Dubrovači dnevnik br. 295

Petkom i svetkom atento

dubrovackidnevnik.net.hr

Petak, 3. srpnja

godina VII. / broj 295 / 2026. / issn 2718-3742

Dubrovnik dobiva novu Mokošicu

stranica 4

JE SVOJA VRATA

Obitelj Rilović kultnom ‘Zagrebu’ udahnula je novi život, stigli su prvi gosti stranica 14

BOGATSTVO KRAJ KALAMOTE

Unatoč pljački, potonuli brod iz 17. stoljeća i dalje je neprocjenjivo blago stranica 18

OD VINSKIH TURA DO SARAJEVA I ALBANIJE MLADA GLUMICA PAULA JAPUNČIĆ:

Dubrovnik je baza za izlete vrijedne tisuće eura stranica 22

‘Lorna je bila moja velika želja, a još jedna mi je glumiti na Igrama’ stranica 26

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Izvršna urednica

Petra Srebrović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović Barkiđija

Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt

020 642 462

Fotograf

Željko Tutnjević

Vito Begović

Fotografija na naslovnici:

Google Earth

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o.

Ćira Carića 3 Dubrovnik OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

Dubrovnik je žrtva svoje atraktivnosti , i dalje bez konkretnog rješenja

Piše Lucija Komaić FOTO: PETRA SREBROVIĆ/ILUSTRACIJA

Postoje brojni gradovi diljem svijeta koji rastu, razvijaju se i postaju moćni širenjem u prostoru. Dubrovnik nije jedan od njih, nego upravo suprotno. Jedan je od rijetkih gradova na svijetu koji svoju svijetlu budućnost može graditi jedino još mudrim upravljanjem ograničenim prostorom kao najvažnijim resursom. Dugo čekana javna rasprava o promjenama u prostoru Dubrovnika održala se ovoga tjedna, trajala je satima, otvorile su se brojne teme, konačno se počelo konkretnije razgovarati, ali brojne dileme i dalje su ostale u zraku. Gdje uopće Dubrovnik plovi svo ovo vrijeme, zna li smjer, je li mu poznato odredište, tko upravlja brodom i koji je cilj? Sve što se događalo u prostoru posljednjih desetljeća bilo je nošeno stihijom, vjetrom i valovima, bez odgovornosti, uz pregršt beskrupuloznih interesa onih kojima

Dubrovnik nikada nije značio ništa dalje od klasičnog osvajanja.

Ružno je možda to tako reći, možda ima elemente i politički nekorektnog govora, ali Dubrovnik su u tom periodu devastirali neki strani ljudi koje nije previše bilo briga za sve one urbanističke i ekonomske posljedice i probleme koje Dubrovnik danas živi i o kojima raspravljamo. No, sasvim sigurno, nisu bili jedini devastatori i osvajači. Dubrovnik su preizgradili i domaći ljudi koje nije bilo briga za bilo koje druge interese osim vlastitih. Svaki metar viška kojega netko nije ostavio za prometnicu ili stablo, svaki kvadrat koji se betonirao zbog megalomanije, a ne realne potrebe. Svaki kat koji se preizgradio mitom i korupcijom kroz prizmu čitanja zakona između redaka. Svako parkirno mjesto koje nije stvoreno, tome svjedoče.

Osvemu tome danas Dubrovnik raspravlja, i to je najvažniji plus jer prošlost se ne može promijeniti, ali može naš pogled u budućnost. Posljedice se ne mogu sanirati. Devastacije u prostoru ostaju. Devastatori također, a njihovim devastacijama vrijednost može samo još više rasti. Naime, dugo najavljivani rigorozni novi GUP, odnosno njegove Izmjene i dopune, doista ukida brojne nove krevete u turističkim zonama koje su bile planirane poput zona na Srđu, Bosanci, Brsečinama, Zatonu, dok na Petci ostaje zelena zona.

Sdruge strane, u samom centru Grada gradnju ograničavaju obveze izrade urbanističkih planova bez kojih mnogi neće moći dignuti ni kat na svojoj kući. Neki građani iz prigradskih naselja ostali su razočarani, tvrde da im je onemogućeno graditi kuće na svojoj zemlji, no prema riječima gradonačelnika, svi će se takvi prijedlozi uzeti u razmatranje i izlazit će im se ususret. No, ostaje pitanje koliko to sve skupa rješava onaj gorući problem Dubrovnika, a to je skupoća nekretnina za život domaćih ljudi.

Toliko spominjane zone priuštivog stanovanja na Pobrežju, i to smo saznali tek na javnoj raspravi, otežava ‘’ekološka mreža’’, zbog čega se prvi put konkretnije počinje govoriti o stambenoj zoni ili novom predgrađu Dubrovnika na području Komolca. Izrađivači plana cijelog su dana objašnjavali svoje poteze, navodili stručne analize kojima su se koristili i uvažavali primjedbe. No, jedna je rečenica ostavila trag. Kako nije dugo trebalo čekati za kritike izbora komolačke doline za novi urbani razvoj, a to su hlad, nedostatak sunca i pogleda, zabrinjavajuća klizišta i postojanje izvora vode, tako je uslijedio i neočekivani odgovor izrađivačice plana. Ukratko, smatra kako je upravo ‘’nedostatak atraktivnih atributa’’ u Komolcu, sigurnost da se ti kvadrati ‘’neće brzo i skupo prodati’’. Da nije tragično, bilo bi jako smiješno.

Odesetljećima loših politika sve je rečeno. Prema riječima gradonačelnika Mata Frankovića, cilj ovog dosad najrigoroznijeg GUP-a je takvu praksu zaustaviti. No, dok mi moramo paziti da ne gradimo nove atraktivne nekretnine kako se one ne bi brzo pro-

dale ili pretvorile u apartmane, teško ćemo na zelenu granu. Problem ostaje, poput zločudne bolesti kojoj analgeticima liječimo simptome. Lovci na dubrovački prostor i dalje su tu, jure kao brzi vlak kojega smo privremeno usporili. Osvajači i dalje vrebaju, samo im je put do plijena malo otežan, ali cilj osvajanja im je i dalje bliži nego bilo kome od prosječnih domaćih ljudi koji bi tu željeli ostati živjeti. Ukratko, nema šanse da dubrovački kvadarat s novim izmjenama neće padati cijenom, samo će rasti, i dalje dostupniji stranim investitorima i namjeni turističkog najma, nauštrb ravnomjernog razvoja svega drugoga. Dubrovnik je žrtva svoje atraktivnosti, a i dalje nema konkretnije rješenje. Ono nije u zaustavljanju svake primisli razvoja jednoga Grada, nego u pametnijem razvoju.

Rasti, razvijati se, bogatiti se i jačati svoje ljude, a ne biti prodan i osvojen, nije lako, ali Dubrovniku je uspije-

valo u prošlosti, zašto ne bi i danas? Najveća vrijednost ovoga grada nikada nije bila u količini zemlje koju je posjedovao, nego u sposobnosti da odolijeva jačima od sebe, da prostor sačuva, ali i pretvori u gospodarski, politički i kulturni kapital. Između Istoka i Zapada, a i dalje svoj. Upravljanje prostorom treba usmjeriti na rast i razvoj domaćih ljudi i lokalnih investicija, dubrovačke pameti i rastućih industrija 21. stoljeća. Još uvijek je tu mnogo ljudi koji istinski vole ovaj Grad, koji će za njegov uspjeh raditi i stvarati, koji bi voljeli tu ostati svoji na svome i koji čekaju svoju priliku i mjesto pod suncem. Takvu viziju razvoja jednoga Dubrovnika, uz dužno poštovanje, ne možemo očekivati od izrađivača plana i stručnjaka za urbanizam. Ako je jedan od prioriteta bio zaustaviti daljnje osvajanje dubrovačkog prostora, i ako se u tome uspjelo, možda je ipak sljedeći cilj neka vizija pametnijeg rasta i razvoja, a to nismo vidjeli.

PREDSTAVLJENI GUP I PPU GRADA DUBROVNIKA

GRAD BI SE MOGAO ŠIRITI NA KOMOLAČKU DOLINU , na

Pobrežju je prostor ograničen

Prijedlozi novih prostornih planova donijeli su restrikcije po pitanju gradnje unutar užeg dijela grada, što su mnogi pozdravili. No, najviše kritika išlo je na račun nemogućnosti širenja naselja na Gornja sela i Osojnik

Predstavljene su izmjene i dopune Prostornog plana uređenja (PPU) i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika (GUP). Na početku je gradonačelnik Mato Franković rekao kako će uvijek biti zadovoljnih i manje zadovoljnih. PPU se odnosi na cijelo administrativno područje Grada Dubrovnika, dok se GUP odnosi na uže središte grada. „Poučeni iskustvom dosadašnjih PPU-ova i GUPova mogu reći samo jedno: na sve ranije prostorne planove uređenja i GUP-ove isključivo i jedino je utjecala politika, a struka se pitala onoliko koliko je trebalo da bude prisutna za izraditi plan“, rekao je Franković i dodao su 'dosadašnji PPU-ovi i GUPovi uvijek proširivali zone gradnje, omogućavali još više kreveta i projekata, dok ove izmjene rade upravo suprotno - sve to skupa smanjuju. Dodao je kako zna da će to određene pojedince povrijediti jer će im umanjiti vrijednost zemljišta.

„Grad se nikad ne smije pretpostaviti pojedincu jer se onda događa sve ono što se događalo posljednjih 15-20 i više godina, apsolutna devastacija prostora. Ovo je prvi prostorni plan od demokracije, kojeg je definirala struka, a usvojit će politika. To je bitna razlika od prije do danas, kada je ranija i definirala i usvajala politika“, poručio je Franković.

NEMA GRADNJE NA PETKI

Pročelnik Božo Benić je objasnio kako oba prostorna plana veliki naglasak stavljaju na detaljno planiranje.

„To je ono što je u ranijm razama nedostajalo i zato smo svjedoci kojekakvih situacija u prostoru s kojima ne možemo biti zadovoljni“, rekao je Benić. Izrađivači PPU-a i GUP-a su objasnili kako Velika i Mala Petka definitivno neće podleći betonizaciji.

„Smanjili smo građevinsko područje Dubrovnika za prostor Velike i Male Petke. Ti dijelovi nisu i nikad neće biti građevinski prostor. Čuvamo krajobraz za budućnost“, naveli su na predstavljanju PPU-a.

KNEŽEVIĆ: ZBOG ŽELJEZNICE KOJA SE NIKAD

NEĆE IZGRADITI, LJUDI NE MOGU GRADITI KUĆE Viktorija Knežević je pitala je li razlog zbog ko-

jega ljudi u Primorju ne mogu dobiti proširenje građevinskih područja oko svojih kuća, na djedovini, željeznica koja se neće nikada izgraditi.

„Kada bi se iz planova višeg reda željeznica izbrisala, bi li se tada omogućilo stanovnicima Dubrovačkog primorja proširenje građevinskih područja oko svojih kuća kako bi tamo mladi nastavili živjeti?“, pitala je, a izrađivači su joj objasnili kako bi pomoglo da se „sve makne i resetira pa od početka planira“.

„Treba vidjeti što graditi, što je državi bitno, kao što je cesta, ili ono što je ljudima bitno, kao što su to obiteljske kuće“, odgovorili su izrađivači Knežević.

ORLANDA TOKIĆ: GRAD SE NE ŠIRI NITI JEDAN

JEDINI KVADRAT

Orlanda Tokić je održala govor nakon kojeg je dobila glasan pljesak.

„GUP je maksimalno ograničio stambenu i bilo kakvu gradnju u užem području grada, a najavljeno je da će se predstaviti nove zone stanovanja, priuštivog stanovanja, revitalizacije sela... A onda smo otvorili prostorni plan, i toga nema! Čuli smo od gradonačelnika da je struka donijela plan, ali izrađivači nisu ti koji mogu definirati javni interes i preuzeti odgovornost. Niste mogli odlučiti što je važnije, željeznica ili stanovanje i niste donijeli odluku!“, rekla je Tokić i upozorila kako je gradska uprava prema javnosti definirala tri zone gradnje - Rijeka dubrovačka, Pobrežje i Gornja sela, da bi sada čulo kako na Gornjim selima nema gradnje.

„Nemate političke odgovornosti u kreiranju novih stambenih prostora jer vi niste političari! Recite mi koje je to područje od Grada Dubrovnika do Brsečina, gdje su te zone gdje se grad može širiti? Nemojte govoriti da je to Pobrežje, Tamarić ili Donje Obuljeno jer ste te zone blokirani na 5 do 10 godina obvezujući ih urbanističkim planovima uređenja i arhitektonskim natječajima. Propisali ste 37 UPU-ova, 9 arhitektonsko urbanističkih natječaja... Gradsko vijeće prosječno donosi jedan do dva UPU-a godišnje, što znači da se ništa od ovoga neće realizirati 20 godina!“, upozorila je. „Vi ste ovdje time ponosite i hvalite! A ovaj grad ima svoje ljude koji moraju negdje živjeti. Svima ste

Grad se nikad ne smije pretpostaviti pojedincu jer se onda događa sve ono što se događalo posljednjih 15-20 i više godina, apsolutna devastacija prostora

Piše: Petra Srebrović Foto: Petra Srebrović

Kratkoročni najam

najveći ubojica

svih gradova u Europi, uključujući i Dubrovnik

ovim planom rekli - tko ima stanove neka tu živi, a tko nema neka se iseli“, zaključila je Tokić i dobila glasni pljesak.

ARHITEKT VUKOVIĆ: “ZA KOJI BROJ STANOVNIKA JE RAĐEN PPU-U?”

Arhitekt Slobodan Vuković postavio je vrlo egzaktno pitanje izrađivačima PPU-a, ali na njega nije dobio odgovor.

„Koja je projekcija broja stanovnika na kojima ste temeljili vaše planerske odluke? Elementarno je za koga se gradi cijeli grad. Prostorno-planski dokument mora biti temeljen na broju stanovnika“, kazao je.

„Grad je u sklopu izrade plana naručio izradu sociološke studije. Sastavni dio te studije i ključni dio na kojem smo temeljili planove je demografska analiza. Vrlo je jasno prepoznat trend i dane su smjernice za planiranje prostora“, odgovorili su izrađivači.

ŠTO SE SVE MIJENJA GUP-OM?

Izrađivači studije su poručili kako su ponosni na GUP koji su kreirali, kao i na PPU. Glavna odgovorna voditeljica projekta izrade GUP-a i PPU-a Ana Putar je rekla kako su u GUP uvrstili smjernice iz konzervatorske podloge. Objasnila je gdje se Dubrovnik može širiti.

„Kao jedini prostor se nametnula Komolačka dolina, i to je prirodno predgrađe Dubrovnika. Tu imamo više prednosti, jer u Gornjim selima su građevinska područja premalena, može se stvoriti nešto malo i

točkasto za dio ljudi, ali ne i novi dio grada. Komolačka dolina ne nalazi se na području ekološke mreže, a kao prednosti ima nevidljivost u odnosu na more i svjetsko dobro“, rekla je Putar.

„Preduvjet toga je učinkovita prometna mreža“, dodala je i navela Srđ kao zeleni, javni gradski park bez smještajnih kapaciteta. Turistička zona na tom području se novim izmjenama ukida, a prostor će imati sportsko-rekreacijsku namjenu.

„Tu je i cesta koja ide sa sjeverne strane Srđa uz Komolačku dolinu i tunelom se spaja na magistralu. To nije tranzit niti brza cesta, to je kruženje lokalnog prometa, zbog čega se tranzitni promet mora odvojiti PPU-om. Jadranska turistička cesta postaje prometnica za lokalni promet“, rekla je.

U Komolačkoj dolini planirano je 50 posto neizgrađenog područja, gradnja se odnosi na zgrade koje bi imale prizemlje plus četiri etaže, s urbanim vrtovima, za 5 do 7 tisuća ljudi.

„To je velika priča i baš zato njoj prethodi niz postupaka. Propisujemo provedbu urbanističkog natječaja za Dubrovnik 21. stoljeća, nakon toga bi nagrađeno rješenje trebalo biti podloga za donošenje UPU-a. To je dugoročan proces“, rekla je.

„Ali moramo misliti na ljude kojima treba stanovanje odmah i sad, dok paralelno razvijamo veliku priču Komolca, trebamo druge površine gdje planiramo prvenstveno zone za priuštivo stanovanje. One se mogu realizirati u neposrednoj budućnosti, to su postojeće neizgrađene površine unutar građevinskog područja GUP-a. To je područje Rijeke dubrovačke (Tamarić I i II, Nova Mokošica, Gornje

Obuljeno i Prijevor), zatim Pobrežje na kojemu treba preoblikovati građevinsko područje i definirati zonu za priuštivo stanovanje gdje imamo 31 hektar, u odnosu na 170 hektara u Komolačkoj dolini“, objasnila je.

Uz Srđ, u prostornim planovima se brišu i turističke zone Zaton i Brsečine. U kasnijem izlaganju je Petra Marčinko istaknula kako je dobro što je ukinuto apartmansko naselje na Srđu, ali kako nam ne treba ni golf koji je ostao u prostornom planu, a koji će crpiti Omblu. Također, na pojedinim lokacijama u blizini povijesne jezgre nema nove gradnje, uvode se stroži uvjeti gradnje i čuvaju se vizure. Što se tiče javnih garaža, planira ih se ukupno 14, a na području obuhvata izrade UPU-a ima ih 9. Navedena je i obalna šetnica za pješake od Lozice do Orsule, i neće ići točno uz rub obale na svim mjestima. Što se tiče morskih luka, za sve je potrebno donošenje UPU-a, pa tako i za UPU Rijeke dubrovačke za 350 komunalnih vezova.

GUP ĆE NA DORADU

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica poručio je kako GUP treba odražavati javne politike koje je gradska uprava komunicirala: restriktivno od Belvedera do Kantafiga, i dalje od toga razvoj.

„Vidim da ste spremni čuti stanovnike. Trebamo sinergiju struke i politike jer ću ja to na kraju potpisati kao predsjednik Gradskog vijeća i moja će djeca kasnije hodati gradom. Stoga neću potpisati GUP kojeg bismo se sramili“, poručio je.

„Bez fige u džepu kažem da podržavam sve restriktivne odluke GUP-a i radujem se ukidanju turističkih zona. Drago mi je da će GUP doživjeti doradu jer je to smisao današnjeg dana. Ono što treba biti zeleno, neka bude zeleno, a ne da bude crveno da se može zloupotrijebiti“, rekao je.

Posebno se osvrnuo na područje Babinog kuka i projekte Valamara, s posebnim naglaskom na sada zelenu zonu poviše Mandrača i Copacabane.

Petak, 3. srpnja 2026.

„Zeleni pojas koji je sada prisutan odudara od onoga što ste ovim planom izradili. Naime, vidim da ste predvidjeli arhitektonski natječaj i UPU za to područje. Ako bi ovo prošlo, potencijalno je moguće proširenje zone i i gradnja hotela tamo gdje smo ga prije nekoliko godina na Gradskom vijeću odbili. Molio bih vas da se ovaj dio promijeni u planu. To je strateški jako bitno jer je podložno potencijalnim manipulacijama, sada PR-ovski, a u budućnosti i stvarnim jer ljudi se mijenjaju i vlasti se mijenjaju“, objasnio je.

KRATKOROČNI NAJAM JE NAJVEĆI UBOJICA

SVIH GRADOVA!

Dodao je kako se boji da Gradsko vijeće neće uspjeti donijeti sve UPU-ove koji su predviđeni. „Mislim da su neki neki nepotrebni kao u Ulici Andrije Hebranga koja je već izgrađena. Mislim da ni glavnici Babinog kuka nije potreban UPU jer ne treba zaustavljati ljude u izgradnji tamo gdje je već izgrađeno. Isto tako mislim za Arenu Lapad. Želim objašnjenje i koliko invazivno kreveti Valamara djeluju na grad, ako stambene jedinice djeluju invazivno pa ih smanjujemo. Nisu postelje doma problem, nego one i u hotelskim objektima. Kapaciteti moraju biti jasno navedeni u GUP-u“, poručio je.

Dalje je komentirao kako je kod izrada prostornih planova potrebno tražiti konzervatorsku podlogu, a ne samo mišljenje konzervatorskog odjela.

„Često se pozivate na članak 101. koji daje veliku važnost konzervatorima, ali oni su ipak samo ljudi. Zamolio bih vas da u taj članak stavite to da je Konzervatorska podloga temelj za odlučivanje, a ne mišljenje konzervatora“, zatražio je.

Isktanuo je i da je su problematični planovi koji se odnose na Solitudo gdje je Grad već donio Detaljni plan uređenja.

„Tu treba ostati visoka gradnja jer su sve ostale zgrade visoke gradnje, pa nema smisla da na grads-

Marko Potrebica

Viktorija Knežević

Gradonačelnik Mato Franković kom zemljištu u poticajnoj stanogradnji bude niska gradnja. Nemojmo se bojati visine. Oslobodimo Solitudo da tamo formiramo zadruge, nemojte nas blokirati jer su sve kuće oko toga visoke. Gradimo zgrade i čuvajmo grad“, kazao je i dodao kako će cijene stanova opet biti jako visoke kao i danas, ako se smanji prostor za njihovu izgradnju tamo gdje nije potrebno restriktivno djelovati.

Govorio je i o Komolačkoj dolini kao 'Novom Dubrovniku 21. stoljeća' gdje je zamišljeno 50 posto zelenog prostora.

„Ako ih ograničimo visinom, još dodamo infrastrukturu, škole, vrtiće... Ostat će nam možda 30 posto prostora za izgradnju. Treba vidjeti što je mjera jer je ovo grad koji je izrastao na mjeri. Dopustite da grad živi jer nećemo imati stanove. Iza je brdo, ne vidi se ništa, ne bojmo se visine tamo gdje visina ne šteti povijesnoj jezgri“, poručio je.

Franković je istaknuo kako ga je interesiralo jedino da megalomanija stane.

„Neke stvari u prostoru ne možemo promijeniti, ali neke možemo, pa je došlo vrijeme da za neke stvari kažemo – dosta je bilo! Razmišljanje svih ovdje ide u tom smjeru, mada će uvijek biti onih koji će htjeti kvadrat više, kat više, stan više... Nikad se nisam susreo s nekim investitorom, projektatnom ili građevinarom koji je rekao da bi izgradio manje, nego upravo suprotno“, kazao je dodavši kako je u Dubrovniku od početka devedesetih do danas izgrađeno dovoljno stanova kako nitko ne bi bio podstanar. Ali, kaže, onda ide zarez.

„Drugim podzakonskim aktom su zgrade, objekti koji su izgrađeni za stanovanje, pretvoreni u apartmane. Zato mi danas moramo rješavati Komolačku dolinu. Apartmani su ubojice grada, a grad su ljudi. A mi smo lošim politikama, korak po korak, ljude počeli micati“, kazao je Franković dodavši kako je 'kratkoročni najam najveći ubojica svih gradova u Europi, uključujući i Dubrovnik'.

MASTODONT U LAPADU?

Orlanda Tokić je kazala kako pozdravlja napore da se uredi prometna mreža, posebno u kontekstu Lapada koji je preopterećen. Dodala je i kako će se spustiti razina izgrađenosti kako se ne bi povećavalo opterećenje postojeće prometne mreže jer se ona ne može širiti. Međutim, dodala je da se od stanovnika Dubrovnika time traži prihvaćanje da se, primjerice, na Babinom kuku više stanovi kojih nedostaje ne mogu graditi i da se stambene zone smanjuju.

„Istodobno, turističke i gospodarske zone nemaju jednaku posljedicu kao i stambene zone. Tako u Lapadu imamo ogromnu turističku zonu. Razlikuje se broj kreveta u UPU-u i GUP-u. GUP-om je planirano tisuću novih kreveta, to nisu samo kreveti i smještajne jedinice za goste nego to vuče i nove strane radnike te zagušenje prometnice“, kazala je. Posebno je problematizirala takozvane MP zone, za koje tvrdi kako se ne propisuju jasni uvjeti što točno u njima može biti, navevši pritom DOC.

„Druga gospodarska zona je DOC Lapad kojeg nitko ovdje nije sasvim slučajno spomenuo. To je zona od Uvale Lapad, Hotela Zagreb koji odjednom više nije crvena zona, 4,5 stambenih zgrada te poslovni centar. Za rekonstrukciju tog DOC-a sam kao zamjenica gradonačelnika bila vidjela dva projektna rješenja, od kojih jedan predviđa stambeno-poslovni neboder visine 'mercedesa', podzemnu garažu i moderni šoping centar s LED svjetlima na prometnici. Dakle mastodont“, upozorila je Tokić dodavši kako za niti jednu takvu zonu GUP, kao plan višeg reda, ne predviđa minimalne uvjete o tome što će točno u takvoj zoni biti izgrađeno i kako će izgledati.

Podsjetimo, javni uvid u prijedloge Izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a te pripadajuće Strateške studije o utjecaju na okoliš traje do 28. srpnja, a cjelokupna dokumentacija dostupna je u prostorima Sveučilišta u Dubrovniku te na službenim mrežnim stranicama Grada Dubrovnika.

Orlanda Tokić

Potpisan ugovor o financiranju obnove Bogišićeva parka , bespovratno osigurano

1,4 milijuna eura

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković prošlog je tjedna u Palači Ranjina potpisao i preuzeo Ugovor o financiranju kojom su Gradu Dubrovniku osigurana bespovratna sredstva za provedbu projekta „Obnova Bogišićevog parka“ u iznosu od 1.409.915,35 eura.

Ugovor je gradonačelniku uručio potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Dodjeli ugovora nazočio je i župan Dubrovačko-neretvanske županije Blaž Pezo te zamjenik gradonačelnika Velibor Puzović i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik osigurao je bespovratna sredstva za provedbu projekta „Obnova Bogišićevog parka“ u okviru Poziva „Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima“, financiranog iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021.–2027. Projektu su Odlukom o financiranju odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 1.409.915,35 eura, što predstavlja 85 % ukupno prihvatljivih troškova projekta u

vrijednosti od 1.658.723,95 eura.

Projekt obuhvaća cjelovitu obnovu i revitalizaciju Parka Baltazara Bogišića na Ilijinoj glavici kroz uređenje pješačkih staza, obnovu zelenih površina, sadnju više od 100 stabala i preko 2.400 grmova te uređenje dječjeg igrališta, odmorišta i nove urbane opreme. Poseban naglasak stavlja se na autohtonu vegetaciju i rješenja temeljena na prirodi koja doprinose očuvanju bioraznolikosti, ublažavanju klimatskih promjena i poboljšanju mikroklime. Projekt je nastao kao prioritet lokalne zajednice kroz participativno budžetiranje Grada Dubrovnika, pri čemu je prva faza uređenja već provedena. Završetkom projekta, planiranim za 2027. godinu, park će postati suvremen, održiv i kvalitetan javni prostor za odmor, rekreaciju i druženje, uz očuvanje njegovih krajobraznih i povijesnih vrijednosti te povećanje kvalitete zelene infrastrukture i života građana Dubrovnika.

Za projekte razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima na području RH dodijeljene su 72 odluke o financiranju, vrijedne 131 milijun eura.

PARTICIPATIVNO BUDŽETIRANJE

Osojnik dobio obnovljeni i multifunkcionalni sportski teren

Završeni su radovi na uređenju sportskog terena na Osojniku koji su realizirani u sklopu pobjedničkog projekta Participativnog budžetiranja  iz 2025. godine. Projektom su značajno unaprijeđeni uvjeti za održavanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti te je postojeći prostor prilagođen većem broju korisnika i različitim sportskim sadržajima.

U sklopu radova uređene su tribine na kojima su izrađene nove stepenice te je postavljeno 115 novih sjedalica. Nabavljena je i mobilna oprema za tenis i odbojku, konstrukcije i mreže, dok je košarkaški sadržaj dodatno unaprijeđen nabavom i ugradnjom nove konstrukcije koša te premještanjem postojećeg koša, čime su formirana dva zasebna košarkaška terena.

Objavljena nabava za izvođenje radova uređenja autobusne stanice

i parkirališta Trsteno

istok

Grad Dubrovnik objavio je javnu nabavu za projekt II. faze izvođenja radova na uređenju autobusne stanice i parkirališta Trsteno istok, čime će se riješiti dugogodišnje pitanje sigurne prometne komunikacije u Trstenom i stvoriti preduvjeti da Hrvatske ceste označe pješački prijelaz preko državne ceste.

Naime, na lokaciji uz državnu cestu D8, iznad crkve sv. Vida, u sklopu prve faze projekta, izvedeni su zemljani radovi, izgrađeni su potporni zidovI te je uređen plato budućeg parkirališta, a radove je izvela tvrtka Platanus.

Druga faza uključuje uređenje prometne površine za autobusno ugibalište te parkiralište za autobuse i osobne automobile (asfaltiranje i ocrtavanje) kapaciteta dva autobusa i 18 osobnih vozila s rubnjacima i nogostupom Procijenjena vrijednost nabave radova II. faze iznosi 150 tisuća eura uz rok izvođenja od 30 dana. Rok za dostavu ponuda je 16. srpnja.

DOGRADNJA OŠ MOKOŠICA U ZAVRŠNOJ FAZI Raspisana

javna

nabava za opremanje

novih prostora

Grad Dubrovnik raspisao je javnu nabavu za opremanje i namještanje novih prostora u dogradnji Osnovne škole Mokošica. Time se nastavlja realizacija jednog od najvažnijih projekata u području osnovnoškolskog obrazovanja kojim će se osigurati suvremeni uvjeti za izvođenje jednosmjenske nastave na cijelom gradskom području.

Javnom nabavom obuhvaćena je školska oprema, odnosno namještaj i opremanje učionica, kabineta, ureda i ostalih prostora, zatim računalna oprema za nastavne i administrativne prostorije te nabavu i montažu tehnološke opreme za školsku kuhinju i pripadajuće pomoćne prostore.

Osnovna škola Mokošica treća je nova škola koju Grad Dubrovnik realizira u posljednjih osam godina. Po završetku projekta škola će raspolagati s ukupno 34 učionice, od čega će se u dogradnji nalaziti 18 novih učioni -

ca s pratećim kabinetima, polivalentnim prostorom, knjižnicom, zbornicom, uredima za administraciju, sanitarnim, tehničkim i gospodarskim prostorijama te vanjskim igralištem na krovu zgrade, sve u skladu s važećim Normativima dimenzioniranja prostora osnovnih škola u Republici Hrvatskoj.

Procijenjena vrijednost javne nabave iznosi 650 tisuća eura bez PDV-a, a ponude je moguće dostaviti do 29. srpnja 2026. godine. Rok za isporuku i montažu opreme je 45 dana od dana sklapanja ugovora.

Podsjetimo, projekt izgradnje, rekonstrukcije i opremanje Osnovne škole Mokošica u cijelosti se financira bespovratnim sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske u iznosu od 10.093.680,21 eura, osiguranima kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

OKONČANA PRVA

FAZA OBNOVE Poljana

Marina Držića zasjala u novom ruhu

Završena je prva faza sanacije pločnika na Poljani Marina Držića, u sklopu Programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2026. godinu, koji provodi Zavod za obnovu Dubrovnika.

Radovi su u prvoj fazi obuhvatili obnovu 415 četvornih metara kamenog popločenja, uključujući zamjenu podloge, uređenje sustava oborinske odvodnje te pripremu infrastrukture za buduće komunalne instalacije. Sanacija je izvedena prema projektnoj dokumentaciji Canosa inženjeringa, uz stručni nadzor i suglasnost Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture i medija.

Tijekom radova provedena su zaštitna arheološka istraživanja koja su rezultirala iznimno vrijednim nalazima. Otkriveni su kameni sarkofag koji je služio kao kosturnica, dva dječja groba u amforama, ostaci kasnoantičke nekropole, vapnenica te brojni ulomci keramike i amfora. Arheolozi ističu kako nalazi potvrđuju da je naselje na području današnjeg Dubrovnika postojalo stoljećima prije dosad prihvaćenog razdoblja njegova nastanka. Pronađeni sarkofag premješten je u Dubrovačke muzeje, gdje su u tijeku konzervatorsko-restauratorski zahvati i znanstvene analize koje će dati preciznije podatke o njegovoj starosti i osobama čiji su posmrtni ostaci u njemu pronađeni. Radove su izvodile tvrtke Građevinar-Quelin i Posta, dok je arheološka istraživanja proveo Arheoplan d.o.o. u suradnji s Arheološkim muzejem Dubrovačkih muzeja. Nastavak sanacije preostalog dijela Poljane Marina Držića, južnog dijela iza Katedrale i sjevernog dijela prema Kneževu dvoru, planiran je na jesen.

DUGOOČEKIVANI PROJEKT

Dovršeni radovi, stigao i Plenković: 'Ovo

je prvi dom za starije koji je Grad izgradio,

još od vremena Dubrovačke Republike!'

"To je najveći centar za starije osobe od svih kojih se trenutačno grade“, kazao je premijer

Svečano obilježavanje završetka radova izgradnje Centra za starije osobe Dubrovnik održano je prošlog tjedna, a obilježavanju završetka radova nazočio je i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sa suradnicima.

"To je najveći centar za starije osobe od svih kojih se trenutačno grade. Ovo je četvrti centar za starije osobe kojeg otvaramo u zadnjih mjesec dana. Naime, politika Vlade RH orijentirana je da učini položaj naših sugrađana treće dobi što kvalitetnijim i da im osiguramo dostojanstvenu skrb", izjavio je Plenković.

ZAVIDAN BROJ KREVETA

Kako kaže, ovakvi centri imaju dvojaku namjenu; imaju 205 kreveta za one koji će u njemu stalno boraviti, ali dom može pružati i izvaninstitucionalne usluge za čak 410 korisnika koji su umirovljenici, ali će dolaziti na druženje i lakše vježbe.

"Ovaj projekt je vrijedan i jer raspolaže sa solidnim brojem kreveta za umirovljenike koji pate od Alzheimera i demencije, što znači kako imaju posebne uvjete, a ujedno i posebnu skrb", dodao je.

Kazao je i kako se u Hrvatskoj za nešto manje od 160 milijuna eura gradi 18 centara za starije osobe, što bi trebalo dovesti do 1850 novih smještajnih kapaciteta, 4 550 osoba će biti na izvaninstitucionalnim uslugama, a zaposlit će se 1400 novih djelatnika - medicinskih sestara, socijalnih radnika, njegovatelja, terapeuta i sl. Zahvalio je Texo Molioru kao izvođaču radova i svima koji su sudjelovali u gradnji i opremanju.

Riječ je imao i gradonačelnik Mato Franković. "Danas ne obilježavamo samo završetak jedne građevine, obilježavamo završetak jednog važnog obećanja, obećanja da naši sugrađani treće životne dobi zaslužuju dostojanstvo, sigurnost i kvalitetnu skrb", izjavio je Franković dodavši kako zahvaljuje Vladi RH na potpori u ovom projektu, ali i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, bez kojih 'ovaj projekt ne bi bio realiziran', te svim izvođačima radova, djelatnicima, pročelnicima i svima koji su sudjelovali u realizaciji.

"Ovaj trenutak ima i posebno povijesno značenje. Još od vremena Dubrovačke Republike, kad je izgrađen Domus Christi kao izraz brige za najpotrebitije, Dubrovnik javnim

Piše: Petra Srebrović, Ivona Butjer

Mratinović

Foto: Vito Begović

POVIJESNO ZNAČENJE

"Ovaj trenutak ima i posebno povijesno značenje. Još od vremena Dubrovačke Republike, kad je izgrađen Domus Christi kao izraz brige za najpotrebitije, Dubrovnik javnim novcem nije izgradio niti jedan novi dom za starije osobe

novcem nije izgradio niti jedan novi dom za starije osobe. Dom Dubrovnik, koji desetljećima skrbi o našim sugrađanima, izgrađen je još početkom '70-ih godina, i to sredstvima zaklade Blaga djela. Zato je Dom Ragusa prvi dom za starije osobe nakon stoljeća, koji je izgrađen javnim sredstvima", izjavio je Franković dodavši kako to nije samo javni pothvat nego poruka o vrijednostima društva koje ne zaboravlja svoje starije sugrađane.

"Neka ovaj dom bude mjesto sigurnosti, topline i zajedništva, neka njegovi budući korisnici ovdje pronađu mir, poštovanje i osjećaj da zajednica cijeni sve ono što su tijekom života dali svojim obiteljima i ovom drevnom gradu. Jer grad se ne mjeri samo zidinama, nego i brigom koju pokazuje prema svojim ljudima", kazao je Franković.

O DOMU

Centar za starije osobe Dubrovnik - Dom za starije i nemoćne, prvi je veliki dom umirovljenika izgrađen u Dubrovniku od 1971. godine te ujedno najveća pojedinačna investicija realizirana u dosadašnjem mandatu

ove gradske uprave. Riječ je o ključnom kapitalnom projektu u socijalnoj infrastrukturi te najvećem domu za starije osobe u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Dom, smješten u neposrednoj blizini Opće bolnice Dubrovnik, raspolaže s 205 smještajnih kapaciteta u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama, od čega 125 kreveta za korisnike koji su potpuno funkcionalno ovisni o pomoći drugih osoba. Osiguran je i dnevni boravak za 75 korisnika koji će imati potrebu za dnevnim boravkom u okviru Centra, a pružat će se i izvaninstitucionalna usluga za 410 korisnika koji žive u svom domu.

Sveukupna investicija izgradnje Centra iznosi  22.886.039,23 eura (uključujući PDV), a od toga bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost iznose 6.138.429,89 eura. Nadalje, ukupna cijena opremanja Centra iznosi 2.382.520,90 eura s PDV-om, u što su uključeni namještaj i ostala oprema, medicinska i terapijska oprema te tehnološka i elektronička oprema. Izvođač radova je Texo Molior, dok je za stručni nadzor i koordinatora II zaštite na radu zadužena tvrtka Apsida Inženjering.

župa dubrovačka

Marko Miloslavić: Učinjen je još

jedan važan korak prema kupnji poslovne zgrade u Srebrenom

Župski načelnik Marko Miloslavić je objavio kako je učinjen još jedan važan korak prema kupnji poslovne zgrade u Srebrenom.

“Na 180. sjednici Vlade Republike Hrvatske, pod točkom 9.b, usvojen je Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Općini Župa dubrovačka za zaduženje kod OTP banke d.d. za kupnju poslovne zgrade u Srebrenom. Time smo napravili još jedan važan korak prema završetku procesa kupoprodaje nekretnine za koju sam od početka isticao da predstavlja strateški važan prostor za budući razvoj naše Općine. Kao što sam i ranije najavio, ovaj proces traje već nekoliko mjeseci. Nije brz ni jednostavan, jer uključuje niz pravnih, financijskih i proceduralnih koraka: odluku Općinskog vijeća, procjenu vrijednosti, pregovore, pripremu dokumentacije, zahtjev prema Ministarstvu financija i suglasnost Vlade Republike Hrvatske za zaduženje. Sve to zahtijeva vrijeme i strpljen-

je”, objavio je na društvenim mrežama dodavši kako je ‘proces spor, ali važno je reći da su do sada savladali sve prepreke’.

“Korak po korak, bez preskakanja procedura, došli smo do same završnice. Nakon dobivene suglasnosti Vlade, slijedi finalizacija kupoprodaje.

Kupnjom ove zgrade Općina Župa dubrovačka preuzima kontrolu nad strateški važnim prostorom u središtu Srebrenog. To je ulaganje u prostor koji će u budućnosti dobiti javnu, društvenu, kulturnu i drugu namjenu u interesu naših stanovnika. Kada kupoprodaja bude zaključena, pred nama će biti novi važan posao: planiranje uređenja, upravljanja i prenamjene prostora.

Naš je cilj da ovaj prostor u budućnosti ne bude samo zgrada, nego mjesto koje će služiti Župi i njezinim ljudima. Mjesto za društvene, kulturne, obrazovne i druge javne sadržaje. Mjesto koje će dugoročno stvarati novu vrijednost za našu Općinu.

OPĆINA KONAVLE

Radovi na potezu od Zvekovice do Oboda pred samim krajem

Uskoro se završavaju radovi na izgradnji nogostupa, kanalizacijske i vodovodne mreže na dionici od Zvekovice prema Obodu, gdje je u sklopu projekta uređena i nova javna rasvjeta.

“Ovaj projekt vrijedan oko 550.000 eura značajno će unaprijediti sigurnost pješaka, kvalitetu komunalne infrastrukture i svakodnevni život naših mještana. Posebno me raduje što je ostvaren u izvrsnoj suradnji s Hrvatskim cestama, kojima ovim putem iskreno zahvaljujem na partnerstvu i podršci. Time ne stajemo. Sljedeća faza obuhvaća hortikulturno uređenje prostora uz prometnicu kako bismo cijelom području dali ljepši, zeleniji i ugodniji izgled. Korak po korak nastavljamo stvarati sigurnije, uređenije i kvalitetnije okruženje za život svih naših sugrađana. Hvala svima na strpljenju tijekom izvođenja radova – vjerujem da će konačni rezultat biti na ponos cijeloj našoj zajednici”, rekao je ovim povodom načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

Usvojen prvi rebalans Proračuna za 2026. godinu

"Ne može Županija odrediti koji projekti su prioritet, pa valjda je svima jasno kako je to obveza načelnika i gradonačelnika. Oni su ti koji nama dođu s prioritetima koje mi komuniciramo s Vladom RH", rekao je župan Pezo

Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Dubrovačko – neretvanske županije za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu usvojen je u petak na 7. sjednici Županijske skupštine koja je održana u Dubrovniku. Na početku sjednice došlo je i do smjene u vijećničkim klupama. Vijećnik Zdenko Mateljak (HSS) svoj je mandat stavio u mirovanje 8. lipnja, a umjesto njega vijećničku dužnost preuzeo je Jozo Prcela (HDZ).

Pročelnica UO za financije Dragica Stanić uvodno je obrazložila Rebalans

proračuna istaknuvši kako je bilanca prihoda i rashoda povećana za 15,9 milijuna eura.

"Predlaže se Proračun na iznos od 252,5 milijuna eura, od čega je Županijski dio 126,9 milijuna eura, odnosno povećanje od 11,6 milijuna eura", rekla je Stanić. Govoreći u sklopu rasprave, župan Nikola Pezo rekao je kako je svjestan problema s kojima se nose stanovnici županije.

"Ako itko ovdje misli da nisam svjestan problema s kojima se nose naši ljudi,

vjerujete mi da sam obišao i obilazim cijelu županiju. Problemi su stvarni i ja ih vidim", rekao je župan.

"Ne može Županija odrediti koji projekti su prioritet, pa valjda je svima jasno kako je to obveza načelnika i gradonačelnika. Oni su ti koji nama dođu s prioritetima koje mi komuniciramo s Vladom RH", dodao je Pezo. Vijećnici su usvojili i Izvješće o provedbi Plana razvoja DNŽ za 2025. godinu te Prijedlog odluke o potpisivanju Zajedničke izjave o suradnji između DNŽ i partnerskih regija.

TURIZAM

OBITELJ RILOVIĆ kultnom

HOTELU

‘ZAGREB’ udahnula je novi život, stigli su prvi gosti!

Napuštena zgrada koja je godinama zjapila prazna, ponovno je dobila reprezentativni izgled, ali i svoju svrhu

Hotel Zagreb u Uvali Lapad ovog je tjedna otvorio vrata svojim prvim gostima, a napuštena zgrada koja je godinama zjapila prazna, ponovno je dobila reprezentativni izgled, ali i svoju svrhu. Goste veseli to što mogu uživati u jednoj intimnijoj, personaliziranijoj atmosferi nego što je to slučaj u većim hotelima s više kapaciteta. A Dubrovčane veseli što je ovoj dobro poznatoj građevini koja broji gotovo 100 godina novi duh udahnula dubrovačka obitelj i što su to ljudi iz grada. Naša čeljad. Riječ je o uspješnim dubrovačkim ugostiteljima, bračnom paru Toniju i Ivani Rilović, koji su obnovili ovo legendarno zdanje kao manji ‘heritage hotel’, pritom zadržavši i original-

nu arhitekturu i duh hotela, ali unijevši i suvremene sadržaje sukladne standardima za smještajne objekte koji su klasificirani visoko, od 4 do 5 zvjezdica.

Mratinović, Hotel Zagreb Sobe

CILJ JE BIO OČUVATI IZVORNI ŠARM

„Zgrada je potpuno ista, očuvali smo vrtove, no hotel je renoviran iznutra; od soba, preko banja, a napravili smo i uveli neke nove sadržaje koji nisu postojali“, objasnila nam je Ivana Rilović.

Međutim, cilj je bio da taj hotel, izgrađen sad već davne 1931. godine, zadrži svoj izvorni šarm i povijesni značaj, pa je obnovljen uz pažljivo čuvanje originalnih elemenata.

Piše: Ivona Butjer

Mratinović

Foto: Ivona Butjer

PREKRASNI KAMENI SKALINI I PREPOZNATLJIVA FASADA

Stoga su i u ovoj priči o hotelu ‘Zagreb’ očuvani originalni arhitektonski elementi, među kojima su i prekrasni kameni skalini i prepoznatljiva bijela fasada. Hotel raspolaže s deset soba i jednim apartmanom te ima uk-

upno 24 ležaja.

„Pokušali smo očuvati što više starog štiha. Naša vizija je bila da ne mijenjamo tu izvornu priču previše, jer hotel je imao svoju povijest i svoju priču i to smo htjeli nastaviti“, kazala nam je Ivana Rilović.

‘OBITELJ I LJUDI KOJI SU NAM KAO OBITELJ’

„Zgrada je potpuno ista, očuvali smo vrtove, no hotel je renoviran iznutra; od soba, preko banja, a napravili smo i uveli neke nove sadržaje koji nisu postojali“

Riječ je o uspješnim dubrovačkim ugostiteljima, bračnom paru Toniju i Ivani Rilović, koji su obnovili ovo legendarno zdanje kao manji ‘heritage hotel’

Iza ovog poduzetničkog pothvata zapravo stoji trud ne samo bračnog para Rilović nego i članova njihove obitelji – Marija, Luka i Ana –koji su aktivno uključeni u projekt.

Uz obitelj, posebno napominju zalaganje njihovih dugogodišnjih suradnika i, kako kažu, ‘ljudi koji su im postali poput obitelji’. „To su zapravo svi koji rade ovdje i koji su radili na rekonstrukciji.“, rekla je Ivana Rilović.

KAKAV BIH HOTEL JA HTIO?

„Najbitnije je na ponudu gledati očima gosti -

ju, postaviti sebi pitanje – što bi mi se svidjelo? Jer ovaj posao nije filozofija, nije kvantna fizika – morate biti svoji, srdačni, iskreni i gostoljubivi i to je to“, istaknuo je Toni Rilović.

Toni Rilović dodaje kako su u toj vrsti posla najvažnije brze dobre odluke.

„Jasna odluka je najvažnija, idete li u neki projekt ili ne. Ako se odlučite ići, onda se morate strogo držati plana i vizije i onda do kraja. Inače imate samo pola gotovo, a nije gotovo ništa“, zaključio je Toni Rilović. Prvi gosti stigli su u hotel, a sugrađani zadovoljni što je ova vrijedna građevina ponovno dobila novi život.

BOGATA POVIJEST

Inače, hotel ‘Zagreb’ jedan je od najprepoznatljivijih povijesnih hotela, a njegova priča započinje puno prije nego što je sam hotel otvoren. Zgrada je izvorno bila ljetnikovac dubrovačke patricijske obitelji Gozze (Gučetić), koji datira iz 15. stoljeća. Početkom 30-ih godina prošlog stoljeća, vila je prenamijenjena u hotel. Time je postala dio razvoja dubrovačkog turizma koji je u tom periodu doživljavao procvat, privlačeći aristokraciju, pisce i umetnike iz cijele Europe.

Nakon završetka Drugoga svjetskog rata, Hotel Zagreb je nacionaliziran te je prešao u društveno vlasništvo. U pojedinim periodima, njime su upravljali različiti lokalni turistički subjekti.

U poratnim godinama hotel je nastavio poslovati kao hotel srednje kategorije. A onda je prestao raditi. Zgrada prekrasne arhitekture zjapila je prazna – sve do sada, kad joj je dubrovačka obitelj Rilović udahnula novi život.

Očuvano je zelenilo

Apartman

Ustavni triler s mirisom kroasana

Piše Vjera Šuman

Nitko nije bolje secirao hrvatski mentalitet i našu političku zbilju od Krleže. U svom kultnom djelu Zastave, piše o tome kako narod uvijek iznova nasjeda na iste predstave moćnika. „Ljudska je pamet kratka, a glupost beskrajna. Mi se vječito vrtimo u krugu istih zabluda, klanjajući se idolima koji nas gaze, dok nam uši paraju prazni govori onih koji misle da su bogovi, a zapravo su samo sluge vlastitog ponosa”, zapisao je. Ako ste se u naletu optimizma ponadali zajedničkoj kavi i civiliziranom dogovoru naša dva brda, od toga neće biti ništa. Umjesto dva državnika dobili smo dva estradna tabora dok je cijela nacija pretvorena u vatrene navijače u ovom prvenstvu bez smisla. Na jednom tribinskom sjeveru imamo fanove ‘Glavnog Gusana’ s brda, koji plješću svakoj uličnoj-birtijaškoj lekciji, dok na južnoj tribini sjede navijači ‘Glavnog Gusana’ s drugog brda, koji slave briselsku poslušnost i birokratski inat. Igra se prljava utakmica, a jedini rezultat je dno dna na semaforu javne komunikacije. U cijeloj toj političkoj parodiji, najteže je prošao časni general Kundid. Poslan mu je francuski ključ, doslovno i metaforički. Veliki dečki marljivo pišu scenarij za mini krimi seriju. Dok je na četrdeset stupnjeva gutao prašinu u Slunju pripremajući vojsku, kako je dramatično otkrio Zoki, šef ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić, telefonski je ribao prvog

vojnika države i prijetio mu hitnim umirovljenjem, ako se ne nacrta na raportu. Da apsurd bude potpun, u taj fajt ubačena je i crtica da je dotični predstojnik zapravo francuski državljanin. Tako ispada da francuski državljanin u ime hrvatske Vlade prisiljava hrvatskog generala da maršira u Parizu. Junaci serija NCIS bi na ovakav zaplet dali otkaz od muke. Profesorica Sanja Barić drži da je premijer u pravu zbog tehničkog slova zakona. Iako neki drugi ustavno pravni stručnjaci, kako to već biva u maloj zemlji Hrvatskoj, imaju potpuno oprečna mišljenja. Svi upiru prstom u Ustavni sud, no tamo su odlučili oprati ruke u stilu Poncija Pilata, proglasivši da se oni ne bave ‘političkim prijeporima’. Ako se čuvari Ustava ne bave ustavnim raspadom zapovjednog lanca, na komu je, zaboga, da to rješava? Na mažoretkinjama? Naravno, ako one ne odu u Pariz.

U uređenom društvu, ponašanje vođa diktira ritam nacije. Kada civilizirani lideri razgovaraju argumentima, ta se kultura preslikava na niže razine. Kod nas, kada se dva centra moći tuku najnižim uvredama, to je otvorena pozivnica za agresiju i ulično nasilje na svakom uglu. Ako šefovi države smiju javno prijetiti “mlohavim motkama” i tjerati inat, zašto bi prosječni građanin bio bolji? Vratili smo se ravno u 1918. godinu i potvrdili onaj naš u krvi zapisani,

neuništivi genetski kod “guske u magli”. Radić nas je preklinjao da ne srljamo, ali mi jednostavno ne znamo biti država. Imamo predsjednika koji Europi dijeli bezobrazne lekcije izvan svake pameti, zbog čega nas u Bruxellesu doživljavaju kao potpuno nebitne i naporne autsajdere sa specifičnim domaćim folklornim predsjednikom. Nije slučajno što Zokija nijedna zemlja EU, osim Slovenije i nekad Orbana, ne poziva u službeni posjet. Sad kad nema Orbana, morat će češće na krkačinu kod Dodiga. Fućkaš EU zemlje!

S druge strane imamo premijera čija je blizina i poslušnost prema EU toliko velika da bi valjda poslao vojsku i na pariški tjedan mode ako Macron tako zatraži. Nedolazak dvadesetak vojnika na mimohod neće izazvati nikakve geopolitičke potrese niti sankcije. Francuska će i dalje prodavati napredne Rafalee našim susjedima, Netflix i druge streaming platforme će i dalje snimati krimi hitove. Možda iskoriste i neki scenarij naših velikih vođa. No, poruka koju šaljemo svijetu i samima sebi je porazna. Mi smo neozbiljno pleme s golemim egom na čelu. Povijest se ponavlja kao farsa, magla na našim brdima ponovno je pobijedila razum, a država i njene institucije će po tko zna koji put ostati tek sporedna stvar u bolesnoj potrebi dvojice likova da dokažu tko je glavni gazda u selu. Eto vas.

SUDBINA POVIJESNE BAŠTINE NA MORSKOM DNU

Unatoč pljački, potonuli brod kraj Koločepa iz 17. stoljeća i dalje je neprocjenjivo blago

Zaštićena istraživanja kod rta Ratac otkrila su desetke iznimno vrijednih nalaza – od luksuznog staklenog posuđa i otomanskih utega do savršeno očuvanih dijelova brodske konstrukcije, što potvrđuje golemi značaj nalazišta za proučavanje pomorske trgovine tog vremena. Hrvatsko – američki istraživački tim otkrio je detalje.

Kod rta Ratac na otoku Koločepu, podmorski su arheolozi u prvoj polovici lipnja istraživali ostatke potonulog trgovačkog broda iz 17. stoljeća. Stručnjaci drže da je brod iz doba Kandijskog rata u kojem je u razdoblju od 1645. do 1669. Otomansko carstvo željelo preoteti Kandiju, odnosno otok Kretu, od Mletačke Republike. Bio je to nastavak istraživanja broda kojemu se dužina procjenjuje na 30 metara i za kojeg je utvrđeno kako je bio izrazito dobro naoružan. Još uvijek se ne zna čiji bi brod mogao biti, ali renomirana znanstvenica, podmorska arheologinja dr.sc. Irena Radić Rossi s Odjela arheologije Sveučilišta u Zadru i prof. Piotr Bojakowski s Odjela za antropologiju američkog Sveučilišta Texas A&M smatraju kako je, zahvaljujući analogiji masivne temeljnice jarbola, najvjerojatnije riječ o otomanskom brodu.

NEIZMJERNA VRIJEDNOST NALAZIŠTA

Iako je proteklo dosta vremena i utvrđeno je kako su tu olupinu već posjećivali brojni ronioci, znanstvenici uvijek otkriju neki novi arheološki nalaz zahvaljujući kojem se na to nalazište i sudbinu broda

baca novo svjetlo. Vjeruje se da će analiza brodske drvene građe otkriti nešto više o ranom novovjekovnom brodolomu za kojega znanstvenici znaju još od 90-ih godina prošloga stoljeća. Već tada je, prilikom prvih stručnih obilazaka nalazišta, zaključeno da se ostaci brodoloma sustavno pljačkaju, ali je zaštita nalazišta, nažalost, potpuno izostala. Dokazi za tvrdnju o pljačkanju tog podmorskog nalazišta vidljivi su i u brojnim privatnim zbirkama na dubrovačkom području te ukazuju na iznimno bogatstvo brodskog tereta. Ipak, glede kvalitetnije zaštite nalazišta, s obzirom na veličinu, uopće se ne razmišlja o postavljanju čeličnog podmorskog kaveza koji nipošto ne bi bio dobro rješenje.

Ponovni stručni obilazak nalazišta hrvatski i američki znanstvenici iz spomenutih institucija proveli su 2024. godine. Tad je provjerena informacija o neovlaštenim ronilačkim aktivnostima koje se na tom nalazištu još uvijek odvijaju. Probna istraživačka kampanja pod vodstvom Radić Rossi i Bojakowskog utvrdila je kako je činjenica da je brod potonuo na bok znatno doprinijela očuvanju drvene građe brodskog trupa.

PLJAČKAN

DESETLJEĆIMA

Brodolom kod rta Ratac poznat je od 1990-ih godina, no nalazište je desetljećima bilo sustavno pljačkano, zbog čega je izgubljen dio njegove neprocjenjive arheološke vrijednosti.

Piše: Ahmet Kalajdžić Foto: L.Boršić, M.Brzac, M.Lete, P.-W. Chen

Istraživanje u krmenom

dijelu broda

Istraživanje u krmenom dijelu broda

Kamene topovske kugle u raspadnutoj bačvi, željezne topovske kugle i metalni poluproizvodi

Uz to, potvrđeno je da se, usprkos nemilosrdnoj pljački, na morskom dnu očuvalo još mnogo zanimljivih predmeta koji ukazuju da je to nalazište neizmjerne vrijednosti za proučavanje plovidbe i pomorske trgovine u razdoblju ranoga novog vijeka. “Lani je pokrenuta sustavna istraživačka kampanja zaštitnog karaktera i tada se naišlo na veliku količinu raznolikih predmeta od stakla, metala i drva, među kojima se ističu dva poliedarska otomanska utega sa sultanovom oznakom, nekoliko olovnih plombi trgovaca tekstilom, drveni spremnici za barut, drvene kutijice, elementi drvenih bačvi i drugi vrlo zanimljivi predmeti. Pronađeni su i mnogi drugi

MOGUĆE

OTOMANSKI BROD

Na temelju konstrukcije masivne temeljnice jarbola stručnjaci smatraju kako je moguće da je riječ o otomanskom brodu iz razdoblja Kandijskog rata, ali je prerano da bi se o tome sudilo

zanimljivi nalazi poput ulomaka svijećnjaka, škara za gašenje fitilja (kajfeža), praporaca, pribadača i olovnih čepova boca. Uz dobro vidljiva pravokutna prozorska stakla raznih dimenzija, pronađena je i velika količina luksuznog staklenog posuđa, okruglih prozorskih stakala i stakala za naočale. Posebnu su pozornost izazvale minijaturne staklene figurice u liku ljudi, anđela, ptica i ornamenata, koje su vjerojatno bile ukrasi na nekim većim predmetima. Uz to, na brodu je potvrđena prisutnost velike količine staklenih perli različitih veličina te bezbrojnih kuglica baruta. Pronađene su i keramičke lulice s pečatom proizvođača EB (Eduard Bird) i tragovima

Sudionici istraživačke kampanje 2026.: gore: Dora Čar, Neven Lete, Marko Lete, Xavier Le Radulier, Pin-Wen Chen, Bethany Becktell, Marino Brzac; dolje: Jasna Lete, Petar Rogina, Katie Custer Bojakowski, Irena Radić Rossi, Piotr Bojakowski

Dokumentiranje kormila i krmene statve

LUKSUZ NA DNU MORA

Arheolozi su pronašli luksuzno stakleno posuđe, stakla za naočale, minijaturne staklene figurice, otomanske utege, kadionicu, mesingani lavor i brojne druge vrijedne predmete.

korištenja, što se vjerojatno može datirati u vremensko razdoblje od 1645. do 1665. godine“, ističe Irena Radić Rossi, inače Zagrepčanka koja se neizlječivo zarazila tajnama morskih dubina. Tijekom istraživanja 2025. godine utvrđen je i položaj brodskog trupa jer su pramčana rebra pronađena na dijelu broda usmjerenom prema Gradu, dok je na drugoj strani otkriven donji dio krmene statve s pričvršćenim donjim dijelom kormila. Zahvalujući tim činjenicama došlo se do zaključka kako se na morskom dnu očuvao desni bok potopljenog broda. Iskop uz kormilo rezultirao je otkrićem malog sidra za hvatanje (tzv. rampina) kojeg su, možda, koristili napadači ili eventualni spašavatelji brodskog tereta. Duž uzdužne osi povučene nad linijom pretpostavljenog pružanja kobilice otkriveni su drveni elementi broda. Među njima se posebno

ističe masivna temeljnica jarbola, očišćena samo djelomično, jer velike nakupine korodiranog metalnog materijala, koje sugeriraju postojanje sanduka, leže preko nalazišta upravo na tome dijelu. Gornji kraj očuvanog dijela brodske konstrukcije, nad kojim se nalaze dva željezna topa, otkriven je u dijelu nalazišta prema otoku Koločepu.

HRVATI I AMERIKANCI ZAJEDNO

Ovogodišnje podmorsko istraživanje provodilo se tijekom lipnja uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija RH, Instituta za pomorsku baštinu Ars Nautica i Sveučilišta u Zadru te američkih institucija Institute of Nautical Archaeology i Sveučilišta Texas A&M. Istraživačka ekipa sastojala se od arheologa i studenata Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta Texas te profesionalnih ronilaca, dokumentarista i organizatora logistike istraživanja iz Instituta za pomorsku baštinu Ars Nautica. Osim dr.sc. Radić Rossi, kao voditeljice istraživanja, projekt su znanstveno koordinirali prof. Piotr Bojakowski i prof. Katie M. Custer Bojakowski Voditeljica istraživanja osvrnula se i na financijske izazove ovih vrijednih aktivnosti.

“S obzirom na ograničena financijska sredstva, istraživačka ekipa nije bila velika: riječ je o dvoje hrvatskih arheologa i jednoj studentici te dva profesionalna ronioca, uz koje rade dvoje američkih i jedan francuski arheolog te dvoje američkih studenata doktorskih studija. Konzervacija materijala provodi se na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, a nalaze proučava međunarodna skupina stručnjaka. Kolegica Vedrana Jović Gazić iz Muzeja antičkog stakla u Zadru proučava veliku količinu staklenih nalaz’’, dodaje Radić Rossi.

Podmorsko istraživanje je usmjereno na donji krmeni dio broda kako bi se čim bolje očistila masivna temeljnica jarbola, popratio očuvani donji dio broda i kobilica koja je prilikom brodoloma dijelom

Dio sunčanog sata korištenog u navigaciji

Staklene čaše različitih tipova

Dora Čar i Neven Lete dokumentiraju mikroskopom pečate na olovnim plombama

’Svakako je zanimljivo i to da je na prostoru pretpostavljene brodske kuhinje pronađeno i jedno potpuno čitavo jaje. Bilo je pod sedimentom debljine 1 metar i sasvim sigurno pripada brodolomu“, ističe Radić Rossi, voditeljica istraživanja.

izmještena iz svog originalnog položaja.

‘’Kako bi se temeljnica jarbola mogla otkriti u punoj dužini i širini bilo je, prije svega, potrebno ukloniti velike ostatke korodiranog sadržaja drvenih sanduka koji su ležali u njezinoj blizini. Operacija prilikom koje je s nalazišta uklonjeno osam skupina korodiranog materijala trajala je pet radnih dana. Uklonjeni materijal pohranjen je na pješčanu površinu zapadno od nalazišta kako bi se tijekom narednih godina detaljnije dokumentirao i proučio. U dijelu sanduka zasigurno su se nalazile željezne lopate koje se jasno razaznaju među ostalim nalazima’’, priča Radić Rossi.

Istraživanje donjeg krmenog dijela broda dovelo je do otkrića ostataka drvenih sanduka i bačvi ispunjenih različitim sadržajima poput staklenog posuđa, noževa, britvi, malih kamenih topovskih kugli, metalnih šipki i drugih teže raspoznatljivih predmeta.

‘’Pronađeni su i desetci cjelovitih staklenih recipijenata te mnogi fragmenti staklenog posuđa, od kojih neki ukazuju na izrazito luksuznu proizvodnju. U pijesku su se očuvale i male drvene kutijice nepoznatog sadržaja te metalne posude među kojima se ističu začepljena boca za sada nepoznate namjene i potpuno očuvana kadionica. Svakako je zanimljivo i to da je na prostoru pretpostavljene brodske kuhinje pronađeno i jedno potpuno čitavo jaje. Bilo je pod sedimentom debljine 1 metar i sasvim sigurno pripada brodolomu“, ističe Radić Rossi.

NUŽNO PREDUHITRITI DEGRADACIJU

Pozitivnim iznenađenjima i vrijednim nalazima tu nije kraj. Naime, krajnji krmeni dio broda pokazao se izrazito bogat arheološkim nalazima. Već je na početku istraživanja u njemu otkriven potpuno očuvan mesingani lavor promjera nešto većeg od 60 cm. Uz lavor je još pronađeno i više otomanskih poliedarskih i pločastih utega te brojne olovne plombe trgovaca tekstilom, dijelovi svijećnjaka i škara za rezanje fitilja (kajfeža), pribadače, praporci, mali metalni obruči i metalne medaljice od kojih se na jednoj jasno uočava glava sv. Marije s jedne i Isusa Krista s druge strane. Pronađeno je i nekoliko kom-

ada pretpostavljenog novca, koje je potrebno stručno snimiti i očistiti kako bi se utvrdilo postoji li mogućnost njihove preciznije atribucije. U sedimentu se očuvao i donji dio ovalne kutije ispunjen velikom količinom stakala za naočale, što će arheolozi tek detaljnije istražiti.

U razgovoru s našom poznatom arheologinjom doznajemo kako su na nekoliko mjesta uočeni i ostatci brodskog konopa koji su pozorno uklonjeni s nalazišta, ali je bilo nemoguće sačuvati njihovu originalnu strukturu. Tijekom čišćenja brodske konstrukcije potvrđena je masivnost temeljnice jarbola u kojoj je uočeno nekoliko utora, ali je ona još uvijek pokrivena velikom količinom korodiranih željeznih topovskih kugla. U njezinoj blizini pronađen je okrugli drveni element s rupom u sredini, koji podsjeća na dio kaljužne pumpe, a među očuvanim dijelovima sanduka uočeni su okrugli drveni kotači koji su, vjerojatno, služili za postolja topova. Recimo na kraju i to kako je po završetku ovogodišnjeg istraživanja to nalazište pokriveno geotekstilom te je zatrpano sedimentom, a kutije sa staklenim materijalom te bijele vreće s otkinutim drvenim elementima broda i metalnim inkrustacijama pohranjene su sjeverozapadno od nalazišta, uz materijal uklonjen 2025. godine. Tako je nalazište kod rta Ratca, iako već poznato po kontinuiranoj višegodišnjoj devastaciji te velikoj količini atraktivnih nalaza iz privatnih zbirki, ove godine dodatno iznenadilo količinom i raznolikošću nalaza. To su iznimno vrijedni predmeti izrađeni od različitih materijala, na kojima će biti potrebno provesti složene konzervatorsko-restauratorske zahvate. Osim toga, na morskom su dnu pronađeni i odlično očuvani dijelovi brodske konstrukcije. Desna se strana trgovačkog broda očuvala od kobilice do razme, a u krmenom dijelu očuvao se i donji dio kormila pričvršćen za krmenu statvu. Kako je riječ o rijetkom nalazu, a na nalazištu su, osim starih devastacija, zabilježeni i tragovi novih, nužno ga je čim prije detaljnije istražiti kako bi se preduhitrila njegova degradacija tako da sveukupna situacija na morskom dnu upućuje na potrebu hitne intervencije.

Irena Radić Rossi, Katie Custer Bojakowski i Piotr Bojakowski tijekom radnog dogovora o dnevnom planu istraživanja

Irena Radić Rossi s netom izvađenom drvenom kutijicom

TURIZAM

Dubrovnik je baza za izlete vrijedne

tisuće eura: Od vinskih tura i izleta brodovima, do Sarajeva i Albanije

Platforme za rezervaciju otkrivaju veliki interes za privatne izlete, luksuzna iskustva i autentične lokalne priče. Pozicija Dubrovnika je idealna jer sam grad i okoliš imaju prekrasnu ponudu, ali atraktivna ponuda županije i blizina susjednih država donose izvrsnu ponudu izleta

Dubrovnik je već desetljećima jedan od najprepoznatljivijih turističkih brendova na Mediteranu. Snažna zračna povezanost, bogata kulturna baština i status jedne od najpoželjnijih europskih destinacija svake godine privlače stotine tisuća gostiju. No, suvremeni turisti sve rjeđe žele provesti odmor isključivo unutar gradskih zidina ili na plaži. Sve je izraženija potražnja za iskustvima koja nadilaze klasičan obilazak grada pa Dubrovnik sve više postaje polazišna točka za istraživanje juga Hrvatske, ali i susjednih država. Pregledom ponude na jednoj od najvećih svjetskih platformi za rezervaciju izleta GetYourGuide vidljivo je kako se gostima nude stotine različitih programa – od jednodnevnih izleta u Kotor, Mostar i Međugorje, preko obilazaka Elafitskih otoka, Mljeta, Korčule i Konavala, pa sve do višednevnih tura koje uključuju Sarajevo ili čak Albaniju. Posebno su traženi izleti brodovima i gliserima, gastronomska iskustva, vinske ture te privatni programi prilagođeni manjim grupama i gostima više platežne moći.

DOBRA POZICIJA DUBROVNIKA

Takva ponuda potvrđuje da Dubrovnik danas nije samo destinacija nego regionalno turističko središte iz kojeg posjetitelji u jednom ili nekoliko dana mogu upoznati prirodne ljepote, kulturne znamenitosti i gastronomsku ponudu čak nekoliko država. Istodobno, upravo izleti predstavljaju značajan dodatni izvor prihoda za turistički sektor, a nerijetko otkrivaju

i koliko su pojedini gosti spremni izdvojiti za ekskluzivno iskustvo. Izleti su i za sam grad korisni jer turiste disperziraju na druga područja, koja su nešto manje popularna, a imaju puno toga za ponuditi.

Da je tržište izleta ozbiljan segment turističke ponude, pokazuju i cijene pojedinih aranžmana. Tako privatni osmosatni obilazak Mljeta i Elafitskih otoka luksuznim brodom za četiri osobe stoji oko 1 400 eura. U to je uključen privatni brod, obilazak skrivenih uvala, netaknutih plaža i tajnih mjesta za ronjenje daleko od gužve. Navodi se kako cijena uključuje preuzimanje i odvoz gostiju, gorivo, skipera, piće, opremu za ronjenje i podvodnu kameru. Ručak nije uključen, ali dodaju kako kapetan može preporučiti restorane do kojih se može doći samo brodom. Jedan od bolje ocijenjenih izleta je privatna tura jedrenjem po Elafitskim

Piše: Aida Čakić Foto: Get Your Guide

Gosti sve češće ne plaćaju samo prijevoz i razgledavanje, nego ekskluzivnost, personalizirani pristup i autentično iskustvo destinacije.

Posebno su traženi izleti brodovima i gliserima, gastronomska iskustva, vinske ture te privatni programi prilagođeni manjim grupama i gostima više platežne moći. Takva ponuda potvrđuje da Dubrovnik danas nije samo destinacija nego regionalno turističko središte iz kojeg posjetitelji u jednom ili nekoliko dana mogu upoznati prirodne ljepote, kulturne znamenitosti i gastronomsku ponudu čak nekoliko država.

otocima koja košta od 300 eura po grupi do osam ljudi, a traje četiri ili osam sati. Što se tiče kopnenih tura, atraktivna je dvodnevna privatna tura koja uključuje Albaniju i Crnu Goru doseže 1 450 eura po osobi. Posjetitelji idu u Skadar, Krujë i na kraju u Tiranu, a po povratku se ide u Budvu i Kotor. U ovaj izlet je uključen prijevoz, vodič, ulaznice u kulturne znamenitosti, ručak u restoranu i boravak u hotelu. Popularni su i cjelodnevni izleti za Sarajevo i Mostar koji koštaju 735 eura po osobi u što je uključen obilazak gradova i znamenitosti.

Među skupljim ponudama ističe se i privatni obilazak Nacionalnog parka Plitvička jezera iz Dubrovnika, za koji će grupa od tri osobe izdvojiti oko 800 eura za dvanaestosatni program. Privatni izlet u Mostar i na slapove Kravice za tri osobe stoji oko 665 eura, dok se cjelodnevni privatni vinski obilazak Pelješca naplaćuje oko 470 eura po osobi. Upravo taj program pokazuje kako gosti sve češće ne plaćaju samo prijevoz i razgledavanje, nego ekskluzivnost, personalizirani pristup i auten-

tično iskustvo destinacije.

Ni nešto drukčija iskustva nisu znatno jeftinija. Primjerice privatno fotografiranje u povijesnoj jezgri Dubrovnika, uz korištenje lepršave haljine za koju pišu da je ručno rađena od kvalitetnog materijala, i angažman profesionalnog fotografa, za dvije osobe stoji oko 450 eura, a traje između pola sata i sat vremena. Organizator ove ture nudi nakon snimanja kolekciju visokokvalitetnih, uređenih fotografija i posebne video isječke što je jako popularno za društvene mreže. Popularne su još i razne druge ture poput obilaska dubrovačkih sela, ture kajacima, buggy po Srđu, jahanje konja, privatno iskustvo kuhanja uz kušanje vina, obilazak Konavala i degustacija vina…

JEFTINO DOBRO PROLAZI

Turistički vodič Ivan Vuković Vuka kaže kako su još uvijek najpopularnije šetačke ture i to one filmske – Game of Thrones, , a što se tiče izleta preko granice, dodaje dubrovački vodič, glavni je motiv turista 'što jeftinije to bolje'.

„Čini mi se da su gosti nekako podijeljeni na 'sitnu raju' koja plaća najjeftinije ture i nešto luksuzniju klijentelu. Nekako se izgubila ta sredina pa su nam postale i takve agencije i ponuda koja je 'copy/paste' pa se to razvodnilo. Još uvijek imamo goste visoke platežne moći koji žele privatnost i autentičnost“, kaže Ivan Vuković.

On inače nudi šetačke ture tijekom kojih se trudi prenijeti autentični doživljaj.

„Bježimo od Straduna i velikog broja turista, pogotovo ovih s kruzera tako da gosti tom prilikom vide skrivene dijelove povijesne jezgre. Osim šetnji, u suradnji s partnerima nudim i 'tailor made' ture po cijelom Balkanu i takvi

„Čini mi se da su gosti nekako podijeljeni na 'sitnu raju' koja plaća najjeftinije ture i nešto luksuzniju klijentelu. Nekako se izgubila ta sredina pa su nam postale i takve agencije i ponuda koja je 'copy/paste' pa se to razvodnilo.

Još uvijek imamo goste visoke platežne moći koji žele privatnost i autentičnost“, kazuje turistički vodič Ivan Vuković.

aranžmani se mogu kretati od desetak tisuća eura što uključuje transfere do boravka u hotelu s pet zvjezdica za četiri do pet ljudi“, navodi Vuković.

Prisjeća se jednog od najneobičnijih izleta kojeg je organizirao, a bio je na upit jedne hrvatske obitelji koja godinama živi u Americi pa su željeli potražiti svoje pretke.

TRENDOVI SE MIJENJAJU

„Završili smo u jednom malom selu kraj Metkovića, na nekom groblju i kako to bude u malim mjestima, uvijek neka baba gleda kroz prozor pa je tako bilo i ovaj put, i onda se okupila šira familija i sve je završilo s roštiljem.

To je bilo baš neobično iskustvo i Amerikanci su bili oduševljeni“, prisjeća se Vuković.

Što se tiče jednodnevnih izleta, Vuković sma-

tra kako su osjetljivi zbog gužvi na graničnim prijelazima.

„Nadam se da će u budućnosti biti više brodskih tura i to bi trebalo više reklamirati. Jednodnevni izleti bi se trebali držati naše predivne županije – pogotovo Pelješca, Korčule i pokušati promovirati Dubrovnik kroz stvari koji se mogu raditi, a da se ne izvlači ljude iz zemlje. No, turisti po internetu vide kako su Kotor i Mostar 'thing to do' i onda prvo to traže pa tek Pelješac, Korčulu i ostalo“, navodi Vuković.

Za njega vrhunski izlet čini dobra organiziranost – da ste uvijek navrijeme, čistoća vozila, znanje vozača i vodiča o regiji i naravno ljubaznost.

„Trendovi se mijenjaju na godišnjoj bazi i dosta ljudi koriste umjetnu inteligenciju, Tik Tok,

Instagram i slične kanale tako da naprave promociju kroz 'things to do' i onda se reklamiraju. Ipak su nam društvene mreže besplatne i onda kroz dobru strategiju i kampanju doživljaj se može prodati. Tko se misli baviti ozbiljno ovim poslom, morat će odskočiti malo više i podići ljestvicu u smislu da se gosti osjećaju dobro. Bitne su i ocjene na platformama kao i spominjanje u medijima jer to znači da ste referentni i da se ozbiljno bavite ovim poslom“, zaključio je za Dubrovački dnevnik turistički vodič Ivan Vuković.

MLADA DUBROVAČKA GLUMICA

Paula Japunčić nakon diplomske

predstave: Lorna je bila moja velika želja,

a još jedna želja mi je uloga na

Igrama

'Slučaj Lorne O (ilitiga Mala iz Grada)' diplomska je predstava mlade dubrovačke glumice

Paule Japunčić, koja je protekli mjesec postavljana tri puta u Dubrovniku. Riječ je o 'mini trilogiji' koja se sastoji od tekstova Milana Milišića i Davora Mojaša u kojima govori zatvorenica o gradu kojega toliko voli, a ujedno i mrzi. Trenutačno je takav i privatni odnos Paule Japunčić prema gradu jer, kaže, koliko god neko mjesto volimo, možemo s njim imati i složeniji odnos. Kako je tu predstavu radila, sve više je shvaćala kako je Dubrovnik dio nje i da će mu se uvijek vraćati. Drugi dio je originalna monodrama Paljetka 'Slučaj Lorna O' kroz kabaretsku formu, dok su treći dio njeni osobni zapisi, odnosno ispovijesti

Tek diplomirate glumu, a već ste se okušali i u pisanju.

Jesam, a dosta mi ljudi govori kako im je upravo taj dio mojih zapisa najbolji u predstavi. Isprva ga uopće nisam namjeravala uvrstiti, no profesor i mentor Goran Golovko te profesorica plesa Almira Osmanović nagovorili su me da to učinim jer su bili zadovoljni napisanim. Drago mi je da sam ih poslušala jer danas vidim da sva tri dijela predstave govore o istim temama: pokušaju da kroz kazalište razumijemo sebe, o ženi, ljubavi, identitetu i pripadanju. Iako je riječ o ‘dubrovačkom komadu’, vjerujem da se svatko u njemu može pronaći i prepoznati barem dio sebe.

Kakav je bio odaziv publike na predstavu u Dubrovniku?

Za izvedbu u Dubrovniku, 20. lipnja i usred turističke sezone, iskreno sam mislila da će odaziv biti slabiji. Međutim, lože su bile lijepo popunjene i teatar mi je djelovao pun. Predstavu sam prethodno dva puta igrala u Bursi, gdje su obje izvedbe bile rasprodane, što je za Dubrovnik odličan odaziv. Već su me pitali hoće li biti novih izvedbi na jesen, pa ćemo vidjeti.

Vraća li se onda ‘Mala iz Grada’ u Grad ili ostajete u Splitu? Imaju li uopće mladi glumci priliku za razvoj karijere u Dubrovniku?

Oduvijek sam se htjela vratiti u Dubrovnik. Prve dvije godine Akademije stalno sam govorila da se vraćam doma i nisam ni razmišljala o ostanku u Splitu. No, nakon pet godina sam se navikla na način života i

mentalitet koji je, unatoč veličini grada, dosta sličan dubrovačkom. Dodatno me uz Split veže i prilika da asistiram profesorici plesa Almiri Osmanović na Akademiji. Zato ne bih rekla da zatvaram vrata bilo kojoj opciji. Voljela bih jedno vrijeme biti u Dubrovniku, a jedno u Splitu jer veći grad ipak trenutačno nudi nešto više prilika. Ne želim trčati pred rudo, nego pustiti stvari da se razvijaju prirodnim putem. Uostalom, nisam ni očekivala da će moja diplomska predstava imati toliko izvedbi, a već sam je igrala u Splitu, Zagrebu i Dubrovniku.

Dolazite iz umjetničke obitelji, mama cijeli život pleše, sestra isto, vi ipak niste krenuli tim stopama...

Tata je jedini u obitelji koji se ne bavi umjetnošću, ali nas sve prati i podržava. Zanimljivo je da sam odmalena izbjegavala ples. Bila sam jedino dijete koje je mami čak tri puta pobjeglo s pozornice jer nisam htjela plesati. Umjesto toga okrenula sam se sportu i dugo igrala košarku. Odluku da upišem glumu donijela sam tek u srednjoj školi, što je mnoge iznenadilo jer sam iz sporta naglo prešla u umjetnost. Vjerojatno sam cijelo vrijeme u sebi nosila taj umjetnički duh. Kako sam uvijek voljela biti najbolja u onome što radim, a znala sam da su mama i sestra bolje plesačice od mene, ples me nije privlačio. Ironično, na Akademiji mi je predavala Almira Osmanović, jedna od naših najpoznatijih primabalerina. U početku mi to nije bilo nimalo drago, dok je mama bila oduševljena. No, već na drugoj godini zavoljela sam ples, a danas čak i asistiram na nastavi,

Piše: Petra Srebrović

Foto: Petra Srebrović, Privatna Arhiva

“Oduvijek sam se htjela vratiti u Dubrovnik. Prve dvije godine Akademije stalno sam govorila da se vraćam doma i nisam ni razmišljala o ostanku u Splitu. No, nakon pet godina sam se navikla na način života i mentalitet koji je, unatoč veličini grada, dosta sličan dubrovačkom”

što mi je i dalje pomalo nevjerojatno.

Kažete da volite biti najbolji u onome što radite, Akademiju nije lako upisati, nisu rijetki oni koji pokušavaju godinama i na kraju odustanu, tu zaista treba biti najbolji.

Prvi put sam Akademiju pokušala upisati u Zagrebu, ali nisam prošla. Nakon godinu dana pauze, prijavila sam se na Umjetničku akademiju u Splitu i uspjela iz prvog puta. Iste godine sam ponovno otišla u Zagreb i ‘upala’ u uži izbor, ali nisam uspjela upisati. Tada mi je bilo teško jer sam vjerovala da Zagreb nudi više mogućnosti. Danas, s odmakom, mislim da je Split za mene bio bolji izbor. Ne bih mogla bez mora i dalmatinskog mentaliteta, a pokazalo se da mi je Split otvorio brojne prilike. Iako je za Zagreb istina ona ‘tko je bliže oltaru, bolje misu čuje’, mislim da sam se u Splitu snašla bolje nego što bih se snašla u Zagrebu. Uvijek kažem da se sve događa s razlogom, tako sam na Akademiji u Splitu imala sreću s ljudima. Postoji iskreni odnos prema radu, pa mi je mentor, profesor Goran Golovko bio jako važan jer mi je dao povjerenje da završnu predstavu iznesem do kraja i uvijek me vraćao kada bih krenula ‘u krivo’. Ogromna podrška mi je bila i profesorica Almira Osmanović, ne samo kroz rad na pokretu, nego i kao osoba. Uz nju sam naučila kako ostati na sceni i kad postane teško i neugodno, naučila sam da nije poanta uvijek biti savršen, nego istinit. Rekla bih da je to najvažnija lekcija. Uz rad s profesoricom Brunom

Bebić shvatila sam i koliku težinu ima riječ te kako nije poanta samo izgovoriti tekst, nego stvarno stajati iza njega.

Na Akademiji se ‘izbrusi’ kazališna gluma. Vidite li se tu i dalje ili se planirate okušati i u televizijskim angažmanima?

Uvijek kažem da sam se školovala za kazališnu glumicu i to mi je i dalje prioritet. Volim teatar i cijeli proces nastajanja predstave puno mi je draži od onoga što se najčešće nudi u domaćim sapunicama. Ipak, nikad ne treba reći nikad. Voljela bih dobiti priliku raditi na filmu ili seriji, a već sam snimala i nekoliko spotova. Najviše bih voljela biti dio kazališnog ansambla, a uz to raditi i druge projekte.

Kako danas definirate profesionalni uspjeh? Je li riječ o angažmanima na domaćoj sceni ili vas privlače strani projekti?

Voljela bih biti dio kazališnog ansambla u Hrvatskoj jer vjerujem da svaki teatar radi na svoj način dobro. Najvažnije mi je raditi u poticajnoj atmosferi, s ljudima koji su pozitivni i stvaraju bez negative. Sigurno su vani filmovi i serije bolji jer u Hrvatskoj nema toliko mogućnosti, ali za sada mi zvuči preambiciozno smatrati se toliko dobrom da bih napravila karijeru u svijetu, jer koliko god netko dobro govorio strani jezik, uvijek se po meni osjeti da to nije njegovo govorno područje. Hrvatska također ima kvalitetne filmove, pa bih i to voljela jednog dana, a kasnije vidjeti kamo će me put odvesti.

Postoji li neka uloga koju imate veliku želju igrati?

Od prve godine Akademije velika mi je želja bila igrati Lornu i upravo je ta uloga dio moje diplomske predstave. Toliko sam je priželjkivala da sam se oko nje čak i raspravljala s jednom profesoricom koja nije bila osobito sklona tom tekstu, no meni je iz nekog razloga bila iznimno važna. Kako sam tek na

“Zanimljivo je da me ljudi često doživljavaju kao nekoga tko bi igrao dobrice, vile i slične likove, a mene zapravo privlače puno kompleksniji karakteri. Volim likove koji su 'šaroliki', da imaju raspon od dobrote do ludila”

početku karijere, postoji još mnogo uloga koje bih voljela igrati. Zanimljivo je da me ljudi često doživljavaju kao nekoga tko bi igrao dobrice, vile i slične likove, a mene zapravo privlače puno kompleksniji karakteri. Volim likove koji su ‘šaroliki’, da imaju raspon od dobrote do ludila. Upravo me zato privukla Lorna. Ona je svjesna sebe, a istovremeno potpuno izgubljena. Takvi likovi traže istraživanje i ne otkrivaju se na prvu, a ja se volim baviti upravo tim procesom traganja.

Dubrovačke ljetne igre često su tema rasprava kada je riječ o zastupljenosti domaćih glumaca. Smatrate li da bi mladi dubrovački umjetnici trebali dobiti više prostora u festivalskom programu?

Često me pitaju zašto nisam na Igrama, a istina je da mi je to jedna velika želja. Odrasla sam uz Igre, mama me odmalena vodila na predstave i probe, išla sam na otvaranja, trčkarala i statirala. Prije tri godine sudjelovala sam na otvaranju, imala sam jednu i po’ rečenicu teksta i bila presretna zbog toga. Mislim da je igrati na Igrama velika stvar za svakog glumca, bez obzira odakle dolazi, i nadam se da ću jednog dana dobiti tu priliku. Istodobno, drago mi je što se posljednjih godina u programu ponovno pojavljuju dubrovačke teme i autori. Predstave poput Skupa, Kafetarije ili Ekvinocija vraćaju dio onoga što je falilo. Imam osjećaj da se polako vraćamo u prijašnje vrijeme kada su na Igrama režirali velikani poput Joška

Juvančića, Ivice Kunčevića... Nedavno sam gledala mjuzikl Dunda Maroja koji se igrao na Poljani krajem 80-ih kada je Đelo Jusić pisao glazbu, a igrali su glumci ‘starog kova’. Fascinantno mi je gledati kako su tada ljudi ustupali svoje privatne kuće da se iz njih igra, danas toga više nažalost nema jer su sve apartmani. Mislim da toga fali Dubrovniku, da se ljudi vrate ‘starim Igrama’.

Upravo ta ambijentalnost se posljednjih godina polako vraća u festivalski program. Postoji li lokacija na kojoj biste posebno voljeli igrati? Svaka scena u Dubrovniku mi je privlačna, pa na kraju i cijela moja predstava govori o Dubrovniku i njegovoj ljepoti. Svakako bih voljela igrati na Poljani, čak i na Jezuitima, u Pilama gdje se davno igrala Tužna Jele, ma i Lokrum, Danče... Da se mene pita, svugdje bi mogla biti scena za predstavu.

To su neki momenti stare dubrovačke umjetnosti, a danas je sve dosta drugačije. Glumce više gledamo na društvenim mrežama kroz skečeve nego u kazalištu, je li to plus ili minus za struku? Mislim da je to sada plus. Čast iznimkama, ali mladi danas nažalost nemaju koncentracije za ići u kazalište i biti fokusirani na čitanje i razumijevanje dramskog teksta. Kad im neki zanimljivi skeč ‘zabljesne’ na TikToku ili Instagramu, može ih samo pozitivno privući da dođu pogledati predstavu u kazalište. Mislim da ‘moderno vrijeme’ nosi sa sobom promjene, kome se da baviti time, svakako je plus sebe promovirati na društvenim mrežama.

Treba li kazalište ostati ‘učahureno’ u ‘starom’ vremenu ili se prilagođavati modernim trendovima i novim generacijama publike?

To je dvosjekli mač. Nekad imam osjećaj da patim za vremenom u kojem uopće nisam rođena, niti sam u njemu živjela. Jako volim pjesme Dubrovačkih trubadura, sve što je Đelo Jusić pisao, Terezu Kesoviju, što bi se reklo: stara duša... Volim duh staroga Dubrovnika i u principu sam uvijek za to da se njeguje kultura, tradicija i klasici, ali opet treba i modernog, suvremenog. Nisam za to da se klasici igraju previše suvremeno. Recimo, Držić se može prilagoditi današnjem vremenu jer se bavi pitanjima koje postoje u svako doba, ali ne treba ga skroz ‘osuvremeniti’ jer postoje suvremeni tekstovi koji su odlični. Sve ima svoje vrijeme i mjesto.

Postoje li neki glumci koji su vam uzor? Kao i većina glumica, tipično obožavam Meryl Streep koja je stvarno fenomen. Da budem upola kao ona, bila bih sretna. Puno je stranih glumaca kojima se divim, ali ima ih i na hrvatskoj sceni.

Ima li među glumcima netko s kim biste posebno voljeli surađivati, neovisno o statusu ili popularnosti, jednostavno zato što smatrate da bi takva suradnja bila umjetnički izazovna i inspirativna?

Voljela bih igrati s glumcima ‘starog kova’ poput Nives Ivanković iz Splita, ma voljela bih i samo statirati u predstavi u kojoj ona igra. Tu su naravno još i Nataša Dangubić, Doris Šarić - Kukuljica, Nenad Srdelić, Milan Štrljić, Alma Prica, Zrinka Cvitešić...

PONEDJELJAK | 06.07. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

menu dana

Dalmatinska pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

UTORAK | 07.07. doručak dana

Poširana jaja

sa dimljenim lososom i zelenim šparogama

menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

SRIJEDA | 08.07. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

ČETVRTAK | 09.07. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhana sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužena uz pire krumpir

PETAK | 10.07. doručak dana

Chia puding sa probiotičkim jogurtom, granolom i voćem

menu dana

Crni fettuccini sa morskim plodovima

Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SUBOTA | 11.07. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

NEDJELJA | 12.07. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

menu dana Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčic

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

SVAKI RAČUN SE RAČUNA

Vožnja ulicama grada već odavno je postala nacionalni sport. Prema propozicijama, ne pobjeđuje onaj tko vozi najbolje, nego onaj ‘ko se bravurozno nekome uvali ispred haube. A gužve rastu, auta, motora i fantomskih romobila je sve više, a prometne nesreće pune statistike. Bit će i gore!

Ali što ćemo, kupovinu auta ne možeš zabranit, vozački ispit isto tako, jer ni autoindustrija, ni osiguravajuće kuće, niti državni proračun ne trpe neimaštinu.

Zato je zanimljiva zgodna ponuda vlade otoka Malte. Država mladima od 18 do 30 godina nudi čak 25 tisuća eura, ako se na pet godina dragovoljno odreknu vozačke dozvole. Cilj je jednostavan: manje auta na cestama, manje gužvi i malo više zraka za disanje. Program očito nije loš jer se prijavilo toliko mladih ljudi da je već potrošen velik dio predviđenog novca.

Nije teško zamislit sličan natječaj ni u nas. Kreativnost bi procvjetala preko noći. Odma bi se otvorile konzultantske tvrtke za „optimizaciju odricanja od vozačke“. Na društvenim mrežama osvanuli bi priručnici „Kako legalno ne vozit’’, a ipak stić’ (bez korištenja javnog prijevoza). Nekoga bi sigurno zanimalo može li se odreći vozačke samo radnim danom, drugi bi tražio da zabrana vrijedi samo za njegov auto, ali da može vozit neputov, ili rent-a-carov. Sigurno bi se našao i genijalac koji bi predložio malu izmjenu, tako što bi se sve pare isplatile unaprijed, a vozačka vratila čim istekne prvi mjesec. Jer je vlasnika suspendirane dozvole, naprasno onesposobila - reuma.

A bilo bi i onih koji bi izračunali kako je 25 tisuća eura sasvim dovoljno za kupnju boljeg auta. Istina, rizikali bi ga

vozit bez vozačke dozvole, ali bi barem u prekršaj krenuli s više konjskih snaga. Jer, kad se već traže lukava rješenja, kod nas mašta često vozi brže od zdravog razuma.

Dok se naša Vlada ne dosjeti kako smanjit prometne gužve, rast cijena hrane, stanova i života općenito, najprije će brzinski riješit – taksiste. Ministar prometa i mora, uz vremensku prognozu i plovidbeni red trajekata, uskoro će odredit i kako izgleda cjenik vožnje taksijem od točke A, do točke B. Kapitalizam, ali s jasnim uputama za uporabu. Tako će putnik, još prije vožnje dobit maksimalnu cijenu, planiranu rutu i potvrdu da pristaje na sve uvjete. Drugim riječima, više neće biti iznenađenja, tipa navigacija falila rutu, jer aplikacija mora biti uključena cijelo vrijeme, kako država ne bi slučajno propustila nijednu okuku. Posebne registarske pločice za taksije zvuče kao odlična ideja. Građani će ih lakše prepoznat, a policija, carina, prometni redari i komunalci zajedno će ih provjeravat. Ako njih usfali, možda će i poštari moć uskočit, zaustavit taksi i provjerit vozačevu dozvolu. Pohvalno je što se Vlada uhvatila onoga što može kontrolirat. Trgovačke lance nije uspjela dovesti u red nego su, zamoljeni od Crkve, donijeli zakon o neradnoj nedjelji (uglavnom zimi), umjesto da urede takav rad plaćanjem duple satnice nedjeljom i neradnim danima onima koji su se voljni odmarat, recimo srijedom umjesto nedjeljom, a fali im para. Baš kako su plaćeni i oni u državnim poduzećima i institucijama, pumpama, hotelima.

Znači li ovo možda i kraj iluzija o robo taksiju? Ministra Butkovića je vjerojatno šef stranke uvjerio u Rimčev taksi

budućnosti, pa kad je vidio da od toga nema ništa, bacio se na uređivanja cijena u tržišnom natjecanju, koje je osnova kapitalizma. A obični građani imaju skromnije želje. Ne traže leteće taksije ni umjetnu inteligenciju. Dovoljno bi im bilo da se nekako uvjeri postojeće taksi vozače, da ne fermavaju nasred pješačkog prijelaza, tramvajske pruge ili autobusne stanice uz objašnjenje kako su „upaljena sva četiri“. U Hrvatskoj su, očito, sva četiri žmigavca postala univerzalna dozvola za parkiranje, zaustavljanje i ignoriranje prometnih propisa. Ako još nestane i srednji prst iz prometne kulture vozača, moći ćemo reć da je reforma - uspjela. Kažu da se ljubav ne može kupiti. To je možda istina, ali odlazak na Svjetsko prvenstvo u Ameriku svakako - može. Oko 30 tisuća hrvatskih navijača dokazalo je da se domoljublje mjeri kilometrima, dolarima i dugovima na kreditnim karticama. Prosječna ulaznica za utakmicu između 750 i 3000 dolara, hotelska soba oko 500 dolara po noćenju. Tako tri noći u hotelu, približno su jednake prosječnoj hrvatskoj plaći od oko 1.500 eura. Drugim riječima, prosječni Hrvat za svoju plaću u Americi spava tri dana. Kad se pribroje avionske karte i barem pokoji hamburger po američkim cijenama, postaje jasno da se ostatak godine obožavatelj Vatrenih mora odricat većine ovozemaljskih užitaka. E, ali kad Hrvatska pobijedi, takva matematika prestaje vrijedit. Zanimljivo je kako su Hrvati spremni dati nekoliko tisuća eura da bi gledali devedeset minuta nogometa i reklama, ali će u sebe doma danima raspravljat zašto je kafa poskupjela dvadeset centi, iako znaju da je elementarna nepogoda uništila urod kafe u Brazilu i Kolumbiji.

Piše Mario Klečak

Domoljublje očito ima sasvim drugačiji cjenik.

To sigurno ne razumiju od nas puno bolje plaćeni Amerikanci, koji možda imaju najveće nosače aviona, stadione, ceste, auta i bifteke, ali nemaju navijače koji će dignuti kredit da bi na dalekom kontinentu otpjevali „Lijepa li si“. To je disciplina koja bi bez problema mogla postati olimpijski sport. Jer za ovakvu pobjedu, isplatila se svaki potrošen euro i dolar. Uostalom, pare dolaze i prolaze, ali slike s tribine, promukli glas i osjećaj da si bio dio jedne sretne hrvatske priče ostaju – zauvijek. Dobro, osim promuklog glasa. Samo će banke još neko vrijeme podsjećati da sreća i domoljublje ipak dolaze na naplatu početkom mjeseca.

Godinama su vlasti građanima objašnjavale kako je porezni sustav ozbiljna stvar, da se računi moraju izdavat, čuvat i kontrolirat. Ali, jednom bro-

ju građana možda nije sve bilo jasno, pa je Porezna uprava organizirala zabavno natjecanje pod nazivom ‘Svaki račun se računa’! Porezni inspektori tako tijekom ljetnih vrućina mogu na kupanje, a građani željni zabave kreću u lov na račune, ko da djeci skupljaju sličice za album.

Pravila su jednostavna: pobjeđuje onaj ‘ko pošalje najviše računa. Već tu bi se neko mogao zapitat - je li cilj uredno poslovanje ili državno prvenstvo u sakupljanju papirića? Tim prije što je praksa pokazala da su građani uvijek korak ispred pravilnika. Tako je prije dvije godine, u sličnom natjecanju pod nazivom ‘Bez računa se ne računa’, jedan natjecatelj skupio skoro tri tisuće računa u manje od mjesec dana. Impresivno! Toliko računa ne vide ni neki knjigovođe tijekom porezne kontrole.

Kasnije se pokazalo da su mu račune

pribavljali konobari i blagajnice. Drugim riječima, nagradna igra za promicanje izdavanja računa, pretvorila se u natjecanje za njihovo zaobilaženje. Porezna je otkrila da igra zapravo potiče građane na kršenje njihovih vlastitih pravila, pa su sretnom dobitniku nagradu - oduzeli. No, priča tu nije gotova. Proglašen je novi pobjednik iz Virovitice. A kako je svijet mal, za ovog sretnika se doznalo da je tijekom zadnjih desetak godina, osvojio dva auta u drugim nagradnim igrama. Statistička vjerojatnost možda postoji, ali jednaka mogućnost da vas dva puta zaredom pogodi meteor, dok na kiosku ispunjavate loto listić. A dodatnu čar cijeloj priči daje podatak da je ženska osoba istog prezimena i adrese, bila zaposlena u lokalnom uredu Porezne uprave, također bila poznata po brojnim uspjesima u nagradnim igrama. To već sliči - kiši meteora!

Petak, 3. srpnja 2026.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Antun i Vjeko - sinčiću je veselje s tatom poći u grad, najbolje će sladoled "doći" sad

Ana i Marija - vruća ljetna noć, po završetku koncerta DSO u "užarenom" Kneževu dvoru godi na osvježavajuće piće poć'

Daliborka, Karmen, Ivan i Robertmladenci znaju da najbolje i najdraže kumove uz sebe zauvijek imaju

Marija, Dijana, Borg i Daniela - lako je u kratkim rukavima damama kad je vruće, ljubimac nikako ne može svesezonsku bundu ostaviti kod kuće

Vedran i Željko - i njih su dvojica u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik neumorno radili da bi izložbu Nives Sertić postavili

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Mitke, Mikula, Huko i Pero - "pretresaju" se Svjetskog nogometnog prvenstva dosadašnji rezultati, teško je prognozirati tko će svjetski prvak postati

Jozo, Jasna i Ivo - na sina akademskog slikara roditelji su ponosni, sretni što je svakom novom izložbom na kojoj je slike pokaziv'o talent uspješno dokaziv'o

Boba, Mia i Maja - nema ovakva iskustva generacija poslije osamdesetih rođena, i ovako se sjedalo na Stradunu u dobra stara vremena

Dragan, Dubravka i Marojica - u debeloj hladovini gode i razgovor i kavica

Doris Mimi i Orlando - pozivu da dođu prijateljima na svadbu odazvali su se rado

Truli,

FRANCUSKI PAROBROD

'SENEGAL'

U Dubrovniku je početkom

19. stoljeća doveo francuske goste, dočekani su glazbom i pozdravima

List 'Crvena Hrvatska' od dana 26. rujna 1896. piše da je u Dubrovnik s parobrodom na jednodnevnu posjetu došlo 135 francuskih turista koji su dočekani glazbom, a pozdravio ih je predstavnik općine

Ivo Perić u svojoj knjizi “Razvitak turizma u Dubrovniku i okolici” piše da je u drugoj polovici rujna 1896., pored Lokruma došao orijaški francuski parobrod SENEGAL s francuskim izletnicima. „Oni su onda s manjim plovilima bili prebačeni u gradsku luku odakle su krenuli u razgledavanje grada“, objavljeno je u knjizi.

Također list ‘Crvena Hrvatska’ od dana 26. rujna 1896. piše da je u Dubrovnik s parobrodom SENEGAL na jednodnevnu posjetu došlo 135 francuskih turista koji su dočekani glazbom, a pozdravio ih je predstavnik općine.

TEHNOLOŠKI NAPREDAN BROD

SENEGAL je izgrađen 1980. godine u francuskom brodogradilištu La Ciotat za francusku brodarsku kompaniju La Compagnie des Messageries Maritimes (skraćeno MM). Tijekom svoje dugogodišnje službe (1881.–1915.) za kompaniju Messageries Maritimes (MM) promijenio dvije glavne komercijalne rute, a pred sam kraj svojih plovidbi sudjelovao je i u vojnim misijama.

Bio je tehnološki napredan putničko - teretni brod svog vremena s duljinom od 130,75 metara, tonažom od 4050 BRT i parnim pogonom od 2000 KS koji je naknadno zamijenjen parnim strojem trostruke ekspanzije te ga je preko jedne propele pokretao brzinom od 13 čvorova. Mogao je ukrcati: 89 putnika u prvoj, 50 putnika u drugoj i 36 putnika u trećoj putničkoj klasi te 2425 tona generalnog tereta.

PRESUDILA MU PODVODNA MINA

Od svog prvog putovanja u siječnju 1881. pa sve do 1898. godine, SENEGAL je bio raspoređen na prestižnoj i dugoj poštansko-putničkoj liniji prema Dalekom istoku. Polazna luka bila je Marseille, a brod je plovio kroz tek izgrađeni Sueski kanal prema francuskim kolonijama i istočnoj Aziji tičući luke: Port Said i Suez, Aden, Colombo (Cejlon - današnja Šri Lanka), Saigon (francuska Indokina, današnji Vijetnam), Hong Kong, Šangaj i Yokohama.

Nakon modernizacije i ugradnje učinkovitijeg parnog stroja trostruke ekspanzije, brod je 1898. godine povučen s dalekoistočne rute i premješten na liniju za Levant (istočni Mediteran). Ova je ruta povezivala Francusku s lukama Otoman-

Piše Ivo Batričević foto Privatna arhiva

SENEGAL je isplovio 3. travnja 1913. iz luke Izmir prema Istanbulu

gdje je naletio na podvodnu minu u talijansko- turskom sukobu turbulentne 1913. godine. Nije mu bilo spasa te je do konca sljedeće godine izrezan u rezalištu brodova za prijeko potrebni čelik nadolazećem Prvom svjetskom ratu

skog Carstva, Grčke i Egipta. Nakon isplovljavanja iz matične luke Marseille parobrod je ticao luke: Napulj, Pirej / Atena, Izmir (Smirna, današnja Turska), Carigrad (današnji Istanbul), Bejrut, Jaffa, Aleksandrija. SENEGAL je naizmjenično plovio ovim mediteranskim lukama ovisno o sezonskoj potražnji, prevozeći poštu, hodočasnike, turiste i trgovačku robu, a do Dubrovnika je doplovio 26.

rujna 1896. kao brod na kružnom putovanju. Nažalost, SENEGAL je isplovio 3. travnja 1913. iz luke Izmir prema Istanbulu gdje je naletio na podvodnu minu u talijansko- turskom sukobu turbulentne 1913. godine. Nije mu bilo spasa te je do konca sljedeće godine izrezan u rezalištu brodova za prijeko potrebni čelik nadolazećem Prvom svjetskom ratu.

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

AFORIZAM JE –oružje protiv globalne zaglupljenosti.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

ZVONINU PRAVOPIS

Zvoninu pravopis upomoć potèče

Da izpravan bude tada on još reče

Neka pravopisa sve drugo je preče

Svaka rijeka teče tako kako teče

Sklad ako ikada smisao pretèče

Riječi zvonina to tada neka spriječe

Krhkost cvijetka nosi snagu drvosječe

Nema nasljednika a ima prȅteče

Ako ploda daje voćku se ne siječe

Zvonini moji kad snažni zvón zazveče

Ne vidim tko može to da im porèče

Zvonin osmišljava životno mi veče

Konteso umjetnost onaj tko mu niječe

Neka traži pomoć pa neka ga liječe

2/10/21

humanitarni

prilozi

DRUŠTVO MULTI-

PLE SKLEROZE DNŽ

U spomen na Eju, Marina Brailo Šćepanović prilaže 400 eura za potrebe udruge.

Umjesto cvijeća u spomen na pokojnog Ivicu Salmića 50 eura za potrebe udruge, uplaćuje

Ana Švaljek s obitelji.• U ime pokojne

Eje Brailo, umjesto vijenca Ivana Đurašić prilaže 50 eura.

• Za pokojnu Jelku Brailo, umjesto cvijeća Ana Kraljević prilaže 50 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na pok.

Jelku Brailo, Katarina Popara prilaže 70 eura.

• Umjesto cvijeća za Eju Brailo, majku naše Marine, Pećinari prilažu 275 eura.

• U spomen na pok.

Eju Brailo, umjesto cvijeća Klara Burić s obitelji prilaže 30 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na pok. Eju Brailo, Nikolina Kapović prilaže 60 eura.

• U sjećanje na dragu Eju Brailo, obitelji Kapović i Brailo prilažu 60 eura.

• Umjesto vijenca u spomen na pokojnu Eju Brailo, Vesna Čavić prilaže 50 eura.

• Umjesto vijenca u znak sjećanja na Eju Brailo, maturanti 4.c razreda Gimnazije Dubrovnik (1970.) prilažu 200 eura.

• Umjesto cvijeća u spomen na Eju Brailo, Marija Cvjetović, Mare Nadoveza i Jasna Žerovnik prilažu 60 eura.

• U spomen na Jelku (Eju) Brailo, majku naše Marine, Linđovke prilažu 100 eura.

KOMPAS No.1

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

Kardinala Stepinca 52

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

Uvjeti:

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

AUTO / MOTO

Prodajem Renault Scenic 3, dizel, automatik, 2016. godište. Automobil je prešao 120.000 km i registriran je do travnja 2027. godine. Mobitel: 099/2188280.

Prodajem Fiat Grande Punto, 2008. godište. Automobil je prešao 195.000 km i registriran je do lipnja 2027. godine. Cijena povoljna. Mobitel: 098/9249574.

Prodajem Renault Scenic 1.5 dizel, 2006. godište, s prijeđenih 286.000 km. Automobil je u dobrom stanju. Mobitel: 092/2858452.

Prodajem neregistriran automobil Opel Astra 1.4 benzin, 2011. godište. Automobil je prešao 178.000 km. Cijena: 2.300 €. Zainteresirani mogu zvati na broj: 099 402 5611

Prodajem Fiat Punto 1.3 diesel, u odličnom stanju, registriran do 04/2027. Servis je uredno napravljen, auto ima 215 tkm, tehnički je ispravan, klima radi, uz sitna oštećenja vidljiva korištenjem. Cijena je 2.800 €. Javite se na WhatsApp ili pozivom na 091 60 10 345.

Prodajem Audi A3 1,2 TFSI 2012 Prešao 212.000 km Dodatno nove zimske gume sa felgama i nove su ljetne na autu. Upravo je servisiran i registriran do 4/2027. Mob. 098/ 165-8476

Prodajem automobil Renault Scenic 2, 2007. godište, benzinac, prešao 206.000 kilometara, registriran do 01/2027. Cijena: 2.200 €. Tel: 098/982-4076

Prodajem skuter Piaggio Carnaby 2008. godište, 200 cm³, 15 kW, u vrlo dobrom stanju. Prešao 25.000 km. Cijena: 1.100 €. Mob: 098/166-8831

Prodajem Citroën C4 Picasso 1.6 benzin, 88 kW, 2011. godište. Prešao 169.000 km, registriran do 08/2026. Cijena: 3.200 €. Mob: 0981668831

Prodajem Renault Lagunu Karavan, 2005. godište, 217.000 km, 1.9 dizel (88 kW). Vozilo je redovito servisirano i garažirano. Cijena 2000 € ili po dogovoru. Kontakt: 099 219 48 94.

Prodaje se Volkswagen Golf 8, godište 2023., s prijeđenih

5.500 km, te mala pomoćna barka duljine 2 m. Mob: 091 567 2683.

Potražujem auto starosti 12 do 16 g., srednje klase, oko 75 kW. Na mob: 091 61 43946.

Prodaje se Jeep Wrangler 2.2 Diesel Sport, 2000. godište, zelene boje s efektom, s kukom, od prvog vlasnika, s 98.000 km. Cijena: 16.500 €. Kontakt: 098 982 9165.

Prodaje se Mini Morris Cooper Cabrio, 2008. godište, žute boje, s 62.000 km, ručni mjenjač, benzin, kožna sjedala, od prvog vlasnika. Cijena: 7.500 €. Kontakt: 098 982 9165.

Prodaje se Volkswagen Beetle 1200, godište 1976. Vozilo zahtijeva restauraciju, cijena po dogovoru. Mob: 099 840 5862.

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem poslovni (skladišni) prostor od približno 37 m² na glavnom putu na Kantafigu, bez skalina. Prostor se sastoji od dvije prostorije – jedne od približno 13 m² i druge od 24 m². Obje prostorije imaju zasebna vrata. Kontakt: 098/701-163

PLOVILA

Prodajem dvije pente Tomos, jedna 18ks, jedna 9ks te jedan aparat za varenje. 092 151 19194

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodajem građevinsko zemljište površine 3.000 m² u Močićima, u području predviđene gospodarske zone K1, K2 i K3. Mobitel: 091/614-3946.

Prodaje se renoviran stan u Lapadu, pogodan za četveročlanu obitelj. Fiksna cijena iznosi 358.000 €. Stan se nalazi na drugom katu zgrade bez lifta,

na području Vojnovića. Mobitel: 099/325-3034.

Prodajem građevinsko zemljište površine 736 m² u Moluntu. Mogućnost priključka na struju, vodu i kanalizaciju nalazi se nadomak parcele. Cijena na upit. Kontakt: 098/324-179.

Kupujem garažu, magazin ili bilo kakav drugi radni prostor na području grada ili okolice. Nazvati: 099 760 6720.

Mijenjam dva stana u Metkoviću, ukupne površine 90 m², za stan u okolici Dubrovnika, Konavlima ili Župi dubrovačkoj. Mob: 091 614 3946.

Kupujem stan ili kuću na potezu od Brsečina do Župe dubrovačke, do 270.000 €. Mob: 098/189-1334

Zbog hitnosti prodajem poljoprivredno zemljište u Mihanici (Kraljeva), površine 4400 m², čestice 948/2 i 948/3. Osiguran je pristupni put za vozila i strojeve, a teren je idealan za OPG, nasade ili turističku investiciju. Cijena: 46.000 €, uz moguć dogovor za gotovinsku isplatu odmah. Kontakt: 095 369 6454.

Prodaje se suvlasnički udio (1/4) stare obiteljske grobnice na groblju Boninovo, na atraktivnoj lokaciji u blizini crkve. Grobnica pripada staroj dubrovačkoj obitelji, krasi je nadgrobni spomenik Ivana Rendića te ima slobodna mjesta za daljnje korištenje. Prijenos prava korištenja provodi se sukladno važećim pravilima. Cijena: 50.000 €. Info: kolonija2025@gmail.com

Kupujem manji stan u Cavtatu ili bližoj okolici. Stan mora biti u prizemlju ili 1. kat, te brzo useljiv. Novija gradnja / uredno održavan. Cijena do 250.000 Eura. Svi papiri moraju biti uredni. Mob. 095/819-9767

Kupujem stan za 110 tisuća eura u Dubrovniku (s Mokošicom). 0981994683

Šipan – kupujem poljoprivredno zemljište. Također sam zainteresiran za kupnju suvlasničkog udjela. Za preporuku pri kupnji isplaćuje se provizija. Mob: 097/7236306

Traži se zemljište površine 500

m² ili više u Župi dubrovačkoj ili Komolcu. Poželjan je dugoročni najam. Potreban je pristup za kamion. Plaća se naknada za preporuku. Mob: 097/7236306

Tražim partnera za izgradnju stanova u Zatonu. Kontakt: 097 600 7613. .

Tražim dvosoban stan na području grada, bez agencija. Mob: 091 540 3370.

Prodajem stan u Trebinju, 75 kvadrata, blizu centra. 091 6144 918

Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106.

Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623

Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370

Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411

Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468.

Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.

Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2

Kontakt: 098 427 676

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska na-

mjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodaje se montažna kućica, kuhinja s trpezarijom i kupaonica. Kućica je klimatizirana, spremna za korištenje. 0915430029

Prodajem crnu masažnu fotelju

od skaja, udobnu i očuvanu po cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242.

Prodajem masažnu sjedalicu za cijenu koju smatrate odgovarajućom. Kontakt: 091 582 4643

Prodajem dvije televizije: Samsung LCD 82 cm i Vivax LED 60 cm, za cijenu koju smatrate odgovarajućom. Kontakt: 091 582 4643

USLUGE RAZNO

Popravljam mušku i žensku odjeću. Telefon: 099/6965706.

Keramičarski radovi i adaptacije kupaonica. Mob: 095 746 2979

Unošenje i iznošenje stvari, čišćenje podruma / objekata / garaža, uređivanje okućnica i slično! Sve informacije na broj: 095 856 2665

Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje Maslina, agruma, loze, kivija, ruža, kosnja trave I slično mob 09161 43946

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

DEŽURNE LJEKARNE

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 28.6. do 4.7.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 5.7. do 11. 7.

preminuli

LUCE VLAHUTIN (1935)

MARIO KASTRAPELI (1954)

ILIJA PAPAC (1937)

LAZAR ROKVIĆ (1939)

MARIJA MILADIN (1948)

TAJANA PENDO (1965)

KREŠIMIR ŠLJUKA (1931)

ILIJAZ VOLODER (1957)