Dubrovački dnevnik br. 280 by Dubrovački dnevnik

vremenska prognoza

Petak, 13. ožujka godina VII. / broj 280 / 2026. / issn 2718-3742 svibanj 1 2

pet

sub

ned

pon

uto

sri

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr čet

INTERVJU, DON HRVOJE KATUŠIĆ:

„Mi svećenici dužni smo upozoriti kad se relativiziraju zločini“ stranica 14

RADOVI PRI KRAJU

Nova knjižnica u TUP-u otvara svoja vrata na jesen stranica 6

NOVI MOMENAT U

STON DOŽIVLJAVA

POVIJESNE ZANIMLJIVOSTI

PROGRAMSKOJ KOALICIJI

PREPOROD:

‘Zategnuto’ između Frankovića i Vićana, slijede promjene na nekim direktorskim pozicijama

‘Centar će izgledati kao u zlatno dobra Republike’

Kad su učinjeni i čemu služe potporni zidovi ispod Minčete

stranica 4

stranica 22

stranica 18

Uvodnik

Petak, 6. ožujka 2026. Dubrovački dnevniK

IMPRESSUM Glavna urednica: Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić

Ajmo dečki, žrtvujte se za brzu prugu do Konavala!

Redakcija Petra Srebrović Ivana Smilović Barkiđija Aida Čakić Ahmet Kalajdžić Rafael Barkiđija (sport) Nikša Klečak Piše Vjera Šuman

Kontakt 020 642 462 Fotograf Željko Tutnjević Vito Begović Fotografija na naslovnici: Vito Begović Kolumnisti Vjera Šuman Maro Marušić Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.) Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) Nakladnik Dubrovački dnevnik d.o.o. Ćira Carića 3 Dubrovnik OIB 84019117288 Uprava Lucija Komaić (članica uprave)

Foto: ilustracija

lenki je pitao našeg vrlog ministru i njegovoj vrijednoj obitelji. Što kostra je li riješio avione za povra- šta da košta. tak naših ljudi iz zemalja zahvaa to vrijeme saborska većina je ćenih ratom. Ovaj je ponosno potvrdio stabilna, nikad stabilnija. Osim kako su dva aviona stigla u Hrvatsku, bivše esdepeovke, svoju ručicu s našim ljudima. Oni preostali tamo, u je Plenkiju dao i Zurovec iz nekadašnjeg, planu su. Kad? Kad se steknu uvjeti. Na činilo se, suvislog Fokusa. Zanimljivo je čekanju su, dok Iranci ‘rokaju’ zračne bilo objašnjenje koje je taj novi ‘žetončić’ luke zemalja, diljem iranskog okruže- naveo kao razlog svojeg ulaska u parnja. Bravo, odglumio je javno predsjed- lamentarnu većinu. Želi provesti svoje nik Vlade, koji je prije toga obavio ne- projekte što se, prije svega, odnosi na koliko telefonskih poziva i riješio što željezničku povezanost Zagreba do sloje mogao. Radman se onda javno po- venske granice brzom linijom vlaka. To hvalio kako je on učino sve za naše lju- je bio njegov uvjet ulaska u ‘većinu’, kade. Plenki ga je dobrohotno potapšao ko bi pomogao građanima svoje Svete po ramenu. Bravo! Što će drugo? Ako Nedjelje i Samoborcima. Brz i komforan slučajno mislite kako je ovaj ministar dolazak u Zagreb na posao, tako i natrag ‘niš koristi’ ne budite zločesti. Da ne- doma. Vožnja bi trebala trajati petnaest ma ovog ministra, po Slavoniji bi broj- do dvadeset minuta, čime bi se smanjine svinje trunule nasred ceste ili bi bile dugotrajne gužve na istim relacijama le zakopane u jame i tako bile potenci- automobilom. To se zove - ja tebi ovo, a jalni ozbiljni izvor zaraze. Ali nisu, sati meni ono. Među ostalim ljudima, drmo zahvaljujući ovom našem ministru žavni odvjetnici to bi nazvali koruptivi njegovoj obitelji, koja sve to zbrinjava. nim dogovorima, ali u politici se to zove Posao koji, eto, nitko drugi nije u sta- ‘mala politička razmjena’. Druga je tema nju obaviti i sasvim je normalno da Hr- zašto su nam željeznice u takvom katavatska koristi njihove neprocjenjive us- strofalnom stanju, usprkos mogućnoluge. I zato, Bogu hvala na ovom mini- sti korištenja velikih novaca iz europ-

Uvodnik 3

Dubrovački dnevniK Petak, 6. ožujka 2026.

Uvodnik

skih fondova. Osim što ima veze s vječnom temom i navikom u naših političara. Stavljanja na velike plaće podobnih umjesto, ne daj Bože, sposobnih. Trenutačno i Zurovca i bivšu esdepeovku Ban, najviše nervira termin ‘žetončić’, koji je vrlo dobro smislio pokojni Bandić! Točno u sridu, jer ta jedna riječ kaže sve što treba o tome reći. Velika je šteta što iz Grada ili Konavala nema nikog tko je izvan parlamentarne većine, a spreman je dobrohotno dati svoju ručicu, kako bi se napravila brza željeznica od Grada do crnogorske granice, čime bi se u Grad isto tako stiglo za petnaestak minuta. Da ne govorimo koliko bi takva željeznica drastično smanjila gužve na cestama prema zračnoj luci. ‘Brzoj cesti’, koja je već dvadesetak i više godina u planu. Pojačano se planira prije svakih izbora. Možda bi se koji esdepeovac, ako ih ima, mogao ‘žrtvovati’ za dobrobit zajednice. Tako ne bi bio uzaludan žetončić i svakako bi bio korisniji nego sada. ako stvari stoje, poruke koje je naš dobri Pero slao Matu, Mato je čuo. Pa je sad krenula pri-

ča kako je naš dobri drug Pero izletio iz neformalne koalicije, što nije sasvim točno. Navodno je Matu dokokotalo hvatanje poruka po eteru. Usto što ima brata kojeg ne može mijenjat, samo zato što je jebivjetar. To su stvari na koje ne možeš utjecati. Teško je pronaći obitelj koja nema nekog takvog ‘jebivjetra’, mada bi neka druga riječ bila primjerenija. E sad, Mato jest u nekoj vrsti otvorene suradnje s Perom, ali mu njegove ruke nisu potrebne. Tu je možda i zato što nije dobro Pera imati protiv sebe i tek ćemo vidjeti kako će se stvari dalje odvijati. Je li Pero ‘šiljio’ gotovo do pucanja, namjerno i s planom ili se samo zaigrao, i to ćemo vidjeti. Ako išta, možda Pero popusti oko svog čovjeka na čelu dubrovačkih kina, jer taj, za razliku od drugih Perovih, o tom poslu stvarno blage veze nema. Pojma s pojmom. Doduše, ni prvi ni zadnji na političkim funkcijama, koji pojma nema, ni o čemu. Iz nekog razloga političari vole takve jer su apsolutno poslušni. To je i jedino što se od njih očekuje. Poslušnost. Svakako, puštanje informacija o izlascima ili neizlascima iz koa-

licija bez sumnje su znakoviti, posebno u kontekstu budućih političkih događaja u Dubrovniku. ospodari rata, Trump i Putin, dobro se nadopunjuju. Sve što radi jedan, onaj drugi potpuno razumije. Uglavnom, ubijaju ljude, rasturaju gradove i jedan i drugi sanjaju otimanje teritorija. I nažalost, snovi bi im se lako mogli ostvariti. Zašto? Jer mogu! Ostatak svijeta samo gleda kad će se treći tiši ‘gospodar’, onaj kineski, uključiti u opću otimačinu i ratove. Iako se svi nadaju kako će on kao mudar ‘igrač’ samo pokupiti benefite iz ovih pogubnih ratnih igara. Glavno je da su dečki jedni s drugima zadovoljni. Ostali su im, ionako, nebitni. Europa je u svemu tome, nažalost, samo običan statist. Možda preciznije, puki promatrač koji nije u stanju donijeti zajedničku, a kamoli odlučnu odluku. Usprkos respektabilnim resursima. Uzalud, kad nema ni jedinstva ni odlučnosti. Stalno su unutar okvira ‘piškit ću, kakit ću’! Pomalo. Kakve to veze ima s divljanjem opake inflacije koja nam slijedi? I ne samo nama. Itekakve, nažalost. Eto vas.

4 Politika

Petak, 6. ožujka 2026. Dubrovački dnevniK

NOVI MOMENAT U PROGRAMSKOJ SURADNJI

Zategnuta suradnja između Frankovića i Vićana, očekuju se promjene na direktorskim pozicijama Odnosi na relaciji HDZ-a i DDS-a unutar programske suradnje već su neko vrijeme ‘zategnuti’. Službenih izjava je zapravo kroz ovo vrijeme vrlo malo, no već se mjesecima govori o neslaganjima koja su nastala zbog razilaženja oko prostornih planova, točnije GUP-a koji bi uskoro trebao ugledati svjetlo dana i naći se na javnoj raspravi Već se neko vrijeme govori o zategnutim odnosi- še Remize u vlasništvu Pema gdje bi se trebao grama između gradonačelnika Mata Frankovića i šefa diti shopping centar. DDS-a Pera Vićana, a o tome se raspravljalo i na Šef DDS-a Pero Vićan u svojim dosadašnjim mesjednici Gradskog odbora HDZ-a koja je održana u dijskim istupima ničim nije odao kako su odnosi s utorak navečer. Dubrovački dnevnik neslužbeno do- Matom Frankovićem zategnuti. Međutim, poneki znaje i kako slijede promjene na pojedinim direktor- njegovi potezi znaju reći više nego riječi. Tako se skim pozicijama, no one ne bi trebale biti drastične. on od konstituiranja novog saziva Gradskog vijeća Prema neslužbenim informacijama, Franković se na nijednom nije pojavio na sjednici Gradskog vijeća. ovaj potez odlučio nakon što je u medijima objavlje- Premda su tu ostali vijećnici DDS-a i premda podrno kako njegov brat Krešimir Franković u Praprat- žavaju Frankovićeve projekte, Vićana koji je jedan nom, na jednoj vrijednoj parceli, navodno ilegalno od najiskusnijih političara nema, i to sasvim sigurnaplaćuje parkiranje na zemljištu koje je u vlasniš- no nije puka slučajnost. Nedavno je u emisiji ‘Srijetvu Pera Vićana, države i još nekoliko osoba. Zbog dom otvoreno’ Radio Dubrovnika otvoreno kritiziovog su slučaja reagirali policija i inspektorat, dok rao rad gradske uprave te pročelnika, no u niti jedje Krešimir Franković medijima kazao kako ga je nom trenutku nije uputio kritiku na rad samog graVićan zamolio da ondje uvede red, zajedno s mla- donačelnika. Također, sa sjednice Gradskog vijeća dićima iz mjesta koje je angažirao. Kako doznaje- koja je održana u studenom se ispričao porukom mo, Franković ne podržava poslove koji povezu- – umjesto mene će u sljedećem sazivu sjedati Anju njegova brata i njegovog sad već bivšeg politič- dro Vlahušić. Vlahušić je tada odgovorio kako ‘on kog suradnika. sasvim sigurno neće sjedati u Gradskom vijeću, a svejedno je i hoće li Vićan’. VIĆAN NE GOVORI NIŠTA, ALI PUNO TOGA POKAZUJE Međutim, odnosi na relaciji HDZ-a i DDS-a unutar ‘AKO ŽELIŠ - MOŽEŠ, AKO NE ŽELIŠ - NE MORAŠ...’ programske suradnje već su neko vrijeme ‘zate- S druge strane, Frankovićevi istupi u javnosti u pognuti’. Službenih izjava je zapravo kroz ovo vrije- sljednje su vrijeme nešto konkretniji. me vrlo malo, no već se mjesecima govori o nesla- „Ključno je za građane da imamo stabilnu većinu ganjima koja su nastala zbog razilaženja oko pro- u Gradskom vijeću, ničim nije ugroženo usvajanje stornih planova, točnije GUP-a koji bi uskoro trebao proračuna, kao što to nije ni prošli put. Imamo kvaliugledati svjetlo dana i naći se na javnoj raspravi. tetnu suradnju u Vijeću tako da za mene bilo kakve Neslaganja su se, kako se može čuti iz neslužbe- koalicije i slično u ovom trenutku nisu prioritet. Ali nih izvora, dogodila i oko parcela na području biv- postoje neke stvari preko kojih se ne može i neće

Piše Ivona Butjer Mratinović FOTO: GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Dubrovački dnevniK Petak, 6. ožujka 2026.

Politika 5

prijeći, barem neću ja osobno“, kazao je Franković. nu vlast i dovoljno ‘ruka’ u Gradskom vijeću koju čiZanimljivo je i to Vićan je u svojim medijskim istupima kritizirao pre- ne s DUSTRA-om Željka Raguža, i bez DDS-a, u kokako je Franković u izgrađenost i narušene vizure Grada, na što je Fran- jem Franković nesumnjivo ima lojalnog partnera. Tako da Franković nema razloga za strah od guviše navrata naja- ković također odgovorio. “Koliko mene sjećanje služi, a obično me dobro slu- bitka većine. vio kako će ‘obraži, i gospodin Vićan je bio sastavnica donošenja čun s moćnicima’ GUP-ova, izmjena i dopuna, pa ako se na ikoga tre- ‘OBRAČUNAT ĆU SE S MOĆNICIMA’ ba ljutiti, onda je to na sebe samog. Ja nisam do- Zanimljivo je i to kako je Franković u više navraobilježiti njegov nosio te GUP-ove, to je sigurno. Drugo, naš upravni ta najavio kako će ‘obračun s moćnicima’ obilježiti treći gradonačelodjel za izdavanje dozvola radi sukladno zakonu i njegov treći gradonačelnički mandat. U cijeloj ovoj normativima. Ako on sumnja na radnje koje je biv- situaciji je jedno vrijeme imao i policijsku zaštitu. S nički mandat. U ša pročelnica Silva Vlašić odradila koje su možda gradske govornice je govorio kako su mu iz Atlantcijeloj ovoj situaci- bile protuzakonite, po njegovim spoznajama, onske plovidbe nudili mito kako bi pogodovao oko diji je jedno vrijeme da neka upozori na te i takve pojave. Sigurno je ak- onica Luke Dubrovnik, zatražene su i dodatne radtualno vodstvo odjela na razini zadatka, radi se su- nje oko nekretnine u Palmotićevoj ulici koju iznajimao i policijsku kladno zakonu i tako će to biti u budućnosti”, od- mljuje obitelj Bonačić, a vlasnici su Dubrovački muzaštitu. S gradske govorio je Franković. zeji, kao i dodatni izvidi oko koncesije za Sunset Beach. A ‘moćnika’ je najviše u građevinskom sektogovornice je govoKAKO ĆE ZAVRŠITI? ru koji je u Dubrovniku daleko najunosniji posao. rio kako su mu iz Situacija između Frankovića i Vićana pomalo pod- Sljedeći lokalni izbori održavaju se tek za tri godiAtlantske plovidbe sjeća na onu između bivše gradonačelnice Dub- ne, što ipak ostavlja mogućnost za konačnu pomiravke Šuice i njenog tadašnjeg zamjenika Vićana. rbu između dugovječnog i iskusnog dubrovačkog nudili mito kako Ni tada Vićan nije eksplicitno navodio kako je Šui- političkog vuka i onog nešto mlađeg, koji je u pobi pogodovao oko ca izgubila njegovu podršku, vijećnici njegove ne- sljednjih 10-ak godina ipak stekao vrijedno političzavisne liste su dolazili na Vijeće i podržavali grad- ko iskustvo. Međutim, u ovoj je situaciji sasvim izdionica Luke Duprojekte, međutim, ta je politička suradnja već vjesno da će doći do promjena na pojedinim direkbrovnik, zatražene ske tada pucala. torskim pozicijama. U srijedu, u trenutku pisanja su i dodatne radVićan je većinu na vlasti činio i sa Šuičinim nasljed- ovog teksta, očekuje se kako bi se promjene mogle nje oko nekretnine nikom na mjestu prvog čovjeka Grada, Androm Vla- dogoditi na čelu Kinematografa i Lokruma, s obzihušićem. Koalicija je ‘pukla’, ali na jedan puno bur- rom na to kako je gradonačelnik već prije kritizirao u Palmotićevoj uli- niji način, pa su padale vrlo teške riječi i međusob- njihov rad. Zasad je sigurno jedino kako bi tu poci koju iznajmljuje ne optužbe. Zanimljivo je kako su i Vlahušić i Šuica ziciju mogao zadržati predsjednik uprave Vodovoizgubili vlast nakon Vićanove potpore. da Dubrovnik Lukša Matušić koji, prema neslužbeobitelj Bonačić, a U ovoj situaciji, Mato Franković i HDZ imaju stabil- nim informacijama, ima Frankovićevo povjerenje. vlasnici su Dubrovački muzeji, kao i dodatni izvidi oko koncesije za Sunset Beach. A ‘moćnika’ je najviše u građevinskom sektoru koji je u Dubrovniku daleko najunosniji posao.

6 Aktualno

Petak, 6. ožujka 2026. Dubrovački dnevniK

VRIJEDAN PROJEKT

Nova knjižnica u TUP-u trebala bi se otvoriti na jesen: Radovi su pri kraju nakon nepredviđenih problema Jedna od najmodernijih knjižnica u Hrvatskoj smještena u kompleksu TUP-a još uvijek nije otvorila svoja vrata. U nju će se, pri završetku radova, smjestiti gruški ogranak Narodne knjižnice, ali i dio knjižnog fonda Znanstvene knjižnice. Provjerili smo u kojem su stadiju radovi, kao i je li došlo do određenih zapinjanja, ali i kolika je sama vrijednost i važnost ovog projekta Knjižnica koja će se nalaziti u prostorima TUP-a trebala bi biti nešto posebno, a njeno otvaranje iščekuje veliki broj sugrađana. Iako se spominjalo da će radovi biti dovršeni još prošle godine, čini se da će se na to ipak trebati malo dulje pričekati. Kako kažu iz Grada Dubrovnika, završeni su građevinski radovi i najveći dio obrtničkih radova, a započeli su radovi na ugradnji rasvjete i uređenja sanitarija. U prostoru na katu, gdje će biti smješten budući gruški ogranak Narodne knjižnice, nakon ugradnje rasvjete i sanitarija, slijedi opremanje namještajem i informatičkom opremom. Istovremeno s radovima na opremanju, provodi se priprema za preseljenje Ogranka Gruž. U tijeku je revizija i otpis knjižne građe, što su nam potvrdili i iz Dubrovačkih knjižnica. U prizemlju se nalazi svojevrstan amfiteatar Zanimljivo je da će se u prostoru suterena gdje će se odvijati razna događanja nalaziti spremište dijela knjižnog fonda Znanstvene knjižnice, gdje su već montirani pokretni ormari. Nakon ugradnje rasvjete, pro- BROJNI IZAZOVI: OD PRODORA VODE DO Piše Ivana Smilović stor će biti spreman za useljenje. NEDOSTATAKA NA STOLARIJI foto Ahmet Kalajdžić Prema odgovoru iz Grada Dubrovnika, opre- Međutim, dosad sve i nije baš teklo po planu, manje prostora trebalo bi biti završeno do već je došlo do određenih zapinjanja, što su srpnja ove godine, nakon čega slijedi pre- nam potvrdili iz Grada Dubrovnika. seljenje knjiškog fonda. Ako sve bude teklo „Nažalost, kad se obnavlja stara, oronula grapo planu, do jeseni će knjižnica otvoriti vra- đevina dolazi do više nepredviđenih situacita svojim korisnicima. ja koje smo morali otkloniti kako bismo na-

Dubrovački dnevniK Petak, 6. ožujka 2026.

Prema odgovoru iz Grada Dubrovnika, opremanje prostora trebalo bi biti završeno do srpnja ove godine, nakon čega slijedi preseljenje knjiškog fonda. Ako sve bude teklo po planu, do jeseni će knjižnica otvoriti vrata svojim korisnicima.

Aktualno 7

stavili radove. Iz okolnih prostora, i unutar- sudbe knjiga, bio je premalen za bilo kakve njih i vanjskih, dolazilo je u više navrata do programske aktivnosti. U TUP-u ćemo konačprodora vode, mapa starih elektroinstalaci- no imati mjesta za formiranje posebnih odjeja nekadašnje tvornice dijelom je odstupa- la, zbirki, prostora za individualni ili grupni la od stanja na terenu, imali smo problema s rad. Nova knjižnica u TUP-u, s obzirom na lokanalizacijskom mrežom izvan obuhvata sa- kaciju, pristup i veličinu konačno će omogumih radova na uređenju prostora za knjižni- ćiti obogaćivanje različitim sadržajima i akcu. Također je bilo nužno otkloniti nedostat- tivnostima. Planiran je poseban dječji odjel, ke na stolariji. Sami radovi podrazumijevali prostor za grupni i individualni rad, prostor su sudjelovanje i koordinaciju različitih vr- za održavanje programskih aktivnosti“, nasta radova i različitih izvođača. Ti radovi su pisali su iz Dubrovačkih knjižnica. srećom završeni i ne očekujemo nepredviđene situacije u radovima koji su pred nama“, OTKLANJANJE BARIJERE IZMEĐU KNJIŽNICE objasnili su iz Grada Dubrovnika. I GRAĐANA Kako će zapravo izgledati sama knjižnica, Kako ističu, važnost ogranaka je dovesti objasnili su nam upravo - iz Dubrovačkih knjižnicu u susjedstvo i premostiti prometknjižnica. Kažu da je riječ o dva prostora, od ne i prostorne zapreke, posebno za djecu, kojih je ovaj u suterenu veličine 254 kvadrat- starije osobe i osobe smanjene pokretljivona metra. Predviđen je za spremište Obve- sti, omogućujući im posudbu knjiga i koriznog primjerka Znanstvene knjižnice koji je štenje usluga knjižnice u neposrednoj blizisad smješten u ljetnikovcu Skočibuha. Dru- ni stanovanja. gi prostor na katu, veličine 281 kvadratni me- „Cilj nam je približiti knjižnicu svim građanitar namijenjen je gruškom ogranku Narod- ma. Osim sastajališta lokalnog stanovništva, ne knjižnice. ogranak u Gružu, kroz povećanje broja usluga, učiniti sastajalištem svih stanovnika gra„Dosadašnji prostor Ogranka, osim same po- da. Knjižnica se nalazi na dobroj lokaciji, blizu

Prostor kata trenutno je prazan, ali uskoro će uslijediti opremanje

8 Aktualno

Ulaz u knjižnicu već govori da će biti riječ o nečemu posebnom

Petak, 6. ožujka 2026. Dubrovački dnevniK

važnih gradskih prometnica, u blizini stajališta javnog gradskog prijevoza, u blizini parkirališta. Biti će dostupna osobama smanjene pokretljivosti, slijepim i slabovidnim osobama i tako ukloniti barijere između knjižnice i građana. S obzirom na navedene prednosti, cilj nam je u knjižnici u TUP-u ponuditi što više sadržaja i organizirati što više programa za sve skupine korisnika“, dodali su. Objašnjavaju i da do kraja ove godine Knjižnice prelaze na novi knjižnični program. Uz dosadašnju programsku podršku i online katalog novi program nudi dodatne mogućnosti, korištenje aplikacija ZaKi Book (posudba i čitanje eknjiga) te eZaKi, aplikacije koja omogućava korisnicima da se online upišu u knjižnicu ili obnove članstvo, vide svoja zaduženja, produže rok povratka građe, plate zakasninu, te rezerviraju nove naslove.

Dio građe Znanstvene knjižnice bit će preseljen ovdje

U planu je kupnja jednog knjigomata koja će korisnicima omogućiti povrat knjiga i izvan radnog vremena knjižnice. MALI KUTAK ZA KAVU Iako se spominjalo otvaranje book caffea u sklopu same knjižice, ideja je sada malo drugačija. „Nakon otvaranja knjižnice postavit će se samoposlužni uređaj za topla pića na kojem će svaki korisnik moći kupiti topli napitak te će biti uređen mali kutak gdje će se moći pročitati knjiga uz konzumaciju. Dakle, neće doći do otvaranja caffe bara nego po uzoru na veći broj knjižnica s navedenom uslugom koristit će se samoposlužni uređaj“, kazali su nam iz Grada Dubrovnika. Vrijedan je ovo projekt u svakom smislu, pa su tako ukupni troškovi ovakvi: u 2023. godini uloženo je 152.180,64 eura, u 2024. godini 1.483.890,93, a u 2025. godini 526.108,72 eura. U ovoj je godini planirano postavljanje rasvjete, sanitarija, namještaj te informatička oprema za što je planiran iznos od 823.406,25 eura. Treba se nadati da neće iskrsnuti još problema i da će Gruž, ali zapravo i cijeli Dubrovnik, uskoro dobiti modernu knjižnicu koja će postati novo mjesto okupljanja građana.

Dubrovački 9 Zadnja Kolumna Škura dnevniK bura Petak, 16. 6. ožujka siječnja 2026. 2026.

Petak, 20. veljače 2026. Dubrovački Ljudi međudnevniK nama 9

30% POPUST ZA DOMAĆE

PONEDJELJAK | 16.03. doručak dana Poširana jaja sa dimljenim lososom i zelenim šparogama menu dana Špageti Bolognese Klasični ragu od mljevenog mesa, luka, češnjaka i rajčice

UTORAK | 17.03. doručak dana Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem menu dana Hobotnica “al forno” s mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

SRIJEDA | 18.03. doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama Zapečena kriška jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama menu dana Dalmatinska pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku s korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom, poslužen s njokima

ČETVRTAK | 19.03. doručak dana Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, kapare i umak od hrena i kiselog vrhnja

menu dana Penne Carbonara Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

PETAK | 20.03. doručak dana Chia puding sa probiotičkim jogurtom, granolom i voćem menu dana Brodet Riblje jelo od miješane ribe kuhane u crvenom umaku od rajčice, bijelog vina i češnjaka, posluženo s palentom

SUBOTA | 21.03. doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem menu dana Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umakom od pečenja

NEDJELJA | 22.03. doručak dana Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom menu dana Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

DORUČAK DANA 15 € / JELO DANA 17 €

10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 22. kolovoza 2025. Dubrovački dnevniK

Počeli radovi energetske obnove “Krvnikove kuće” Započeli su radovi na energetskoj obnovi objekta “Krvnikova kuća” na adresi Svetog Dominika 7. Izvođač radova ugovorene vrijednosti 136.977,88 eura s PDVom je tvrtka Werden d.o.o. uz rok izvođenja četiri mjeseca od uvođenja izvođača u posao. Prethodno je Grad Dubrovnik kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) osigurao 78.278,71 eura bespovratnih sredstava, dok ukupna vrijednost projekta iznosi 167.045,26 eura. Investicijom je obuhvaćena obnova krovišta uredske zgrade bez zadiranja u konstruktivne elemente nosive konstrukcije, izolacija stropa prema tavanu slojem mineralne vune, kompletno fugiranje svih kamenih pročelja zgrade, zamjena postojeće stolarije energetski učinkovitom stolarijom te zamjena postojeće rasvjete energetski učinkovitom rasvjetom, uz izvođenje svih pripadajućih radova. Provedbom ovih radova godišnja potrebna toplinska energija za grijanje smanjit će se za 50,17 posto, dok će emisije CO2 biti niže za 51,98 posto, što značajno doprinosi smanjenju negativnog utjecaja na okoliš. Uz energetsku obnovu Krvnikove kuće izvode se i energetske obnove sportske dvorane u Gospinom polju i postojećeg objekta OŠ Mokošica, također uz korištenje bespovratnih sredstava.

Službeno započeo Camino Dubrovnik – nova hodočasnička i kulturnoturistička ruta U subotu, 7. ožujka ujutro u crkvi sv. Jakova u Dubrovniku službeno je započela nova hodočasnička i kulturno-turistička ruta Camino Dubrovnik. Početak puta obilježen je Službom riječi koju je predvodio mjesni župnik don Marin Lučić. Nakon uvodne molitve, oko tri stotine hodočasnika, rekreativaca i ljubitelja pješačenja u prirodi krenulo je na put s hodočasničkim putovnicama čime je simbolično započelo prvo hodanje novom rutom. Sudionicima se pridružio i zamjenik gradonačelnika Velibor Puzović. Projekt Camino Dubrovnik povezuje Dubrovnik i Međugorje te sudionicima pruža jedinstveno duhovno, prirodno i kulturno iskustvo. Ruta je duga približno 145 kilometara i podijeljena je u se-

dam dionica, prilagođenih hodočasnicima i ljubiteljima pješačenja različite kondicije i iskustva. Početna točka rute nalazi se kod crkve sv. Jakova u Dubrovniku, dok je završna točka crkva sv. Jakova u Međugorju. Ruta je osmišljena kao sedmodnevni hod, od toga tri i pol dana kroz Hrvatsku te tri i pol dana kroz Bosnu i Hercegovinu. Hodočasnici tijekom puta prolaze kroz područja Dubrovnika, Dubrovačkog primorja, Ravnog, Neuma, Čapljine i Čitluka, upoznajući raznolike krajolike koji se protežu od mediteranskog priobalja do brdovitih dijelova Hercegovine. Staza je označena prepoznatljivom Camino signalizacijom koja omogućuje sigurno i jednostavno snalaženje na terenu.

Dubrovački dnevniK Petak, 20. veljače 2026.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 11

Gradu na uporabu uručene ukupno četiri nekretnine u Sustjepanu za depo kulturnih ustanova

Gradonačelnik obišao obnovljeni dječji vrtić Kono Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u pratnji suradnika obišao je završene radove rekonstrukcije i preuređenja objekta dječjeg vrtića Kono.

tarnje preinake, vrtić je dobio novi sustav grijanja i hlađenja, a provedene su i mjere za poboljšanje toplinskih svojstava zgrade, čime je postignuta veća energetska učinkovitost i ugodniji boravak tijekom cijele godine. Izvođač radova bila je tvrtka Texo gradnja, a vrijednost projekta iznosila je 413.378,56 eura s PDV-om.

Ovom investicijom Grad Dubrovnik nastavlja sustavna ulaganja u infrastrukturu predškolskog odgoja. Vrtić Kono, u kojem djeluju dvije odgojne skupine - jaslička i vrtićka, smješten je u prizemlju stambeno-poslovne zgrade te je „Više puta su roditelji i djelatnice istisada opremljen modernijim i funkcio- cali loše stanje prostora i želju da se nalnijim prostorima kako bi se pobolj- nešto učini. Istovremeno, postojala je šali uvjeti za boravak djece i rad dje- želja da vrtić ostane u ovim prostorilatnika. ma, u kojima djeluje već više od 40 godina“, rekao je gradonačelnik. „NastavPreuređenjem su riješeni postojeći ljamo ulagati u predškolsku infrastrukproblemi neadekvatnog rasporeda pro- turu, otvarati nove vrtiće te kontinuirastora i standarda. U središnjem sjeve- no poboljšavati materijalne uvjete za roistočnom dijelu objekta uređena je djelatnike i djelatnice. Naš cilj je da sva nova garderoba za osoblje te sanitarni djeca koja napune godinu dana mogu čvorovi za djecu i zaposlenike. Uz unu- odmah biti upisana u vrtić“, poručio je.

Nakon što su Gradu Dubrovniku u listopadu prošle godine ustupljene dvije nekretnine u Sustjepanu (ATD Shell), od danas će Grad upravljati s još dvije nekretnine na istoj lokaciji, a koje će se koristiti za potrebe depoa kulturnih ustanova u vlasništvu Grada Dubrovnika i to Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Umjetničke galerije Dubrovnik, Dubrovačkih ljetnih igara, Kazališta Marina Držića, Dubrovačkih muzeja te Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik. Gradonačelniku Matu Frankoviću ugovor o uporabi nekretnina prošlog tjedna je u Zagrebu uručio potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Navedenim ugovorom Grad Dubrovnik od Republike Hrvatske prima na uporabu poslovni prostor-poslovnu zgradu, na adresi Sustjepanska obala 31, koja se u naravi sastoji od jednog spremišta u prizemlju te pet ureda i jedne galerije na katu, ukupne površine 312,22 metara kvadratnih i poslovnog prostora-poslovne zgrade, u naravi prizemnog objekta koji se sastoji od spremišta i dva hodnika, ukupne površine 229,74 metara kvadratnih. Gradonačelnik Mato Franković uputio je zahvalu potpredsjedniku vlade i ministru Bačiću na iznimno važnim ugovorima za Grad Dubrovnik. –„Uređenjem nekretnina u Sustjepanu uvelike ćemo ispuniti rastuće potrebe naših kulturnih ustanova za smještaj njihove građe“, rekao je gradonačelnik.

12 Županija

Petak, 6. ožujka 2026. Dubrovački dnevniK

OSIGURANA BESPOVRATNA EU SREDSTVA

Županiji 5 milijuna eura za dogradnju osnovne škole u Pločama Planirana je dogradnja postojeće građevine na zapadu školskom sportskom dvoranom, rekonstrukcija i prenamjena prostora za školsku kuhinju i blagovaonicu te dogradnja novih učionica Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u okviru poziva „Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole“ odobrilo je Dubrovačko-neretvanskoj županiji 5.036.961,72 eura za projekt dogradnje Osnovne škole Vladimir Nazor u Pločama. Riječ je o bespovratnim sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Dubrovačko-neretvanska županija vlastitim će sredstvima projekt sufinancirati iznosom od 2.480.789,00 eura. Planirana je dogradnja postojeće građevine na zapadu školskom sportskom dvoranom, rekonstrukcija i prenamjena prostora za školsku kuhinju i blagovaonicu te dogradnja novih učionica, čime će se stvoriti uvjeti za jednosmjenski rad i uvođenje cjelodnevne škole. Projekt uključuje dogradnju šest standardnih učionica i dvije specijalizirane učionice prilagođene inkluzivnom obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju. Školu trenutačno pohađa 430 učenika, a rekonstrukcijom, dogradnjom i nadogradnjom postojeće zgrade osigurat će se usklađenost s prostornim standardima Normativa Ministarstva znanosti i obrazovanja te stvoriti suvremeni uvjeti za rad škole. Svi građevinski zahvati provodit će se u skladu s načelima pristupačnosti, uz primjenu energetski učinkovitih rješenja poput LED rasvjete, toplinske izolacije i ugradnje fotonaponskog sustava, čime projekt doprinosi smanjenju potrošnje energije i emisija CO₂ Župan Blaž Pezo istaknuo je kako Dubro-

vačko-neretvanska županija kontinuirano ulaže značajne napore kako bi svim učenicima osigurala kvalitetne i suvremene uvjete za obrazovanje. „Naš je cilj da svako dijete u našoj županiji ima jednake uvjete za učenje i razvoj. Upravo zato sustavno ulažemo u školsku infrastrukturu kako bismo omogućili jednosmjenski rad, uvođenje cjelodnevne škole te kvalitetnije uvjete boravka i rada u školama“, naglasio je župan. Partneri na projektu su OŠ Vladimir Nazor i Grad Ploče. Osnovna škola Vladimir Nazor iz Ploča jedna je od 5 osnovnih škola kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija, a koja nastavu provodi u dvije smjene. Uz pločansku osnovnu školu odobrena su i

sredstva za rekonstrukciju osnovne škole u Veloj Luci, dok su radovi na izgradnji nove škole u Cavtatu u završnoj fazi. Preostale su još dvije škole u Neretvi za koje je projektna prijava u tijeku.

“Naš je cilj da svako dijete u našoj županiji ima jednake uvjete za učenje i razvoj. Upravo zato sustavno ulažemo u školsku infrastrukturu kako bismo omogućili jednosmjenski rad, uvođenje cjelodnevne škole te kvalitetnije uvjete boravka i rada u školama“, naglasio je župan

Dubrovački dnevniK Petak, 6. ožujka 2026.

Županija 13

ŽUPA DUBROVAČKA

OPĆINA KONAVLE

Marko Miloslavić: ‘Proračun je povećan za šest milijuna eura, pokrećemo brojne projekte!’

Nova škola u Cavtatu poprima svoj konačni oblik

Ukupni proračun Župe dubrovačke povećan je sa 15 milijuna eura na 21,7 milijuna eura. Kako je najavio župski načelnik Marko Miloslavić, najveći dio povećanja usmjeren je na komunalnu infrastrukturu i promet. „To znači sigurnija raskrižja na Kozarini i u Blatu na državnoj cesti D8, novi desni skretač prema Kuparskom polju, uređenje odvojka ulice Bana Josipa Jelačića i puta dr. Josipa Lučića, sanaciju puta na Donjem Brgatu te završetak šetnice od Srebrenog do Kupara. Ulažemo i u javnu rasvjetu uz nerazvrstane ceste te u nova parkirališta u Srebrenom i Kuparima. To su stvari koje svi koristimo svaki dan. Za vodoopskrbu, odvodnju i zaštitu voda osigurano je 589 tisuća eura, više nego što je prvotno planirano, jer znamo koliko je važno imati pouzdanu infrastrukturu. Povećavamo i sredstva za zaštitu okoliša, posebno za zbrinjavanje glomaznog otpada i opremu za odvojeno prikupljanje otpada. Župa mora biti čista i uredna, ne samo zbog dojma nego zbog nas samih i naše djece. U planu su i sanacije na pomorskom dobru, na plaži Đovaninovo (Coco) u Platu, na Morskoj taraci u Mlinima te uz plažu Pod Maslovo. Planiramo i posaditi drvored palmi na šetnici u Srebrenom. U proračun uvodimo i program kapitalnih ulaganja u imovinu u iznosu većem od 5,3 milijuna eura. Najveći dio odnosi se na nabavu poslovne zgrade, čime dugoročno rješavamo pitanje prostora za društvene potrebe. Istodobno pripremamo projektnu dokumentaciju za energetsku obnovu objekta u vlasništvu Općine u Kuparima, koji planiramo urediti kao prostor za naše umirovljenike, a koji će se zvati

Župski dom, zatim za Spomen sobu Domovinskog rata i za reciklažno dvorište. To su projekti koji pokazuju da mislimo i na budućnost i na prošlost, na razvoj i na dostojanstvo.

Izgradnja i opremanje nove škole u Cavtatu napreduju planiranom dinamikom, a projekt vrijedan više od 23 milijuna eura ulazi u završnu fazu građevinskih radova. Riječ je o jednom od najznačajnijih ulaganja u obrazovnu infrastrukturu na području Dubrovačko-neretvanske županije, kojim će se učenicima i djelatnicima osigurati suvremeni uvjeti za rad i učenje. Načelnik Božo Lasić izrazio je svoje zadovoljstvo napretkom projekta kojeg je okarakterizirao kao projekt od možda najvećeg značaja u posljednjih desetak godina, ali i duže.

Osigurali smo 180 tisuća eura za izgrad- ”Kada pogledamo što je sve napravljenju dječjeg igrališta u Striježicama. Djeca no zajedničkim snagama kroz Konavle, zaslužuju kvalitetan i siguran prostor za od vode na Konavoskim brdima, Doigru. Nositelji smo prijave na Program pot- ma umirovljenika, liste infrastrukturnih pore Hrvatima u Bosni i Hercegovini, či- projekata koja je preduga za nabrojati, me planiramo osigurati oko 40 tisuća eu- ceste, dječja igrališta, ulaganja u kultura za zamjenu klimatizacije u zgradi Opći- ru, laboratoriji za vodu, ulje i vino, prone i vrtića, a naši partneri Hrvatsko kultur- jekte odvodnje i kanalizacije, ma i nono društvo Napredak podružnica Zavido- va riva u Cavtatu, Vatrogasni dom, sve vići će provesti energetsku obnovu svog je to u usporedbu sa školom, uvjetno doma. Povećavamo i program zdravstva i rečeno, od manjeg značaja. Naša djeca socijalne skrbi, uključujući 25 tisuća eura zaslužuju ovu školu i sretan sam što će za nabavu vozila hitne medicinske pomo- ona u skoro vrijeme postati stvarnost”, ći za potrebe ZHM-a“, objavio je Miloslavić. rekao je načelnik Lasić.

14 Intervju

Petak, 6. ožujka 2026. Dubrovački dnevniK

Svećenik koji je uzdrmao javnost

Don Hrvoje Katušić: Ustaško ‘U’ ne može stajati uz Isusov križ, svećenici imaju dužnost upozoriti kad se relativizira zločin U vremenu kada se u javnom prostoru sve češće čuju glasovi netolerancije, a domoljublje nerijetko prelazi granicu ponosa i pretvara se u isključivost, rijetki su oni koji iznutra, iz vlastite zajednice, odluče progovoriti otvoreno i bez zadrške. Upravo to učinio je don Hrvoje Katušić, župnik Župe sv. Josipa u Veloj Luci Bivši generalni vikar Dubrovačke biskupije nedavno i strah, populizam i govor podjela. Papa Franjo stalje javno upozorio na rastući radikalizam, agresivno no je upozoravao na radikalizam i netoleranciju i na domoljublje i sve češće posezanje za simbolima ko- verbalno nasilje te pozivao na kulturu susreta, bratji u kolektivnoj memoriji nose teška povijesna zna- stvo solidarnosti, socijalno prijateljstvo i pravednost čenja povezana s progonom i logorima, uključujući i i odbacivanje logike “mi protiv njih”. U takvom govorazdoblje Nezavisne Države Hrvatske. Njegov istup ru slijedili su ga mnogi biskupi, svećenici i vjernici u izazvao je snažne reakcije - od podrške i ohrabrenja svijetu, a poneki i u Hrvatskoj. do kritika, uvreda i prijetnji. U razgovoru za Dubrovački dnevnik govori o vlastitom iskustvu i priznaje ka- Kakve su bile reakcije nakon tog vašeg istupa? ko je i sam nekoć bio ‘zaluđen’ nacionalizmom, do- Jesu li vas ljudi podržali ili osudili? taknuli smo se i pitanja zašto dio društva danas po- -U početku su bile očekivane i uobičajene. Većina ljunovno romantizira mračne povijesne simbole, kako di koja me prate na društvenim mrežama podržala gleda na fenomen popularnosti pjevača Thompsona, je objavu, dio se nije složio, a dio je kritički propitivao zašto političari rado posežu za vjerskim simbolima u moje stavove, što smatram legitimnim i korisnim. Mejavnom prostoru te kakvu ulogu Crkva može i treba đutim, nakon što su objavu prenijeli mediji i kada je imati u društvu koje se sve češće dijeli. izašla iz kruga ljudi koji me osobno poznaju, reakcije su postale brojne i izrazito podijeljene. Mnogi su Što vas je osobno potaknulo da javno progovori- izrazili podršku, ali dio komentara bio je oštar, a mate o porastu radikalizma i netolerancije? nji, premda bučniji dio uključivao je difamirajuće i -Prije svega osjećaj odgovornosti. Kao svećenik ne mo- uvredljive pa čak i prijeteće poruke. Žalosno je kada gu ostati ravnodušan kad vidim da se simboli pove- se takav govor pojavljuje i pod maskom vjere. Ipak, u zani sa zločinačkim režimom koji je iza sebe ostavio stvarnim susretima s ljudima, osobito s vjernicima logore i tolike nevine žrtve ponovno romantiziraju ili koje poznajem i susrećem, nisam doživio osudu niti relativiziraju i to u kontekstu koncerta koji je snaž- neugodne situacije. Bilo je podrške, bilo je i neslagano religijski obojen. Konkretan povod bile su snim- nja, ali u granicama uzajamnog poštovanja. ke salutiranja “Za dom spremni” iz BiH koje su se širile društvenim mrežama. Možete li precizirati kada govorite o kritikama i neslaganjima? Što su vam prigovarali? Kako objašnjavate da u 2026. godini ima toliko -Najčešći prigovor bio je da sam reagirao na podizanje radikalizma? desnice i ustašku simboliku, dok se u javnosti često -Svjestan sam da porast radikalizma ne nastaje u pra- toleriraju simboli povezani s partizanima, poput peznom prostoru. Uzmimo samo posljednjih petna- tokrake. Dio ljudi pritom podsjeća i na Domovinski estak godina, Europa je prošla kroz niz kriza: od fi- rat, jer su vojnici JNA koji su napadali Hrvatsku nosinancijske krize 2008., preko migrantskog vala i tero- li upravo taj simbol, pa osjećaju da se u javnosti prirističkih napada 2015., pandemije 2020., pa do rata u mjenjuju dvostruki kriteriji. Mislim da je važno priUkrajini. Svaka od tih kriza povećala je nesigurnost znati da taj osjećaj kod mnogih ljudi stvarno posto-

Piše Aida Čakićć foto Vito Begović

Dubrovački dnevniK Petak, 6. ožujka 2026.

Intervju 15

ji. Ali moja reakcija nije bila pokušaj da presuđujem vremenu kada je komunikacija tehnički lakša nego “Svećenici i cijelu povijest niti da ulazim u raspravu o tome koji ikad, međusobno razumijevanje je slabije. biskupi ne bi su simboli zakonski dopušteni, a koji nisu. Moja reakcija bila je uvjetovana očitim porastom popular- Nažalost, to nije samo povijesna rasprava nego smjeli ulaziti u nosti i normalizacijom ustaškog narativa, što nije se širi i na područje religije. stranačku politiku, samo moj osobni dojam nego to potvrđuju i zadnja -U konkretnom slučaju važan razlog moje reakcije sociološka istraživanja. Ja, koji sam taj narativ za- bio je i taj što se radilo o događaju koji ima snažnu ali imaju moralnu stupao dok je bio mnogo manje društveno prihva- religijsku dimenziju. Kada se vjera i religijski simboli odgovornost ćen, osjećam koliko je to pogubno. Zato sam reagi- povežu sa zločinačkim ideologijama i režimima, tarao na konkretan čin i na simboliku koja je kod nas da to postaje i pastoralno pitanje. Kao svećenik osjeiz perspektive snažno povezana s režimom koji je počinio teške ćam odgovornost reagirati kako vjera ne bi postala čovjekova zločine. Isto tako smatram da se o svim zločinima, prostor u kojem se takve ideologije romantiziraju ili pa i onima koji su počinjeni nakon rata pod komu- opravdavaju. dostojanstva nističkom vlašću, mora govoriti otvoreno i pošteno i jasno ih osuditi. pred Bogom, Smatrate li da svećenici u Hrvatskoj dovoljno javdakle iz vjere, Društvene mreže nisu baš područje konstruk- no reagiraju na društvene devijacije? tivne rasprave i demokracije. Tu najčešće vidi- -Političari gotovo svakodnevno reagiraju na društveprogovoriti kada na zbivanja, ali njihove su reakcije često uvjetovane mo govore mržnje, ispade, vrijeđanja… se relativizira zlo, -Algoritmi su vođeni logikom pažnje i profita, nude logikom izbora, popularnosti i vlastitim biračkim tiPolitika nažalost često ne brine za opće dobro, kada se manipulira nam sadržaj koji potvrđuje naše stavove jer takav jelom. nego se pretvara u borbu za podršku. Upravo zato sadržaj izaziva više reakcija. Tako nastaju tzv. “insu društvu potrebni i drugi glasovi, sveučilišni propoviješću ili formacijski mjehuri”, u kojima ljudi uglavnom čufesori i novinari, stručnjaci i intelektualci, koji mogu ju ono s čime se već slažu. Posljedica je da se sukada se potiče žava prostor za dijalog, a jača osjećaj da je vlastito govoriti slobodnije, iz perspektive znanja i općeg doisključivost. Šutnja mišljenje jedino razumno. U takvom okruženju lak- bra, a ne stranačkog interesa. Nažalost, takvi su rijetse šire pojednostavljene poruke, teorije zavjere ki. Svećenici i biskupi ne bi smjeli ulaziti u stranačku u takvim trenucima še i govor mržnje. Rasprava odmah postane nadmeta- politiku, ali imaju moralnu odgovornost iz perspektijest prešutno nje: jedni ističu samo jedne zločine, drugi samo dru- ve čovjekova dostojanstva pred Bogom, dakle iz vjege. Tada zapravo nitko ne želi do kraja pogledati vla- re, progovoriti kada se relativizira zlo, kada se maniodobravanje” stitu stranu povijesti. A bez toga nema ni stvarnog pulira poviješću ili kada se potiče isključivost. Šutpomirenja ni zrelosti društva. Paradoksalno je da u

nja u takvim trenucima jest prešutno odobravanje.

Equatiatur, volupta aliqui con nihicil mincid exeribea volorep restint. Sus et atecta vent accuptaquo deligni endus. Bis mos enem sim aute libus nus.

16 Intervju

“Ljubav prema domovini ne znači zatvarati oči pred zločinima, povrh svega našim, nego imati hrabrosti priznati ih i graditi društvo koje neće živjeti od stalnih podjela, nego od istine i pomirenja”

Petak, 6. ožujka 2026. Dubrovački dnevniK

Svećenici ipak svoj poziv mogu obavljati bez da se zamjeraju. Sigurno bi vam bilo ugodnije da ste prešutjeli neke stvari. -Svjestan sam da javno reagiranje nosi cijenu, kritike, napade i nerazumijevanje. No ako se pozivamo na evanđelje, onda ne možemo birati samo sigurne teme. Krist nije šutio pred socijalnom nepravdom, religioznim licemjerjem, tlačenjem, mržnjom prema strancima, pa ni Crkva ne smije šutjeti kad god su istina, pravednost i dostojanstvo čovjeka ugroženi.

gradeći crno-bijelu sliku svijeta u kojoj su “naši” bili samo dobri, a “drugi” samo loši. Ranije su u svijetu partizana i “švaba” odrastale neke druge generacije. Nažalost, mnogi smo odrastali u ratu. A činjenica da djeca i danas odrastaju i odgajaju se u ratovima i uz ratove jedna je od najvećih civilizacijskih sramota čovječanstva. Kao srednjoškolac taj sam “ratni” narativ dodatno produbio: slušao sam gotovo isključivo domoljubnu glazbu, išao na takve koncerte i čitao sadržaje koji su glorificirali ustaški pokret. Zločini koji se nisu mogli potpuno prešutjeti, poput logora, relativizirali su se ili umanjivali, a o mnogima se uopće nije govorilo. U tom sam razdoblju i sam bio poput mladih koje danas vidimo na snimkama kako salutiraju ZDS.

Gdje je granica između domoljublja i ideologije koja isključuje druge? -Dubrovački paroh prof. Vladan Perišić napisao je kako zdravo domoljublje prepoznaje mane vlastitog naroda i želi ga učiniti pravednijim, humanijim i boljim, ne na račun drugih, nego zajedno s drugima. Ono Kako i kada je došlo do promjene u svijesti pa ste ne traži neprijatelja kako bi potvrdilo vlastitu vrijed- shvatili da je to krivo? nost. Šovinizam, naprotiv, počinje kada se nacija uz- -Promjena nije došla naglo, nego postupno. U trećem diže na razinu apsoluta, kada postaje gotovo sveta razredu srednje škole otišao sam u Split u sjemenište i nedodirljiva, a svaka kritika proglašava se izdajom. jer sam odlučio postati svećenik. Ondje sam upoznao Tada se vlastita pripadnost gradi na omalovažava- prijatelja, danas kolegu svećenika, koji je sa mnom nju drugih i na mitologiji o vlastitoj kulturnoj, religio- počeo otvoreno razgovarati o Drugom svjetskom raznoj i moralnoj superiornosti. Za nas kršćane, i pra- tu i o zločinima ustaškog režima. U početku sam povoslavne i katolike, a onda i Hrvate i Srbe, ako vjeruje- ricao i dalje relativizirao ono što nisam želio prihvamo da je svaka osoba stvorena na sliku Božju, dosto- titi. Prekretnica je bila u trenutku kada sam prihvajanstvo čovjeka ne ovisi o tome kojoj naciji pripada. tio jednostavan, ali snažan argument: ustaško “u” ne Zato nijedan narod nema “više prava na istinu” niti može stajati uz križ, Isusov križ. Križ je znak spaseveću moralnu vrijednost samo zato što je “naš”. Ne nja i univerzalne Božje ljubavi, i ne može se svesti na smijemo prešućivati vlastite pogreške niti opravda- bilo kakvu ideologiju, pokret ili naciju. Vjera ne movati zlo samo zato što ga je počinio netko “naš”. Kri- že služiti opravdavanju zla. Ljubav prema Bogu moterij dobra i zla mora vrijediti jednako za sve. Kršća- rala je biti jača od ideološke zasljepljenosti. Nakon nin može voljeti svoju domovinu, ali ne smije je obo- toga sam postupno prestao relativizirati i počeo ozžavati, ne smije šutjeti pred nepravdom i zlom, čak i biljno razumijevati razmjere zla fašizma i nacizma, s ako to znači ići protiv svojih, svoje većine. kojima je ustaški režim bio povezan i čije je politike provodio. Zato se ovo pitanje koje ste meni postaviNapisali ste kako ste i vi kao mladić crtali ustaš- li treba ponoviti danas nama odraslima, svećenicima, roditeljima, odgojiteljima: Zašto naši vjeroučeku oznaku U. Zašto? -U vrijeme početka Domovinskog rata krenuo sam u nici, zašto vaša djeca crtaju “u”? prvi razred osnovne škole. Ratne vijesti, herojski narativi, domoljubne pjesme, “Cro Army” sličice, igračke oružja i dječje “igranje rata”, sve smo to kao djeca devedesetih doživljavali uzbudljivim, nesvjesno

Zašto se ljudi teško mogu suočiti s prošlošću? Kako vi kao svećenik tumačite porast simpatija prema idejama povezanim s NDH? -Čini mi se da u našem društvu još uvijek ne postoji dovoljno iskrena i dosljedna volja za suočavanjem s prošlošću, s čišćenjem pamćenja kako nas je upozoravao papa Ivan Pavao II. U nas je toliko nastojanje da se prošlost stalno popravlja, da je naši preci sigurno ne bi prepoznali, jer prošlost koju mi želimo, nije bila takva. Ostaje dojam da se sukobi iz Drugog svjetskog rata i razdoblja komunizma povremeno održavaju na životu jer su politički i ideološki korisni. Takva stalna nedorečenost i dvosmislenost u javnim osudama simbola jednog ili drugog totalitarizma stvara prostor za relativizaciju. U vremenu identitetske nesigurnosti i društvenih podjela dio ljudi poseže za pojednostavljenim, mitologiziranim slikama prošlosti. NDH se tada ne promatra kroz povijesne činjenice, nego kroz simboliku “državnosti”, dok se zločini umanjuju ili prešućuju. No NDH je bila marionetska država Mussolinijevih fašista i Hitlerovih nacista, režim koji je provodio rasne zakone i sustavnu represiju, i to se nikako ne može prešutjeti niti opravdati. Kao svećenik smatram da nijedan totalitarizam, bilo fašistički bilo komunistički, ne može biti uzor kršćanskog identiteta. Ali njih ne smijemo izjednača-

Dubrovački dnevniK Petak, 6. ožujka 2026.

“Thompson je ranije znao reagirati i pozvati mlade da ne dižu desnicu, tim je važnije da to učini i danas, osobito u trenutku kada se društvo dodatno radikalizira. Govor o Bogu, a u isto vrijeme šutnja u ovakvim situacijama nisu spojivi”

vati da bismo tako umanjili ili relativizirali bile čije zločine. Ljubav prema domovini ne znači zatvarati oči pred zločinima, povrh svega našim, nego imati hrabrosti priznati ih i graditi društvo koje neće živjeti od stalnih podjela, nego od istine i pomirenja.

Intervju 17

telja, dok je na strani napadača poginulo 165 vojnika JNA. Rat iza sebe ostavlja toliko patnje i boli da ne obilježi samo generaciju koja ga je doživjela, nego i generacije rođene desetljećima poslije. Većina od njih rat nije birala nego ih je zatekao, a zbog njegovih posljedica još uvijek pate.

I zašto je mladima to atraktivno? Što osoba rođena u periodu između 1990. i 2000. godine, a Kako gledate na fenomen popularnosti Marko ima i onih koji su još mlađi, u tome može prona- Perković Thompson u kontekstu identiteta, religije i politike? ći nešto za sebe? -MPT je među svojim slušateljima izgradio imidž obi-Mladi ljudi prirodno traže ideale, smisao i jasne orijentire. U mladosti je snažna potreba za herojima i teljskog čovjeka, praktičnog vjernika i domoljuba. pripadanjem nečemu većem od sebe. Radikalne ide- Njegov repertoar nije reduciran samo na ratne teologije nude jednostavne odgovore na složena pita- me, većina pjesama su ljubavne, duhovne i domonja i crno-bijelu sliku svijeta, “mi” smo dobri i ugro- ljubne, što kod mnogih ljudi jača osjećaj identiteta i ženi, “oni” su loši i krivi. Takva pojednostavljenja pripadnosti. U tom smislu njegova popularnost gosu privlačna jer daju osjećaj jasnoće, snage, iden- vori i o potrebi dijela društva za simbolima koji potiteta i sigurnosti. Problem je što ta slika nije istini- vezuju vjeru, naciju i zajedništvo. Danas, u vremenu ta. Stvarnost je složenija, a povijest surovija. Zato je izražene društvene polarizacije, njegovi koncerti za važno mladima ne držati samo moralne lekcije, ne- neke postaju više od glazbenog događaja, postaju go ih upoznati s cjelovitom istinom, kroz obrazova- znak identitetskog opredjeljenja. Problem nastaje nje, susrete, posjete mjestima stradanja i kroz svje- kada se u takvom ozračju pojavljuju simboli ili podočanstva žrtava. Vjerujem da se laž ne pobjeđuje klici koji su povezani s totalitarnim režimom, a izozabranama i etiketama, nego istinom, dijalogom i stane jasna i nedvosmislena distanca. Ne ulazim u osobnim svjedočanstvima. Ako smo vjernici, rekao nečije motive, ali smatram da svatko tko ima velik bih po onoj Isusovoj: čistim i dobronamjernim po- javni utjecaj nosi i veliku odgovornost. MPT je ranigledom u lice drugoga. Zato je u borbi protiv radika- je znao reagirati i pozvati mlade da ne dižu desnilizacije važno čuti obične ljude kojima se rat dogo- cu, tim je važnije da to učini i danas, osobito u tredio, što im je donio i odnio, razumjeti “banalnost zla” nutku kada se društvo dodatno radikalizira. Govor koja nam ugasi mogućnost kritičkog promišljanja i o Bogu, a u isto vrijeme šutnja u ovakvim situacijaempatije, pa od bližnjeg učini neprijatelja, od juče- ma nisu spojivi. rašnjih susjeda, možda i prijatelja, napravi neprijatelje. Rat pokreću političke odluke i ideologije, a hra- Slušate li vi privatno glazbu koju izvodi Marko ni se propagandom koja obmanjuje, zavodi i radika- Perković Thompson? lizira. Na kraju najčešće to svojim životom ne plaća- -Dok sam bio mlađi znao sam gotovo sve njegove pjeju oni koji huškaju nego obični ljudi koji se nađu na sme i slušao ih. Kasnije albume sam poslušao, ali ne bojištu i nevini civili. Tijekom napada na Dubrovnik mogu reći da puštam u sobi. Od hrvatskih izvođača i opsade poginulo je 116 civila i 194 hrvatska brani- danas su mi puno draži Oliver i Gibonni.

18 Povijest

Petak, 6. ožujka 2026. Dubrovački dnevniK

Austro-ugarska je radila brojne kulturocide unutar zidina

Znate li kada su se napravili i čemu služe potporni zidovi ispod tvrđave Minčeta? Bolje da ne znate! Od ulaska Napoleonovih trupa u Grad, pa sve do Prvog svjetskog rata u dubrovačkoj staroj jezgri događali su se brojni kulturocidi, a u provođenju seljakluka istaknuli su se Austrijanci koji su stanovnicima Dubrovnika govorili da nisu tu „da uljepšavaju“ Brojni dijelovi Dubrovnika uništeni su prekomjernom gradnjom, manjkom adekvatnog prostornog planiranja, te nedostatkom vizije za poboljšanje ukupne kvalitete života stanovnika. Ne zna se tko je veći krivac u cijeloj priči – politika ili građani. Ovi potonji su se istaknuli kao bespravni graditelji, a ovi prvi su im njihovu bespravnu gradnju legalizirali. Plus što su političari u zamjenu za mito brojne zelene parcele prebacili u građevinska zemljišta ne vodeći nimalo računa o potrebama funkcioniranja grada. Epilog je da se Dubrovnik pretvorio u jednu veliku faveletinu. Rekao bi čovjek jedino što u gradu pod Srđem sada valja jest stara gradska jezgra. Upravo zato je zanimljivo pogledati kakav je i ona kulturocid doživjela tijekom povijesti posebno u 19. stoljeću. Mi ćemo se u ovom tekstu bazirati na razdoblje poslije pada Dubrovačke Republike, odnosno od ulaska Napoleonovih trupa u Grad početkom 19. stoljeća, pa do Prvog svjetskog rata. MN Austrijanci ruše tisuću godina staru kulu Osnivač Društva prijatelja dubrovačke starine Lukša Beritić u svojoj knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika piše o dolasku Frančeza i oduševljenu samog cara Napoleona dubrovačkim zidinama što je zapisao u pismu od 8. travnja 1811. godine. Car, među ostalim, naređuje što hitniju izgradnju tvrđave Imperijal na Srđu, a za zidine kaže da je „stari pojas bedema od velike vrijednosti“. No vlast Francuza u Dubrovniku kratko traje.

Njih nasljeđuju Austrijanci. U ime austrijskog cara, general Todor Milutinović 29. siječnja 1814. godine ulazi u Grad i sa Orlanda i Minčete skida staru republikansku zastavu. Na Bečkom kongresu održanom 1815. godine Dubrovnik se dodjeljuje Austriji koja će se u sljedećih stotinu godina istaknuti raznim kulturocidima. Već u proljeće 1818. godine Austrijanci ruše veliku kulu kod vrata od Pila. Rušenjem utvrde željeli su proširiti put među vratima od Pila. Ta je kula nosila ime sv. Spasa, a pripadala je najstarijim sačuvanim dijelovima gradskih utvrda. Bila je izgrađena već 972. godine. Umjesto kule, sagrađena je nova stražara, a na njoj je bio spomen-natpis o prvom dolasku cara Franja I. u Dubrovnik. Ta je stražara bila spojena s ondašnjim arsenalom municije koji se nalazio u sv. Klari što hoće reći da se za nesmetan prolazak vojnika nisu trebala otvarati gradska vrata. Otprilike u isto vrijeme sagrađene su dvije kuće na trgu pred Revelinom. S jednom je unakažen izgled ulaska u grad, a s drugom kućom je uništena originalna skalinada s pokretnim mostom preko koje se ulazilo u Revelin. Godine 1840. na utvrdi Mrtvo zvono sagrađena je kućica za čuvanje municije, a 1853. porušena je kula na ribarnici na uglu Gradske kafane zbog proširenja obale. Grade se još dvije kućice za smještaj municije, jedna na bastionu sv. Stjepana, a druga na bastionu sv. Spasitelja. Porporela se gradi 1873. godine, no ona je lijepa, nije riječ o kulturocidu.

Već u proljeće 1818. godine Austrijanci ruše veliku kulu kod vrata od Pila. Rušenjem utvrde željeli su proširiti put među vratima od Pila. Ta je kula nosila ime sv. Spasa, a pripadala je najstarijim sačuvanim dijelovima gradskih utvrda. Bila je izgrađena već 972. godine

Piše Maro Marušić

Dubrovački dnevniK Petak, 6. ožujka 2026.

U ljeto 1896. godine počinje se graditi novi put oko grada kroz jarak. Prema novinskim napisima iz tog doba, vidi se da su građani željeli taj put, ali kada su shvatili da će se zauvijek nagrditi gradski jarak, usprotivili su se. No, bilo je prekasno. Gradnjom puta, odnosno kopanjem duboke provalije ispod Minčete, pojavili su se odroni zemljišta. Postojala je realna opasnost da se Minčeta uruši, te se odlučilo da se izgrade potporni zidovi kako do toga ne bi došlo

Prilikom gradnje puta narušio se stabilitet Minčete, pa su se izgradili potporni zidovi da se ne uruši

UNIŠTENO KRUNIŠTE KULE Nakon okupacije Bosne i Hercegovine 1878. Godine, austrijska vojska prolazila je kroz Dubrovnik, a radi lakšeg transporta topova i kola odlučeno je da se na prostoru vrata od Ploča napravi još malo kulturocida. Tako su, piše Beritić u svojoj knjizi, na glavnom gradskom zidu probijena nova velika vrata, a vrata predziđa koja je projektirao Simeone della Cava 1450. godine proširena su. Tom prilikom, možda radi štednje ili potrebe brze izgradnje, luk proširenih vrata bio je napravljen od cigle, a stara romanička vrata na glavnom zidu su skroz zazidana. U ljeto 1884. godine porušen je svod kule sv. Luke, a pri tom rušenju sama utvrda snižena je za oko 4 metra, te su tako nestale i konzole koje su držale krunište te prastare kule. To je pored Minčete bila jedina kula koja je sačuvala staro krunište na konzolama. Ali Austrijanci su se pobrinuli da tako ne ostane. Carski Beč sve do 1886. Dubrovnik vodi kao tvrđavu, a ne kao otvoreni grad. Tek tada prestaje biti utvrđenje, pa i dio kula gubi svoju prvotnu funkciju. Primjerice, tvrđava sv. Ivana sad se pretvorila u kasarnu. I nakon proglašenja Dubrovnika otvorenim gradom, Beč će nastaviti s provođenjem kulturocida, ništa se tu posebno nije promijenilo, dapače, postalo je još gore. Već 1887. godine, odmah nakon razoružanja Lovrijenca, na mjestu starih otvora za topove prema

Povijest 19

pučini probijeni su veliki neukusni prozori. Stari pokretni drveni most pred vratima Lovrijenca zamijenjen je betonskom pločom. Na drugoj taraci tvrđave podignuta je kuća za školovanje goluba pismonoša. Nije puno bolje prošao ni Revelin. Od jednog kata tvrđave s visokim svodovima napravljena su dva. Zatvoreni su otvori za topove prema moru i otvorena dva reda običnih prozora. Slično je i u tvrđavi sv. Ivan. Od jednog kata napravljena su dva. Umjesto otvora za topove podižu se prozori. Na platformi pred ulazom na prvi kat radi se zgrada za kuhinju. Na bastionu sv. Margarite 1891. godine sagrađen je paviljon vojne bolnice. Paviljon je građen od cigle s ogromnim prozorima, izgledao je vrlo ružno, posebno gledajući ga s morske strane. Radi gradnje tog paviljona prvo je zatvorena, a kasnije anulirana ulica od Margarite (na tom mjestu kasnije će se napraviti Nova ulica). Na toj ulici u vrijeme Austrijanaca bio je otvor za bacanje smeća u more, odnosno prva buža u zidinama s morske strane. ZAUVIJEK UNIŠTENI POKRETNI MOSTOVI NA PILAMA I PLOČAMA Krajem 19. stoljeća zauvijek su uništeni stari pokretni mostovi pred vratima od Ploča i Pila. Skinuti su lanci i protuutezi. Mjesto drvenog mosta postavljene su betonske ploče sa željeznim gredama i ciglama. Građani su se žalili austrijskim vlastima zbog neukusa, a ovi su im na to odgovorili:

20 Povijest

Petak, 6. ožujka 2026. Dubrovački dnevniK

-Vi mislite da smo mi ovdje da uljepšavamo? Početkom 20. U ljeto 1896. godine počinje se graditi novi put oko stoljeća probija grada kroz jarak. Prema novinskim napisima iz tog doba vidi se da su građani željeli taj put, ali kada se ulaz na sjeversu shvatili da će se zauvijek nagrditi gradski jarak, noj strani zidina usprotivili su se. No, bilo je prekasno. Gradnjom koji će se prozvati puta, odnosno kopanjem duboke provalije ispod Minčete, pojavili su se odroni zemljišta. Postojala Buža. Kod gradje realna opasnost da se Minčeta uruši, te se odnje se nije nimalo lučilo da se izgrade potporni zidovi kako do toga pazilo na estetiku. ne bi došlo. Iskopani materijal na početku se bacao uz zidine, građani su negodovali, pa je napoVrata su, naime, sljetku veći dio bačen u more. predimenzionirana, U jesen 1899. godine Austrijanci su porušili lukoveća i od onih na ve nad vanjskim vratima od Pila. Građani su opet Pilama, te Pločama. negodovali, pa je projekt zaustavljen. Zanimljivo da su ondašnji konzervatori dali zeleno svjetlo za Kroz njih nikada rušenje, ali nakon pritiska građanstva promijenili nisu prolazile konj- su priču i upalili crveno. Austrijanci, blago rečeno, nisu imali osjećaj za estetiku. Tako 1903. godine ske zaprege, pa od materijala koji je ostao od gradnje puta ispod je potpuno nevjeMinčete rade teniski teren sa sjeverne strane zidina. Svaka čast sportu i tenisu, ali tu mu nije mjesto. rojatno zašto su Austrijska vojna vlast 1907. godine iznajmila je na napravljena duplo dvije godine dalmatinskom hotelskom društvu Liveća nego što je burnija tvrđavu Lovrijenac. Ovi su je trebali prenamijeniti u hotel, ali na kraju od svega nije bilo ništa. bilo potrebno

Buža je ružna i predimenzionirana, nije bilo potrebe za takvom megalomanijom

Godinu dana kasnije probija se ulaz na sjevernoj strani zidina koji će se prozvati Buža. Kod gradnje se nije nimalo pazilo na estetiku. Vrata su, naime, predimenzionirana, veća i od onih na Pilama, te Pločama. Kroz njih nikada nisu prolazile konjske zaprege, pa je potpuno nevjerojatno zašto su

napravljena duplo veća nego što je bilo potrebno. Ovo je samo dio kulturocida koji su do početka Prvog svjetskog rata napravili Austrijanci (dio njih će se ispraviti tijekom 20. stoljeća poput rušenja ružnog vojnog paviljona na Margariti). Za Beč bismo inače rekli da je uglađen, da mu je estetika važnija od svega, a iz naših primjera vidimo da taj stereotip ne može biti dalji od istine. Što iz ovoga svega možemo naučiti? Prvo da je ljudski mozak zaista čudan organ. Pošto se naviknuo na ove kulturocide Austrije, sada na njih gleda s odobravanjem. Hajdemo pokušati zamisliti da vlast danas donese odluku da se zatvore sve buže na zidinama odnosno da se one vrate u stanje kakve su bile u doba Republike. Isti tren bi građani negodovali. Mozak homo sapiensa se na sve navikne, uzmimo samo kao primjer potporne zidove ispod Minčete. Nikoga ne bodu u oči, a tu im nikada nije bilo mjesto, napravljeni su isključivo zbog ljudske gluposti, pa opet nikad nećete čuti njorganje na Facebook stranici Gradskog kotara Grad o brutalnom narušavanju estetike. Što je najluđe od svega, da vlast odluči ukloniti te zidove stabilizacijom Minčete na neki drugi način, siguran sam da bi se kritiziralo i negodovalo. Uglavnom, nije poanta trebaju li se unutar zidina vršiti neke nove preinake ili ne trebaju. Svaka preinaka, ako je lijepa i povećava kvalitetu života, uvijek je dobrodošla, pa čak i ako se radi unutar zidina. Uostalom, pogledajmo samo Porporelu ili igralište na Pelinama. Nikad nisu bili dio Republike, a obogatili su život stanovnicima i estetikom i funkcionalnošću.

Na potporne zidove smo se toliko naviknuli da nam uopće ne bodu oči, a u biti su jako ružni

Dubrovački dnevniK Petak, 6. ožujka 2026.

Ljudi među nama 21

22 Županija

Petak, 6. ožujka 2026. Dubrovački dnevniK

PRIPREMA SE OBNOVA

Ston doživljava preporod: ‘Centar će izgledati kao u zlatno doba Republike!’ Ispred zgrade Općine Ston već dulje vrijeme traju arheološki istražni radovi o kojima ovisi budući izgled mjesta i turistička budućnost istoka Pelješca Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet Kalajdžić, Studio Vetma, Antonio Kovačević i Jure Taslak

Centar Stona i pogled na zidine

Crkva sv.Vlaha u centru Stona

Dok traje obnova stonskih zi- ke, o čemu nam je više otkrio pješačka zona“, kaže Antunica preostale istražne radove. Ali, dina koje su već prohodne du- Vedran Antunica, načelnik Op- dodavši kako to ne uključuje ‘nonsens’ je da je prije 20-ak že od 5,5 kilometara te su ta- ćine Ston koja je suinvestitor nikakve velike zahvate nego godina tuda provedena kanako, nakon Kineskog zida, naj- u ovom projektu. spašavanje kamenih zidova lizacija i da su obavljeni istražduže zidine na svijetu te uz 40na ulazu u Ston kakav je ne- ni radovi. Ako je nešto i bilo, s ak kula i više tvrđava povezuju OPREZNO S ROKOVIMA kad bio, s tim da će se prostor prolaskom kanalizacije je- neSton i mali Ston, potiho se pri- “Projekt ne obuhvaća samo ispred crkve sv. Vlaha dodat- stalo! Istražni su radovi rađeni prema obnova jednako spek- parcelu ispred zgrade Općine no oplemeniti. ispred Konzuma i Pošte, a sad takularnog lijepog i vrijednog nego cijeli trg i prostor od ho- „Revitalizirat će se i prostor su ispred Općine i smatram da središta Stona. Konkretnije tela do crkve sv. Vlaha, a tre- kod konobe ‘Baća’, gdje su ne- je nepotrebno raditi dodatna ispred zgrade Općine Ston već bao bi sačuvati i prikazati po- kad bili fontana, kameni most istraživanja da bi se zadovoljidulje vrijeme traju arheološki vijest, ali i ukazati na buduć- s voltima i ulaz u Ston. Volje- la forma. Stručnjaci moraju daistražni radovi o kojima ovisi nost. Naša ideja je da taj trg, li bismo, ako postoji moguć- ti završne nalaze za taj prostor, budući izgled mjesta i turistič- kao centar Stona, bude mje- nost, revitalizirati i kameni a ako se radi o objektu za koji ka budućnost istoka Pelješca. sto bez vozila a s klupama, pri- most prema Solani pa da, uva- nije nužna građevinska dozvoU odnosu na aktualno stanje, rodnim zelenilom i svim prate- žavajući protok vremena, ulaz la, nego tek suglasnost koncentar Stona će u konačnici ćim sadržajima ugodnog živ- u Ston bude kao u doba Re- zervatora- a to su radovi, odizgledati vrlo slično kao u zlat- ljenja. Želimo da to bude svje- publike. Bit će to nova atrak- nosno nabava male vrijednono doba Dubrovačke Republi- dočanstvo povijesti i sigurna cija, ali moramo još ispoštivati sti- znači da možemo početi

Županija 23

Dubrovački dnevniK Petak, 6. ožujka 2026.

Načelnik Općine Ston Vedran Antunica

raditi već od trenutka ishođenja suglasnosti konzervatora. Ovo je posao od više godina i rok je teško reći osim: da postoji suglasnost, vjerujem da bi se već sutra počelo raditi“, oprezan je u najavi Antunica. CENTAR STONA U NOVOM RUHU Glavni projekt uređenja trga vode arhitekt Matko Vetma i njegov ured ‘Studio Vetma arh’. Već su projektirali južni i istočni potez stonskih zidina i tvrđavu Veliki Kaštio. Za svoj projekt Vetma kaže da mu je namjera potaknuti razmišljanja i dati smjernice zajedničkog stava o uređenju i sadržaju vrijednog, ali danas neartikuliranog prostora kao najvažnijeg dijela svakog grada: “Istražni arheradovi sustavno su provedeni ispred zgrade Općine, sve do Velikih ili Vrata od Polja prema istoku te do zapadnog zida iza fontane. Za prvu je fazu 2021. u sklopu uređenja Trga Kralja Tomislava naručitelj bila Općina Ston i utvrđeni su ostatci južnog gradskog zida s ulazom i predziđem, loža i Kula od sata. No, nije utvrđen položaj Vrata od polja s mostom ni njihov odnos s ostalim elementima, što je definirano u drugoj fazi istraživanja 20232024. od terase ispred zgrade Općine do gradske fonta-

ne, te od fontane do spoja s ostatcima južnog gradskog zida i tri kule na zapadu. Južni je potez stonskih zidina povijesno uključivao i glavna tj.Velika ili Vrata od polja s mostom, bastion Torjun i pet kula. Unutar grada su uz gradski zid bile loža i pristupne stube do ophoda, što potvrđuje i niz arhivskih izvora. Preostaje utvrditi položaj gradskih vrata s mostom, definirati ostatke predziđa i bastiona Torjun, te dokumentirati, očistiti i za ponovnu uporabu popločati taj plato originalnim i novim kame-

Arheološka istraživanja ispred zgrade Općine Ston

nom“, kaže Vetma i dodaje da se dio platoa ispred Općine uz inkorporaciju nalaza gradskog zida s ostacima kule i pločnika, planira popločati u dvije razine. Uređenjem se planira prezentacija zidova Kule od sata do visine platoa te uređenje njezinih očuvanih elemenata. Predlaže se i da se objekt i plato uz butigu te Gradska vrata prenamijene u malu gradsku kavanu s vizurom na središnji trg, Knežev dvor i crkvu sv.Vlaha. Kako kaže Vetma, arheološki ostatci i nalazi u zoni gradskog zida uklopit će se u novu, obogaćenu sliku trga tako da jasno prikazuju povijesni okvir grada s trasom srušenog zida na način da ne poremeti geometriju uspostavljenu njegovim nestankom i da ne predstavlja barijeru protoku kroz grad. Time će plato ispred općine postati dinamični prostor, a dio gradskog zida s južnim ulaznim vratima vraća se temeljem arhivskih i nalaza arheoistražnih radova u izvornu funkciju. Za bolje i učinkovitije osvjetljenje, elektrokabeli iz zraka odlaze pod zemlju, a prema posebnom će se projektu izvesti i rasvjeta bez ne-

potrebnog svjetlosnog zagađenja. Utvrđen je i mogući položaj visokih stablašica, a sadnja novih biljnih vrsta svakako će se obaviti na način da se zadrže zatečene kvalitetne biljne vrste. No, zanimljivo će biti rješenje oborinske odvodnje jer je nivo okolnih rječica i potoka te nivo oscilacije plime i oseke značajno viši u odnosu na izvorne nivoe gradskih trgova koji su prije 500 ili 700 godina u izvornom popločenju bili dosta niži od razine mora danas. Kako god, bit će nužno uz gradske trgove osigurati upojne bunare koji će u slučaju jakih kiša i pljuskova prikupiti ‘višak’ oborinske odvodnje kako gradski trgovi ne bi poplavili. NOVA OTKRIĆA Svi projekti su realizirani uz angažman, sredstva i skrb Društva prijatelja dubrovačke starine. Voditeljica arheoloških istraživanja bila je arheologinja Nela Kovačević Bokarica, a u stručnoj su ekipi bili arheolozi Maris Mesarić i Nikolina Vodopić te geodetski i arheološki tehničari Jure Taslak i Antonio Kovačević. Za struč-

24 Županija

Petak, 6. ožujka 2026. Dubrovački dnevniK

Projekt rješenja centra Stona

ni nadzor je zadužen Konzervatorski odjel u Dubrovniku te arheolozi dr.sc. Zehra Laznibat i Marta Perkić, povjesničar umjetnosti dr.sc. Antun Baće te magistrica historije i arheologije Eva Žile. “Javnosti su prezentirani rezultati svih arheoistraživanja provedenih 2021.-2024. na lokaciji od tvrđave Veliki kaštio do gradske fontane i dalje ka zapadu do gradskog zida i tri kule. Obavljena su da bi se upotpunile spoznaje o funkcioniranju južnog dijela stonske fortifikacije, a za potrebe izra-

Projekt rješenja centra Stona

Stara fontana ispred zgrade Općine Ston

de projektne dokumentacije i da su istraživanjima uz graduređenje Trga kralja Tomisla- ska vrata pronađeni i ostatci va. I taj je lokalitet dio zaštiće- Kule sata, a s unutarnje strane kulturno-povijesne cjeline južnih zidina pronađeno je ne Stona s utvrdama i zidina- stepenište kojim se pristupalo ma. Utvrdili smo da su Velika ophodu i loži koja je bila ribarili Poljska vrata bila dvostru- nica. Uz gradska vrata se nalaka (unutarnja i vanjska) i da su zio i četverokutni bastion Torse nalazila u gradskom zidu jun nad čijim je ostatcima u 19. i predziđu. Ispred njih je bio stoljeću sagrađena zgrada Opjarak, preko kojeg je prolazio ćine“, kaže naša sugovornica most, spojen s vanjskim vra- dodavši više o rezultatima artima pomoću pokretnog dijela, heoloških istraživanja. a komunikacija od unutarnjih “Iz arhiva je poznato da izgraddo vanjskih vrata bila je poplo- nja južnog zida s gradskim čana“, kaže arheologinja Ko- vratima i kulama kreće početvačević Bokarica te podsjeća kom 15. stoljeća, a početkom

16. stoljeća izgradnja predziđa pred gradskim zidom, počevši od kule Minčete sve do neposredne blizine tvrđave Veliki kaštio. Predziđe se sastojalo od visokog širokog nasipa ograđenog zidovima prema vanka i unutra. Tim je radovima bolje definirana i gradska fontana koja se nalazila uz južni gradski zid. Povijesni izvori kažu da je izgrađena 1581., odnosno kad je dovedena voda u Ston. Arheološkim su istraživanjem, osim povijesnih struktura, pronađeni i brojni pokretni arheološki nalazi iz kasnog srednjeg te novog vijeka. Većinom su to ulomci keramičkih posuda, gdje prevladava glazirano stolno posuđe za služenje i konzumaciju jela i pića, dok je u znatno manje prisutno neglazirano kuhinjsko posuđe za kuhanje i pečenje“, kazala je. NE TREBA TRAŽITI KRIVCA Široj je javnosti manje znano da je bivši čelnik DPDS-a Niko Kapetanić osobno inicirao uređenje centra Stona. Iako već četiri godine nije u vrhu DPDS-a, još se živo sjeća ideje da se prezentira porušeni dio južnih i većeg dijela istočnih zidina, od kule Barabanata do tvrđave sv. Jeronima (Veliki kaštio) i od nje ka Arcimunu. Prvo je obnovljen zapadni

Dubrovački dnevniK Petak, 6. ožujka 2026.

Apel iz 1907. za fontanu Iz teksta »Pišu nam iz Stona.« objavljenog 27.7.1905. u listu Crvena Hrvatska doznajemo da su vodovod i staru fontanu u centru Stona 1581. kao neumrlu uspomenu tom gradu izgradili dubrovački dobrotvori Sabo Palmota i Andrija Bonda. No, uslijed svakogodišnjih potresa, cijevi koje su od zemlje, popucale su te se kroz pukotine voda gubi i nema snage sići na točke od fontane. „Trebalo je dakle nazad 2 godine otvoriti točak na jednomu dušniku izvan grada, gdje je u zimsko doba opasno za život, jer je mjesto puzljivo, a ljeti zbog navale svijeta, treba čekati kao zec ozebao sunce, dok dođe red svakoga da natoči svoju romjenču vode. Stavljamo ovo na dušu Presvijetlom Gospodinu Upravitelju namjesništva te mu putem javne štampe upravljamo vruću molbu, da je usliši te napravi novi ili popravi stari vodovod, jer bi se inače dogodilo da se voda pokvari ili sasvim izgubi, uslijed čega nastale bi opasne bolesti koje bi sasvim uništile ovaj i tako zapušteni siromašni narod“, zapisano je.

dio na metar visine i prikazani su temelji tri srušene kule. Također, prezentiran je most, jarak, gradska Vrata od zamirja... Napravljen je jarak od Kaštela, kako kaže Kapetanić, da bi ljudi shvatili kako je bio izvan stonskih zidina te je iz grada ka njemu vodio most kojem su našli drvene potpornje, ali se konzervatori nisu usuglasili s tom obnovom. Prisjeća se da su u porušenom južnom bedemu pronađena vrata i obnovljen je dio južnog bedema, a DPDS je prihvatio investirati u tu obnovu. Tvrđava Veliki kaštio još Otkriveni su temelji Kule od je ljepša uz jarak oko nje sata i Vrata od polja, te vrata kroz predziđe. Ušlo se kroz gotički zid i otkrivena su još jedna vrata te je odlučeno da se torima: iznenadio sam se kad to prezentira tako da zid podi- su predložili, kad smo napravigne gdje može, a gdje ne mo- li vrata kod ‘Bače’, da se to sve že, da se ‘prikaže u podu’, ka- zatrpa i ne prikazuje! Srećom, ko je u Portu učinjeno sa sru- Ministarstvo to nije prihvatilo. šenom Kulom od ribarnice ili Bio je i prijedlog da se ne radi ostacima Kule od Pila na ulazu jarak oko Kaštela, da se zatru Grad, da se ne ometa život pa iako je sve bilo napravljekakav je u međuvremenu na- no i definirano! A to je trebalo stao. Cilj je bio, kaže, prezen- napraviti te bismo imali lijepo tirati cijeli kompleks zidina, od prezentirane ostatke predziArcimuna do Barabanata, pre- đa. Razvojem topova pokazako Kaštela i ulaza u općinu kolo se da gotički zid nije dovoja je građena na južnom pred- ljan pa su sa zapada i juga raziđu. Riješilo bi se i pitanje ula- đena debela predziđa, a između prolaz, što je zahtjevno preza u Općinu. “Ali, još je jedna važna stvar za zentirati. I na kraju je to sve arSton i dubrovačku kulturu: to heološki i projektantski riješeje ona česma (fontana) s natpi- no, a kad se zatražila dozvola som u kojem se spominju vla- projekta, konzervatori su uvjestela - u jadnom je i zapušte- tovali još novih sonda... Danas nom stajanju, ali je natpis čit- je mjesto razrovano. Može se ljiv. Predložio sam da je u pro- hodati, ali nije prezentirano“, jektu prezentiramo i vratimo u izjavio je Kapetanić dodavši kontekst, obnovimo pola me- kako je DPDS naručio projekt tra-metar gradskog zida, jer uređenja Stona uz izgled prijoj se nije moglo doći ‘iza le- je 300 godina. đa’, kao danas. Bila je u zidu „Sačuvano je 80-90 posto stai mogao si samo natočiti vo- rog pločnika trga, a ako se radu, ali nisi mogao ući iza. Htio zina spusti za 10-20 centimesam da se vidi kako je bilo, da tara, ništa se ne mijenja u žije zid srušen. Projektant je to votu Stonjana, a dobili bismo riješio i još je trebalo spojiti s izlizani, stari, kameni pločnik i postojećim zidom kojeg smo osjećaj kao da ste na Stradunu. obnovili. Bilo je iz svih mogu- U ovakvim projektima nema ćih razloga jasno da je to nuž- zidova nego su površine i sve no jer ne rekonstruiramo potreba vidjeti u odnosu na sarušene zidove, nego samo čuvane kuće i crkvu sv. Vlaha. prikazujemo gdje su bili. Ima- Važna su pitanja kanalizacije i li smo i probleme s konzerva- oborinske odvodnje: kod ‘Ba-

Županija

će’ smo našli staru odvodnju koja je išla u jarak i more. Po otkopavanju jarka, oborinske vode opet otječu u more. Sve se može riješiti i izvedivo je, a kao građanin pitam komu je blokada u interesu? U DPDS-u sam se borio za kulturu, ideološke podjele rade oni što ne znaju stvarni posao pa od toga žive. Iskreno kažem: imao sam podršku i dobro surađivao i s našom ministricom Dubrovkinjom. Podržala nas je da se ne zatrpa zid i da bude jarak. Naši su stavovi prihvaćani i sve se realiziralo preko Konzervatorskog odjela. Mi smo bili za to da se prihvati i stav lokalnih ljudi, da se još načine male sonde koje nisu skupe, ali se stalo, a prevažno je i stoga što je Ston imao impozantne bedeme. Najljepši dio je srušen, ali ne i Kaštio kojeg smo sad uklopili, Koruna će se završiti, to su naše najljepše tvrđave. Našli smo zid ispod jarka i zid što ide ka kuli Bat i Solani. Kad su radio jarak oko Kaštela, našli smo duboko pod vodom temelje zida, a kad bismo sad raskopali cestu za Orebić i Hodilje našli bismo Vrata od mora. Ali, bitno je da smo krenuli dalje, da pokažemo impozantnost tog sklopa“, kazao je Kapetanić zaključivši - ne treba traži krivca nego način da se sve pokrene.

26 Kolumna

Petak, 6. ožujka 2026. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

VRIJEME ZA DILEME U današnjem svijetu čovjeku fakat ne tre- Ili bi na komentar - pada kiša, on uzvratio – baju više proroci tipa Nostradamusa ili Ba- ‘ko vas šiša’. Ipak tu i tamo, bio je i zabavan, be Vange da mu proreknu kako svijetu sli- pa kad je tako jednom prilikom viknuo “ide jedi 10 godina terorističkih napada, bom- mačka, ide mačka!”, ukućani koji su upravo baša samoubojica, gaženja nedužnih civi- na TV-u gledali važnu utakmicu su ga ignorila kamionima, otetih aviona, zato što su tri rali, znajući da nemaju mačku u kući. A kad ishlapljela starca iz osvete odlučili cijeli pla- su nakon nekog vremena došli do kajbice net resetirat i sravnit ga sa zemljom. Zasad blizu otvorenog prozora, shvatili su istinu; je samo Hormuški tjesnac zatvoren, cijene bila je to mačka, a od Đura su ostala samo nafte raste, a slijedi i poskupljenje svega dva repna pera. ostalog. Sad je malo jasnije zašto je Trump prvo navalio na Venezuelu, uzeo im naftu, ad Gary Koren, izraelski veleposlanik a tek onda navalio na Iran. A mi Europljani, u Zagrebu, pozove Hrvatsku da prekikoji smo dosad plaćali cijenu ruske agresi- ne odnose s Iranom i usput malo ‘’pročeje, sad ćemo plaćat i cijenu američke. Neki šlja’’ iransko veleposlanstvo zbog mogukoji naslućuju Božju providnost pak kažu - ćih špijuna Revolucionarne garde, stekne se spas je blizu, jer je pobožni predsjednik dojam da nema ništa prirodnije nego da diodlučio pozvat pastore iz cijele Amerike plomat jedne države javno savjetuje drugu u Bijelu kuću. U slavnom Oval Officeu, Bož- državu kako da se obračuna s trećom. Poji namjesnici su položili ruke na njega i mo- sebno je zanimljivo da takav savjet dolazi u lili za božansko vodstvo. Slika je bila dirljiva: trenutku kad se država koju on predstavlja, dok su oni tražili mudrost s neba, lice pred- nalazi u središtu globalne političke oluje, s sjednika je izgledalo duhovno prosvjetljeno. optužbama za ratne zločine i genocid, koVjerojatnije više sjećanjem na curice s Ep- je odzvanjaju po međunarodnim institucisteinovog otoka, a manje na njihove vršnja- jama. Pitanje je, dakle, treba li Hrvatska pokinje poginule u Teheranu. Ali to je njihovo slušat savjet i prekinut odnose s Iranom. Ili subjektivno viđenje! bi možda trebalo otvoriti stari primjerak Geeki neovisni i zločesti američki mediji orge Orwella i podsjetiti se njegove skromne predložili su praktičnije rješenje: umje- lekcije iz političke logike: rat je mir, neznasto pastora možda bi trebalo pozvati eg- nje je moć, a sloboda je ropstvo? zorciste. Umjesto blagoslova ekipe, bolje Jer u tom svijetu izvrnute logike sve izgleda da provjere je li Sotona možda već rezervi- savršeno normalno: država optuživana pred rao stalno mjesto u Ovalnom uredu. Jer, ako međunarodnim institucijama, dijeli lekcije o već živimo u apokaliptičnoj komediji, red je sigurnosti, diplomati predlažu tuđe vanjskobarem da produkcija bude pošteno žanrov- političke odluke, a na nečiji suverenitet gleski definirana. daju ko na turistički suvenir; lijepo izgleda na kredenci, ali se ne koristi u praksi. Nakon što je nedavno neovisna saborska zastupnica gospođa Ban svoju neovisnost uropa je konačno pokazala svoju leustupila HDZ-u, svoje ovisnosti o vlastitom gendarnu sposobnost rješavanja velimišljenju odrekao se i neovisni gospar Zu- kih problema. Nakon godina rasprava, mirovec. Dobili su oboje besplatni kapućin od lijuna dokumenata stiglo se do povijesnog premijera, sretnog što mu vlast više ne ovisi pitanja: hoće li kazaljka ići lijevo ili desno? o ruci koalicijskog buntovnika, čiji ustašluk Od 4,6 milijuna građana EU koji su sudjenjegov šef opisuje kao - nestašluk. lovali u internetskoj anketi, njih 84 posto Neki neimenovani politolog s ljevice umje- je reklo da im je dosta pomicanja sata. Desto komentara, sjetio se svoga papagaja mokracija je progovorila, a sustav je učinio Đura, koga su u obitelji držali za budalu. Kad ono što najbolje zna; pristojno je saslušao bi mu rekli - reci Đuro dobar dan, on bi za- građane i zatim problem spremio u škrabikriješto- domo bran. cu s uputom: razmotrit čim se postigne su-

glasnost, treba li ostat zimsko ili ljetno vrijeme. Naravno, to je pitanje takve kozmičke kompleksnosti da zahtijeva barem 54 plenarne sjednice, 23 radne skupine i nekoliko tona espresso kafe iz briselskih aparata. Alternativa tome bi bila da zastupnici dignu ruke i prebroje glasove u 30 sekundi. Ali to bi bilo krajnje neodgovorno i opasno brzopleto rješenje. ronija je tim veća što je pomicanje sata nastalo tijekom prvog i drugog rata, kad su države pokušavale uštedjet energiju i iskoristiti više dnevnog svjetla. Danas, u digitalnom dobu satelita, umjetne inteligencije i pametnih gradova, Europa još uvijek raspravlja o istoj kazaljci ko da se radi o nuklearnoj doktrini. Stručnjaci upozoravaju da pomicanje sata remeti bioritam, posebno kod starijih ljudi i djece. Stočari pak tvrde da krave daju upola manje mlijeka, danima nakon micanja kazaljke unaprijed. Što znači da su jedina bića u Europi koja stvarno osjećaju posljedice ove političke sage – krave. Znaju li barem krave, koliko je sati?

Dubrovački dnevniK Petak, 6. ožujka 2026.

NASTAVAK PROJEKTA

Digitalna revolucija na poljima juga: CROSSMART mrežom senzora i dronovima povezuje regiju Poljoprivreda na jugu Hrvatske te u dijelovima Bosne i Hercegovine i Crne Gore prolazi kroz snažnu digitalnu transformaciju provedbom projekta CROSSMART. Projekt je uspješno završio ključne infrastrukturne i edukativne korake te uspostavio integrirani sustav pametne poljoprivrede koji povezuje senzore, dronove i naprednu softversku platformu u jedinstveni digitalni ekosustav. Riječ je o inicijativi usmjerenoj na modernizaciju agropoduzetništva u prekograničnoj regiji koja okuplja partnere: Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije, Općinu Konavle, Ured za evropske integracije Srednjebosanskog kantona, Općina Tuzi, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Udruženje za ekonomski razvoj REDAH PAMETNA TEHNOLOGIJA U KONAVOSKIM POLJIMA Na području Konavala, u vinogradima Lovornog polja postavljena je pametna lovka za štetnike – uređaj koji koristi naprednu tehnologiju za automatsku detekciju i analizu populacije kukaca. Umjesto tradicionalnih metoda, ova lovka sama javlja optimalno vrijeme za zaštitu usjeva, čime se smanjuje nepotrebna upotreba kemijskih sredstava. Općini Konavle isporučen je i specijalizirani dron s multispektralnom kamerom, namijenjen preciznom skeniranju usjeva iz zraka, što je od presudne važnosti za analizu zdravlja biljaka na strmim i nepristupačnim terenima konavoskih brda. Mrežu uređaja upotpunjuju agrometeorološke stanice postavljene u vinogradu u Lovornom polju, masliniku u Dunavama i na oranici u Stravči, koje u stvarnom vremenu prate vlagu i temperaturu tla na dvije dubine, vlagu lista, padaline te vjetar.

CROSSMART

REGIONALNI ISKORAK: OD implementaciju jedinstvene digitalne SREDIŠNJE BOSNE DO CRNE GORE platforme koju je razvila renomirana Dok Konavle bilježe tehnološki uzlet, hrvatska tvrtka Agrivi, svjetski lider projekt CROSSMART istovremeno je po- u digitalizaciji poljoprivrede. vezao i partnere u susjednim država- „Cilj projekta CROSSMART nije samo inma. U Srednjobosanskom kantonu stalacija opreme, već stvaranje funkci(SBK) postavljena je impresivna mre- onalnog digitalnog ekosustava koji poža od čak 15 suvremenih agromete- ljoprivrednicima omogućuje donošenje oroloških stanica raspoređenih od odluka temeljenih na pouzdanim poBusovače do Jajca, čime je uspostav- dacima, a ne na intuiciji. Ovim aktivnoljena široka mreža praćenja mikrokli- stima osiguravamo kvalitetan prijenos matskih uvjeta. znanja i jačamo konkurentnost regije“, Značajan iskorak napravljen je i u Cr- istaknuli su iz Centra za poduzetništvo. noj Gori, gdje je Općini Tuzi uz agro- Integracijom svih uređaja u jedinstvemeteorološke stanice i dron isporučen ni sustav, poljoprivrednici dobivaju prii digitalni skener – mobilni laborato- stup naprednim prediktivnim modelirij koji poljoprivrednicima omogućuje ma koji upozoravaju na opasnost od brzu analizu ključnih parametara plod- biljnih bolesti i pojavu nametnika. nosti tla izravno na terenu, pomažući u donošenju preciznih odluka o gnojidbi. Znanstvenu podršku i stručnu ekspertizu ovom procesu daje AgronomRAZVOJ DIGITALNE PLATFORME UZ ski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ZNANSTVENU PODRŠKU osiguravajući da digitalni savjeti buKako bi se ogromna količina prikuplje- du utemeljeni na najvišim stručnim i nih podataka s terena pretvorila u ko- znanstvenim standardima. Na taj narisne informacije i konkretne savjete, čin podaci s terena prestaju biti samo vodeći partner projekta osigurao je brojke – oni postaju konkretne, primjenjive preporuke koje poljoprivrednicima pomažu u svakodnevnom donošenju odluka i povećanju održivosti proizvodnje.

Ova publikacija je ﬁnancirana/suﬁnancirana sredstvima Europska unije. Za njezin sadržaj isključivo je odgovoran Centar za poduzetništvo d.o.o. te on ne odražava nužno stajališta Europske unije.

Projekt CROSSMART provodi se uz financijsku potporu Europske unije kroz program Prekogranične suradnje Interreg VI-A IPA Bosna i Hercegovina – Hrvatska – Crna Gora 2021. – 2027.

28 Kolumna Škura bura

Petak, 6. ožujka 2026. Dubrovački dnevniK

Sistem je ogroman neprijatelj obitelji i imanju potomaka

Samo budale imaju djecu! Dobrodošli u drugu četvrtinu 21. stoljeća koja će vjerojatno biti posljednja na Starom kontinentu gdje će bijelci prevladavati. Da se razumijemo, nije to samo po sebi ništa loše, niti ja imam išta protiv. Samo mi je smiješno kada se Europljani krste oko manjka djece, jer slom demografije ne može biti logičniji slijed svih događaja -Dragi roditelji, trebali biste djeci… zabranjuje konzumaciju bijelog brašna i bijelog šeTako otprilike ide svaki roditeljski sastanak u školi. ćera u vrtićima i školama i propiše kazne. Ako poliDragi roditelji, trebali biste djeci reći da manje ko- cija uhvati dijete s rukama u pekmezu, ode 100 euriste mobitele. Je li vi to ozbiljno govorite da bismo ra koje je moglo potrošiti na dres Mbappea. Vrlo lami roditelji trebali reći djeci da manje koriste moko i bezbolno rješenje, ali zašto jednostavno kad bitele? E, pa dragi razrednici, dragi ravnatelji, rav- se odgovornost može svaliti na roditelja? nateljice, zaposlenici u obrazovanju, vi biste trebali -Dragi roditelji, trebali biste djeci… reći svom resornom ministru da donese zakon ko- Tako otprilike ide svaka rasprava o kretanju. Dragi ji zabranjuje mobitele. roditelji, trebali biste djeci reći da više borave na Džabe ja govorio mom djetetu da ne koristi mobi- otvorenom u fizičkim aktivnostima, a manje pred tel kada ga imaju svi njegovi vršnjaci. Ako mu za- ekranima. Je li vi to ozbiljno govorite da bismo mi branim ili znatno smanjim korištenje pametnog roditelji trebali reći djeci da su više na igralištima? telefona, jedino što ću postići jest to da ću s njim E, pa dragi pedagozi i ostali stručnjaci za odgoj djenarušiti odnos, jer „kako drugi mogu, a on ne smi- ce, vi biste trebali reći ministru graditeljstva i proje?“ Rješenje je logično i nadohvat saborskih ruku stornog uređenja da zabrani gradnju hotela, apar– država donese zakon kojim zabranjuje korištenje tmana i stambenih zgrada po svim mogućim zelemobitela i društvenih mreža mlađima od 18 godi- nim zonama gdje su se mogla napraviti igrališta. na i propiše kazne. Ako ih policija uhvati kako tip- Džabe ja govorio mom djetetu da se ode igrati vankaju po Snapchatu, ode 100 eura koje su mogli poka kada jednostavno nema gdje. Svaki iole prazan trošiti na duksu Alpha Industries. Ako roditelj pak u prostor oko moje zgrade prenamijenjen je u grasvakom trenutku želi kontaktirati svoje dijete, mo- đevinski i tu je niknula zgrada sa stanovima koji se gu se čuti preko pametnog sata. Vrlo lako i bezbol- prodaju od 300 tisuća eura naviše. Jebo ti dječje no rješenje, ali zašto jednostavno kad se odgovor- igralište kada isti taj prostor može investitoru donost može svaliti na roditelja? nijeti zelembaće. Dok sam ja bio dijete svaka liva-Dragi roditelji, trebali biste djeci… da je bila teren za nogomet, svaka košćela lokacija Tako otprilike ide svaka rasprava o prehrani. Dra- za logor, a onda je došao kapitalizam i rekao da su gi roditelji, trebali biste djeci reći da manje konzu- te livade i košćele mrtvi kapital, pa je bivša gradomiraju jednostavne ugljikohidrate poput kroasana, načelnica Dubravka Šuica u onim famoznim izmjekrafni, kruha, Nutelle… Je li vi to ozbiljno govorite nama i dopunama GUP-a iz 2005. godine ogromne da bismo mi roditelji trebali reći djeci da se zdra- zelene površine prenamijenila u građevinske parvo hrane? E, pa dragi ravnatelji škola i vrtića, zapo- cele – odnosno pretvorila mrtvi u živi kapital - gdje i slenici u obrazovanju, vi biste trebali reći svom re- dan danas, dvadeset godina od donošenja tog plasornom ministru da donese zakon koji zabranju- na, niču nove zgradurine. Dobra naša Dube, nije u je bijelo brašno i bijeli šećer u vašim ustanovama. tim izmjenama predvidjela nikakva dječja igrališta i rekreacijske zone, nema tu para, samo musava RJEŠENJE NADOHVAT SABORSKOG djeca trče za loptom, koga tako nešto interesira? RESTORANA Džabe ja govorio mom djetetu da jede blitvu i okani NEĆE VIŠE BITI BJELČUGA U EUROPI se Nutelle kada ga vi prvog dana vrtića ili škole na- A onda 20 godina kasnije, Europa je shvatila da ta, šopate inzulinom i u roku od par dana stvorite ovi- kako se zovu, ah djeca, ipak imaju nekog smisla, zar snika kojemu se gadi sve zeleno. Nakon što ste od ne? Ako nema te blatnjave djece koja trče za nomog djeteta, koje je do jučer guštalo u kelju, preko gometnom loptom, sutra neće biti ni mirovina. Donoći napravili đankozu o slatkom, ako mu sad kod bro, serem sad, bit će mirovina, jer će dolaziti raditi kuće zabranim mazanje eurokrema po palačinka- Nepalci i Indijci, ali neće više u Europi biti bjelčuga. ma, jedino što ću postići jest da ću mu izazvat ap- Europska komisija napokon je shvatila da će bijelci stinencijsku krizu. A rješenje je logično i nadohvat u Europi zbog manjka djece nestati, pa se Ursula saborskog restorana – država donese zakon kojim von der Leyen premišlja da za prvu osobu europ-

Piše Maro Marušić foto Sanjin Strukić/PIXSELL

Ako nemate babu i djeda, nafrknuli ste, jer vrtić – ona ustanova koja će ga pretvoriti u đankozu i navući na Nutelu, sjećate se? – radi samo ujutro. Nije otvoren popodne, ni vikendom, pa ako ste zaposleni u turizmu – a zaposleni ste, jer što drugo se u Dubrovniku može radit? - i nemate baku i djeda, tko će vam čuvati dijete? Normalno da ga nećete imati

Dubrovački dnevniK Petak, 6. ožujka 2026.

Europska komisija napokon je shvatila da će bijelci u Europi zbog manjka djece nestati, pa se Ursula von der Leyen premišlja da za prvu osobu europske Agencije za demografiju postavi Dubravku Šuicu, istu onu Dubravku Šuicu koja dok je bila gradonačelnica nije napravila nijedno igralište i svojim je likom i djelom pridonijela manjku djece. Pa kakav je ovo genijalan apsurd, Eugene Ionesco i Samuel Beckett male su bebuške za von der Leyen i Šuju!

ske Agencije za demografiju postavi Dubravku Šuicu, istu onu Dubravku Šuicu koja dok je bila gradonačelnica nije napravila nijedno igralište i svojim je likom i djelom pridonijela manjku djece. Pa kakav je ovo genijalan apsurd, Eugene Ionesco i Samuel Beckett male su bebuške za von der Leyen i Šuju! Kada sve ovo čovjek vidi, pravi zaključak nameće mu se sam od sebe – u ovom današnjem svijetu samo najveće budaletine među nama imaju djecu. U Hrvatskoj i Europi, realno gledajući, uopće nije vijest to što nema potomaka i što Europa demografski propada, već bi vijest bila ta da ljudi, unatoč svim poteškoćama kojima su okruženi, i dalje žele i imaju djecu. Cijene hrane i režija su nikad veće isto kao i cijene stanova bilo za kupnju, bilo za najam. Ako mladi roditelji nisu naslijedili nekretninu nikad svoju neće imati koju god školu završili. Za uopće preživjeti po današnjim cijenama, trebaju ti dva posla. Kako ćeš onda imati vremena za odgoj? Ako slučajno i uspiješ kupiti stan u nekom šugavom kvartu za ogromnih 300 tisuća eura (u Dubrovniku dvosobnih stanova nema ispod te cifre) dijete ti u blizini neće imati igralište, a ti parking. Kisit će najveći dio dana kod kuće jedući Nutellu, a ‘stručnjaci’ će vam govoriti kako provodi previše vremena ispred ekrana i da se deblja od loše prehrane. Ako nemate babu i djeda, nafrknuli ste, jer vrtić – ona ustanova koja će ga pretvoriti u đankozu i navući na Nutellu, sjećate se? – radi samo ujutro. Nije otvoren popodne, ni vikendom, pa ako ste zaposleni u turizmu – a zaposleni ste, jer što drugo se u Dubrovniku može raditi? - i nemate baku i djeda, tko će vam čuvati dijete? Normalno da ga nećete imati. Tu je i genijalna Crkva koja svake nedjelje s oltara nariče kako nema djece, a istovremeno nijednu svoju parcelu ne bi besplatno dali za dječje igralište ili nešto slično. Najluđe je što ni oni postojeći

Kolumna Škura bura 29

nogometni tereni nisu više besplatni. Na dobrom dijelu njih, treba vam termin koji plaćate. Sve u vezi djece je danas preskupo, od dječjih rođendana do sličica za Svjetsko prvenstvo. Najjače mi je kad netko kaže kako su ljudi prije mogli imati petero, šestero djece i uopće nisu kukali, iako su bili siromašni. Prvo, na tu se djecu do njihove osamnaeste godine sveukupno potrošilo manje nego na jednu majicu Alpha Industries, a ta su djeca već od malih nogu bila radna snaga koja je muzla krave i donosila drva. Da ja danas tako postupam s mojom djecom, Centar za socijalnu skrb bi postupao sa mnom. Uglavnom, nikad nije bilo teže imati djecu nego danas. S jedne strane, sistem uopće ne podržava obitelj, a s druge strane ljudi su sve sebičniji, ali nije im za zamjeriti, jer zaista nije lako imati potomke. A u budućnosti će ih biti još manje. Djeca će se rađati samo na dva načina. Ako kod nekoga postoji ogromna hormonska želja za biti roditelj, te ako slučajno dođe do trudnoće, a buduća mater ne želi pobaciti (oca se tu ionako ništa ne pita). Svi drugi neće imati djecu, jer je sistem zapadnih zemalja takav da brutalno otežava, umjesto da motivira. Samo se govore demografske floskule koje odavno nitko ne puši, a ništa se konkretno ne rješava - od onih najlakših stvari poput zabrane mobitela preko gradnje igrališta pa do smanjenja ukupnog broja radnih sati za roditelje. Na mame i tate se svaljuje sva odgovornost, a oni zbog cijena hrana i stanarine nemaju vremena ni za sebe, a kamoli djecu. Dobrodošli u drugu četvrtinu 21. stoljeća koja će vjerojatno biti posljednja u kojoj će bijelci prevladavati. Da se razumijemo, nije to samo po sebi ništa loše, niti ja imam išta protiv. Samo mi je smiješno kada se Europljani krste oko manjka djece, jer slom demografije ne može biti logičniji slijed svih događaja. Naime, odavno na Starom kontinentu samo budale imaju djecu.

30 Sport

Petak, 6. ožujka 2026. Dubrovački dnevniK

MLADA MOMČAD IZ GRUŽA

Jug u malo vremena srušio i prvaka i doprvaka Hrvatske, slijede im ključni ogledi sezone Završen je za dubrovački sastav prvi dio natjecanja u Prvenstvu Hrvatske. Prvih šest ekipa ide u drugi dio Prvenstva, odnosno, bori se za naslov. Uskoro će i ključna utakmica u Eurokupu, uzvrat u Zagrebu protiv kotorskog Primorca Piše Rafael Barkiđija foto Šime Zelić/PIXSELL

Krajem veljače VK Jug Adriatic Jugov dragulj, 21-godišnji Vlaosiguranje je u susretu deve- ho Pavlić, postignuvši pet potog kola domaćeg Prvenstva godaka. dočekao aktualne prvake Hrvatske, vaterpoliste splitskog „Jako teška utakmica jer je MlaJadrana. U vrlo zanimljivoj uta- dost uvijek neugodan protivnik, kmici, u kojoj je s 20 obrana kao pogotovo u Zagrebu. Mislim da glavni heroj ispao Jugov vratar smo od početka ušli koncentriToni Popadić, Jugaši su na pe- rano, držali ritam tijekom cijele terce došli do pobjede 12:11. Ko- utakmice, a obrana je bila na vrlo prije Jadrana svladali su ši- hunskom nivou. U napadu smo benski Solaris, da bi još jedno iskoristili prilike. Drago mi je da kolo prije, izgubili od riječkog smo upisali pobjedu i nove boPrimorja. Taj poraz od sasta- dove” – rekao je Vlaho Pavlić. Vlaho Pavlić, igrač VK Jug AO va iz Rijeke bilo je veliko iznenađenje, s obzirom na to da se Jug u PH izgubio samo od – na Jug, Jadran i Mladost, uvi- četvrte momčadi tablice šeg dana, Jug bi prvi dio zakljujek gleda kao na izrazite favo- Jug AO nije bio favorit ni pro- čio bez poraza. rite protiv svih ostalih sastava tiv Jadrana, a ni protiv Mladoiz lige. sti. Istina, nisu ni Splićani ni Za- „Možemo biti zadovoljni. Naravgrepčani bili baš izraziti favo- no, dogodio se taj poraz od PriU svakom slučaju, momčadi riti, ali na papiru su imali bla- morja, ali iz takvih utakmica trenera Vjekoslava Kobešća- gu prednost. Glavni razlog su moramo izvući nešto, naučika za zadnje kolo prvog dijela nešto iskusnije momčadi na- ti i izaći jači. Kroz sezonu smo ostao je gostujući ogled pro- spram Juga, kojeg predvodi niz pokazali, pogotovo kroz zadnje tiv doprvaka Hrvatske, zagre- mladih igrača, od Pavlića, do utakmice, kvalitetu i zajednišbačke Mladosti. Za razliku od Jerkovića, Šušića, Žuvele, po- tvo u igri. Moramo ostati fokuutakmice protiv Jadrana, kada jačani s iskustvom kojeg ima- sirani jer čeka nas još puno pose pobjednik nije znao do sa- ju Andro Bušlje, Maro Joković, sla” – istaknuo je Pavlić, mog kraja, ovdje je situacija bi- Toni Popadić... Možda je to isla nešto drugačija. Jug je veći- pala kao dobitna kombinacija, Slijedi Primorac – Jug, čin nu susreta proveo u vodstvu, a jer Jug je izgubio samo jednu drugi u zadnjim trenucima imali su i utakmicu ove godine u Prven- Nažalost, više se zadnjih tjetri gola prednosti, da bi Dubrov- stvu Hrvatske. I to baš spome- dana govorilo o politici, negoli čani na kraju slavili s minimal- nutu utakmicu protiv Primor- samom vaterpolu i Eurokupu. nih, ali vrlo bitnih 9:8. Velika du- ja, u kojoj su Riječani taktički Opet je ždrijeb nekog natjecabrovačka pobjeda usred Zagre- svladali Jug i došli do pobjede nja povezao Jug i Primorac iz ba. U toj se utakmici istaknuo usred Gruža. Da nije bilo tog lo- Kotora, opet je ždrijeb stvorio

probleme, a najviše uvjetovane spornim imenom kotorskog bazena po ratnom zločincu Zoranu Gopčeviću. Nakon niza dopisa, priopćenja, apela, napokon je pronađeno rješenje igranja na neutralnim terenima u Podgorici i Zagrebu. U svakom slučaju, prvu je utakmicu osmine finala Eurokupa dobio Primorac s minimalnih 12:11, u Podgorici, a 14. ožujka slijedi uzvrat u Zagrebu. Jug lovi zaostatak od samo jednog pogotka. „Očekuje nas jako zahtjevna utakmica, Primorac je kvalitetna momčad, sigurno neće to biti lagano. Rezultat je otvoren. Moramo se dobro pripremiti, analizirati utakmicu i ispraviti greške iz prve”- zaključuje Pavlić.

Sport 31

Dubrovački dnevniK Petak, 6. ožujka 2026.

„PALO” JE ČAK 11 MEDALJA!

Kada plivaju Jugaši, onda se ruše državni rekordi i norme za Europsko prvenstvo! Piše Rafael Barkiđija foto PK Jug

Plivači dubrovačkog Juga, pod vodstvom trenera Frane Ćirka i Ivana Bilića, nastupili su na mitingu Victoria-Primorje u Rijeci, ostvarivši odlične rezultate. I to u kakvoj konkurenciji, među gotovo 700 natjecatelja iz 76 klubova, ukupno deset država. Tijekom dva dana natjecanja osvojeno je čak 11 medalja, uz postavljanje dva nova državna rekorda i isplivane norme za velika međunarodna natjecanja. Rasturili Nenadić, Pavić, Smokvina! Poseban naglasak je na nastupima Vlaha Nenadića i Lukše Pavića koji su srušili mlađe-seniorski, odnosno mlađe-juniorski rekord Hrvatske. Vlaho Nenadić je u disciplini 100 metara slobodno (time trial) ostvario vrijeme 48.23, što je novi mlađe-seniorski rekord Hrvatske. Ovim je rezultatom potvrdio normu za seniorsko Europsko prvenstvo. Lukša Pavić je postavio novi mlađe-juniorski rekord Hrvatske na 200 metara mješovito. Uz to, isplivao je norme za Europsko juni-

Lukša Pavić, Petra Smokvina, Vlaho Nenadić

orsko prvenstvo u disciplinama 100 i 200 slobodno te zauzeo drugo mjesto u ukupnom poretku mitinga prema zbroju bodova. Tu valja spomenuti i Petru Smokvinu, koja je u prolazu utrke na 100 metara slobodno isplivala normu za Europsko juniorsko prvenstvo u disciplini 50 slobodno. Ukupno je osvojeno šest zlatnih i pet srebrnih medalja. Zlato su redom osva-

jali: Vlaho Nenadić (100 slo- „Čestitke svim osvajačima bodno – seniori), Lukša Pa- medalja, kao i ostalim člavić (100 slobodno, 200 slo- novima ekipe koji su plivali bodno i 200 mješovito – u finalima i ostvarili osobml. Juniori), Petra Smokvi- ne rekorde: Ivan Franić, Đina, (50 slobodno – ml. Ju- vo Baletin, Bruno Tošović, niori), Niko Franković (100 Andro Sambrailo, Teo Đuprsno – ml. Juniori). rić, Vito Arapović, Tino Pecotić, Bruno Kulišić, Marta Do srebra su došli Mario Smokvina, Bjanka Bulajić i Šurković (50 prsno, 100 pr- Ivana Puljić” – istaknuli su sno i 50 slobodno – seniori), u izvješću treneri Bilić i ĆiNiko Franković (200 prsno – rak, najavivši time kako bi ml. juniori) te Lara Šurković ova 2026. godina mogla biti (50 leđno – juniorke). sjajna za klub iz Gruža.

32 Fotogalerija

Petak, 6. ožujka 2026. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Đorđe, Huso i Truli - u Gružu su puno toga zanimljivog ispričali i čuli

Rade i Roni - mirovina ima i prednosti, može se uživati u ležernosti

Pavo, Maja i Mia - šanpjer od 988 grama bio je rekordna ulovljena riba, sreću s(p)retne mlade ribolovke brat i prijateljica dijele, od srca joj čestitati žele Renko, Lenći i Kim - pomorački kruh sa sedam je kora, brod ukrcaj čeka, za koji dan dragi pomorac opet na vijađ mora

Stijepo, Sabina i Niko - omiljena manifestacija Uskrs u Primorju se priprema, dogovor za programe bio je tema

Nikola, Mihael i Katarina - presretni nono uz prvog unučića i suprugu svoga sina

Fotogalerija 33

Dubrovački dnevniK Petak, 6. ožujka 2026.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Enis, Orsat, Nino, Miho, Toni, Maja, Mia, Dominko, Pere, Maris i Maro - u natjecanju u ribolovu iz barke ARŠK Orhan su bili i najboljim ulovima odličja zaslužili, predsjednik kluba i službena mjeriteljica ulova su im se na slici za uspomenu i dokumentaciju pridružili

Ivana, Dona i Paola - lijepo im je bilo druženje i zanimljivi razgovori oko okruglog stola

Dijana, Borg i Daniela - svi vide da i ljubimcu usklađivanje boja frizure, krzna i modne odjeće ide

Pasko, Kike i Mateo - obiteljski susret je drag, mio i veseo

34 Priče o moru i brodovima

Petak, 6. ožujka 2026. Dubrovački dnevniK

GRČKI KRUZER

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

Sudbinu broda ‘NEPTUNE’ obilježio je strašan požar u kojem je smrtno stradalo 32 ljudi Dubrovnik je posjetio gotovo 50 puta pod različitim imenima, često je uplovljavao tijekom 70-ih i 80-ih Grčki kruzer NEPTUNE u vlasništvu grčkog brodara Epirotiki Lines je Dubrovnik posjetio ukupno 43 puta. Prvi put nas je posjetio doplovivši iz Krfa 20. srpnja 1973. u 7:00 sati na kružnom putovanju tičući luke: Nica, Rapallo, Costa Smeralda, Tunis, Malta, Naxos, Taormina, Krf, Dubrovnik da bi u 12 sati sa stotinjak putnika isplovio za Veneciju. Redovno je ljeti dolazio sve do 14. listopada 1979. kada je u 19 sati isplovio za Krf. Nakon punih 10 godina ponovo se vratio 19. travnja 1989. i 3 listopada 1990. kada je posljednji put isplovio i više se nikada nije vratio. Norveški brodar Bergen Line (BDS) je početkom pedesetih godina prošlog stoljeća u danskom brodogradilištu Aalborg Shipyard (Aalborg Værft A/S) naručio izgradnju putničko teretnog broda za održavanje redovne pruge između Bergena, Newcastlea i Rotterdama. Bio je to brod od 2856 bruto registarskih tona, dug 90,4 i širok 13,7 metara namijenjen prijevozu 200 putnika i 650 tona tereta. Jedan 9-cilindrični Burmeister & Wain dizel motor ukupne snage 3730 KW ga je preko jedne propele pokretao brzinom od 18 čvorova. Novogradnja broj 104 krštena imenom METEOR zaplovila je u siječnju 1955. godine. Ali kako nije bilo dovoljno putnika i tereta na toj prugi, METEOR je počeo ploviti isključivo samo na kružnim putovanjima Baltikom, Atlantskim oceanom i na

poznatoj Hurtigrutenovoj prugi po norveškim fjordovima. METEOR je četiri puta posjetio luku Gruž i to: 28 rujna 1956., 24. rujna 1957., 31. ožujka 1959. i 2. ožujka 1960. godine. Uz tekst prilažem jednu od njegovih dolazaka u luku Gruž, a putnička agencija Putnik iz Dubrovnika je bila agent za prihvat broda. VELIKI POŽAR U svibnju 1971. METEOR je kod zapadne obale Kanade na putu za Vancouver zahvatio veliki požar

Meteor u luci Gruž, Bergen Line

Priče o moru i brodovima 35

Dubrovački dnevniK Petak, 6. ožujka 2026.

U svibnju 1971. METEOR je kod zapadne obale Kanade na putu za Vancouver zahvatio veliki požar u prostorijama za posadu te su 32 člana posade poginula, a trebalo je 42 sata da se požar ugasi. Norveška istražna komisija kasnije je utvrdila da je požar najvjerojatnije izazvala nepažnja jednog od članova posade, vjerojatno zbog loše odbačenog opuška cigarete. Olupinu potpuno zapaljenog broda je otkupila grčka brodarska kompanija Hellenic Company for Mediterranean Cruises, zapravo poznatiji kao Epirotiki Lines.

Neptune, Epirotiki Lines

u prostorijama za posadu te su 32 člana posade poginula, a trebalo je 42 sata da se požar ugasi. Norveška istražna komisija kasnije je utvrdila da je požar najvjerojatnije izazvala nepažnja jednog od članova posade, vjerojatno zbog loše odbačenog opuška cigarete. Olupinu potpuno zapaljenog broda je otkupila grčka brodarska kompanija Hellenic Company for Mediterranean Cruises, zapravo poznatiji kao Epirotiki Lines. U Pirej je dotegljen sredinom studenog, te je do travnja 1972. luksuzno preuređen za kružna putovanja Sredozemljem. Iako mu je tijekom obnove bilo namijenjeno ime ZEPHIROS, zaplovio je pod imenom NEPTUNE, prvo u egejskim i jonskim vodama, a uskoro i u Jadranu. Tada je i prvi put posjetio i Dubrovnik tako da nas je sveukupno posjetio jednom pod prvim imenom METEOR i 43 puta pod ime-

nom NEPTUNE. PREUREĐENJE, A POTOM I REZANJE NEPTUNE je nakon preuređenja imao 2402 bruto tona (volumen svih zatvorenih prostora broda) te je mogao primiti 206 putnika. Godine 1996. brodarske kompanije Epirotiki Lines i Sun Line se spajaju u Royal Olympic Cruises i tako NEPTUNE plovi pod novim vlasnikom. Za ostarjeli brod više nije bilo posla na kvalitetnije organiziranim kružnim putovanjima novostvorenog brodara pa je brod kratko vrijeme plovio na jednodnevnim izletima iz Pireja do okolnih otoka. Uskoro je stavljen u zaljevu Eleusis pored Athene gdje je ostao usidren na mrtvom vezu do početka 2002. godine. Prodan je turskom rezalištu brodova Aliaga kod Izmira gdje je uskoro otegljen i do konca godine izrezan u staro željezo.

Petak, 6. ožujka 2026. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN ***

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Većina ljudi je podložna promjenama. Samo mudri i glupi nisu.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN ***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

SUSTIGLO ME MOJE

Sustiglo me moje izdajničko tijelo Klonule su noge a klone i glava I ne hoda mi se nego mi se spava Eto nȁ što se to što sam bio svelo Sluh sve tiši gluh si veli biće cijelo Jedino želja je vazda ona prava No za ostvarit je potrebna je sprava A ne samo da bi pilo se i jelo Konteso izdaja mog tijela je kobna Godina nastanka mojeg onodobna No krenimo jutros u vizitu grada Neka noga kleca neka joj se pada Štap i štaka tu su pomažu u hodu Ruka nam u ruci − svi nek prođu odu 12/12/25

humanitarni prilozi MASLINA 4D Hotelsko turističke škole, generacija 1986 u spomen na školske kolege Tomi Kapović, Lidija Sardelić i Mirjana Kovačina, umjesto cvijeća prilažu 300,00 Eur Kolegice i kolege iz Lučke kapetanije Dubrovnik, u spomen na pok.Nedjeljku Jurin majku našeg kolege, umjesto vijenca prilažu 130,00 Eur UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽ -U spomen na pok. Stanu Burin, umjesto cvijeća 40,00 Eura-a prilaže obitelj Čampara U spomen na pokojnog Joza Škvorica umjesto cvijeća Niko Srabotnak prilaže 50 EUR-a caritas -Na spomen pokojnog rođaka Pera Margaretića uplaćujem 50 eura dubrovačkom Caritasu. Pero Katušić -Prilog umjesto cvijeća spomen Ivanka i Ivan Radicevic uplatio Ivica Ljuban 50 eura DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE dnž Plemenitom našem susjedu Jaku Matiću, umjesto cvijeća 70 eura za potrebe udruge prilažu stanari Petra Hektorovića 44.

KOMPAS No.1 KOMPAS No.1 DUBROVNIK DUBROVNIK Kardinala Stepinca 52 Kardinala Stepinca 52 objavljuje objavljuje potrebu potrebu za za zasnivanje zasnivanje radnog radnog odnosa za turističku sezonu 2026. odnosa turističku sezonu 2026. VOZAČ za PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

Uvjeti: - SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera) Uvjeti: - Opće znanje engleskog jezika, pasivno dodatnog jezika prednost -znanje SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera) - Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja. - Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO

Volvo S60 2014. diesel D2, redovito servisiran, registriran do 15.04.2025., 199.000 km, cijena 9.900 €, Dubrovnik. 099 617 9939

Petak, 6. ožujka 2026. Dubrovački dnevniK

tali zlatna boja. 22.500,00 EUR Mob.: 099 829 3721

Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Kupujem stan za 110 tisuća eura u Dubrovniku (s Mokošicom). 0981994683

Tražim partnera za izgradnju stanova – Zaton. Zemljište 850 m² uz magistralu, s vodom, strujom i telefonom. Moguć dogovor o zajedničkoj investiciji. Mob: 097/684077.

Šipan – kupujem poljoprivredno zemljište. Također sam zainteresiran za kupnju suvlasničkog udjela. Za preporuku pri kupnji isplaćuje se provizija. Mob: 097/7236306 Traži se zemljište površine 500 m² ili više u Župi dubrovačkoj ili Komolcu. Poželjan je dugoročni najam. Potreban je pristup za kamion. Plaća se naknada za preporuku. Mob: 097/7236306

Prodajem Suzuki vitaru GLS + Elegance Hybrid 2025. godište puna oprema. Prešla 4300 km, registracija vrijedi do 1.2027. godine. Dupla panorama krov, dvobojna metalik zlatna. Cijena 22 500 eura. Mobitel 099 829 37 21

Tražim partnera za izgradnju stanova u Zatonu. Kontakt: 097 600 7613. .

Tražim dvosoban stan na području grada, bez agencija. Mob: 091 540 3370. Prodajem stan u Trebinju, 75 kvadrata, blizu centra. 091 6144 918

Prodajem Citroën C4 Picasso, 1.6 benzin, 88 kW, 2011. g., prešao 169.000 km, registriran do 8/2026. Cijena 3.200 €. Mob: 098 166 8831 Prodajem skuter Piaggio Carnaby, 2008. g., 200 cm³, 15 kW, u vrlo dobrom stanju, prešao 25.000 km. Cijena 1.200 €. Mob: 098 166 8831 Prodajem Suzuki Vitara GLS+ Elegance, Hibrid, 2025. godište Full oprema, prešla 4300 km, 1. servis pod tvorničkom garancijom, reg do 01/2027. Dupli panoramski krov, dvobojna me-

Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice. Kontakt: 098 244 390

Prodajem Opel Corsu 1.2, godina proizvodnje 2008., prijeđenih 208 000 km, registrirana do 12/2026. Tel. 098 428468.

Prodajem Opel Astru 1.4 benzin, godina proizvodnje 2011., prijeđenih 178 000 km. Cijena 3 500 €. Za sve informacije i pitanja zvati na broj 099 402 5611.

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204 Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623

Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106. Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada

adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370 Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo, mob. 098 747 183. Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204 Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411 Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468. Prodaje se građevinska parce-

la u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18. Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676 Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527 Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766 Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660 Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545 Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631 Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891 Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891 Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306 Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946 Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468 Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Mali oglasi 39

Dubrovački dnevniK Petak, 6. ožujka 2026.

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127 Prodajem grob na Rožatu prazan. 098 787 773 Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127 Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799 Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557 Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561 Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718 Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183. Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502 Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946 Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865 Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

dru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659 Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80 Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545 Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794 Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970 Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

be, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

mjesečno, u Mokošici. Zvati na 0917304400

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Čistila bih apartmane u Lapadu, Gružu, Gradu. 091 528 0437

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h. Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodaje se montažna kućica, kuhinja s trpezarijom i kupaonica. Kućica je klimatizirana, spremna za korištenje. 0914430029

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodajem crnu masažnu fotelju od skaja, udobnu i očuvanu po cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Poklanjam kauč (2,66/1,92) dubine 90 cm. Može se razvući u ležaj, očuvan i dva ormara za predsoblje, svaki 86/200 cm. mob: 098/1332 561 Prodajem vrlo povoljno lijeva vanjska ulazna vrata od PVC-a bijele boje. Dim. 210 x 100 cm, jako su dobro očuvana, kao nova, nazovite 098 285355

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

USLUGE RAZNO Popravljam žensku i mušku odjeću, brzo i kvalitetno. 099 696 5706

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri so-

Tražim osobu za skuhati objed i oprati suđe četiri do pet puta

Mijenjam stan od 33 m2 u Za-

Na području Dubrovačkog primorja tražim žensku osobu za pomoć starijoj ženi u kući. Osiguran smještaj i hrana. Plaća po dogovoru. Tel. 099 835 79 81 Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757 Muškarac ozbiljnih godina želi upoznati damu radi poznanstva druženja i veze poziv ili SMS na mob 091 902 79 04 Tražim ženu srednjih godina za zajednički život. Poželjna vozačka dozvola B kategorije. Samo ozbiljno, ne zanimaju me avanture. Kontakt: 097 600 7613. Muškarac u vojnoj mirovini traži žensku osobu do 40 god. Imam svoj stan. Whats App: 097/6382802 Uređujem okućnice, vrtove, djardine, orezivanje Maslina, agruma, loze, kivija, ruža, kosnja trave I slično mob 09161 43946 Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica. DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 2.3. do 8. 3. -LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 9. 3. do 15.3.

preminuli Marija Jovanović (1957) Vinko Debeljak (1942) Juro Ivić (1959) Antun Hazdovac (1954) Denis Suljević (1975) Avdo Ćimić (1938) Ivo Ivanišević (1947) Marin Monković (1948) Luce Srezović (1933) Drage Žitković (1938) Tonći Brunsko (1947) Kristina Tomašević (1941)

40 Ime sekcije

Petak, 6. ožujka 2026. Dubrovački dnevniK

Humanitarna akcija studenata u Dubrovniku

Bio je to najuspješniji buvljak: Studenti skupili preko sedam tisuća eura i darovali udruzi Tata je tata Prošlog vikenda ispred Studentskog Ukupno je prikupljeno 7.616,01 eura, a doma u Dubrovniku održan je peti hu- sredstva će biti donirana humanitarnoj manitarni buvljak. U organizaciji su su- udruzi Tata je tata. djelovali studenti Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku, Studentskog “Ovo je bio najbolji buvljak do sada” i zbora Američkog fakulteta RIT Dubrov- druge riječi hvale samo su neki od konik, Volonterski klub RIT Dubrovnik te mentara koji su se mogli čuti tijekom vistudenti Erasmus Student Networka kenda. Osim samog buvljaka, sudjelovaDubrovnik. li su i vatrogasci JVP Dubrovnik koji su

animirali djecu. U nedjelju, 8. ožujka, povodom Dana žena, studentice i studenti organizatori dijelili su ruže ženama. Studenti organizatori zahvalili su svima koji su donirali odjeću, sudjelovali u organizaciji i volontiranju te svima koji su pomogli da se prikupi ovako značajan iznos.