Dubrovački dnevnik br. 287

dubrovackidnevnik.net.hr Petak, 8. svibnja

Petkom i svetkom atento godina VII. / broj 287 / 2026. / issn 2718-3742

Mijenja se struktura gostiju, umjesto Britanaca dolaze Poljaci stranica 4

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović Barkiđija Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt 020 642 462

Fotograf

Željko Tutnjević

Vito Begović

Fotografija na naslovnici:

Ahmet Kalajdžić

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o.

Ćira Carića 3 Dubrovnik

OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

Sporedni akti

Piše Vjera Šuman Grgo Jelavić/PIXSELL

Opet su se nadmudrivala naša dva najvažnija državna ‘kohabitanta na tvrdo’. ‘Vojarna u školjci’, koja je uplovila u luku Gruž, baš je dobrodošla prilika Zokiju za novo pripetavanje s Plenkijem. Kako stvari nikad nisu, ni crne ni bijele, siva zona ispada win-win situacija. Istina je kako je uplovljavanje stranog ratnog broda protuustavno, bez prethodne odluke i suglasnosti Sabora. Ali, jednako tako je istina kako su se, dosad, za takva uplovljavanja, sve vlade redom, pozivale na Pomorski zakonik, koji je, doista, kako kaže Zoki, ‘sporedni akt’ u odnosu na Ustav. Čini se kako, dok je bio premijer, taj ‘nevažni detaljčić’, nije znao, pa je u vrijeme Zokijeve vlade ‘sporedni akt’, što on i jest, tretiran kao legitiman akt i tako prihvatljiv Zokiju. Puno je takvih nelogičnih primjenjivanja ‘sporednih aktova’, otkad imamo državu, toliko da su postali sasvim redovna praksa. Onaj tko bi na te stvari mogao i trebao reagirati, u smislu stvarnog poštivanja najvišeg državnog akta, Ustava RH, jest Ustavni sud. Ustavni sud ‘proslavio se brojnim ‘biserima’, poput onog kako novac nije

imovina. Što uopće može biti logičnije od činjenice kako novac nije imovina? To je jedna od umotvorina negdašnjeg predsjednika Ustavnog suda Smiljka Sokola, koji je tako pravdao ne prijavljivanje štednje od nekih 200 000 tisuća eura, supruge predsjednika Tuđmana. Ma tko ga ne bi razumio? Sadašnji Ustavni sud ima predsjednika, ali nema dosta članova. Trojica koje tek treba izabrati, dio su agonije i prijepora između vladajućih, oporbe i Zokija. Prijepora koji traje, zasad, bez vidljivog ‘svjetla’ na kraju tunela.

Umeđuvremenu je sadašnji predsjednik Ustavnog suda prelomio i odlučio napisati pismo vladajućima, oporbi i javnosti, o tome kako se malo previše ‘zajebavaju’ najvišim tijelom RH Znakovito je kako se upravo saznanje o toj pripremljenoj reakciji ‘poklopilo’ s novom odlukom HDZ-a, o tome kako neće više inzistirati na spajanju izbora predsjednice Vrhovnog suda s izborom troje sudaca Ustavnog suda. Tako se Vrhovnom sudu i takozvanoj ‘pravnoj državi’, smiješi šansa izbora ‘šefa’, nakon više od godine dana. Ali kako uvi-

Uvodnik

jek postoji ali(?!), nada u izbor ustavnih sudaca i dalje je vrlo mala. Suce je trebalo izabrati s odgovornošću, gotovo rutinski, suvislim dogovorom oporbe i vladajućih. Pregovaranje jest vještina i nije nametanje volje pod svaku cijenu, već kompromis i popuštanje u onom, oko čega se kompromis može postići. Bez pobjednika i pobijeđenih. U ime višeg dobra i u korist vlastite države. Kako samo to gordo zvuči, posebno u kontekstu naših političara. Imaju li tu snagu i domoljublje ili dalje cijela država mora biti talac njihovim inatima i egotripovima? Zagorci za to imaju primjerenu rečenicu: ‘Bumo videli, rekli bi slepci’!

Za to vrijeme Plenki je predsjedao Vijećem za upravljanje razvojem turizma. Već sam naziv ukazuje kako je u pitanju ozbiljno promišljanje našeg turizma, taman pred glavnu sezonu. Što je logično, neće se valjda turizam promišljati tijekom zime. Osim predstavnika turističkih udruženja, kompanija i cehovskih udruženja, na Vijeću je sjedio i guverner Vujčić. Svi su skupa pozvali turistički sektor da se brzinski sa-

bere i razumno formira cijene. Zašto? Jer je to ključno pitanje koje će odrediti turističku sezonu. Zvuči dosta panično, ne bez razloga, jer su konkurenti smanjili cijene i opasno privlače turiste na svoje tržište. Naši za sad drže ili mrcu dižu, ne male cijene, uz malo i nimalo sadržaja, osim najljepšeg mora i sunca. U europskom okruženju naša inflacija je veća od ostalih konkurenata. Za sad 5,8 na godišnjoj razini, pa je Plenki poručio kako treba paziti da rast cijena i usluga ne poveća rast inflacije(??!!) Guverner, nije ništa izjavio zbog čega ne znamo ostaje li na snazi njegovo mišljenje, kako treba kupovati tamo gdje je jeftinije. Ako taj stav poslušaju i turisti, ne piše nam se dobro. Posebno što se radi o jedinom ozbiljnom izvoznom proizvodu, na koji se država, poglavito prevelika državna potrošnja oslanja. Druge ozbiljne proizvodnje baš i nemamo. Ostaje nada kako potencijalni turisti nisu posvetili pažnju Vujčićevim promišljanjima. Nismo ni mi bili impresionirani njegovim preporukama, koje ionako znamo u svakodnevnoj borbi s cijenama u butigama.

UGradu ništa novo. Dobro, možda je zanimljivo čekanje pravorijeka Upravnog suda, na nalog za rušenje zgrade Atlantske. Istina, takav akt je, ako već je, trebao biti izdan u vrijeme gradnje, kad je itekako bio vidljiv izlazak iz gabarita. Možemo dosta precizno pogoditi zašto nije. No, nećemo se baviti nagađanjem. S druge strane, imali smo Gradsko vijeće, koje je uspješno i mirno prošlo uz, tek reda radi, sitna i nevažna talasanja. Najveća vijest, ovih dana, jest izbor predsjednice, koga drugog doli, najsposobnije od još preostalih članova SDP-a, vrle Anite Bonačić Obradović i njenog zamjenika. SDP vam je ona stranka koja je nekad bila respektabilna u Gradu. I to sasvim ozbiljna. Kako stvari s njima stoje zadnjih godina, bez odlaganja putuju u ropotarnicu povijesti. Mato može mirno spavati. Oporba, osim Viki ni ne postoji. Totalno dosadno! E sad dosadno u politici obično, barem u razvijenim demokracijama, znači kako niđe nema problema vrijednog spomena. Je li to u Gradu tako? Malo je, ali malo više i nije. Eto vas.

TURIZAM

Ušli smo u eru ‘last minute’

rezervacija: Kasniji booking

postaje pravilo i u Dubrovniku, Britanci su nam ‘pali’, a rastu Poljaci

Predsezona u Dubrovniku zasad ne donosi veća iznenađenja u odnosu na prošlu godinu, ali turistički sektor ulazi u glavni dio godine s dozom opreza zbog globalnih okolnosti i promijenjenih navika putnika. Podaci s terena upućuju na stabilnost brojki, ali i na izraženiji trend kasnijeg bukiranja pa posljedično i veću neizvjesnost u planiranju sezone

Direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika Miroslav Drašković za Dubrovački dnevnik govori kako se dosadašnji turistički rezultati uklapaju u prošlogodišnje okvire, što se u aktualnim tržišnim okolnostima tumači kao pokazatelj otpornosti destinacije. Ipak, naglašava kako se ponašanje gostiju mijenja, osobito kada je riječ o vremenu donošenja odluka o putovanju.

„Prema trenutačnim podacima, rezultati turističkog prometa u predsezoni na razini su 2025. godine, što potvrđuje stabilnost destinacije u uvjetima povećane tržišne neizvjesnosti“, kazao je Drašković.

ERA ‘LAST MINUTE’ REZERVACIJA

Trend kasnijeg bukiranja sve je izraženiji, a potvrđuju ga i informacije iz turističkog sektora.

„Situacija na globalnom tržištu, osobito geopolitičke okolnosti, uzrokuje oprez kod putnika, pa se većina rezervacija realizira u kraćem vremenskom roku nego ranijih godina. Prema informacijama s terena, situacija je individualna, kao i inače. Dio objekata već bilježi vrlo dobru popunjenost, dok se drugi još uvijek postupno pune. Ipak, svi se dionici slažu oko istog trenda, a to je upravo kasniji booking nego prethodnih godina, uz potrebu za većom fleksibilnošću u prilagodbi ponude“, kazao je Drašković.

Promjene su vidljive i u strukturi gostiju.

„Prema informacijama s tržišta SAD-a, booking je bolji nego prošle godine, pri čemu United Airlines bilježi vrlo dobre rezultate na liniji za Dubrovnik. Dodatni pozitivan efekt pokazala je i njihova linija prema Splitu, jer gosti sve češće kombiniraju dolazak kroz obje zračne luke“, govori Drašković i dodaje kako, s druge strane, europska tržišta pokazuju veću razinu opreza.

BRITANCI PALI, RASTU POLJACI

„Tržište Velike Britanije, koje je za Dubrovnik ključno po broju noćenja, trenutno je u fazi stagniranja,

dok se istodobno Poljska profilira kao sve snažnije emitivno tržište s kontinuiranim rastom interesa“, govori.

Na dinamiku potražnje utječu i širi globalni faktori. „Posebno se ističe utjecaj situacije na Bliskom istoku, zbog čega vlada velika neizvjesnost na tržištu, a svakako su dodatni faktor cijene nafte te potencijalne poteškoće u opskrbi, što izravno utječe na zračni promet i planiranje putovanja“, izjavio je. Kao ključne izazove nadolazeće sezone navodi nepredvidivost potražnje, otežano planiranje poslovanja, kao i kretanje troškova u zračnom prometu.

„U takvim okolnostima posebno je važno održati konkurentnost destinacije i prilagoditi se brzim promjenama na tržištu“, rekao je.

U tom kontekstu osvrnuo se i na aktualnu temu uvođenja registracijskih brojeva za privatni smještaj, istaknuvši kako se radi o administrativnoj mjeri koja ne utječe na goste niti na mogućnost rezervacija.

„Ne radi se o izmjeni regulative, već isključivo o dodjeli jedinstvenog registracijskog broja svim smještajnim jedinicama koje su već registrirane ili će se registrirati. Stoga ne postoji nikakva prepreka za booking privatnog smještaja, niti razlog za zabrinutost da bi gosti mogli snositi bilo kakve negativne posljedice. I do sada su sve booking platforme bile obvezne oglašavati isključivo zakonski registrirane smještajne jedinice, pa ova mjera predstavlja samo dodatnu administrativnu jasnoću, a ne novu obvezu za goste ili iznajmljivače“, pojasnio je Drašković s obzirom na to da se u posljednje vrijeme susreo s napisima, kao i upitima gostiju, vezanim uz uvođenje registracijskog broja za kapacitete u privatnom smještaju.

PROMOCIJA NIKAD NE STAJE

U eri globalne turističke neizvjesnosti, Turistička zajednica nastavlja s promotivnim aktivnostima s ciljem poticanja potražnje za Dubrovnikom.

Šober: „Očekujemo stabilnu realizaciju sezone, uz stalnu svijest o globalnim okolnostima koje zahtijevaju spremnost na prilagodbu. U ljetnom redu letenja imamo nekoliko novih destinacija i linija, a kontinuirano ulažemo napore u pregovore s prijevoznicima kako bismo dodatno proširili mrežu. Nove destinacije u 2026. godini su Budimpešta, Solun, Tel Aviv, Stuttgart, Gdanjsk, Bukurešt i ClujNapoca“

Drašković: „Situacija na globalnom tržištu, osobito geopolitičke okolnosti, uzrokuje oprez kod putnika, pa se većina rezervacija realizira u kraćem vremenskom roku nego ranijih godina. Prema informacijama s terena, situacija je individualna, kao i inače. Dio objekata već bilježi vrlo dobru popunjenost, dok se drugi još uvijek postupno pune. Ipak, svi se dionici slažu oko istog trenda, a to je upravo kasniji booking nego prethodnih godina, uz potrebu za većom fleksibilnošću u prilagodbi ponude“

„U fokusu su partnerske kampanje s ključnim zračnim prijevoznicima i touroperatorima, uključujući suradnju s United Airlines, kao i s kompanijama easyJet i Jet2. Kampanje su ove godine dodatno pojačane i proširene na cijelu sezonu, uključujući i ljetne mjesece, s ciljem povećanja potražnje i poboljšavanja popunjenosti letova prema Dubrovniku“, objašnjava i dodaje kako paralelno s tim, TZ kontinuirano provodi i cjelogodišnje digitalne kampanje na ključnim emitivnim tržištima kako bi održali vidljivost destinacije i dodatno potaknuli interes za putovanja u Dubrovnik. Osim toga, kao važnu stavku među poslovima Turističke zajednice, Drašković navodi i kako aktivno prate razvoj situacije i reagiraju na sve okolnosti koje bi mogle imati utjecaj na turistička kretanja. „Čim se saznalo da Grčka planira suspendirati EES biometrijske provjere za putnike iz Velike Britanije, odmah se uputila molba nadležnom ministarstvu da i Republika Hrvatska, s obzirom na iznimnu važnost britanskog tržišta za Dubrovnik i ostale turističke destinacije u zemlji, razmotri odgodu primjene ove mjere. Nadamo se da će Ministarstvo prepoznati strateški značaj ovog tržišta i poduprijeti naše turističke destinacije na ovaj konkretan način“, zaključio je direktor TZ Dubrovnik, Miroslav Drašković.

ZRAČNA LUKA BILJEŽI ODLIČNE BROJKE

S druge strane, podaci iz Zračne luke Ruđer Bošković potvrđuju stabilnost u prometu i dobru pripremljenost za sezonu. Travanjske brojke su u blagom porastu u odnosu na prošlu godinu, uz zadržavanje visoke popunjenosti letova. Tako je zabilježen porast broja putnika od 3,89 posto, dok je broj operacija veći za 7,29 posto. Osim što bilježe veći broj dolazaka, prosječna popunjenost aviona iznosila je oko 75 posto što je na razini, pa i ne-

što bolje u odnosu na prošlu godinu.

Unatoč izazovima u globalnoj avioindustriji uzrokovanim i geopolitičkom situacijom, direktor Zračne luke Ruđer Bošković, Viktor Šober poručuje kako u Čilipima nema poremećaja u prometu.

„Letovi se odvijaju redovno, a karte za sve linije u ljetnom redu letenja su u prodaji. Trenutno je sve u skladu s planom i do sada nismo imali nikakvih promjena u operacijama“, izjavio je.

OVE SU GODINE UVEDENE I NOVE DESTINACIJE U skladu s time, uoči vrhunca sezone, Šoberova očekivanja su stabilna, uz dozu opreza zbog vanjskih faktora.

„Očekujemo stabilnu realizaciju sezone, uz stalnu svijest o globalnim okolnostima koje zahtijevaju spremnost na prilagodbu. U ljetnom redu letenja imamo nekoliko novih destinacija i linija, a kontinuirano ulažemo napore u pregovore s prijevoznicima kako bismo dodatno proširili mrežu. Nove destinacije u 2026. godini su Budimpešta, Solun, Tel Aviv, Stuttgart, Gdanjsk, Bukurešt i ClujNapoca“, kazao je.

„Uz to, Zračna luka Dubrovnik nastavlja s razvojnim projektima usmjerenima na podizanje kvalitete usluge, operativnu učinkovitost i iskustvo putnika, što je sastavni dio naše dugoročne strategije“, zaključio je Šober.

Ukupno gledano, dobra vijest je da Dubrovnik u sezonu ulazi bez većih odstupanja u odnosu na prošlu godinu, ali uz jasne naznake promjena na tržištu. Stabilni rezultati zasad se oslanjaju na dobru prometnu povezanost i snažnu prepoznatljivost destinacije, dok će konačan ishod sezone uvelike ovisiti o razvoju globalnih okolnosti i sposobnosti sektora da se brzo prilagodi novim obrascima potražnje.

Miroslav Drašković

Viktor Šober

IZAZOVI ZDRAVSTVENE SKRBI

Dug put do pregleda: Liste

čekanja u Bolnici mogao bi smanjiti novi MR uređaj i povećanje kadra

Iako će svi uvijek reći da je zdravlje na prvom mjestu, silom prilika, često se nađe – na listi čekanja. Problem je to s kojim se muče sve bolnice u Hrvatskoj, pa tako i dubrovačka bolnica. Provjerili smo na koje pretrage se čeka najdulje, koji su razlozi, ali i što se radi da bi se situacija dovela pod kontrolu

Dugotrajno čekanje na pretrage u bolnici i nije baš nova vijest. Problem se aktualizira svakodnevno, kada se građani pokušaju naručiti na pretrage, a dobiju datume koji su ‘miljama’ daleko. Više se o tome pričalo u posljednje vrijeme, posebice nakon izjave ministrice zdravstva Irene Hrstić u RTL Direktu da nije čekala na preglede – jer nije ni išla na njih. Odnosno, rekla je da osim redovitih pregleda u obiteljskog liječnika i preventivnih kolonoskopija nije imala potrebu ići na preglede, pa tako ni čekati termine. No, rijetko tko je takve sreće, pa je njena izjava prouzrokovala niz reakcija, poglavito nezadovoljnih pacijenata koji još uvijek čekaju svoje preglede.

Kad je riječ o listama čekanja, Opća bolnica Dubrovnik i nije neka iznimka. Problemi koje imaju poprilično su slični onima s kojima se nose bolnice diljem Hrvatske, a ne razlikuju se puno ni prigovori pacijenata. Pitali smo ih za koje su pretrage trenutno najdulje liste čekanja.

TERMINI I U VELJAČI 2027. Kako kažu, prema podacima na dan 5. svibnja, na Odjelu za radiologiju najduže se čeka na ultrazvuk dojki i abdomena. Za UZV dojki prvi slobodan termin dostupan je za osam dana, dok se na tzv. blok termin čeka čak 274 dana, odnosno do početka veljače 2027. godine. Za ultrazvuk abdomena prvi i blok termin iznose 206 dana, što znači da se na pregled čeka oko sedam mjeseci. Kod magnetske rezonance prvi slobodni termini za snimanje mozga i abdomena dostupni su za 62 dana, dok se na blok termine čeka znatno dulje - od 192 do 195 dana, ovisno o pregledu. Inače, blok termini odnose se na unaprijed planirane termine pregleda u redovnom rasporedu bolnice, dok se prvi slobodni termini najčešće otvaraju kada dođe do otkaziva-

nja ili dodatnog kapaciteta. Stoga, blok termin u pravilu bolje odražava prosječno vrijeme čekanja na određenu pretragu.

Ukoliko niste znali, na stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje možete i sami pogledati liste čekanja za sve pretrage u ustanovama koje vas zanimaju, pa tako i za OB Dubrovnik. Liste se mogu pregledati unutar CEZIH-a (Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske). Prema njima, vidljivo je tako da nećete na svaku pretragu čekati više mjeseci, za neke možete doći na red praktički odmah, ali ipak, za određene dijagnostičke pretrage treba strpljenja.

„Višemjesečna čekanja za pojedine dijagnostičke pretrage ovise o broju i dostupnosti uređaja, liječnika, inženjera i tehničara te pacijenata koji se upućuju na pretrage uzevši u obzir starenje populacije, kontrolne, preventivne i dijagnostičke preglede”, objašnjavaju iz OB Dubrovnik. Više puta smo pisali o nedostatku kadra u OB Dubrovnik, a problem je to koji je također zahvatio cijelu Hrvatsku, ali i ostale zemlje Europe i svijeta. No problem čekanja na određene preglede nema samo jednog ‘krivca’. Pitali smo zato OB Dubrovnik radi li se prvenstveno o nedostatku zaposlenih, opreme ili možda organizacijskim izazovima. Zanimalo nas je i raspolaže li bolnica ključnom dijagnostičkom opremom i radi li u punom kapacitetu.

JEDAN MR UREĐAJ STAR 16 GODINA

NA SVE PACIJENTE

„U slučaju MR dijagnostike jedan od razloga listi čekanja je jedan MR uređaj u Općoj bolnici Dubrovnik koji je namijenjen cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ovaj jedini MR uređaj star je 16 godina i radi u dvije smjene, šest dana tjedno, uz dodatne termine nedjeljom u prvoj smjeni. Na tom

„Višemjesečna čekanja za pojedine dijagnostičke pretrage ovise o broju i dostupnosti uređaja, liječnika, inženjera i tehničara te pacijenata koji se upućuju na pretrage”, objašnjavaju iz OB Dubrovnik

Piše Ivana Smilović Barkiđija foto DD

se uređaju obavljaju i svi hitni i bolnički pacijenti”, stoji u odgovoru OB Dubrovnik.

Što se tiče ultrazvučnog pregleda dojki, kako nam objašnjavaju, OB Dubrovnik ima sedam redovnih ambulanti tjedno, uz dodatne ambulante koje se otvaraju sukladno potrebama te organizacijskim i kadrovskim mogućnostima. Liste čekanja se tu odnose prije svega na kontrolne UZV preglede, dok se hitne pacijente pregledava odmah, a za pacijentice iz skrininga, postoperacijske skrbi i pacijentice sa žurnom indikacijom otvaraju se dodatni termini i dodatne ambulante.

„Unatoč nedovoljnom broju radiologa, godišnje se u Općoj bolnici Dubrovnik obavi oko 3900 pregleda UZV-a dojki. Na Odjelu radiologije uz ultrazvučne preglede obavljaju se i intervencijski postupci dojki, kao što su biopsije, citološke punkcije, markacije i slično”, pišu iz OB Dubrovnik. Dalje navode da je u dubrovačkoj bolnici otvoreno pet ambulanti ultrazvuka abdomena, gdje se uz naručene pacijente pregledavaju i svi hitni te bolnički pacijenti, kao i onkološki pacijenti, pacijenti iz dnevnih bolnica i pacijenti sa žurnom medicinskom indikacijom koji osim ultrazvuka abdomena imaju i ostale regije za UZV pregled.

PROBLEMA VIŠE, RJEŠENJA MANJE

„U Dubrovačko-neretvanskoj županiji pacijenti se mogu naručiti na UZV dojke i UZV abdomena pre-

ko e-naručivanja CEZIH-a isključivo u OB Dubrovnik. Za spomenute preglede preko CEZIH-a se ne može naručiti u druge javne zdravstvene ustanove, odnosno Domove zdravlja u kojima također rade radiolozi”, objasnili su iz bolnice.

Jasno je, problema je više, a rješenja – sve manje. Ipak, bolnica se nekako pokušava izboriti.

„Kontinuirano se poduzimaju mjere za smanjenje listi čekanja, a uključuju otvaranje dodatnih ambulanti”, kažu.

Ne iznenađuje da se mnogi zbog aktualne situacije često okreću privatnim klinikama. Nažalost, nemaju svi pacijenti mogućnosti izdvajati pozamašne svote da bi dobili priliku za pregled. Iz bolnice kažu da ne raspolažu podacima koliko ih se, ipak, odlučilo ‘baciti’ u ruke privatnika.

A o konkretnim mjerama za smanjenje ovog problema u narednom periodu kažu ovako:

„Konkretne mjere se odnose na otvaranje dodatnih ambulanti, nabavu novog MR uređaja, kao i povećanje broja zaposlenih, odnosno stručnog kadra

Odjela radiologije.”

Opća bolnica Dubrovnik tako se ‘rukama i nogama’ bori kako bi barem donekle dovela pod kontrolu problem koji ‘guši’ sve zdravstvene ustanove. A što mogu građani? Nadati se da, baš kao i ministrica, neće imati potrebu za pregledima u skorije vrijeme. Jer liste čekanja mogu biti izazov i za one s najvećom dozom strpljenja.

Unatoč nedovoljnom broju radiologa, godišnje se u Općoj bolnici

Dubrovnik obavi oko 3900 pregleda UZV-a dojki

GRADSKO VIJEĆE

Franković: “GUP nisam vidio, prepustio sam ga struci”,

Potrebica:

“Struka? Pa oni su donijeli cijeli nered u prostoru!”

Održana je 10. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika na kojoj je usvojen prvi ovogodišnji rebalans proračuna kojim je on povećan sa 155 na 160 milijuna eura. Osim razgovora o projektima, vijećnici su raspravljali i o gradnji, prostornim planovima, sudskim sporovima...

Na sjednici su prisegnula dva nova vijećnika HDZ-a, Mladen Bečić i Emilio Puljizević, koji su zamijenili Antuna Boškovića i Anu Hrnić nakon njihovog preuzimanja novih dužnosti.

Predstavljajući rebalans proračuna, gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako su značajna sredstva osigurana za pravne poslove zbog dvaju sudskih sporova.

„Grad Dubrovnik izgubio je dugogodišnji spor s tvrtkom Razvoj Golf, vezan uz prodaju zemljišta na koje se naknadno uknjižila država. Sud je presudio u korist Golfera, a Grad im mora isplatiti 930 tisuća eura.

Iako je podnesen zahtjev za reviziju, obveza plaćanja mora se izvršiti“, rekao je Franković i dodao kako je u tijeku još jedan spor, vrijedan oko 800 tisuća eura, koji se odnosi na slučaj društva Šipad iz vremena Domovinskog rata.

„Riječ je o drvenoj građi koja je korištena za zaštitu spomenika, a potom je izgorjela u ratnim razaranjima. Grad smatra da nije odgovoran, no sredstva su privremeno blokirana na računu Fina-e do okončanja postupka“, kazao je.

MOŽE LI SE VJEROVATI STRUCI?

Vijećnica (SJG) Petra Marčinko upozorila je kako u proračunu nedostaje spojna cesta za naselje sv. Jakov, pa je pitala u kojoj je fazi projekt i hoće li biti ucrtana u novi Generalni urbanistički plan. Franković je odgovorio kako ne postoji niti jedna opcija da se odustane od ceste te da je trenutačno u procesu ishođenje lokacijske dozvole. Franković je, povučen tim pitanjem, govorio više o GUP-u.

„Meni nitko ne vjeruje, pa ni predsjednik Gradskog vijeća, da sam prepustio GUP stručnim ljudima i da ga nisam ni vidio! Naš politički input je bio zaštititi uže područje grada, od Orsule do Kantafiga i osigurati širenje grada gdje god je to moguće. Trebamo iskoristiti potentnost Pobrežja, širenja prema Osojniku i Gornjim selima“, rekao je Franković i objasnio ka-

ko je promišljao treba li detaljno pogledati GUP i razmišljati koja je čestica građevinska, a koja zelena te da je na kraju zaključio kako bi to bio put u nepovrat.

POTREBICA: STRUKA JE DONIJELA CIJELI

NERED U PROSTORU!

Predsjednik Gradskog vijeća i Frankovićev stranački kolega, pak, ima drugačiji pogled na to.

„Dovoljno je otvorenih očiju poći na Orsulu i pogledati grad, mi smo u moderno doba pali na ispitu. Cijeli nered u prostoru se dogodio sa strukom“, izjavio je Potrebica i naglasio kako podržava restriktivnost GUP-a u užem području grada, ali kao još važniju stavku navodi širenje grada.

„Grad bez kranova je grad koji umire! Prostor Pobrežja, Osojnika i Gornjih sela imamo samo jedanput i zato je strateški bitno koje ćemo ceste i kakvog profila napraviti, kako ćemo riješiti budući javni prijevoz, stambene zone. To su odgovori koje tražim od novog GUP-a“, rekao je.

Na kraju je poslao poruku izrađivačima studije.

„Vi ste struka, ali i oni 2005. godine, pa i 2014. godine su bili struka. Pozorno će ovo Gradsko vijeće pratiti, jer u konačnici tu će stajati moj potpis kao predsjednika Gradskog vijeća. Ne želim da me se djeca srame, kao što se ja sramim kad vidim neke kuće“, zaključio je Potrebica.

BONAČIĆ OBRADOVIĆ OTVORILA PITANJE

BOKELJSKE

Anita Bonačić Obradović (SDP) je govorila o gradnji u Bokeljskoj ulici.

“Mineri su pobjegli iz Bokeljske, nakon što je policija došla napraviti očevid. Nešto očigledno taje“, rekla je Bonačić Obradović pa kritizirala gradsku upravu kako izdaje ‘građevinske dozvole šakom i kapom, pa i na pomorskom dobru’. Predložila je uvođenje moratorija za dozvole koje nisu konzumirane u roku, s kojom idejom se Franković načelno složio, ali je pojasnio kako zakonski nije moguće provesti je.

Franković: “Ja sam pomalo oprezan u promišljanju što će nam sezona donijeti. Već neko vrijeme se na Hrvatsku i Dubrovnik stavlja pečat da smo preskupi. Prije svega zbog činjenice da ne dajemo u potpunosti vrijednost za novac i to postaje sve veći problem“

Piše Petra Srebrović foto Grad Dubrovnik

8. svibnja 2026. Dubrovački dnevniK

Vijećnik lija Lučić (HDZ) pitao je što se događa sa zgradom Atlant Batala Centar.

„Na rješenje o rušenju, koje je napisao Državni inspektorat, investitor je uložio upravnu tužbu i sada se čeka rješavanje upravnog suda u Splitu“, kazao je.

“Nisam zadovoljan tom gradnjom i osobno sam je prijavio, imenom i prezimenom, građevinskoj inspekciji. Nakon toga sam putem e-maila gradonačelnika, poslao prijavu Državnom inspektoratu u Zagrebu i Splitu i inzistirao da dođe inspekcija na teren i utvrdi je li se radovi izvode sukladno prostorno-planskim aktima. Komunalno redarstvo je izlazilo desetak puta. Nevjerojatno je koliko ti ljudi ne poštuju prostor”, ispričao je Franković i dodao kako i on ima problem s razumijevanjem pomorskog dobra na tom području i kako je moguće da ta parcela, navodno, nije na pomorskom dobru.

„Interesira me da zaštitimo ljude i zbog toga sam napravio sve što je u mojoj moći da ih zaštitim. Zato i šaljem komunalne redare tamo stalno da pišu zapisnike, kako bi u onom trenutku kad im spriječimo gradnju, a spriječit ćemo, bilo sve po slovu zakona, pa da nas nitko ne može povući za rep!”, zaključio je.

ATLANT BATALA CENTAR TREBA SE RUŠITI,

INVESTITOR ULOŽIO ŽALBU

Vijećnik lija Lučić (HDZ) pitao je što se događa sa zgradom Atlant Batala Centar.

„Na rješenje o rušenju, koje je napisao Državni inspektorat, investitor je uložio upravnu tužbu i sada se čeka rješavanje upravnog suda u Splitu“, kazao je.

Vijećnik Ivan Maslać (HDZ) je komentirao kako su brojke u Zračnoj luci Ruđer Bošković odlične pa je od Frankovića tražio odgovor kakva su njegova očekivanja od sezone.

“Ja sam pomalo oprezan u promišljanju što će nam sezona donijeti. Već neko vrijeme se na Hrvatsku i Dubrovnik stavlja pečat da smo preskupi. Prije svega zbog činjenice da ne dajemo u potpunosti vrijednost za novac i to postaje sve veći problem. Kad gosti vide omjer kvalitete i cijene, biraju druge destinacije. Imali smo prošle godine značajan pad Britanaca i sreća je da su to nadomjestili Poljaci. Jako je bitno da nam američko tržište ostane stabilno. Zato stalno s oprezom pristupam i govorim da postoji objektivna mogućnost da dođe do pada od 10 po-

sto u noćenjima. Problem su nam natovarili oni koji bi se obogatili preko noći i tako rade štetu društvu”, odgovorio je Franković Maslaću.  Vijećnik Đani Banovac pitao je hoće li Grad i ove godine preuzeti održavanje plaže u Uvali Lapad. „Neosporno je, po meni, da tu više nema koncesionara. Problem je što je Županija tvrdila da koncesionar još postoji, pa tada nismo htjeli ući u posjed sve dok nam DORH nije jasno i nedvojbeno potvrdio da koncesionara nema, pa smo krenuli s aktivnostima čišćenja i uređenja. Kada koncesionar nije plaćao koncesiju i nije ishodovao uporabnu dozvolu, Županija je trebala davno prije, prije bilo kakvih pravnih sporova, raskinuti ugovor o koncesiji. To je moj čvrst stav i uvjeren sam u njegovu ispravnost. Mi čistimo dok Županija ne kaže drugačije, a reći će drugačije kada raspiše natječaj za novu koncesiju”, odgovorio je Franković.

SPOMENIK BRANITELJIMA MOŽDA IMA NOVU

LOKACIJU

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica pohvalio je sve projekte vezane uz posvetu Domovinskom ratu, posebno zadnji spomenik poginuloj djeci koji je postavljen na Kantafigu. Nastavno na sve to, rekao je kako je vrijeme da se i braniteljima postavi spomenik, koji ne bi bio na Pilama nego na nekoj drugoj, primjerenoj lokaciji i pozvao da se na tome počne raditi.

“Prije mjesec dana mi je jedna dubrovačka arhitektica predložila novu lokaciju, nasuprot Peskarije, u Portu gdje su nekad prije bili stolovi i stolice. Radi se o ogromnom platou koji je kontaktna zona, ali koji ima svoju simboliku. S te lokacije se vidi Srđ, dostupna je svima. Sjećamo se videa koji su obišli svijet kada je ta lokacija granatirana. O njoj treba raspravljati. Nova lokacija, bila to ova ili neka druga, mora biti izabrana konsenzusom jer je došlo vrijeme da izgradimo pravi spomenik dubrovačkim braniteljima, spomenik koji budi emociju poput ovog u Gružu”, zaključio je Franković.

Emilio Puljizević i Mladen Bečić

POSLJEDNJI RELIKTI SOCIJALIZMA

“Dio župskih odmarališta je kriminalna, a ne pravna priča”: Tu su dolazili agenti UDBA-e i Dodik

Vlasnički kaos, sudski sporovi i neuređeni odnosi desetljećima blokiraju obnovu atraktivnih lokacija u Srebrenom, dok zapušteni objekti narušavaju prostor i sigurnost mještana. Iz istraživanja Dubrovačkog dnevnika proizlazi i pitanje kako je u dubrovačkom zemljišniku završila dvojbena potvrda temeljem koje je odmaralište ViH uknjiženo na UTP Leotar i Milana Pešuta

Posljednji relikti socijalističke prošlosti na području Župe dubrovačka ostaci su tri radnička odmarališta. Oni svjedoče o nekadašnjim vremenima i načinu socijalne skrbi za radnike. Današnji zaposlenici, posebno mlađa generacija, ne mogu pojmiti da je uoči Domovinskog rata, točnije 1988. u odmaralištima na području Hrvatske ostvareno više od 6 milijuna noćenja, što je više od prijeratnog rekorda na području bivše općine Dubrovnik od Trpnja do Molunta. Više je odmarališta privatizirano odavno i na čarobne načine, ali se dio uporno opire prenamjeni ili rušenju. Opire se i gradnji novih objekata koji ne bi narušavali okoliš, i kao sada predstavljali “prst u oko“, nego bi bili dostojni odgovor zahtjevima suvremenog turizma.

Najbolji primjeri lošeg upravljanja odmaralištima na atraktivnim lokacijama, nalaze se u Srebrenom i samom središtu općine Župa. Rušenje derutnih ostataka triju odmarališta sigurno bi višestruko poboljšalo ukupni dojam o općini te indirektno utjecalo na ukupno stanje okoliša, kvalitetu turizma i životnih uvjeta uopće. Riječ je o bivšim odmaralištima ViKS (“Vodovod i kanalizacija“ Sarajevo), Elektroprivrede Srbije te MUP BiH (poznatije kao “Leotar“). Samo ViKS nije promijenilo vlasnika, drugo jest, a trećem je dvojbe-

no. No, izgledaju jednako očajno, pusto i opljačkano: doimaju su kao objekti u ukrajinskom gradu Pripjatu, napuštenom nakon havarije nuklearke u susjednoj nuklearnoj elektrani Černobil.

PIS PRODAJE BIVŠU “SRBIJU“

Glavni problem su vlasnički status i propisi koji ne omogućavaju lokalnoj zajednici da ubrza rušenje. Istočno od hotela Sheraton su, jedno uz drugo, objekti “Srbija“ i ViKS, a Leotar je u samom centru Srebrenog, između općine i restorana Ruzmarin. Zna se da je “Srbiju“ prvo kupio neki Rus kojem se ni direktor “PIS nekretnine” Krešimir Čurković ne sjeća imena. “Objekt ima 7200 kvadrata i tu smo prema projektu Vlaha Alamata htjeli graditi hotel Subrenum s 96 soba, četiri apartmana, wellness i konferencijskim sadržajima, vanjskim i unutarnjim bazenom, luksuznim restoranom i svim pratećim sadržajima kategorije četiri zvjezdice. Već smo ishodili građevinsku dozvolu, pa iako je naš core-business informatika, ovo nam je trebala biti dodatna investicija. Ipak, od gradnje smo odustali, a projekt već neko vrijeme prodajemo”, rekao nam je Čurković o objektu za kojeg je Alamat, kako smo doznali, predvidio i fasadu od keramike. Nešto kompliciranija situacija je s ViKS odmaralištem,

Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet Kalajdžić

Najbolji primjeri lošeg upravljanja odmaralištima na atraktivnim lokacijama, nalaze se u Srebrenom i samom središtu općine Župa. Riječ je o bivšim odmaralištima ViKS (“Vodovod i kanalizacija“ Sarajevo), Elektroprivrede Srbije te MUP BiH (poznatije kao “Leotar“)

Bivša recepcija odmaralista UTP Leotar u Srebrenom ViKS i slikoviti prizor s bršljanom

Miloslavić: Stanje u kojem vlasnici

napuštenih turističkih objekata

drže svoje nekretnine je neprihvatljivo i to ne možemo tolerirati

zapadno od objekta tvrtke PIS. Taj objekt Župljani nazivaju i “Jahorina“, a rješenjem Narodnog odbora Općine Dubrovnik 1958., parcela od 1260 kvadrata dodijeljena je sarajevskoj Gradskoj kanalizaciji za gradnju odmarališta. Godine 1964. je sudski uknjižena kao općenarodna imovina pod upravom Općine Dubrovnik, s pravom trajne i besplatne uporabe izgrađenog odmarališta. Sarajevski komunalci su 24. rujna 1991. ponudili Kriznom stožeru Župe Dubrovačke, objekt na raspolaganje za vojne svrhe te je potpisan i zapisnik o privremenom korištenju. Kratko po oslobođenju Župe, početkom 1992., Sarajlije su obišle objekt za sudbinu i vlasništvo kojeg se nikad nisu žalili BiH medijima, kao što su to znale činiti druge tvrtke za imovinu na području Hrvatske. Prva poslijeratna ideja o obnovi objekta uslijedila je 2008.godine, ali je nedostatak novca odgodio obnovu. Koncem 2025. nova uprava ViKS-a izvijestila je medije o planu obnove, ali su nas iz Vlade sarajevskog Kantona u ožujku ove godine uvjeravali kako se ne može očekivati da Vodovod izgradi i upravlja hotelom kojeg planiraju graditi na lokaciji odmarališta, tako da je prodaja objekta najizvjesniji potez. Ipak, izvršni direktor za ekonomske i pravne poslove ViKS-a Amar Nović izjavio je BiH medijima da su u siječnju obišli objekt pa je najavio skoru obnovu. Međutim, na više ponovljenih pisanih upita i telefonskih poziva nije nam odgovorio što i kako planiraju.

Viša savjetnica u župskoj općini Barbara Bogoje tim

povodom nas je izvijestila da Općinu Župa dubrovačka, niti načelnika Marka Miloslavića, nije kontaktirao nitko iz poslovodstva sarajevskog komunalnog poduzeća ili Bosne i Hercegovine vezano uz najavljenu investiciju u obnovu bivšeg odmarališta u Srebrenom. Sukladno tome, nije bilo nikakvih službenih razgovora niti dogovora po tom pitanju.

“Ta je parcela u zoni turističke namjene, na kojoj se već nalazi postojeći objekt. Prostorno-planska dokumentacija naše Općine za tu zonu predviđa turističku namjenu, a eventualna rekonstrukcija ili nova gradnja morala bi biti u skladu s važećim prostornim planom i pripadajućim parametrima,’’pojašnjava.

ČEKAJU SUVREMENOG ALEKSANDRA

VELIKOG

Načelnik Općine Marko Miloslavić ističe kako se svi zapušteni objekti moraju dovesti u primjereno stanje i prije eventualne obnove.

“Naši komunalni redari već postupaju sukladno Odluci o komunalnom redu. Stanje u kojem sada vlasnici napuštenih turističkih objekata drže svoje nekretnine je neprihvatljivo i to ne možemo tolerirati. Osim što ti objekti narušavaju vizualni identitet samog centra turističkog mjesta, ujedno predstavljaju opasnost za zdravlje i sigurnost stanovnika i posjetitelja. Nisu mi poznate namjere vlasnika, jer mi se nitko nije obratio“, rekao nam je Miloslavić i naglasio da Općina podržava svaku ozbiljnu i zakonitu investici-

Bivša recepcija odmaralista UTP Leotar u Srebrenom

Pešut: Postoji ugovor i treba vidjeti što tamo predviđa urbanistički plan i kako se uskladiti. Nije to ‘zalud Srebreno, ali bit će Zlatno, nećemo narušiti ljepotu okoliša. Uspješno će poslovati kad se preuredi u vrhunski objekt s pet zvjezdica

ju koja doprinosi uređenju prostora, podizanju kvalitete turističke ponude i ukupnom izgledu Srebrenog, ali isključivo uz poštivanje važećih propisa i interesa lokalne zajednice.

Mnogo zamršenija situacija i pravi Gordijski čvor je glede odmarališta MUP BIH, a problem je što se nigdje ne nazire netko tko bi kao Aleksandar Veliki presjekao taj čvor i riješio problem zapuštenih 17 bungalova, recepcije, restorana i tarace na atraktivnoj parceli od 17.500 kvadrata. Ti su objekti zapravo vlasništvo Ministarstva unutarnjih poslova BiH koje ih 70-ih godina prošlog stoljeća daje na uporabu trebinjskom UTP Leotar. No, natječaj su ubrzo poništili jer Leotar nije platio ugovorenu cijenu, ali su objekte i dalje koristili. U divljoj privatizaciji, poduzetnik Milan Pešut iz Ljubinja, za 683 tisuće eura kupuje 30 posto Leotara, da bi njegova zemunska tvrtka Bankom otkupila još 63 posto dionica. Inače, Pešut je do rata bio bankar u Sarajevu, a početkom rata odlazi u Beograd te u Zemunu postaje direktor “Bankoma”. Srpski poduzetnik i bivši predsjednik NK Partizan Dragan Đurić često ga je angažirao u akcijama privatizacije. Srpski ga mediji povezuju s više neobičnih privatizacija teških desetine milijuna eura, nakon kojih je skupo preprodavao jeftino kupljene nekretnine.

POKUŠAO PRODATI NEKRETNINU KOJE NIJE

VLASNIK

Iako Leotar nikad nije bio vlasnik odmarališta u Srebrenom, Pešut ga je 2013. pokušao prodati Britancima koji su zbog neriješenog vlasništva nekretnina odbili kupiti “mačka u vreći“. Ipak, pravnica Leotara Slavka Lojović tvrdi kako u poduzeću postoji kupoprodajni ugovor. No, ugovor nitko nije vidio, a navodeći da je to „poslovna tajna“ odbila ga je dati na uvid. Kolege novinari iz BiH ističu kako, unatoč svemu, Pešut drži da je to njegova nekretnina te od Hrvatske sudski zahtijeva uknjižbu. Stoga je Komisija za reviziju privatizacije RS BiH ispitala privatizaciju UTP Leotar te zaključila da postoji osnovana sumnja da su te nekretnine prvo prikrivene u privatizaciji, a kasnije

Petak, 8. svibnja 2026.

prodane. Komisija je izvješće proslijedila Okružnom tužilaštvu u Banjaluci, a ono Pravobranilaštvu RS BiH, ali tamo nisu utvrdili prodaju!

BiH mediji spočitavaju Pešutu mutne privatizacije i poratnu blisku suradnju sa zahumskim “vladikom-poduzetnikom“ Grigorijem te ističu da se “u Zemljišniku nekretnine u Srebrenom još vode kao društveno vlasništvo na koje prava korištenja u jednakim omjerima imaju Općina Dubrovnik i Hotel Mlini”! No, unatoč svemu nismo doznali otkud im taj podatak.

Iako objekti nisu njegovi, Pešut je očekivao da će postati po ulasku Hrvatske u EU, da će se tad kupovina Leotara konačno pokazati kao dobar poslovni potez. U telefonskom je razgovoru ustvrdio da su “70 i neke dali milijune za objekte”.

“Postoji ugovor i treba vidjeti što tamo predviđa urbanistički plan i kako se uskladiti. Nije to ‘zalud Srebreno, ali bit će Zlatno, nećemo narušiti ljepotu okoliša. Uspješno će poslovati kad se preuredi u vrhunski objekt s pet zvjezdica, kako dolikuje dubrovačkoj rivijeri, o čemu ću u Župi razgovarati s čelnicima Općine s kojima ću lako naći zajednički jezik“, rekao nam je, ali i priznao da prije nekoliko godina nije imao značajnije novce za nužne radove.

LEOTAR ZA “PJEVALJKE“ I AGENTE UDBA-E Bosanskohercegovački novinari su sve oko Leotara objašnjavali kao “vezanu trgovinu“ s vladikom Grigorijem te nam pojasnili kako je nakon kupovine UTP Leotar bivša villa SIV-a (saveznog izvršnog vijeća exSFRJ) u Lastvi, u znak zahvalnost vladiki pripala Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Zanimljivo je i objašnjenje koje nam je dao pravni stručnjak i član bivše Komisije za državnu imovinu BiH Muharem Cero, koji nam je također ustvrdio da je MUP BiH svoje odmaralište UTP Leotar samo dao na korištenje.

“Riječi Pešuta su lepršave, ali šuplje! Trebinjci nisu pravo korištenja pretvorili u vlasništvo! To su dva različita prava, a Leotar je imao samo pravo pružanja usluga i korištenja, nikako vlasništva koje pripada bivšem republičkom SUP BiH. Danas je prava adresa Ministarstvo sigurnosti u Vijeću ministara, ali ni oni nemaju podatke, jer je to dobrim dijelom ušlo u tranzicijsku, brzo konsolidiranu mafiju. Imovina koja se nalazi u drugoj državi za svaku je državu siva ili zona sprege tajkunske mafije i korumpiranih pripadnika vlasti“, rekao nam je Cero i zaključio kako je “odmaralište UTP Leotar kriminalna, a ne pravna priča“!

“Tvrdnje su mu u najmanju ruku neuvjerljive i nepotkrijepljene činjenicama koje otklanjaju nedoumice. Grubo je reći da laže, ali tvrdim da ne govori istinu sve dok riječi ne dokaže”, izjavio je Cero o Pešutu. I Cero tvrdi da je posrednik Pešutu bio Grigorije, ali i da je prije rata svakog petka dolazio Milorad Dodik. Stariji se Župljani još sjećaju da je restoran UTP Leotar bio poznat po dobrim harmonikašima i ne baš najboljim pjevačicama narodnjaka. Sjećaju se dobrog roštilja i stakla do koljena u sitne sate te tvrde kako nije bila tajna da su se, posebno ljeti, tu okupljali “agenti svih republičkih ogranaka UDB-e te su, uz piće i mezu, razmjenjivali obavještajne podatke i dogovarali akcije“.

Na kraju, pitali smo Općinu Župa dubrovačka o sudbini ovog odmarališta.

“Zemljište i imovina u samom središtu Srebrenog na više su parcela te izuzetno atraktivnoj lokaciji u tu-

Ovo su nekad bile banket sala i taraca

Bivše ViK-odmaralište ima divan pogled na hotel

Sheraton i župsku valu

Cero: Riječi Pešuta su lepršave, ali šuplje! Trebinjci nisu pravo korištenja pretvorili u vlasništvo! To su dva različita prava, a Leotar je imao samo pravo pružanja usluga i korištenja, nikako vlasništva

rističkom i razvojnom smislu za našu Općinu. Upravo zato smatramo kako sadašnje stanje tog prostora nije prihvatljivo, niti primjereno lokaciji na kojoj se nalazi. Trenutačno se vode sudski postupci radi utvrđivanja imovinsko-pravnih odnosa unutar obuhvata bungalova i drugih objekata te okolnog zemljišta. Prema podacima iz zemljišnih knjiga nekretnine se vode u vlasništvu društva LEOTAR d.o.o., dok je nakon nepravomoćne presude Općinskog suda u Dubrovniku iz svibnja 2025. predviđeno da bi se iste ponovno trebale voditi u režimu društvenog vlasništva uz pravo korištenja Općine Župa dubrovačka kao pravnog slijednika nekadašnje Općine Dubrovnik. Podsjećamo kako je Vrhovni sud RH presudom iz 2022. godine utvrdio da društvo Leotar d.o.o. ne može ishoditi uknjižbu vlasništva bez sklapanja bilateralnog sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zbog čega se na ove nekretnine primjenjuje režim posebnog načina

upravljanja sukladno Zakonu o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Upravo zbog složenih pitanja sukcesije i izostanka bilateralnog sporazuma između dviju država ovaj je prostor već desetljećima u svojevrsnom pravnom zastoju“, ističe Bogoje te dodaje da Općina nije zadovoljna trenutačnim stanjem na toj lokaciji jer su “zapušteni objekti, nakupljeni otpad i povremeni boravak neovlaštenih osoba ozbiljan komunalni, sigurnosni i zdravstveni problem te ujedno narušavaju izgled i ugled destinacije, zbog čega se kontinuirano razmatraju sve pravne i institucionalne mogućnosti kako na tom prostoru omogućiti daljnje komunalno uređenje. U interesu nam je da se pitanje te lokacije konačno riješi i stvore uvjeti za komunalno uređenje prostora i njegovo stavljanje u funkciju razvoja mjesta, na način primjeren jednoj od najvažnijih lokacija u središtu Srebrenog“, zaključili su iz Općine.

Uz maštu možemo samo zamisliti kako su se radnici ovdje odmarali

Objekti odmarališta Srbija zarasli su pravu džunglu

Haris Zelentrović ovlašten

za privremeno obavljanje poslova pročelnika

Upravnog odjela za promet

Grada Dubrovnika

Haris Zelentrović, s danom 5. svibnja 2026. godine ovlašten je za privremeno obavljanje poslova pročelnika Upravnog odjela za promet Grada Dubrovnika.

Ovlaštenje službeniku za privremeno obavljanje poslova pročelnika novoustrojenog upravnog odjela, do imenovanja pročelnika/pročelnice, donio je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, temeljem Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Haris Zelentrović diplomirani je ekonomist s višegodišnjim iskustvom u upravljanju, operativi i razvoju turističkih i javnih sustava. Obnašao je dužnost voditelja Odsjeka za sigurnost i upravljanje kriznim situacijama te razvoj pametnog grada u Gradu Dubrovniku, gdje je koordinirao ključne aktivnosti vezane uz promet u povi-

jesnoj jezgri, sigurnosne sustave, civilnu zaštitu i implementaciju SMART CITY rješenja.

Prije ulaska u javni sektor, više od desetljeća radio je u turističkoj industriji, ponajprije u tvrtki Applicon Tours d.o.o., gdje je kao voditelj odjela za kružna putovanja upravljao kompleksnim operacijama na području Hrvatske, Crne Gore i Albanije. Tijekom karijere surađivao je s vodećim svjetskim cruise kompanijama, razvijao turističke proizvode te sudjelovao na međunarodnim sajmovima i poslovnim susretima.

Karijeru je započeo u operativnim poslovima u turizmu i logistici, postupno gradeći stručnost u organizaciji, koordinaciji i upravljanju timovima. Diplomirao je na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku Sveučilišta u Splitu, smjer turizam.

Ana Hrnić ovlaštena za privremeno obavljanje poslova pročelnice Upravnog odjela za turizam i šport

Ana Hrnić s danom 5. svibnja 2026. godine ovlaštena je za privremeno obavljanje poslova pročelnice Upravnog odjela za turizam i šport Grada Dubrovnika. Ovlaštenje službenici za privremeno obavljanje poslova pročelnice novoustrojenog upravnog odjela, do imenovanja pročelnika/pročelnice, donio je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, temeljem Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Ana Hrnić je stručna specijalistica service managementa (struč. spec. oec.) Diplomirala je na Američkoj visokoj škola za management i tehnologiju (RIT Croatia, 2005.) s dodatnim stručnim usavršavanjima iz područja upravljanja, destinacijskog menadžmenta, kvalitete i vođenja timova. U turizmu ima više od 20 godina iskustva. Od 2022. godine obnašala je dužnost pomoćnice direktora Turističke zajednice grada Dubrovnika, a prethodno je bila direktorica TZ-a (2020.–2022.). Dugogodišnje iskustvo stjecala je u tvrtki Gulliver travel, gdje je obnašala niz rukovodećih funkcija, uključujući direktoricu sektora specijaliziranih programa te direktoricu sektora prodaje, nabave i razvoja poslovanja. Tijekom karijere aktivno je sudjelovala u razvoju turističkih proizvoda, strateškom planiranju, međunarodnoj suradnji te upravljanju složenim timovima i projektima u turizmu.

TJEDAN U RETROVIZORU GRADA DUBROVNIKA

Nove trase javne rasvjete na Gorici, na Babinom kuku i na Lopudu

Upravni odjel za komunalne djelatnosti, more i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika proveo je niz projekata izgradnje novih elemenata sustava javne rasvjete na lokacijama Gorica sv. Vlaha, uz plažu Copacabana te na otoku Lopudu (Šunj), s ciljem unapređenja komunalne infrastrukture i prometne sigurnosti, podizanja standarda javnih površina te primjene energetski učinkovitih i održivih rješenja.

Na lokaciji Gorica sv. Vlaha (od k.č.br. 1 do 13) izgrađena je nova trasa javne rasvjete u duljini od 120 metara. Radovi su obuhvatili polaganje podzemnih instalacija u rov, izgradnju četiri temelja te postavljanje četiri stupa visine pet metara opremljena LED svjetiljkama

snage 20 W. Ukupna vrijednost investicije iznosi 12.863,43 eura.

Na šetnici u Ulici Ivana pl. Zajca, uz plažu Copacabana, izvedena je nova trasa javne rasvjete u duljini od 300 metara. U sklopu zahvata iskopan je rov za instalacije, izrađeno je sedam temelja te postavljeno sedam petometarskih stupova s hibridnim elektro-solarnim svjetiljkama snage 30 W. Riječ je o inovativnom rješenju koje omogućuje punjenje baterija putem sunčeve energije, uz mogućnost dopune električnom energijom u slučaju duljeg razdoblja nepovoljnih vremenskih uvjeta, pri čemu je potrošnja minimalna. Ovo je ujedno prvo postavljanje takve vrste rasvjete na području Grada Du-

brovnika. Vrijednost investicije iznosi 39.413,84 eura.

Na otoku Lopudu, prema crkvi Gospe od Šunja, izgrađena je nova trasa javne rasvjete u duljini od 500 metara. Postavljeno je ukupno šesnaest stupova visine pet metara opremljenih s 14 LED svjetiljki snage 20 W te tri solarne svjetiljke snage 30 W. Ukupna vrijednost ove investicije iznosi 16.404,16 eura. Svi radovi provedeni su u sklopu godišnjeg plana aktivnosti redovnog i investicijskog održavanja sustava javne rasvjete nadležnog upravnog odjela, a navedenim ulaganjima Grad Dubrovnik nastavlja sustavno unapređivati komunalnu infrastrukturu, s posebnim naglaskom na energetsku učinkovitost i primjenu suvremenih tehnologija.

Pola milijuna eura za obalu: Županija

financira projekte od Stona do Lastova

Ugovori o sufinanciranju projekata na pomorskom dobru potpisani su s brojnim jedinicama lokalne samouprave, a sredstva će se koristiti za uređenje plaža, luka i obalnih zona diljem županije

Župan Dubrovačko-neretvanske županije

Blaž Pezo potpisao je u prostorijama Općine Slivno ugovore o financiranju projekata na pomorskom dobru s čelnicima jedinica lokalne samouprave.

Riječ je o projektima koje općine i gradovi prijavljuju na javni poziv koji Županija raspisuje svake godine, a ukupna vrijednost potpisanih ugovora iznosi 500 tisuća eura. Županija iz dijela prihoda ostvarenih od koncesijskih naknada putem ovog javnog poziva sufinancira projekte i aktivnosti koji su zakonska obveza gradova i općina, čime osigurava kontinuiranu i stabilnu godišnju potporu razvoju i uređenju pomorskog dobra.

Tom prilikom župan Blaž Pezo istaknuo je važnost ovakvih ulaganja.

„Ulaganje u pomorsko dobro izravno doprinosi kvaliteti života naših sugrađana, ali i podizanju standarda turističke ponude. Ovim programom želimo osigurati ravnomjeran razvoj svih naših obalnih sredina te pomoći jedinicama lokalne samouprave u realizaciji projekata koji su često

ključni za njihovu komunalnu i turističku infrastrukturu“, izjavioje.

Odobreni su sljedeći projekti:

OPĆINA SLIVNO – za uređenje obale uvale Blace.

OPĆINA TRPANJ – za uređenje pomorskog dobra u općoj upotrebi na području Općine Trpanj.

OPĆINA LASTOVO – za izradu rješenja i idejnog projekta za ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju šetnice u uvali Zaklopatica.

OPĆINA JANJINA – za uređenje i opremanje pomorskog dobra u naseljima Drače, Sreser i Osobjava.

GRAD OPUZEN – za izradu idejnog rješenja za izgradnju komunalne luke Opuzen.

OPĆINA OREBIĆ – za dohranjivanje plaža i hitnu sanaciju urušenog obalnog zida uz plažu Trstenica.

OPĆINA BLATO – za uređenje pomorskog dobra u uvali Prigradica.

OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJE – za nabavu kontejnera za otpad, klupa i uređenje parkirališta.

GRAD KORČULA – za održavanje otvorenog plivališta (II. faza) te izradu projektne dokumentacije za sanaciju obalnog pojasa plaže Banje i plivališta KPK

OPĆINA STON – za rekonstrukciju obalnog pojasa u predjelu Batala u Stonu.

OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA – za sanaciju kupališta „Morska taraca“ u Mlinima te potpornog zida uz plažu Podmaslovom u Platu.

GRAD PLOČE – za uređenje i opremanje gradske plaže u Pločama.

OPĆINA SMOKVICA – za sanaciju i opremanje obalnog prostora.

OPĆINA LUMBARDA – za izradu projektne dokumentacije za luku otvorenu za javni promet lokalnog značaja Lumbarda –uvala Sutivan.

OPĆINA VELA LUKA – za uređenje pristupa moru osobama s invaliditetom. Potpisivanjem ovih ugovora Dubrovačko-neretvanska županija nastavlja s kontinuiranim ulaganjima u zaštitu, uređenje i održivo upravljanje pomorskim dobrom na svom području.

POTPISANI UGOVORI

Uredit će se „Morska taraca“ u Mlinima i Pod Maslovo u Platu

Dubrovačko-neretvanska županija osigurala je sredstva za sanaciju dviju lokacija na pomorskom dobru u Župi dubrovačkoj, koje su u svakodnevnoj upotrebi mještana i posjetitelja

Općini Župa dubrovačka dodijeljeno je 49 tisuća eura za sanaciju dviju lokacija na pomorskom dobru: „Morske tarace“ u Mlinima te potpornog zida na šetnici uz plažu Pod Maslovo u Platu. Riječ je o projektima koje je Općina prijavila na javni poziv Dubrovačko-neretvanske županije za sufinanciranje zahvata na pomorskom dobru, a koji se odnose na unapređenje sigurnosti i uređenje obalnih prostora.

Ugovor o financiranju u prostorijama Općine Slivno, u ime Općine Župa dubrovačka, potpisao je pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Franko Mekišić, dok je ugovore s predstavnicima jedinica lokalne samouprave potpisao župan Blaž Pezo.

Iz Općine ističu kako se radi o lokacijama koje su intenzivno korištene, osobito tijekom turističke sezone.

„Realizacijom ovih projekata nastav-

lja se ulaganje u uređenje, sigurnost i očuvanje pomorskog dobra na području Općine Župa dubrovačka, s posebnim naglaskom na prostore koje svakodnevno koriste naši mještani i posjetitelji“, poručili su.

Ovakva su ulaganja važna i za podizanje standarda komunalne infrastrukture, ali i za očuvanje obalnog prostora koji je pod sve većim pritiskom korištenja.

OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA

SPEKTAKL U SPLITU

Tereza Kesovija održala veliki koncert, dolazi i u Dubrovnik

Split je ovih dana bio u znaku velikog glazbenog spektakla kojim se glazbena diva oprostila od dalmatinske publike. U Dubrovnik tek treba doći gdje će također obilježiti više od šezdeset godina iznimne karijere

Interes za ovaj događaj bio je golem, a gledalište se ispunilo i prije samog početka. Na koncert su stigli članovi Terezine obitelji, kao i brojni visoki uzvanici među kojima gradonačelnik, župan i drugi.  Publika je stigla iz svih krajeva Hrvatske kako bi svjedočila ovom posebnom trenutku, oproštaju pjevačice koja je obi-

lježila brojne generacije, od dalmatinske publike.

Splićani su svoju glazbenu divu dočekali s posebnom emocijom. Među publikom su i brojni njezini dugogodišnji obožavatelji i prijatelji, koji su došli ponovno proživjeti pjesme koje su obilježile njihove živote.

Zbog velikog interesa koncert nije mogao biti održan u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, pa je premješten na Stari plac, gdje se do posljednjeg trenutka tražila karta više.

Nakon koncerta u Splitu, Kesovija priprema koncert i u Dubrovniku, a dodatno u Zagrebu i Ljubljani.

PONEDJELJAK | 11.05. doručak dana

Američke palačinke s javorovim sirupom i bobičastim voćem

menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot s telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

UTORAK | 12.05. doručak dana

Poširana jaja sa dimljenim lososom i zelenim šparogama

menu dana

Hobotnica “al forno” s mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

SRIJEDA | 13.05. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

menu dana

Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog mesa, luka, češnjaka i rajčice

ČETVRTAK | 14.05. doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

menu dana

Punjena paprika s mljevenim mesom i rižom, kuhana s

dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužena uz pire krumpir

PETAK | 15.05. doručak dana

Zobena kaša s kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašastim plodovima i suhim voćem

menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe kuhane u crvenom umaku od rajčice, bijelog vina i češnjaka, posluženo s pečenom palentom

SUBOTA | 16.05. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, kapare i umak od hrena i kiselog vrhnja

menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i začinima

NEDJELJA | 17.05. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice s povrćem i začinskim biljem

menu dana

Dalmatinska pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku s korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom, poslužen s njokima

New Noise oduševile nastupom na polumaratonu

Dubrovnik je nakon 40 godina napokon dobio ženski rock bend

Ženski rock bend New Noise bio je posebna atrakcija tijekom dubrovačkog polumaratona. Posjetili smo ih na probi kako bismo doznali više o prvom ženskom rock sastavu u Dubrovniku nakon dugih 40 godina

“Profesorima

Još jedan dubrovački polumaraton protekao je u pozitivnoj atmosferi, a ovoga puta posebnu draž dao mu je ženski rock bend New Noise. Pet djevojaka u dobi od 11 do 15 godina puna je tri sata prašilo pokraj nedavno postavljenog spomenika stradaloj djeci u Domovinskom ratu na kružnom toku u Gružu. Trkači su bili toliko oduševljeni da su se neki čak zaustavljali i plesali. Natjecateljica

Emy Quinn poslije je kazala: -Najdraži dio utrke mi je bio kada su svirali Zombie!

A trkač Hajredin Ferataj dodao: -Hvala vam. Bili ste nam ogromna motivacija. A ista stvar vrijedila je i s druge strane. New Noise, prevedeno na brojke, održao je koncert za skoro tri tisuće natjecatelja iz pedeset i pet zemalja svijeta. Neki bendovi do ta-

„Odrasla sam okružena rifovima. Moji roditelji su stalno nešto slušali, kod kuće nikad nije bilo tiho. Što se tiče mojih vršnjaka nema ih baš puno koji slušaju ovakvu vrstu glazbe. Većina ih voli cajke. Meni su najdraži bendovi Pearl Jam, Muse, Alice in Chains, Pink Floyd, Soundgarden, David Bowie…“, kaže Erika Šarić

Piše Maro Marušić foto Ahmet Kalajdžić

i prijateljima roditelja jako je drago što imamo rock bend”

Tu i tamo bi neka djevojka nastupala u rock bendu, poput Maje Grgić, ali u našoj mladosti, a riječ je o devedesetim godinama prošlog stoljeća nije bilo nijednog skroz ženskog alternativnog benda.

Jedino što smo čuli da je u osamdesetima postojao ženski sastav pod imenom Harpije (Ana Radišić, Zrinka Dabelić, Dijana Lepeš i Mara Stamenić), ali nikad ga nismo slušali

kvih brojki ne dođu nikada u karijeri, a djevojke se mogu pohvaliti da su ih uhvatile na samom početku. Naime, New Noise je nedavno osnovan, ovo im je bio (tek) drugi koncert nakon što su prije nekoliko tjedana premijerno nastupile u Love baru. Članice benda su Erika Šarić (gitara), Isabela Gilja (bubnjevi), Lana Marić (bas), Neša Kosović (vokal) i Marita Pavlović (klavijature), a posjetili smo ih na probi u TUP -u, u prostoru koji djeluje pod Centrom za djecu, mlade i obitelj. Dočekala nas je svirka Song 2 od Blura pod budnim uhom njihova mentora Ivana Jakića, inače čovjeka čije gitarsko umijeće na YouTubeu posluša i David Gilmour kada želi čuti Pink Floyd. -Valja istaknuti kako su djevojke jako mlade. Imaju bend u puno mlađoj dobi nego što je većini glazbenika bio slučaj uključujući mene – odmah na početku naglašava Ivan.

MALO ŽENSKIH ČLANOVA BENDA

Ja i on se slažemo da su ženski bendovi teška anomalija u Dubrovniku. Pokušavamo se sjetiti nekog iz naše mladosti, ali nam ne ide. Dolazimo do zaključka kako ih uopće nije bilo.

Tu i tamo bi neka djevojka nastupala u rock bendu, poput Maje Grgić, ali u našoj mladosti, a riječ je o devedesetim godinama prošlog stoljeća, nije bilo nijednog skroz ženskog alternativnog benda. Jedino što smo čuli da je u osamdesetima postojao sastav pod imenom Harpije (Ana Radišić (bas), Zrinka Dabelić (bubnjevi), Diana Lepeš (gitara), Mara Stamnenić (vokal), a bas su još svirale Marija Putica i Vesna Matana), ali nikad ga nismo slušali. Trebalo je proći otprilike četiri decenije da Dubrovnik ponovno dobije ženski rock bend i pravo je čudo što ga je dobio upravo sada kada mladi glazbu slušaju puno manje nego prije, jer su im na raspolaganju sve žive distrakcije na njihovim pametnim telefonima. No, ove djevojke iskaču iz tog prosjeka, i baš zato smo pokušali saznati odgovore kako je moguće da su ih zainteresirali muzički pravci koji njihove vršnjake uopće ne diraju.

Erika kaže kako sluša različite žanrove muzike, od rocka, metala i grungea preko jazza sve do klasike.

-Odrasla sam okružena rifovima. Moji roditelji su stalno nešto slušali, kod kuće nikad ni -

Isabela Gilja, Lana Marić, Neša Kosović, Marita Pavlović, Erika Šarić (s lijeva na desno)

„Volim Hladno pivo, Brkove, Majke, MORT…, ali moji kolege iz razreda ih ne vole. Inače, glazba im je daleko od najvažnije stvari u životu. Neki idu u muzičku, sviraju violinu ili klavir, ali osim njih par, glazba im je skroz sporedna“, govori

Lana Marić

je bilo tiho, pa sam gitaru počela svirati već s 8 godina. Evo već sedam godina sviram, a sada me uči Ivan. Što se tiče mojih vršnjaka, nema ih baš puno koji slušaju ovakvu vrstu glazbe. Većina ih voli cajke. Meni su najdraži bendovi Pearl Jam, Muse, Alice in Chains, Pink Floyd, Soundgarden, David Bowie… – napominje Erika.

“Naši vršnjaci najviše slušaju cajke”

Lana dodaje kako voli domaće alternativne

bendove.

-Prije svega Hladno pivo, Brkovi, Majke, MORT…, ali moji kolege iz razreda ih ne slušaju. Inače, glazba im je daleko od najvažnije stvari u životu. Neki idu u muzičku, sviraju violinu ili klavir, ali osim njih par, muzika im je skroz sporedna – napominje Lana.

VIOLINA TEŽA OD GITARE

I Neša ide u muzičku te svira violinu. Za nju ne čudi što je u rock bendu. Njen tata Boris bio je vokal Gruhaka (gdje je svirao i njen sadašnji mentor Ivan Jakić), a tetka Doris bila je vokalistica Silentea. U njenom slučaju, oktava ne pada daleko od obiteljskog stabla. Voli Pink Floyd, Beatles, Rolling Stones... Marita pak najviše vrti The Cranberries i Green Day. Dok s njima pričam stalno mi zvone Ivanove riječi koliko su mlade. Stoga ih pitam jesu li imale tremu na nastupu polumaratona i koliko je bilo naporno obzirom na vrućinu. -U početku sam se prepala što ćemo nastupati pred tolikim brojem ljudi, ali kasnije sam se opustila – iskrena je Lana. Neši se bilo lakše prilagoditi jer iza sebe ima iskustvo nastupa na The Voice Kids. -Voice mi je pomogao da napredujem i nisam imala tremu. Naravno, imala sam nastupe i s violinom u Revelinu i Kneževom dvoru, tako da mi je već postalo uobičajeno biti pred publikom. Jedino mi je na kraju glas puknuo,

Prostor u TUP-u djeluje pod Centrom za djecu i mlade

„Pa prilično skrivamo od svih da imamo bend, mnogi pojma nemaju. Više za nas znaju i ohrabruju nas tatini prijatelji, nego ekipa iz razreda. Također, i profesori u školi nas potiču. Što se tiče muške ekipe iz razreda, nije da smo dobili baš komplimenata.

Uglavnom starijima se jako sviđa što sviramo, a našim vršnjacima nije bitno“, kažu članice New Noisea

jer sam pjevala tri sata. Bilo je iscrpljujuće, grlo me zaboljelo – govori Neša.

Gdje se vidi u budućnosti? Kao pjevačica ili s violinom?

-Ne znam. Nastavit ću paralelno, pa vidjeti kako će se sve razvijati. Nadam se da će bend potrajati, bar sljedećih dvadeset godina – voljela bi.

Uči svirati i gitaru, pa ju pitamo je li violina teža za sviranje.

-Po meni jest – iskreno će Neša.

Njih pet, kada ih čovjek promatra dok sviraju, već zrače karizmom. Prolazi mi kroz glavu kako bi u naše doba bile glavne face po školama. Ej, tako mlade, a već imaju bend i praše žešću rokiju. Kako muški vršnjaci na njih gledaju?

-Pa prilično skrivamo od svih da imamo bend, mnogi pojma nemaju. Više za nas znaju i ohrabruju nas tatini prijatelji, nego ekipa iz razreda. Također, i profesori u školi nas potiču. Što se tiče muške ekipe iz razreda, nije da smo dobili baš komplimenata. Uglavnom starijima se jako sviđa što sviramo, a našim vršnjacima nije bitno – govore članice New Noisea.

SKROZ DRUGO VRIJEME

Upravo je to sjajan presjek generacijskih razlika, skroz drugog vremena. U naše bi doba bile zvijezde, najveće face razreda, a u njiho-

vo nisu toliko primijećene. Ali njih to nimalo ne smeta, dapače, odgovara im. Ne bave se glazbom da bi se one nekom sviđale, nego jer ju vole. Sada u njihovoj generaciji nema puno zanesenjaka ovom vrstom glazbe i sudjelovanjem u bendu, ali uskoro bi se to moglo promijeniti, otkriva nam Ivan. -Naša udruga djeluje pod Centrom za mlade. Jedan od opisa našeg posla je da vodimo mlade bendove kojih je, kako svi znaju, sve manje i manje. Jedan od projekata Centra jest da idemo po školama i pokušamo doći do mladih, pokazati im kako bend izgleda i žele li se možda okušati. New Noise nam je ogledni primjer što želimo postići. Nadamo se da će se preko njih više djece zainteresirati za sviranje u bendu. Možda oni već sada negdje postoje, ali ne znaju kome se obratiti i kako krenuti dalje – najavljuje mentor benda. Kako je uopće nastao New Noise?

-Erika, Lana i Neša dolazile su kod mene na lekcije iz gitare, pa se rodila ideja da im priključimo još dvije članice i osnujemo bend, i tako su nam stigle Bela i Marita. One same biraju što bi željele svirati i brzo napreduju. Cijela priča je ispala dosta spontano, dobra su ekipa, radi im se, pa ćemo vidjeti dokle ćemo dogurati – zaključuje Ivan Jakić. Novi nastupi su pred njima. Možda već na Puntiželi, koja slavi veliki jubilej, 30 punih godina. Sretno, cure!

U Love baru gdje su imale prvi nastup

Država umjesto gradnje stanova treba omogućiti prometnu infrastrukturu

U Dubrovniku će se graditi priuštivi stanovi , a njih će moći kupiti netko tko

će na Pločama naslijediti vilu s bazenom

Nije na državi i Gradu Dubrovniku da gradi priuštive stanove, već da omogući infrastrukturu koja bi dovela do povećanja ukupnog stambenog fonda i samim tim pada cijena nekretnina. Uz, jasno, pametnu poreznu politiku

Ministar Branko Bačić nedavno je najavio kakav se model priuštivog stanovanja sprema za Dubrovnik. Stanovi po povoljn(ij)im cijenama bi se gradili na zemljištu u državnom vlasništvu, ne bi se naplaćivao komunalni doprinos, Grad Dubrovnik i država bi omogućili komunalnu infrastrukturu, a čak bi se i ukupna cijena jednim dijelom subvencionirala od strane državnog proračuna. Kada sve ove stavke zbrojimo, ukupna cijena koju bi budući kupac plaćao bi bila oko dvije tisuće eura po kvadratu.

Na prvu, ova mjera zvuči prilično dobro, no kada prokopamo malo dublje vidjet ćemo da ustvari nije. Ako i kada ovi stanovi budu gotovi, propisat će se tko može kupiti stanove po cijeni od dvije tisuće eura po kvadratu. Jedan od glavnih kriterija će biti da je osoba mlađa od 40 ili 45 godina i da u svom vlasništvu nema nikakvu nekretninu.

Tu je problem broj jedan. Mnogi koji će po kriterijima imati pravo za kupnju stana, na papiru neće biti vlasnici nekretnine, ali to će se u budućnosti promijeniti kada im stigne nasljedstvo. Teoretski se može dogoditi da stan po cijeni od dvije tisuće eura za kvadrat kupi netko tko će sutra na Pločama naslijediti vilu s bazenom. Isto tako, s druge strane netko može imati vlasništvo nad derutnom i bezvrijednom nekretninom, primjerice u Metkoviću, i samim tim ispasti iz svih kriterija za kupnju priuštivog stana. Ta osoba na papiru ima vlasništvo nad nekretninom, ali u stvarnosti je beskućnik, jer niti je ta nekretnina vrijedna, niti se u njoj uopće može živjeti.

PARALELNO NAPRAVITI VIŠE STVARI

Ovakve i slične primjere vidjeli smo mnogo puta do sada, sjetimo se samo POS-ovih stanova u Mokošici. Dobar dio njih su vlasnici, nakon što su ih kupili po povoljnim cijenama, dali ni manje, ni više nego u turistički najam. Kada je Dubrovački dnevnik svojevremeno otkrio tu aferu, vlasnici POS apartmana pravdali su se da jedva kubure s kućnim proračunom, pa se tijekom ljetnih mjeseci presele kod roditelja kako bi popunili budžet. E pa upravo vam o tome i govorim. Oni će sutra od svojih roditelja dobiti stan(ove), a ovaj POS-ov ko-

ji su kupili po povoljnoj cijeni, jer na papiru u tom trenutku nisu bili vlasnici nekretnine, će i dalje nastaviti iznajmljivati turistima ili prodati po tržišnoj cijeni. Kako god, višestruko će zaraditi i to na našoj imovini. Jer zemljište ustvari nije ni državno, ni gradsko, nego u vlasništvu sviju nas. No, ruku na srce, niti je državi, niti gradu lako popisati kriterije koji će dati najbolje rezultate što se tiče POS-a i sličnih šema. Na kraju krajeva, građani su ti koji bi se morali ravnati etičkim principima. Ako znaš da ćeš sutra naslijediti nekretninu, pa nemoj se onda prijavljivati za kupnju stana po netržišnoj cijeni. Ali ljudska pohlepa je beskonačna, kako to lijepo kaže Saša Antić, ona je „prokleta neman, odsičeš joj glavu, naraste ih sedam“. Kakve god kriterije popisali, uvijek će se javiti neka etička smeća od ljudi koji će okolnim putem priuštiti priuštivi stan.

Pa kako onda nekome tko zaista zaslužuje stan pomoći da do njega i dođe u vrijeme kada su cijene tolike da ti ni pet reinkarnacija ne bi pomoglo u kupnji nekretnine? Paralelno se treba napraviti više stvari. Prva i osnovna da se natjera vlasnike praznih stanova da tako ne stoje. Prema podacima HEP-a, u stotinama stanova u Dubrovniku nije zabilježena potrošnja električne energije što znači da u njima nitko ne živi, niti se ikome iznajmljuju. Oni su kupljeni isključivo kao investicija, jer (pogotovo u doba inflacije) bolje držati novac u nekretninama nego u banci gdje nema kamata na štednju. Država bi trebala donijeti veliki porez na prazne nekretnine/imovinu kako bi se demotivirala kupnja nekretnina kao investicije. Naravno, porezni zakoni mogu se donositi isključivo na razini cijele države, pa će sad netko reći da će opet nafrknuti onaj tko ima derutnu nekretninu u Metkoviću. Zar i ona nije prazna, i zar se na nju porez ne odnosi? Da, odnosi se, i taj će porez vlasnika natjerati da je se riješi na ovaj ili onaj način. Na kraju krajeva i njemu je sasvim beskorisna da tek tako stoji. U najgorem slučaju ustupit će je besplatno lokalnoj samoupravi, pa je oni mogu proslijediti nekoj udruzi ili slično. Naravno, u Dubrovniku i apartmani igraju ogromnu ulogu u smanjenom broju stanova za život. No, ov-

Teoretski se može dogoditi da stan po cijeni od dvije tisuće eura za kvadrat kupi netko tko će sutra na Pločama naslijediti vilu s bazenom. Isto tako s druge strane, netko može imati vlasništvo nad derutnom i bezvrijednom nekretninom, primjerice u Metkoviću, i samim tim ispasti iz svih kriterija za kupnju priuštivog stana

Ogromna je razlika

je li neka baba ima mali apartmanić koji joj pomaže da ne umre od gladi obzirom na malu penziju, ili je riječ o nekome tko u Lapadskim dvorima ili negdje drugo ima na desetke apartmana na koje plaća paušal i samim tim je nelojalna konkurencija hotelima koji plaćaju porez

dje je jako važno da se shvati kako svi iznajmljivači nisu u istoj situaciji. Dapače, međusobno se jako razlikuju ovisno na kojoj lokaciji imaju apartman i koliki je njihov sveukupni broj. Ogromna je razlika je li neka baba ima mali apartmanić koji joj pomaže da ne umre od gladi obzirom na malu penziju, ili je riječ o nekome tko u Lapadskim dvorima ili negdje drugo ima na desetke apartmana na koje plaća paušal i samim tim je nelojalna konkurencija hotelima koji plaćaju porez. Stoga i apartmane treba rješavati poreznom politikom točnije progresivnim porezom, odnosno uvesti porezne razrede.

ŠIRENJE GRADA

Ako od apartmana godišnje utržiš do 15-20 tisuća eura, mali porez, ako utržiš do 50 tisuća eura veći, od 50 do 100 tisuća još veći, i preko 100 tisuća eura ogromni porez kako bi demotivirao osobu na daljnju kupnju još većeg broja jedinica. Naravno, i ovdje će etička smeća od ljudi pokušati izigrati zakon, pa će otvarati obrte na kćeri, sinove, rođake, stričeve, no i to je rješivo. Prvo, nikad nije lako na tuđi račun slati svoju vlastitu lovu, pa čak i kada ti je od žene/muža, jer nitko ti ne garantira da se nećeš razvest. Drugo, čak i ako se lova raspodijeli na puno obrta odnosno računa u današnje doba umjetne inteligencije Porezna bi uprava bez problema mogla utvrditi od kojih se točno apartmana taj prihod akumulira i raspodjeljuje. Ako isti vlasnik ima deset apartmana čiji prihod ide na pet obrta nije tome teško ući u trag. Naravno, ako se ima volje. Uglavnom, poanta je priče da treba demotivirati ogroman biznis s apartmanima, jer su oni nelojalna konkurencija zbog neplaćanja klasičnog poreza, a ostaviti mogućnost obiteljima

za imati jedan ili dva apartmana kako bi popunili kućni budžet u ovo suludo doba inflacije. Ogroman problem Dubrovnika je i taj što je stiješnjen između mora i brda i jako mu se teško širiti. Umjesto da država gradi priuštive stanove, bolje bi bilo da ulaže u prometnu infrastrukturu. Brza cesta do aerodroma i Konavala mogla bi širiti grad prema istoku. Ista stvar vrijedi i za Primorje. Ako postoji brza cesta iz smjera Slanog za dolazak u grad, onda netko bez problema može živjeti na Gromači. Plus, naravno, da tamo ima sve potrebno za normalan život – apoteku, vrtić, školu... Nije na državi i Gradu Dubrovniku da gradi priuštive stanove, već da omogući infrastrukturu koja bi dovela do povećanja ukupnog stambenog fonda i samim tim pada cijena (uz jasno poreznu politiku). Također, Grad Dubrovnik, kroz Zakon o turizmu, može donijeti odluku i uvrstiti je u GUP, da niti jedan stan prema Slanome (ili negdje drugo) ne smije biti apartman za turiste, nego isključivo stambene zone. Ako već grad ili država trebaju graditi neke stanove onda je to za deficitarne profesije poput primjerice zdravstva. Ali, da osoba postane vlasnik toga stana tek kada ode u mirovinu ako čitav vijek odradi u Dubrovniku. Sve do tada ga može besplatno koristiti, ali bez da je vlasnik. Kako vidimo, da bi se povećao sveukupan broj priuštivih stanova, treba razmišljati dugoročno i široko. Ništa nekoliko zgrada napravljenih na državnom zemljištu neće promijeniti osim što će neki šupci i tamo doći do stanova, a kojima oni nisu prijeko potrebni. Nažalost, vidjeli smo do sada brojne takve primjere, uključujući i profesorske stanove na Hladnici koji su napravljeni na našoj zemlji, a u međuvremenu se dobar dio njih ili prodao ili se iznajmljuje turistima.

POS stanovi u Mokošici

LEGENDARNA DUBROVAČKA POSTROJBA

Monografija za 35. obljetnicu

osnutka: ‘Grofovi su bili gromade, ekipa koja ne staje i ne okreće glavu’

Obilježena je 35. obljetnica osnutka Specijalne jedinice policije Grof i predstavljena monografija „Specijalna jedinica policije Grof Policijske uprave Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991. – 1996.“ u utorak, u prepunom Kazalištu Marina Držića

Monografiji je prethodio svečani mimohod u kojemu su sudjelovali Dubrovački trombunjeri, djeca OŠ Marina Getaldića, članovi Udruge SJP Grof, Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, članovi obitelji poginulih pripadnika SJP Grof i članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Predsjednik Udruge Specijalne jedinice policije Grof Nikica Lazarević istaknuo je kako je proslava obljetnice svjedočanstvo zajedništva. “Ovo je prigoda kada se s poštovanjem prisjećamo onih koji nisu među nama. Njihova imena su dio naše savjesti, oni nose hrabrost, žrtvu i predanost domovini. Oni su služili i platili najvišu cijenu, a ja danas stojim ovdje zahvaljujući njima. Ova monografija je kronika našeg postojanja, zbroj sjećanja ljudi koji su ostavili neizbrisiv trag, prisjećamo se entuzijazma, domoljublja, časti i odanosti. To su vrijednosti koje želimo prenijeti mladima. Hvala svima koji su kroz godine bili dio našeg puta, hvala svima koji su svojim radom i predanošću utkali sebe u ovu udrugu“, poručio je Lazarević.

OBLJETNICA KAO PRILIKA ZA PROMIŠLJANJE Dodao je kako je obljetnica prilika za promišljanje. „Vjerujem da ćemo se nastaviti razvijati i doprinositi zajednici. Zajedno možemo postići još više“, naglasio je Lazarević. Član udruge SPJ Grof Edi Bajurin prisjetio se ‘ro-

đenja’ Grofova 1991. godine. “Koliko divnih ljudi na jednom mjestu... Dok je barbar pokušao oteti nešto što mu ne pripada, srca naših ljudi kucala su kao jedno. Grofovi su bili hrabri ljudi koji su se iskazivali djelujući od Konavala do Stona, od Papuka do Velebita. Danas se s ponosom i zahvalnošću prisjećamo 11 gromada od ljudi koji su stradali i koje nikad nećemo zaboraviti. Hvala mojim suborcima koji su žrtvovali svoje živote. Tu smo da nove generacije znaju tko im je omogućio mir i slobodu. Svaka vaša priča je putokaz kako reagirati u slučaju ‘ne daj Bože’. U našem DNK je uklesano ono ‘ako ne znaš što je bilo’”, poručio je Bajurin. Dubrovački gradonačelnik Mato Franković osvrnuo se na izjavu pokojnog generala Nojka Marinovića. “On je govorio: Našu djecu trebamo učiti da pamte, a ne i da mrze, jer pamćenje je alat, a mržnja golemi teret. Upravo ono o čemu mi danas svjedočimo je institut pamćenja. Tu istinu želimo da uče naša djeca, to je istina koju pišu povjesničari, a svjedoče branitelji. Nemaju dvije istine, ona je samo jedna. Važno je da je ona napisana kako bi se mogla prenositi budućim generacijama tako da znamo reći tko je bio neprijatelj, a tko žrtva. Ponekad se to želi umanjiti i zaboraviti. Upravo zato moramo djecu učiti da pamte i da ne mrze. Samo tako će se spriječiti zlo, da se ne ponovi”, po-

Na poseban način članovi Udruge SJP Grof su se i ove godine prisjetili poginulih i preminulih članova jedinice: Željka Raguža, Antonia Vatovića, Mirka Petrekanovića, Maria Mandića, Iva Botice, Pera Nenade, Antonia Žaknića, Maria Papca, Nikše Loza, Ante Glavaša i Nika Muja.

Piše Aida Čakić Foto VSP Video

Jakša RAGUŽ, jedan od autora monografije

Ratni zapovjednik želji sačić,umirovljeni general

“Hvala vam za slobodu, vi ste bili kamen temeljac obrane jer kada Hrvatska nije imala mogućnost osnovati vojsku, vi ste bili formirani kao jedinica specijalne policije koja se suprotstavila agresoru. Uvijek se naglašavalo da pripadnici specijalne policije moraju biti dragovoljci jer se znalo da tu treba podnijeti najveći teret i žrtvu, a samo hrabri i visoko solidarni momci mogli su izdržati takve stresove”, kazao je umirovljeni general Željo Sačić.

ručio je Franković.

GROFOVI - SINONIM ZA HRABROST I

ODANOST DOMOVINI

Pročelnica Đurđica Popović u ime Županije je istaknula kako je ime SPJ Grof postalo sinonim za hrabrost, požrtvovnost i odanost domovini.

“Vaša predanost je trajna vrijednost na koju smo ponosni, a ova monografija je svjedočanstvo o sudbinama ljudi i zajedništva. Ova knjiga je most između prošlosti i budućnosti”, poručila je pročelnica Popović.

Ratni zapovjednik, umirovljeni general Željko Sačić istaknuo je kako je jako počašćen boravkom u Dubrovniku, na 35. obljetnici ove postrojbe.

“Hvala vam za slobodu, vi ste bili kamen temeljac obrane jer kada Hrvatska nije imala mogućnost osnovati vojsku, vi ste bili formirani kao jedinica specijalne policije koja se suprotstavila agresoru. Uvijek se naglašavalo da pripadnici specijalne policije moraju biti dragovoljci jer se znalo da tu treba podnijeti najveći teret i žrtvu, a samo hrabri i visoko solidarni momci mogli su izdržati takve stresove. Činjenice o stradalim i ranjenim slamaju srce. Vi niste imali vremena da se prilagođavate, na vas se srušilo ono najgore i zato je važno da ste se održali. Obranili ste Srđ, a kasnije krenuli u oslobađanje cijele države. Imali smo ogromno povjerenje u vas jer ste prošli pakao i iza sebe ste imali ratne pobjede. Znao sam da ste gromade i ekipa koja ne staje i ne okreće glavu. Bili ste na najtežim terenima u oslobađanju Hrvatske. Danas nas ta žrtva sve obvezuje da čuvamo Hrvatsku i branimo je na drugačije načine – da je nitko ne pljačka i da čuvamo granice”, poručio je Sačić. Ministar branitelja Tomo Medved naglasio je kako je jedinica dala nemjerljiv doprinos u obrani grada.

PRIPADNICI SU BILI OPTIMISTI, PONOSNI I RADOSNI

“Ovo je danas prilika zahvaliti svima koji su utemeljili ovu postrojbu i bili sudionici svih važnijih operacija. Grb specijalne jedinice je zlatnim pečatom utkan u našu noviju povijest i hvala vam naši junaci na tome. Raduje me opis karaktera pripadnika SPJ Grof u ovoj monografiji - u svakom trenutku bila je vjera u pobjedu, domoljublje i optimizam. Pozivam vas da nastavite snažno pronositi ime Grofova i da mladim generacijama ukazujete na važnost sudjelovanja u Domovinskom ratu. Osjećaj ponosa, radosti i optimizma vidljiv je na licima pripadnika jedinice i neka nam budu inspiracija i danas”, kazao je ministar Medved. Monografiju su predstavili autori Jakša Raguž i Slaven Ružić.

“Dubrovački policijski specijalci početkom rata su se našli pred zadaćom kakvu nisu očekivali. Oni nisu djelovali kao samostalna postrojba, stalno su bili razbijeni na više zadataka koje su obavljali”, naveo je Raguž, dok je Ružić istaknuo kako je rad na monografiji bio opsežan i kompleksan, a dodao je kako je radu pristupio kritički i znanstveno.

“Ponosan sam i zadovoljan s napisanim i smatram da će monografija biti dostojan svjedok sudbine ljudi koji su vodili bitku za obranu svoga kraja i domovine”, poručio je Ružić.

Recenzent monografije Ante Nazor, u svom govoru je istaknuo kako “narod pamti i ne zaboravlja”. “Oni koji su proživjeli devedesete neće nikad zaboraviti. Naša dužnost je da pišemo ono što je bilo. Mnoge stvari sam naučio iz ove monografije. Ona nije samo knjiga, ovo je spomenik hrabroj generaciji i herojskom razdoblju hrvatske povijesti kada se rodila i oslobađala domovina”, zaključio je recenzent monografije Ante Nazor.

Mimohod povodom 35. obljetnice

Znanost Petak, 24. travnja 2026.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

ŽIVIO PRVI MAJ!

Mladići, od kojih su najmanje dvojica maloljetni, uhićeni zbog slanja nekoliko stotina prijetećih mailova na adrese škola, vrtića i trgovačkih centara, bit će optuženi za terorizam i ozbiljno zastrašivanje stanovništva. Prijeti im kazna od jedne do osam godina zatvora.

Javnost još pamti brojne “stručnjake za sigurnost” koji su ovih dana fascinirali pričama, kako smo hibridno napadnuti iz inozemstva, a vlada je bila skoro sigurna, da se radi o ruskim kibernetičkim napadima. U jednom momentu, dlaka je falila, da ne’ko optuži i Putina osobno, za slanje mailova iz podruma neke zgrade. Prvi pendrek ministar Božinović, osumnjičene je tražio po Baltiku, a kolega mu Medo, po Srbiji. Kad ono, dobili smo ekipu domaćih mulaca s viškom vremena i manjkom pameti i odgoja. Kud ide ovaj svijet? Petnaestogodišnjake nekih generacija iz prošlog stoljeća, zanimale su gramofonske ploče slavnih rokera ili teško nabavljiva mekša pornografija, a ne terorizam, droga, ratovi, paljenje zgrada ili vršnjačko nasilje. Ali oni su bili odgajani tako da se i najmanji nestašluk kažnjav’o barem šibom po guzici, stajanjem u kantunu, zabranom izlaska. I prijetnjom popravnim domom za teže recidiviste. Altroke da je bilo plavoga telefona!?

A opet, ne možeš danas dijete u zatvor, pa da im i to još plaćamo. A rješenje? Jednostavno i brutalno praktično; ispostavit račun roditeljima za policiju, vatrogasce, evakuacije, paniku i gubitak nastave. Sve lijepo zbrojit, pa kad zbroj dosegne razinu koja zahtijeva prodaju obiteljske vikendice ili iznos životne ušteđevine, možda će sljedeći mali ‘’genijalac’’ ipak razmisliti dvaput, prije nego što klikne - send. Jer ako se već ne može spriječiti glupost, barem se može učinit financijski neisplativom. Tijekom 20. stoljeća, osobito u socijalističkim državama, podjela besplatnog graha postala je standardni dio proslave 1. svibnja. Gradovi, tvornice i sindikati, organizirali su kuhanje zasitne i jeftine namirnice u velikim kotlovima na otvorenom, što nije bio samo način čašćenja velikog broja ljudi, nego i simbol zajedništva i solidarnosti.

Prvomajski grah i danas se kuha u parkovima ili izletištima, često više kao izgovor za druženje nego kao nužnost. Iskreno govoreći, većina onih koji tako slave Prvi maj ništa i ne rade, ili su marginalni penzioneri. Oni pak koji naporno rade, tamo ne idu, nego taj dan koriste za odmor od gužve ili obiteljski objed. Kakav grah, kažu neki od starih nostalgičara na društvenim mrežama, tvrdeći, da su u vrijeme Tita vrtili prace i janjad na ražnju, a domoljublje iskazivali kupujući domaće odojke u Slavoniji, a janjad na Pagu.

A onima koji ih zato zovu jugonostalgičari, nude uvid u foto albume s velikih sindikalnih okupljanja u prošlom stoljeću. Ko će ga znat; meso i nije tako zdravo kako smo nekad mislili. Grah je dapače, pun proteina i ugljikohidrata.

A u svom već tradicionalnom prvomajskom obraćanju naciji, premijer Plenković je i ove godine zahvalio radnom narodu, onima koji, kako kaže, svojim požrtvovnim radom neumorno guraju naprijed gospodarstvo i društvo. Iako svjestan da mnogi sugrađani još nisu adekvatno plaćeni, pohvalio se, kako su plaće u njegovim mandatima porasle - duplo. Jer je njegova vlada obuzdala cijene, a povećala plaće. Ispada da je inflacija od skoro 6 posto nastala kao nuspojava povećanih plaća, kažu neki oporbeni ekonomisti, kojima se čini, kako je slatkorječivi premijer pobrkao lončiće. Zapravo je mislio: povećali smo cijene, a obuzdali – plaće. Narod, manje sklon retoričkim bravurama, pojednostavljuje stvar; plaće jesu rasle, ali njemu i njegovoj kasti, koji ne znaju ni koliko košta štruca kruha. Većina ostalih i dalje žive u eksperimentalnom režimu spajanja početka s krajem mjeseca, uz povremene epizode optimizma, kad akcija u samoposluzi pogodi baš ono što im treba. Ali što zlobnici znaju – oni nemaju grafikone. Čestitka za Praznik rada uz bajke o većim plaćama tako poprima notu umjetničkog cinizma u vidu iskrenog priznanja, kako mnogi još nisu - adekvatno plaćeni. Nakon godina upravljanja, revolucionaran zaključak. Što slijedi? Vjerojatno isto što i vazda, još jedno obećanje, još jedna godina i još je-

dan Prvi maj s istim scenarijem. Nema pravde do američke. Sud u Washingtonu odlučio je da Hrvatska treba platiti MOL-u skromnih 236 milijuna dolara. Ipak, iz Ministarstva stiže umirujuća poruka; ništa još nije gotovo, Republika Hrvatska nije iscrpila sva pravna sredstva. To je ona rečenica utjehe, koja znači izgubili smo, ali ćemo to rastegnut dok se svi ne umore. Nacionalni interesi će se branit do zadnje žalbe i zadnjeg papira, jer ako već ne možemo pobijedit, možemo barem plaćanje ostavit sljedećoj vladi.

Obični građani ne priznaju da njihova “Republika Hrvatska” ima ikakve veze s pljačkom i kriminalom vezanim za ovu presudu. Za sve je, kažu, kriva zločinačka organizacija (one bivše) HDZ-ove vlade sa doktorom Sanaderom na čelu. Jer ovo sad ispada, da mi MOL-u plaćamo što je kupio INU. Iz oporbe nerado priznaju, da je prvo SDP prod’o 25% dionica, ali sve ostalo su ofabrikali HDZ i branitelji, koji su svojih 7 posto dionica prodali Mađarima i tako im omogućili većinsko vlasništvo. A opet, kako ćeš reć, da su branitelji izdali hrvatske interese? Zato je pravednije nać kreativan plan; recimo JANAF jednostavno odluči, da je transport Mađarima odjednom skuplji 30 do 50 posto. Ništa osobno, naravno, samo tržište radi svoje.

Petak, 8. svibnja 2026.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Vanda i Igor - djeca svoje društvo imaju, mama i tata sami uživaju

Ariella i Nikolina - s Pila će, naravno, u Grad, oduševljava ih ljepota i posvemašnji sklad

Vinko i Mirko - na šetnici pri razgovoru i kavici

Sado i Fudo - brat s bratom voli biti, u Lapadu opušteno i kavu popiti rado

Mara i Boris - sred Straduna srca lako budu i ljubavi puna

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Bruno, Božo, Leona i Aida - lako smo se dogovorili, kad smo i sada kolege, a nekada i Lerovci bili

Sutko i Dule - kažu da svi znadu da su najbolji ptičari u Dubrovniku gradu

Anna, Ella i Nancy - s kćerima majci na Lokrum godi poći za lijepih dana

Nives i Pablo - kad je s njom vjerni doberman nitko se ne usudi niti biti dosadan

Nikola i Paola - po Uvali vole prošetati i dragu čeljad u điru sretati

DUBROVAČKA NEVJESTA AMERIKANKA

Piše Ivo Batričević

foto Privatna arhiva, Instagram Kate McCue/Four Season

Kapetanica Kate McCue uskoro nam uplovljava s najvećom jahtom

na svijetu ‘Four Seasons I’

Prva Amerikanka na čelu mega kruzera, povezana s Dubrovnikom preko supruga, dovodi luksuznu novogradnju koja ovog ljeta prvi put uplovljava u Gruž

Trideset godina sam radio u Lučkoj kapetaniji Dubrovnik na graničnom prijelazu, a uvijek bi mi bilo drago vidjeti kapetanice jahte, kruzera ili časnice na našim brodovima Jadrolinije kako ukrcavaju i iskrcavaju članove posade. Uvijek mi ih je bilo drago vidjeti jer su bile uredne i točne u administrativnim poslovima prema Kapetaniji.

Zato pišem o skorašnjem prvom dolasku jahte - novogradnje, a koja je ujedno i najveća jahta na svijetu koja je zaplovila ove godine u ožujku, pod zapovjedništvom kapetanice Kate McCue. Ona je Amerikanka koja ima poveznicu s našim Gradom, jer joj je suprug Dubrovčanin iz Gruža, Nikola Petrović. On je plovio kao časnik i upravitelj stroja na teretnim brodovima i kruzerima, a danas je Fleet Chief Enginer u

tvrtki Global Marine Tehnical Services, koja je u sklopu Royal Carribean Group.

PRVA AMERIKANKA KAPETANICA MEGA KRUZERA

Jahta FOUR SEASONS l je kao novogradnja zaplovila 20. ožujka 2026., a izgrađena je po uzoru na jahtu CHRISTINA O od Aristotela Onassis, s tim da je novogradnja dosta veća. Kate McCue je već uplovljavala kao kapetanica na brodovima Celebrity Cruisesa. Ona je ujedno i prva Amerikanka koja je imenovana kapetanicom mega kruzera. Prije rada u tvrtki Celebrity Cruises, radila je kao časnica za Disney Cruise Line i Royal Caribbean. Kate McCue je 1996. godine počela pohađati Pomorsku akademiju Sveučilišta California State, a zatim Ka-

Four Seasons

capt. Kate McCue

Skorašnji

prvi dolazak novogradnje, ujedno najveće jahte na svijetu koja je zaplovila u ožujku pod zapovjedništvom kapetanice Kate McCue, dodatno je zanimljiv zbog njezine povezanosti s Dubrovnikom.

Njezin suprug je Dubrovčanin iz Gruža, Nikola Petrović.

lifornijsku pomorsku akademiju. Diplomirala je poslovnu administraciju 1999. godine i astronomsku navigaciju. Tijekom studija obavljala je praksu za Chiquita Brands International, radeći na jednom od njihovih teretnih brodova koji su prevozili banane iz Ekvadora u Long Beach u Kaliforniji. Nakon diplome, Kate McCue se preselila na Maui na Havajskim otocima gdje je šest mjeseci boravila sa svojim rođacima, radeći kao glavni pomoćnik na katamaranu koji je obavljao turistička krstarenja do kratera Molokini. Zatim je postala voditeljica logistike u Maersk Sealandu u Los Angelesu, ali se na kraju htjela vratiti na more i to na kruzere.

Kate McCue je postala treća časnica u Disney Cruise Lineu. Godine 2003. postala je druga časnica u Royal Caribbeanu, a nakon godinu dana službe, promaknuta je u prvu časnicu. Kate McCue je 2009. pohađala Pomorski institut za tehnologiju i poslijediplomske studije u Baltimoreu, gdje je stekla dozvolu prvog časnika i zapovjednika, što joj je omogućilo pre-

uzimanje zapovjedništva nad brodom. Po povratku u Royal Caribbean, Kate McCue je prvo promaknuta u prvu časnicu te stariju prvu časnicu, a zatim 2011. u staff kapetanicu. Predsjednica Celebrity Cruisesa, Lisa Lutoff-Perlo je 13. rujna 2015. imenovala Katu McCue kapetanicom kruzera CELEBRITY SUMMITA. Tako je postala prva Amerikanka koja je zapovijedala modernim mega kruzerom.

Uskoro je s CELEBRRITY SUMMITA prešla na  CELEBRITY EQUINOX, a potom 2019. na CELEBRITY EDGE. Dana 14. listopada 2021. Celebrity Cruises je objavio da će kapetanica Kate McCue preuzeti zapovjedništvo na CELEBRITY BEYONDU, njihovom najnovijem brodu, u proljeće 2022. godine.

U GRUŽ ĆE UPLOVITI 14. LIPNJA

Nakon uspješnih plovidbi, 24. veljače 2025. kapetanica Kate McCue je objavila da napušta Celebrity Cruises jer su je 18. ožujka 2025. imenovali za prvog kapetana prve mega jahte tvrtke Four Seasons Yachts imena FOUR SEASONS 1. Kapetanica je nakon imenovanja otputovala u Ankonu u Italiji, gdje je pratila gradnju jahte sve do ožujka 2026., kad je zaplovila na inaugurativnoj plovidbi po Mediteranu.

FOUR SEASONS 1 će uploviti u luku Gruž 14. lipnja u 6 sati na vez broj 11. U Dubrovniku će ukrcati nove putnike s kojima će krstariti našom obalom do Venecije te će ih tamo iskrcati 21. lipnja. Jahta nam se vraća 28. lipnja, 12. srpnja i 26 srpnja.

Mega jahta FOUR SEASONS 1 ima 3400 bruto tona (volumen svih zatvorenih prostora), duga je 207 i široka 27 metara. Ima 14 paluba od kojih su 10 s kabinama tj. s 95 luksuznih apartmana i trenutačno je najveća jahta na svijetu, a tvrtka Four Seasons je naručila još dvije identične jahte koje će zaploviti 2027. i 2030. Kapetanici Kate McCue želimo mirne i uspješne plovidbe.

FOUR SEASONS 1 će uploviti u luku Gruž 14. lipnja u 6 sati na vez broj 11. U Dubrovniku će ukrcati nove putnike s kojima će krstariti našom obalom do Venecije te će ih tamo iskrcati 21. lipnja. Jahta nam se vraća 28. lipnja, 12. srpnja i 26 srpnja.

Kate McCue uplovljava u luku Gruž s Celebrity Beyond

Christina O

GRAD VRHUNSKOG SPORTA

Gužva u Gospinom polju , svi su u prvoj ligi, ali i - istoj dvorani

Brojni gradovi u Hrvatskoj imaju puno bolju sportsku infrastrukturu od Dubrovnika, koliko god da je sve to generalno na niskim razinama u Hrvatskoj. Uz nešto bolje uvjete, imaju manje rezultata i vrhunskih klubova, dok se na jugu Hrvatske igra vrhunski sport, ali uz uvjete u kojima nedostaje jako puno kapaciteta

Šest ekipnih sportova u Gospinom polju, šest najvećih rangova. Od jeseni svi dubrovački klubovi nastupaju u prvoj ligi, odnosno, premijer ligi ili superligi. Dakle, niti jedan klub ne nastupa u drugom ili nekom nižem rangu. U Dubrovniku na jesen, dakle, samo vrhunski sport. Malonogometaši Squarea izborili su ostanak među elitom, u SuperSport Hrvatskoj malonogometnoj ligi. Iako je prvi dio sezone bio „čupav” za sastav trenera Iva Jukića, u drugom dijelu Dubrovčani bježe sa začelja i hvataju sedmo mjesto za doigravanje. Ne samo da su izborili ostanak, već su u četvrtfinalu izbacili favoriziranog Osijeka, a sada u polufinalu traže prolaz protiv Olmissuma, rivala iz Omiša. Odlična je ovo sezona i za Košarkaški klub Dubrovnik. Trenutno su peti na tablici u SuperSport Premijer ligi, a to je i mjesto s kojeg će ući u doigravanje. Dubrovnik je tako na tablici odmah nakon „velike trojke”, Zadra, Cibone i Splita, a tu je prije Dubrovnika još samo Samobor. I na jesen u Gospinom polju ponovno gledamo klubove velikane hrvatske košarke, među koje pomalo spada i KK Dubrovnik. Tu odmah valja spomenuti i trofejne košarkašice Raguse, za koje uopće nije bilo upitno hoće li nastupati u najvećem rangu i sljedeće sezone. Nakon pet uzastopnih naslova, ove su godine ostale bez doigravanja, ali su osvojile Kup Ružica Meglaj Rimac i time nastavile berbu trofeja iz sezone u sezonu. Unutar pet godina osvojile su pet prvenstava i tri kupa.

Piše Rafael Barkiđija foto rafael barkiđija

Od jeseni će u najvećem rangu ponovno igrati i odbojkašice ŽOK Dubrovnik. Nije im ova sezona bila baš bajna, ostale su predzadnje u ligi, čime su morale u kvalifikacije za ostanak protiv drugoligaša Olimpika. Dubrovkinje su posao riješile u dvije utakmice i izborile ostanak među elitom. Dubrovnik je oduvijek bio grad ženske odbojke s jakom odbojkaškom tradicijom, tako da veseli ostanak u Superligi. Ako neka momčad zna osvojiti trofeje, to je STK Libertas Marinkolor. Aktualni osvajači ekipnog stolnoteniskog Kupa i Prvenstva Hrvatske uskoro će se boriti za obranu oba naslova. Riječ je o momčadi koja redovito, svake sezone, nastupa i u europskim klupskim natjecanjima. Tu se sada „ubacio” i RK Ardiaei. Od jeseni u Gospinom polju gledamo Zagreb, Nexe i ostale velike klubove najvećeg ranga. Rukomet je jedan od nacionalnih sportova, tako da je ovo velika stvar za Dubrovnik, koji će sada imati priliku gledati i neke reprezentativce u Gospinom polju. Kada nadodamo i našeg najvećeg sportskog velikana iz Gruža, Jug Adriatic osiguranje, dolazimo do čak sedam prvoligaša u gradu. I niz je tu drugih klubova, poput tenisa, juda, ostalih borilačkih sportova, koji upisuju zapažene rezultate na najvećim hrvatskim pozornicama. Dubrovnik je grad sporta, a sada možemo reći i grad vrhunskog sporta, iako je dojam javnosti često nešto drugačiji zbog nogometa, odnosno činjenice da Dubrovnik ima sastav u četvrtom razredu nogometa.

RIJETKO KOJI GRAD U HRVATSKOJ SE MOŽE POHVALITI OVOLIKIM BROJEM PRVOLIGAŠA

Da bi usporedba bila realnija, Dubrovnik ćemo usporediti s gradovima koji slove kao sportski gradovi, slične veličine ili nešto veći od Dubrovnika. Odlična dva primjera su Šibenik i Zadar, koji također nemaju nogometnog prvoligaša, kao ni Dubrovnik.

Zadar ima košarkaškog velikana (KK Zadar), potom dva kluba u ženskoj ligi (ŽKK Zadar i ŽKK Zadar Plus), ali i STK Donat u stolnoteniskoj Superligi. Aktivan su prvoligaš i u vaterpolu (Zadar 1954), dok u rukometu, futsalu ili odbojci, nemaju klub u najvećem rangu. Što se tiče Šibenika, prvoligaši su u vaterpolu (Solaris), futsalu (Crnica) i ženskoj košarci (Šibenik), dok je velika tuga za njihov sport ove godine bilo ispadanje velikana Šibenke u drugi razred muške košarke.

Uzmimo za primjer još nekoliko gradova. U Puli se igra prvoligaški nogomet (NK Istra), futsal (Istra Pula), stolni tenis (Pula), dok u ostalim navedenim sportovima nemaju prvoligaša. U Varaždinu je nogometni prvoligaš (Varaždin), potom istoimeni muški rukometni klub, ženski rukometni (Koka), a valja istaknuti i stolnoteniskog prvoligaša (StaRR) te muški odbojkaški klub (Cratis). Varaždin se, tako, može pohvaliti velikim brojem prvoligaša kao i Dubrovnik, iako im „nedostaje” košarka. U Osijeku se igra vrhunski nogomet i futsal, a tu je još i muški odboj-

kaški klub Mursa. U košarci ili rukometu nemaju svojih prvoligaških predstavnika. Što se tiče najvećih gradova, Zagreba, Rijeke ili Splita, tu je usporedba nezahvalna zbog puno većih gradskih sredina, a time i sredstava, broja klubova, broja mladih koji će trenirati i sl. Također, nezahvalna je usporedba općenito s nogometnim sredinama, u kojima je najveća pozornost na nogometu, kako javnosti tako i interesa privatnog ili javnog kapitala. No, ovo je bio pokazatelj kako se Dubrovnik, u kojem se ne igra jedino vrhunski nogomet, na sportskoj karti Hrvatske „tuče” s najvećim gradovima, u kojima je puno veći pritok i talenata i kapitala. Iako to sportska infrastruktura ne prati.

„GUŽVA”

U GOSPINOM POLJU,

PROMJENE SU ITEKAKO POTREBNE, ALI NE SAMO KVALITATIVNE

Grad smo vrhunskog sporta, a te rezultate ne prati sportska infrastruktura. To i nije neka novost, to je višegodišnji problem. I nedavni primjer nam to pokazuje. Badmintonski klub Dubrovnik bio je domaćin međunarodnog juniorskog turnira, zbog čega su i MNK Square i RK Ardiaei morali igrati na Grudi, odnosno u Mlinima. Ponavljalo se to više puta, kada su se u Gospinom polju održavali neki događaji ili druga sportska natjecanja, poput Eu-

ropskog kupa u judu ili Dubrovnik Open turnira u taekwondou, tako da su dubrovački klubovi morali igrati negdje drugo. Problem nije ni u badmintonskom turniru, ni u judaškom turniru, ni u nečem trećem, dapače. Što više međunarodnih sportskih događaja, tim bolje za naš Grad. Problem je u činjenici kako je dubrovački sport debelo potkapacitiran. Svi ovi prvoligaški klubovi nastupaju u Gospinom polju i to im je jedini dom. U toj istoj dvorani se održavaju i razni međunarodni događaji, uz treninge svih klubova, nastavu tjelesnog i razne druge aktivnosti. Energetska obnova riješit će dotrajalost postojeće dvorane. I to je bio vrlo potreban zahvat s obzirom na to da je dvorana prokišnjava, nema ventilaciju, a uz to je pokazala i svoje „opasne” strane, kada je staklo padalo po publici tijekom jednog nevremena. No, ostaje i dalje onaj veliki problem, a to je kapacitet. I za utakmice i za treninge.

Na jesen svi klubovi, njih čak šest u Gospinom polju, nastupaju u najvećem rangu. Prvi rang znači i ozbiljnost u treningu, organizaciji utakmica i raspodjeli termina, a dio utakmica je i u TV prijenosima. Teoretski se može dogoditi da u jednom vikendu potrefe domaće utakmice svih dubrovačkih klubova, a Gospino polje je baš tada zauzeto zbog nekog drugog tur-

nira. Tada se traže zamjene domaćinstva, druge dvorane i solucije, čime se remeti ritam treniranja i igranja. S obzirom na to da govorimo o najvećem rangu, ostavlja i jedan dojam neozbiljnosti.

Dubrovniku nije potrebna samo jedna obnovljena ili novoizgrađena dvorana, koja će imati veliki kapacitet tribina i izgledati lijepo. Dubrovniku su potrebni puno veći kapaciteti. Novoizgrađena boćarska dvorana pokazala je kako se uz vrlo malo, može dobiti puno. Jedan takav sličan projekt, pa makar samo za trenažne procese, značio bi našim sportašima mnogo.

Brojni navedeni gradovi imaju puno bolju sportsku infrastrukturu od Dubrovnika, koliko god da je sve to generalno na niskim razinama u Hrvatskoj. Uz nešto bolje uvjete, imaju manje rezultata i vrhunskih klubova, dok se na jugu Hrvatske igra vrhunski sport, ali uz uvjete u kojima nedostaje jako puno kapaciteta.

Dok se sve to jednog dana ne dogodi, potrebno je i bolje raspolaganje terminima. Ako se zna da su travanj i svibanj rezervirani za završnice sezone klubova koji su u Gospinom polju cijele godine, besmisleno je, baš tada, staviti neki međunarodni turnir. Kako su kapaciteti mali, pravo je i čudo što imamo sedam ekipnih prvoligaša u gradu.

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Pohlepa ima dvije muke; kako doći do novca i kako ga ne potrošiti.

SVAKI TJEDAN

JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

VOZIM SE OKOLO

Vozim se okolo visoka makija

Pa cesta promiče kroz usjek zeleni

U daljini tračak neba se rumeni

Za krivinom koja preda mnom se svija

Ne vidim parcele ni žito da klija

Tek sjećanje moje pričinja se meni

Ali to je samo privid zamućeni

Cesta nije moja nego tko zna čija

Nije ovo prizor mojeg zavičaja

Nego tlo prašume prije pračovjeka

Koja se sa nebom za obzorom spaja

Konteso možda će prapovijesna jeka

I bez ovih mojih uzaludnih slova

Čuti da prašumu − krče izponova

17/5/25

humanitarni

prilozi

CARITAS

U spomen na pokojne Blaženka Jerković prilaže 20,00 eur.

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DNŽ

• U ime pokojne Eje Brailo, umjesto vijenca Ivana Đurašić prilaže 50 eura.

• Za pokojnu Jelku Brailo, umjesto cvijeća Ana Kraljević prilaže 50 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na pok. Jelku Brailo, Katarina Popara prilaže 70 eura.

• Prilog u spomen na Eju Brailo, umjesto vijenca prilaže Maris Stella-Radeka.

• U spomen na dragu prijateljicu Jelku –Eju Brailo i njezinu borbu s bolešću, Maris Stella-Radeka prilaže 50 eura.

• Umjesto cvijeća za Eju Brailo, majku naše Marine, Pećinari prilažu 275 eura.

• U spomen na pok. Eju Brailo, umjesto cvijeća Klara Burić s obitelji prilaže 30 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na pok. Eju Brailo, Nikolina Kapović prilaže 60 eura.

• U sjećanje na dragu

Eju Brailo, obitelji Kapović i Brailo prilažu 60 eura.

• Umjesto vijenca u spomen na pokojnu

Eju Brailo, Vesna Čavić prilaže 50 eura.

• Umjesto vijenca u znak sjećanja na Eju Brailo, maturanti 4.c razreda Gimnazije Dubrovnik (1970.) prilažu 200 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na Eju Brailo, Marija Cvjetović, Mare Nadoveza i Jasna Žerovnik prilažu 60 eura.

KOMPAS No.1

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

Kardinala Stepinca 52

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

Uvjeti:

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

AUTO / MOTO

Prodajem neregistrirani automobil Opel Astra 1.4 benzin, 2011. godište. Prešao 178.000 km. Cijena: 2.500 €.

Prodajem automobil Renault Scenic 2, 2007. godište, benzinac, prešao 206.000 kilometara, registriran do 01/2027. Cijena: 2.200 €. Tel: 098/982-4076

Prodajem skuter Piaggio Carnaby 2008. godište, 200 cm³, 15 kW, u vrlo dobrom stanju. Prešao 25.000 km. Cijena: 1.100 €. Mob: 098/166-8831

Prodajem Citroën C4 Picasso 1.6 benzin, 88 kW, 2011. godište. Prešao 169.000 km, registriran do 08/2026. Cijena: 3.200 €. Mob: 0981668831

Prodajem Renault Lagunu Karavan, 2005. godište, 217.000 km, 1.9 dizel (88 kW). Vozilo je redovito servisirano i garažirano. Cijena 2000 € ili po dogovoru. Kontakt: 099 219 48 94.

Prodajem Audi A3 1,2 TFSI 2012 Prešao 212.000 km Dodatno nove zimske gume

Iznajmljuje se restaurant EDEN, Kardinala Stepinca 54. Kontakt 099 5622046

sa felgama i nove su ljetne na autu. Upravo je servisiran i registriran do 4/2027. Ozbiljne ponude na mob. 098/ 165-8476

Prodaje se Volkswagen Golf 8, godište 2023., s prijeđenih 5.500 km, te mala pomoćna barka duljine 2 m. Mob: 091 567 2683.

Potražujem auto starosti 12 do 16 g., srednje klase, oko 75 kW. Na mob: 091 61 43946.

Prodaje se Jeep Wrangler 2.2 Diesel Sport, 2000. godište, zelene boje s efektom, s kukom, od prvog vlasnika, s 98.000 km. Cijena: 16.500 €. Kontakt: 098 982 9165.

Prodaje se Mini Morris Cooper Cabrio, 2008. godište, žute boje, s 62.000 km, ručni mje-

njač, benzin, kožna sjedala, od prvog vlasnika. Cijena: 7.500 €. Kontakt: 098 982 9165.

Prodaje se Volkswagen Beetle 1200, godište 1976. Vozilo zahtijeva restauraciju, cijena po dogovoru. Mob: 099 840 5862.

PLOVILA

Prodajem brodicu dužine 9,7 m s dvije kabine. Cijena po dogovoru. Mob: 098/929-4917

Povoljno prodajem istranku s papučom, povišenom kabinom i natkabinom. Opremljena je zimskom i ljetnom tendom, solarnim napajanjem te vanbrodskim motorima Tohatsu 9.9 (s komandama) i Tomos 3.5. Uključena je i neregistrirana prikolica (trailer). Cijena na upit. Mob: 091/445-1314

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Mijenjam dva stana u Metkoviću, ukupne površine 82 m² +

čestice 948/2 i 948/3. Osiguran je pristupni put za vozila i strojeve, a teren je idealan za OPG, nasade ili turističku investiciju. Cijena: 46.000 €, uz moguć dogovor za gotovinsku isplatu odmah. Kontakt: 095 369 6454.

Prodaje se suvlasnički udio (1/4) stare obiteljske grobnice na groblju Boninovo, na atraktivnoj lokaciji u blizini crkve. Grobnica pripada staroj dubrovačkoj obitelji, krasi je nadgrobni spomenik Ivana Rendića te ima slobodna mjesta za daljnje korištenje. Prijenos prava korištenja provodi se sukladno važećim pravilima. Cijena: 50.000 €. Info: kolonija2025@gmail.com

. Kupujem manji stan u Cavtatu ili bližoj okolici. Stan mora biti u prizemlju ili 1. kat, te brzo useljiv. Novija gradnja / uredno održavan. Cijena do 250.000 Eura. Svi papiri mo-

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

ostava 30 m², u centru grada, za stan u Dubrovniku, Župi dubrovačkoj, Konavlima ili Mokošici. Mob: 091/614-3946

Kupujem stan ili kuću na potezu od Brsečina do Župe dubrovačke, do 270.000 €. Mob: 098/189-1334

Zbog hitnosti prodajem poljoprivredno zemljište u Mihanici (Kraljeva), površine 4400 m²,

raju biti uredni. Mob. 095/8199767

Močići – zemljište 3000 m² u blizini zračne luke, trenutno pogodno za uređenje parkinga. Teren je potrebno poravnati. Prodajem povoljno. Mob: 091 61 43946

Kupujem stan za 110 tisuća eura u Dubrovniku (s Mokošicom). 0981994683

Šipan – kupujem poljoprivredno zemljište. Također sam zainteresiran za kupnju suvlasničkog udjela. Za preporuku pri kupnji isplaćuje se proviziMob: 097/7236306

Traži se zemljište površine 500 m² ili više u Župi dubrovačkoj ili Komolcu. Poželjan je dugoročni najam. Potreban je pristup za kamion. Plaća se naknada za preporuku. Mob: 097/7236306

Tražim partnera za izgradnju stanova u Zatonu. Kontakt: 097 600 7613. .

Tražim dvosoban stan na području grada, bez agencija. Mob: 091 540 3370.

Prodajem stan u Trebinju, 75 kvadrata, blizu centra. 091 6144 918

Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106.

Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623

Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370

Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411

Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468.

Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.

Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i

dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306 Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatuprazan. 098 787 773

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob:

098/1332 561

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska na-

mjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodaje se montažna kućica, kuhinja s trpezarijom i kupaonica. Kućica je klimatizirana, spre-

mna za korištenje. 0915430029

Prodajem crnu masažnu fotelju od skaja, udobnu i očuvanu po cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242.

Prodajem motokopačicu (frezu) Labinprogres „Adria 04“ s benzinskim motorom od 9,5 KS. Starost tri godine, oko 10 sati rada. Prodaje se sa ili bez kotača (nisu originalni). Mob: 098 324 010.

USLUGE RAZNO

Stolarski radovi u drvetu, od malih popravaka do izrade po mjeri. Mob: 099/2106563

Unošenje i iznošenje stvari, čišćenje podruma / objekata / garaža, uređivanje okućnica i slično! Sve informacije na broj: 095 856 2665

Popravljam žensku i mušku odjeću, brzo i kvalitetno. 099 696 5706

Prodajem kozje mlijeko. 099 835 7981

Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje Maslina, agruma, loze, kivija, ruža, kosnja trave I slično mob 09161 43946

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

DEŽURNE LJEKARNE -LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 4.5. do 10.5.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 11.5. do 17. 5.

preminuli

MARIN MARINKO IVUŠIĆ 1942

FRANO VICEVIĆ 1955

MARIJA MARKOVIĆ 1937

NIKOLA ČOIĆ 1942

ANE ČALETA 1939

VLAHO MOZARA 1943

VINKO MILAT 1928

PERO TRTOMAN 1960

ROKO BELEMEČIĆ 1962

MARIJA RUSTAN 1931

PERO BURUM 1933

SUDJELUJTE NA RADIONICAMA PROJEKTA PARTICIPATIVNOG BUDŽETIRANJA

Građani Dubrovnika pozvani su predstaviti svoje ideje i aktivno sudjelovati u razvoju lokalne zajednice

Građani Dubrovnika i ove godine imaju priliku aktivno sudjelovati u razvoju svog gradskog kotara ili mjesnog odbora kroz novi ciklus projekta Participativnog budžetiranja. Riječ je o procesu koji omogućuje izravno uključivanje građana u predlaganje i odabir projekata koji će se financirati iz gradskog proračuna, s ciljem unapređenja kvalitete života lokalne zajednice.

Projekt građanima pruža priliku da svoje ideje pretoče u konkretne prijedloge, uz uvjet da je prijedlog jasno opisan i u skladu s kriterijima projekta. Za mjesne odbore moguće je predložiti projekte u vrijednosti do 60.000 eura, dok za gradske kotare maksimalan iznos iznosi 120.000 eura. Upravo zato će se kroz svibanj i lipanj održavati radionice na kojima će građani moći predstaviti svoje prijedloge, dobiti stručne smjernice te razviti projekte za svoje područje. Radionice predstavljaju ključan korak u procesu sudjelovanja, a namijenjene su svim zainteresiranim stanovnicima koji žele doprinijeti razvoju svoje zajednice.

KAKO SUDJELOVATI?

Sudjelovati mogu svi punoljetni građani s prebivalištem na području za koje prijavljuju projekt. Potrebno je doći na radionicu pred-

viđenu za svoj gradski kotar ili mjesni odbor te ponijeti važeću osobnu iskaznicu. Svaki sudionik može prijaviti jedan projektni prijedlog za svoje područje. Na radionici će prijedlog biti predstavljen i dodatno razrađen uz stručnu podršku tima Dubrovačke razvojne agencije DURA-e i Grada Dubrovnika, kako bi zadovoljio zadane kriterije i bio spreman za daljnju evaluaciju. Nakon faze prikupljanja projektnih prijedloga, svi predloženi projekti prolaze tehničku analizu, a potom građani glasovanjem odlučuju koje će se inicijative realizirati u sljedećoj godini.

Participativno budžetiranje nije samo prilika za predlaganje projekata, ono je način da građani izravno utječu na odluke koje oblikuju njihov svakodnevni život. Dubrovačka razvojna agencija DURA i Grad Dubrovnik pozivaju sve zainteresirane građane da iskoriste priliku, predstave svoje ideje i aktivno doprinesu razvoju zajednice u kojoj žive. Sudjelovanjem u projektu svaki prijedlog postaje korak prema kvalitetnijem i funkcionalnijem Dubrovniku.

Sve informacije o projektu i mogućnostima sudjelovanja dostupne su na službenoj internetskoj stranici projekta: www.zaboljigrad.hr