Issuu

prosinac 1

vremenska prognoza

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

pet

sub

ned

pon

uto

sri

čet

Petak, 16. listopada godina VII. / broj 308 / 2026. / issn 2718-3742

BAGERI RADE, A INSPEKTORA NIGDJE NA VIDIKU

FRANKOVIĆ: ‘INZISTIRAT ĆU NA TOME DA GRAD IMA SVOJU GRAĐEVINSKU INSPEKCIJU!’ stranica 2

USPJEŠNA SEZONA I

NADOMAK DUBROVNIKA

SRĐELI PRIJETI

REVOLUCIJA U HRVATSKOM

POGLED UNAPRIJED

NIČE NOVI GRAD

IZUMIRANJE

AUTOMOBILIZMU

Dubrovačka zračna luka ruši rekorde, zimski red letenja donosi određene promjene

Hoće li nam ‘Novo Trebinje’ ugroziti pitku vodu?

‘Njen dugotrajni pad imao bi vrlo ozbiljne posljedice’

Dubrovnik želi stvarati vozače budućnosti – uz pomoć simulatora!

stranica 4

Uvodnik

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Ćiribela Mare moja...

IMPRESSUM Glavna urednica: Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Izvršna urednica Petra Srebrović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Ivana Smilović Barkiđija Aida Čakić Ahmet Kalajdžić Rafael Barkiđija (sport) Nikša Klečak Kontakt 020 642 462 Fotograf Željko Tutnjević Vito Begović Kolumnisti Vjera Šuman Maro Marušić Ivo Batričević Mario Klečak Fotografija na naslovnici: Patrik Macek/PIXSELL Grafička priprema Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.) Prodaja i marketing Mihaela Tvrdiša (voditeljica prodaje i marketinga) Nakladnik Dubrovački dnevnik d.o.o. Ćira Carića 3 Dubrovnik OIB 84019117288 Uprava Lucija Komaić (članica uprave)

Piše Vjera Šuman

utorak smo preživjeli maratonski desetosatni noćni program kakav ne možete dobiti ni na jednoj streaming platformi. Trebala je to biti ozbiljna rasprava o tonama opasnog otpada u Lici, ali i diljem Lijepe Naše. Rasprava pod radnim nazivom ‘Traženje opoziva premijera’, završila je kao jeftini estradni reality show u kojem je ekocid uspješno pregažen sprdanjem, osobnim uvredama i temom večeri Maricom. Maricom u svim verzijama, od ‘Kad si bila mala Mare’, ‘Marice moja’, ‘Suze roni moja Marica’, do ‘Marica se na k. penjala’. Glavna zvijezda večeri, barem u kategoriji ‘kako samoga sebe upucati u koljeno’, bio je šef oporbe Siniša Dajštodaš Dončić. Imao 25 minuta da rastavi Vladu na proste faktore zbog opasnog otpada. Što on radi? Komunikacijski fula cijeli svemir i vadi Maricu, Slavka i Antu. Umjesto da na stol lupi satelitske snimke, točne lokacije kamiona i neoborive dokaze koje su mu, oni rijetki još preostali istraživački novinari, ionako servirali na pladnju, Hajdaš je odlučio biti kreativan. Ispao je totalni ‘blenton’, a nacija se danas, umjesto otrovnim otpadom, zabavlja njegovim infantilnim dosjetkama. Što mu uopće rade ti silni komunikacijski stručnjaci i zašto ih plaćaju, ako su ga pustili ovako netalentiranom da pred javnošću izvodi skečeve? aravno, takav komunikacijski fijasko bio je čisti pogon za Plenkijev saborski mlin. Plenković, stari komunikacijski predator, jedva je dočekao taj zicer. Čim je čuo ‘Maricu’, prasnuo je u smijeh do suza, a cijeli klub HDZ-a se sinkronizirano počeo ceriti. Klasična orkestrirana vali-

dacija unutar grupe. Plenković se nasmije, čopor prati signal i protivnik je u ‘banani’, prije nego što je uopće završio rečenicu. Nakon toga, Plenki je podigao obrvu s uobičajenim briselskim prijezirom i tehnokratskim cinizmom, ali na kraju jednom od dosad bljutavijih uvreda svim oporbenim zastupnicima. Mrtvo hladno je izjavio kako on baca biserje pred svinje, unaprijed proglašavajući pobjedu na izborima za dvadeset mjeseci. Njegovim dizačima ruke i to je bilo baš jako veselo. Za njega je toksično smeće u Lici tek usputna sitnica, statistička pogreška u zemlji koja grabi prema BDP-u od sto milijardi eura. Rasprava se ekspresno svela na osobno omalovažavanje. Malo smo pričali o kilaži i Ozempicu, malo o strahoti na zagrebačkom Jakuševcu, malo o BDP-u. Ekocid je preko noći postao posve nevažan, tek kulisa za međusobno šamaranje egom. Priča o sanaciji je tek posebna vrsta vica. Sustav, naravno, ništa nije znao, institucije su tradicionalno spavale u mraku, sve se eto dogodilo posve slučajno. Ali, bez brige, država će sada široke ruke potrošiti milijune naših eura i sanirati štetu, premjestiti toksično blato s jednog mjesta na drugo. I vuk sit, smećarska mafija mirna, a proračun olakšan. Narod? Narod treba biti beskrajno sretan i zahvalan što ima takvog stabilnog lidera. Jer kad prosječan Hrvat pogleda u male ekrane i vidi s jedne strane ‘uglađenog’ Plenkija, a s druge šefa oporbe koji komunicira na razini seoske priredbe, poznati zakon ‘uvijek može gore’ pali se sam od sebe. Nama je zapravo super. Umirovljenici slave, od lanjskih 6 eura po godini staža, sad će do-

Uvodnik 3

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

biti 7 eura. To se zove 13. mirovina. Yes! Naravno, dobit će 13. mirovinu i Hajdaševa Marica. Mi smo politički odgojeni na kultu ‘čvrste ruke’ i estrade. Prosječan hrvatski birač politiku ne doživljava kao administraciju, nego kao navijačku tribinu. Volimo mi taj svoj estradni reality, a Krleža se negdje gore smješka. Kmeti su dobili točno onakvu predstavu kakvu su zaslužili. Jbg. va dana ranije, u nedjelju navečer, u uru kada pošten Hrvat prebacuje programe tražeći ima li gdje repriza Malog mista, Fazlinovića ili barem utakmica treće lige, onako usput je spomenuta vijest o Sloveniji gdje se odvijala drama. Prebrojavaju se glasovi referenduma o ukidanju TV pretplate! Čuj ti njih, Janezi glasaju hoće li plaćati 14 eura mjesečno. Pa to je kod njih triler, razlika u 692 glasa! Pola nacije izašlo na birališta braniti plaćanje pretplate. Izašli na izbore da bi plaćali pretplatu? Pa ti Slovenci stvarno nisu normalni. Da kod nas raspišu referendum o HRT pretplati, rezultat bi bio gotov u osam i deset ujutro. Čak i bake koje glasaju za HDZ još od stoljeća sedmog stisnule bi ‘NE’ brže nego što Plenki stigne reći ‘makroekonomski indikatori’. Otpilili bi ih bez trunke grižnje savjesti, s odašiljačima i Otvoreno-Zatvoreno zajedno!Tu leži surova razlika između RTV

SLO i našeg Prisavlja. Slovenci su, naime, svoju televiziju branili jer su je teškom mukom uspjeli iščupati iz ralja politike. Kod njih, nakon što su proveli javne reforme, ravnatelja i ključne urednike ne bira parlament, nego RTV Vijeće. Tamo sjede predstavnici akademije, kulture, sporta, sveučilišta i samih zaposlenika. Političari su zakonom izbačeni iz te jednadžbe. Kad Slovenac plati svojih 14 eura, on zna da plaća novinare koji će premijeru u živom programu postaviti pitanje od kojeg se dotični neugodno znoji pred cijelom nacijom. To se zove neovisno novinarstvo. kako to ide s našom HTV dalekovidnIcom? Glavnog ravnatelja HRT-a bira izravno Hrvatski sabor većinom glasova. Dakle, tko drži saborsku većinu, taj drži i daljinski upravljač javne televizije. Sustav je postavljen tako da je ravnatelj u startu dužnik stranke koja ga je ustoličila, a on onda po vertikali slaže urednike koji znaju kako ‘peglati’ stvarnost. Rezultat? Dok se u Lici zakopavaju tone ilegalnog otpada, a na Crnom moru dronovi potapaju trgovačke brodove, naš informativni program izgleda kao putopisni serijal. Glavna vijest dana je da premijer obilazi lokalni sajam, isprobava autohtone kobasice, dok oporba u praznoj sabornici izvodi dramske

performanse prije nego što pobjegne na kavu. Hrvati su stoga davno shvatili pravila igre. Zašto plaćati 10,62 eura mjesečno za javni servis pod izgovorom ‘zaštite demokracije’, kada ta ista televizija uspješno skriva stvarnost pod tepih? Prosječan građanin danas plaća streaming pakete, kabelsku televiziju i/ ili sportske kanale raznih operatera. Dat ćemo deset eura za Netflix da gledamo dokumentarce o švercerima na drugom kraju svijeta, dat ćemo teleoperaterima za stotine programa na kojima se vrti sve, od turskih sapunica do engleskog nogometa. Plaća se, ali barem dobiješ ono što si platio, bez politički obojene propovijedi. ato je ideja da se plaćanjem HTV-ove pretplate ‘štiti neovisno novinarstvo’ u Hrvatskoj vic godine. Naš javni medij odavno je izgubio tu bitku jer je pristao na kmetovsku poslušnost uz časne iznimke koji se samo uklapaju u statistiku. Dok Slovenci u gluho doba noći drhte hoće li im s 50,04 posto opstati neovisna televizija, jer još čekaju glasove iz inozemstva, Hrvati mirno spavaju ili prebacuju na Netflix i čekaju dan kada će netko konačno ugasiti svjetlo na Prisavlju. Mrak je tamo ionako odavno nastupio uz svesrdnu pomoć Ćićove male. Eto vas.

4 Aktualno

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

DOK INSTITUCIJE ČEKAJU, DUBROVNIK PLAĆA CIJENU:

Gubi li Dubrovnik bitku za prostor? Bageri rade, a inspektora nema. Franković: „Inzistirat ću da Grad ima svoju inspekciju!“ Tri dubrovačka slučaja razotkrivaju tromost institucija u zaštiti prostora, a Mato Franković najavljuje inicijativu za osnivanje građevinske inspekcije u okviru lokalne uprave Prošli se tjedan na parkirane automobile u Uvali Lapad srušilo stablo, pa iako srećom nitko nije stradao, nastala je značajna materijalna šteta na nekoliko vozila. Srušeno stablo još je jedno upozorenje na posljedice dugogodišnje neizvjesnosti oko upravljanja jednim od najvrjednijih gradskih prostora. Na koncesijskom području uvale Sumartin, nekadašnjoj 'Sunset Beach', pravni se problemi godinama gomilaju, dok je prostor ostao bez sadržaja i kontinuiranog upravljanja. Tvrtka Dubrovački zalasci sunca, koja je godinama upravljala plažom, krajem 2023. otišla je u likvidaciju, a potom je završila i u stečaju. Problemi su, međutim, počeli puno prije toga. Zakonitost dodjele koncesije godinama je bila predmet pravnih sporova, dodatno zakompliciranih oprečnim odlukama Visokog upravnog suda. Zbog takvog pravnog raspleta ostalo je otvoreno pitanje statusa prostora, a s njim i pitanje budućeg upravljanja plažom. UVALA BEZ GOSPODARA Dubrovački dnevnik o toj je situaciji pisao u više navrata. Još u prosincu 2023. objavili smo kako tvrtka koja je upravljala plažom ide u likvidaciju, uz dugovanja za neplaćene koncesijske naknade. U siječnju 2025. pisali smo i o tome da Grad Dubrovnik održava plažu urednom, iako pitanje koncesije i dalje nije bilo konačno razriješeno. Ni povremene intervencije nisu riješile problem dugoročnog (ne)upravljanja, pa je prostor nastavio propadati. Danas su posljedice takvog stanja vidljive i izvan zapuštenih objekata i obraslih površina, jer je sada pitanje i koliko je prostor koji koriste građani zapravo (ne)siguran. Tko je trebao

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković

procjenjivati stanje stabala? Tko je odgovoran za uklanjanje i drugih potencijalnih opasnosti? Može li se činjenica da se čeka konačni pravni rasplet koristiti kao objašnjenje za to da prostor godinama nema jasnog upravitelja? Povremeno čišćenje i uklanjanje otpada, koliko god bilo važno, nije isto što i sustavno održavanje prostora. DORH već godinama odugovlači donošenje pravorijeka o slučaju zakonitosti koncesije, odnosno koja je od dvije oprečne odluke Vrhovnog suda 'pravija', je li to ona u kojoj Sud utvrđuje kako koncesija više pravno ne postoji, ili ona u kojoj se Dubrovačkim zalascima sunca potvrđuje status koncesionara? Dok predmet stoji u

„Vidimo da na ovaj način svi skupa tapkamo u mjestu i onda se država pokazuje kako nije dovoljno učinkovita i efikasna. Mislim da se te stvari trebaju prepustiti jedinicama lokalne samouprave i da mi možemo imati svoje male inspekcije i puno učinkovitije i kvalitetnije djelovati na terenu“

Piše: Petra Srebrović Foto: Petra Srebrović

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

ladici DORH-a, prostor uz more, u turistički jednom od najopterećenijih dijelova grada, ostao je bez jasnog gospodara. Čak je i župan Blaž Pezo u intervjuu za Dubrovački dnevnik izjavio kako mu više nije ni važno kakva će se odluka donijeti, već da se odluka konačno donese kako bi prostor bio priveden svrsi i postao reprezentativan dio grada, kakav zaslužuje biti. U tom kontekstu, još se jednom pokazalo kako državne institucije nisu u stanju osigurati funkcioniranje javnog prostora dok se sporovi ne razriješe, a do tada je gradonačelnik Mato Franković inicirao održavanje prostora i angažirao Čistoću i Sanitat da riješe makar pitanje zdravstvene ugroze tog prostora, s obzirom na to da je jedno vrijeme bio pun smeća, štakora i ustajale vode prepune komaraca u nikad dovršenim bazenima. „U Uvali Lapad ne možemo ništa osim redovnog održavanja, ništa drugo ne smijemo dirati. Razumijem frustraciju građana jer oni uvijek, i apsolutno za sve, bilo vezano uz Grad ili ne, optužuju Grad. Na to sam već naučio“, izjavio je Franković aludirajući na činjenicu da je koncesiju dodijelila Županija, a sada se čeka odluka DORH-a.

Aktualno 5

U BOKELJSKOJ INSTITUCIJE REAGIRALE SPORIJE OD BAGERA Slučaj gradilišta na šetnici Ivana Zajca u Solitudu u fokus je došao zbog zaštite pomorskog dobra i (ne)učinkovitosti građevinskog nadzora. Dok su građani upozoravali na radove uz samu obalu, a u Dubrovački dnevnik je i izlaskom na teren i mjerenjima utvrdio kako se zaista radovi izvode na tri metra od mora, gradilište je i dalje tjednima napredovalo. Uslijedili su opsežni iskopi, miniranje i radovi koji su nepovratno promijenili izgled terena. Dubrovački dnevnik o ovoj lokaciji piše godinama. U travnju 2026. objavili smo da se na parceli u Bokeljskoj ulici gradi uz pomorsko dobro te da odgovori nadležnih institucija otkrivaju niz nelogičnosti. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture navelo je kako nema otvoren predmet za tu lokaciju, dok je Županija pojasnila da granica pomorskog dobra nije preispitivana od 1991. godine. Istodobno je u dokumentaciji bilo navedeno da zakonski pojas od šest metara dijelom ulazi u samu česticu na kojoj se gradi. Grad Dubrovnik, s druge strane, ranije je tvrdio da je projekt prošao propisane procedure te da se predmetna čestica ne nalazi na pomorskom dobru. Iz Grada su pritom upozoravali da nisu

„Ono što mogu reći za Atlantsku plovidbu jest da je sada stvarno stvar na Gradu. Oni su podnijeli zahtjev za izmjenu svoje građevinske dozvole. Grad još uvijek obrađuje zahtjev i kada se to riješi ćemo moći reći da se zna pravorijek, jer do tada miruje zahtjev za rušenjem koji je Državni inspektorat podnio prema izvođaču“

Uskoro se očekuje odluka Grada o zahtjevu Atlant Batala Centra za izmjenom građevinske dozvole

6 Aktualno

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

nadležni za utvrđivanje granice pomorskog do- već prije rekao - nisam. Mislim da to loše i nije „U Bokeljskoj je bra, nego su za to upućivali na Županiju i Mini- dobro za Grad. Nevezano uz to je li se netko buGrad zaštitio svoju starstvo. Takva razilaženja u tumačenjima i na- nio ili ne, jer gdje god da se gradi neka građevina, dležnostima dodatno su zakomplicirala slučaj, netko se buni. Ovdje ste imali loše izvođače, oni imovinu i onemodok se na terenu odvijala gradnja. su radili probleme, pa su se stanari još više bunigućio da se više Poseban problem predstavlja tromo postupan- li“, rekao je Franković. koristi gradska je građevinske inspekcije Državnog inspektorata. Dok su se nizale prijave građana, političara ATLANT BATALA CENTAR: INSPEKCIJA JE UTparcela za izvoi medija, inspektora nije bilo u Dubrovniku. U VRDILA NELEGALNU GRADNJU, ALI ZGRADA đenje radova. Po svibnju je Dubrovački dnevnik pisao o izos- STOJI tanku odgovora na upite i požurnice te o tome Slučaj Atlant Batala Centra na Batali pokazumeni, taj će inveda nije bilo jasno kada će nadzor biti proveden. je drugu stranu problema: što se događa kada stitor vrlo teško U konačnosti je inspekcija izašla na teren i utvr- građevinska inspekcija napokon provede nauopće moći nasta- dila da se ne gradi sukladno dozvolama. Sada se dzor i utvrdi odstupanja od građevinske dozvole, viti izvođenje rado- slučaj nalazi u novoj fazi. Prema dosadašnjim in- ali nakon toga slijedi nova faza postupaka, sporformacijama, investitoru je zabranjen nastavak ova i čekanja. Za razliku od slučajeva u kojima se va s obzirom na to radova, a Grad Dubrovnik trebao se očitovati o još pokušava utvrditi tko je nadležan ili kakav je zahtjevu za poništenje građevinske dozvole. U status prostora, ovdje je inspekcija iznijela konkda nema riješene konačnici, Grad nije poništio građevinsku doz- retne nalaze. uvjete s Gradom volu, ali radovi se nisu nastavili, a dubrovački Dubrovački dnevnik je pratio gradnju kompleksa gradonačelnik Mato Franković objasnio je zašto. i upozoravao na pitanja koja su otvarali građani, Dubrovnikom, a i „U Bokeljskoj je Grad zaštitio svoju imovinu i on- među ostalim i zbog gabarita objekta i suženja neće ih ni imati“ emogućio da se više koristi gradska parcela za nogostupa. U kolovozu 2025. smo Državnom

U Bokeljskoj se gradilo na tri metra od mora, a pomorsko dobro je šest metara od mora

izvođenje radova. Po meni, taj će investitor vrlo teško uopće moći nastaviti izvođenje radova s obzirom na to da nema riješene uvjete s Gradom Dubrovnikom, a i neće ih ni imati. Naši sugrađani su očekivali da će Grad poništiti građevinsku dozvolu, ali tu želim podsjetiti na činjenicu da je i samo resorno ministarstvo, kada Grad Dubrovnik nije želio izdati lokacijsku dozvolu koja je baza i osnova, 2014. godine Gradu naložilo da mora izdati lokacijsku dozvolu. Tada je Grad izdao lokacijsku dozvolu i ona je postala temelj, i sada je vrlo teško srušiti bilo što“, izjavio je Franković za Dubrovački dnevnik. „Da sam sretan s navedenom lokacijom, to sam

inspektoratu poslali upit o mogućim odstupanjima, uz fotografije i konkretna pitanja. Odgovor je stigao nakon više od mjesec i pol dana i nekoliko požurnica, a Inspektorat je naveo da nije zaprimio prijavu o mogućoj povredi propisa na tim česticama. Krajem siječnja 2026. objavili smo da je građevinska inspekcija provela nadzor i utvrdila kako kompleks nije izgrađen u skladu s izdanim građevinskim dozvolama. Prema nalazima Inspektorata, nije se radilo o rekonstrukciji postojećih građevina, kako je bilo predviđeno dozvolama i glavnim projektom, nego su postojeće građevine u potpunosti uklonjene, a izgrađene su nove poslovno-stambene građevine. Inspekcija je utvrdila i nepoštovanje uvjeta minimalne udaljenosti građevine od južne granice parcele. Zbog toga je obustavljeno građenje, a investitorima je naloženo usklađivanje s građevinskim dozvolama. Jedna od mogućnosti usklađivanja bila je uklanjanje dijela građevine koji prelazi dopuštene gabarite, odnosno vraćanje objekta u stanje predviđeno dozvolom. Investitori su, međutim, osporili inspekcijska rješenja i pokrenuli upravne sporove. U svibnju 2026. Upravni sud u Splitu odbio je tužbu tvrtke Atlant Batala Centar protiv Državnog inspektorata i potvrdio inspekcijsko rješenje sa zahtjevom za rušenje. To je još jedan slučaj u kojemu su Inspektoratu trebali mjeseci da izađu na teren i utvrde da se zaista radi o nelegalnoj gradnji, a veliki problem je u tome što Dubrovnik nema stalnog građevinskog inspektora koji bi konstantno bio 'budno oko' nad svakom gradnjom u gradu koji nosi vrijednu povijest, arhitekturu i suočava se sa strašnim pritiscima u prostoru.

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Aktualno 7

Na parkingu poviše plaže u Uvali Lapad, srušilo se stablo i oštetilo parkirane automobile

„U Uvali Lapad ne možemo ništa osim redovnog održavanja, ništa drugo ne smijemo dirati. Razumijem frustraciju građana jer oni uvijek, i apsolutno za sve, bilo vezano uz Grad ili ne, optužuju Grad. Na to sam već naučio“

„Ono što mogu reći za Atlantsku plovidbu jest da postupke i zakonske rokove, ali isto tako građani je sada stvarno stvar na Gradu. Oni su podnije- imaju pravo očekivati da sustav funkcionira prije li zahtjev za izmjenu svoje građevinske dozvole. nego što posljedice postanu nepopravljive, kao Grad još uvijek obrađuje zahtjev i kada se to ri- u ova tri slučaja. Upravo u tom smjeru govori i ješi ćemo moći reći da se zna pravorijek, jer do gradonačelnik Mato Franković. tada miruje zahtjev za rušenjem koji je Državni „Imamo problem i u Dalmatinskoj ulici, dakle više inspektorat podnio prema izvođaču“, izjavio je je različitih zona s problemima. Kada bi Grad Franković. imao pune ovlasti građevinskih inspektora, mogle bi se neke stvari puno brže rješavati. PoznaINSPEKCIJU TREBA SPUSTITI NA 'LOKALU', to je da Dubrovnik nema građevinsku inspekciTAMO GDJE LJUDI VIDE ŠTO SE DOGAĐA U ju i unatoč činjenici da su za određene objekte PROSTORU građevinski inspektori izdali rješenje za rušenje, Uvala Lapad, Bokeljska ulica i Atlant Batala Cen- poput slučaja u Dalmatinskoj ulici gdje je uzurpitar nisu isti slučajevi i ne mogu se tako proma- rana gradska cesta, ništa se ne događa, ne dolazi trati. U jednom je riječ o dugotrajno neriješenom ni do kakvog rušenja i zaštite imovine Grada upravljanju prostorom i održavanju, u drugom Dubrovnika. Tu je puno problema i inzistiram o sumnjama u zahvat uz pomorsko dobro, a u na tome da se jedinicama lokalne samouprave trećem o inspekcijski utvrđenim odstupanjima omoguće veće ovlasti pa ćemo mi zaposliti od građevinske dozvole. Zajedničko im je, među- građevinske inženjere kao komunalne redare, tim, pitanje koliko dugo javni prostor i građani odnosno građevinske inspektore. Čak ne bi bilo moraju čekati da institucije razriješe probleme loše da se jedinicama lokalne samouprave omokoji su već dugo vidljivi na terenu. Svi ti slučajevi gući da imaju svoju građevinsku inspekciju pa pokazuju i kako gradovi sami ne mogu upravl- ćemo na taj način puno lakše i mi djelovati i biti jati prostorom, ako ih državne institucije 'sabot- učinkovitiji“, izjavio je Franković i dodao kako će iraju'. Svi ovi problemi nisu nastali zbog odluka to biti jedan od njegovih prijedloga u Saboru. gradske ili županijske uprave, nego zbog tromo- „Vidimo da na ovaj način svi skupa tapkamo sti državnih institucija. U gradu čiji je prostor pod u mjestu i onda se država pokazuje kako nije snažnim pritiskom gradnje i turizma, čekanje da dovoljno učinkovita i efikasna. S druge strane, problem postane dovoljno velik kako bi privu- stalno raspisuju natječaje za građevinske inskao pozornost javnosti je sramotno. Na kraju, pektore na području Dubrovnika i ne mogu nikiako je legitimno pitanje zašto pojedine državne oga naći. Mislim da se te stvari trebaju prepustiti institucije sporo reagiraju, treba se i razmišljati jedinicama lokalne samouprave i da mi možemo može li Grad biti aktivniji u zaštiti prostora ko- imati svoje male inspekcije i puno učinkovitije i jim upravlja, čak i kada nema posljednju riječ u kvalitetnije djelovati na terenu“, zaključio je gradonošenju odluke. Institucije imaju pravo na donačelnik.

8 Vijesti

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

USPJEŠNA SEZONA I POGLED UNAPRIJED

Dubrovačka zračna luka ruši rekorde, zimski red letenja donosi određene promjene Vrhunac sezone je iza nas, što predstavlja odličnu priliku za pogled na rezultate koji su ostvareni u turističkom sektoru, ali i na razdoblje pred nama. Provjerili smo sa Zračnom lukom Ruđer Bošković kako im je prošla ljetna sezona, kao i koje su promjene u zimskom redu letenja

Dubrovačka zračna luka radila je 'punom nevno povezivanje Dubrovnika s New Yorparom' tijekom cijele sezone. Kako su nave- kom koji bilježi rast broja putnika, a uveli, od 1. siječnja do 30. rujna ostvaren je pro- dene su i nove linije prema Budimpešti, met od 2.820.860 putnika, što predstavlja Cluj-Napoci, Gdansku, Stuttgartu, Thessapovećanje od 4,75 posto u odnosu na isto lonikiju, Tel Avivu. Rastu prometa pridonijerazdoblje prošle godine. Samo u rujnu zabil- la su i povećanja broja operacija pojedinih ježen je rast putničkog prometa od 6,94 prijevoznika, među kojima su British Airposto u usporedbi s rujnom 2025. godine. ways, KLM i Ryanair, Wizz Air i drugi”, obja„Pozitivan trend bilježimo tijekom cijele go- šnjavaju nam. dine, pri čemu su svakog mjeseca ostvareni Dosadašnji rezultati su tako i više nego bolji rezultati u broju putnika i zrakoplovnih pozitivni, no s približavanjem početka operacija u odnosu na isto razdoblje pre- zimskog reda letenja, zanimalo nas je što je thodne godine”, kažu iz Zračne luke Ruđer planirano, kao i jesu li neke linije uvedene Bošković. ili ukinute. Ključna emitivna tržišta pritom su ostala „Tijekom nadolazećeg zimskog reda letenstabilna, britansko je i dalje primaran iz- ja putnicima će biti dostupne redovne vor putnika, a zabilježen je i rast američkog domaće linije prema Zagrebu, Rijeci (preko tržišta. Splita), dok će međunarodna povezanost „Iza nas je još jedna rekordna sezona, kako obuhvaćati niz europskih destinacija. Od prema broju putnika tako i prema broju op- međunarodnih linija koje prometuju u stueracija. Dosadašnji pokazatelji daju nam denome i ožujku imamo Dublin, Beč, Pariz i razloga za optimizam u pogledu ukupnih Madrid, dok će Dubrovnik s Barcelonom biti godišnjih rezultata i još jedne rekordne go- povezan do 9. siječnja, a potom ponovno od dine”, odgovaraju iz Zračne luke, uz nagla- veljače”, odgovor je zračne luke. sak da su tijekom glavnog dijela turističke Uz navedene linije koje su prisutne u dijelu sezone popunjenost zrakoplova iznosila 80 zimskog reda letenja, tu su i cjelogodišnje posto i više, što je potvrda velike potražnje koje osiguravaju povezanost s Krakovom, za Dubrovnikom tijekom ljetnih mjeseci. Londonom, Frankfurtom, Rimom i Beogradom. NOVE LINIJE I VIŠE ZRAKOPLOVNIH OPERACIJA 'OTPALI' BRUXELLES I BEČ Rastu prometa pridonio je niz faktora. Među nabrojanim linijama, novitet su lini„Tijekom ove godine nastavili smo svakod- je za Krakov i Dublin, koje dosad nisu bile

„Dosadašnji pokazatelji daju nam razloga za optimizam u pogledu ukupnih godišnjih rezultata i još jedne rekordne godine”, kažu iz dubrovačke zračne luke

Piše: Ivana Smilović Barkiđija Foto: Lucija Komaić, Goran Mratinović

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Vijesti 9

U odnosu na prethodni zimski red letenja, došlo je i do drugih promjena. Ove zime Dubrovnik tako neće imati izravnu zračnu povezanost s Varšavom, dok linija prema Manchesteru neće prometovati tijekom studenoga. „Došlo je i do promjena u mreži destinacija Ryanaira. Umjesto dosadašnjih linija prema Bruxellesu i Beču, putnicima će biti dostupne linije prema Krakovu i Dublinu. Navedene promjene rezultat su poslovnih odluka zračnih prijevoznika i prilagodbe njihovih mreža linija pojedinom tržištu”, kažu iz zračne luke. U odnosu na prošlogodišnji zimski red letenja, i ove godine nastavljaju raditi na jačanju povezanosti Dubrovnika s europskim tržištima. „Kao i do sada, fokus je na produženju predsezone i posezone te postepenom jačanju zimskog reda letenja, a samim tim i osiguu ponudi tijekom zime, kao i povezanost s ravanju kvalitetne zračne povezanosti koja Barcelonom do 9. siječnja. Nova je i linija za je važna ne samo za putnike koji posjećuju Beograd, na kojoj su planirana tri leta tjed- Dubrovnik, već i za lokalno stanovništvo”, no. zaključili su iz Zračne luke Ruđer Bošković.

Tijekom nadolazećeg zimskog reda letenja putnicima će biti dostupne redovne domaće linije prema Zagrebu, Rijeci (preko Splita), dok će međunarodna povezanost obuhvaćati niz europskih destinacija

10 Grad

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

PRVI TAKAV SUSTAV U DUBROVNIKU

Franković obišao radove na Park & Rideu na Pobrežju: 572 parkirna mjesta trebala bi biti spremna do iduće sezone „Novina će, također, biti da ćemo korak po korak ukidati dolazak turističkih autobusa na Pile. Ideja nam je da svi turistički autobusi dolaze ovdje, iskrcavaju goste i dalje koriste gradski prijevoz Libertas“, najavio je gradonačelnik

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, u pratnji suradnika i predstavnika izvođača radova, obišao je u srijedu radove na izgradnji sustava Park & Ride Dubrovnik na Pobrežju. Kazao je da je dinamika radova izvrsna i da će prvi dubrovački Park'n'Ride imati 572 mjesta. "Nema nikakvog razloga da radovi ne budu gotovi prije iduće glavne sezone. Od tada će i život građana biti jednostavniji jer ćemo u tom trenutku, kad proradi Park'n'Ride, onemogućiti daljnje parkiranje svima onima koji nemaju PPK na uličnim parking mjestima na području cijelog Dubrovnika, što znači veći broj parkirnih mjesta za građane. Novina će, također, biti da ćemo korak po korak ukidati dolazak turističkih autobusa na Pile. Ideja nam je da svi turistički autobusi dolaze ovdje, iskrcavaju goste, koriste gradski prijevoz Libertas koji onda s električnim autobusima vozi te iste goste, kao i ostale koji će koristiti parking, do Pila i dalje u Gruž, iz Gruža

nazad ovdje. Uvest ćemo kružnu liniju koja će svoje polazište imati s Osojnika, jer želimo pojačati broj linija i povećati kvalitetu života svim stanovnicima", kazao je Franković. Dodao je da će projekt biti gotov u svibnju, kada je rok EU projekta te da će se onda dodatno tehnički doraditi, najkasnije do 1. lipnja. Podsjetimo, projekt Park & Ride Dubrovnik jedan je od ključnih infrastrukturnih projekata Grada Dubrovnika u području održive mobilnosti koji za cilj ima rasterećenje prometa u užem gradskom području i smanjenje gužvi u povijesnoj jezgri. Projekt obuhvaća izgradnju parkirališta s ukupno 572 parkirna mjesta, uključujući 530 mjesta za osobna vozila (od čega 28 za osobe s invaliditetom), 20 mjesta za autobuse, 16 mjesta za taksi vozila te dva terminala za autobuse s po tri parkirna mjesta za ukrcaj i iskrcaj putnika kao i pješačke i zelene površine. Projekt je usklađen s mrežom Natura 2000 te uključuje

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Projekt obuhvaća izgradnju parkirališta s ukupno 572 parkirna mjesta, uključujući 530 mjesta za osobna vozila (od čega 28 za osobe s invaliditetom), 20 mjesta za autobuse, 16 mjesta za taksi vozila te dva terminala za autobuse s po tri parkirna mjesta za ukrcaj i iskrcaj putnika kao i pješačke i zelene površine.

niz mjera zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Zbog konfiguracije terena, parkiralište će se graditi kaskadno, uz potporne armiranobetonske zidove, čime se omogućuje optimalno iskorištavanje prostora uz minimalan utjecaj na okoliš. Izvođač radova je Texo Molior, a ukupna vrijed-

Grad 11

nost radova iznosi 6.474.764,16 eura s PDV-om. Projekt se sufinancira bespovratnim sredstvima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije putem ITU mehanizma u iznosu od 5.972.635,00 eura, dok Ministarstvo sudjeluje u sufinanciranju vlastitog udjela Grada Dubrovnika s iznosom do 1.300.000,00 eura.

12 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

MJERA 30 X 45 Gradonačelnik potpisao šest novih ugovora za stambeno zbrinjavanje mladih jom Grad Dubrovnik mladim dubrovačkim obiteljima pruža financijsku potporu u rješavanju nji-

Gradonačelnik Mato Franković prošlog je tjedna

uručio šest novih ugovora u sklopu Mjere 30 x 45, ko-

hovog stambenog pitanja. Nepovratna sredstva u iznosu od 45.000 eura, namijenjena za kupnju stana ili gradnju odnosno nadogradnju stambenog objekta, ostvarili su Dubravka Radiš, Josip Raos, Marin Mijić, Đivo Puljizević, Hrvoje Popović i Ivan Raguž. Ukupna vrijednost šest novih potpora iznosi 270.000 eura. Mjera 30 x 45 nastavak je stambene politike Grada

Dubrovnika „Dubrovačka stanogradnja“, usmjerene na priuštivo stanovanje i pomoć mladima i mladim obiteljima. S novim ugovorima u okviru Mjere dosad su ukupno dodijeljene 52 potpore. Zahtjevi se još uvijek mogu podnositi, odnosno do iskorištenja osiguranih sredstava, a najkasnije do 1. prosinca 2026. godine, ovisno o tome koja od navedenih okolnosti nastupi ranije. Sve informacije dostupne su na mrežnim stranicama Grada Dubrovnika.

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 13

Franković ugostio izaslanstvo Kongresa Sjedinjenih Američkih Država

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić ugostili su u Dubrovniku izaslanstvo Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, predvođeno američkom senatoricom Jeanne Shaheen i senatorom Dickom Durbinom. Tijekom posjeta američko izaslanstvo upoznalo se s bogatom povijesnom i kulturnom baštinom Dubrovnika, s posebnim naglaskom na diplomatsku tradiciju Dubrovačke Republike i njezine rane veze sa Sjedinjenim Američkim Državama. Posjet je započeo obilaskom Državnog arhiva u palači Sponza, gdje je američkom izaslanstvu predstavljena vrijedna arhivska građa koja svje-

doči o bogatoj diplomatskoj tradiciji i međunarodnom značaju Dubrovačke Republike. Među predstavljenim dokumentima posebno se ističe pismo Ruđera Josipa Boškovića, istaknutog dubrovačkog znanstvenika i diplomata, u kojem spominje susret s Benjaminom Franklinom, jednim od utemeljitelja Sjedinjenih Američkih Država. Riječ je o vrijednom povijesnom svjedočanstvu koje potvrđuje širinu međunarodnih veza Dubrovačke Republike i važnu ulogu diplomacije u njezinu stoljetnom djelovanju. Obilazak je nastavljen u Kneževu dvoru, nekadašnjem sjedištu vlasti Dubrovačke Republike, gdje se izaslanstvo upoznalo s njezinim političkim ustrojstvom i bogatom kulturno-po-

vijesnom baštinom.Završni dio posjeta bio je posvećen sjećanju na američkog ministra trgovine Ronalda Browna i ostale žrtve zrakoplovne nesreće koja se 1996. godine dogodila u blizini Dubrovnika. U Memorijalnoj kući Ronalda Browna odana je počast stradalima, uz prisjećanje na tragediju koja je ostavila dubok trag u odnosima Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. Posjet američkog kongresnog izaslanstva Dubrovniku još je jednom istaknuo vrijednost bogate diplomatske baštine Dubrovnika te dugogodišnju povezanost sa Sjedinjenim Američkim Državama, od povijesnih međunarodnih odnosa do današnjeg prijateljstva i partnerstva Hrvatske i SAD-a.

14 Županija

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

konavle

Nastavlja se uređenje cesta na Konavoskim brdima ŽUPA DUBROVAČKA

POZIV STANOVNICIMA Pomozite nam sačuvati sjećanja na Domovinski rat Općina Župa dubrovačka uređuje Memorijalnu sobu branitelja Župe dubrovačke, prostor koji će trajno čuvati uspomenu na poginule hrvatske branitelje te svjedočiti o obrani, stradanju i oslobađanju Župe dubrovačke. „Budući sadržaj želimo stvarati zajedno sa stanovnicima Župe, hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima. Tražimo fotografije i videozapise nastale od 1. listopada 1991. do kraja 1992. godine, osobito one koje prikazuju branitelje i postrojbe, položaje, ratna događanja, život stanovništva, razaranja, povratak stanovništva, oslobođenje Župe i prve dane nakon oslobođenja. Ne procjenjujte unaprijed je li materijal dovoljno važan. Fotografija iz obiteljskog albuma, kuće, ulice ili svakodnevnog života može biti jedinstven zapis jednog vremena. KAKO DOSTAVITI MATERIJAL? Ako imate fotografiju ili videozapis, javite nam što posjedujete i, ako su podaci poznati, navedite:

– tko je materijal snimio – gdje i približno kada je nastao – što ili koga prikazuje – tko ga dostavlja. Fotografije koje imate samo u fizičkom obliku možete za prvi kontakt fotografirati mobitelom i poslati, zajedno s navedenim podacima, na:memorijalna@zupa-dubrovacka.hr Za videozapise koji su preveliki za slanje e-poštom dovoljno je poslati poruku s osnovnim podacima. Izvorni materijal možete naknadno dostaviti u Općinu, bez obzira nalazi li se na videokaseti, drugom izvornom mediju ili digitalnom nosaču. Prema potrebi, dogovorit ćemo njegovu digitalizaciju. Nakon pregleda prikupljene građe kontaktirat ćemo vlasnike materijala odabranog za daljnju obradu, skeniranje ili digitalizaciju. SAČUVAJMO ZAJEDNO ONO ŠTO SE NE SMIJE ZABORAVITI. Građevinski radovi stvaraju prostor, njegov sadržaj stvaramo zajedno“, poručili su iz Općine.

U tijeku su radovi na uređenju dijela nerazvrstanih cesta na Konavoskim brdima. Obnovljen je asfaltni sloj u Veljem Dolu, dok su radovi na dijelu prometnica u Brotnicama i Jasenicama završeni. „Nakon radova u Dubi nastavljamo s godišnjim održavanjem nerazvrstanih cesta na ostalom području Konavala“, poručili su iz Općine.

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Županija 15

ZAVRŠNA KONFERENCIJA

Dubrovačko-neretvanska županija nabavila opremu vrijednu više od 290 tisuća eura za operativne snage civilne zaštite Posebno je značajna nabava bespilotnih letjelica i ostale opreme za članove dubrovačke ispostave Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo

Završna konferencija EU projekta HANDY održana je u Bariju, u čijem je partnerstvu, uz ostale, protekle dvije godine sudjelovala i Dubrovačko-neretvanska županija. Riječ je o projektu čiji su glavni ciljevi bili opremanje i stručno osposobljavanje operativnih snaga civilne zaštite u Italiji i Hrvatskoj. Tijekom proteklog dvogodišnjeg razdoblja održano je nekoliko projektnih sastanaka tijekom kojih su predstavljeni različiti alati te razmijenjena iskustva pripadnika operativnih snaga obaju zemalja o čemu je sačinjena posebna baza podatka koja može poslužiti unaprjeđenju intervencija operativnih snaga civilne zaštite, ali i razvoju novih projektnih ideja u predstojećem razdoblju. Organizirane su i različite stožerno zapovjedne i terenske vježbe pripadnika operativnih snaga civilne zaštite na

svim partnerskim područjima. Posljednja od njih organizirana je neposredno prije održavanja završne konferencije u talijanskom gradu Pescari, a u organizaciji Regionalne agencije za civilnu zaštitu Regije Abruzzo. Tom prilikom pripadnici vatrogasnih postrojbi, HGSS-a i Crvenog križa s područja Dubrovačko-neretvanske županije upoznali su se načinima rada talijanskih kolega u slučaju požara otvorenog prostora, a imali su priliku i razgledati opremu koju su za potrebe različitih intervencija nabavili u sklopu projekta. Dubrovačko - neretvanska županija, podsjetimo, realizacijom EU projekta HANDY, nabavila je bioradar, vibraskop, set hidrauličkih podupirača, šatore, agregate te drugu skupnu i pojedinačnu opremu za pripadnike vatrogasnih postroj-

bi, Hrvatske gorske službe spašavanja te Društva Crvenog križa Dubrovačko-neretvanske županije. Posebno je značajna nabava bespilotnih letjelica i ostale opreme za članove dubrovačke ispostave Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo. Hrvatski centar za potresno inženjerstvo, od svibnja prošle godine, sastavni je dio operativnih snaga civilne zaštite. Specijalizirane bespilotne letjelice koristit će se za različite preventivne aktivnosti i uvježbavanja zajedno s ostalim operativnim snagama s našeg područja, a u planu je održavanje različitih programa stručnog osposobljavanja za rad s bespilotnim letjelicama u kriznim situacijama. Nabavljena oprema vrijedna je preko 290 tisuća eura. Zanimljivo je, također, da je projektni prijedlog za EU projekt HANDY pripremljen temeljem preporuka Europskog foruma civilne zaštite održanom u lipnju 2022. godine u Bruxellesu. Ukupna vrijednost projektnih aktivnosti bila je 2.531.880,00 eura, a aktivnosti koje je provodila Dubrovačko neretvanska županija 493.880,00 eura. Dubrovačko - neretvanska županija vlastitim proračunskim sredstvima sufinancirala je 20 posto vrijednosti provedbenih aktivnosti, dok se 80 posto sufinanciralo sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj putem Programa prekogranične suradnje Interreg Italija-Hrvatska.

16 Aktualno

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

GRADNJA U ZONI SANITARNE ZAŠTITE

Nadomak Dubrovnika niče novi grad: Hoće li nam 'Novo Trebinje' ugroziti pitku vodu? Razvoj je uvijek dobra vijest i ništa ne bi bilo sporno da se to područje ne nalazi na samom kršu koji je iznimno osjetljiv i propustan teren. I to u samoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Omble. Stoga se postavlja opravdano pitanje – hoće li novi grad koji niče nadomak Dubrovnika ugroziti naš izvor pitke vode? Realizacija projekta 'Novo Trebinje' se nastavlja novim infrastrukturnim ulaganjima, a radi se praktički o cijelom novom gradu koji niče nadomak Dubrovnika. Radovi na pristupnoj prometnici su već počeli, raspisan je i natječaj za kongresni centar vrijedan više od 150 milijuna eura, a sada i onaj za izgradnju novog mosta preko rijeke Trebišnjice. Procijenjena vrijednost tih radova iznosi gotovo tri milijuna eura. Kako navode tamošnje vlasti, most će predstavljati važnu prometnu vezu između Trebinja i nove velike urbane cjeline koja bi, prema planovima, trebala imati oko 25 tisuća stanovnika. RADOVI SU VEĆ KRENULI Prvi infrastrukturni radovi na području budućeg Novog Trebinja su već započeli, konkretno, na pristupnoj prometnici na području Volujca. Ona bi, uz most preko Trebišnjice i druge objekte, trebala stvoriti osnovne uvjete za razvoj novog naselja. Inače, Novo Trebinje je zamišljeno kao nova urbana cjelina koja bi imala stanove, školu, dječji vrtić, sportsku dvoranu, dom zdravlja, zelene površine, nove prometnice, već spomenuti kongresni centar i druge sadržaje. Sve bi se to trebalo prostirati na oko 380 hektara. Da bi se stekla predodžba o koliko je ogromnom prostoru tu riječ, radi se o 3.800.000 kvadratnih metara. Ili 540 nogometnih igrališta.

Razvoj je uvijek dobra vijest i ništa ne bi Piše: Ivona Butjer bilo sporno da se to područje ne nalazi na Mratinović samom kršu koji je iznimno osjetljiv i pro- Foto: screenshot/ pustan teren. I to u samoj zoni sanitarne YouTube zaštite izvorišta Omble. Stoga se postavlja opravdano pitanje – hoće li novi grad koji niče nadomak Dubrovnika ugroziti naš izvor pitke vode? NOVI GRAD U DRUGOJ ZONI SANITARNE ZAŠTITE Ugledni inženjer građevine Tomislav Paviša upozorava da je bojazan opravdana, pogotovo zbog toga što se projekt planira u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Omble. „Veliki utjecaj na kvalitetu vode, u krškom terenu, može imati prekogranično zagađenje, u slivnom području izvora Ombla, koje u ovom slučaju ovisi o izboru tehničkih rješenja odvodnje fekalnih i oborinskih voda projekata Novo Trebinje, aerodrom Trebinje, i naselja Ivanica“, izjavio je Paviša za Dubrovački dnevnik. Paviša podsjeća na to da, prema pravilnicima o utvrđivanju zona sanitarne zaštite u susjednoj državi (Republika Srpska i Federacija BiH) i Republici Hrvatskoj, izgradnja takvih projekata u II. zoni zaštite izvorišta u kojem se oni nalaze nije dopuštena. „Zbog toga je vjerojatno ranija lokacija aerodroma Trebinje izmještena s lokacije plato Zubci u sliv izvora Ombla, jer se prvotna nalazila u II. zoni sanitarne zaštite izvora Vrelo

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Novo Trebinje je zamišljeno kao nova urbana cjelina koja bi imala stanove, školu, dječji vrtić, sportsku dvoranu, dom zdravlja, zelene površine, nove prometnice, već spomenuti kongresni centar i druge sadržaje. Sve bi se to trebalo prostirati na oko 380 hektara. Da bi se stekla predodžba o koliko je ogromnom prostoru tu riječ, radi se o 3.800.000 kvadratnih metara. Ili 540 nogometnih igrališta. No, hoće li ugroziti pitku vodu u Dubrovniku?

Tako bi trebalo izgledati novo naselje

oko, glavnog izvora pitke vode grada Trebinja“, smatra Paviša. TRASIRANJE JE POKAZALO UTJECAJ NA IZVOR OMBLE Ovaj inženjer građevine napominje da su zaključci o tome kako se planirana lokacija projekta, kao i aerodroma Trebinje te naselja Ivanica, nalazi u II. zoni sanitarne zaštite, zasnovani na rezultatima vrlo opsežnih hidrogeoloških istraživanja. Ona su provedena za potrebe izgradnje objekata hidroelektrane na Trebišnjici, a objedinjeni su u elaboratu 'Zone sanitarne zaštite izvorišta Dubrovačkog vodovoda', koji je revidiran i od strane hrvatskih hidrogeologa 1990. godine. „Nažalost taj elaborat vjerojatno nije poznat široj stručnoj javnosti u Hrvatskoj, a vjerujem niti u Trebinju, Banja Luci i Sarajevu“, dodaje Paviša. Naš sugovornik objašnjava kako su u elaboratu navedeni rezultati koji pokazuju utjecaj na izvorište Omble, a temeljem provedenih trasiranja/bojanja na lokacijama Pridvorci i Sedlari, za vrijeme približno velikih voda. Inače, trasiranje/bojanje je metoda kojom se prati kretanje vode i utvrđuje postoji li povezanost između dviju lokacija. Postupak se provodi tako da se u vodu na odabranom mjestu doda posebna boja koja nije štetna po okoliš, a zatim se prati pojavljuje li se ona na obližnjim izvorima, bunarima ili vodotocima. Na temelju rezultata može se utvrditi kamo voda otječe, koliko joj treba da stigne do određene lokacije te postoji li mogućnost prijenosa onečišćenja.

Aktualno 17

ŠTO JE S HIDROLOŠKOM ANALIZOM? U ovom konkretnom slučaju, Paviša iznosi da je voda ubačena na lokaciji Pridvorci 28. ožujka 1960. godine, a na Ombli se pojavila 31. ožujka. Kad je riječ o lokaciji Sedlari, boja je ubačena 25. veljače 1959. godine u 13:00 sati, a na Ombli se pojavila nakon tri dana. U prvom slučaju je, navodi Paviša, boja putovala 69 sati i prividnom brzinom od 6,28 centimetara u sekundi. U drugom slučaju putovala je 75 sati i prividnom brzinom od 6,48 centimetara u sekundi. „Pravilnik o zaštitnim zonama izvorišta navodi da II. zona sanitarne zaštite obuhvaća područja s kojih su, u uvjetima velikih voda, utvrđene brzine podzemnih tečenja veće od 3 centimetra po sekundi. Dakle, iz navedenog jasno proizlazi da se prostor urbanističkog plana 'Novo Trebinje', ali i planirana lokacija aerodroma Trebinje, kao i naselje Ivanica, nalaze u II. zoni sanitarne zaštite izvora Ombla, jer su utvrđene prividne brzine podzemnog tečenja znatno veće od dopuštenih“, napominje Paviša te povlači pitanje provedbe hidrološke analize velikih voda koja bi pokazala rizik od poplava u novim okolnostima. Jer, kroz sve te godine, puno toga se promijenilo u prostoru. „Iako u prikazu u medijima nije navedeno, može se zaključiti da kod izbora lokacije projekta 'Novo Trebinje' nije provedena hidrološka analiza velikih voda, odnosno ocjena rizika pojave poplava, posebno nakon dovođenja oko 15 posto novih voda u akumulaciju Bileća, nakon završetka izgradnje HE Dabar. Zbog neizgrađenog projekta HE Dubrovnik II. faza,

18 Aktualno

„Prostor urbanističkog plana 'Novo Trebinje', ali i planirana lokacija aerodroma Trebinje, kao i naselje Ivanica, nalaze u II. zoni sanitarne zaštite izvora Ombla, jer su utvrđene prividne brzine podzemnog tečenja znatno veće od dopuštenih. Na tim područjima gradnja nije dopuštena“, napominje Tomislav Paviša.

Stanovi, vrtić, škola, Kongresni centar...

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

kako je bilo predviđeno osnovnim projek- ulaganja, nego i doprinosom općem dobru. tom energetskog korištenja voda Trebišnjice „Pod time podrazumijevam sigurnu voiz 1960. godine, na osnovu čega je i odabran doopskrbu, očuvan okoliš, funkcionalnu volumen akumulacije Bileća, za vrijeme ve- infrastrukturu, dostupne javne sadržaje i likih voda, doći će do povećanog protoka Tre- mogućnost dostojanstvenog stanovanja. bišnjice kroz Trebinje, čime je rizik plavljenja Kvalitetna razvojna strategija treba poveziodabrane lokacije za investitora neprimjere- vati te vrijednosti, a ne ostvarivati jednu na no velik“, upozorio je Paviša te podsjetio na štetu druge“, izjavio je Obuljen dodavši kako ogromnu poplavu na tom području iz 1979. bi za projekt takvih razmjera trebalo tražigodine. ti cjelovitu ocjenu prostora, infrastrukture i Naposljetku, inženjer građevine navodi da dugoročnih učinaka, a ne samo razmatranje bi Dubrovnik, uz pomoć Vlade, trebao hitno pojedinačnih građevina. Posebno navodi i utpokrenuti projekt izgradnje podzemne aku- jecaj na samu Omblu. mulacije Ombla, kako bi se zadržala kvaliteta „Državna granica razdvaja nadležnosti, ali ne pitke vode, neovisno i o posljedicama nave- zaustavlja podzemne vode. U krškom prosdenih projekata u susjedstvu. toru putovi podzemnog otjecanja i mogući „U sklopu tog projekta bi se vodozahvat, pre- prijenos onečišćenja ne mogu se pouzdama razrađenom projektu, koji se danas nalazi no procjenjivati samo prema udaljenosti na na razini mora, u zoni vode tekućice, izdign- karti. Potrebne su hidrogeološke podloge i uo na visinu oko 65 metara nadmorske visine istraživanja veza s izvorištem, uz uvažavanje u zonu vode stajaćice. Tu bi bila trajno čista različitih vodnih prilika. Na njima treba temelvoda, dok bi onečišćena i dalje, kao i danas, jiti ocjenu rizika konkretne lokacije i odgovprotjecala špiljskim kanalima koji su sm- arajuće mjere zaštite“, upozorio je Obuljen ješteni duboko ispod mjesta novog vodozah- dodavši da upozorenja Tomislava Paviše trevata“, objašnjava Paviša. ba ozbiljno uzeti u obzir i da bi institucije trebale dati odgovore. VRIJEDNOST PROJEKTA SE NE MJERI SAMO BROJEM IZGRAĐENIH STANOVA TO ŠTO NEMA DOKAZANE ŠTETE, NE ZNAČI Predsjednik Društva građevinskih inženjera DA NE POSTOJI RIZIK Dubrovnik Mario Obuljen navodi da je razum- „No, bez uvida u cjelovitu dokumentaciju ne ljivo nastojanje svake zajednice oko ulagan- bih donosio konačnu ocjenu zakonitosti ili ja u budućnost te se takvim ambicijama ne okolišne prihvatljivosti projekta. Jednatreba protiviti samo zato što se ostvaruju s ko tako, ne bih unaprijed tvrdio da će svaki druge strane granice. Međutim, navodi i da zahvat ugroziti pitku vodu. No, odsutnost se uspješnost razvoja ne treba mjeriti samo dokazane štete nije dokaz sigurnosti: ozbilbrojem izgrađenih stanova ili vrijednošću jne neizvjesnosti o mogućim nepovratnim posljedicama treba razriješiti prije odluka kojima se takvom riziku izlažemo. S inženjerskog stajališta, prvo bih tražio jasno preklapanje obuhvata planirane gradnje s hidrogeološkim podlogama i zonama zaštite“, smatra Obuljen. Navodi i kako bi trebalo provjeriti i sve ostale karakteristike, poput nepropusnosti odvodnje, odakle dolazi voda za novo naselje, kolike su potrebe, kako se prikupljaju, pročišćavaju i zbrinjavaju otpadne i onečišćene oborinske vode, ali i učinke na vodni režim i povezane ekosustave. „Zagovaram i zajedničko razmatranje postojećih i planiranih opterećenja istog sliva. Novo naselje, prometnice i drugi zahvati ne bi se smjeli promatrati odvojeno ondje gdje se njihovi učinci mogu zbrajati. Pritom kriterij odgovornosti treba biti jednak s obje strane granice. Zahtjev za zaštitom u susjedstvu mora pratiti jednako ozbiljno rješavanje vlastitih opterećenja voda i prostora“, poručuje

Petak, 25. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Aktualno 19

Ambiciozni projekt u susjedstvu

Obuljen te podsjeća da je Grad Dubrovnik jenja. Najavljene povlaštene uvjete u trebin„Državna granica razdvaja nadležno- 2019. godine donio Odluku o zaštiti izvorišta jskom gradskom programu također ne treba Ombla, koja prepoznaje prekogranični obuh- poistovjećivati s tržišnim cijenama dostupsti, ali ne zaustav- vat zona zaštite, ali mjere i zabrane propisuje nima svakom kupcu: službeno su predstavljeni kao pomoć određenim kategorijama lja podzemne vode. za hrvatski teritorij. „Zato ucrtane zone i hidrogeološku pov- stanovništva i stambenom zbrinjavanju TreU krškom prostoru ezanost treba razlikovati od pravne prove- binjaca“, izjavio je Obuljen dodavši kako ne putovi podzemnog divosti pojedinih mjera u drugoj državi. Za treba promatrati samo cijenu četvornog meotjecanja i mogući planove i zahvate koji mogu imati značajne tra, nego i ukupni trošak života, uključujući i prekogranične učinke postoje međunarodni prelazak granice, dostupnost vrtića, škole i sl. prijenos onečimehanizmi, uključujući Espoo konvenciju i „Osobni izbor mjesta života treba poštovati. šćenja ne mogu Protokol o strateškoj procjeni okoliša, kada Međutim, mogućnost stanovanja izvan Hrsu ispunjeni uvjeti njihove primjene. Ne daju vatske ne bih smatrao zamjenom za stvaranse pouzdano jednoj državi opće pravo odlučivanja o svakoj je uvjeta u kojima ljudi mogu ostati živjeti na procjenjivati samo gradnji u drugoj, ali predviđaju da se mogući dubrovačkom području. Naš cilj treba biti da prema udaljenosti prekogranični učinci razmotre u odgovara- ostanak bude stvarna, dostupna mogućnost, a ne privilegij. Priuštivo stanovanje zato smana karti. Potrebne jućem postupku“, navodi Obuljen. tram dijelom razvojne strategije, a ne izdvosu hidrogeološke HOĆE LI SE DIO STANOVNIŠTVA IZ GRADA jenim pitanjem tržišta nekretnina“, zaključuPRESELITI U TREBINJE? je Obuljen. podloge i istražiU Dubrovniku je za većinu obitelji kupnja Zahvate u prostoru na području susjednih vanja veza s izvovlastite nekretnine postala nemoguća misija. općina, poput Novog Trebinja, kamenoloma rištem, uz uvaTakođer, snažno rastu i cijene najmova, a o u Ravnome, gradnje na Ivanici, treba promaNovom Trebinju se promišlja kao o zoni pri- trati i kroz ekološku prizmu. Pogotovo kad je žavanje različitih uštivog stanovanja. Zbog relativne blizine, u pitanju voda, jedan od najvrjednijih resursa vodnih prilika. Na upitali smo Obuljena smatra li da bi dio sta- koja Dubrovnik ima. Jer voda ne zna gdje zanjima treba teme- novništva, koje trenutačno živi u Dubrovniku, vršava teritorij jedne države, a počinje podmogao razmotriti preseljenje u novo naselje, ručje druge. ljiti ocjenu rizika među kojima je i znatan broj stranih radnika. S druge strane, što se tiče samih investicikonkretne lokacije „Što se stanovanja tiče, moguće je da dio ja, posebno najavljene gradnje kongresnog i odgovarajuće ljudi razmotri život u susjedstvu ako ondje centra, Dubrovnik bi možda trebao razmisliti pronađe prihvatljiviji i pravno siguran dom. je li prirodno da toliko kaska. Pa čak i za pomjere zaštite“, Bez podataka o stvarnoj ponudi, potražnji i dručjima koja su prirodno uvijek kaskala za upozorio je Mario interesu ne bih prognozirao opseg presel- Dubrovnikom i od njega učila. Obuljen

20 More

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

ZABRINJAVAJUĆE STANJE

Srđeli prijeti izumiranje: 'Njen dugotrajni pad, a pogotovo izumiranje, imao bi vrlo ozbiljne posljedice' Nekad smo kupovali prvoklasnu srđelu, a sad je situacija znatno drugačija. Sve ih je manje, a i sama veličina ribe je manja. Klimatske promjene i prekomjerni izlov ugrožavaju opstanak omiljene ribe na Jadranu

Dok se hrvatsko ribarstvo suočava sa sve većim izazovima, na krajnjem jugu zemlje situacija je posebno zabrinjavajuća. Mali broj aktivnih ribara i sve teži uvjeti rada čine neizvjesnu budućnost za tradicionalno ribarstvo koje je bilo važan dio života dubrovačkog kraja. Na problem je ranije upozoravao i Mario Cvjetović, mladi šipanski ribar i sin vlasnika ribarske tvrtke Orka, ističući kako je ribarstvo na jugu Hrvatske praktički na izumiranju. Dodatnu zabrinutost izaziva stanje jedne od najvažnijih i najomiljenijih jadranskih riba - srđele. Istraživanja pokazuju da se njezina prosječna veličina u posljednja dva desetljeća smanjila za tri do četiri centimetra, a kao ključni razlozi navode se prekomjerni izlov i klimatske promjene. Sve toplije more dodatno otežava predviđanje budućnosti ove vrste, važne ne samo za ribarstvo nego i za cjelokupni morski ekosustav. LOŠE STANJE BIOMASE SRĐELE O tome što se događa sa srđelom u Jadranu, koliko su promjene ozbiljne i kakva je situacija na jugu Hrvatske razgovarali smo s Vanjom Čikeš Keč, znanstvenicom Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Ona je istaknula kako je situacija ozbiljna kada je riječ o srđeli u Jadranskom moru. „Stanje biomase srđele i inćuna, kao i ostalih najvažnijih ribolovnih vrsta, procjenjuje se zajednički u okviru Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM). Procjene za sitnu plavu ribu rade se za Jadran kao cjelinu, odnosno zajednički za Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju. Stoga se podaci o biomasi i ribolovnoj smrtnosti odnose na cijelo Jadransko more, a ne samo na hrvatski dio. Posljednja navedena procjena, iz svibnja 2023.

godine, pokazala je dobro stanje biomase inćuna, ali istodobno vrlo loše stanje biomase srđele. Biomasa srđele pala je ispod referentne granice Blim, odnosno razine ispod koje je vjerojatnost spontanog oporavka populacije vrlo niska. Istodobno je ribolovna smrtnost, odnosno udio ukupne smrtnosti populacije koji je posljedica ribolova, za obje vrste bila izvan sigurnih granica“, pojasnila je Čikeš Keč. Dodala je kako na stanje populacije srđela ne utječe samo ribolov nego je prema njezinim saznanjima riječ o kombinaciji ribolovnog pritiska i okolišnih čimbenika, dostupnosti hrane i odnosa s drugim vrstama u hranidbenom lancu. RIBA SE SMANJILA Potvrdila je kako je zabilježen ozbiljan pad srednje lovne dužine srđele. „Ako promatramo posljednjih 25 godina, početkom 2000-ih u ulovima smo redovito nalazili jedinke duge 20 ili 21 centimetar. Od 2013. godine, međutim, već se jedinke dulje od 18 centimetara mogu smatrati 'velikim' srđelama. To znači da se danas u kilogramu ulova doista može naći veći broj jedinki nego prije. Ipak, treba naglasiti da broj jedinki u kilogramu ne ovisi samo o njihovoj dužini nego i o tjelesnoj masi. Ona može znatno varirati ovisno o količini dostupne hrane na određenom području i u određenom razdoblju, kao i o tome nalaze li se jedinke u razdoblju mrijesta“, kazala je znanstvenica. Kada je riječ o srđeli, znanstvenica s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, naglašava kako je srđela vrsta koja može podnijeti relativno velika kolebanja okolišnih uvjeta, ali za mrijest preferira niže temperature mora. „Porast temperature mora povezan s globalnim

Ako promatramo posljednjih 25 godina, početkom 2000-ih u ulovima smo redovito nalazili jedinke duge 20 ili 21 centimetar. Od 2013. godine, međutim, već se jedinke dulje od 18 centimetara mogu smatrati ‘velikim’ srđelama.

Piše: Aida Čakić Foto: Duško Jaramaz/ PIXSELL

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Posljednja navedena procjena, iz svibnja 2023. godine, pokazala je dobro stanje biomase inćuna, ali istodobno vrlo loše stanje biomase srđele. Biomasa srđele pala je ispod referentne granice Blim, odnosno razine ispod koje je vjerojatnost spontanog oporavka populacije vrlo niska.

zatopljenjem zasigurno predstavlja jedan od čimbenika koji utječu na ovu vrstu. Razdoblje mrijesta srđele traje od listopada do ožujka, s najvećim intenzitetom od prosinca do veljače. Upravo je u tom razdoblju u hrvatskom dijelu Jadrana na snazi zabrana ribolova, kao jedna od mjera zaštite. Naime, time se omogućuje neometani mrijest srđele i novačenje inćuna“, kazala je Čikeš Keč.

More 21

regulirati temperaturu mora, količinu dostupne hrane niti broj srđela koje pojedu tune, dupini i druge riblje vrste. Ono na što možemo utjecati jest intenzitet ribolova“, kazala je te dodala kako je ključno pronaći model upravljanja ribolovom koji će smanjiti pritisak na populaciju i omogućiti njezin oporavak, a istodobno očuvati gospodarsku održivost ribarstva.

RIBOLOVNA OGRANIČENJA SU VAŽNA SRĐELA IMA VAŽNU ULOGU Kada je u pitanju zaštita srđele i inćuna, znanst- „Cilj mora biti dugoročno očuvati i srđelu i ljude koji venica ističe kako se vremenskim ograničenjima od nje žive“, poručila je. nastoje zaštititi upravo najosjetljivije faze život- Čikeš Keč ističe kako srđela ima iznimno važnu nog ciklusa obiju vrsta. ulogu u hranidbenoj mreži Jadrana. „Zabrana ribolova primjenjuje se i tijekom ljetnog „Hrani se fitoplanktonom i zooplanktonom, a istrazdoblja, kada se mrijesti inćun, dok se mlade odobno predstavlja važan izvor hrane brojnim jedinke srđele novače, odnosno ulaze u dio popu- drugim ribljim vrstama i morskim sisavcima. Na lacije dostupan ribolovu. S obzirom na trenutačno taj način povezuje niže i više razine hranidbenog stanje srđele, ribolovna ograničenja imaju važnu lanca i ima važnu ulogu u funkcioniranju cijelog ulogu, jer je ribolovni pritisak jedan od čimbenika ekosustava. Osim ekološke važnosti, srđela je i nana koji možemo izravno utjecati. Međutim, opora- jvažnija vrsta hrvatskog morskog ribolova te čini vak populacije ovisi i o nizu okolišnih čimbenika više od 70 posto ukupnog godišnjeg ulova. Zbog koji se ne mogu regulirati mjerama upravljanja ri- toga bi njezin dugotrajan pad, a osobito eventualni bolovom“, smatra Vanja Čikeš Keč. nestanak, imao vrlo ozbiljne posljedice – ne samo Nije optimistična po pitanju budućnosti. za morski ekosustav i ribarstvo nego i za način „Budući da je, prema posljednjoj navedenoj procje- života obalnih zajednica. Srđela je stoljećima dio ni, biomasa srđele pala ispod sigurnog biološkog gospodarske, prehrambene i kulturne tradicije limita, nastavak sadašnjeg trenda ne daje mnogo Jadrana. Nije bez razloga dobila naziv 'hraniteljica prostora za očekivanje spontanog oporavka pop- Jadrana'“, zaključila je za Dubrovački dnevnik Vanulacije. Na niz čimbenika koji određuju brojnost ja Čikeš Keč iz Instituta za oceanografiju i ribarstsrđele ne možemo izravno utjecati. Ne možemo vo.

22 Promo

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

HOTELI MAESTRAL • PARTNERSKI SADRŽAJ

U Dubrovniku treba moći planirati i zimu Otvaranjem novog hotela Adriatic Maestrali planiraju zaposliti još 70 do 80 ljudi. Prilika je to za one koji u Dubrovniku žele graditi karijeru uz sigurnost cjelogodišnjeg zaposlenja, od prvog posla u hotelu do novog koraka u zanimanju koje već dobro poznaju. Kad se razgovara o novom poslu, pitanje plaće obično dođe među prvima. S razlogom. Od nje se plaćaju stanarina ili kredit, pune vrećice u trgovini i podmiruju računi koji stižu svakog mjeseca. Upravo je taj posljednji dio važan u gradu u kojem se toliko toga ravna prema turističkoj sezoni. Troškovi kućanstva imaju svoj ritam i u studenome, siječnju ili veljači. Zato uz razgovor o iznosu plaće ide još jedno, vrlo praktično pitanje: na koliko mjeseci zaposlenja čovjek može računati? Odgovor utječe na odluke koje se donose kod kuće, za obiteljskim stolom. Hoće li se moći promijeniti stan, upisati dijete na još jednu aktivnost ili jednostavno dočekati zimu bez ponovnog traženja posla. Hoteli Maestral svoj plan zapošljavanja temelje na cjelogodišnjem radu i dugoročnoj suradnji. Uz postojeće hotele, otvaranje novog Adriatica donosi potrebu za još približno 70 do 80 djelatnika. Posebno žele privući domaće ljude i sve one koji su Dubrovnik izabrali za mjesto u kojem će živjeti i razvijati svoju karijeru. RAČUNICA KOJA OBUHVAĆA CIJELU GODINU Uspoređivanje ponuda za posao često počinje i završava mjesečnim iznosom. Za nekoga tko planira ostati kod istog poslodavca dulje vrijeme, korisno je napraviti i godišnju računicu. Koliko će plaća primiti, kakva dodatna primanja može očekivati i hoće li između dva angažmana nastati razdoblje koje treba premostiti vlastitom ušteđevinom? Tek se tada može procijeniti što pojedina ponuda znači za kućni budžet. Model zaposlenja na kojem Maestrali temelje plan zapošljavanja obuhvaća dvanaest

plaća, urednu prijavu i doprinose, kontinuitet mirovinskog staža, nagrade za ostvarene rezultate, te dodatna primanja poput božićnice i uskrsnice. Tu su i prava iz radnog odnosa, uključujući ona u slučaju bolovanja, rada praznicima i nedjeljom te prekovremenih sati. Sve to ulazi u vrijednost posla, premda se u prvom razgovoru o zaradi lako zadrži samo na jednoj brojci. Redovita primanja kroz godinu olakšavaju planiranje troškova. Čovjek zna na što se može osloniti sljedeći mjesec i koliko može odvojiti za nešto što mu je važno. Ista sigurnost vrijedi i za mirovinski staž, koji se prikuplja kroz cijelu godinu. Riječ je o stvarima čija se vrijednost posebno osjeti kad zaposlenje potraje. Hotelski posao traži mnogo od čovjeka, osobito u mjesecima kada je najviše gostiju. Plaća zato ostaje presudno pitanje. Uz nju kandidat ima razloga pitati i kako će izgledati njegova svakodnevica, što se od njega očekuje te koje su mu mogućnosti za napredovanje. O tim odgovorima ovisi može li se na radnom mjestu zamisliti i za nekoliko godina. ADRIATIC OTVARA PROSTOR ZA RAZLIČITA ZANIMANJA Novi hotel znači i okupljanje ljudi čiji će se poslovi svakodnevno nadovezivati jedni na druge. Recepcija ovisi o usklađenosti s domaćinstvom, restoran s kuhinjom i poslugom, a cijeli hotel sa službom održavanja koja brine da sve funkcionira. Gost vidi rezultat njihova zajedničkog rada, često i ne znajući koliko je ljudi sudjelovalo u njemu. Planirano zapošljavanje u Maestralima zato obuhvaća različite profile: poslove u hotelu i gastronomiji, na recepciji, u

domaćinstvu, službom održavanja i administraciji. Među kandidatima se tako mogu prepoznati i ljudi s dugogodišnjim hotelskim iskustvom i oni koji tek razmišljaju o ulasku u tu struku. Iskusnom djelatniku promjena poslodavca može biti prilika da preuzme veću odgovornost ili pronađe sredinu u kojoj želi ostati. Nekome tko je na početku važni su prilika da nauči posao i jasna predodžba o tome kako se u njemu može razvijati. Maestrali se obraćaju i jednima i drugima, kao i kandidatima koji razmišljaju o promjeni dosadašnjeg zanimanja. Iskustvo je za brojne pozicije prednost. Uz njega su važni odgovornost, odnos prema gostu i spremnost na učenje. U hotelskom poslu kolege se svakodnevno oslanjaju jedni na druge, pa pouzdanost vrlo brzo postaje vidljiva. Jednako se prepoznaje i osoba koja želi naučiti više, razumjeti kako funkcionira odjel i s vremenom preuzeti zahtjevnije zadatke. Otvaranje hotela posebno je zanimljiv trenutak za pridruživanje timu. Ljudi upoznaju prostor u kojem će raditi, kolege i način na koji će organizirati svakodnevne obveze. U Maestralima širenje poslovanja vide i kao prostor za rast postojećih djelatnika. Njihovo iskustvo ostaje važno dok se u posao uvode novi ljudi, a veći sustav donosi i potrebu za preuzimanjem novih odgovornosti. RADITI ONDJE GDJE ŽELITE ŽIVJETI Za ljude koji su odrasli u Dubrovniku odluka o poslu povezana je s obitelji, prijateljima i životom koji ovdje već imaju. Oni koji su se doselili traže način da se ovdje ust-

ale. U oba slučaja mogućnost dugoročnog zaposlenja ima težinu. Lakše je donositi osobne odluke kada se svakih nekoliko mjeseci ne mora iznova rješavati pitanje sljedećeg angažmana. Maestrali žele privući upravo ljude koji tako razmišljaju o svojoj budućnosti. Otvaranje Adriatica povod je za nova zapošljavanja, a namjera je graditi suradnju koja će trajati i nakon prve odrađene sezone. Poslodavcu je u interesu zadržati ljude koji poznaju posao i mogu ga prenijeti novim kolegama. Za djelatnika je važno da s godinama iskustva dolazi i mogućnost preuzimanja odgovornijih poslova. Zainteresirani se mogu javiti i ako među trenutačno otvorenim pozicijama na našoj web stranici www.hotelsindubrovnik.com (pod Karijere) ne pronađu onu koja odgovara njihovu iskustvu. Otvorenu molbu i životopis mogu poslati na kadrovska@hotelimaestral.com. To je prvi korak prema razgovoru o konkretnom radnom mjestu, uvjetima i mogućnostima koje donosi širenje Maestrala. Za nekoga tko svoj život vidi u Dubrovniku, taj razgovor vrijedi voditi s pogledom na cijelu godinu. I na onu koja dolazi nakon nje. Tekst je realiziran u suradnji s grupacijom Hoteli Maestral.

Intervju 23

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Pad nije «normalan

dio starosti»

Kako sačuvati sigurnost i samostalnost Ravnoteža, lijekovi, vid, uređenje doma prijelom kuka i rehabilitacija

Zašto s godinama češće padamo?

Siguran hod zahtijeva suradnju mišića, očiju, unutarnjeg uha, živčanog sustava i mozga. S godinama se mišićna snaga i brzina reakcije mogu smanjivati, a kronične bolesti dodatno otežati kretanje. Osoba koja sve manje hoda postupno može postajati još nesigurnija.

Dobra je vijest

da se snaga i ravnoteža mogu poboljšavati i u poznijim godinama

Lijekovi, vid i obuća: mali detalji, velika razlika

Neki lijekovi mogu izazvati omaglicu, pospanost ili pad krvnog tlaka pri ustajanju. Slabiji vid neodgovarajuće naočale i loša rasvjeta također povećavaju rizik. Važna je stabilna udobna obuća s protukliznom potplatom. Lijekove nikada ne treba samostalno prekidati.

Dom treba prilagoditi čovjeku

Klizavi tepisi, kabeli, slabo osvijetljeni hodnici i mokre kupaonske pločice mogu biti opasni. Rukohvati, protukliznje podlogei dobro noćno svjetlo često čine razliku.

Prijelom kuka: zašto je oporavak toliko važan?

Strah od pada ne smije zaustaviti život

Prijelom kuka često zahtijeva operaciju i bolničko liječenje. Nakon povratka kući potrebna je rehabilitacija kako bi se ponovno uspostavili snaga, ravnoteža, hod i svakodnevna samostalnost.

Nakon pada mnogi počnu izbjegavati hodanje. Rješenje nije prestati se kretati, nego pronaći sigurniji način kretanja- uz prilagođene vježbe, pomagala ili stručnu rehabilitaciju.

Pravodobna procjena, sigurniji dom, snažniji mišići i rehabilitacija omogućuju više kretanja , dostojanstva i samostalnosti. SLIJEDEĆI BROJ: Zaboravljivost ili demencija – kada promjene pamćenja traže pregled?

Iskoristite poklon vaučer za pregled u ustanovi Familia

Više informacija na: 020 642460 oglasi@dubrovackidnevnik.hr info@familia.ba Stručna procjena,individualni plan i moderni programi rehabilitacije pomažu vam da ostanete aktivni i samostalni Tekst je edukativnog karaktera i ne zamjenjuje individualni liječnički pregled ili savjet.

0 10

Saznajte više na podcastu Dubrovačkog dnevnika: Intervju sa dr. Omeragić Edinom Tekst pripremio: tim ustanove Familia

Centar za rehabilitaciju nakon moždanog udara

Sarajevo +387 33 956 480 info@familia.ba www.familia.ba www.mozdaniudar.ba

Izvori i literatura: Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) – smjernice za tjelesnu aktivnost starijih osoba; Centers for Disease Control and Prevention (CDC) – STEADI, prevencija padova; National Institute on Aging (NIA) – Falls and Fractures in Older Adults.

24 Kolumna Škura bura

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Eko propisi Europske unije uništili su auto-moto industriju

Sljedeći auto bit će mi iz Kine, jer nijedan više ne valja. To nisu auta, nego ekrani na kotačima Zbog raznih EU propisa, plemići europske auto industrije poput Mercedesa, Audija i BMW-a sada proizvode televizore na kotačima. Važnije im je što se događa na ekranu, nego što je s ovjesom. Kupce privlače aplikacijama, a ne kilovatima Kada god bi na Dnevniku Hrvatske radiotelevizije „ne pere se tako suđe“. Đurica Drobac onim svojim uznemirujuće dra- E pa isto se dogodilo i Hrvatskoj, ali i ne samo njoj, matičnim glasom rekao „Poglavlje 23“, nešto bi me nego i drugim članicama, pa i raznim industrijama u prsima štrecnulo. „Poglavlje 23“ zvučalo mi je poput primjerice automobilske. EU im je počela kvokao film strave i užasa, neželjeno dijete Freddyja cati zašto prde i zagađuju zrak? Zašto vaši dvotakKruegera iz Ulice brijestova i Sadako Yamamure iz tni skuteri od 50 kubika prduckaju i šalju ugljični japanskog hororca Krug. dioksid u atmosferu? I tako je nastupila zabrana Naime, u pristupnim pregovorima s EU Hrvatska proizvodnje dvotaktnih skutera od 50 kubika. Rezunikako nije mogla zatvoriti Poglavlje 23 koje se ti- ltat je da su se prometne gužve po europskim gracalo pravosuđa i temeljnih prava. Godinama su dovima višestruko povećale, jer si s četverotaktnim Ivo Sanader i Jadranka Kosor – „Kud Ivo tud i ja“ – skuterom sporiji od ljenjivca na heroinu, pa mnogi pokušavali uvjeriti Europsku komisiju kako ministri- umjesto motora biraju auto zbog činjenice da za ca pravosuđa Ana Lovrin pravo pere suđe koristeći veće motocikle treba dodatna dozvola. Likvi i Čarli od limuna, ali europski ćate iz Bruxelle- No Europskoj komisiji skuteri nisu bili dovoljni, pa sa, Strasbourga i Luksemburga odgovarale su Hr- su auto-moto industriji Starog kontinenta počeli vatskoj da prakticira krivosuđe, odnosno da krivo nametati i razne dodatne ekološke mjere. Ovima pere suđe, jer nakon pranja (love) ostaju mrlje. je čitava naracija o eko propisima u nekom mo-Kakve mrlje? – upitala je gradonačelnica Dubrovni- mentu dopizdila, pa umjesto da proizvode aute s ka i članica HDZ-a Dubravka Šuica. vrhunskim voznim karakteristikama, odlučili su se -Mrlje od kriminala – pojasnio je Jose Manuel Barro- na proizvodnju auta s vrhunskim ekranima. Ukratso, predsjednik Europske komisije. ko rečeno, plemići europske auto industrije poput -Znate li kako se skidaju mrlje od kriminala? – zaus- Mercedesa, Audija i BMW-a sada proizvode teletila je Šuja, pa odmah nastavila – Operu se na 40 vizore na kotačima. Važnije im je što se događa na stupnjeva Celzijusa na Djevičanskim otocima. Dje- ekranu, nego što je s ovjesom. Kupce privlače aplikvičanski otoci desetljećima skidaju mrlje od jaja, acijama, a ne kilovatima. krvi i gospodarskog kriminala. Rezultat svega jest da su motori i auti, uključujući bavarsku aristokraciju, nikad gori kvalitetom. PrimEUROPSKA UNIJA SAMO NEŠTO KVOCA jerice meni je na BMW motociklu nedavno otišao I tako je zatvoreno famozno Poglavlje 23 i Hrvats- kuplung alnasera. Trideset i kusur godina vozim ka je postala punokrvna članica EU. Na Trgu bana razne motore i nikad nisam čuo da postoji taj dio, a Jelačića uslijedilo je veliko slavlje. Postali smo dio eu- kamoli da mi se pokvario. Sve dok nisam došao do ropske obitelji. Nije idealna - tu su i neugledne rod- BMW-a. Kada mi je moj meštar rekao da mi se pokice Bugarska i Rumunjska - ali, molim vas lijepo, koja vario kuplung alnasera, mislio sam da me zajebava. je to obitelj savršena? Ako je nešto perfektno, onda -Možda nije otišao kuplung alnasera, nego kočnica nije obitelj. Nismo se ni otrijeznili od slavlja, a naša alternatora. Ili gas radilice – nastavio sam zajebpralja Dube postala je potpredsjednica Europske anciju, a on me gledao kao potpunog glupsona. komisije. A onda smo, jebiga, uvidjeli da je Europska -Ne, pokvario se baš kuplung alnasera – prevrnuo je unija u koju smo godinama željeli ući, obična kokoš očima. koja samo nešto kvoca. Ima takvih primjera na ti- Morao sam ga nabaviti iz Njemačke. Cijenu možete suće, ne samo u geopolitičkom životu. Brojni brexit samo zamisliti. Došlo me kao svetog Petra kajgamuškarci posvjedočit će vam da su godinama željeli na na aerodromu. Zaključak cijele priče jest da su ući, a kad su napokon završili pregovore u inboxu i najbolji proizvođači motora i auta, zbog raznih EU ušli u pripadnicu suprotnog spola, ona im je ubrzo ograničenja, postali teško smeće, a kupac i dalje počela kvocati o pravosuđu neprekidno im govoreći plaća brend.

Piše: Maro Marušić Foto: Luka Antunac/ PIXSELL

I tako je zatvoreno famozno Poglavlje 23 i Hrvatska je postala punokrvna članica EU. Na Trgu bana Jelačića uslijedilo je veliko slavlje. Postali smo dio europske obitelji. Nije idealna - tu su i neugledne rodice Bugarska i Rumunjska - ali, molim vas lijepo, koja je to obitelj savršena? Ako je nešto perfektno, onda nije obitelj

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Godinama su Ivo Sanader i Jadranka Kosor – „Kud Ivo tud i ja“ – pokušavali uvjeriti Europsku komisiju kako ministrica pravosuđa Ana Lovrin pravo pere suđe koristeći Likvi i Čarli od limuna, ali europski ćate iz Bruxellesa, Strasbourga i Luksemburga odgovarale su Hrvatskoj da prakticira krivosuđe, odnosno da krivo pere suđe, jer nakon pranja (love) ostaju mrlje

SA MI JE ŽA Nimalo me stoga nije iznenadilo što sam prije neki dan pročitao dvije vijesti. Prva govori kako je kineska marka motocikla CF Moto po prvi put u povijesti Hrvatske najprodavanija u tekućoj godini, a druga vijest govori kako je kineska marka automobila Geely najprodavanija u rujnu, s tendencijom rasta, jer su tek krajem ljeta krenule veće dostave vozila u Lijepu Našu. Porazan je podatak za europsku (ali i japansku, te američku) moto i auto industriju da su kineski modeli najprodavaniji u Hrvatskoj unatoč skepticizmu prema proizvodima s Dalekog istoka. Što će tek biti ako se kupci dodatno opuste, a opustit će se, jer čak i da kineski proizvodi nisu vrhunski puno su jeftiniji od drugih proizvođača, te imaju dugu garanciju, a uostalom vidjeli smo da nijedan auto-moto proizvod više nije najkvalitetniji? Već sada su službene statistike brutalne. Kina je još prije šest godina imala omjer izvezenih i uvezenih auta u omjeru jedan naprema jedan, a danas 30 puta više izvozi nego uvozi. Europa je sebi još jednom iskopala rupu, baš kao i onda kada je svojim tvornicama dopustila preseljenje u Kinu, pa se čudila kako na Starom kontinentu više nema proizvodnje. Evo, sad je isto napravila s onim industrijama koje su dugo odolijevale. Da se razumijemo, okoliš treba zaštiti, ali nije li licemjerno ovoliko ograničavati automobilsku industriju dok istovremeno Ursula von der Leyen i Dubravka Šuica lete s jednog kraja kontinenta na drugi, a kruzerima se ništa ne zabran-

Kolumna Škura bura 25

juje, a daleko su najveći zagađivači po putniku? Naravno, automobili i kamioni, s obzirom na brojnost, ukupno emitiraju najviše štetnih plinova, ali Europa je prema primjerice Aziji smiješan zagađivač (dvotaktni skuteri u Indiji se neće istrijebiti do kraja stoljeća). Pa što će onda sve ove silne mjere promijeniti osim što će uništiti i auto-moto industriju, a vozačima zauvijek uskratiti uživanje u vožnji? Godinama i godinama željeli smo ući u EU, a na kraju možemo samo upaliti Marijana Bana i zapjevati Europskoj uniji i Ursuli von der Leyen. Lipa i pravična ti si bila Dok me nisi tila Dok me nisi tila Sad kad san u te uša Kad san puno toga sluša Sad ti moran reći ja da mi je ža Da mi je ža, da mi je ža Da mi je ža, da mi je ža Da mi je ža ča san te upoznava ja Falša si ka spojeni čep i boca Ko brak matere i oca Ali boca bar ne kvoca Cili dan se samo zajebaješ Cili dan se glupiraješ Geely i ne obadaješ Pa mi je ža Pa mi je ža, pa mi je ža Pa mi je ža, pa mi je ža Pa mi je ža ča san te upoznava ja…

26 Kolumna

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

SOCIJALDEMOKRACIJA NA SLUŽBENOM PUTU H

rvatski zavod za javno zdravstvo ovih je dana objavio umirujuće poruke nakon obustave primjene BCG cjepiva proizvođača iz Bugarske. Ništa strašno, cijepljenje je obustavljeno dok se ne utvrdi zašto su ozbiljne nuspojave na cjepivo odjednom porasle. Tijekom 2026. prijavljene su četiri sumnje na upalu kosti i koštanog tkiva kod male djece, koja su cijepljena cjepivom istog proizvođača. Ali roditelji, naravno, nemaju razloga za paniku. Velikoj većini njih dijete je dobro. Samo ga, za svaki slučaj, danonoćno trebaju pažljivo pratit sljedećih nekoliko godina. Bolest, naime, može napredovati polako i bez osobito izraženih simptoma. To je valjda nova varijanta hrvatske preventivne medicine. Ako se ništa ne događa, nema problema, ako se nešto i dogodi (u kam’ se uprlo), pratite situaciju, a mi ćemo pratit Bugare. Hrvatska je nekoć imala Imunološki zavod koji je proizvodio cjepiva i svoje proizvode plasirao u više od stotinu zemalja. Danas se Hrvatska,

dok zabrinuto bilježi pad nataliteta, mora oslanjati na uvoz cjepiva. Naravno, nije problem što je cjepivo iz Bugarske. Problem je što država koja desetljećima govori o strateškoj samodostatnosti, još uvijek nema vlastitu ozbiljnu proizvodnju cjepiva. Dakle, demografska politika je jasna; vi samo napravite što više djece, a država će se pobrinuti za sve ostalo. Samo nemojte tražiti previše; za stan ćemo vidjet, za vrtić ćemo raspisati natječaj, za pedijatra će se trebat malo strpjeti. A za cjepivo imamo - međunarodno tržište. I tako, dok političari govore da je svako dijete hrvatska budućnost, bilo bi zanimljivo čut koliko vrijedi ta budućnost, kad država, umjesto da mu proizvede vlastito cjepiva, osnuje - Ministarstvo demografije. Možda će ubuduće njihovi djelatnici i djecu pravit. europskoj socijaldemokraciji odavno vrijedi načelo društvene jednakosti. Naivci bi pomislili da svi trebaju biti jednaki, kad ono, jedni jednakost prakticiraju u Bruxellesu, a drugi u pučkim kuhinjama. SDP-

ova eurozastupnica, gospođa Romana Jerković Kraljić, prema navodima iz najnovije afere, na službena putovanja u Strasbourg i Bruxelles odvela je prijatelje i članove obitelji. Nekima od njih su u prijavnoj dokumentaciji za sudjelovanje na znanstvenom skupu osvanule stručne titule profesora i doktora. Sve kako ne’ko ne bi promislio da je zastupnica organizirala obiteljski izlet, a ne međunarodni znanstveni skup. A onda se otkrilo da su troškovi, samo večera, između osam i dvanaest tisuća eura, zavisno koga pitaš. Zastupnica tvrdi da su stvarni troškovi bili manji, dio je sama podmirila, a ostalo je nenamjerna - greška. Simpatizeri ljevice nikako da shvate zašto se njihovi političari vazda sramote za - kikiriki. Ako niste u stanju drpnut barem par milijuna poput kolega iz vladajućih elitnih ešalona, koji je smisao sramotit se za ovu lemozinu? Toliko je puta provjereno da se sposoban političar ni iz postelje ne ustaje za par tisuća eura. I baš kad je Predsjedništvo SDP-a

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

pokrenulo stegovni postupak za njezino izbacivanje iz stranke, gospođa zastupnica je objavila da teška srca napušta SDP, nakon skoro 30 godina članstva, ali da iz sentimentalnih razloga zadržava svoj mandat eurozastupnice. I tako, u hrvatskoj politici ideologija može biti lijeva ili desna, ali kad se podijele funkcije, putovanja i računi, svi se nekako snađu u istom europskom smjeru. onald Trump se toliko uvrijedio što opet nije dobio Nobelovu nagradu za mir da je poručio Norvežanima kako im tu uvredu nikada neće zaboravit. Norveškoj vladi je to zazvučalo ko najava međunarodne osvete zbog povrijeđene taštine. Navodno se pribojavaju čak i mogućnosti otmice kralja. A ako i ne bude kraljevske otmice, ostaje mogućnost carine od osamsto posto na suhi bakalar. Jer kad takva jedna velesila ne dobije priznanje za mir, najbolje je da neprijatelju poskupi večera. Čovjek koji tvrdi da je zaustavio brojne ratove, spriječio nove i spasio svijet od globalne kataklizme, ne može se pomiriti s činjenicom da mu je izmakla medalja. Poput đaka koji je cijelu školsku godinu zabušavo i jedva završio razred, na kraju zahtijeva da mu ravnatelj dodijeli nagradu za izvrsnost. A kad je ne dobije, optuži školu da je leglo radikalnih ideologa i zaprijeti da joj nikad neće oprostit. Razlika je samo u tome što

učenik može dobit jedinicu, a američki predsjednik može uvesti - carine. eki bi savjetovali Nobelovom odboru da zbog mira u kući ubuduće ustanove posebnu kategoriju: Nobelovu nagradu za mirno prihvaćanje činjenice da nagradu - nisi dobio. Pa bi je Trump mog’ dobit,čim prestane prijetit cijelom svijetu. I naravno, pod uvjetom da članovi odbora prežive objavu rezultata. Drugi, bez smisla za humor, pak kažu da čovjek koji ne može sačuvat mir s Nobelovim odborom, a htio bi ga nametnuti cijelom svijetu, nije ostao bez nagrade za mir. Prije bi se reklo da je ostao bez publike koja bi mu povjerovala da nagradu - zaslužuje. Na Zrinjevcu su protestirali mali obiteljski iznajmljivači i poduzetnici, negodujući što im Vlada stalno mijenja definiciju slobodnog tržišta. A ‘ko bi to mogao bolje od ekipe koja svakih nekoliko mjeseci izmisli novo pravilo, novu članarinu, novi namet i novu tablicu, koju ni sami autori ne znaju ispuniti bez konzultacija s tri ministarstva? Osobito ih motiviraju mladi poduzetnici i stari iznajmljivači. Oni taman nauče nova pravila, prilagode cijene, podignu kredite, obnove apartmane, kad se pojavi ministar s novom reformom. Reforma je, naravno, za njihovo dobro. Ko što je zubaru vađenje zuba uvijek u interesu - pacijenta. Deset godina je država ljudima govorila: ulažite, obnavljajte kuće, ot-

Kolumna 27

varajte apartmane, razvijajte turizam! Ljudi poslušali, uložili u vlastite nekretnine, zadužili se i počeli otplaćivati kredite. A onda se država dosjetila da bi se privatna imovina mogla malo preodgojit. Jučer je apartman bio poželjna investicija, danas je neizvjesna djelatnost, a sutra će vlasnik možda morati dokazivat da je vlastiti balkon njegov. I tu nastupa povijesna ironija. Desnica, koja se desetljećima ljevičarima rugala kako bi oni privatno vlasništvo, po uzoru na bivšu državu, pretvorili u društveno, sad vlasnicima ograničavaju raspolaganje vlastitom imovinom. Nije to nacionalizacija, ne budimo nepravedni! To je samo iskaz empatije prema mladoj generaciji koja nikako da odseli iz roditeljskog gnijezda. A ministri? Svaka nova uredba dokaz je njihove aktivnosti, jer kad nemaš ideju kako poboljšat gospodarstvo, uvijek možeš poboljšat - pravilnik. Na koncu će se slobodno tržište svesti na slobodu Vlade da mijenja pravila, dok mali poduzetnici imaju slobodu birat svoju propast po starom ili po novom cjeniku. A vlasnici nekretnina mogu svoje često kreditom opterećene kvadrate, po priuštivim cijenama iznajmit mladim sugrađanima ili Nepalcima, a sami se zaposlit kod velikih stranih gazda, pa čistit zahode u njihovim nekretninama, umjesto u svojima. Jer inozemnim gazdama država ne tumači što je to - slobodno tržište.

28 Fotogalerija

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Andro, Pavica, Boris, Mario i Kate - kad je ekipa prava "pada" i šalancija puna smijeha zdrava

Vesna i Žana - godi opuštanje poslije napornoga radnog dana

Ružica i Ante - uvijek uživaju zajedno biti, čak i jednaku im omiljenu kavu piti

Marko i Dinko - rođaci se sreli, pravu mušku pozu za Dubrovački Dnevnik zauzeli

Najka, Pero i Đuro - može se bez dvojbe reći da je i o budućim nastupima Klape Ragusa bilo riječi

Fotogalerija 29

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ivo i Nenad - rukometaš RK Dubrovnik i nogometaš NK GOŠK - Jug, bili su aktivni sportaši u Dubrovniku nekad

Andrea, Veselko, Sara i Maro - tek da znate, pospanog najmlađeg člana obitelji jako vole njegovi Oma, nono i Tante

Lucija, Vera i Vera - drago je prijateljicama u Uvalu doći, prošetati prije noći

Maja, Ani i Nikolina - premda niti jedna nema nekoj drugoj slično lice sve tri su rodice

Leona i Ivica - kad je s tatom ne boji se ni nepoznatog dunda s Nikonom malena djevojčica

30 Sport

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

NEKI NOVI KLINCI

Revolucija u hrvatskom automobilizmu: Dubrovnik želi stvarati vozače budućnosti – uz pomoć simulatora! Potaknuti globalnim trendovima u sportu, u AK Dubrovnik Racing žele približiti automobilizam novim generacijama. Uz akademiju koja spaja virtualno i stvarno utrkivanje, klub radi i na modernizaciji utrka, fan zoni i sadržajima za publiku. Jedan od „kotačića” te promjene je i Žarko Knego, s kojim smo razgovarali nakon dubrovačke utrke Piše: Rafael Barkiđija Foto: Rafael Barkiđija; verstappen.com Uoči 26. Nagrade Dubrovnika, brdske utrke na stazi od Mosta dr. Franja Tuđmana do Osojnika, klub domaćin, Dubrovnik Racing, objavio je jednu veliku novost. Naime, klub pokreće „Dubrovnik Racing Academy”, namijenjenu mladima od 16 do 24 godine starosti. Ideja je proizišla iz dvije činjenice. Prva je kako u hrvatskom automobilizmu imamo uzak krug ljudi koji se bave ovim sportom, a druga činjenica je kako nedostaje mladih vozača. Većinom su u pitanju automobilisti srednje ili starije dobi.

ljudi priuštiti krenuti „krcati” lovu u svoje dijete, jer iznosi su beskonačni. I onda tu dolazi do frustracija, ti uložiš 50-60 tisuća eura, a dijete možda neće postići rezultate. Zbog toga se osipa broj ljudi koji bi se kasnije htjeli baviti automobilizmom” – istaknuo je Žarko Knego, dubrovački poduzetnik, automobilist, ali i predsjednik Komisije vozača pri Hrvatskom auto i karting savezu. Zbog svega navedenog i ne čudi da su simulatori, odnosno koncept sim-racing, pomalo zamijenili karting. Upravo će na simulatorima SIMULATORI POMALO Dubrovnik Racing temeljiti ZAMJENJUJU KARTING svoju akademiju. Počeci mnogih vozača u „Došli smo do toga da je ovom sportu bili su vezani sim-racing postao neki enuz karting. No, karting je u try level za automobilizam. pravom smislu te fraze „skup Mislim da neće u potpunossport”, a pojavila se jedna ti zamijeniti karting, jer ipak praktičnija alternativa. Ta- karting je osnova, ali već kozvani „sim racing”, kojeg su sada mogu reći da je veliveć mnogi isprobali putem ki broj novih vozača došao igraćih konzola spojenih na preko simulatora. Zašto je volane, pedale i ostalo. nogomet popularan? Zato „U nekakvom idealnom svi- što svatko može uzeti loptu jetu bi bilo idealno da vozač i teniske i igrati. Svatko se krene od kartinga, sa svojih kao dijete može poistovjetiti šest-sedam godina. Ali, jed- s time. To nije slučaj s autonostavno, ne može si puno mobilizmom, koji se čini kao

Niz poznatih vozača natječe se i trenira na simulatorima. Jedan od njih je četverostruki prvak svijeta u Formuli 1 – Nizozemac Max Verstappen

neki daleki svijet, gotovo neki virtualni svijet. I upravo je sad taj virtualni svijet došao kod djece doma. Zato smo odlučili napraviti tu akademiju, jer svatko si doma može kupiti volan i pedale” – ističe Knego. Koliko je simulator dobra uvertira u automobilizam, potvrđuje aktualni prvak Formule 1, Britanac Lando Norris. On je prvo započeo sa sim-racingom, igrajući Gran Tourismo, da bi tek kasnije probao prve vozačke korake. Četverostruki prvak svijeta, Max Verstappen, paralelno se

natječe i u raznim sim-utrkama. I bezbroj je još primjera, ne samo u F1, već i u drugim natjecanjima. UNIKATNA PRIČA IZ AK DUBROVNIK RACING: EDUKACIJA NA SIMULATORU, NAJBOLJI IDU NA STAZU! Akademija Dubrovnik Racinga namijenjena je vozačima od 16. do 24. godine starosti, što je juniorski uzrast u auto-sportu. Uvjet je da mladi pristupnici nemaju licencu za natjecanja u automobilizmu, već da im je to prvi doticaj s

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Sport 31

tim sportom. Plan je da pro- FORMULA 1 POKRENULA oko Formule 1 popularizira- utrke, održano 10. i 11. listopajekt započne kroz prosinac i NEKE NOVE GLOBALNE na kroz Netflix i seriju Drive da, proteklo je u znaku obilne siječanj, a završni detalji još TRENDOVE MEĐU MLADIto Survive. Ja sam fasciniran kiše. Ali ni ona nije spriječila se definiraju. Svi zaintere- MA koliko je ljudi ta serija zainter- dosad neviđen spektakl po sirani mogu se javiti na mail Iako Formula 1 oduvijek spa- esirala za autosport, ali bitno pitanju ove utrke na jugu Hradresu: akdubrovnikracing@ da među najpopularnije za reći, ne samo površinski, vatske. Podsjetimo, start je gmail.com. sportove na svijetu, u zadnjih već dublje u auto-sport. Ljudi bio izmješten niže nego prije, Osim edukacije na simulato- desetak godina dogodila se su se zainteresirali za Charle- gotovo na sam Most. Boxovi ru, mlade polaznike očekuju prava eksplozija i ekspanzija sa Leclerca, Verstappenov su bili smješteni na cesti od i razne edukacije od strane popularnosti. Veliki zamah put, neka rivalstva, tehničke mosta do skretanja za Lozicu. iskusnih vozača kluba. Tu će dogodio se 2017. godine, kada stvari, pravila, a time i za au- Razlozi za takvu promjenu naučiti razne teoretske os- je Bernie Ecclestone prodao to-sport općenito” -kazao bili su i tehnički i vizualni. nove auto-sporta. Naravno, Formulu 1, a preuzela ju je nam je Knego. „Htjeli smo izbjeći usko grlo ako netko bude dobar na grupa Liberty Media. Za vri- Upravo je na temelju tren- koje smo prije imali na startu, simulatoru, ne znači nužno jeme vladavine Ecclestonea dova kakvi se vide u Formuli zbog prometa prema Osojnida će biti dobar i u stvarnom projekt se temeljio na skupim 1, dubrovački klub odlučio ku i ostalim mjestima. Mi ih utrkivanju. „Tu imaš faktor TV pravima, dok je nova vlas- napraviti nekoliko iskora- praktički blokiramo dva dana, straha, štete, kad ti vidiš da nička struktura napravila ve- ka za budućnost. Jedan je ograničimo im njihovo proje to realno, da nema tipke liki medijski i digitalni zaokret. sim-racing, a drugi je vezivan- metovanje. Imamo dogovor escape i restart. Ali, simulator „Formula 1 je savršen prim- je zvijezda i showa uz brdsku s njima, da ih propuštamo je jedna dobra baza” – dodaje jer kako se jedan ogroman utrku „Nagrada Dubrovnika, tijekom utrke. Ali, tu bi nam Knego. sistem prilagodio novom vre- Memorijal Željko Đuratović, se stvaralo jedno usko grlo Oni koji pokažu talent, želju, menu. Na primjer, ova priča Trofej Dubravko Čikor”. kod starta, zbog kojeg ga je trud, bit će nagrađeni ni man- s Kim Kardashian i Lewisom trebalo razmicati, također i je ni više nego – stvarnim Hamiltonom, vjerujem kako UKORAK S VREMENOM: boksove, publiku... To bi trajautrkivanjem. je čisti marketing, ali to je NAGRADA DUBROVNIKA lo duže i za nas organizatore „Upravo radimo na jednoj taj faktor showa i glamura OVE GODINE IZGLEDALA i za sugrađane. Spustili smo Ford Fiesti, koja se priprema koji je nedostajao u Formuli „SVJETSKI” start gotovo na most, tako u Zagrebu. Nakon određenog 1. Široj masi je cijela ta priča Ovogodišnje izdanje brdske da je sve to skupa praktičnije. vremena i obuke u našoj akademiji, određeni broj ljudi ćemo odvesti na Grobnik da isprobaju tu Fiestu. Ali, tko zadovolji uvjete za to. Ne samo dobrom vožnjom, već ponašanjem, željom, zalaganjem... Dakle, nekome ćemo ustupiti auto cijelu sezonu za vožnje na kružnim utrkama. Nisam siguran da u svijetu igdje postoji ovakva priča. Nisi postojao u automobilizmu, educirao si se kroz simulatore i teoriju, pa sjedneš u auto i natječeš se” – pojašnjava iskusni vozač utrka iz redova Dubrovnik Racinga. Klub u planu ima i razgovarati s Obrtničkom i tehničkom školom Dubrovnik i smjerom automehaničara, električara i sl., kako bi pronašli zainteresirane učenike koji bi se okušali i u tom mehaničarskom dijelu. Neki od njih, koji pokažu interes, možda budu Poduzetnik i automobilist i dio tehničkog tima na utrkaŽarko Knego za simulatorom ma.

32 Sport

Također, boksovi su prije bili na uzbrdici. To je jako loše jer momčadi rade set-up na autu, koji se radi o milimetrima ili pola stupnja, a ti imaš nagib od 12 stupnjeva” – pojasnio je Knego, koji je bio jedan od glavnih organizatora ove utrke. „Također, prva dva zavoja na toj stazi smo na prošlim izdanjima trošili na boksove. Prekrasan asfalt, odlični zavoji, a sada su u službi utrke. Dobili smo atraktivniju utrku, atraktivnije fotografije s mostom u pozadini, a time smo dobili i veliki ‘branding-opportunity’ s prostorima za reklame i sponzore” – nadodaje. Veliki iskorak napravljen je i za publiku na licu mjesta. Pored raskrižja za cestu koja vodi za Staru Mokošicu, napravljena je prava fan zona. S nje je vidljiv puno veći dio staze negoli prethodnih godina, a napravljen je i parking. Ove godine bio je i prijenos uživo na velikom ekranu, uz komentatora uživo, tako da su gledatelji prvi put ikada mogli čuti i pratiti rezultate na licu mjesta. I sam prijenos doživio je tehnički napredak. Utrku je i ove godine začin-

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Zavoj nakon starta na 26. Nagradi Dubrovnika, prije boksovi a sada najatraktivniji dio utrke

io poznati splitski YouTuber i drifter Adrijan Petričević, kojeg na Instagramu prati gotovo pola milijuna ljudi. Mnogi su mladi pohrlili na utrku isključivo zbog njega, čime se dobila win-win situacija za svih. „Ja nešto pričam s njime, odjednom se pojavi tridesetak djece, iz šume negdje iskoče, da se slikaju s njime. Pa ni Severina ne bi toliki interes napravila...” - kazao nam je Knego u šali, iako primjer potvrđuje prethodne teze o sportu koji danas zahtjeva element showa.

ISKORAK SE OČEKUJE I SLJEDEĆE GODINE, A DUBROVAČKI AUTOMOBILISTI „SHOW” RADE I NA GROBNIKU Kako nam je istaknuo Knego, plan je za sljedeću godinu parking smjestiti u Luku Dubrovnik, ispod stope mosta. Nakon što parkiraju auto, posjetitelje će svako malo prevoziti shuttle autobusi od luke do staze. Primjer je to kako u principu i funkcioniraju utrke, ali i veliki događaji poput koncerata, skupova i sl. Inače, Dubrovnik Racing nije domaćin i organizator jedino našoj brdskoj utrci, već su ove godine organizirali i prvu utrku sezone na kružnim stazama. Točnije, na Grobniku. Već tu su napravili prvi povijesni iskorak ovog sporta. „Gledam po sebi, sada kada imam djecu. Volim utrke. Vikend je slobodan, ali isto tako dan za obitelj. Ti bi trebao reći ženi da ostane doma, jer ti ideš na utrke, i onda imaš polu-dramu kod kuće. Ali, kada ti svima njima daš nešto, ženi, djeci, onda to ima nekakvog

smisla. Zato smo odlučili napraviti fan zonu na Grobniku. Tu je bio šator uz ugostiteljske usluge, jer ljudi se okupljaju najviše oko takvih sadržaja. Tu su bile dodjele nagrada, video-zid, simulatori, koncert Hiljsona Mandele... KROVNI SAVEZ TREBA SVJEŽE KRVI I MALO TRUDA Zaključak je kako sport danas nije samo sport, već cijeli show, šušur i drama. Iako se to mnogima ne sviđa, tako danas stvari funkcioniraju. Međutim, Hrvatski auto i karting savez pokazuje znakove ustaljenosti i stagnacije u digitalnim vremenima. Sve ovisi o entuzijastima auto-sporta i pojedincima, poput Knega. Sve to izgleda dosta „starinski”, otuđeno od svekolike javnosti, mladih... Objave su neažurne, digitalni kanali neatraktivni. Teško je u takvim uvjetima razmišljati o napretku, ali kako to obično biva u našem sportu, rezultati i napredak nisu posljedica sustava, već entuzijazma pojedinih grupa.

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika Županija Turizam 33 33

Ovih dana obilježavamo 35. obljetnicu početka napada na tadašnju općinu Dubrovnik. Kao datum se uvijek uzima 1. listopada 1991. godine, međutim događanja u Konavlima i Župi dubrovačkoj su počela nešto prije, što vi itekako dobro znate. U javnosti se stalno spominje 1. listopada kao početak napada, no ratna događanja su ovdje krenula još i prije, a pripreme za rat su počele mjesecima ranije. Već u ožujku 1991. godine su u POPUST ZA Dubrovniku krenule ozbiljnije pripreme za obraDOMAĆE nu. Priprema je veoma bitna za ratna djelovanja, pogotovo na konfiguracijski vrlo zahtjevnom poPONEDJELJAK | 19.10. menu dana dručju koje se proteže na 220 kilometara, koje doručak dana Teleći rižot nema dubinu i koje je iznimno zahtjevno za obraAmeričke palačinke kremasti rižot s telećim nu. Uvijek sam vrlo Krepki, rado govorio što se događalo samog napada. Recimo, nije bilo češnjakom, oružja. Zaš- vinom i sa javorovim sirupom i bobičastimprije voćem butom, lukom, to nije bilo oružja? začinima

30%

menu dana Doslovno svi sudionici obrane Dubrovnika, Dalmatinska pašticada barem u neformalnim razgovorima, PETAK | 23.10. a neki Juneći but polako pirjan u bogatom doručak dana od njih to ističu i javno, tvrde da Dubrovnik umaku od korjenastog povrća, suhih Proteinski puding od kokosa i nije dobivao oružje za obranu. Kakva su vaša iskustva? šljiva i crnog vina, poslužen s njokima badema Tako je, oružja nije bilo. Činjenicagranolom je da se nalazisa chiom, i šumskim mo na samom kraju Hrvatske i teško je bilo doći do UTORAK | 20.10. voćem oružja koje se ukrcavalo u Zagrebu, Sinju, Šibenidoručak dana ku... Razgovarao sam tada s generalom Rahimom Dimljeni losos i avokado Ademijem koji je govorio da je poslao menu dana oružje za Dubrovnik, Sinja koji Posluženi uz komorač, mladi špinat, plodrazgovarao sam i s prijateljima File iz orade su tvrdili isto. Međutim, ništa na od toga nije došlo do kapare i umak od hrena i kiselog vrhnja Pečen roštilju, poslužen uz Dubrovnika. Do našeg Zapovjedništva bi došlo vrlo dalmatinsku blitvu, krumpir i češnjak malo ili nimalo oružja. Svatko bi uzeo nešto oružja menu dana za obranu, a nama ne bi ostalo gotovo ništa. Svaki Pečena teletina put kad bi nešto oružja došlo uSUBOTA Prapratno |ili24.10. Blace, Pečeni krumpir s povrćem i umak od dana opet bi netko drugi to uzeo i išlo doručak bi za druge krajeve. pečenja Shakshuka jaja Štoviše, i u akcijama u kojima je Hrvatska Nježno poširana jajavojsu pikantnom ka izvlačila oružje iz kasarni, Dubrovnik bi ostaSRIJEDA | 21.10. umaku od rajčice s povrćem i začinskim jao zakinut. doručak dana Na ljeto 1991. godine Hrvatska vojskabiljem je imala dviGalette Bretonne je izuzetne akcije. Prva akcija na našem području se dogodila u srpnju, akcija 'Zbrojovka' , gdje su osS šunkom, kremastim sirom i sušenim menu dana vojena skladišta u Pločama, a vojska je iznijela 120 rajčicama Hobotnica „al forno” tona streljiva S i tri tisuće pušaka. To je bilo oružje u mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, tranzitu koje je Jugoslavija slala vanka. To je bilo menu dana češnjakom, maslinama i bijelim vinom spremno za izvoz. Sve je pošlo u Resnik u Split. Za Brodet Dubrovnik ništa. Tradicionalno dalmatinsko jelo od više NEDJELJA | 25.10. Tu je onda i akcija 'Male bare', također u Neretvi, vrsta ribe, polako kuhane u umaku od doručak dana gdje je državni vrh čak donio i odluku da Durajčice, bijelog vina i češnjaka, posluženo Francuski tost brovnik ne smije uzeti ništa od toga oružja. s palentom sa kremastim kozjim sirom, medom i Akcija 'Male bare' se dogodila 15. rujna 1991. gokuhanim u vinu dine. Rat već bukti,suhim Vukovarsmokvama gori, dalmatinski graČETVRTAK | 22.10. dovi gore, gori Gospić... doručak dana menu dana A za 15 dana napadnut je i Dubrovnik... Zarolani omlet Sotirani juneći but s njokima Tako je, krenuo. Dakle, u akcijibuta 'Male bare' punjen avokadom, kozicama, čilijem i već je ratKockice junećeg aromatizirane je 350 tona streljiva izvučeno u Pločama, da ne kremastim sirom lokalnim crnim vinom i mirodijama govorimo koliko topova, drugog oružja... Da bismo mi početkom rata imali tek sedam topova koje smo donijeli s Korčule! Također, tijekom te akcije DORUČAK DANAvojska 15 € /jeJELO DANA 17 € pušaka, a Hrvatska izvukla i pet tisuća kako biste dobili dojam kolika je to količina oružja, vrijedi napomenuti da je u tom trenutku na području cijele Dalmacije bilo 3 i po' tisuće naoružanih

34 Priče o moru i brodovima

Petak, 24. travnja 2026. Dubrovački dnevniK

SLUČAJ O KOJEM JE GOVORIO CIJELI SVIJET

Piše Ivo Batričević foto Privatna arhiva

M/S "MELODY" Pokušali su ga opljačkati somalski pirati, nedugo nakon toga je uplovio u Dubrovnik Bio je to brod o kojem su se raspisali svi svjetski mediji zbog uspješnog otpora kojeg su njegova posada i putnici 27. travnja 2009. pružili naoružanim somalskim piratima. Zapovjednik broda kapetan Ciro Pinto je uz pratnju španjolske korvete doveo brod u Sredozemlje, gdje je u jednom od prvih posjeta došao i u Dubrovnik Dana 1. lipnja 2009. u grušku luku je uplovio kruzer MELODY, brod o kojem su se u to vrijeme raspisali svi svjetski mediji zbog uspješnog otpora kojeg su njegova posada i putnici 27. travnja iste godine pružili naoružanim somalskim piratima. Zapovjednik broda kapetan Ciro Pinto je uz pratnju španjolske korvete doveo brod u Sredozemlje, gdje je u jednom od prvih posjeta došao i u Dubrovnik. Dana 9. siječnja 1981. porinuta je u brodogradilištu Constructions industrielles de la Mediterranee S.A. novogradnja broj 1432. U travnju 1982. je predan liberijskom vlasniku Home Lines iz Monrovije, čije je sjedište bilo u Genovi, vlasnik joj je bio Grk Eugenides, a posadu broda su sačinjavali talijanski pomorci. Na svoje prvo komercijalno putovanje je zaplovio 14. travnja 1982. iz New Yorka za Bermude pod imenom ATLANTIC. Imao je 35143 bruto tona, bio je dug 205 i širok 27,4 metara te je na svojim palubama mogao ukrcati 1300 putnika. Dva 10- cilindarska dizelska GMT- Fiat motora ukupne snage 22070 KW su mu preko dvije propele davale maksimalnu brzinu od 23 čvora. DIO MOĆNOG KONZORCIJA WALTA DISNENYA Za Home Lines je plovio uglavnom istim itinererom do 1988. kad ga je kupio američki Premier Cruise Line, kao dio moćnog konzorcija Walta Disneya, a kojega je 1983. osnovala također poznata

američka kompanija Greyhound Bus. Od tada je plovio pod imenom STARSHIP ATLANTIC na trodnevnim i četverodnevnim kružnim putovanjima iz Port Canaverala na Floridi prema bahamskoj luci Nassau. Tu je ostao ploviti sve do 1995. kad je Disney odlučio osnovati vlastitu brodarsku kompaniju gradnjom dva velika kruzera DISNEY MAGIC i DISNEY WONDER od po 83000 bruto tona s prihvatom 2300 putnika. Kako za STARSHIP ATLANTIC i za ostale brodove Premier Cruise Linea više nije bilo ozbiljnog posla, tako je užurbano započela

Melody

Petak, 24. travnja 2026. Dubrovački dnevniK

Istog dana, 1. lipnja 2009., pored broda MELODY, u gruškoj luci se privezao i kruzer NAUTIKA, koji je nešto ranije 30. studenog 2008. godine u Adenskom zaljevu doživio napad somalskih pirata na plovidbi iz Civitavecchije prema Singapuru. Tada je na brodu bio naš sugrađanin kapetan Jurica Brajčić koji je uspješno odbio nesvakidašnji piratski napad. Kako se kasnije ispostavilo, ovaj posjet 1. lipnja 2009. je bio ujedno i posljednji broda MELODY koji je navečer isplovio prema Veneciji i nikada se više nije vratio

Atlantic

rasprodaja brodova od kojih je većina završila u rezalištu, a agonija nekada poznatog brodara je završila stečajem u rujnu 2000. godine. VIŠE PUTA JE POSJETIO DUBROVNIK Prije toga, STARSHIP ATLANTIC je u svibnju 1997. prodan panamskoj podružnici talijanskog brodara MSC za kojeg je plovio pod imenom MELODY. Dobro održavani brod je uspješno plovio na kružnim putovanjima Sredozemljem u kojima je više puta posjetio i Dubrovnik. Kako je naš Grad u programima brodarske kompanije MSC Cruise posljednjih godina dobio jednu doista prestižnu poziciju, tako je MSC u program njihovih posjeta uključivao i veliki dio svoje flote. Istog dana, 1. lipnja 2009., pored broda MELODY, u gruškoj luci se privezao i kruzer NAUTIKA, koji je nešto ranije 30. studenog 2008. godine u Adenskom zaljevu doživio napad somalskih pirata na plovidbi iz Civitavecchije prema Singapuru. Tada je na brodu bio naš sugrađanin kapetan Jurica Brajčić koji je uspješno odbio nesvakidašnji piratski napad. Kako se kasnije ispostavilo, ovaj posjet 1. lipnja 2009. je bio ujedno i posljednji broda MELODY koji je navečer isplovio prema Veneciji

Priče o moru i brodovima 35

i nikada se više nije vratio. POTONUĆE ZBOG MONSUNA I NEODRŽAVANJA MSC Cruises je 7. siječnja 2013. neočekivano objavio odluku o raspremi svog veterana i otkazu svih njegovih već planiranih putovanja. MELODY je ponuđen na prodaju, a svim putnicima koji se već imali kupljene karte, ponudili su adekvatna alternativna krstarenja na ostalim brodovima iste kompanije. U studenome 2013. prodan je tvrtki Sahara India Pariwar. Pod novim imenom QING trebao je biti isporučen u Goi (Indija) i prenamijenjen u plutajući smještajni objekt. QING je u indijskom brodogradilištu Mormugao godine preuređen za njegovu novu namjenu. Dana 29. lipnja 2016. brod je djelomično potonuo dok je bio privezan u Goi u Indiji. Do potonuća je došlo zbog jakih monsunskih kiša i neodržavanja. U trenutku potonuća na brodu nije bilo nikoga. Tvrtka specijalizirana za spašavanje plovila ponovno ga je podigla na površinu u lipnju 2018. godine. Ubrzo nakon toga brod je prodan radi rezanja u staro željezo te je sredinom 2019. otegljen i nasukan u rezalištu brodova Alang u Indiji.

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN ***

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Aforizam je glazba na pokopu smijeha.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN ***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

U ZRCALU LIJEVA

U zrcalu lijeva vazda bude desna A desna je eno vidi tamo lijeva Jednako se jedna i druga odijeva Pokret je različit a razlika tijesna Jedna kad miruje druga je obijesna Nagla brza gesta kao da sijeva Druga ne zna što bi pa zato oklijeva Jedna o drugoj je vrlo jasno svjesna Zrcalo istinu ne kazuje lažno To spoznati valja jer vrlo je važno Znati da je lijeva desna – desna lijeva Mnogima spoznati to baš ne uspijeva Ja cijeli sam kad sam i desni i lijevi Konteso sve to je u pjesničkoj pljevi 14/5/25

humanitarni prilozi UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ Umjesto cvijeća za pok. Anu Pavlić obitelj Šabadin uplaćuje 100,00 eura Umjesto cvijeća za pok. Anu Pavlić Pericine prijateljice prilažu 200,00 eura Umjesto cvijeća za pok. Anu Pavlić 300 eura prilažu Brigita Polanda i Mihaela Vulanović Umjesto cvijeća za pok. Anu Pavlić 70 eura prilaže Nikolina Franković Umjesto cvijeća za pok. Anu Pavlić Vlaho Kljunak uplaćuje 40,00 eura Umjesto cvijeća za pok. Anu Pavlić 100 eura prilaže Autoservis Dubrovački automobili Ured državne revizije Dubrovnik, umjesto cijeća za pok. An Pavlić, majku naše kolegice prilaže 100,00 eura U spomen na gdju Pavlić uplaćuje obitelj Mata Markovića umjesto cvijeća 100,00 eura U spomen na Anu Pavlić umjesto cvijeća prikupljeno na sprovodu 1.600,00 eura U spomen na dragu mamu, punicu i babu Anu Pavlić uplaćuju 100,00 eura Perica i Ante sa djecom U spomen na gdju Anu Pavlić umjesto cvijeća udruzi prilaže 100,00 eura obitelj Miha Đivić U spomen na gdju Anu Pavlić 50,00 eura uplaćuje Ana Ređo. CARITAS U spomen na dragu nam pok.tetu Katu Ivanović umjesto cvijeća uplaćuju Nada i Mirjana- 60 eura

KOMPAS No.1 DUBROVNIK KOMPAS No.1 Kardinala Stepinca 52 KOMPAS No.1 DUBROVNIK DUBROVNIK Kardinala Stepinca 52 Kardinala Stepinca 52

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa zapotrebu turističkuza 2026.radnog objavljuje zasnivanje objavljuje potrebu zasezonu zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026. VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja Uvjeti: Uvjeti: SSS (općeg, (općeg, ekonomskog, ekonomskog, tehničkog tehničkog smjera) smjera) --Uvjeti: SSS - Opće znanje engleskog jezika, pasivno --znanje Opće znanjeekonomskog, engleskog jezika, pasivno dodatnog jezika prednost SSS (općeg, tehničkog smjera) - Vozačka dozvolajezika B kategorije najmanje pet godina znanje dodatnog prednost - Opće znanje engleskog jezika, pasivno -znanje Vozačkaugovor dozvola Bodređeno kategorije najmanje pet godina jezika prednost Nudimododatnog na uz mogućnost stalnog zaposlenja. - Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent zaposlenja. Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog

zaposlenja. Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Dubrovački dnevniK Petak, 20. ožujka 2026.

Županija 37

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO Prodajem automobil Opel Meriva, star 12 godina, s prijeđenih 216.000 km. Automobil je u dobrom stanju i registriran do 01/2027. Cijena: 2.500 €. Informacije: 091 451 7030. Prodajem Renault Kadjar 1.5 dCi s automatskim mjenjačem, 2019. godište. Vozilo je prešlo 114.500 km, a nalazi se u Konavlima. Mob: 0996833264 Poklanjam Peugeot 206, s dobrim motorom, neregistriran. Isključivo nekome kome je automobil stvarno potreban. Kontakt: 097 608 4077.

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodaje se stan u obiteljskoj kući na Nuncijati, u prizemlju, površine 84 m². Stan se sastoji od četiri sobe, kupaonice, hodnika, dnevnog boravka i kuhinje, a pripadaju mu garaža, dva magazina i vrt. Samo ozbiljni kupci. Kontakt: 095 7566 577 Prodaje se poslovno-stambeni prostor površine 99 m² u Lapadu, u blizini Solituda. Prostor se sastoji od dvije sobe, kuhinje i kupaonice, dok ostatak čini uredski prostor s drugim toaletom. Novogradnja iz 2021. godine, uz dva parkirna mjesta. Kontakt: 098 850 830.

Prodaje se kompletno renoviran i odmah useljiv stan u Lapadu, površine 57 m². Sastoji se od dviju spavaćih soba s bračnim krevetima, dnevnog boravka, hodnika, kuhinje, WC-a s tuš-kabinom, balkona i šupe. Stan se nalazi na trećem katu zgrade bez lifta, odlične je gradnje i jugozapadne orijentacije. Cijena: 385.000 €. Prodaja bez agencije. Kontakt: 098 253 424.

Prodaje se Piaggio Beverly Police 300, 2018. godište, s prijeđenih 35.000 km. Prvi vlasnik. Cijena: 2.500 €. Kontakt: 098 598 411.

Prodaje se jednosoban stan površine 30 m² u Mokošici. Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 983 5968.

Prodajemo poslovno-stambeni prostor površine 100 m² u Lapadu, u blizini Solituda. Prostor se nalazi u novogradnji iz 2021. godine, a sastoji se od dviju soba, kuhinje i kupaonice te uredskog prostora s posebnim toaletom. Pripadaju mu dva parkirna mjesta. Cijena: 560.000 €. Kontakt: 098 243 197.

Prodaje se Fiat punto 1.2 SX, 2000 godište,registriran. Info na 099 4934134.

Prodaje se prazno grobno mjesto na Rožatu. Kontakt: 099 577 0494.

Kupujem trosoban stan na području grada, bez agencija. 099 432 1986

Prodaje se Škoda Octavia, 2005. godište, registrirana. Cijena: 2.300 €. Kontakt: 098 244 458.

Potražujem manji jednosoban stan s odvojenom spavaćom sobom i balkonom ili lođom, površine 30–40 m², bez potrebe za renovacijom, na nižem katu, na području Lapada ili Gruža. Bez agencija, molim. Kontakt: 099 799 9016.

Prodaja renoviran stan u Lapadu za cetveroclanu obitelj fiksna cijena 350.000,00€. Drugi kat, Vojnovic, nema lifta. Mobitel 0993253034

Prodaje se VW Passat 1.9 TDI, 2004. godište, 500.000 km, registriran do 01/2027. Cijena: 1.000 €. Kontakt: 091 525 7560. Prodajem Volkswagen Golf IV, 1.4 benzinac, 1999. godište. Prešao 279.000 km, registriran do 1. 7. 2027. godine. Cijena: 1.100 €. Kontakt: 098 366 513. Mini Cooper Cabrio (2008.), prešao 79.500 km, benzin, ručni mjenjač, 6.000 €. 098 98 29 165 Prodajem Peugeot 206, 168.000 km prešao, 2001. godište. Ima kuku. Cijena 400 EUR. Kontakt: 097 608 4077. Hyundai Accent, 1998. godište, prešao 51.271 km. Cijena 600 EUR. Kontakt: 092 102 1597. Prodajem automobil Toyota Auris 2007., 1.6 V, automatik, u voznom stanju, registriran do rujna 2027. Zimske i ljetne gume na felgama. Cijena: 1.500 eura. Tel. 091 574 8929 IZNAJMLJIVANJE Povoljno se iznajmljuje soba na Pilama ženskoj osobi, uz potrebnu manju pomoć u kućanstvu. Sve informacije na telefon: 091 925 5071.

Prodajemo poslovno-stambeni prostor površine 100 m², koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje i kupaonice, dok ostatak čini uredski prostor s posebnim toaletom. Nekretnina se nalazi u Lapadu, u blizini Solituda, u novogradnji iz 2021. godine, te ima dva parkirna mjesta. Cijena: 560.000 €. Kontakt: 098 243 197. Građevinsko zemljište, 792 m², Sarajevsko naselje, pogled na Plat. Kontakt: 091 544 5395.

Mijenjam dva stana u Metkoviću, ukupne površine 90 m², za stan u okolici Dubrovnika, Konavlima ili Župi dubrovačkoj. Mob: 091 614 3946. Kupujem stan ili kuću na potezu od Brsečina do Župe dubrovačke, do 270.000 €. Mob: 098/189-1334 Zbog hitnosti prodajem poljoprivredno zemljište u Mihanici (Kraljeva), površine 4400 m², čestice 948/2 i 948/3. Osiguran je pristupni put za vozila i strojeve, a teren je idealan za OPG, nasade ili turističku investiciju. Cijena: 46.000 €, uz moguć dogovor za gotovinsku isplatu odmah. Kontakt: 095 369 6454. Prodaje se suvlasnički udio (1/4) stare obiteljske grobnice na groblju Boninovo, na atraktivnoj lokaciji u blizini crkve. Grobnica pripada staroj dubrovačkoj obitelji, krasi je nadgrobni spomenik Ivana Rendića te ima slobodna mjesta za daljnje korištenje. Prijenos prava korištenja provodi se sukladno važećim pravilima. Cijena: 50.000 €. Info: kolonija2025@gmail.com

Prodajem lijep dvosoban stan .Kupujem manji stan u Cavtau župi dubrovačkoj.stan ima tu ili bližoj okolici. Stan mora 130 kvadrata.86 je odma use- biti u prizemlju ili 1. kat, te brzo ljivo,s 30 kvadrata je rau bau useljiv. Novija gradnja / uredno garsonjers.može se spojiti sa održavan. Cijena do 250.000 stanom a može odvojeno(na- Eura. Svi papiri moraju biti pravit apartman.stan im veliko uredni. Mob. 095/819-9767 dvorište i parking.papiri čisti. za sve upite javiti se na broj Kupujem stan za 110 tisuća 098924 8009. eura u Dubrovniku (s Mokošicom). 0981994683 Građevinsko zemljište površine 3.000 m², u predviđenoj Šipan – kupujem poljoprivredgospodarskoj zoni u blizini no zemljište. Također sam Zračne luke, prodajem. zainteresiran za kupnju suvlaMob. 091 614 3946 sničkog udjela. Za preporuku pri kupnji isplaćuje se provizija. Prodaje se renoviran stan u La- Mob: 097/7236306 padu, pogodan za četveročlanu obitelj. Fiksna cijena iznosi Traži se zemljište površine 500 358.000 €. Stan se nalazi na m² ili više u Župi dubrovačkoj ili drugom katu zgrade bez lifta, Komolcu. Poželjan je dugoročna području Vojnovića. Mobitel: ni najam. Potreban je pristup 099/325-3034. za kamion. Plaća se naknada za preporuku. Mob: 097/7236306 Prodajem građevinsko zemljište površine 736 m² u Moluntu. Tražim partnera za izgradnju Mogućnost priključka na stru- stanova u Zatonu. Kontakt: 097 ju, vodu i kanalizaciju nalazi 600 7613. . se nadomak parcele. Cijena na upit. Kontakt: 098/324-179. Tražim dvosoban stan na području grada, bez agencija. Kupujem garažu, magazin ili Mob: 091 540 3370. bilo kakav drugi radni prostor Prodajem stan u Trebinju, 75 na području grada ili okolice. kvadrata, blizu centra. 091 Nazvati: 099 760 6720. 6144 918

Mali oglasi 39

Petak, 16. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106. Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028 Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545 Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631 Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411 Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468. Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18. Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676 Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527 Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766 Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468 Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029 Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127 Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773 Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799 Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557 Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561 Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718 Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183. Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865 Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2

1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Mob: 098/599 012 Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351 Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145. Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659 Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545 Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970 Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107 Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545 Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395 Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Zvati na 098/850-820 od 19-20 h. Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076. KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodajem 200 LP-a samo za kolekcionare. 099 850 2806 USLUGE RAZNO Popravljanm mušku i žensku odjeću. Mob: 099 696 5706. Tražim djevojku ili ženu za zajednički život. Samo ozbiljne ponude, avanture me ne zanimaju. Kontakt: 097 608 4077. Sve vrste kombi prijevoza. Kontakt: 098 765 757. DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 12.10. do 18. 10. -LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 19.10. do 25.10.

preminuli ANĐELKO KURAJA 1937. MIRSADA ĆATOVIĆ 1965. MIRJANA BEKIĆ 1950. CVIJETA KADIJEVIĆ 1939. LJUBE HAJDIĆ 1936. JAKŠA MARGARETIĆ 1945. ANA PAVLIĆ 1958. VALENTINA KOLANOVIĆ 1963. STJEPAN MASLE 1939. ANTONIO KNEGO 1983. LUCE NOVAKOVIĆ 1942. NIKO LONČARICA 1952.

40 Zadnja

Petak, 9. listopada 2026. Dubrovački dnevniK

HVALEVRIJEDNA MANIFESTACIJA

Ne propustite Dubrovačku trpezu, i ove godine ima humanitarni karakter Prodaja bonova započet će u 9 sati na pet lokacija duž Straduna i trajati do 11 sati

Dubrovačka trpeza, tradicionalna gastronomska manifestacija koja se održava po 17. put, zakazana je za subotu, 17. listopada na Stradunu. I ove godine okupiti dubrovačke ugostitelje, građane i posjetitelje u sklopu 13. Good Food Festivala. Brojni hoteli, restorani, pekari, slastičari i vinari predstavit će svoje specijalitete na zajedničkoj trpezi, a sav prihod od prodaje hrane i pića bit će namijenjen u humanitarne svrhe. Ovogodišnja Dubrovačka trpeza održava se pretposljednjeg dana festivala, a prikupljena sredstva donirat će se Udruzi slijepih Dubrovačko-neretvanske županije i Udruzi gluhih i nagluhih Dubrovačko-neretvanske županije. Tako će građani i posjetitelji, uz priliku za kušanje raznovrsnih jela i vina domaćih proizvođača, svojim sudjelovanjem još jednom podržati rad udruga i njihove korisnike. Prodaja bonova započet će u 9 sati na pet lokacija duž Straduna i trajati do 11 sati, cijena bona za hranu iznosit će 8 eura, dok će se bonovi za vino prodavati po cijeni od 4 eura. Ispred crkve sv. Vlaha, u

Ovogodišnja Dubrovačka trpeza održava se pretposljednjeg dana festivala, a prikupljena sredstva donirat će se Udruzi slijepih Dubrovačko-neretvanske županije i Udruzi gluhih i nagluhih Dubrovačko-neretvanske županije. Tako će građani i posjetite11 sati, otovorit će se svečani program uz nastup lji, uz priliku za kuklape Kaše. Humanitarnoj akciji moći će se pridružiti i oni koji šanje raznovrsnih neće biti u mogućnosti posjetiti Trpezu, izravnim donacijama udrugama ili putem QR koda istaknu- jela i vina domaćih tog na plakatu manifestacije. proizvođača, svoDubrovačka trpeza već godinama povezuje lokajim sudjelovanjem lne ugostitelje i proizvođače, predstavljajući raznolikost dubrovačke gastronomske ponude, ali i još jednom podrzajedništvo koje ovoj manifestaciji daje posebnu žati rad udruga i vrijednost. Podsjetimo, 13. Good Food Festival traje do 18. lis- njihove korisnike topada, a tijekom dva festivalska tjedna donosi večere s gostujućim chefovima, gastronomske izlete, radionice i degustacije, posebne festivalske menije dubrovačkih restorana, gastro kviz te druge gastronomske i zabavne sadržaje. Festival i ove godine povezuje lokalne namirnice, proizvođače i ugostitelje, predstavljajući bogatstvo dubrovačke gastronomije i dodatno obogaćujući ponudu grada izvan glavnog dijela turističke sezone.

Foto: Vito Begović/DD