dilataciju i tako isto sa zapošljavanjem osoblja. Završili smo sve postupke javne nabave za opremanje, do lipnja nas očekuje i rješavanje pitanja prvo kuhinjskog bloka, potom medicinske opreme, dok će uređenje soba uslijediti kroz srpanj i kolovoz, zatim detaljno čišćenje i ishođenje dozvole Dubrovačko-neretvanske županije za rad, a početak je objektivan u listopadu ove godine. Paralelno ćemo raspisati natječaj za frizerski salon i trgovinu u Centru, vjerujem da će biti zainteresiranih uz veliki broj ljudi koji će boraviti na ovom prostoru u toku dana“, poručio je.

Trenutno se dovršavaju razni instalaterski i obrtnički radovi - strojarski, elektroinstalacijski, vatrodojava, sprinkler, vodovod i odvodnja unutar sve tri dilatacije objek-

ta. Završena je javna nabava za opremanje, a trenutno su intenzivni radovi u okolišu. Izvode se oborinska i fekalna odvodnja, spajanje vodovodnog priključka, okna za instalacije, asfaltiranje prometnica, sadna bilja, izrada dekorativnog betona na hodnim i voznim površinama.

Izgradnjom ovog doma s 205 smještajnih kapaciteta, dnevnim boravkom za 75 korisnika te pružanjem usluge „pomoći u kući“ za dodatnih 410 osoba van Centra, dubrovačkim umirovljenicima pružit će se standard koji im je godinama nedostajao.

Sveukupna investicija izgradnje Centra iznosi 21.985.903,00 eura (uključujući PDV ), a od toga bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost iznose 6.138.429,89 eura. Izvođač radova je Texo Molior, dok je za stručni nadzor i koordinatora II zaštite na radu zadužena tvrtka Apsida Inženjering.

Postavljena nova javna rasvjeta u Ulici

Jurja Klovića u Sustjepanu

S ciljem povećanja sigurnosti i kvalitete komunalne infrastrukture, u okviru redovnog održavanja javne rasvjete, Upravni odjel za komunalne djelatnosti, more i mjesnu samoupravu završio je projekt izgradnje nove trase javne rasvjete u Ulici Jurja Klovića u Sustjepanu.

U sklopu radova izvršen je iskop u betonskoj podlozi u ukupnoj dužini od 240 metara, nakon čega je položena podzemna instalacija javne rasvjete. Projektom je obuhvaćena i izrada devet stupnih mjesta, na kojima su postavljeni stupovi visine pet metara te ugrađene moderne LED svjetiljke snage 20W. Ukupna vrijednost radova iznosi 43.839,41 eura s PDV-om.

Nova javna rasvjeta značajno će unaprijediti osvijetljenost pješačkih površina dok je ugradnjom moderne LED rasvjete osigurana veća energetska učinkovitost, dugotrajniji sustav javne rasvjete te smanjenje potrošnje električne energije i troškova održavanja.

Dubrovačko-neretvanska županija prva u Hrvatskoj formalno

uključila Hrvatski centar

za potresno inženjerstvo u

svoj sustav civilne

Župan Blaž Pezo i predsjednik Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo Josip Atalić potpisali su sporazum o suradnji kojim je i formalno ova udruga uvrštena u sustav civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije.

Naime, Županijska skupština je na sjednici održanoj krajem travnja prihvatila usklađenu Procjenu rizika od velikih nesreće za područje Dubrovačko-neretvanske županije kojom je Hrvatski centar za potresno inženjerstvo prepoznat je kao udruga od značaja za sustav civilne zaštite.

‘Smatramo to izrazito važnim s obzirom da je potresni rizik za područje Dubrovačko-neretvanske županije najveći u Republici Hrvatskoj.  Volonteri HCPI-IS-a

nakon potresa u Zagrebu i Petrinji 2020. godine pokazali su iznimnu spremnost, visoku operativnost i stručnost pri pregledima oštećenja i uporabljivosti građevina’, poručio je župan Pezo. Kroz dosadašnje intervencije pokazalo se kako značajnu prepreku za brzo i učinkovito djelovanje predstavlja činjenica da HCPI-IS na mnogim lokalnim razinama nije uključen u planske dokumente sustava civilne zaštite i procjene rizika od velikih nesreća i katastrofa. Primjerice, tijekom intervencija nakon potresa u Rakovici 2024. godine bilo je potrebno podizati sustav djelovanja s lokalne na državnu razinu kako bi HCPI-IS mogao službeno sudjelovati u provedbi aktivnosti na terenu.

zaštite

Sklapanjem sporazuma između Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatskog centar za potresno inženjerstvo –Interventna služba te uključivanjem u planske dokumente civilne zaštite i procjene rizika od velikih katastrofa, napravit će se značajan iskorak u području smanjenja rizika od katastrofa i jačanja operativne spremnosti sustava civilne zaštite na području županije. Time Dubrovačko-neretvanska županija postaje prva jedinica regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj koja je formalno uključila HCPI-IS na lokalnoj razini s ciljem povećanja spremnosti i učinkovitosti odgovora na katastrofe i velike nesreće, ne samo u slučaju potresa nego i ostalih rizika kojima smo izloženi.

Općini Blato: Naglasak na ulaganjima u sportsku infrastrukturu

Župan Blaž Pezo sa zamjenikom Joškom Cebalom boravio je u službenom posjetu Općini Blato. Tom prilikom, župan je nazočio otvaranju teniskog terena Krtinja, ulaganja vrijednog više od 300 tisuća eura koje je sufinancirano sredstvima Ministarstva turizma i sporta te Općine Blato.

‘Teniski teren ovdje na Krtinji, zajedno s pomoćnim građevinama, otvara nove mogućnosti za sve stanovnike Blata, za djecu i mlade i za njihov daljnji sport-

ski razvoj. Spomenut ću ovdje i kako, u sklopu projekta ACTIVE, financiranog iz Integriranog teritorijalnog programa za otoke, obnavljamo 11 sportskih terena na Pelješcu, Korčuli i Lastovu’, poručio je župan. Jedan od navedenih sportskih terena je i u središtu Blata. Radovi na uređenju su u tijeku, a vrijednost je veća od 130 tisuća eura.

U prostorijama Općine Blato potom je potpisan sporazum o sufinanciranju

izrade projektne dokumentacije za izgradnju sportske dvorane u Blatu. Naime, Općina planira izgraditi novu sportsku dvoranu na lokaciji Gudića luk, a potpisanim sporazumom Županija će sufinancirati 70 posto sredstava potrebnih za izradu projektne dokumentacije. Podsjetimo, u ovom trenutku gradi se i sportska dvorana u Stonu, a u najavi je i sportska dvorana u Korčuli čiju će realizaciju Dubrovačko-neretvanska županija također podupirati.

OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA

Novi dodatak floti DVD-a

Župa dubrovačka: U povodu

40 godina od osnutka održan

i Dan otvorenih vrata

U sklopu Dana otvorenih vrata DVD-a Župa dubrovačka na igralištu Gajine, održana je primopredaja i blagoslov novog dodatka floti DVD-a Župa dubrovačka – autokošare koja će značajno doprinijeti radu društva i omogućiti još veću sigurnost našim sumještanima.

Riječ je o vrijednoj nabavi ukupnog iznosa 56.000 eura, od čega je 36.000 eura osigurano iz vlastitih sredstava DVD-a Župa dubrovačka, dok je 20.000 eura osigurano putem Županijske vatrogasne zajednice. Uz mnoštvo djece u pratnji odgojiteljica Dječjeg vrtića Župa dubrovačka te članove DVD-a Župa dubrovačka, primopredaji i blagoslovu nazočili su načelnik Općine Župa dubrovačka Marko Miloslavić, župnik Župe Velike Gospe u Postranju don Nikola Berišić, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Župa dubrovačka Franko Mekišić, načelnik Stožera civilne zaštite Općine Župa dubrovačka Stijepo Sambrailo, zapovjednik DVD-a Župa dubrovačka Štefi Bogdan, županijski vatrogasni za-

povjednik Stjepan Simović, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci Zdravko Kovačić te zapovjednik I.V.P.-a Dubrovnik Nikša Miletić. Ova nabava predstavlja važan iskorak u jačanju operativnih sposobnosti DVD-a, ali i potvrdu kontinuiranog ulaganja u sigurnost stanovnika Župe dubrovačke, poručuju iz Općine.

"Našim vatrogascima zahvaljujemo na predanom radu, spremnosti i svemu što svakodnevno čine za sigurnost naše zajednice. Posebno nas veseli što se ovaj važan trenutak dogodio upravo u godini u kojoj DVD Župa dubrovačka obilježava 40 godina djelovanja", dodali su.

Tom prigodom zapovjednik DVD-a Župa dubrovačka Štefi Bogdan zahvalio je

svima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji Dana otvorenih vrata, od pekara Lasić i Žaba do Dubrovačkih vatrogasaca, kao i Županijskoj vatrogasnoj zajednici na financijskoj pomoći pri kupnji vozila te načelniku Općine Župa dubrovačka na podršci.

„Zajedničkim naporima radimo iskorake prema osiguravanju bolje opreme i kvalitetnijih uvjeta rada našega DVD-a”, poručio je Bogdan.

U povodu obilježavanja 40 godina od osnutka DVD Župa dubrovačka, prvi put su organizirani Dani otvorenih vrata, koji su održani na igralištu Gajine. Najmlađima je priređen dječji kutak s edukativno-zabavnim sadržajem, kroz koji djeca mogu učiti o sigurnosti, vatrogastvu i važnosti pomaganja zajednici.

Završetak projekta MARROBO: Inovativna obuka, VR tehnologije i moderna oprema za monitoring i zaštitu morskog okoliša

Projekt MARROBO - Fostering the Innovation Capacities and Skills for Marine Robotics Deployment for Monitoring and Marine Environment Protection, sufinanciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i IPA fondova Europske unije, uspješno se privodi kraju nakon dvogodišnje provedbe u razdoblju od 15. srpnja 2024. do 14. srpnja 2026. godine. Projekt MARROBO usmjeren je na unapređenje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta u prekograničnom području kroz primjenu naprednih tehnologija pomorske robotike u monitoringu i zaštiti morskog okoliša. Ukupna vrijednost projekta iznosi 635.083,62 eura, dok iznos EU sufinanciranja iznosi 539.821,07 eura.

Vodeći partner projekta je Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, partnerski konzorcij uključuje Pomorski fakultet Sveučilišta u Dubrovniku, Općinu Neum i Pomorski fakultet Kotor, Univerziteta Crne Gore.

Voditelj projekta, dekan izv. prof. dr. sc. Srđan Vujičić ispred Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Dubrovniku predstavio je ostvarene ciljeve i rezultate projekta MARROBO

Opći cilj projekta bio je unaprijediti primjenu pomorske robotike za monitoring i zaštitu morskog okoliša, uz razvoj inovativnih rješenja za mjerenje mikroplastike, prisutnosti metala u morskoj vodi i sedimentu te podvodne buke. Poseban naglasak stavljen je na razvoj novih znanja, vještina i kompetencija potrebnih za primjenu naprednih tehnologija u području plave ekonomije i zaštite prirode Jadranskog mora.

U okviru projekta nabavljena je moderna oprema za monitoring morskog okoliša i mjerenje podvodne buke, koja ostaje na raspolaganju Pomorskom fakultetu Sveu-

čilišta u Dubrovniku za daljnja istraživanja, edukaciju i razvoj stručnih kompetencija. Pomorski fakultet Sveučilišta u Dubrovniku imao je značajnu ulogu u realizaciji projekta kroz provedbu pilot-akcija, razvoj i implementaciju programa obuke iz područja pomorske robotike, te znanstveno-istraživačke aktivnosti i publiciranje stručnih i znanstvenih radova na međunarodnim konferencijama.

Posebna vrijednost projekta ogleda se u razvoju inovativnog programa obuke "Innovative Marine Robotic Deployment" koja je realizirana u skladu s međunarodnim standardima kvalitete i certificirana od strane Hrvatskog registra brodova. Program i silabus obuke za operatera podvodnog robota kombinira teorijsku nastavu, praktičan rad sa suvremenom opremom i VR aplikaciju koja omogućuje simulaciju realnih scenarija u digitalnom okruženju. Obuka je sigurna, pristupačna i prilagođena zahtjevima tržišta rada. Važan segment projekta predstavljale su pilot-akcije provedene u Dubrovniku, Kotoru i Neumu tijekom rujna 2025. i ožujka 2026. godine. Uzorkovanja i istraživanja provedena su tijekom i izvan turističke sezone, obuhvaćajući različite tipove morskog okoliša – od urbanih zona i luka do područja marikulture i intenzivnog pomorskog prometa. Aktivnosti su omogućile prikupljanje relevantnih podataka o stanju morskog okoliša i razinama pod-

vodne buke. Prethodno iskustvo i stručnost nastavnika i suradnika Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Dubrovniku, stečeni tijekom rada na komercijalnim brodovima i u pomorskom sektoru, dali su značajan doprinos provedbi pilot-aktivnosti u Dubrovniku. Projektni tim je aktivno sudjelovao na međunarodnoj konferenciji IMSC 2025 na kojoj su predstavljeni rezultati i inovativni pristupi razvijeni kroz projekt, gdje je objavljen i znanstveni rad u zborniku konferencijskih radova. Rezultati istraživanja predstaviti će se i na međunarodnoj prestižnoj konferenciji IAMUC 2026. Završna konferencija projekta pod nazivom MARROBO Promo Tour održana je 17. travnja 2026. godine u Kotoru. Predstavljeni su ključni rezultati projekta, demonstrirana VR aplikacija za upravljanje podvodnim robotom te istraživačka oprema korištena tijekom provedbe projekta. Realizacijom projekta MARROBO unaprijeđeni su kapaciteti za primjenu naprednih tehnologija u zaštiti morske sredine, dodatno je osnažena prekogranična suradnja te su otvorene nove mogućnosti za razvoj plave ekonomije i održivog upravljanja morskim okolišem. Ova publikacija nastala je uz pomoć Europske unije. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Fakulteta prometnih znanosti te ni na koji način ne odražava stavove Europske unije.

Lovre KONDŽA I DOMAGOJ IVANKOVIĆ

Kad se udruže Dalmatinac

i Slavonac , ni AI ih ne može pobijediti

Gostovanje kazališta Moruzgva s predstavom “Kamo ide ovAI svijet” o umjetnoj inteligenciji u našem Kazalištu Marina Držića bio je povod za razgovor s glumcima Lovrom Kondžom (28) i Domagojem Ivankovićem (30). Lovre je fetivi Dalmatinac iz Otoka kod Sinja, a Domagoj rođeni Slavonac, a ljubitelji teatra su uživali gledajući kako funkcionira slavonsko-dalmatinska simbioza.

Kako ste se upoznali i počeli suradnju?

Lovre: Prije pet godina upoznali smo se na “Kumovima“, ali sam ga prvi put vidio na Dioniz Festivalu kazališnih akademija u Đakovu. Tad sam bio druga, on treća godina, a prvi je dojam bio “vidi ga, svira društvu gitaru i krade moje fore“. Bilo nas je puno s više akademija i samo sam ga percipirao, ali smo se baš upoznali na “Kumovima“ a kad sam mu se javio, nije ni rič progovorio. Prvi smo put komunicirali na snimanju “Kumova“.

Znači li to da je kao pravi dalmoš ‘lovio’ uz gitaru? Je li ličio na “galeba“?

Lovre: Nisam ga tad tako gledao!(smijeh) Domagoj: Ni ja ga nisam percipirao jer su se zatvorili u sobu, kao osamljeni su i nitko se ne druži s njima. Pa rekoh, pustit’ ćemo ih, posudit ću gitaru… Pa smo pokidali žice, bilo je to jako veselo. Tad su nam se pridružili, a na “Kumovima“ sam vidio da je on nježna duša.

U toj seriji vas dvojica pišete i repate uz otkačene stihove. A kakva je predstava o AI?

Domagoj: Autor je Vid Lež, inače Zagorec.

Lovre: A redatelj Dražen Krešić iz Neuma!

Prava hrvatska kombinacija! Je li zajedničko skladanje stihova u tv seriji kasnije utjecalo na vašu suradnju i moguće pisanje scenarija za predstave?

Lovre: Lež je autor teksta i nismo se time opterećivali. Ali, u seriji dobiješ dodatni zadatak, pa ti to i nije baš drago dok snimamo po cijele dane. No, nas dvojica smo se zabavili smišljanjem stihova i pjevanjem. To može biti poticaj za suradnju, ali mi smo prije svega glumci i teško da ćemo nekome o nečemu napisat’ tekst za teatar! Domagoj, jel’ ti palo na pamet pisati scenarij?

Domagoj: Zbog tebe definitivno ne! Zbog sebe - da!

Mislim da Lovre ima puno veći talent i vještinu pisanja, ali za neke privatne stvari. Inače, za ovu smo predstavu mi ubacili i nekoliko svojih fora, ali smo se zapravo držali vrlo, vrlo blizu onog što je Vid napisao.

Lovre: Zapravo je Vid Lež i napisao scenarij poznavajući nas i naš duh te je tekst prilagodio nama dvojici i našim osobnim mentalitetima.

Znate li otkud vidu ideja za ovu predstavu? Što vam je rekao?

Lovre: Zapravo, mi smo mu dali ideju za predstavu!

Domagoj: Htjeli smo napraviti predstavu s umjetnom inteligencijom na način da nam uživo, tijekom predstave, publika za AI, daje okolnosti koje ćemo igrati! No, shvatili smo da bi to bilo teško i da bi nas to jako ograničilo te nikad ne bi znali kako će predstava ispasti. Vidu smo rekli da želimo raditi tekst, a producentica Ecija Ojdanić nas je okupila i rekla: Birajte što ćete! Rekli smo da volimo raditi s Vidom i Dražanom pa smo si tako izabrali ekipu i tekst kojeg su pisali po nama, tako da je predstava koju izvodimo nešto kao ‘odijelo po mjeri’!

AI je sve prisutnija, sve više može raditi i prijeti mnogim radnim mjestima. No, pretpostavljam da iako već radi video klipove, nikad neće zamijeniti glumce i da ne strahujete za svoj posao?

Lovre: Dio kolega strahuje jer nas u nekoj nas mjeri AI može zamijeniti, ali to nikad neće biti dovoljno blisko i slično pravom glumcu koji ima dušu i emociju i svoj izričaj. Koliko god AI bila inteligentna, mislim da se tome ne može približiti. Ipak, AI može učiniti da riješi zadatak kako da neke stvari postanu lakše i jeftinije. Tad može doći do selekcije na način da najbolji opstaju, a ono što je prosječno da otpadne. Domagoj: Mislim da talentirani glumci ne moraju strahovati.

Želite reći da će upravo AI glumcima biti novi iza-

Domagoj: Jako bih volio stati na scenu s Jadrankom Đokić, Ksenijom Pajić, s glumcima iz Gavelle i HNK… Sa svakim pomalo!

Piše: Ahmet Kalajdžić

Foto: Ahmet Kalajdžić

zov da iskažu autentičnost?

Domagoj: Upravo to!

Uoči razgovora sam od vaših kolega doznao da je Lovre studirao informatiku?

Lovre: Bio sam godinu dana na splitskom FESB-u i nije baš bilo uspješno iako sam čak na prvoj godini nešto položio, matematiku s dva i zbog toga bio sretan. Međutim, u međuvremenu sam odlučio ići na glumu i počeo se spremati za prijemni na glumu pa sam na drugom semestru popadao sve ispite jer sam računarstvo onako u glavi već otpisa’. Ali, nisam ni imao interes za to, upisao sam čisto da nešto upišem, iako se u tome nisam vidio!

Kako ste se otkrili u glumi?

Lovre: Spontano! Kroz srednju školu i neke predstave… Kod kuće smo mi braća uvijek sestri snimali neke gluposti i skečeve. Ta zaigranost me je vukla, a upisavši FESB, upisao sam i Dramski studio koji je u kazalištu bio jednom tjedno. Bilo mi je fora i zanimljivo. Voditelj je uočio da imam nekog mota i savjetovao me da se probam upisati na Akademiju. I uspjelo je!

Spominjete braću i sestru. Koliko vas je bilo, jeste li najmlađi ili najstariji?

Lovre: Ima nas pet, šest, sedam…Ne znam više! Dvije sestre, četvero braće! Ja sam drugi!

Obično se najmlađi ili najstariji posebno dokazuju. Je li na glumu utjecala i ta okolnost?

Lovre: Nisam nikad o tome na taj način razmišljao

jer na to više gledam u smislu izdržljivosti i borbenosti da se dokažem, a ne nametnem. U grupi se uvijek treba izboriti za sebe i dokazati se kad su u pitanju tuče i zavrzlame. Možda je to pozadina međusobnih odnosa.

Jeste li vi Domagoj, kao slavonac, imali veliku obitelj i “obvezu dokazivanja“?

Domagoj: Mi smo škrti, imam samo jednog brata, ali masu rođaka. U dvorištu su uvijek dvije kuće i tako sam odrastao: dva bratića, ujak, ujna, baka, tata, mama, prabaka!

Znači, uživali ste svoju pažnju obitelji?

Domagoj: Da: brat, ja i dva bratića. Svi smo tu negdje stari, brat dvije godine stariji od mene. No, kod nas nije bilo poriva za dokazivanje, više je bilo onog “ma nije on normalan, to je jedno što i može raditi, ‘ajde pusti ga da ne gledamo više“!  I eto me u Dubrovniku!

Repanje u “kumovima“ zvučalo je skladno i simpatično. Kako je kritika ocijenila predstavu?

Domagoj: Ova u Dubrovniku je 25 izvedba po redu! Dosad smo bili u Lici, Slavoniji, Baranji, Zagorju, Istri, Dalmaciji. Publika nas je svugdje super primila, na što smo jako ponosni.

Koji su vam glumački uzori?

Domagoj: Kao dijete sam dosta gledao i pratio Živka i Sašu Anočića, te uvijek htio s njima raditi. I radio sam! Odrastao sam uz ex-YU filmove te Batu Stojkovića, Radu Šerbedžiju, Fabijana Šovagovića, Iva

Lovre o Domagoju: Prije pet godina upoznali smo se na “Kumovima“, ali sam ga prvi put vidio na Dioniz Festivalu kazališnih akademija u Đakovu. Tad sam bio druga, on treća godina, a prvi je dojam bio “vidi ga, svira društvu gitaru i krade moje fore“

Lovre Kondža i Domagoj Ivanković

Lovre: Ja bih htio s Mel Gibsonom snimiti neki povijesni film

Grgurevića. Svi dobri su po malo utjecali na mene kao glumca.

Lovre: I meni je, kao i Domagoju, uzor bio svatko tko se pokazao kao dobar. Nikad si nisam tražio konkretne uzore, klonim se toga jer gledam rad…Netko mi je u nekom filmu odličan pa mi je super i htio bi nešto tako postići, ali ne izdvajam glumce koji će mi biti uzori.

Dalmacija je uvijek imala top glumce u hrvatskom glumištu. Je li vam Boris Dvornik uzor?

Lovre: Gledao sam ga samo dva puta u životu! U kazalište sam prvi put išao pogledat’ neku predstavu tek u srednjoj školi. Kući je na televiziji ‘gorio’ jedan program, taj kojeg smo imali i kao djeca smo bili sretni ako nam televizija radi.

Kakav je bio prvi susret s kazalištem i jeste li možda pomislili ‘mogao bih i ja biti tu?

Lovre: Jesam! Svidjelo mi se kako izgledaju lože, scena, glumci…Vau, majko kako je dobro! Bila je predstava s mladom kolegicom iz Splita i zapitao sam se: ona može glumiti, zašto ne bih mogao i ja biti glumac?

tar“ i pozvat će Gibsona na otvorenje! No, kakve filmove volite?

Lovre: Dobre! Volim dobre komedije, što je sve teže naći. Volim i epske povijesne filmove kao Gladijator, Kraljevstvo nebesko, Gospodar prstenova, Hrabro srce, te velike mega hitove koji su brutalno napravljeni gdje baš s guštom uživam u režiji i kompletnoj scenografiji.

Domagoj, zaključujem da najviše volite komedije?

Domagoj: Da, volim ih, ali u ovoj životnoj dobi ipak biram trilere, horore, ubojstva, korejsku dramaturgiju. Kinematografija Danske je jako dobra, ali gledam od svega po malo.

Neminovni pratilac glume i kazališta je kritika. Koliko utječe na vaš rad?

Domagoj: Predstava u Dubrovniku je 25 izvedba po redu! Dosad smo bili u Lici, Slavoniji, Baranji, Zagorju, Istri, Dalmaciji. Publika nas je svugdje super primila, na što smo jako ponosni

Domagoj: Slavonija je malo drugačija. Iz Vinkovaca sam i od djetinjstva sam pratio Festival glumca i Lutkarsko proljeće pa sam od malih nogu u kazalištu. Pogledao sam mnoge i naslušao se priča o kazalištu koje me je pratilo cijeli život i pamtim ga od djetinjstva. Jednostavno je to bio prirodan put, u mojoj se obitelji puno predstava odgledalo i to me oblikovalo.

S kim biste voljeli raditi od aktualnih glumačkih imena?

Domagoj: Jako bih volio stati na scenu s Jadrankom Đokić, Ksenijom Pajić, s glumcima iz Gavelle i HNK Sa svakim pomalo!

Lovre: Ja bih htio s Mel Gibsonom snimiti neki povijesni film!

Možda i uspijete brže nego mislite, jer jedan splićanin u Dicmu uređuje “Mad Max memorial cen-

Lovre: Trebala bi utjecati! Kvalitetna je kritika super i nešto kao vjetar u leđa, a negativna je tu da promisliš da neke stvari stvarno možeš bolje napraviti. Ipak, ne treba dopustiti da nešto utječe u nekoj prevelikoj mjeri na tvoj rad tako da se zbog nečega grizeš i misliš lošije o sebi. Ali, svaka bi kritika, kako dobra, tako i loša, trebale biti nekakav poticaj.

Domagoj: Kritičari svašta pišu! Volim pročitati dobru kritiku, još više volim lošu, a najviše volim kad je kritika konstruktivna, što je kod nas u jako malo slučajeva. Nedavno sam shvatio kako mnogi kritičari i ne znaju pozadinu glume; vide što vide, ne i dugi proces nastajanja predstave. Tu nastaje šum u komunikaciji i stoga treba još puno pure za hrvatsku kritiku!

Koliko su hrvatski kritičari educirani o kazalištu? Domagoj: Stvarno, u Hrvatskoj imamo divnih teatrologa i ljudi koji stvarno znaju prekrasne stvari o kazalištu, ali uzimaju se i nekih stvari koje su toliko nove, a nemaju knjige koje će im to objasniti. Kritika je nužna, ali ne kao na zapadu gdje se gleda svaki cent. Kod nas toliko ne, ali mislim i kako malo tko uopće čita kritiku. Možda samo nas desetak. I to je to.

Osobno se sjećam Anatolija Kudrjavceva koji je bio jako oštar kritičar, ali je sve svoje ocjene izvrsno argumentirao, te mu se jako malo moglo prigovoriti. No, ima li naručene kritike?

Domagoj: Definitivno! To je najčešći slučaj! Ali, što god se pisalo o kazalištu, nek’ se samo piše jer se tad kao rezultat mora malo više ići u kazalište.

Na kraju ‘privatno’ pitanje: jeste li oženjeni?

Domagoj: Jesam, a da mi je netko pričao da je tako dobro, oženio bih se i prije! U braku sam tri godine, djece još nemamo i ne žurimo, pa kad se dogodi, a dogodit će se neminovno... Inače, supruga je završila klasični balet. Balerina je, ali je otišla na psihologiju i sad je doktorica psihologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, gdje i živimo. Lovre: Brak je lijepa stvar, ali je bolje bit’ neoženjen nego loše oženjen, jel’ tako? To je moja zaključna riječ. Još čekam, djevojke i dalje kod mene imaju šanse!(smijeh)

Na kraju, naši su nam sugovornici otkrili i to kako bi rado sudjelovali u snimanju neke filmske koprodukcije s glumcima i redateljima susjednih zemalja, a jedan od domaćih izazova je i taj da bi se rado voljeli okušati na otvorenoj sceni Dubrovačkih ljetnih igara.

Postupiti suprotno od onoga što govori ministar turizma

Cijene u turizmu treba podignuti, a ne smanjiti, jer smo, osim sektora hrane, užasno jeftini

Hrvatski turizam izuzev segmenta hrane nikad nije bio jeftiniji i povoljniji. Ne da ne bi trebalo spustiti cijene od 10 do 20 posto, nego bi realno cijene trebalo povećati. Ali, kojeg li apsurda, privatni turistički sektor ne podiže cijene, nego upravo onaj u javnom vlasništvu iz kojeg dolazi ministar Glavina

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina pozvao je sve turističke aktere da korigiraju cijene od 10 do 20 posto kako sezona ne bi došla pod znak pitanja. Korigiraju u ovom slučaju znači snize. Naša konkurencija ne uzima Xanax, što hoće reći da ne spava, pa da nam turisti ne odu kod njihovih korigiranih cijena, i mi ih, također, trebamo namamiti jeftinoćom. Takva je logika ministra. Ne znam zaista gdje je Tonči Glavina glavinjao zadnjih pet-šest-sedam godina, ali sve što turistički akteri u tom intervalu rade i jest korekcija cijena. Nažalost, u ovom slučaju korekcija znači da turistički djelatnici iz sezone u sezonu sve manje zarađuju.

Krenimo, kako je i red, od apartmana. Nedavno sam pisao kolumnu o priuštivom stanovanju gdje sam spomenuo i POS-ove stanove u Mokošici. Prije sedam godina, odnosno sad već legendarne 2019. godine, u POS-ovim zgradama u Mokošici bilo je čak sedam apartmana. Nas u ovom tekstu ne interesira (ne)moralnost vlasnika koji su stanove platili povoljnije (a realno im nisu trebali), pa ih iznajmljuju turistima, već njihova tadašnja cijena. Znači, u kolovozu 2019. godine, odnosno godinu prije korone, ti su se apartmani u Mokošici iznajmljivali od 115 do čak 150 eura za noć. U isto vrijeme, kako piše u tom istom tekstu, novogradnja u Mokošici koštala je oko dvije tisuće eura. Danas ćete kvadrat stana u Mokošici platiti između 3500 i 4000 eura, a apartman dođe, pa..., naime, ove godine u tim istim POS-ovim zgradama u Mokošici nema nijednog apartmana.

SVE MANJA ZARADA

Danas ćete po cijeni od 150 eura (govorimo o svibnju ove godine) bez problema iznajmiti apartman na Pločama s pogledom na zidine, more i Lokrum. Cijene apartmana od 2019. godine naovamo ne da nisu rasle, nego su, u biti, niže. Kada tome pribrojimo inflaciju dolazimo do zaključka

da cijene apartmana iz sezone u sezonu ustvari brutalno padaju, a da njihovi vlasnici sve manje zarađuju. Ono što su 2019. godine mogli priuštiti sa zaradom od apartmana, danas mogu samo sanjati. Naravno čitavoj toj računici pridonijela je i činjenica da sveukupni broj apartmana stalno raste, pa se i ukupni kolač dijeli na više feta. Ista stvar vrijedi i za najam automobila. Cijena u posljednjih sedam godina je kod većine rent a cara ista, skoro da se uopće nije mijenjala, a s obzirom na pad vrijednosti novca zbog inflacije i ovdje dolazimo do zaključka da je riječ o brutalnom padu cijena. Ako je, bez veze lupamo, auto i onda i danas koštalo 50 eura za dan, naravno da je danas znatno povoljnije, jer je prije sedam godina 50 eura nešto vrijedilo, a danas niti jedna spenza ne košta manje od te cifre. Ista stvar je u nautičkom sektoru. Cijena najma jedrilica i katamarana, koje i sam vozim tijekom ljetne sezone, godinama su iste, uopće nisu rasle. Čak bi se moglo reći da su u strmoglavom padu, jer ako se čeka 'last minute' može se proći nevjerojatno povoljno. Koliko ministar turizma Tonči Glavina pojma nema o turizmu, najbolje govori upravo taj nautički sektor. Cijene brodova u čarteru ne rastu, ali zato rastu sve one stavke koje su u vlasništvu države. Državne ACI marine iz godine u godinu sve su skuplje, iako se dobar dio njih raspada. Svake godine povisuju se i cijene noćenja u raznim portima poput Visa, Starigrada, Komiže... Rastu i ulaznice za nacionalne parkove i parkove prirode. Primjerice, ako ćete se na Mljetu s jedrilicom sidriti u prostoru nacionalnog parka, to ćete zadovoljstvo platiti 100 eura, a ni smeće vam neće uzeti. Istovremeno, prosječna dnevnica skipera na katamaranima prije korone je bila 150 eura, a danas je 200 što hoće reći da su skiperi tada živjeli puno bolje nego danas, iako im se na papiru zarada povećala. Ali onda su s manje eura mo-

Koliko ministar turizma Tonči Glavina pojma nema o turizmu, najbolje govori upravo nautički sektor. Cijene brodova u čarteru ne rastu, ali zato rastu sve one stavke koje su u vlasništvu države. Državne ACI marine iz godine u godinu sve su skuplje, iako se dobar dio njih raspada. Svake godine povisuju se i cijene noćenja u raznim portima poput Visa, Stari grada, Komiže…

Piše: Maro Marušić Foto: Slavko Midžor/ PIXSELL

Cijene apartmana od 2019. godine naovamo ne da nisu rasle, nego su, u biti, niže. Kada tome pribrojimo inflaciju dolazimo do zaključka da cijene apartmana iz sezone u sezonu ustvari brutalno padaju, a da njihovi vlasnici sve manje zarađuju. Ono što su 2019. godine mogli priuštiti sa zaradom od apartmana, danas mogu samo sanjati

gli priuštiti puno više nego danas. Znači cijene privatnih brodova za najam ne rastu, ali s druge strane povećavaju se cijene državnim trajektima ili, recimo, broda za Lokrum koji je 2019. godine koštao 150 kuna, a sada je 30 eura. Nisu rasle ni cijene vodičima, niti walking turama. I prije korone i danas cijena prosječne walking ture kreće se oko dvadesetak eura. Naravno i ovdje vrijedi sve isto - taj je novac prije puno više značio, što hoće reći da su i vodiči u sve težem položaju. I ne samo to, nego su u istom intervalu nabujale free walking ture koje su potpuno besplatne, a vodiči ovise o dobroj volji posjetitelja koliko će mu ostaviti bakšiša. S druge strane, jedino što je poskupilo kod walking tura je ulaznica na zidine, a to je, baš kao što je slučaj i u nautičkom sektoru, u vlasništvu lokalne samouprave. Podsjetimo, ulaznice za zidine početkom 2019. godine koštale su 150 kuna, a danas je ulaznica više nego duplo – 40 eura. Što vrijedi za jedrilice i katamarane, vrijedi i za vodiče – privatnici u tom sektoru nisu poskupili, nego isključivo one stavke koje su u vlasništvu ili grada ili države. Nevjerojatno da ovoga ministar Glavina nije svjestan. Glavina bi glavonje iz svoje stranke prve trebao pozvati na korekciju cijena od 10 do 20 posto, ako ga je strah nespavanja konkurencije.

Ponovimo još jednom koliko cijene od početka korone, pa do danas uopće nisu rasle, nego su se u biti snižavale - znači zarađuju manje vlasnici apartmana, vodiči, rent a car kuće, nautički čarteri, skiperi, taksisti, vozači autobusa… Jedino gdje su se u posljednjih sedam godina cijene brutalno povećale su u sektoru hrane i pića. Na valu inflacije, ali isto tako i promjene kune u euro (čije je uvođenje bilo u najgorem mogu-

ćem trenutku, hvala Plenkoviću!), zajahali su pohlepnjaci koji se bave hranom. Jebajiga, čovjek ne mora ići na walking turu, ne mora iznajmit auto ili katamaran, ne mora uzeti ni taksi, na kraju krajeva može spavati u šatoru, ali mora jesti. Svi koji se bave hranom - od baba na pjaci, pa sve do vlasnika restorana - šupački su zasurfali val inflacije i promjenu kune u euro, te su neopravdano podignuli cijene hrane u stratosferu. Hrana i piće su tako u posljednjih sedam godina narasli minimalno dvostruko, neke cijene čak i trostruko.

DOMAĆIMA PUNO GORE NEGO TURISTIMA

Kada Glavina poziva na smanjenje cijena u turizmu vjerojatno mu je u glavi cijena hrane. No ono što se Glavini ne mota po njegovoj glavini jest da sve te cijene hrane koju plaćaju turisti, plaćaju i domaći stanovnici. Studenac, Konzum, Tommy i svi ostali, šupački dižu cijenu hrane u svojim objektima na obali, ali kada sezona prođe, ostave te cijene koje plaća domicilno stanovništvo, pa ih dogodine opet povise. I sve tako ukrug. Zbog neprekidnog rasta cijena hrane najgore je domaćima, a ne turistima. Turiste, naime, nitko ne tjera na putovanje. To spada u domenu luksuza i čovjeku nije potreba. Stoga nas, realno, treba biti potpuno briga plaća li turist lošu pizzu ili hamburger 20 eura, nitko ga ne tjera da dolazi. Ono što jest važno je to da mi Hrvati, bob na pjaci plaćamo od 7 do 10 eura. To je ludilo. Upravo zbog turista i turizma cijene neprekidno rastu, kako hrane tako i svega ostalog, posebno nekretnina. Onda restoran, s obzirom na to da zbog turista plaća visoki najam, podiže svoje cijene turistima, i tako ukrug. Ali ponavljam, turiste nitko ne tjera na putovanja. Red je da oni plaćaju visoke cijene, ali nije red da to isto rade i lokalci. Da bi turizam opstao, najbolje bi bilo da su dvostruke cijene. Jedna za domaće gdje je mali porez, i one za turiste gdje je veliki. Obzirom da turisti jako narušavaju kvalitetu života domaćem stanovništvu, trebali bi ga financirati. Netko će sad reći da to nije u skladu s ljudskim pravima i legislativom EU. Sve bi se dalo urediti, samo treba imati volje i vizije.

Drugi će pak reći da ne smijemo nagaziti turiste, jer će onda stvarno otići negdje drugo i mi ćemo pocrkati od gladi, jer bez turizma nemamo od čega živjeti. To je veliki mit koji hrani naš strah. Nijednog turista nije bilo čitave devedesete, pa nitko nije umro od gladi. Ljudi se uvijek snađu. No, da se mi vratimo ministru Glavini i cijenama. Zaključak čitave priče jest da hrvatski turizam izuzev segmenta hrane nikad nije bio jeftiniji i povoljniji. Ne da ne bi trebalo spustiti cijene od 10 do 20 posto, nego bi realno cijene trebalo povećati. Ali, kojeg li apsurda, privatni turistički sektor ne podiže cijene, nego upravo onaj u javnom vlasništvu iz kojeg dolazi ministar Glavina.

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina

DOBRE PRIČE

Bez štrebanja i suhih

lekcija:

Profesorica iz Lapada osvaja učenike kreativnim satovima povijesti

Učenici Osnovne škole Lapad o starom Rimu nisu učili samo iz udžbenika nego kroz okuse, mirise i zajedničku pripremu antičkih jela. Profesorica povijesti Katija Matušić Došen kroz kreativne projekte želi djeci pokazati da povijest nije niz dosadnih činjenica, nego priča koja i danas živi

Dok se mnogi učenici povijesti prisjećaju kroz gomilu godina, datuma i lekcija koje je trebalo naučiti napamet, u Osnovnoj školi Lapad povijest se uči na potpuno drukčiji način, a to je kroz iskustvo, kreativnost i zabavu. Profesorica povijesti Katija Matušić Došen svojim učenicima od petog do osmog razreda nastoji približiti prošlost tako da je mogu doživjeti svim osjetilima, a ne samo pročitati iz udžbenika. Tako je ovih dana u učionici nakratko zavladala prava mala rimska gozba. Na školskim klupama su se našla jela inspirirana rimskom kuhinjom, koja su učenici sami pripremali kod kuće, pre-

ma receptima karakterističnima za to povijesno razdoblje. Kroz mirise, okuse i zajedničko druženje, učili su o svakodnevnom životu starih Rimljana, njihovim običajima, nastambama, prehrani i kulturi, ali i o samoj suštini jednog od najvažnijih razdoblja svjetske povijesti.

PROCES AKTIVNOG UČENJA

Umjesto klasičnog učenja, učenici su tako dobili priliku učiti na interaktivan i kreativan način, zbog čega povijest ne doživljavaju kao niz suhih činjenica, nego kao zanimljivu priču koju mogu razumjeti i još dugo pamtiti. Upravo je to bio cilj

Omiljeni dio ovog sata bilo je kušanje tijekom kojeg su učenici slasno pojeli sve što su pripremili.

Piše: Aida Čakić Foto: Aida Čakić

profesorice Katije Matušić Došen, koja smatra kako djeca najbolje usvajaju znanje onda kada su aktivno uključena u proces učenja.

„Da bi se upoznali sa samom suštinom rimskog doba, dala sam im projektni zadatak koji se zove ‘Okusi antičke rimske kuhinje’. U njemu se nalaze recepti koje su pravili stari Rimlja-

ni. Dakle, nisam htjela da o povijesti Rimljana uče samo kroz godine, careve, ratove, već sam im htjela omogućiti iskustvo učenja na jedan drukčiji način“, ispričala nam je profesorica Matušić Došen koja već šest godina u lapadskoj školi predaje povijest od petog do osmog razreda.

Na školskim klupama su se našla jela inspirirana rimskom kuhinjom, koja su učenici 5. A sami pripremali kod kuće, prema receptima karakterističnima za to povijesno razdoblje. Kroz mirise, okuse i zajedničko druženje učili su o svakodnevnom životu starih Rimljana, njihovim običajima, nastambama prehrani i kulturi, ali i o samoj suštini jednog od najvažnijih razdoblja svjetske povijesti.

Profesorica

Katija Matušić Došen

U lapadskoj školi povijest se uči na potpuno drukčiji način, kroz iskustvo, kreativnost i zabavu.

Učenici o starom Rimu nisu učili samo iz udžbenika nego kroz okuse, mirise i zajedničku pripremu antičkih jela

Danas je djeci lijepo samo što oni to ne shvaćaju – mišljenje je profesorice Katije iz lapadske škole koja nije ljubiteljica generaliziranja da su novije generacije sve gore po pitanju znanja i ponašanja.

Vedri učenici 5. A uspješno su odradili svoj zadatak za koji su dobili pohvalu od profesorice

Ističe kako se uvijek trudi djecu potaknuti da uče kroz kreativne radionice i grupne radove. „Povijest je jako zanimljiva, ona nas uči razumijevanju svijeta i današnjice. Želim da shvate kako je povijest širi organizam. Učili smo grčku mitologiju, rimsko doba, kuhinje svijeta, modu... To im je sve jako zanimljivo, a još bolje usvajaju gradivo kada sve to kombiniramo s videozapisima i fotografijama“, priča profesorica koja hvali svoje učenike za njihova kreativna postignuća.

Korištenje mobitela i raznih aplikacija uz čiju pomoć nastaju zanimljivi sadržaji, mladima itekako pomaže u obrazovanju što je pravi pokazatelj pozitivnih strana moderne tehnologije.

DANAS IM JE MALO LAKŠE

„Kad usporedim školovanje iz svog vremena s današnjim, mogu zaključiti da smo mi imali puno više činjeničnog znanja, a njima je danas veći naglasak na kreativnosti. Možda im je malo lakše jer imaju brojne mogućnosti - videa i fotografije, a mnogi su putovali pa su posjetili gradove i znamenitosti o kojima učimo. Ne bih rekla da mladi danas manje uče, nego uče na drugačiji način“, smatra profesorica Katija. Vedri učenici 5. A uspješno su odradili svoj zadatak za koji su dobili pohvalu od profesorice. Sat im je počeo s laganim ispitivanjem – što su Rimljani sve koristili od namirnica i kako su se hranili. Profesorica je kazala da svatko tko želi može prezentirati svoje jelo, što su dočekali s oduševljenjem pa su skoro svi predstavili svoje delikatese.

Na meniju petaša većinom je bio rimski somun kojeg su predstavili kao jednostavno sirotinjsko jelo. Dodali su mu još šunku, čajnu i sir što je davalo bogatiji okus. Bilo je tu i slatkog prženog sira u medu koji je prava delicija nastala timskim radom dvije učenice. Omiljeni dio ovog sata bilo je kušanje tijekom kojeg su učenici slasno pojeli sve što su pripremili.

„Vidi se kako je u rimsko doba bilo teže živjeti. Volio bih biti pet minuta u tom periodu jer onda bi nam bilo lakše naučiti lekciju“, kazali su Dan-

U učionici 5. A nakratko je zavladala prava mala rimska gozba

„Najteže mi je predavati osmom razredu NDH, jer nažalost kroz društvu klimu je to predstavljeno kao nešto pozitivno, a doista nije. Treba vremena dok oni to shvate, dobiju informacije, obrade u svojim glavama i tek onda izgrade kritičko mišljenje“, govori profesorica povijesti.

iel Dujmović, Matej Pavlović i Dominik Butigan koji su uživali u rimskom somunu na kojeg su dodali blagodati modernog doba poput šunke.

RAZVIJAJU I KRITIČKO MIŠLJENJE

Povijest je nažalost bogata i 'mračnim' trenucima pa se u sklopu školskog gradiva obrađuju i 'teške' teme.

Daniel Dujmović, Matej Pavlović i Dominik Butigan uživali su u rimskom somunu

„Moramo im kroz brojke objasniti zašto je rat poguban dio ljudske povijesti. Primjerice, osmaši često pogledaju filmove i nakon toga do-

biju pitanja koja su naslonjena na emocije tako da shvate kako je to teško razdoblje. Oni su ipak zreliji, a dosta čitaju i posjećuju Vukovar tako da imaju cjelovitu sliku. Povijest je povezana i mnoge stvari se ponavljaju, zbog toga je važno kod mladih razvijati kritičko razmišljanje. Najteže mi je predavati osmom razredu NDH, jer nažalost kroz društvu klimu je to predstavljeno kao nešto pozitivno, a doista nije. Treba vremena dok oni to shvate, dobiju informacije, obrade u svojim glavama i tek onda izgrade kritičko mišljenje“, govori profesorica povijesti.

Danas je djeci lijepo, samo što oni to ne shvaćaju – mišljenje je profesorice Katije iz lapadske škole koja nije ljubiteljica generaliziranja da su novije generacije sve gore po pitanju znanja i ponašanja.

„Djeca su doista topla, draga i divna, brižna. Ima dana kada ne uče, kada su malo nemirni, ali ima dana kada su željni znanja. Pa i mi smo bili takvi“, kazuje ona.

Na kraju sata, nestali su posljednji komadi rimskih delicija stvorenih ručicama lapadskih učenika i bilo je jasno kako su oni iz učionice ponijeli mnogo više od još jedne odrađene lekcije. Kroz smijeh, zajedništvo i kreativnost naučili su da povijest nisu samo dosadne činjenice iz knjiga nego priča koja se može osjetiti, kušati i razumjeti. Upravo takav pristup profesorice Katije Matušić Došen pokazuje koliko škola može biti inspirativno mjesto kada se znanje prenosi s entuzijazmom i željom da djeci ostane u lijepom sjećanju.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

DOMOLJUBNA STATISTIKA

Čovječanstvo je konačno dočekalo trenutak o kojem su sanjali faraoni, alkemičari i vlasnici privatnih klinikalijek protiv smrti. I naravno, nije ga objavio neki dosadni znanstveni časopis, nego Donald Trump osobno, čovjek koji već godinama uspješno liječi - stvarnost od činjenica.

Trump je euforično objasnio, kako postoji čudesan lijek, koji doslovno vraća ljude iz mrtvih. Nije rek’o kako se zove, koliko košta, što sadrži, ili postoji li uopće, ali detalji nikad nisu kvarili dobar spektakl. Važno je da priča zvuči ko holivudska drama sa sretnim svršetkom; obitelj plače pored bolesničkog kreveta, svećenik daje posljednju pomast, doktori gase aparate za održavanje života, grobari uzimaju mjeru, a onda stiže čudesna ampula i pacijent panično skače s kreveta, žureći da ne zakasni na posao.

Farmaceutska industrija ostatka svijeta sigurno je u šoku. Stoljećima se muče s istraživanjima, milijardama dolara ulaganja i dosadnim kliničkim testovima, a ispada, da je dovoljno bit američki predsjednik sa samopouzdanjem veličine Grenlanda. Kraljevska švedska akademija za znanost, sad vjerojatno u panici priprema novu Nobelovu medalju za medicinu.

Naravno, nakon ovoga logično je očekivati nastavak programa: lijek protiv starosti, tablete protiv siromaštva i možda neki sprej protiv poreznih inspektora. A možda i najvažnije, ekskluzivnu verziju preventivnog lijeka za birače pred izbore; ‘’Glasaj za mene i umri kasnije.’’

Hrvatske autoceste ponovno su obavijestilEenaciju, da se autoput do Dubrovnika – neće gradit. Točnije, poništen je natječaj jer su sve ponude bile preskupe. U prijevodu: inflacija je pojela projekt brže nego što političari pojedu janjetinu nakon otvaranja radova koje nikad neće završiti. Projekt postoji već 27 godina, još iz vremena pokojnog župana Šprlje, i redovito se pojavljuje pred izbore. To je ritual: prvo svečano obećaš autocestu, onda nacrtaš trasu, presiječeš vrpcu, održiš govor o ‘’strateškom povezivanju juga Hrvatske’’, pa nakon izbora natječaj misteriozno propadne. Tri puta su političari rezali vrpcu a legenda kaže, da komadi tih vrpci još vise po drači kod Osojnika, ko spomenik domaćem građevinskom folkloru. Naravno, to ne smeta važnim europskim uzvanicima, koje domaći dužnosnici dovode u drevni Dubrovnik, da ih impresioniraju i zajedno se tratavaju na račun proračuna. I jedni i drugi ionako lete k nama avionima, voze se službenim limuzinama i slušaju govore o velikim infrastrukturnim planovima, dok domaća čeljad i obični turisti, satima stoje u kolonama iza kampera, autobusa i šlepera, ne shvaćajući, da autocesta služi svrsi samo dok nije izgrađena, jer se jedino tako može stalno obećavati. A obećanja su u hrvatskoj politici najjeftiniji građevinski materijal – ne troše ni beton ni asfalt, ne trebaju dozvole ni šljakere, a savršeno traju do sljedećih izbora.

Hrvatska je konačno dočekala dobre vijesti: ministar Ivan Šipić objavio

je da demografija pokazuje pozitivne trendove. Nakon godina iseljavanja, praznih sela i škola s više nastavnika nego djece, stigla je dugo očekivana nada. Narod je odahnuo, očito se rađa više djece ili barem statistika više ne plače toliko glasno. Ministar je ozbiljno prionuo poslu pa je svoju predanost budućnosti Hrvatske pokazao sudjelovanjem na Hodu za život, ko jedini političar, uz teško zaobilaznu aktivisticu Željku Markić i glazbeno-domoljubnog barda Thompsona. Jer ništa ne podiže natalitet ko kombinacija domoljubnih pjesama, molitve i poduke o obiteljskim vrijednostima. Romantika je očito ponovno u modi, samo sad uz zastave i razglas. Optimisti tvrde da je Hrvatska napokon pronašla recept za opstanak. Skeptici, doduše, zlobno pitaju jesu li možda filipinsku djecu počeli krstit, a nepalsku pokrštavat, kako bi brojke izgledale veselije. Ali to su sitni detalji koje prava, domoljubna statistika ne primjećuje. S druge strane, pojavili su se i oni dosadni građanski skeptici koji podsjećaju, da Crkva i država možda ipak nisu - isto poduzeće. Pa potežu povijest, ko da je itko ikad u nas nešto naučio iz nje. Spominju tako bana Ivana Mažuranića koji je Crkvi oduzeo školstvo, pa Oca Domovine Antu Starčevića, koji je javno tvrdio, da Crkva koči narod, ili Stjepana Radića koji je savjetovao: Vjeruj u Boga, ali ne i u popa! A onda dolazimo do problema. Jer dok vlast slavi ‘’demografski uspjeh’’, mladi i dalje bojkotiraju prokreaciju (uzgoj djece), jer su im sta-

Piše Mario Klečak

novi skuplji od života, plaće nedovoljne za obitelj, a političari im nude procesije umjesto reformi. Lakše je, izgleda, mahati križem, nego izgraditi vrtić. I dok se narod zabavlja ideološkim ratovima, Hrvatska polako ostaje bez mladosti, ali zato s viškom prdoklačenja, zastava i domoljubnih parola.

Jošjedna Eurovizija završila je spektakularno, pokazavši raskoš krojačkih talenata, laserskih efekata, političkog sluha i koreografije vrlo slične - egzorcizmu.

Pobjedu je odnijela Bugarska, s nezaboravnim hitom “Banga-ranga”, pjesmom koja se odma uvukla u uši slušatelja diljem svijeta, a posebno gromovito odjekuje u ratnim zonama, gdje ljudi već nagluhi od viška decibela,

nisu sigurni dolazi li opasnost iz zraka ili iz zvučnika.

Izrael je osvojio drugo mjesto dirljivom ljubavnom baladom, što je bio lijep podsjetnik, da Eurovizija vazda teži ravnoteži; malo emocije, malo pirotehnike i malo geopolitičke napetosti.

Naše Lelekice završile su na solidnom 15. mjestu. Nažalost, pokazalo se da tradicionalno lelekanje nema dovoljan tržišni potencijal za europsku publiku naviklu na elektroničko roktanje i plesne pokrete pjevača, nalik na robota sa skoro praznom baterijom. Problem je očito i u obrazovanju Europljana, koji nisu dovoljno upućeni u križičkanje žena, tisućama godina starom običaju tetoviranja katolika u Bosni i Herce-

govini, koji su služili kao oblik vjerskog otpora osmanlijskoj vlasti. A zašto se pjesma zvala Andromeda? Jer prema grčkoj mitologiji, toj kćeri etiopskog kralja, grčki Bogovi su svašta radili, ne želite znat što, ali ona je sve to preživjela, hvala junaku Perzeju. Ne ponovilo se!

Posebno dirljiv bio je epilog festivala, regionalni trenutak bratstva i jedinstva. Hrvati su srpskoj grupi Lavina dali maksimalnih 12 bodova, isto ko i žiri HRT-a. Srpska publika uzvratila je istom mjerom nama, dok je stručni žiri Vučićeve TV, našoj pjesmi dao elegantno – ništa. Znači li to da se Balkan ponovno voli? Ali samo kad se pita običan narod. Stručnjaci i dalje dobro čuvaju granice. Pustimo mi ludosti!

22. svibnja 2026.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Amra i Elvis - dani se do povećanja obitelji odbrojavaju, svoju prvu bebicu s ljubavlju čekaju

Ana i Jelka - prijateljice prave mogu popričati i bez kave, ali se ne žale niti kad konobari pred njih najdraže stave

Mak, Lana, Alem i Lejla - u opuštajućoj toplini i mirisu mora uživa obitelj cijela

Toni, Ilija i Đuro - Gruž je mikrocentar domaćega svijeta, druže se u jesen, zimu, proljeće i sred ljeta

Radojka i Miro - kriješava je bilo, nešto se prodalo, a ponešto i nije naplatilo

Niko i Kate - obožavaju i vole svoje Konavle, on iz Donje, ona iz Gornje bande, ponosni su na poslove koje rade

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Shawn, Patricia i Natalia - i kad vrijeme za razgled Grada nije najbolje, iskusna vodička zna kako će se gosti osjećati bolje

Robert i Darko - više od pola stoljeća i svakoljetnog kupanja s društvom na Libertasu prijateljuju, svakom se susretu i danas raduju

Zoran, Zlatko, Nino, Kiko i Riki - o moru, plovidbi i brodovima sve znaju i rado plove svaki pogodni dan

TUŽAN KRAJ

OREBIĆ I OPATIJA: Nekad ponos Jadrolinije, danas brodovi izgubljenog traga

Nekadašnji simboli Jadrolinijine međunarodne plovidbe prema Grčkoj i Bliskom istoku, brodovi blizanci Orebić i Opatija završili su rasprodani po svijetu. Jedan je nestao nakon stečaja u Venezueli, dok je drugi godinama plovio kao navodna 'Titova jahta' prije nego mu se izgubio svaki trag

Nakon osnutka Jadranske linijske plovidbe (kasnije imenom Jadrolinija) 20. siječnja 1947., iste godine započinje prva putničko-teretna pruga u međunarodnoj plovidbi iz Sušaka prema Draču i Valoni (Vlora), s među lukama na našoj obali. One su u početku trajale 14, a kasnije sedam dana, a ukrcani putnik je mogao putovati do nekog grada na obali ili kao putnik na kružnom putovanju. U tom slučaju, morao se prilagoditi potrebitom stajanju broda u luci, kako je diktirao ukrcaj i iskrcaj tereta, ali ipak je dovoljno stajao da može razgledati grad. Ova pruga je ukinuta u ljeto 1948. godine. Od 1953. godine ISTRA (prva) je u paru s parobrodom LASTOVO započela održavati međunarodnu stalnu tjednu prugu broj 101, koja je imala svoj red plovidbe i točno se unaprijed znalo kad u koju luku brod dolazi, a kada isplovljava. To je bilo dovoljno putnicima za ugodno razgledavanje grada. Polazak je bio iz Trsta srijedom u 13, a dolazak u Pirej utorkom ujutro u 8 sati, tičući luke: Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik, Kotor, Krf, Patras i Itea s uvjetnim pristajanjem (ako bi bilo robe ili putnika) u lukama Ravnice, Dugi Rat, Zelenika, Risan, Preveza, Messalonghi, Eleusis i Isthmia. Iz Pireja bi povratno isplovio srijedom u 21, s dolaskom u Trst u utorak ujutro u 7 sati.

BRODOVI BLIZANCI

Tako su plovili do 1960. godine kad su ih zamijenili motorni brodovi-blizanci, novogradnje OPATIJA i OREBIĆ

Imali su po 980 bruto registarskih tona, bili su dugi 64,4 i široki 6,1 metara. Dva dizel Sulzer motora ukupne snage 1324 KW su im davali brzinu od 15 čvorova. Njihova pruga broj 101 je ticala luke: Trst, Kopar, Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik, Bar, Brindisi, Krf, Patras, Pirej te povratno Pirej, Itea, Patras, Krf, Bari, Bar, Kotor, Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka, Kopar, Trst. Jadrolinija je modernizacijom brodova izgradila još dva nova putničko-teretna broda, DALMACIJU na novoj putničko-teretnoj pruzi prema Bliskom istoku koja je zaplovila 11. travnja 1965., a od 1. srpnja iste godine i brod blizanac ISTRA. Plovili su na pruzi od Venecije do Aleksandrije tičući luke: Veneciju, Trst, Split, Dubrovnik, Pirej, Heraklion, Bejrut i Limasol. Brodovi su mogli ukrcati 1700 tona tereta u tri skladišta, koje su ukrcavali/iskrcavali s brodskim samaricama - derićima, a 217 putnika je imalo dovoljno vremena za razgledavanje grada.

PRUGA JE POSTALA NEISPLATIVA

Zbog ubrzanog razvoja zračnog prijevoza šezdesetih godina i konkurentnih talijanskih putničko-teretnih brodova, Jadrolinija od 1967. ukida zbog neisplativosti prugu 101 za Pirej, tj. povlači brodove OREBIĆ i OPATIJU. Od 13. ožujka 1967. povlači i ISTRU koja preuzima prugu Jadran - Istanbul, a onda  i DALMACIJU u sezoni 1968. Krajem godine zbog pomanjkanja putnika i tereta

OPATIJU je kupio Amerikanac, Edgar Sebastian Roberts koji je nasjeo na priču da je to bila Titova jahta, pa ju je preuredio u svoju privatnu jahtu s kojom je krstario kalifornijskom obalom.

Piše Ivo Batričević foto Privatna arhiva

Jadrolinija povlači oba broda te ih šalje u talijansko brodogradilište u Monfalconeu, gdje ih preuređuju u kruzere. Povlačenjem ISTRE i DALMACIJE, prestala je putničko-teretna veza jedinog hrvatskog putničkog brodara s Grčkom i zemljama Bliskog istoka, s tim da je Jadrolinija nastavila ploviti na tim prugama s njihovim teretnim brodovima: Orebić, Lastovo, Sloboda, Bratstvo, Lun i Rad do 1985. godine, kada je pruga u potpunosti ukinuta.

Tako su zbog neisplative pruge povučeni OREBIĆ i OPATIJA i prodani u inozemstvo. OREBIĆ mijenja ime u FRAMCISCODE MIRANDA, a OPATIJA u NINIKORIA

NEPOZNATA SUDBINA OREBIĆA, A

OPATIJI SE GUBI TRAG

Deset godina kasnije OREBIĆ mijenja ime u TACAMAR V, ali nakon što je njegov brodar 1987. pošao u

stečaj, a brod je ostao raspremljen u Venezueli do 1992. kad je zbog nepoznate sudbine brisan iz Lloydovog Registra.

Brod blizanac NINIKORIA, ex. OPATIJA, je 1975. također ponovo promijenio ime u TERAAKA te je ostao u luci Tarawi na otoku Kiribatiju do 1990. kad ga je kupio Amerikanac Edgar Sebastian Roberts. Kako su ovi brodovi bili izvrsno dizajnirani i kvalitetno građeni, Edgar se polakomio i nasjeo na priču da je to bila Titova jahta (ona je bila građena u Titovom brodogradilištu u Kraljevici) te ju je 2001. preuredio u svoju privatnu jahtu s kojom je krstario kalifornijskom obalom. Dugo je godina jahta bila vezana na meksičko-američkoj granici, tj. u meksičkoj marini Ensenada. Dvije slike koje mi je slikao prijatelj, Meksikanac Alberto Pintos su iz 2016. kada je jahta još bila aktivna, a danas se i njoj gubi trag.

OREBIĆ mijenja

ime u TACAMAR V, ali nakon što je njegov brodar 1987. pošao u stečaj, a brod je ostao raspremljen u Venezueli do 1992. kad je zbog nepoznate sudbine brisan iz Lloydovog Registra.

Opatija u plovidbi pored otoka Lokrum

Opatija u luci Gruž

Teraaka ex. Opatija u meksičkoj marini Ensenada

GRAND PRIX OF CROATIA

Spektaklom na Grobniku počela nova sezona Prvenstva Hrvatske:

“Dubrovački autosport

na najjače i najbolje!”

Od oktanskih poslastica do nastupa Hiljsona Mandele, Auto klub Dubrovnik Racing pretvorio je Grobnik u veliki sportsko-zabavni spektakl, a dubrovački vozači upisali su niz zapaženih rezultata

Kultna hrvatska staza Grobnik ugostila je prošlog vikenda događaj "Grand Prix of Croatia 2026", u organizaciji Auto kluba Dubrovnik Racing. Osim što je program ponudio prve dvije ovosezonske utrke koje se boduju u Prvenstvu Hrvatske na kružnim stazama, bodovalo se i za razne druge utrke, poput TCR Estern Europe, Formula 3 CEZ, Clio Cup, Twingo Cup... Ovogodišnje izdanje bilo je nešto drugačije nego li prošla izdanja na Grobniku. Bio je tu niz popratnih sadržaja za sve generacije, od simulatora do koncerata, influencera, zabave, zbog čega i ne čudi da se okupilo oko pet tisuća posjetitelja. - Cijeli feedback koji dobivamo od vozača, posjetitelja i svih koji su bili na stazi je fenomenalan. Nešto što se na Grobniku nije nikad, ili odavno nije vidjelo, otkad se vozilo svjetsko prvenstvo motora. U novijoj povijesti ovakav event nije bio. Naša ideja je bila da napravimo događaj koji će biti zanimljiv svima. Ne samo sportskim entuzijastima, nego cijelim obiteljima koje su došle, od baka i djedova do roditelja, djece... Imali smo fan zonu gdje su se ljudi okušali u simulatorima. Tu su bili razni izlagači automobila i dijelova, bio je tu i oldtimer klub, potom hrana, piće... Imali smo i i koncert Dubrovčanina Hiljsona Mandele, tako da smo napravili jedan zabavno-sportski sadržaj tijekom vikenda - pojasnio nam je Žarko Knego, vozač Dubrovnik Racinga.

- Moram reći da je na Grobniku bilo pet tisuća ljudi. Danas je bilo koja priredba, koja povuče toliko ljudi, vrlo uspješna. Pogotovo za automobilizam, koji je relativno na margini u Hrvatskoj, tako da smo mi napravili čudo" - ističe Maro Franić, pa je

pojasnio i koliko je ljudi sudjelovalo u organizaciji. -U petak je bilo jako loše vrijeme, a mi smo morali sve to donijeti, postaviti, šatore, strate... Svima se zahvaljujem koji su sudjelovali, a nije bio mali broj ljudi. Bilo nas je pedesetak u organizaciji, uz niz ljudi koji su pomogli na bilo koji način u orga-

Piše: Rafael Barkiđija Foto: Klemen Sofrić (Sofrić Studio)

Ivica Marić u BMW-u, Nikola Vatović u Peugetu te Maro Franić u Seatu

nizaciji ovog događaja. Organizacija je trajala nekoliko mjeseci - nadodaje.

Franić je, osim organizatorskih, imao i vozačkih zadataka. Drugog je dana natjecanja uzeo prvo mjesto u svojoj grupi. Od vozača Dubrovnik Racinga, zapažene su rezultate upisali Žarko Knego, potom Đivo Franić te Frano Dubreta.

KAKAV VIKEND ZA AK RAGUSA RACING!

Ima se čime pohvaliti rival Dubrovnik Racinga, Ragusa, koja je prvog natjecateljskog dana uzela momčadsko prvo mjesto.

Do prvog su mjesta u svojim grupama stigli Andrea Čutić, Nikša Blažević, Nikola Vatović, dok je Luka Blažević bio drugi. Luka je drugog natjeca-

teljskog dana bio prvi u svojoj grupi, a do prvog mjesta je došao i novi vozač Ragusa Racinga Ivica Marić.

"Čovjek bi poželio da mu tako prođe svaki sportski vikend. Ovo mi je možda najljepši sportski vikend u mom životu, jer se radi o cijelom nizu ljudi iz Dubrovnika, koji su sudjelovali u organizaciji ovog natjecanja. Dubrovački autosport na najjače i najbolje” – kazao nam je Dragan Serden, predsjednik Ragusa Racinga, ujedno i direktor ove utrke. Poželio je da na kraju sezone prvo i drugo ekipno mjesto u Prvenstvu Hrvatske, bude rezervirano za dva dubrovačka kluba. "Rivali na stazi, prijatelji u životu".

ŽARKO KNEGO DOŠAO DO DRUGOG

MJESTA U TCR EASTERN EUROPE

Utrka na Grobniku ponudila je i dvije utrke iz serije TCR Eastern Europe, u kojoj se natječu neki od ponajboljih vozača iz istočne Europe. Dubrovčanin Žarko Knego prvog je dana završio na četvrtom mjestu, dok je drugog dana bio na odličnom drugom mjestu.

Bilo je to još naših vozača. Osim Knega, boje Dubrovnik Racinga na TCR-u branili su još Frano Dubreta i Luka Fabijančić, a nastupila je i legenda ovog sporta Niko Pulić (AK Konavle).

Ovo je tek početak sezone. Sljedeće utrke kružnog Prvenstva Hrvatske održat će se u Austriji, Slovačkoj, Mađarskoj, a zadnja postaja rezervirana je ponovno za Grobnik. Tada ćemo doznati je li se ispunila želja direktora utrke, Dragana Serdena, da na prva dva mjesta budu naša dva kluba.

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Da batine mogu naučiti pameti, stoka bi bila pametnija od ljudi.

SVAKI TJEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

SVEJEDNO ODMARAT

Svejedno odmarat ili ću ustati

Sad kad svoju knjigu već sam ostvario

Sa smislom sam nekim uza nju stario

Mogu li još ikom ili išta dati

Ne vrijedi a vrijedi svaki dan pisati

Svoje sam zvonine svima ostavio

Svima to jest onom tko bi ih želio

Nadahnuće ode – nikad se ne vrati

A taj koji čita sve to vazda shvati

Samo na svoj način – nešto obaznati

Sudjelovat u tom što me na to tjera

Konteso konačno što mi je namjera

Sve te moje riječi u golemu štivu

Prašinu će skupljat – u nekom arhivu

19/11/23

humanitarni prilozi

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DNŽ

U spomen na Eju, Marina Brailo Šćepanović prilaže 400 eura za potrebe udruge.

Umjesto cvijeća u spomen na pokojnog Ivicu Salmića 50 eura za potrebe udruge, uplaćuje

Ana Švaljek s obitelji.• U ime pokojne

Eje Brailo, umjesto vijenca Ivana Đurašić prilaže 50 eura.

• Za pokojnu Jelku Brailo, umjesto cvijeća Ana Kraljević prilaže 50 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na pok.

Jelku Brailo, Katarina Popara prilaže 70 eura.

• Umjesto cvijeća za Eju Brailo, majku naše Marine, Pećinari prilažu 275 eura.

• U spomen na pok.

Eju Brailo, umjesto cvijeća Klara Burić s obitelji prilaže 30 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na pok. Eju Brailo, Nikolina Kapović prilaže 60 eura.

• U sjećanje na dragu

Eju Brailo, obitelji Kapović i Brailo prilažu 60 eura.

• Umjesto vijenca u spomen na pokojnu

Eju Brailo, Vesna Čavić prilaže 50 eura.

• Umjesto vijenca u znak sjećanja na Eju Brailo, maturanti 4.c razreda Gimnazije Dubrovnik (1970.) prilažu 200 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na Eju Brailo, Marija Cvjetović, Mare Nadoveza i Jasna Žerovnik prilažu 60 eura.

• U spomen na Jelku (Eju) Brailo, majku naše Marine, Linđovke prilažu 100 eura.

KOMPAS No.1

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

Kardinala Stepinca 52

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

Uvjeti:

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

AUTO / MOTO

Prodajem neregistriran automobil Opel Astra 1.4 benzin, 2011. godište. Prešao 178.000 km. Cijena: 2.500 €. Zainteresirani mogu zvati na broj: 099 402 5611.

Prodajem Fiat Punto 1.3 diesel, u odličnom stanju, registriran do 04/2027. Servis je uredno napravljen, auto ima 215 tkm, tehnički je ispravan, klima radi, uz sitna oštećenja vidljiva korištenjem. Cijena je 2.800 €. Za informacije se javite WhatsApp porukom ili pozivom na 091 60 10 345. Auto se može pogledati po dogovoru u Dubrovniku, Stara Mokošica.

Prodajem Audi A3 1,2 TFSI 2012 Prešao 212.000 km Dodatno nove zimske gume sa felgama i nove su ljetne na autu. Upravo je servisiran i registriran do 4/2027. Ozbiljne ponude na mob. 098/ 165-8476

Prodajem neregistrirani automobil Opel Astra 1.4 benzin, 2011. godište. Prešao 178.000 km. Cijena: 2.500 €.

Iznajmljuje se restaurant EDEN, Kardinala Stepinca 54. Kontakt 099 5622046

Prodajem automobil Renault Scenic 2, 2007. godište, benzinac, prešao 206.000 kilometara, registriran do 01/2027. Cijena: 2.200 €. Tel: 098/982-4076

Prodajem skuter Piaggio Carnaby 2008. godište, 200 cm³, 15 kW, u vrlo dobrom stanju. Prešao 25.000 km. Cijena: 1.100 €. Mob: 098/166-8831

Prodajem Citroën C4 Picasso 1.6 benzin, 88 kW, 2011. godište. Prešao 169.000 km, registriran do 08/2026. Cijena: 3.200 €. Mob: 0981668831

Prodajem Renault Lagunu Karavan, 2005. godište, 217.000 km, 1.9 dizel (88 kW). Vozilo je redovito servisirano i garažirano. Cijena 2000 € ili po dogovoru. Kontakt: 099 219 48 94.

Prodaje se Volkswagen Golf 8, godište 2023., s prijeđenih

5.500 km, te mala pomoćna barka duljine 2 m. Mob: 091 567 2683.

Potražujem auto starosti 12 do 16 g., srednje klase, oko 75 kW. Na mob: 091 61 43946.

Prodaje se Jeep Wrangler 2.2 Diesel Sport, 2000. godište, zelene boje s efektom, s kukom, od prvog vlasnika, s 98.000 km. Cijena: 16.500 €. Kontakt: 098 982 9165.

Prodaje se Mini Morris Cooper Cabrio, 2008. godište, žute boje, s 62.000 km, ručni mjenjač, benzin, kožna sjedala, od prvog vlasnika. Cijena: 7.500 €. Kontakt: 098 982 9165.

Prodaje se Volkswagen Beetle 1200, godište 1976. Vozilo zahtijeva restauraciju, cijena po dogovoru. Mob: 099 840 5862.

PLOVILA

Prodajem dvije pente Tomos, jedna 18ks, jedna 9ks te jedan aparat za varenje. 092 151 19194

Povoljno prodajem istranku s papučom, povišenom kabinom i natkabinom. Opremljena zimskom i ljetnom tendom, solarnim napajanjem te vanbrodskim motorom Tohatsu 9.9 (s komandama) i Tomos 3.5. Uključena i neregistrirana prikolica (trailer). Cijena na upit. Mob: 091 445 1314

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Mijenjam 2 stana u Metkoviću za stan u Dubrovniku ili okolici. Mob: 091 614 3946

Kupujem garažu, magazin ili bilo kakav drugi radni prostor na području grada ili okolice. Nazvati: 099 760 6720.

Prodaje se renoviran stan u Lapadu, na Vojnoviću, idealan za četveročlanu obitelj. Stan se nalazi na drugom katu zgrade bez lifta, odmah je useljiv, a prodaja ide direktno od prodavatelja, bez agencije. Fiksna cijena: 350.000 €. Mobitel: 099 325 3034.

Mijenjam 2 stana u Metkoviću za stan u Dubrovniku i okolici. Mob: 091 614 3946

Mijenjam dva stana u Metkoviću, ukupne površine 82 m² + ostava 30 m², u centru grada, za stan u Dubrovniku, Župi dubrovačkoj, Konavlima ili Mokošici. Mob: 091/614-3946 Kupujem stan ili kuću na potezu od Brsečina do Župe dubrovačke, do 270.000 €. Mob: 098/189-1334

Zbog hitnosti prodajem poljoprivredno zemljište u Mihanici (Kraljeva), površine 4400 m², čestice 948/2 i 948/3. Osiguran je pristupni put za vozila i strojeve, a teren je idealan za OPG, nasade ili turističku investiciju. Cijena: 46.000 €, uz moguć dogovor za gotovinsku isplatu odmah. Kontakt: 095 369 6454.

Prodaje se suvlasnički udio (1/4) stare obiteljske grobnice na groblju Boninovo, na atraktivnoj lokaciji u blizini crkve. Grobnica pripada staroj dubrovačkoj obitelji, krasi je nadgrobni spomenik Ivana Rendića te ima slobodna mjesta za daljnje korištenje. Prijenos prava korištenja provodi se sukladno važećim pravilima. Cijena: 50.000 €. Info: kolonija2025@gmail.com

.Kupujem manji stan u Cavtatu ili bližoj okolici. Stan mora biti u prizemlju ili 1. kat, te brzo useljiv. Novija gradnja / uredno održavan. Cijena do 250.000 Eura. Svi papiri moraju biti uredni. Mob. 095/8199767

Močići – zemljište 3000 m² u blizini zračne luke, trenutno pogodno za uređenje parkinga. Teren je potrebno poravnati. Prodajem povoljno. Mob: 091 61 43946

Kupujem stan za 110 tisuća eura u Dubrovniku (s Mokošicom). 0981994683

Šipan – kupujem poljopri-

vredno zemljište. Također sam zainteresiran za kupnju suvlasničkog udjela. Za preporuku pri kupnji isplaćuje se provizija. Mob: 097/7236306

Traži se zemljište površine 500 m² ili više u Župi dubrovačkoj ili Komolcu. Poželjan je dugoročni najam. Potreban je pristup za kamion. Plaća se naknada za preporuku. Mob: 097/7236306

Tražim partnera za izgradnju stanova u Zatonu. Kontakt: 097 600 7613. .

Tražim dvosoban stan na području grada, bez agencija. Mob: 091 540 3370.

Prodajem stan u Trebinju, 75 kvadrata, blizu centra. 091 6144 918

Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106.

Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623

Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370

Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411

Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468.

Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktiv-

nom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.

Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene.

Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatuprazan. 098 787 773

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob:

098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat - Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u

Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodaje se montažna kućica, kuhinja s trpezarijom i kupaonica. Kućica je klimatizirana, spremna za korištenje. 0915430029

Prodajem crnu masažnu fotelju od skaja, udobnu i očuvanu po cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242.

USLUGE RAZNO

Stolarski radovi u drvetu, od malih popravaka do izrade po mjeri. Mob: 099/2106563

Unošenje i iznošenje stvari, čišćenje podruma / objekata / garaža, uređivanje okućnica i slično! Sve informacije na broj: 095 856 2665

Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje Maslina, agruma, loze, kivija, ruža, kosnja trave I slično mob 09161 43946

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

DEŽURNE LJEKARNE

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 18.5. do 24.5.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 25.5. do 31. 5. preminuli

LJILJANA NEMEDI 1947

MARE ALFIREVIĆ 1933

STANA (LUCE) PRIŽMIĆ 1941

IVANA TOMAŠ 1968

NIKO BAZDAN 1939

PAVE RADIĆ 1932

IVICA SALMIĆ 1948

DAVORKA VUČETIĆ 1953

KATICA BABIĆ 1961

IVICA ANDRIĆ 1958

ANE BIJELIĆ 1935

PAVAL BOTICA BLITVA 1951

MUHAMED TASLAMAN 1947

40 Zadnja Petak, 22. svibnja 2026. Dubrovački

Roditelji poginule djece: Neizmjerno hvala gosparu Frankoviću što nije zaboravio naše anđele

Udruga Hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Dubrovačkoneretvanske županije uputila je zahvalu gradonačelniku Dubrovnika Matu

Frankoviću, što ih je čuo, uočio njihovu nezamislivu bol gubitka djece i potaknuo izradu Spomenika za djecu poginulu u Domovinskom ratu u Dubrovniku.

„Mi roditelji ubijene dubrovačke djece, osjećamo potrebu, da nakon 35 godina od početka rata i početka naših bolnih gubitaka izrazimo zahvalnost i duboko poštovanje prema onima, koji su čuli naš glas.

Prvi koji se usudio spomenuti imenaubijenedjecenaobilježavanju25.obljetnice oslobođenja krajnjeg juga bio je gospar Mato Franković. Svi mi koji smo slušali njegov govor i izgovorena imena naše djece ostali smo u šoku. Da... Uupravo tako, u šoku! Do tada smo bili ignorirani, odbačeni i poniženi. Upalila se prva isk-

ranadedaćekad-tadizrazitipoštovanje, napraviti spomenik i odati počast dječijim prerano prekinutim životima. Tadašnji gradonačelnik, gospar Mato Franković primio nas je u svome uredu, obećao i izvršio obećanje.

Gosparu Mato Frankoviću, neizmjerno smo Vam zahvalni za impozantan Spomenik našim anđelima. Hvala na organizaciji dirljivog programa prilikom predstavljanja spomenika. Hvala premijeru Andreju Plenkoviću na stisku ruke svakome od roditelja. Hvala preuzvišenom Ocu Biskupu na blagoslovu spome-

nika naših anđela. Hvala Don Miljenku Babajiću, zborovima koji su otpjevali dirljive stihove i svim uzvanicima. Posebno smo dirnuti preletom aviona Rafala Hrvatskog ratnog zrakoplovstva iznad Spomenika u tri navrata kojim je odana najveća moguća počast. Bijele ruže u rukama, suze u očima i svima zahvalnost koji su suosjećali sa nama. Još jednom od srca hvala Gradonačelniku Matu Frankoviću. Ponosni smo na Vas.“

Roditelji i obitelji poginule dubrovačke djece