Dubrovački dnevnik br. 271 by Dubrovački dnevnik

vremenska prognoza

Petak, 19. prosinca godina VI. / broj 271 / 2025. / issn 2718-3742

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

kolovoz 1

pet

sub

ned

pon

uto

sri

čet

SLJEDEĆI BROJ DUBROVAČKOG DNEVNIKA IZLAZI 16. SIJEČNJA 2026.

VOLONTERKA GODINE O ŽIVOTU, BOLESTI, POMAGANJU...

“Čovjek je sretan i ispunjen samo onda kada čini dobro” stranica 30

KONTROVERZA NA

ALBANSKI PAR U SCENI

NAGRAĐENI KUĆNI

DUBROVKINJA SA ZAGREBAČKOM

BATALI

IZ ‘KRIMIĆA’

MAJSTOR GORAN PRAŠTALO:

ADRESOM U VRHU JE

Mladi trebaju znati da je ovo vrijedan posao

KONGRESNOG TURIZMA

Zbog pritvaranja u Građevinska inspekcija tvrdi da nije dobila prijave Dubrovniku, obitelji im saznale za tajnu vezu. za zgradu Atlantske, no dokazi govore drugačije Država mora platiti odštetu stranica 4

stranica 38

stranica 22

Debora Petrović: ‘Radim ono što mi je najveća strast i sreća’ stranica 18

Uvodnik

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

Bolje išta nego ništa

IMPRESSUM Glavna urednica: Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Ivana Smilović Barkiđija Aida Čakić Ahmet Kalajdžić Rafael Barkiđija (sport) Nikša Klečak Kontakt 020 642 462 Fotograf Željko Tutnjević Fotografija na naslovnici: Goran Mratinović Kolumnisti Vjera Šuman Maro Marušić Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.) Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) Nakladnik Dubrovački dnevnik d.o.o. Ćira Carića 3 Dubrovnik OIB 84019117288 Uprava Lucija Komaić (članica uprave)

Piše Vjera Šuman foto: Marko Lukunić/PIXSELL

rojni Hrvati vode borbu s vremenom kako bi do zadnjeg dana godine predali sve papire za solare po starim pravilima. Nova pravila, koja stupaju s prvim danom nove godine, u startu su skuplja i tehnički drugačija. Nitko se nije potrudio objasniti što i zašto se mijenja pa je, već uobičajeno, krenula panika i trka s vremenom. Zbog manje povoljne prodaje viškova struje u mrežu, kućanstva će morati investirati u baterijske sustave kako bi solar ostao isplativ. To podiže početnu investiciju za nekih 30 do 50 posto. Generalno, takav sustav donosi potpunu samodostatnost. Ipak, najveći pad interesa mogao bi se dogoditi kod srednje klase vlasnika kuća koji nisu uspjeli ući u sustav do kraja 2025. godine jer nemaju dovoljno ušteđevine za skuplji sustav s baterijama. Kako bi se spriječila potpuna stagnacija, očekuje se da će država od 2026. godine morati povećati subvencioniranje. Hoće li doista, o tome pojma nemamo, kako je i red i u skladu s običajima hrvatskih političara. Možda jednog dana i oni nauče kako veliko nepovjerenje, koje u vlastitu državu imaju Hrvati, ima veze i s njihovim pravovremenim i transparentnim informiranjem. No, o tom potom. odina koja nam odlazi nije baš bila godina za pamćenje po jako

dobrom. Obilježena je groznim ratom u Ukrajini, koji ulazi u četvrtu godinu i strašnim ubijanjem i glađu djece u Gazi. Doduše, Trump je po dolasku u Bijelu kuću obećao zaustaviti rat u Ukrajini za dva tjedna, ali poslije je zaboravio. Generalno, on je taj koji određuje dinamiku događanja, ovisno o tome kakve volje se probudi ujutro uz velike simpatije, pa i divljenje koje osjeća prema Putinu. Europa samo cupka za Trumpom i tu i tamo se dosjeti kako bi i sama mogla postati faktor. Ne zato što želi i ima kapaciteta, nego zato što ih Trump, ili ignorira ili ih stavlja na skalin niže od Bangladeša. Onda se brzinski sastanu kako bi se dogovorili kako dalje. Ali se ne mogu ni oko čega dogovoriti, osim kako će se opet sastati na novom setu dogovaranja. Kako stvari stoje, dosad im je najjači domet neodvojivi poklopac na plastičnim bocama. Jer to je građanima ipak prioritet pa možemo biti zadovoljni. nas je pak to bila godina ogromne inflacije, poskupljenja svega redom na dnevnoj bazi. Po svemu, teško će bolje biti u idućoj. Ipak, Vlada misli potpuno drugačije i naš je Plenki jako zadovoljan. Poput njega, i umirovljenici mogu biti zadovoljni. Štoviše, oduševljeno će primiti godišnji dodatak u visini: ‘godina staža puta šest eura’. Lova do krova! Kad po-

Uvodnik 3

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

misliš kako su im umjesto toga mogli ponuditi ‘slobodne dane’, ispada kako su super prošli. Što se umirovljenika tiče, u njih je ionako pomirenost s onim ‘daj što daš’ ili ‘bolje išta nego ništa’. Za razliku od ‘penzića’, saborski zastupnici su otišli na plaćene ‘slobodne dane’. Kraj ovogodišnjeg zasjedanja obilježila je krika o ‘Bačićevim zakonima’. Pri tom nitko nije temeljito proučio i ponudio suvislu i argumentiranu raspravu. Samo paušalne ocjene i galamu. Čini se da bi im dobro došla Viki. Kako god, i od toga se treba odmoriti pa su pošli na odmor. a to vrijeme je blagdanska euforija potpuno preuzela Hrvate. Svi jure i kupuju u totalnom bunilu. Kupuje se sve. I ono što treba, i što ne treba. Pošta je zatrpana paketima za koje se stoji u višesatnim redovima, kako bi se dočepali onog naručenog. Pokloni za najdraže ili kalupi za kolače, sve je baš našlo svoje ushićene kupce. Dostavne službe ne javljaju se na telefon, ne stižu u zakazanim terminima i svi su snerva-

ni. Neću sad o tome kako parkiraju sa sva četiri nasred cest pa ti čekaj da obavi dostavu. Ma nema veze, ionako su gužve i bolje je ne ići autom nego, kako nam je omogućio Tomašević, biciklom. Uopće ne znam što je tim Zagrepčanima jer totalno ignoriraju bajkove postavljene diljem grada. Nije lako gradonačelniku Tomaševiću s tako neosviještenim građanima, koji nikako ne žele biti Skandinavci. Na zagrebačkom Dolcu, točnije ispred ulaza u zatvoreni dio Dolca koji je sad nova destinacija zelenog dijela ove tržnice, kilo svježeg kupusa za salatu platit ćete 4 eura. Moglo bi bit da ga je žena nosila pod kišom granata pa je to još i jeftino. Bakalar je između 70 i 90 eura. Isti taj bakalar u Italiji košta 53 eura. Kud sad vragu juriti u Italiju? S TV ekrana nas bombardiraju fenomenalnim ponudama za gadgete svih vrsta. Klinci točno znaju kakav mobitel žele i nema šanse uvaliti nešto drugo. Nema veze , može i na rate. Sjeća li se itko više koji je smisao blagdana pred nama? Božić je postao samo još jedan

nastavak konzumerizma koji je započeo s ‘crnim petkom’! onzumerizam je preplavio sve, od najmlađih do onih starijih. Peglaju se kartice, troši se kao da sutra ne postoji. Prema procijeni sindikata, blagdanska košarica, a tu govorimo o onom osnovnom, ove će godine koštati za trideset posto više. Ministar Šušnjar je uvjeren kako će koštati isto kao i lani. Ali dobro, on je baš u slavlju jer je četvrti put postao otac, pa ne može se valjda baviti cijenama. Da nam nema ministara iz DP-a, demografska obnova ne bi imala nikakve šanse. Čestitke ministru! Barem nešto je odradio kako Bog zapovijeda. Ipak, Božić je vrijeme za posvećivanje sebi i svojim dragima, nemojte si to oduzimati zbog stresa i jurnjave. Dajte ono najbolje što imate ljubav, toplinu doma i pomaganje potrebitima. Svima nam je neophodno vraćanje smislu Božića jer to je ono najljepše što nam ispuni srce. I svima nam je jako, jako potrebno. Sretan vam Božić i sretna i berićetna Nova. Imajte se lijepo. Eto vas.

4 Aktualno

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

KONTROVERZA NA BATALI

Građevinska inspekcija tvrdi da nisu imali prijave za Atlant Batala Centar, a imamo ih crno na bijelo: Dubrovački dnevnik još u kolovozu upozorio na nepravilnosti Dubrovački dnevnik poslao je konkretnu, službenu i imenom potpisanu prijavu još 12. kolovoza, upozorivši upravo na ono što je inspekcija kasnije utvrdila: da je stara zgrada uklonjena i da se gradi potpuno novi objekt, a ne rekonstrukcija predviđena dozvolom Piše Petra Srebrović foto petra srebrović

Državni inspektorat tvrdi kako nije zaprimio nijednu prijavu vezanu uz gradnju Atlant Batala Centra. No dokumenti govore suprotno. „Je li građevinska dozvola za rekonstrukciju valjana s obzirom na to da je stara građevina u cijelosti uklonjena, da je izgrađena sasvim nova zgrada s drugačijom namjenom, tlocrtima, etažama, infrastrukturom?“, to je pitanje koje je Dubrovački dnevnik uputio Inspekciji 12. kolovoza. Uz pitanje, priložene su i fotografije te jasno opisano sumnjivo odstupanje od dozvole. Odgovor? Tišina. Puna 52 dana. Tek 3. listopada stiže odgovor, nakon što im šaljemo četvrti e-mail, i to nakon što je Inspektorat već zatvorio gradilište. Zato smo ih ovaj put pitali koliko su prijava dobili vezano uz zgradu Atlant Batala Centra i nakon koliko vremena od prijave je inspektor iza- očevid po službenoj dužnosti, na česticama na šao na teren. kojima je izgrađena ABC zgrada, su obavili 1. veU novom službenom odgovoru na naš novi upit, ljače 2020. godine. Inspektorat sada navodi kako „nije zaprimio „Zbog utvrđenih nepravilnosti na predmetnim prijavu o mogućoj povredi propisa iz područ- gradilištima, izvođaču radova donesena su Rjeja gradnje na tim česticama“. To je, u najboljem šenja o uklanjanu nepravilnosti. Nakon otklanjaslučaju, zabrinjavajuće. U najgorem, potpuno nja utvrđene nepravilnosti obustavljen je upravneprihvatljivo jer smo u upitu podsjetili da je ni inspekcijski postupak. Ponovni inspekcijski Dubrovački dnevnik istu sumnju izrazio još 12. nadzor na terenu, obavljen po službenoj dužnokolovoza. sti, započeo je dana 26. kolovoza 2025., nastavio se dana 27. kolovoza 2025., 28. i 29. kolovoza, te potom u Uredu Službe građevinske inspekciOVO NIJE BIO PRVI POSJET INSPEKCIJE ABC je PU Split, pregledom dokumentacije“, naveli su. ZGRADI Kako su naveli iz Inspektorata, prvi inspekcijski Neprihvatljivo je da Inspektorat sada javno tvr-

„Je li građevinska dozvola za rekonstrukciju valjana s obzirom na to da je stara građevina u cijelosti uklonjena, da je izgrađena sasvim nova zgrada s drugačijom namjenom, tlocrtima, etažama, infrastrukturom?“, to je pitanje koje je Dubrovački dnevnik uputio Inspekciji 12. kolovoza. Uz pitanje priložene su i fotografije te jasno opisano sumnjivo odstupanje od dozvole.

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

U novom službenom odgovoru na naš novi upit, Inspektorat sada navodi kako „nije zaprimio prijavu o mogućoj povredi propisa iz područja gradnje na tim česticama“. To je, u najboljem slučaju, zabrinjavajuće. U najgorem, potpuno neprihvatljivo jer smo u upitu podsjetili da je Dubrovački dnevnik istu sumnju izrazio još 12. kolovoza.

di da nije zaprimio prijave, dok postoji dokaz da je prijava poslana. Još je neprihvatljivije da je ta prijava bila točna i da je upravo na osnovu sumnje na tu nepravilnost Inspektorat postupao 14 dana nakon njezinog zaprimanja. Najgore od svega je što je prostor ostavljen na volju investitorima i nadzoru (koji u ovom slučaju nije napravio ništa). INSPEKCIJA: 276 PRIJAVA U DUBROVNIKU, SAMO 40 POSTUPAKA Pitali smo ih i koliko su prijava dobili vezano uz gradnju u Dubrovniku od 2021. godine do danas, koliko su puta, u tom vremenu, građevinski inspektori izlazili na teren i u koliko je puta utvrđena nepravilnost i kakva. Iz Državnog inspektorata navode kako su od 2021. do danas u Dubrovniku zaprimili 276 prijava. No u istom razdoblju pokrenuli su tek 40 inspekcijskih postupaka. Drugim riječima, tek svaka sedma prijava rezultirala je konkretnim djelovanjem. Je li 236 prijava bilo neosnovano? Ili sustav jednostavno nema kapaciteta reagirati? Dubrovnik, UNESCO-v grad i jedan od najvrjednijih urbanih prostora u državi je epicentar investicijskih pritisaka, a nema niti jednog stalnog građevinskog inspektora. Na Batali se godinama gradilo i izgradilo zdanje za koje je onda utvrđeno kako ipak odstupa od dozvole pa se ponovno otvara pitanje o tome kako i tko nadzire gradnju u gradu. DUBROVNIK MORA IMATI GRAĐEVINSKE INSPEKTORE Dubrovački dnevnik više je puta upozoravao da Dubrovnik mora imati građevinske inspektore koji rade isključivo na području grada, a ne one koji povremeno dođu iz Zagreba odraditi posao

Aktualno 5

po nekoj prijavi. Ne trebaju Dubrovniku inspektori zbog luksuza, nego zbog realnosti terena: pritisak investitora, vrijednost zemljišta, stalni pokušaji probijanja dozvola, gomila zahtjeva za rekonstrukcijama koje niknu kao nove zgrade… Sada i ovaj slučaj pokazuje koliko izostanak sustavnog nadzora košta grad. Nije na to upozoravao samo Dubrovački dnevnik, nego i gradonačelnik Mato Franković. „Mi sad imamo završeni objekt gdje građevinska inspekcija tvrdi kako je trebalo ići u novu građevinsku dozvolu, a ne rekonstrukciju. Poštujem stav građevinske inspekcije, ali osobno smatram kako je jednim dijelom on zakasnio. Tamo smo imali sedam ili više mjeseci građevinsku jamu, i da se tad reagiralo na način kao što su sad reagirali, administrativne stvari bi se riješile lakše. Ovo još jednom pokazuje kako je nužno da na području Grada djeluju najmanje tri inspektora koji su konstantno tu, jer da je tako bilo, do ovoga ne bi došlo“, izjavio je Franković o problemu sa zgradom na Batali. ŠTO GRAĐANI MISLE? VEĆINA TRAŽI RUŠENJE Nakon što je građevinska inspekcija zatvorila gradilište zgrade Atlant Batala Centra zbog sumnje da je investitor odstupio od dozvole koja je predviđala rekonstrukciju, a ne izgradnju potpuno novog objekta, među građanima se rasplamsala rasprava treba li zgradu srušiti. Anketa provedena na našem portalu pokazala je koliko je tema polarizirala javnost. Prema rezultatima, 58 posto ispitanika smatra da zgradu treba srušiti, dok je 30 posto protiv rušenja. Još 11 posto čitatelja izjasnilo se kako nije sigurno i ne može donijeti stav o ovom pitanju. Dio čitatelja smatra kako se odgovornost ne smije prebacivati samo na investitora, nego i na nad-

6 Reportaža

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

Iz Državnog inspektorata navode kako su od 2021. do danas u Dubrovniku zaprimili 276 prijava. No u istom razdoblju pokrenuli su tek 40 inspekcijskih postupaka. Drugim riječima, tek svaka sedma prijava rezultirala je konkretnim djelovanjem.

Anketa provedena na našem portalu pokazala je koliko je tema polarizirala javnost. Prema rezultatima, 58 posto ispitanika smatra da zgradu treba srušiti, dok je 30 posto protiv rušenja. Još 11 posto čitatelja izjasnilo se kako nije sigurno i ne može donijeti stav o ovom pitanju.

ležne službe, pa njihovi komentari pokazuju du- že čitateljica. boko nepovjerenje u institucije. „Rušiti za primjer drugima,“ dodaje drugi. „Treba sve građevinske inspektore koji rade u Dubrovniku smijeniti i kazniti. Nije on to napra- GLAVNI DRŽAVNI INSPEKTOR IZA REŠETAKA vio preko noći pa da nisu vidjeli što se radi,“ po- Svakako treba spomenuti i probleme s kojima ručio je jedan čitatelj. se nosi sam ‘obezglavljeni’ Državni inspekto„Da se radi o običnom čovjeku već bi bilo sru- rat. Naime, bivši glavni državni inspektor Anšeno“, komentira drugi. drija Mikulić je na sjednici Vlade razriješen dužPojedini su uvjereni da će se, nakon početne nosti krajem studenog, da bi onda isti dan bio medijske buke, situacija ipak rasplesti dogo- uhićen, a njegov stan pretraživan jer ga USKOK vorom. sumnjiči za korupciju. „Sve će se oni dogovoriti s Gradom. Platit će se Pod istragom je zbog sumnje da je primio 190 kazna i sve otvoriti. To je tako bilo i planirano,“ tisuća eura mita, velike količine mesa, suhomesmatra drugi čitatelj. snatih proizvoda, drvne građe i građevinskog Jedan dio građana naglašava da zgradu ne treba materijala, u zamjenu za pogodovanje. Pod rušiti nego je staviti u funkciju javnog interesa. istragom je i njegov kum, kao i dvojica vlasni„Dodijeliti stanove braniteljima i mladim obite- ka kamenoloma i tri povezane tvrtke. ljima,“ predlaže čitateljica. Inače, zanimljivo je i kako su investitori zatražili „Neka Grad uzme stanove i dodijeli ih branite- uporabnu dozvolu za zgradu. Kako je otkrio duljima i doktorima. Inače je treba srušiti jer ne- brovački gradonačelnik Mato Franković, Grad je ma građevinsku dozvolu,“ dodaje drugi čitatelj. odbio izaći na teren i odraditi tehnički pregled Iako protiv rušenja, neki građani traže stroge dok traje inspekcijski postupak. Prvi put nakon sankcije. dugo vremena, institucije djeluju oprezno, jer „Ne rušiti. Žestoko kazniti sve odgovorne, dru- pritisak javnosti postoji. gima za primjer, a zgradu dati državi i iskoristiti Gradonačelnik je izjavio kako je „prošlo vrijeje za pametne stvari – za mlade obitelji, obitelji me nedodirljivih“, policija je pokrenula izvide poginulih branitelja,“ navodi čitatelj. nakon njegovih navoda o pokušaju podmićiMeđu komentarima ima i onih koji smatraju da vanja, zgrada je pod inspekcijskim nadzorom, je postupak jasan. a gradilište je zatvoreno. Sve to čini ovaj slučaj „Treba je srušiti pa neka izgrade po dozvoli,“ ka- možda i presedanskim.

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

Reportaža 7

8 Reportaža

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

Reportaža 9

10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

MJERA 30X30 Uručena tri nova ugovora o financijskoj potpori za rješavanje stambenog pitanja U okviru Mjere 30 x 30, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je danas tri nova ugovora o financijskoj potpori za rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji. Ugovore o dodjeli 30 tisuća eura bespovratnih sredstava za kupnju stambenog objekta preuzeli su Nikola Pavličević i Jure Milošević dok je potpora za gradnju stambenog objekta dodjeljena Petri Grkeš. Od početka provedbe ove mjere u 2024. godini ukupno su dodijeljena 33 ugovora - devet tijekom prošle godine te 24 u 2025. godini. Mjera 30 x 30 dio je stambene politike Grada Dubrovnika usmjerene na priuštivo stanovanje koja će se nastaviti provoditi u 2026. godini. Za njezinu provedbu u proračunu za iduću godinu osigurano je 900 tisuća eura, čime se planira pružiti potpora za ukupno 30 mladih obitelji. Mjera je namijenjena mladima i mladim obiteljima te omogućuje financijsku pomoć u iznosu od 30 tisuća eura za kupnju ili za gradnju, dogradnju ili nadogradnju stam-

benog objekta. Podsjećamo, Grad Dubrovnik kontinuirano radi na povećanju stambenog fonda u svom vlasništvu te razvija nove programe kako bi osigurao priuštivo, kvalitetno i ugodno stanovanje za svoje građane. Kao odgovor na izazo-

ve s kojima se suočavaju posebno mladi, Dubrovnik je prva jedinica lokalne samouprave kao je razvila vlastiti model sustavne stambene politike - „Dubrovačka stanogradnja“, kroz koji je do sada pružena potpora više od 100 dubrovačkih obitelji.

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 11

VIŠE SREDSTAVA I VIŠE POTPORA Grad Dubrovnik dodijelio potpore ženama poduzetnicama u 2025. godini

WTA DUBROVNIK OPEN Najavljen dolazak prvog WTA turnira i rekonstrukcija terena Teniskog kluba Lapad Dubrovnik će postati domaćin WTA Dubrovnik Opena, novog profesionalnog teniskog turnira iz kalendara Women’s Tennis Association (WTA) koji će se održati od 23. do 29. ožujka na terenima Tenis kluba Dubrovnik u Uvali Lapad. Dolazak turnira službeno su najavili direktor WTA turnira, ujedno i predsjednik Teniskog kluba Kaštela Feliks Lukas te gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković. Potpisan je ugovor kojim Grad sufinancira organizaciju turnira s 200 tisuća eura. Istovremeno u Velikoj vijećnici potpisan je i ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji teniskih terena u Uvali Lapad. Gradonačelnik Franković istaknuo je kako dolazak WTA turnira pokazuje smjer u kojem i gradska uprava I sportski djelatnici žele ići te da organizacija sportskih događaja u predsezoni i postsezoni daju jednu drugačiju sliku Dubrovnika. Dubrovnik Open otvara europsku proljetnu sezonu profesionalnih turni-

ra na zemljanoj podlozi standardne WTA 125 serije. Po prvi puta u povijesti Hrvatska ima dva WTA turnira, Feliks Lukas naglasio je kako je Dubrovnik Open dodatan doprinos obilježavanju 20 godina postojanja WTA turnira. Radovi na terenima Tenis kluba Lapad obuhvaćaju sanaciju armiranobetonskih tribina, izradu poliuretanske hidroizolacije tribina, dobavu i ugradnju 750 sjedalica, demontažu stare dotrajale ograde te nabavu i montažu nove, postavljanje rubnjaka i završne obloge terase i prolaza, uređenje svlačionica ispod tribina te nabavu i montažu reflektora u skladu s propozicijama za održavanje WTA turnira. Ukupna vrijednost radova iznosi 199.148,40 eura, odnosno 248.935,50 eura s PDV om, a sredstva su osigurana iz proračuna Grada Dubrovnika. Ugovor su potpisali ravnatelj Javne ustanove “Športski objekti Dubrovnik” Lukša Klaić te Lauro Zorić, direktor Tehnogradnja d.o.o. Dubrovnik. Ugovoreni rok izvođenja radova je 45 dana od potpisa ugovora i početka radova.

Godišnje potpore ženama poduzetnicama u Velikoj vijećnici je uručio gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković. Ukupno 45 poduzetnica ostvarilo je pravo na potporu, a za realizaciju programa poticanja ženskog poduzetništva dodijeljeno je 86.134,41 eura. Gradonačelnik Franković istaknuo je važnost ulaganja u žensko poduzetništvo i zadovoljstvo povećanjem interesa za potpore iz godine u godinu. Zahvaljujući novom Pravilniku o dodjeli potpora male vrijednosti ženama poduzetnicama na području Grada Dubrovnika značajno su povećani i pojedinačni iznosi potpora te sada iznose do 2.000,00 eura po poduzetnici, što predstavlja povećanje od 51 % u odnosu na prošlu godinu, kada je maksimalni iznos potpore iznosio 1.325,00 eura. Za provedbu programa u gradskom proračunu osigurano je 85.000,00 eura, što je rast od 122 % u odnosu na 2024. godinu, kada su dodijeljene 32 potpore u ukupnom iznosu od 38.314,76 eura. Program je namijenjen subjektima malog gospodarstva u vlasništvu žena uključujući obrte, OPG-ove, zadruge te trgovačka društva (d.o.o. i j.d.o.o.). Uvjet je da najmanje 50 % vlasništva pripada poduzetnici, državljanki Republike Hrvatske te da su ispunjeni svi propisani kriteriji. Svaka poduzetnica mogla je podnijeti jednu prijavu za jednu ili više namjena uz mogućnost potpore do 100 % prihvatljivih troškova.

12 Zdravlje

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

Zdravlje 13

14 Vijesti

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

SKUPŠTINA ŽUPANIJSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE

Srgota: ‘Ova godina je turistički nešto bolja od lanjske, ali ostavimo brojeve i fokusirajmo se na kvalitetu’ Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije u ponedjeljak je održala Skupštinu na kojoj su predstavljeni turistički rezultati za ovu godinu. „Godina 2025. je bila dobra godina. No, brojeve ostavljamo iza sebe, a okrećemo se kvaliteti i mislimo kako je to pravi put. Godina je završila s 9 200 000 noćenja i 2 300 000 dolazaka za DNŽ. To je 1,5 posto više nego lani. Veliki interes postoji za pred i posezonu, što govori u prilog boljem rasporedu gostiju. Svoje vršne periode srpnja i kolovoza smo dosegli, naši kapaciteti više ne mogu podnijeti i idemo ka kvalitetnijem turizmu“, kazao je direktor TZ-a DNŽ Julijo Srgota. Klaster Dubrovnik je, kaže, na razini protekle godine. Rast od 15 posto bilježi i Župa dubrovačka, na što je utjecala činjenica kako je hotel ‘Astarea’ ove godine radio u punom kapaci- Zanimljivo je i kako se povećao i prosječan broj tetu. Primjetni rast, kaže Srgota, bilježi Korčula, dana u kojem gost ostaje u Dubrovačko-nerea veliki je interes za autentičnost i ruralni turi- tvanskoj županiji, a to je 4,11. Prije se on kretao zam. Kazao je i kako su OPG-ovi postali ozbiljni oko 3 dana. nositelji pred i posezone. Najvjernije tržište nam je i dalje Ujedinjeno Kra„Što se tiče naredne sezone, važno je znati kako ljevstvo, no i tu se bilježi usporavanje, što je konkurencija ne spava, a mi smo dosegli svoje trend prvi put primijećen ove godine. Potom slivrhove što se tiče cjenovnog aspekta. Smatram jede domaći gosti i SAD. Gosti iz SAD-a bilježe kako trebamo raditi na kvaliteti i disperziji po- rast dolazaka od 16 posto. U uzlaznom su trennude, a na tragu ove 2025. godine možemo reći du i gosti iz Poljske, a u padu oni iz Njemačke. kako će 2026. biti na razini ove godine ili nešto Naime, Nijemci su se prije nalazili na drugom bolja“, izjavio je Srgota dodavši kako će TZ DNŽ mjestu najčešćih gostiju, a sad su pali na peto i dalje podržavati manifestacije i sadržaje, pomjesto ljestvice. sebno one koje doprinose produljenju sezone. Srđan Meštrović (hotel Sumratin) ispred hoteU ovoj godini se puno govorilo i o omjeru cije- lijera je također kazao nekoliko riječi. ne i kvalitete. „Najbitnija stavka je vrijednost za novac. O ciMaltu, kad se gleda ukupni zbroj, povoljnija ne- jenama se nikad ne raspravlja, no važno je da go naša. Što se tiče našeg južnog dijela, mislim onaj koji plaća vjeruje da to košta toliko. Imamo kako imamo kvalitetne goste i kako će mnogi bogom danu prirodu, povijest, a nama kao hodionici u turizmu to pametno popratiti. Cjenov- telijerima je važno da radimo na kvaliteti usluni aspekt je važan, ali vjerujem kako će pomak ge i sadržaja. Nama je važna vrijednost za nou kvaliteti zadržati kvalitetne goste“, izjavio je. vac“, kazao je.

Julijo Srgota

Vijesti 15

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

SKUPŠTINA ŽUPANIJSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE

DPDS usvojio plan za 2026. godinu: Prihodi veći od 16 milijuna eura, u fokusu stonske zidine i gradska baština Redovita Skupština Društva prijatelja dubrovačke starine održana je u utorak u Sponzi. Obznanjeno je da će iduće godine ukupni prihodi iznositi 16,602 milijuna eura, a dok su rashodi teški 16,337 milijuna eura. “Skupština je jednoglasno izglasala financijski plan za 2026. godinu, težak više od 16 i pol milijuna eura, a valja reći kako se na gradskim zidinama očekuje nešto više od 900 tisuća posjetitelja. Godina 2025. još traje i ide dobro te ćemo na proljeće razmatrati realizaciju financijskog plana za 2025. godinu. Vrlo bitno je bilo donošenje plana rada Društva za 2026. koji podrazumijeva nastavak obnove stonskih i dubrovačkih zidina. Tu su i “sitnije“ stvari kao što su valobran Kaše koji će konačno dočekati obnovu, te sanacijski radovi na tvrđavi Sv. Ivana, ishođenje dozvole za kulu Drezvenik na Buži koju želimo potpuno obnoviti i napraviti još jedan ulaz na zidine s novim WC-ima. Te su investicije jako bitne, kao i ostale na cijelom prostoru bivše Dubrovačke Republike od Ponte Oštro na poluotoku Prevlaci gdje obnavljamo čuvenu tvrđavu, pa do Orebića, gdje će početi radovi u Karmenu. Otvorit ćemo Knežev dvor u Janjini, ali su najveća investicija Stonske zidine i spajanje Korune s Malim Stonom”, kazao je tajnik DPDS-a Maro Kapović. Također, u planu je ishođenje građevinske dozvole za projekt tvrđave Royal na Lokrumu, izrada projektne dokumentacije za sanaciju kule Puncjela, uređenje poslovnog prostora u sv. Klari, dopuna projekta bastiona sv. Margarite, sanacija krovišta kule Barbare te sanacija Mihanovićeve i fontane Međed na Pločama, sanacija kipova sv.Vlaha na tvrđavi sv. Ivan i na bastionu sv. Spasitelja. Na Lopudu se očekuje završetak radova na uređenju male kuće s

vrtom i ogradnim zidom Kneževog dvora, a na Šipanu se očekuje završetak sanacijskih radova crkve sv. Duha. Za Dubrovačko primorje je najavljeno redovito održavanje Kneževog dvora u Slanome, dok se uz radove na Ponti Oštro u Konavlima očekuje čišćenje zidina u Moluntu i nastavak održavanja Kneževog dvora u Pridvorju te Sokol grada u Dunavama. Sokol grad će dobiti lift, što će pomoći posjetiteljima s tjelesnim poteškoćama. Također, DPDS u 2026. ne planira uzimanje bilo kakvih kredita ili drugih oblika zaduživanja. (ak)

Maro Kapović

16 Vijesti

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

SASTANAK U GRADU

Bačić kaže da će novi Zakon o prostornom uređenju ubrzati izgradnju autoceste do Osojnika i brze ceste do aerodroma Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je u utorak sastankom Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina u Dubrovniku. Teme sastanka su bili novi Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju te daljnji razvoj projekata priuštivog stanovanja, obavljanje civilne službe u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, napredak projekta uvođenja jednosmjenske nastave te prilike iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku. “Ovaj format će biti osnažen nakon donošenja novog zakona o regionalnom razvoju. Postat će formaliziran, ovo će biti sastanak vijeća za regionalni razvoj, uz vijeće za urbani razvoj. Na taj način imamo organiziran i sustavan način više razinskog upravljanja Hrvatskom”, izjavio je premijer Plenković. Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić rekao je kako je po treći put prestavio novi paket zakona predstavnicima lokalih samouprava. “Jug Hrvatske vapi za izgradnjom autoceste, državnog plana ćemo izdati građevinsku dood Metkovića do Osojnika i brze ceste do zvolu i ubrzati izgradnju autoceste”, rekao je Zračne luke. A što naš zakon donosi? Ukoli- Bačić nakon sastanka. ko u postupku projektiranja bude potrebno Dubrovački gradonačelnik Mato Franković mijenjati u prostornom planu lokaciju auto- rekao je kako donošenje novog paketa zakoceste, onda prema mišljenju struke bi trebalo na ne znači da se dosadašnji prostorni plamijenjati županijski prostorni plan, prostor- novi ukidaju. ne planove uređenja grada Metkovića, opći- “Dubrovački GUP neće biti ukinut jer donosi na Zažablje i Slivno, grada Opuzena, općine puno dobrobiti za građane Dubrovnika. CjeDubrovačko primorje, grada Dubrovnika, op- lokupna je procedura završena i vrlo skoro ćina Župa dubrovačka i Konavale. Prema na- ćemo ga usvojiti, u idućih par mjeseci. Strušem zakonu će se iz državnog plana bez po- ka potpisuje sve projekte i arhitekti stoje iza trebe ovako dugih promjena prostornih pla- svakog projekta u prostoru. To je struka, a mi nova, izdati građevinska dozvola za izgradnju itekako možemo iskazati bojazan zbog sveautoceste do Osojnika i brze ceste do Zrač- ga onoga što su radili prošlih godina i zbog ne luke. Umjesto da nam treba četiri do pet svega što su željeli napraviti”, izjavio je Frangodina da bismo sve te planove poravnali, iz ković.

Dubrovački dnevniK Petak, 7. 19.studenoga prosinca 2025. 2025.

Ljudi među Aktualno nama 17

18 Intervju

petak, 22. kolovoza 2025. Dubrovački dnevniK

DUBROVKINJA U ZAGREBU

Debora Petrović u vrhu je kongresnog turizma: ‘Radim ono što mi je najveća strast i sreća’ Od Dubrovnika do Zagreba, od hotelske telefonistice do jedne od najprepoznatljivijih stručnjakinja za kongresni turizam u Hrvatskoj - profesionalni je put Debore Petrović koji je primjer kako se znanje, upornost i vizija pretvaraju u uspješnu karijeru Debora Petrović, rođena Dubrovkinja, svoje pr- Kako je tada izgledao dubrovački turizam? Je li ve ozbiljne korake u turizmu napravila je u hote- bilo priče o prekomjernom turizmu i gužvama? lu Hilton Imperial, gdje je stekla temeljno znanje o -Dubrovnik je magnet i nema problem potražnje, hotelijerstvu i funkcioniranju sustava iznutra. Ti- ona je stalno prisutna što u neko doba postaje opjekom godina prošla je sve razine turističke indu- terećenje i veliki izazov kako se nositi s time. Mistrije, gradeći iskustvo koje danas stoji iza njezi- slim da 20 godina nije dovoljan odmak da bismo na poduzetničkog uspjeha. govorili o nekim velikim promjenama, to je tada Već jedanaest godina živi i radi u Zagrebu, gdje je, izgledalo slično onome što sad imamo, s tim da nakon bogate hotelijerske karijere, osnovala vla- se izgradilo i renoviralo još više hotela, možda je stitu tvrtku te se pozicionirala kao jedna od vode- bilo manje apartmana i low costera. ćih inovatorica u sektoru kongresnog turizma. Kao potpredsjednica Hrvatske udruge profesionala- Jesu li građani nekad prije bolje živjeli? ca kongresnog turizma (HUPKT), aktivno radi na – Imam dvojaka razmišljanja vezano za to. Danas osnaživanju struke i poticanju cjeloživotnog ob- imamo, zbog razvoja turizma, puno prednosti, ali razovanja, a posebno je ponosna na projekt Mee- ima i mana. Mislim da smo se nekad više družili, vitex - prvu i jedinu hrvatsku kongresnu burzu, ko- še smo živjeli na ulicama grada i upravo tu vidim ja je značajno pridonijela razvoju MICE industrije najveću promjenu. Ljudi danas žive drukčije, a dok u Hrvatskoj. U razgovoru smo se dotaknule turiz- sam ja bila dijete nekako smo više bili po Gradu, odma danas, razvoja gradova, važnosti kongresnog lazili na Stradun i to je bio dio odrastanja. Vremeturizma te vizije budućnosti ove dinamične i sve na su se promijenila i od toga ne možemo pobjeći, važnije grane gospodarstva. ali može se poraditi na kvaliteti života građana pa i na ugođaju koji nudimo u destinaciji za naše goKako je krenula vaša karijera u turizmu? ste. Oni dolaze upravo radi toga. I ja, kad putujem, -Krenula sam prije 20 godina u hotelu Hilton Impe- želim doživjeti autentičnu priču i upoznati građarial Dubrovnik gdje sam radila ukupno sedam go- ne. Pečat destinacije su uvijek ljudi. dina. Tamo sam krenula od telefona, recepcije i kasnije prodaje. To je jedan prekrasan hotel s boga- Mora li se život građana žrtvovati zbog uspjetom povijesti, na prekrasnoj lokaciji. Bilo mi je ve- ha turizma? liko zadovoljstvo raditi u okruženju s takvom po- -Nije to jednostavno postići, ali moguće je ostvariti. viješću i ambijentom, a velika prednost je bila i sa- Zahtjeva pomno planiranje i vrhunski menadžment ma kompanija Hilton koja je svjetski brend koji nu- destinacije tako da se ne može razmišljati samo di puno prilika za edukaciju i rast. To je super kom- o razvoju turizma i poboljšanju prosječne cijene, binacija koja me je formirala u poslovnom svijetu. nego treba misliti o kvaliteti života destinacije. S

‘Bilo mi je veliko zadovoljstvo raditi u u okruženju s takvom poviješću i ambijentom, a velika prednost je bila i sama kompanija Hilton, koja je svjetski brend koji nudi puno prilika za edukaciju i rast. To je super kombinacija koja me je formirala u poslovnom svijetu.’

Piše Aida Čakić foto Aida Čakić

Intervju 19

zasićenosti prometa. Zagreb je puno gori. Nije to tako strašno u Dubrovniku, ali naravno da uvijek može bolje i tome treba težiti. Dugo radite u turizmu i sigurno ste puno putovali. Koji je vama grad primjer održivog turizma? -Evo možemo se malo osvrnuti po susjedstvu i mislim da Slovenija radi jako dobre stvari. To je država koja je manja od nas, ali dosta radi po pitanju održivosti i nemaju zagušenosti. Ono što se smatra ekskluzivnošću nije nužno neka blještava zgrada i nešto sjajno izgrađeno. Ponekad se osjećate posebno, dođete na predivnu plažu s najljepšim pogledom na svijetu, a onda se suočite s gužvama i tada se gubi taj osjećaj ekskluzivnosti. Mislim da to manjka Dubrovniku i ponekad je prepreka jer klijenti doživljavaju destinaciju kao Debora Petrović jedanaest time se bore sve države koje imaju tako veliku po- prezasićenu. Kada je nešto dostupno svima, ongodina živi i radi u Zagrebu, tražnju poput nas. Ali ipak mislim da je to mogu- da nije možda toliko ekskluzivno. U Sloveniji sam gdje je, nakon bogate će ostvariti, da nije samo floskula i na tome treba primijetila niz pametnih poteza i mogli bismo reći hotelijerske karijere, osnovala vlastitu tvrtku te se sustavno raditi. Vrijeme je da se redefiniramo, ne da je taj turizam održiv. pozicionirala kao jedna od možemo raditi copy-paste i oslanjati se na sunce vodećih inovatorica u seki more. To je fenomenalno, ali definitivno nam tre- Kakvi su trendovi kod vas u kongresnom tutoru kongresnog turizma ba selektivni turizam i specijalizacija u budućnosti. rizmu? -Upravo taj vid turizma bi nam trebao pomoći oko Je li vama smeta kada dođete u grad ljeti i ‘za- produljenja sezone i na tome se radi. Manjka nam kongresnih centara o čemu se dugo govori, ali treglavite’ u prometu? -Često dođem u Dubrovnik i mislim da smo mi na- ba se poraditi i na infrastrukturi gradova, jer to je vikli na dobre uvjete što se tiče klime, zraka pa i turizam koji donosi trajnu vrijednost, to je pamet-

‘Često dođem u Dubrovnik i mislim da smo mi navikli na dobre uvjete što se tiče klime, zraka pa i zasićenosti prometa. Zagreb je puno gori. Nije to tako strašno u Dubrovniku, ali naravno da uvijek može bolje i tome treba težiti.’

20 Intervju

‘Ponekad se osjećate posebno, dođete na predivnu plažu s najljepšim pogledom na svijetu, a onda se suočite s gužvama i tada se gubi taj osjećaj ekskluzivnosti. Mislim da to manjka Dubrovniku i ponekad je prepreka jer se klijenti žale jer doživljavaju destinaciju kao prezasićenu. Kada je nešto dostupno svima, onda nije možda toliko ekskluzivno. U Sloveniji sam primijetila niz pametnih poteza i mogli bi reći da je taj turizam održiv.’

Kongresni turizam zahtjeva puno znanja, pažnje i autentičnosti, smatra Petrović koja je dopredsjednica Hrvatske udruge profesionalaca kongresnog turizma

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

ni turizam i mislim da su specijalizacije i niše budućnost. I u tom segmentu turizma traži se autentičnost, a Hrvatska ima ljude kao svoj ‘forte’. Kongresni turizam zahtjeva puno znanja, pažnje i autentičnosti. Uvjerili smo se kako ljudi vole raditi uživo jer je bitna interakcija – tada dolazi do razmjene ideja, znanja, sklapaju se poslovi i pronalazi inspiracija. Treba li Dubrovniku veliki kongresni centar o kojem se govori godinama? -Bilo bi sjajno imati kongresni centar, ali Dubrovnik ima jedan put do zračne luke i nema letova izvan sezone tako da nije jednostavan odgovor. Kada sam radila analize koliko je skupova od preko 500 osoba, došla sam do podatka da takva događanja čine mali postotak ukupnih događanja. U gradu manjka prostora za mnogo toga i jedan kongresni centar neće spasiti stvar. Destinacija mora biti spremna za to, dostupnost je presudna, ali ima i dosta drugih pitanja koje trebamo rješavati. Meetex je prva i jedina hrvatska kongresna burza. Možete li pojasniti kako funkcionira? -Krenuli smo 2019. godine s idejom da je Hrvatsku najbolje predstaviti u Hrvatskoj jer imamo što pokazati. Mi prezentiramo najbolje od hrvatske ponude i tu se okupljaju svi hrvatski dionici kongresnog turizma i predstavljaju internacionalnoj publici, ne samo hoteli i agencije nego svi koji sudjeluju u kongresnom turizmu. Iduće godine u ožujku imat ćemo osmu ediciju u hotelu Westin. To je nacionalni projekt koji je prepoznao i javni sektor, imamo potporu Hrvatske turističke zajednice, TZ-a Grada Zagreba i naših vjernih izlagača koji redovito dolaze, imaju prilike sklopiti poslove, predstaviti se kupcima koji će kasnije posao dovesti

u Hrvatsku. Inače, Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT) djeluje kao organizacija koja radi na profesionalizaciji i edukaciji članova, družimo se neformalno, idemo u destinacije, predstavljamo članove, razgovaramo o problemima koji nas tište, pregovaramo s javnim sektorom... Meetex je jedan od projekata HUPKT-a. Imate li neki primjer posebno izazovnog događaja koji ste uspješno realizirali u svojoj karijeri? -Tijekom rada u hotelu Hilton Imperial imala sam priliku biti u organizaciji događaja koji je bio suradnja Pentagona i Hrvatske vojske. To je bilo jako stresno, događaj na visokoj razni s posebnim sigurnosnim zahtjevima. U hotelu je tada vladao kompleksan režim, bio je prisutan interventni tim. Cijelo vrijeme sam surađivala s ljudima iz Pentagona i vrhom naše vojske i na kraju smo imali jednu prekrasnu večeru u Sponzi. Sve je rezultiralo uspjehom. Na što ste posebno ponosni u svojoj karijeri? -Ponosna sam na osamostaljenje koje je bilo teško, ali i logično. Ponosna sam na taj svoj korak nakon kojeg sam uživala plodove prijašnjeg rada i povjerenja koje sam zaslužila od partnera i klijenata. Uvijek sam u poslu bila jako kuriozna i to mi je pomoglo, koristila sam svaku priliku za edukaciju, a toga je bilo jako puno u Hiltonu. Uvijek sam se voljela usavršavati i učiti i po tom principu i danas djelujem – u ulozi sam edukatora, a u isto vrijeme se trudim i sama educirati što je u današnje doba neophodno. Ulaganje u vlastito obrazovanje je izuzetno bitno. To je investicija koja je okarakterizirala moj poslovni put i pomogla mi je da već šest godina imam tvrtku za poslovno savjetovanje i edukacije, da radim s hotelima, agencijama i asocijacijama. Radim ono što mi je najveća strast i sreća.

Ime sekcije Feljton Vijesti 21

Dubrovački dnevniK Petak, 7. 19.studenoga prosinca 2025. 2025.

30% POPUST ZA DOMAĆE

PONEDJELJAK, 22.12. doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem Menu dana Penne Carbonara Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

UTORAK, 23.12. doručak dana Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem Menu dana Crni fettuccini s morskim plodovima Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SRIJEDA, 24.12. doručak dana Tradicionalni božićni bakalar na bijelo Krema od sušenog bakalara s krumpirom, češnjakom i maslinovim uljem Menu dana Bakalar na crveno Tradicionalno jelo od sušenog bakalara s češnjakom, peršinom, rajčicom i krumpirom

ČETVRTAK, 25.12. doručak dana Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana Dalmatinska pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku s korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom, poslužen s njokima

PETAK, 26.12. doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama Menu dana Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

SUBOTA, 27.12. doručak dana Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja Menu dana Špageti Bolognese Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

NEDJELJA, 28.12. doručak dana Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom Menu dana Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

Dani bakalara — 19. do 24. prosinca 2025. (u suradnji s TZ Dubrovnik) Bakalar na bijelo — 15 € Krema od sušenog bakalara s krumpirom, češnjakom i maslinovim uljem Bakalar na crveno — 19 € Tradicionalno jelo od sušenog bakalara s češnjakom, peršinom, rajčicom i krumpirom Adventska ponuda Piano bara (01.12. – 31.12.) Zelena menestra Specijalitet dubrovačkog kraja od suhih i dimljenih komada mesa, zelenih kupusa i krumpira Sarma Mljeveno meso i riža, zarolani u kiseli kupus, kuhani sa dimljenom slaninom, posluženi uz pire krumpir Grah i kobasica Varivo od velikog bijelog graha kuhanog sa slaninom i povrćem, posluženo uz domaću dimljenu kobasicu Adventski sushi mix Sezonski izbor četiri sushi zalogaja: aromaki s tunom i kozicom, california rolica s dvostrukim lososom, spring rolica sa škampima i krem sirom te losos croquettes u hrskavoj tempuri

DORUČAK DANA 15 € / JELO DANA 17 €

22 Ljudi među nama

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

ČOVJEK – KLJUČ USPJEHA

Nagrađeni kućni majstor Goran Praštalo: Mladi trebaju znati da je ovo vrijedan posao Nakon što je nedavno na Danima hrvatskog turizma osvojio nagradu „Čovjek – ključ uspjeha“ u potkategoriji domar/kućni majstor/tehničar održavanja, Goran Praštalo je dobio i posebnu zahvalu Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije za isto priznanje. Time je dodatno potvrđena vrijednost rada koji se često odvija izvan svjetala reflektora, ali bez kojeg vrhunski turizam ne bi bio moguć Goran Praštalo već 15 godina radi u Hotelu Bel- stavlja priznanje radu koji se često ne vidi, ali levue kao kućni majstor i rukovatelj centralnog je svakodnevno prisutan i nužan za kvalitetu grijanja u sklopu Jadranskih luksuznih hotela. usluge. Ponosan sam što je takav rad prepoNjegov je radni dan, kako kaže, vrlo dinamičan znat“, kazao je Praštalo, naglasivši kako bez i rijetko kada isti. tehničkog osoblja i suradnje svih odjela hotel „Uključuje redovno tehničko održavanje hote- ne bi mogao funkcionirati. la, brzu reakciju na nepredviđene situacije te suradnju s ostalim odjelima kako bi sve funk- ‘DOBRI DUH HOTELA’ cioniralo besprijekorno“, govori Praštalo do- Upravo su ga kolege i nadređeni opisali kao dajući kako je s vremenom hotel postao mje- „dobrog duha hotela“, osobu koja zrači smiresto na kojem je izgradio snažne profesional- nošću i pozitivnom energijom, čak i u najzane, ali i ljudske odnose. htjevnijim situacijama. Sam Praštalo smatra Nagrada „Čovjek – ključ uspjeha“, koja se do- da je takav pristup ključ uspješnog rada. djeljuje i pomoćnom osoblju u turizmu, za nje- „Važno je ostati smiren i pozitivan, bez obziga ima posebno značenje upravo zato što va- ra na okolnosti. Problemi su sastavni dio polorizira rad koji je često izvan fokusa javnosti. sla, ali način na koji im pristupamo čini razliIstiče kako priznanje doživljava i kao potvrdu ku. Trudim se biti pristupačan, pomoći koliko vrijednosti cijelog tima. mogu i zadržati dobru komunikaciju s kolega„Ova nagrada mi izuzetno puno znači jer pred- ma jer se sve lakše rješava u dobrom timu, a

„Najviše me motiviraju ljudi – kolege s kojima radim i atmosfera u hotelu. Također, motivira me osjećaj odgovornosti i svijest da moj rad izravno utječe na zadovoljstvo gostiju.“

Piše Petra Srebrović foto Petra Srebrović

Ljudi među nama 23

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

mi to zaista i jesmo“, ističe. pacije Jadranskih luksuznih hotela, naglasivIako gostima prezentiraju savršenu sliku de- ši kako upravo takvo okruženje snažno utjestinacije, ne odvija se uvijek sve savršeno iza če na njegov svakodnevni angažman. U radu kulisa. Najzahtjevnijima opisuje situacije u koga, kaže, ponajviše motiviraju ljudi, kolege s jima se nepredviđeni tehnički problemi javljaju kojima radi i atmosfera koju zajedno stvaraju. u trenucima pune popunjenosti hotela. „Motivira me i osjećaj odgovornosti i svijest da „Tada je potrebno brzo reagirati, bez prostora moj rad izravno utječe na zadovoljstvo gostiza pogrešku, a to traži znanje, iskustvo i dobru ju“, istaknuo je Praštalo, dodajući kako veliku koordinaciju s cijelim timom“, rekao je Praštalo. ulogu u svemu ima i podrška menadžmenta. „Zahvalio bih direktorici hotela, svom šefu i ciMLADI TREBAJU VIDJETI DA JE OVO jelom HR odjelu JLH na podršci za ovo priznaVRIJEDAN POSAO nje“, zaključio je Praštalo, poručivši kako su Kada je riječ o sve izraženijem nedostatku rad- motivacija, poštovanje i dobra radna atmosne snage u hotelskom sektoru, osobito me- fera temelj svakog uspjeha. đu domarima, tehničarima i majstorima, sma- Njegov primjer pokazuje kako se uspješan tutra da je rješenje dugoročno i zahtijeva susta- rizam ne gradi samo na velikim projektima i van pristup. luksuzu koji je vidljiv gostima, već i na preda„Važno je ulagati u ljude, omogućiti im stabil- nom radu ljudi koji svakodnevno brinu da sunost, poštovanje i priliku za razvoj. Mladi tre- stav funkcionira besprijekorno. Praštalova pribaju vidjeti da je ovo vrijedan i perspektivan ča potvrđuje da je svaki kotačić u tom sustaposao. Edukacija, mentorstvo i dobra radna vu jednako važan te da se stručnost, odgoatmosfera ključni su za dugoročno rješavanje vornost i ljudski pristup itekako prepoznaju i tog problema“, poručuje. cijene. Upravo takvi ljudi, tihi i pouzdani, čine Posebno je istaknuo podršku koju kontinui- temelj kvalitete i dugoročnog uspjeha hrvatrano dobiva od uprave Hotela Bellevue i gru- skog turizma.

„Važno je ulagati u ljude, omogućiti im stabilnost, poštovanje i priliku za razvoj. Mladi trebaju vidjeti kako je ovo vrijedan i perspektivan posao.“

INVESTIRANJE U OTOKE

Plenković Pezu uručio ugovor za rekonstrukciju i opremanje Osnovne škole Vela luka Projektom je predviđena rekonstrukcija postojeće školske zgrade, uređenje potkrovlja za nove učionice, obnova sanitarnih čvorova te dogradnja paviljona s blagovaonicom i kuhinjom, čime će se stvoriti uvjeti za jednosmjensku nastavu i cjelodnevnu školu U okviru Poziva Ministarstva znanosti i obrazovanja „Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole“, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, u društvu ministra obrazovanja Radovana Fuchsa, uručio je u utorak dubrovačko-neretvanskom županu Blažu Pezu ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Rekonstrukcija i opremanje Osnovne škole Vela Luka“. Za projekt je Dubrovačko-neretvanskoj županiji odobreno 1.509.253,00 eura bespovratnih sredstava, dok ukupna vrijednost iznosi 3.222.168,55 eura, a preostala sredstva Županija će osigurati iz vlastitog proračuna. Projektom

je predviđena rekonstrukcija postojeće školske zgrade, uređenje potkrovlja za nove učionice, obnova sanitarnih čvorova te dogradnja paviljona s blagovaonicom i kuhinjom, čime će se stvoriti uvjeti za jednosmjensku nastavu i cjelodnevnu školu.

Osnovna škola Vela Luka, koju pohađa 231 učenik, jedna je od pet osnovnih škola kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija, a koje rade u dvije smjene. Zgrada škole sagrađena je 1911. godine i predstavlja vrijednu povijesnu građevinu.

24 Intervju

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

GLUMICA KATARINA BABAN

“Od malih nogu sam znala da je scena mjesto kojem pripadam” Nedavno gostovanje s predstavom ‘Šapice’ i kolegom Slavkom Sobinom bila je prilika za razgovor s našom poznatom filmskom, TV i kazališnom glumicom Katarinom Baban. Mnogi naši čitatelji pamte je po ulogama iz TV-serija ‘Najbolje godine’, ‘Tajne’, ‘Zlatni dvori’, ‘Crno-bijeli svijet’, ‘Drugo ime ljubavi’ i ‘Dar mar’, ali najviše iz serije ‘U dobru i zlu’ koja se trenutačno prikazuje i mnoge je gledatelje ‘prikovala’ uz TV ekrane. Glumica je rođena u Osijeku 1988. godine, gdje je 2012. na Umjetničkoj akademiji diplomirala s odličnim uspjehom na smjeru glume i lutkarstva. Katarina nije samo lijepa Slavonka, nego i pametna, poduzetna i uspješna žena koja se dokazala i su svijetu mode gdje je puno desetljeće gradila svoj modni brend “Lilith“. Dosad je glumila u više kazališnih predstava HNK Osijek, Teatra Gavran, Gradskog kazališta Požega, Umjetničke akademije Osijek, kazališta ‘Naranča’ u Puli i Hrvatskog kazališta u Pečuhu. Katarina će ovu godinu pamtiti i po tome što je u studenom, s kolegom Matko Knešaurekom, hrabro krenula u ambiciozni autorski projekt ‘Nexstage teatar’ s ciljem stvaranja kazališta koje nadahnjuje, zabavlja i iskreno progovara o suvremenom čovjeku Što vam je u dosadašnjoj karijeri bio najve- sceni, bolje osjećala pred kamerom. Osjećala ći glumački izazov i u čemu ste se, s druge sam se sigurnijom za izboriti se u svoje ime za strane, uspjeli najviše dokazati? neke stvari, reći kad mi se nešto ne sviđa, reći -Mislim da mi je, gledajući unazad, svaka uloga i kad se s nečim ne slažem. Mislim da je to oddonijela nešto novo, otvorila mi neka nova vra- ličan put. Jer, na kraju krajeva, što je više iskuta i mogu reći da sam nešto novo naučila baš iz stva, više je i samopouzdanja, više sreće i dosvake uloge. Da moram, mislim da ne bih mo- brog osjećaja na sceni ili pred kamerom. gla izabrati samo jednu. Čak ne bi mogla izabrati ni jednu koja mi je, reći ću tako, bila pot- Neki glumci vole pse, kao i vaš partner u puno bespotrebna. Jer, mislim da su me čak i predstavi ‘Šapice’ Slavko Sobin,. Imate li vi projekti koji su mi bili teški i kojima, možda, ni- psa ili nekog drugog ljubimca? sam bila nešto zadovoljna kako sam planirala -Imam mačku i ogroman sam obožavatelj mada će sve ispasti, puno toga naučili i ne bi mo- čaka. Često mi kažu da ne znaju nijednu drugu gla izdvojiti samo jedan. Jer sa svakom nekom osobu koja toliko voli mačke. Teški sam mačkonovom predstavom, sa svakim novim snima- ljubac! Ali, volim i pse. Voljela bih imati psa. Da, njem, osjećala sam kako rastem. Neki idući pro- imala sam ga kad sam bila mala i sad namjerajekt mi je stvorio to da sam se bolje osjećala na vam odgojiti mačku da primimo jednog psa jer

Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet KALAJDŽIĆ i osobna arhiva glumice

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

Intervju 25

akademija iznijela jako mnogo dobrih, kvalitet“Na početku godine sam sigurna da će se to uskoro dogoditi. nih glumaca i moram reći: s poprilično drugačinam je profesor Jeste li u djetinjstvu i godinama puberteta jim stavom i gledištem prema glumi. PrimjeriStipanović rekao koje formiraju čovjeka, bili član glumačke ce, kod nas se na nju gleda drugačije od ostasekcije glumili u nekoj sekciji? Što i gdje je lih, zanatski, kao na nešto što izučiš, a onda iz da će se od nas bio vaš prvi glumački izazov? toga dalje kreiraš ono što želiš. Imali smo izvrdvanaest, možda, -Od malih nogu sam znala da je scena mjesto sne profesore koji su nas naučili tehnikama i samo troje stvarno kojem pripadam jer sam već od vrtićke dobi bi- alatima kojima posegneš kad ti nije dobar dan, la glavna na svim priredbama. Dobro sam osje- kad si umoran, kad si iscrpljen i kad jednostavbaviti glumačkim ćala i nikad nisam imala tremu, uvijek sam bila no nemaš iz čega izvući umjetničku kreaciju… poslom te će kao sigurna i to se jednostavno nekako prolongira- No, kod od nas na Akademiji nije dolazilo u obglumci stvarno ne- lo i kroz osnovnu školu gdje sam išla i na reci- zir da se čuje: “Joj, danas nije moj dan! Joj, ne što napraviti. I to je tatore, i na dramsku skupinu. Nastavilo se i u dolazi mi inspiracija!“. Radili smo na tome da i srednjoj školi i mislim da je upis na Akademiju u takvim trenucima naučimo za čime posegnusad stvarno tako! zapravo bio jedini logični slijed i izbor. ti i na koji način doći do određenog rezultata, i No, u tom trenutku to mi je drago. Jer, stvarno mi je stvorilo sigurKako je to izgledalo na Akademiji? nost. Iz takve sigurnosti su mi došle druge stvato nitko nije želio -Završila sam umjetničku Akademiju u Osijeku i ri, došle su mi emocije koje trebam odigrati bez vjerovati, svi smo kod nas je to malo drugačije koncipirano jer za- problema, došao mi je cijeli spektar nekih stvabili uvjereni da svi pravo nemamo jednog profesora koji nas vodi, ri koje se otvaraju samo s tom sigurnošću koju mi, nas dvanaeste- nego smo imali više profesora. Moram reći da sam postigla na Akademiji. se užasno radujem što sam diplomirala baš na ro, jednako ‘goritoj Akademiji. Jer, u trenutku kad sam je upisala, Koji kolege glumci su s vama bili u istoj klasi? bila je to jako mlada akademija i ljudi iz ostatka -Pa, sa mnom je bila Doris Pinčić koja je na kramo’ i svi jednako zemlje su bili dosta skeptični prema njoj, govo- ju završila na televiziji i u nekom potpuno druželimo glumiti” rili su kao - što sad ovi tamo izvode?. No, ta je gom svojstvu i, recimo tako, žanru. Ali ostatak

Od malih nogu sam znala da je scena mjesto kojem pripadam jer sam već od vrtićke dobi bila glavna na svim priredbama. Dobro sam osjećala i nikad nisam imala tremu, uvijek sam bila sigurna i to se jednostavno nekako prolongiralo i kroz osnovnu školu gdje sam išla i na recitatore, i na dramsku skupinu. Nastavilo se i u srednjoj školi i mislim da je upis na Akademiju zapravo bio jedini logični slijed i izbor”

26 Intervju

“Došla sam do trenutka kad sam morala odabrati ili gluma ili moda. Na kraju sam se ipak odlučila za glumu koja je, ipak, moja prva ljubav, a moda i modni brend su bili još neki način da se kreativno ‘ispucam’ i izrazim van ovog posla”

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

ekipe se, recimo, dosta zadržao u Osijeku na Akademiji iako se, nažalost, i dosta njih prestalo baviti glumom na kraju. To nam je rekao naš dragi Boro Stipanović, koji nam je bio jedan od glavnih profesora (i stvarno sam presretna što nam je on predavao)… Na početku godine nam je rekao da će se od nas dvanaest, možda, samo troje stvarno baviti glumačkim poslom te će kao glumci stvarno nešto napraviti. I to je sad stvarno tako! No, u tom trenutku to nitko nije želio vjerovati, svi smo bili uvjereni da svi mi, nas dvanaestero, jednako ‘gorimo’ i svi jednako želimo glumiti. Ispostavilo se da nije tako, jer već nakon što nam je završila Akademija, vidiš da su neki otišli u potpuno drugom smjeru. Ne može se čak ni pravdati “Ah, nisu mi se otvorila neka vrata” jer mnogima od nas su se otvorila odmah nakon što smo završili Akademiju. Ali, nekako te život odvede u jednom, a druge u drugom smjeru i mislim da je to i jako veliko pitanje sreće, pitanje upornosti i malo talenta. Jer, poznajem jako mnogo glumaca koji, onako

na prvu, možda uopće nisu bili talentirani pa su dogurali dalje od onih koji su na akademiji bili ogromni i talenti koje se puno hvalilo, a koji na kraju nisu napravili nešto posebno. To je, po tom pitanju, vrlo specifično zanimanje. Bavite se s poslom koji čovjeka, ako se s njim želi baviti, doista okupira. Koliko to uspijete i s nekim drugim preokupacijama i hobijima? Jer, i moda je vaša ljubav. -Tako je. Prošle sam godine sudjelovala na humanitarnom balu u Dubrovniku. Baš sam nedavno zatvorila svoj brend kojeg sam imala nekih deset godina. Iskreno, ni sama ne znam kako sam to uspjela s dvije velike stvari. Jer, u početku je to krenulo kao nešto usputno što mi je gušt, a što su neki zvali hobi. Ipak, to je bila nekako ružna riječ jer mi to nikad nije bio hobi. Naime, hobi je nešto što u slobodno vrijeme malo odradiš pa, ako ne želiš, ne moraš puna tri mjeseca. A ovo je bilo nešto čemu sam bila stvarno posvećena. Samo što je to u nekom trenutku tako naraslo da me, uz sve druge glumačke stvari i angažmane, preraslo! I to u smislu da se tome jednostavno više nisam mogla posvetiti koliko sam htjela i umjesto da mi je stvaralo nekakav gušt i da me ispunjavalo, postalo je jako veliki stres. Jer, došla sam do trenutka kad sam morala odabrati ili gluma ili moda. Na kraju sam se ipak odlučila za glumu koja je, ipak, moja prva ljubav, a moda i modni brend su bili još neki način da se kreativno ‘ispucam’ i izrazim van ovog posla. Tako da je moj odgovor: stigne se! Često me ljudi pitaju kako. Ali, mislim da, kad zaista hoćeš, onda i stigneš. Samo tad moraš biti svjestan da radiš puno, puno više nego svi ostali.

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

Ime sekcije 27

28 Ime sekcije

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

Ime sekcije 29

30 Dobre priče

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

DOBITNICA NAJVEĆEG PRIZNANJA ZA VOLONTERSTVO

Gospođa Šima Zdraulić pronašla je recept za sreću: ‘Svoj život sam posvetila volontiranju, a svaki dan sam zahvalna što sam živa’ Caritasova volonterka nedavno je primila najveće priznanje za volonterski rad. U razgovoru za Dubrovački dnevnik otkriva kako je volonterstvo postalo njen način života i dovelo je do trajnog zadovoljstva i radosti, bez obzira na teškoće s kojima se suočava Ustati iz kreveta, biti zdrav, biti bez bolova ili taj dan ne izgubiti neku blisku osobu, nije nešto što se podrazumijeva. To je privilegija. No, iz dana u dan, sve te privilegije, ne čine se kao blagoslovi nego nešto što se često uzima ‘zdravo za gotovo’. Kao da to mora tako biti. A ne mora. Malo tko to osvijesti tijekom života, ali jest gospođa Šima Zdraulić, Caritasova volonterka koja je nedavno primila najveće priznanje za volonterski rad – Državnu nagradu za volontiranje 2025. Dok u još jednoj humanitarnoj akciji pomaže u sortiranju potrepština koje će biti proslijeđene onima kojima je pomoć potrebna, postavljamo ono prvo pitanje. O samoj nagradi. No, ona skromno kaže – znači mi, ali više zbog Caritasa Dubrovačke biskupije, zbog kolega volontera i djelatnika, ne zbog mene same. „Nije to samo moje, to je nagrada svima nama“, skromno će.

su mi bili potrebni. Borila sam se koliko sam mogla, ali nisam mogla sama. Postala sam korisnica Caritasa, tada je tu bio don Ivan Šimić, prvi ravnatelj Caritasa Dubrovačke biskupije. Pomoglo mi se u svakom pogledu“, kazala je gospođa Šima. Na svojoj je koži najbolje osjetila što to znači biti u potrebi pa danas razumije i pomaže onima koji se nađu u teškoj situaciji ili kojima je jednostavno potrebna bilo koja pomoć – bilo u vidu potrepština, bilo u vidu njege za slabije, bilo u vidu neke lijepe riječi ili društva onima koji su usamljeni, tužni ili im je to iz nekog drugog razloga potrebno. Kako kaže, njena volonterska priča u Caritasu krenula je tako što je htjela pomoći jednoj osobi koja je imala problem s ovisnošću o alkoholu. Htjela je da se o njoj skrbi, da joj se pruži pomoć, da ju se potakne na rad za opće dobro. Nažalost, ta priča nije imala sretan kraj, ali jesu moge druge u kojima je ova gospođa velikog srca pomogla, i pomaže još uvijek.

„Kad se ujutro dignem iz kreveta, prvo zahvalim što sam živa. Imam stopostotni invaliditet, teško sam oboljela i ograničena sam u puno stvari. No, vi to na meni ništa neće vidjeti, osim ako vam ne kažem, jer imam jaku volju“

I SAMA JE BILA KORISNICA CARITASA Važna karika Caritasa Dubrovačke biskupije već je 13 godina. Zanimljivo, nekad je i sama bila korisnica Caritasa, kad se našla u teškom život- ‘NIKAD NISAM TUŽNA NI NESRETNA’ nom razdoblju. U svom volonterskom radu pronašla je istinski Piše Ivona Butjer „Bila sam podstanarka, suprug me napustio, osta- smisao i, kako nam kaže, recept za sreću. Nisu Mratinović la sam sama s djetetom. Razboljela sam se, tisu- to ni skupa auta, ni lijepa roba, ni luksuzna puto- foto IVONA BUTJER će i tisuće tadašnjih maraka je išlo na lijekove koji vanja. Kako nam kaže gospođa Šima, recept za MRATINOVIĆ

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

Tijekom humanitarne akcije ‘Podijelimo radost Božića’

sreću glasi – budi zahvalan i čini dobro. „Kad otvorim novčanik, ja ne razmišljam o tome koliko će mi ostati ako nekome pomognem. Ako imam 10 eura, a naumila sam ih donirati, ja ću ih donirati, makar mi takujin ostao prazan. Bog svaki put providi, nisam ni gladna, ni žedna, a vazda pomognem. I sretna sam, ja sam zaista sretna osoba. Nikada nisam tužna ni nesretna“, ka-

Dobre priče 31

že gospođa Šima. Lako je biti sretan kad sve ide glatko i kad su životne prilike povoljne. No, kad se čovjek suočava s izazovima, to je prava vještina. Ova velika žena ujedno je osoba koja je teško oboljela te ima stopostotni invaliditet. No, njena volja je jača od svega toga. „Kad se ujutro dignem iz kreveta, prvo zahvalim što sam živa. Imam stopostotni invaliditet, teško sam oboljela i ograničena sam u puno stvari. No, vi to na meni ništa nećete vidjeti, osim ako vam ne kažem, jer imam jaku volju. Prvi put sam se razboljela ’93. godine, prije dvije godine sam ponovno teško oboljela. No, ja o tome ne razmišljam, odem u bolnicu na operaciju, dignem se i za dva dana dođem u Caritas. Oni na mene malo viču jer sam rano došla i ne odmaram, a ja im kažem – pustite me, čak i ako se izvrnem, ja uživam u ovome, ja uživam pomagati drugima. Ja sam sretna, to me usrećuje“, kaže ova hrabra žena. ZAHVALNA NA SVAKOM DANU No, gospođa Šima nije pomagala ‘samo’ kroz Caritas Dubrovačke biskupije; svoj je radni vijek provela na odjelu neurologije Opće bolnice Dubrovnik gdje je, uz administrativne poslove, bri-

„Prvi put sam se razboljela ’93. godine, prije dvije godine sam ponovno teško oboljela. No, ja o tome ne razmišljam, odem u bolnicu na operaciju, dignem se i za dva dana dođem u Caritas. Oni na mene malo viču jer sam rano došla i ne odmaram, a ja im kažem – pustite me, čak i ako se izvrnem, ja uživam u ovome, ja uživam pomagati drugima. Ja sam sretna, to me usrećuje“

32 Dobre priče

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

nula o ležećim pacijentima. Kad je prije tri godi- ljudi, poput potresa u Petrinji ili poplave u Gunji. ne pošla u mirovinu, bila je tužna zbog toga što „To su bile tone i tone robe. Sve je dolazilo u Caviše neće svakodnevno skrbiti o njima. No, na- ritas pa smo onda sve to razvrstali i slali ljudistavila je njegovati bilo koga kome je to bilo poma kojima je potrebno“, kaže nam gospođa Šima. trebno i dalje viđati pacijente. Pomagala je i tijekom pandemije Covida-19, kaOdlazak u mirovinu omogućio joj je više slobod- da je zbog svog zdravstvenog stanja privremenog vremena kojeg posvećuje volonterskom rano bila udaljena s radnog mjesta. No, kaže, nije du u Caritasu. Kad nije u tamo, također poma- se bojala. I u takvoj situaciji je pronašla grupicu že zajednici jer volonterstvo je postalo njen na- ljudi kojima je bila potrebna pomoć pa im je nočin života. sila spenzu, lijekove i pomagala na druge načine. „Nikad ne bih mogla sjedati doma i gledati tele- Naposljetku, pitamo je za komentar na tezu kako viziju. Ujutro se dignem i sretna sam ako moje Dubrovnik bogat grad. Jer, mada se u gradu regu učiniti nešto korisno za zajednicu. U susjed- lativno lako može ostvariti egzistencijalna sigurstvu imam puno starijih teta, od oko 80, 90 go- nost, gospođa Šima je upoznala i ljude u potrebi. dina. Obiđem ih, popijem kavu s njima, mada ne „Ne možemo reći da u Dubrovniku ima previše sivolim kavu. Ali je popijem radi njih. Vazda im bu- rotinje, pogotovo ne beskućnika. No, ima ljudi u de drago što ih je netko obišao, što je popričao potrebi. Puno je ljudi koji se ne znaju snaći, koje s njima... Oko zgrade sam nasadila cvijeća da bi treba usmjeriti i pogurati, ili su jednostavno saljudima bilo ljepše. Mene to ispunja, ja sam uvijek mi, a treba im pomoć. Apeliram ovim putem na ispunjena. Zahvalna sam što sam živa, zahval- sve one koji znaju nekoga kome treba pomoć da na sam na svakom danu“, emotivno nam govo- se jave Caritasu“, kaže nam ova prekrasna žena. ri ova volonterka. Možete se javiti, a možete pomoći i sami. Osvrnite se oko sebe. Možda baš u vašem susjedstvu živi DO ISTINSKE SREĆE SE DOLAZI netko kome treba pomoći nositi spenzu, donijeČINEĆI DOBRO ti lijekove iz apoteke ili, jednostavno, topli ljudski U razdoblju od 20. prosinca 2024. do raspisiva- razgovor. Nije to samo smisao blagdana, nego i nja Javnog poziva za dodjelu Državne nagrade cijelog života. Jedna naizgled mala gesta, nekoza volontiranje 2025., Šima Zdraulić ostvarila je me može značiti cijeli svijet. Može ga doslovno 709 volonterskih sati, volontirajući prosječno spasiti. A vama značiti sreću. Jer to je za mnoge tri do četiri sata dnevno. Iza nje su brojne akcije, smisao života – biti radostan, ispunjen i sretan. od onih u kojima se pomagalo pojedincima, do A gospođa Šima ga je otkrila – čovjek je radoonih u kojima se pomagalo cijelim skupinama stan, ispunjen i sretan samo onda kad čini dobro.

„Nikad ne bih mogla sjedati doma i gledati televiziju. Ujutro se dignem i sretna sam ako mogu učiniti nešto korisno zajednicu. U susjedstvu imam puno starijih teta, od oko 80, 90 godina. Obiđem ih, popijem kavu s njima, mada ne volim kavu. Ali je popijem radi njih. Vazda im bude drago što ih je netko obišao, što je popričao s njima...“

Šima Zdraulić na dodjeli priznanja

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

Božićna poruka biskupa Roka Glasnovića

“Bog uvijek dolazi ondje gdje su odbačeni, napušteni i zaboravljeni, gdje se nada čini dalekom” Ljubljena braćo i sestre! od Nicejskog sabora i 60 godina od za„Riječ tijelom postade i nastani se vršetka Drugoga vatikanskog sabora, među nama.” (Iv 1, 14) vraćamo se korijenima vjere. ObljetniU tišini Betlehema gledamo u najdu- ce nas podsjećaju na istine koje nisu blju istinu naše vjere, u Isusa, utjelov- samo povijesne formulacije, nego živa ljenog Krista, dijete u jaslama. Bog je svjedočanstva vjere od kojih i mi danas ušao u našu stvarnost. Utjelovljenje je crpimo snagu. Niceja nas uči da je Krist srce kršćanstva, trenutak kad se vječ- „pravi Bog i pravi čovjek”, a Drugi vatinost spustila prema vremenu, kad je kanski sabor nas podsjeća da Crkva žiBog “sišao s nebesa radi nas i radi na- vi od otajstva utjelovljenja, da Kristovo šega spasenja”, kako bi čovjek mogao svjetlo sjaji u životu vjernika, u njihovu postati dijete Božje. Otajstvo je to Bož- služenju i iskazivanju milosrđa. jeg milosrđa koje otvara nebesa za čo- Istodobno, naša domovina se u ovoj govjeka i dovodi ga u Božju blizinu. dini spominje 1100 godina kraljevstva, Bog nam ne dolazi s bukom ni iskazima povijesti u kojoj se vjera utkala u dumoći, nego nježno, tiho i nenametljivo. šu naroda. I danas, dok se suočavamo Ne ulazi u naše živote kao sudac, nego s novim neizvjesnostima, Bog koji je kao dijete čija je blizina za nas ljekovi- postao čovjekom poziva nas da čuvata. On dijeli naš umor, naše tjeskobe i mo ljudsko dostojanstvo, djecu i mlanašu čežnju za smislom. U Isusu Kristu, de, obitelj, domovinu i stvoreni svijet. Bog uzima naše tijelo, našu povijest, ra- Bog uvijek dolazi ondje gdje su odbanjivost i ispunja ih svojom prisutnošću. čeni, napušteni i zaboravljeni, gdje se Zato Božić nije bijeg od stvarnosti, ne- nada čini dalekom. Ondje gdje nedogo njezino preobraženje: svjetlo koje staje topline, gdje vlada tama, rađa se se rađa upravo ondje gdje sve izgleda Svjetlo. U njemu prepoznajemo poziv izgubljeno. U tom otajstvu počiva nada obnovimo povjerenje i zajedništvo, da koja nikada ne gasne. da vjerujemo u snagu dobra i u mogućCrkveni oci nas podsjećaju da se Bog nost novog početka. utjelovio kako bi čovjek postao dioni- Kad izgubimo pogled na Boga koji je pokom božanske naravi. Upravo zato sva- stao čovjekom, gubimo i mjeru čovječki život postaje sveti prostor i vrijeme nosti jer čovjek ne može shvatiti samou kojem On prebiva. Nema beznačajnih ga sebe bez Krista. Bog koji se rađa u trenutaka ni izgubljenih ljudi, jer sva- štalici vraća smisao: pokazuje da je praki pogled ljubavi, svaka gesta dobro- va snaga u ljubavi, a veličina u služenju. te, svaka suza i svaka molitva postaju Zato neka ovaj Božić bude poziv na pomjesto Božjeg dolaska. niznost i nutarnju jednostavnost: zaOve godine, dok slavimo 1700 godina stanimo, zahvalimo, oprostimo i pre-

poznajmo Boga u bližnjemu. Kada tako činimo, Božja blizina postaje jasnije vidljiva u svijetu oko nas. U ozračju jubileja vjere i povijesti, neka se u nama obnovi zahvalnost za dar života, nada koja ne postiđuje i ljubav koja ne traži razlog. Crkva i društvo ne žive od prošlosti i uspomena, nego od svjedočanstva koje se danas rađa: u obitelji koja moli, u bratu i sestri koji traže istinu i smisao, i u svakome tko prihvaća živjeti evanđelje u izazovima i radostima života. Utjelovljeni Krist koji je jednom ušao u našu povijest ne odlazi od nas. On ostaje s nama, jer je on Emanuel – Bog s nama. Sretan vam i blagoslovljen Božić!

34 Anketa

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

ONI SE BLAGDANIMA NAJVIŠE VESELE

„Božić je ljubav, snijeg, Isusovo prvo rođenje”: Mališani iz Cicibana o omiljenom blagdanu Najljepše doba godine posebno je lijepo za one najmlađe! Božiću se vesele svi, pa i oni koji su ove godine bili – malo manje dobri, u nadi da će im, tko god donosio poklone, progledati kroz prste. Posjetili smo mališane u vrtiću Ciciban koji su itekako svoje poklone zaslužili, a mališani su nam otkrili što je to za njih Božić, kako ga slave, ali i što se nadaju pronaći ispod bora Piše Ivana Smilović foto Rafael Barkiđija

LORA (6 GODINA)

PETAR (5 GODINA)

NIKO (4 GODINE)

JOSIP (4 GODINE)

Božić je Isusovo rođenje. Kitimo bor, pjevamo pjesme, jedemo keksiće. Pomažem ih doma mami napraviti. Otvaramo poklone, a donosi ih Isus. Ove godine bih željela dobiti božićni rajf.

Na Božić idemo okititi bor, pomogao sam doma, i ja i sestra. Na bor idu kuglice! Na Božić otvaramo poklone, htio bih dobiti... Možda neku garažu. Mali Isus će mi donijeti poklone, nadam se da će biti garaža.

Slavimo rođenje malog Isusa! Prije Božića kitimo bor, stavljamo čizme i Betlehem. Betlehem imam doma. Volio bih dobiti Spin Fightere, što se nategnu i ispucaju, bore se za pobjedu. I arenu! Poklone donose Isus i sveti Nikola.

Božić je kad pada snijeg. Tada otvaramo i poklone! Ne znam tko ih donosi. Volio bih dobiti bager. Ove godine sam nekad slušao, nekad ne, ali nadam se da ću dobiti poklon.

Anketa 35

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

LUKA (6 GODINA)

JOSIP (4 GODINE)

LUCIJA (6 GODINA)

JELENA (6 GODINA)

Božić je ljubav. Kitimo bor, puno se jede, otvaramo poklone. Volio bih dobiti Pokemon karte da se igram s njima. Više sam ove godine bio dobar nego zločest, bio sam zločest samo malo. Poklone mi donosi Mali Isus.

Slavimo Isusov rođendan! On nam donosi poklone za Božić. Htio bih dobiti Ninjago Legiće. Ove godine sam bio dobar – malo da, malo ne. Veselim se Božiću!

Meni je Božić ljubav, slavimo ga za Malog Isusa. Kitimo bor, pravimo kekse, a moja mama je napravila Domaćicu! Na Božić poklone donose Mali Isus i sveti Nikola, a ja bih htjela dobiti Gabi kuću. Nisam sigurna jesam li bila dovoljno dobra ove godine.

Na Božić slavimo Isusov rođendan i Isusovo rođenje. Okićena je kuća, bor, imamo lampice. Ove godine s tetkom radim kekse. Voljela bih dobiti šminkerski stolić i šminku, bila sam dobra, a poklone mi donosi Isus.

MARIO (5 GODINA)

LEONA (6 GODINA)

Božić je... Snijeg! Slavimo ga tako da ukrašavamo bor, pomogao sam ukrasiti moj doma. Jedva čekam otvarati poklone, volio bih dobiti neki kamion s malim autićima, da ih on pojede. Bio sam dobar, a darove donosi Božićnjak!

Božić je Isusovo prvo rođenje. Kitimo bor, a doma pomognem praviti keksiće. Ne znam što bih htjela dobiti za Božić... Možda neku igračku. Poklone donosi sveti Nikola.

MIA (4 GODINE) Na Božić slavimo poklone! Kitimo bor, s mamom ukrašavam i pomažem. Voljela bih dobiti čokoladu i bombone. Bila sam dobra, pomagala sam mami i čistila kuću.

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

38 Crna kronika

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

NEVJEROJATAN SLUČAJ S ‘KARASOVIĆA’

ALBANSKI PAR U SCENI IZ ‘KRIMIĆA’ Zbog pritvaranja u Dubrovniku, obitelji im saznale za tajnu vezu. Sad im država mora platiti odštetu Slučaj ovih kolateralnih žrtava neopravdanog uhićenja, zbog toga što su se vozili u automobilu u kojem je vozač, bez njihovog znanja, prenosio čak 39,5 kilograma marihuane, pomalo nalikuje na filmski scenarij ili kriminalistički roman. Nakon 39 dana boravka u istražnom zatvoru, Albanci su tužili Republiku Hrvatsku zbog povrede ugleda i časti te činjenice da je konzervativna sredina u kojoj žive doznala za uhićenje i - njihovu izvanbračnu vezu Republika Hrvatska albanskom državljaninu S.M. noj vezi za koju je, zbog uhićenja o kojem su izvje(49) mora isplatiti odštetu od 2.070,48 eura, a al- štavali albanski mediji, saznala njihova konzervabanskoj državljanki A.S. (42) iznos od 2,820,48 eu- tivna sredina. Kako su tvrdili, to je izazvalo osura zbog štete koja im je nanesena ‘neosnovanim du i porugu njihovog društva, poremećaje u odlišavanjem slobode’ te ‘povredom prava osobno- nosima njihovih obitelji, kao i narušavanje zdravsti’. Sa zateznim kamatama, konačni iznos će bi- lja. S.M. je tvrdio kako je oštećen jer tijekom boravti još i veći. ka u zatvoru nije mogao privređivati. Naveo je kaNaime, priča o ovim kolateralnim žrtvama neo- ko su se rodbina i prijatelji distancirali od njega te pravdanog uhićenja, zbog toga što su se vozili u kako mu je nakon događaja propalo zaposlenje u automobilu u kojem je vozač, bez njihovog zna- općini u kojoj je trebao početi raditi. nja, prenosio čak 39,5 kilograma marihuane, pomalo nalikuje na filmski scenarij ili kriminalistič- ‘SAD NEMAM NIKAKVE IZGLEDE ZA BRAK’ ki roman. Nakon 39 dana boravka u istražnom za- Istodobno je A.S. ustvrdila kako je, zbog izostanka tvoru, Albanci su tužili Republiku Hrvatsku zbog s posla, izgubila posao konobarice i kako se našla povrede ugleda i časti te činjenice da je konzer- u teškoj situaciji jer je kao žena ostala nezaposlevativna sredina u kojoj žive doznala za uhićenje i na. I sve to u društvenoj sredini koja tradicional- njihovu izvanbračnu vezu. no ima izrazito negativan i optužujući stav prema izvanbračnim vezama, posebno u odnosu na žeIMA NEKA TAJNA VEZA ne. Uz to je navela kako je izbačena iz kuće, kako S.M. i A.S. uhićeni su 27. listopada 2019. godine pri je se obitelj odrekla i nije joj bilo dozvoljeno doći pokušaju prelaska hrvatske državne granice na na očev sprovod te kako zbog svega nema nikaKarasovićima kao putnici koji su išli na odmor u kve izglede za zaruke i brak. Oboje su u tužbi naItaliju. Putovali su u osobnom vozilu vozača koji je, veli strah i neizvjesnost zbog toga jer su im govobez njihova znanja, prenosio marihuanu. Kasnije rili da im prijeti deset godina zatvora. je, tijekom sudskog postupka, ta osoba priznala Također, tijekom saslušanja su tvrdili kako su uvjeda S.M. i A.S. nemaju nikakve veze s drogom te su ti u zatvoru neljudski, ćelije prenatrpane s po pet oni pušteni na slobodu, ali su tužili Republiku Hr- ljudi za koje nema dovoljno mjesta, a da su higijevatsku zbog naknade pretrpljene štete. na i čistoća ispod svakog standarda. Tvrdili su kaNaime, državljani Albanije su tvrdili kako su pretr- ko su zbog jezične barijere bili odvojeni od ostalih pjeli štetu zbog teških uvjeta u istražnom zatvo- zatvorenika, da je hrana neprilagođena običajima ru, neugodnosti oko vršenja pretrage vozila, od- njihove islamske vjeroispovijesti te trpe mentalvojenosti od obitelji i prijatelja kao i zbog neizvje- ne posljedice, depresiju i anksioznost. snosti i brige tijekom trajanja kaznenog postup- U svom odgovoru na njihovu tužbu, Država je naka. Ustvrdili su kako su bili u izvanbračnoj ljubav- vela kako nije odgovorna za posljedice koje su

Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet Kalajdžić, mario babarović

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

Sud im je tek djelomično dao za pravo glede tužbi za povredu časti i ugleda te je zaključio da medijsku popraćenost uhićenja ne mogu pripisati uhićenju (što na granici nije rijetkost) nego potrazi koju su njihove obitelji pokrenule skoro po cijeloj Europi te je javnosti obznanjen i njihov međusobni odnos. Drugim riječima, sami su najviše krivi za odnos poštovanja obitelji i prijatelja prema njima, jer i sami najbolje poznaju običajno pravo svoje životne sredine

Crna kronika 39

pretrpjeli zbog svoje tajne veze. Zanimljivo je i to što je, prije nego što je došlo do tužbe, Država pristala isplatiti im nešto manje od 1500 eura, svakome, no oni su to odbili te u tužbi tražili višestruko veću naknadu – on 6,6 tisuća eura, a ona gotovo 10 tisuća! USTANOVA, A NE HOTEL Sud je, naposljetku, utvrdio kako je sporno, zapravo, samo to postoji li uzročno-posljedična veza između boravka u istražnom zatvoru i nastale štete, kao i visina odštete. Pri tome, dubrovački se Općinski sud vodio pravnim tumačenjem Vrhovnog suda RH prema kojem naknada za neutemeljeno uhićenje i pritvaranje predstavlja naknadu i za ostalu nematerijalnu štetu, što obuhvaća i pretrpljeni strah te duševne boli zbog povrede ugleda i časti. Na kraju, sud je zaključio kako je 400 kuna, odnosno 53,09 eura po danu pravična naknada tužiteljima. Ocjenjujući argumente zatvorskih uvjeta te posljedica po zdravlje kao i povrede časti i ugleda, sud je naglasio da je riječ o tužbi za nematerijalnu štetu, a ne za nečovječno postupanje u zatvoru, a neopravdani boravak svakako zaslužuje kompenzaciju. Osnovni stav jest kako je zatvor korektivna ustanova, a ne hotel. Sud je ustvrdio da smještaj ima nedostatke, ali uvjeti nisu neljudski. Sud im je tek djelomično dao za pravo glede tužbi za povredu časti i ugleda te je zaključio da medijsku popraćenost uhićenja ne mogu pripisati uhićenju (što na granici nije rijetkost) nego potrazi

Uhićeni su na Karasovićima u vozilu u kojem je nađeno gotovo 40 kila marihuane

U istražnom zatvoru su proveli 39 dana

koju su njihove obitelji pokrenule skoro po cijeloj Europi te je javnosti obznanjen i njihov međusobni odnos. Drugim riječima, sami su najviše krivi za odnos poštovanja obitelji i prijatelja prema njima, jer i sami najbolje poznaju običajno pravo svoje životne sredine. Sud je zaključio kako su svojom vezom sami preuzeli rizik posljedica i stigmatizacije.

A.S. (42) ustvrdila je kako je, zbog izostanka s posla, izgubila posao konobarice i kako se našla u teškoj situaciji jer je kao žena ostala nezaposlena. I sve to u društvenoj sredini koja tradicionalno ima izrazito negativan i optužujući stav prema izvanbračnim vezama, posebno u odnosu na žene. Uz to je navela kako je izbačena iz kuće, kako je se obitelj odrekla i nije joj bilo dozvoljeno doći na očev sprovod te kako zbog svega nema nikakve izglede za zaruke i brak

40 Ime sekcije

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

42 Kolumna Škura bura

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

Različitosti se možda privlače, ali su osuđene na neuspjeh

Djecu u školama treba učiti razliku između zaljubljenosti i ljubavi, pa bi se možda smanjio broj femicida i razvoda Država bi mogla ne samo razviti sustav pomoći za žrtve nego mnoge situacije prevenirati kako bi se potpuno smanjila mogućnost njihova ostvarivanja. Kako to napraviti? Obrazovanjem. U sklopu predmeta Zdravstveni odgoj, djeca u školama trebala bi učiti što je to prava ljubav Ove godine u Hrvatskoj ubijeno je 19 žena od strane bliskih osoba. U proteklom desetljeću ta se brojka penje na čak 166 ženskih osoba, a u svijetu godišnje strada ogromnih 50 tisuća. Velike su to brojke, a od sretne zaljubljenosti do ubojstva obrazac je uvijek isti: psihičko nasilje, ljubomora, kontrola, ucjene s djecom, a onda kreće fizičko zlostavljanje. Najopasniji period za ženu je onda kada ode ili najavi svoj odlazak. Tada zlostavljač može prijeći s fizičkog nasilja skroz do ubojstva. Vještaci na suđenju govore da je motiv najčešće patološka ljubomora. U Hrvatskoj je svega 26 sigurnih kuća, a žrtva često mora čekati da se oslobodi krevet. Čak njih 14 vode nevladine organizacije, eto koliko državu zaboli za sigurnost žena. Da je državi stalo, žena bi u svakom trenutku mogla otići u sigurnu kuću, a institucije bi se trebale pobrinuti da zlostavljač bude adekvatno kažnjen. Vlast bi mogla puno više napraviti po pitanju sprječavanja femicida, ali i susjedi koji ne bi trebali okretati glavu na buku i modrice. MOGUĆNOST STAVLJANJA U KOŽU PARTNERA Država bi mogla ne samo razviti sustav pomoći za žrtve nego mnoge situacije prevenirati kako bi se potpuno smanjila mogućnost njihova ostvarivanja. Kako to napraviti? Obrazovanjem. U sklopu predmeta Zdravstveni odgoj, djeca u školama trebala bi učiti što je to prava ljubav. Ne, to nije zaljubljenost koja mnoge prevari. Zaljubljenost, kako je to još prije dvadesetak godina poentirao francuski romantik Frederic Beigbeder, traje svega godinu dana. Hormoni se naprosto ugase, a zaljubljenost ode, a u roku od tri godine pozitivni osjećaji skroz

ishlape. No Beigbeder je ipak pogriješio što je svoje slavno djelo naslovio Ljubav traje tri godine, jer je pobrkao zaljubljenost i pravu ljubav! Uglavnom, u te tri godine hormoni od lude zaljubljenosti vratit će se u normalu, a ako se u međuvremenu ne razvije prava ljubav (a to je razumijevanje i empatija partnera) parovi će se s vremenom udaljavati sve dok se ne zamrze, jer će bez onih ludih serotonina, dopamina i oksitocina vidjeti jedni druge zaista onakvima kakvi zaista jesu. Beigbeder u vrijeme pisanja svoje slavne knjige još uvijek nije upoznao svoju srodnu dušu koja će ga razumjeti. U kojoj god vezi je bio, obrazac mu se ponavljao – prva godina zaljubljenost, u drugoj stvari postaju onakve kakve jesu, treća rastava. Niti njemu, niti ikome od nas nikad nitko nije rekao kako ta zaljubljenost funkcionira. Da se pripremimo za ono što slijedi, i da znamo, ako nam se već na početku ne sviđaju neke stvari kod partnera, sutra će nam se još manje sviđati, pa još manje, sve dok naposljetku takvo ponašanje ne zamrzimo. Da je razumijevanje i mogućnost stavljanja u kožu partnera ključna stavka za uspjeh dugotrajne veze. Na kraju krajeva, ako muž i žena nemaju sličan ukus za filmove ili otići na koncert zajedničkog benda, nema od dugotrajne veze ništa. A pogotovo ako je jedan vjernik, a drugi ateist. Nasilnik odmah na početku pokazuje znakove ljubomore i kontrole – „nemoj obući tu prekratku haljinu“ - ali žrtva je zaljubljena do ušiju, pa joj u prvoj godini ništa ne smeta. U drugoj sve više primjećuje ponašanje koje joj se ne sviđa, ali i dalje joj je lijepo, partner je mazi i kupuje joj poklone. U trećoj, onoj beigbederovoj godini, nažalost, žrtva shvaća s kim ima posla, ali već se zaplela, pogo-

Niti njemu, niti ikome od nas nikad nitko nije rekao kako ta zaljubljenost funkcionira. Da se pripremimo za ono što slijedi, i da znamo, ako nam se već na početku ne sviđaju neke stvari kod partnera, sutra će nam se još manje sviđati, pa još manje, sve dok naposljetku takvo ponašanje ne zamrzimo. Da je razumijevanje i mogućnost stavljanja u kožu partnera ključna stavka za uspjeh dugotrajne veze Piše Maro Marušić foto Davor Puklavec/ PIXSELL

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

Odabir životnog partnera jedna je od najvažnijih stvari u životu, posebno ako se dogode djeca. Lakše je prebroditi posljedice lošeg odabira struke nego partnera. No u školi nas o tome ništa ne uče. Tuve nam u glavu kako se biljke razmnožavaju s tučkom i prašnicima, a ne govore nam kako da prepoznamo tučka, odnosno osobu koja je sutra u stanju tući partnera

tovo ako je u međuvremenu zatrudnjela. Nasilnik je već isprepleo mrežu i sada je puno teže pobjeći. Da je potencijalna žrtva u školi učila što je zaljubljenost, a što ljubav, kako uočiti prve signale upozorenja – odnosno pobjeći čim je počeo spominjati prekratku haljinu - možda bi danas još uvijek bila živa. DVORUČNI BEKEND MERIDIJAN Odabir životnog partnera jedna je od najvažnijih stvari u životu, posebno ako se dogode djeca. Lakše je prebroditi posljedice lošeg odabira struke nego supružnika. No, u školi nas o tome ništa ne uče. Tuve nam u glavu kako se biljke razmnožavaju s tučkom i prašnicima, a ne govore nam kako da prepoznamo tučka, odnosno osobu koja je sutra u stanju tući partnera. Femicid je najgore što se osobi u lošem braku može dogoditi. No, svaka rastava braka s djecom, pa čak i ona najprijateljskija, uključuje određene posljedice na potomke pogotovo danas u doba globalizacije kada mnogi parovi ne dolaze iz istog grada, da ne spominjemo da je sve više onih koji nisu ni iz iste države. U tim slučajevima, raspad braka i odlazak partnera (zbog primjerice financija) u svoj grad ili državu neminovno vodi do toga da će djeca jednog roditelja jako malo viđati. Broj razvoda svake godine je sve veći kako u Hrvatskoj, tako i u ostatku Europske unije. A ta će brojka, po mom skromnom nestručnom mišljenju, još više rasti. Još davno sam pisao da će za dvadesetak godina

Kolumna Škura bura 43

svega jedan ili dva učenika u razredu imati mamu i tatu koji zajedno žive, a ostatak razreda, kako to obično biva s onima u manjini, će ih zezati. Zato ponovimo, ako ti partner(ica) sluša Severinu, Vannu i Ninu Badrić, a ti ne, veza neće uspjeti. Ako ti partner(ica) vjeruje da je Zemlja ravna ploča i druge teorije zavjere, a ti se tome smiješ, veza neće uspjeti. Ako ti obožavaš Jima Jarmuscha i Akija Kaurismakija, a partner(ica) za njih ne mari, od toga nema ništa. Ako spominješ jednoručnu bekend paralelu, a on(a) misli da postoji i dvoručni bekend meridijan, ili još gore, da za ekvator, obratnice, meridijan i paralelu uopće ne zna, naravno da veza neće uspjeti. Sve se ovo čine sitnice, ali nisu. Stoga je izuzetno važno educirati pubertetlije o ljubavi i zaljubljenosti, o tome da je izbor životnog partnera, važniji od izbora fakulteta. Jedna od najvažnijih, ako ne i najvažnija odluka u životu. Država je skroz zakazala po ovom pitanju, pa su roditelji jedini koji obrazovanjem možda mogu smanjiti brojke femicida. Ali i sveukupnih rastava i loših brakova koji se dogode, jer dvoje zaljubljenih nemaju pojma što rade. Kako kaže jedan poznati psiholog, nikad nije dobro donositi odluke kada su povećane emocije, kako negativne, tako i pozitivne. A ludovanje serotonina, dopamina i oksitocina u zaljubljenosti često rezultira odlukama koje se više nikad ne mogu ispraviti. Jer ljubav traje svega tri godine. Ako nije prava. A prave ljubavi su rijetke kao fotke Iggyja Popa u majici.

44 Priče o moru i brodovima

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

NA NJEMU SU PLOVILI RADNICI

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

KRUZER “FRITZ HECKERT” Posjetio nas je prije točno 60 godina, no istočnonjemački brodovi su u našem moru bili prava rijetkost Istočnonjemački putnički brodovi u to vrijeme u svojim plovidbama su veoma rijetko spuštali sidro u našim lukama zbog opasnosti prebjega posade i putnika prema zemljama Zapada Prije 60 godina, točnije 28. listopada 1965., u grušku luku uplovio je nesvakidašnji posjetitelj, istočnonjemački putnički kruzer FRITZ HECKERT koji se u istočno njemačkom žargonu nazivao FDGB brodom tj. brodom za odmor pod pokroviteljstvom FDGB-a (Freier Deutscher Gewerkschaftsbund, istočnonjemački savez sindikata). Bio je namijenjen za odmor radnika. Iste godine, brod se ponovo vratio 2. studenog da bi nas poslije jednogodišnje stranke ponovo posjetio 7. rujna i 20. rujna 1967. te nam se više nikada nije vratio. Zamijenio ga je sljedećih 20 godina u povremenim posjetima istočnonjemački kruzer VOLKERFREUNDSCHAFT, nekadašnji švedski STOCKHOLM. Istočnonjemački putnički brodovi u to vrijeme u svojim plovidbama su veoma rijetko spuštali sidro u našim lukama zbog opasnosti prebjega posade i putnika prema zemljama Zapada. Uglavnom su plovili Sredozemljem između luka: Libije, Egipta, Bugarske, Rumunjske, potom Sovjetskim Savezom, Baltikom i norveškim fjordovima. Znali su zalaziti i na Karibe, prvenstveno na Kubu. Sreću da se nađu na popisu privilegiranih putnika na kružnim putovanjima između 1961. i 1990. dobilo je ukupno 230 tisuća istočnonjemačkih građana od kojih je u lukama liberalnijih zemalja unatoč budnom oku

STASI (tajne službe) čuvara ipak nekako uspjelo na Zapad pobjeći njih 225. PRVI BROD NA SVIJETU KOJI JE KORISTIO PLINSKE TURBINE FRITZ HECKERT je po ugovorenoj cijeni od 30 milijuna istočnonjemačkih maraka kao novogradnja broj 199 porinut u more 25. lipnja 1960. s navoza brodogradilišta WEB Mathias Thesen u Wie-

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

Zanimljivo je spomenuti da je ovo bio prvi putnički brod na svijetu za čiji su se pogon pored dizel motora koristile i plinske turbine koje su neočekivano stvarale doista nesnosnu buku.

smaru za Freier Deutscher Gewerkschaftsbund (slobodna njemačka radnička udruga- FDGB). Imao je 8115 bruto registarskih tona, bio je dug 141 i širok 17,6 metara, a mogao je prihvatiti 379 putnika i 181 člana posade. Dva 8- cilindarska MAN dizel motora ukupne snage 7546 KW, proizvedenih u Rostocku (DDR) su mu preko dvije propele omogućavali brzinu od 19 čvorova. Zanimljivo je spomenuti da je ovo bio prvi putnički brod na svijetu za čiji su se pogon pored dizel motora koristile i plinske turbine koje su neočekivano stvarale doista nesnosnu buku. NAZVAN PO SUOSNIVAČU KOMUNISTIČKE PARTIJE NJEMAČKE Brod je trebao nositi ime SOLIDARITAET, ali je tijekom gradnje od državnih struktura odobrena prenamjena te je na koncu ipak počašćen imenom jednog od suosnivača Komunističke partije Njemačke Friedrich (Fritz) Carl Heckerta tj. osobnog prijatelja tadašnjeg partijskog lidera

Priče o moru i brodovima 45

DDR-a Waltera Ulbrichka. FRITZ HECKERT je pod zapovjedništvom kapetana Willi Leidiga zaplovio na svoje prvo putovanje 1. svibnja 1961. kao centralni događaj prvomajske državne proslave u Rostocku. Iako formalno vlasništvo FDGB-a, brodom je upravljalo državno brodarsko poduzeće WEB Deutfrach / Seereederei Rostock. Unatoč svemu, ovaj je ponos istočnonjemačke brodogradnje zbog problema sa stabilitetom i glavnim pogonskim strojem već u svibnju 1972. morao biti raspremljen u Stralsundu. Tu je sljedećih deset godina poslužio za rekreativni smještaj radnika tamošnjih tvornica da bi 1882. zbog iste namjene otegljen u Rostock. Tu je ostao do 1991. kad ga je kupila jedna hamburška građevinska firma za potrebe smještaja svojih radnika u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Pod imenom GULF FANTASY u Dubaiju je ostao sve do 1999. kad je konačno nakon ukupno isplovljenih 494345 nautičkih milja i prevezenih oko 630 tisuća putnika koji su posjetili 59 luka u 24 zemlje, prodan u staro željezo. Otegljen je u indijsko rezalište brodova Alang gdje je tijekom iste godine nestao u hrpi sekundarnih sirovina.

Brod je trebao nositi ime SOLIDARITAET, ali je tijekom gradnje od državnih struktura odobrena prenamjena te je na koncu ipak počašćen imenom jednog od suosnivača Komunističke partije Njemačke Friedrich (Fritz) Carl Heckerta tj. osobnog prijatelja tadašnjeg partijskog lidera DDR-a Waltera Ulbrichka

46 Feljton

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

AUTORITET ALGORITMA Australski premijer radosno je objavio zakon koji djeci do 16 godina zabranjuje društvene mreže. Nema više Tik-Tok plesa uz užinu, nema Instagrama za objedom, niti Snap chata u školskom zahodu. U očima Vlade, to je povijesni spas njihova djetinjstva, a u očima djece, to je početak najgore distopije, još od dana kad im je baka zabranjivala sladoled prije objeda. Prateći tijek spašavanje australskih maloljetnika, ostatak svijeta gleda zbunjeno, nešto između divljenja i šoka. Jer boriti se protiv tehnoloških korporacija vrijednih bilijune dolara, otprilike je isto k’o i pokušati zaustaviti tsunami ožicom od kafe. Djeca se rode, prohodaju i već su digitalno pismeniji od većine političara i svojih roditelja. Pa onda i u zaobilaženju zabrana. Tako algoritam pobijedi roditelje u stvaranju autoriteta i što će nego se radovat pomoći države, koja to rješava zabranom, ma koliko to apsurdno zvučalo. Jer očito je da mladi sve više nalikuju zombijima: stoje pogrbljeni, privučeni gravitacijom ekrana, a jedini zvuk koji ispuštaju je zvuk neke - objave. Europska unija zasad ima važnijih briga, poput istraživanja rupa kroz koje propadaju pare iz fondova. Zagreb je ovih dana ponovno postao svjetska metropola spektakla na otvorenom poznatog kao ‘’Festival muškaraca koji kleče’’. Čak 60 tisuća građana potpisalo je peticiju da se ritual, u kojem odrasli muškarci zauzimaju gradske trgove, kako bi poučili žene što smiju raditi sa svojim tijelima, što odjenuti i kome se pokoravati, konačno makne s javnih površina. Jer, kažu građani, gradski trg nije dnevni boravak iz 15. stoljeća. ‘’Vitezovi Bezgrešnog Srca Isusova’’, kako se nazivaju, svake se prve subote u mjesecu spuštaju na koljena i mole Svevišnjega za muški autoritet, pa onda izgovaraju mantre protiv pobačaja, razgolićenih ramena i najgore drskosti - ženskog mišljenja. Organizatori peticije poručuju Ustavnom sudu da ovo nema veze s vjerom, nego s političkom manipulacijom vjere. Uz peticiju, tu je još i nezgodna, sitna fusnota iz same Biblije, u Evanđelju po Mateju, gdje ovako piše: molite u svojoj sobi, zatvorite vrata, budite skromni. Današnjim rječnikom: ne radite

selfie molitvene performanse na glavnom trgu, da vas ljudi gledaju i aplaudiraju. Ništa o Gospinim plakatima, ništa o mačo-koljenima na hladnom betonu, ništa o zabranama ženama tamo ne piše. Na kraju podsjećaju da je u 2025. ubijeno već 19 žena, brojka koja bi u svakoj normalnoj državi bila razlog za masovne prosvjede protiv prijetnje od muškog autoriteta. Ali, u nas nekako ispada da su veća prijetnja gole ženske ruke nego - muške šake. Dio djelatnika hitne pomoći u Šibensko-kninskoj županiji žali se na ozbiljne probleme u radu, zbog liječnika iz Irana koji radi na hitnoj, a kako ne govori dovoljno dobro hrvatski, od pacijenata traži da kukaju na - engleskom. Inače, vrijedni doktor je medicinu završio u Splitu, na engleskom jeziku prije 10 godina. Ženu Hrvaticu bolje je podučio engleskom, nego ona njega hrvatskom. Jedan Drnišanin se čudi, kako će doktor komunicirati sa starcima u selima, koji teško razumiju i hrvatski. Hoće li pacijenti morati učit Perzijski? Drugi tvrdi, kako on ima papagaja nepunih 10 godina, i on hrvatski govori - tečno. Istina, ne zna mjeriti tlak, ali zna zabjestimat, što je u nekim situacijama na hitnoj, skoro jednako važno. A prema hrvatskim zakonima, svi koji rade u državnim ustanovama moraju govorit Hrvatski. No zakon je jedno, a stvarnost drugo; doktora je nedovoljno ili su već stari i u penziji, pa se zato kriteriji rastežu. Zato se više ne pitamo govori li doktor hrvatski, nego ima li puls. A ona čuvena izjava bivšeg ministra zdravstva da jedan svećenik ponekad vrijedi više od 20 doktora, sad dobiva novu dimenziju. Jer ako pacijent ne razumije liječnika, možda je stvarno jednostavnije – pomoliti se. Na bilo kojem jeziku. Američki predsjednik Trump odlučio je stati na kraj nagađanjima o njegovom lošem mentalnom zdravlju, pa je medijima pokaz’o dvije MR snimke njegova mozga, uz koje stoji oznaka - nalaz negativan. Svijet je odahnuo nakon što se na magnetskoj snimci jasno ustvrdilo da mu u glavi nema - ništa. Za takvu dijagnozu mu nije ni treb’o doktor. Ali, eto, nauka je nauka!

Vlada i ministar Branko Bačić, predstavili su tri nova zakona o prostornom uređenju, gradnji i energetskoj učinkovitosti. Na spremnu kritiku struke i oporbe vlast kaže da time štiti prostor. Uostalom, ‘ko još treba lokalne urbanističke planove kad ministar ima viziju? Oporba, doduše, ima bezobrazluka tvrdit da se iza ‘’zaštite prostora’’ krije jednostavna ideja: izdavanje građevinskih dozvola stranim investitorima - brzo, efikasno i bez lokalnih planova kojih ionako nema u većini atraktivnih dijelova zemlje. A gdje nema plana, tu ima slobode. Slobode da se gradi gdje god padne prvo ideja, drugo beton i treće - kredit. Struka upozorava da bi takav model mog’o donijet naselja bez cesta, vrtića, škola i osnovne infrastrukture, ali za vladu je to cjepidlačenje, jer ona gleda širu sliku - kvadrate, apartmane i ‘’razvoj’’. Posebno su zanimljive reakcije lokalnih oporbenih šerifa, kojima bi novi zakoni mogli kuverte preusmjerit na državnu razinu. Centralizacija korupcije - europski standard, rekli bi zlobnici. Zato je nastala tolika hajka: nije problem što će se prostor uništiti, nego što se neće znati tko ga točno uništava i po kojoj tarifi. Ma bili vragu palo na pamet?

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

48 Fotogalerija

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Dube, Jelica, Magdalena, Bruna, Branka i Elica - u predbožićnjem raspoloženju upoznaše se društva starijih i mlađih prijateljica

Matea i Anđela - članice Udruge Dva skalina, prodavati bonove za torte i pomoći svojoj Udruzi bila je čast i milina

Inge i Miho - s gustom su na Stradun pošli, klapu Kaše slušat došli, doma su, ako ih je i bilo, ostavili brige

Nada, Karmen i Darka - skromnu su želju imale, rekoše da bi i svoju sliku u tiskanom Dubrovačkom Dnevniku rado ugledale

Iris, Domenica, Lea i Ante - veliki su pjevali, maleni su plesali, svi skupa publiku na Stradunu dobro zabavljali

Fotogalerija 49

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Mato, Barbara, Barbara, Ksenija, Zvončica, Dubravka, Davor,, Zrinka, Jasna, Ana i Melko - Studentski teatar Lero koncem 2025. godine opušteno diše, publika je vidjela i posljednju ovogodišnju premijeru, Sjećanje na ljubičaste kiše

Maris, Jasna i Ivana - na humanitarnom Torta partyju su rezanje dobrih bokuna ukusnih torti odradile, a same se nisu ni osladile

Suzana, Davor i Karmela - želja za pogledati i Lerovu zadnju ovogodišnju predstavu ih je u Lazareta dovela

Matias, Marko, Gordana, Iris, Vera i Andrea obiteljski izlazak u Grad je prošle subote bio dodatno sladak

Maris, Emanuela, Tia i Sara - veselje i radost svima oko sebe nudi i dijeli pristojna i draga mladost

50 Sport

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

PRIPREMITE KAPICE, PRIPREMITE DRESOVE

Siječanj će biti sve, samo ne dosadan: Slijede nam čak dva Europska prvenstva Pred hrvatskom rukometnom i vaterpolskom vrstom su dva nova velika natjecanja, točnije, dva europska prvenstva. Oba će se Eura igrati u siječnju, što je dupla slatka briga za sve ljubitelje nacionalnog sporta. Provjerili smo što očekuje, i rukometaše, i vaterpoliste na nadolazećim izazovima, na kojima će im, kako stvari stoje, biti vrlo slični putevi u borbi za završnicu Piše Rafael Barkiđija foto Matija Habljak, Igor Kralj/PIXSELL

Kako već to obično biva, siječanj je godinama „taj mjesec” za velika rukometna natjecanja. Nakon Svjetskog prvenstva, kojeg je u siječnju ove godine ugostila Hrvatska, zajedno s Danskom i Norveškom, slijedi Europsko prvenstvo na samom sjeveru, i to 17. po redu. Domaćini su Danska, Norveška i Švedska od 15. siječnja do 1. veljače. Nakon nekoliko lošijih izdanja na velikim natjecanjima, izabranici Dagura Sigurdssona napokon su osvojili medalju. Na proteklom mundijalu u Hrvatskoj, Danskoj i Norveškoj, došli su do samog finala, u kojem je na kraju slavila Danska. Hrvatska je sve do finala igrala pred domaćim navijačima u Zagrebu, a tu im je upriličen i još jedan dobro posječen i glasan doček na Trgu. U SKUPINI SMO S DOMAĆINIMA EURA Ždrijeb je naše rukometaše za ovaj Euro smjestio u grupu E, gdje su još Švedska, Nizozemska i Gruzija. Ta skupina igrat će se u Malmöu, što je vjetar u leđa i blaga prednost reprezentaciji Švedske. Realan omjer snaga govori kako će upravo ta utakmica biti derbi skupine, kojim će se tražiti pr-

vo mjesto i maksimalan broj bodova za drugu fazu. Hrvatska će ovo natjecanje otvoriti utakmicom protiv Gruzije, 17. siječnja, a dva dana poslije, protivnik je Nizozemska. Treći susret skupine je navedeni derbi s domaćinom, a on je na rasporedu 21. siječnja. Grupu A čine Njemačka, Španjolska, Austrija i Srbija, dok su u grupi B re-

prezentacije Danske, Portugala, Sjeverne Makedonije i Rumunjske. U grupi C krije se jedan vrlo zanimljiv dvoboj, onaj između branitelja naslova Francuske te Norveške, dok su u skupini još Češka i Ukrajina. Dvije naše susjedne zemlje su u grupi D, Slovenija i Crna Gora, uz Farske Otoke i Švicarsku. Grupu F čine Island, Mađarska, Poljska i Italija.

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

TKO SU NAM POTENCIJALNI PROTIVNICI U DRUGOJ FAZI? Nakon što se odigraju susreti po skupinama, slijedi druga faza u kojoj 12 najboljih prezentacija tvori dvije nove skupine, po šest, uz prenošenje bodova iz prve faze. Dakle, iz svake pojedinačne početne grupe u daljnju fazu prolaze dvije reprezentacije. Hrvatska i Danska su realni favoriti za prolaz naše skupine, koja se u drugoj fazi križa sa skupinama D i F. Na prvu je odmah vidljivo kako je Hrvatska sretno završila u ovom nešto malo lakšem ždrijebu, jer su iz skupina A, B i C, izbjegnuti protivnici poput Španjolske, Francuske, Danske, Norveške. Međutim, bilo bi tu dosta jakih protivnika u drugoj fazi, poput Islanda, Slovenije, Poljske... No, valja reći kako nas je ždrijeb blago pomazio, što i dalje ne znači da nas očekuje lagan put do polufinala EP-a. Naši rukometaši će se za ovaj Euro pripremati kroz dvije faze. Prva je faza na samom kraju godine u Poreču. Na njemu neće biti većine igrača iz inozemnih klubova, a priliku će dobiti domaći igrači, dok ćemo 28. prosinca igrati prijateljsku utakmicu protiv Sjeverne Makedonije. Drugi dio priprema za Euro počinje 2. siječnja. Tada ćemo igrati dva kvalitetna prijateljska susreta s Njemačkom, prvi u zagrebačkoj Areni 8. siječnja u 20:30, drugi u Hannoveru tri dana kasnije u 18:05.

HRVATI I GRCI IGRAT ĆE DERBI SKUPINE B NA VATERPOLSKOM EP-U Slovenija, Grčka, Hrvatska i Gruzija. Skupina je to naših Barakuda na nadolazećem Europskom prvenstvu, koje će se od 10. do 25. siječnja održati u Beogradu. Točnije, riječ je o skupini B. Prvu utakmicu igramo sa Slovencima 11. siječnja, a dva dana nakon toga slijedi ogled s Gruzijcima. Treći susret skupine je derbi s Grcima, 15. siječnja. Podsjetit ćemo kako je Hrvatska na prošlom Euru osvojila srebro, porazom od Španjolske u finalu. No, usprkos tom gorkom okusu kojega su nam ostavili Felipe Perrone i društvo, natjecanje je to koje će nam ipak ostati u lijepom sjećanju, pogotovo dubrovačkoj sportskoj javnosti, jer domaćini su bili upravo Dubrovnik i Zagreb. U grupi A na nadolazećem Euru su Malta, Crna Gora, Mađarska te Francuska, koju sada kao izbornik vodi trener dubrovačkog Juga, Vjekoslav Kobešćak. U grupi C su branitelj naslova, Španjolska, domaćin Srbija, kao i Izrael te Nizozemska. Grupu D čine Italija, Turska, Rumunjska i Slovačka. DALJNJA FAZA OVOG NATJECANJA PRVI PUT PO RUKOMETNIM PRAVILIMA Nije neka novost da se neprestano mijenjaju pravila na velikim vaterpolskim natjecanjima. Prošlo Europsko prvenstvo igralo se po jakosnim skupinama, točnije diviziji A i B, čime su

Sport 51

izbjegnute neke vrlo neatraktivne utakmice favorita i underdoga. Od ovog Eura u Beogradu vrijede nova pravila, točnije, druga faza natjecanja izgledat će gotovo identično kao u rukometu. Iz svake skupine dalje prolaze tri reprezentacije, dakle, njih 12, koje će biti smještene u dvije skupine po šest. Bodovi se prenose iz prve faze. Nakon toga, dvije momčadi iz svake skupine idu u polufinale. Najbolje tri reprezentacije iz naše grupe B križaju se s tri najbolje reprezentacije u grupi D, a tu svakako iskače reprezentacija Italije kao najteži protivnik. Preostali mogući protivnici, poput Rumunjske, Turske ili Slovačke, ne bi trebali biti velika „prijetnja” izabranicima izbornika Tucka u drugoj fazi. Dakle, Hrvatska, Grčka i Italija su najveći favoriti za polufinale iz skupina B i D. Hrvatski vaterpolisti uoči ovog Eura prolaze intenzivne pripreme. Prvi dio odrađen je u Zagrebu, posebice teretana i kondicija. Nakon zagrebačkih priprema, zaputili su se u Budimpeštu i Szeged, na ostatak priprema i prijateljski susret s Mađarima. Do odlaska u Beograd, Tucak i društvo će otputovati u Rotterdam na turnir s Nizozemcima, Španjolcima i Rumunjima. Dio priprema planiran je i za Split, Dubrovnik, kao i Budvu. PUNO SLIČNOSTI ZA HRVATSKU NA RUKOMETNOM I VATERPOLSKOM EURU Kako bi bilo lijepo da i rukometaši i vaterpolisti taj dosadni siječanj začine nekom medaljom. Prema nadolazećim natjecanjima gledaju iz vrlo sličnih perspektiva. Naime, i vaterpolisti, i rukometaši će u trećem susretu skupine igrati najvažnije susrete u borbi za bodove za drugu fazu. Rukometaši protiv Švedske, vaterpolisti protiv Španjolske. I jedni i drugi na ovo natjecanje idu sa srebrnim medaljama osvojenima u Hrvatskoj. Rukometaši su to osvojili na Svjetskom prvenstvu, a vaterpolisti na Europskom. I jedni, i drugi imaju dosta otvoren put do polufinala, možemo slobodno reći, nešto lakši ždrijeb. I jedni, i drugi igraju s Gruzijom u skupini. I u konačnici, i jedni, i drugi će igrati po identičnim pravilima, skupine nakon skupina.

52 Vijesti

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN ***

KOMPAS No.1 KOMPAS No.1 DUBROVNIK DUBROVNIK Kardinala Stepinca 52 Kardinala Stepinca 52 objavljuje potrebu za za zasnivanje zasnivanje radnog radnog objavljuje potrebu odnosa za turističku sezonu 2026. odnosa turističku sezonu 2026. VOZAČ za PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

Uvjeti: - SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera) Uvjeti: - Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost - SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera) - Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja. - Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Najpametniji su oni koji se prave ludi

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

54 Mali oglasi

AUTO / MOTO

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK

blju Velike Gospe u Rožatu. Mob: 091 451 7030 Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370

Volvo S60 2014. diesel D2, redovito servisiran, registriran do 15.04.2025., 199.000 km, cijena 9.900 €, Dubrovnik. 099 617 9939

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo, mob. 098 747 183.

Prodajem Seat Ibizu 1,4, 75000 km. Mob: 091/5280437

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Prodajem Peugeot 206, 2001. godište, 163.000 km, dobro očuvan. Cijena fiksna 700 €. Mob: 097/684077.

Tražim partnera za izgradnju stanova u Malom Zatonu do magistrale. Samo ozbiljne ponude. Mob: 097 6084077

Prodajem Corsu 2016 godina, u izvrsnom stanju, 95.000 km. Tel. 098 195 1905

Prodajem Mercedes C-klase 200d, 2016. godište, 93.000 km, krovni prozor, LTD Plus, četiri zimske gume na ALU felgama, redovno servisiran i garažiran, u odličnom stanju. Mob: 098/570473. IZNAJMLJIVANJE Iznajmljuje se poslovni prostor u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića, mob. 091 785 4829. Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106. Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028 Tražim partnera za izgradnju stanova – Zaton. Zemljište 850 m² uz magistralu, s vodom, strujom i telefonom. Moguć dogovor o zajedničkoj investiciji. Mob: 097/684077. Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204 Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623 Prodajem prazan grob na gro-

Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18. Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676 Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527 Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766 Prodaje se trosobni stan na Mećajcu (Cavtat), 80 m², s garažom

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice. Kontakt: 098 244 390

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946 Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468 Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029 Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127 Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773 Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127 Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799 Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411

(18 m²) i vrtom (40 m²). Odmah useljiv. Mob: 098 137 0527

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468.

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur. br

Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631 Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891 Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891 Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718 Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183. Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502 Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946 Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Mali oglasi 55

Dubrovački dnevniK Petak, 19. prosinca 2025.

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012 Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351 Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145. Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659 Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80 Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton

Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545 Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794 Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970 Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107 Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

đevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880. Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/5445395 Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kom- P r o d a j e s e s t a n (Cavtat pletna infrastruktura, cijena na - Mečajac) površine 85 m2 u obiupit. Kontakt +385989230545 teljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U bliKupujem manji teren uz jadran- zini trgovina, škola, ambulanta. Cisku magistralu, ne mora biti gra- jena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

tko zna s maslinama uz vrlo povoljan uvjet. Mob: 098/880955 Povoljno prodajem stol fi 110 cm na razvlačenje sa 6 stolica, kao novo, mob. 099 377 2297. USLUGE RAZNO Restoran Prova traži konobare i kuhinjsko osoblje za sezonski rad, uz mogućnost dugoročne suradnje. Nudimo korektne uvjete, redovita i stimulativna primanja te ugodno radno okruženje. P r e d n o s t i m a j u k a n d i d ati iz Dubrovnika i okolice. Kontakt: +385 98 996 3408 Ozbiljna njegovateljica pruža pomoć starim i nemoćnim osobama 24/7. Viber: 00387 66 635 756 Muškarac traži žensku osobu za izlaske i druženje. Mob: 097/6382802 Uređujem okućnice, vrtove i đardine, orezujem masline, ukrasno bilje i žive ograde, kosim travu i slično. Mob: 091 614 3946. Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 15.12. do 21. 12.

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 22. 12. do 28.12.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

preminuli

KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodaje se montažna kućica 24 m².Namještene dvije sobe, kuhinja s trpezarijom i kupaonica. Kućica je klimatizirana, spremna za korištenje. 0994430029 Prodajem crnu masažnu fotelju od skaja, udobnu i očuvanu po cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242. Prodajem debelu merino deku, neupotrebljivanu. 0996965706 Dajem neobrane masline onome

MARA BENDER MILENA PUŠIĆ rođ. Golušić (1929.) STANE (SENKA) MASAR ud. Iva rođ. Kojaković (1937.) JOZEPINA BULIĆ (1939.) MARA PAPAC KRISTIJAN KALČIĆ (1975.) IVAN ĐIVANOVIĆ (1940.) JELE ŽERAVICA ud. Martina rođ. Urljević (1948.) ZLATA BUKVIĆ JAKŠA ZUPČIĆ

56 Zadnja

Petak, 19. prosinca 2025. Dubrovački dnevniK