Dubrovački dnevnik br. 303

ožujak 1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

vremenska prognoza

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

pet

sub

ned

pon

uto

sri

čet

Petak, 11. rujna godina VII. / broj 303 / 2026. / issn 2718-3742

POLA MILIJUNA EURA ZA POLUPRAZNE TRIBINE

Za koga se igrao vaterpolo u portu? stranica 28

RUGLO POD DUBOM

Što najbogatijem Hrvatu, bivšem šefu tajnih službi i potpredsjedniku Vlade donosi novi GUP

EKOLOŠKA BOMBA IZNAD IZVORA OMBLE

Najavljena istraživanja spornih kamenoloma nisu provedena ni nakon godinu dana

stranica 4

stranica 8

ŽUPSKI LOVCI

RAZGOVOR SA SLOBODANOM LJUBOVIĆEM,

VIRTUALNI KOMENTARI,

REVOLTIRANI:

DJELATNIKOM ‘ČISTOĆE’

STVARNE POSLJEDICE

‘Streljana na Žarkovici je nelegalna, puca se bez odobrenja, ne daju nam ni do naše zemlje!’

Dubrovački Al Pacino brine za čistoću grada s metlom u ruci i osmijehom na licu

Odrasli djeci ograničavaju društvene mreže, a sami ih pune uvredama

stranica 22

stranica 20

stranica 16 NOVA USLUGA

SKENIRAJ

OSMRTNICE

DUBROVAČKOG DNEVNIKA Kreirajte i objavite osmrtnicu, posljednji pozdrav, zahvalu ili sjećanje - brzo, jednostavno i dostojanstveno.

USPOMENA KOJA OSTAJE

KREIRAJ I OBJAVI

osmrtnice.dubrovackidnevnik.hr

OSMRTNICU

2

Uvodnik

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Teatar od uhljeba

IMPRESSUM Glavna urednica: Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Izvršna urednica Petra Srebrović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Ivana Smilović Barkiđija Aida Čakić Ahmet Kalajdžić Rafael Barkiđija (sport) Nikša Klečak Kontakt 020 642 462 Fotograf Željko Tutnjević Vito Begović Fotografija na naslovnici: Rafael Barkiđija Kolumnisti Vjera Šuman Maro Marušić Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) Nakladnik Dubrovački dnevnik d.o.o. Ćira Carića 3 Dubrovnik OIB 84019117288 Uprava Lucija Komaić (članica uprave)

Piše Vjera Šuman

FOTO: GORAN KOVAČIĆ/PIXSELL

M

enadžment Vodoopskrbe i odvodnje u Zagrebu unajmio je privatne detektive i informatičke forenzičare. Kreće bjesomučni lov na krtice. U zemlji gdje povjerljivi državni dokumenti medijima cure brže nego voda iz trulih zagrebačkih cijevi, uprava se brani da samo ‘štiti podatke’. Naravno, javnost je u ovome odmah prepoznala metode stare, dobre UDBA-ine škole traženja unutarnjeg neprijatelja. Slanje špijuna u vlastite firme ogledalo je nemoći, nesposobnosti i neznanja ‘podobnih’ menadžera. Pokazalo se da je provalija između uličnog aktivizma i upravljanja golemim sustavom dublja od marijanske brazde. Jedno je vezati se lancima za ograde, bacati se pod bagere i urlati protiv korupcije za glasove birača. Potpuno je druga stvar ustati s asfalta, otresti prašinu s koljena, odjenuti odijelo i preuzeti sustav od sedam tisuća ljudi koji svakodnevno proždiru milijarde našeg novca. Kada romantični aktivizam zamijeni surova birokracija, a parole uvenu pred prvim naletom sindikata, nesposobni menadžment potpuno gubi kormilo. Rezultat? Grad nikad nije bio prljaviji i u većem kaosu dok bivši borci za transparentnost unajmljuju detektive kako bi saznali tko je javio da smrdi! lada na Trgu svetog Marka samo se blago osmjehuje. Državno uhljebljivanje je kod nas visoka umjetnost, zaokružen ekosustav i nacionalni sport u kojem drži prvenstvo onaj tko ima najdulji staž na vlasti. Kod nas se izmišljaju cijele agencije za koordinaciju agencija koje koordiniraju koordinatore. Ta-

V

mo nitko nikome ne smeta jer su svi ‘naši’. Imamo i službeno najsporiju, najtromiju i najneefikasniju birokraciju u EU, čija je jedina svrha punjenje fotelja podobnim poslušnicima. Ali, eureka! Dobili smo novog glavnog državnog inspektora. Čovjek je fenomen među državnim dužnosnicima. U imovinskoj kartici nema ni nekretnina, ni pokretnina, nema čak ni pošteni rabljeni auto. Čisti asketizam, osim skromne štednje od 50.000 eura. I sad se nacija posve zbunjeno pita: je li ovo za nas dobro ili loše? Znači li to da smo napokon dobili moralnu vertikalu ili to samo znači da u visoku fotelju sjeda netko tko se tek treba namiriti ? Držimo palčeve da je ovo prvo. međuvremenu, dok mi u ovom našem izoliranom balonu uporno otkrivamo toplu vodu, civilizirani svijet igra neku drugu utakmicu. U Pragu su uhljebljivanje eliminirali algoritmima koji kirurški precizno mjere učinkovitost svakog kamiona i radnika, pa prostora za stranačko spavanje nema. Beč je svoj komunalni holding transformirao u korporaciju s čistim menadžerskim ugovorima. Ako kao direktor ne isporučiš vrhunski rezultat, letiš van bez obzira na to tko je dobio izbore. Tamo nikome ne pada na pamet plaćati špijune da hodaju po uredima jer se posao vodi znanjem, a ne paranojom. rhunac političkog prodavanja magle je najnoviji manevar velikog vođe, nakon uspjelog protesta na Trgu u kojem se nisu dijelili lijevi i desni, nego su svi zajedno digli glas za rješavanje otrova u Lici. Plenki je bacio savršenu ‘patku’ na-

U

V

Uvodnik 3

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

javljujući anketu za lokalne sredine da se jave ako žele spalionicu otpada. Kakav spin! Prvi je na tu trulu dasku zagazio esdepeov Jakšić iz Koprivnice, po već uhodanoj praksi: ‘ne u mom dvorištu’. I dok naši lokalni šerifi dramatično brane rodnu grudu od napretka, nitko ne govori da u Beču uzgajaju čak 200 tisuća pčela tik uz modernu spalionicu okruženu parkom gotovo u samom centru grada, dok je zrak koji izlazi iz spalionice čišći od onog u okolišu od automobila i sličnih zagađenja. Štos je u tome što vani sustav ulijeva povjerenje. U Hrvatskoj institucijama nitko živ ne vjeruje jer znamo da bi kod nas filtri radili samo kad dolazi inspekcija, pa spalionice zbog tog potpunog sloma povjerenja u sustav nećemo ni imati. Godinama istu priču gledamo u Pločama. Na dan kad se inspekcija iz Zagreba uredno najavi Luci Ploče, taj dan zalijevaju vodom ‘brda’ ugljena koji se tovare za BiH pa se ni trun prašine ne širi Pločama ni Neretvom. Samo taj dan. Inspekcija naravno ne nalazi baš nikakav problem, nego lijepo odu na jegulje s upravom Luke. Poslije sve puno crne prašine, ali to je zato što ljudi bez ikakvog razloga vjeruju svojim oči-

ma i svom nosu, umjesto našoj inspekciji. Ali koga briga, Plenki ih je opet sve skupa namagarčio, elegantno prebacio lopticu na lokalce i ostavio ih da se koprcaju u vlastitom populizmu. Ipak, odlučio se sam više pozabaviti zatrovanom Likom, ma što to značilo. Možda to ima veze s otkrićem novih ilegalnih odlagališta opasnog otpada u Benkovcu i spoznaji da je to samo vrh otrovnih brda po Hrvatskoj. Još jedan veliki skup na Trgu bana ne bi mu dobro sjeo. Jedino što bi mu dobro sjelo je da je za sve kriv neki bračni par Šincek, koji je bez ikakve pomoći velikih ‘igrača’ iz vrha vlasti tovario tone otpada gdje god vidi zgodno mjesto. Svi znamo da je to bilo potpuno nemoguće. Ali, eto! Je. a to vrijeme Grad udiše trebinjski dim, a ekipa s balkona kliče: ‘Neka im sve izgori!’. Fascinantno je to povjerenje u granični prijelaz Ivanica. Vjeruju da vjetar i čestice dima imaju putovnice pa neće na našu stranu. Dok u susjedstvu ponosno uz državne počasti pokapaju monstruoznog ratnog zločinca Mladića, kod nas se pale domoljubni alarmi. Lokalna mladež u pauzama od brojanja eura junački brani identitet mlateći filipinske

Z

vozače Libertasa i konobare iz Trebinja.

Ima tu svakakvog šljama, ali to je posao policije. Dok Crkva i oporba mudro šute, gradonačelnik moli sugrađane da ne tuku ljude koji ih voze na posao. Ove druge ne spominje, nije oportuno. Vrhunac apsurda, kašljemo od zajedničkog dima, vičemo parole, a onda molimo Boga da nam ‘neprijatelji’ donesu kavu i počiste apartman. Gori nam zajednička šuma, a mi s kauča navijamo za propast. Jer što više mrzitelja, to manje propitivanja tko nam truje Hrvatsku. To je doduše poznata Vučićeva doktrina, ali prijemčiva je. zemlji u kojoj se lažni moralisti bore protiv korupcije, bivši bacači po asfaltu koriste metode partijskih doušnika, a ekološke katastrofe se rješavaju raspravama o domoljublju, što nam ostaje? Svjetlo na kraju tunela je vjerojatno samo kondukter koji dolazi naplatiti kartu za ovu našu kolektivnu ludnicu. Kartu ćemo, po ustaljenom običaju, na kraju platiti isključivo iz našeg, ionako već ispražnjenog špaga. Ili kako bi rekao dobri naš gospar Bačić, bit će jako skupo. Ali nema veze, ‘penzići’ su dobili više od 30 eura veću mirovinu. Ima se, može se. Eto vas.

U

4 Aktualno

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Ruglo u samom centru Dubrovnika

Vlasnici zemljišta Pod Dubom su bivši potpredsjednik Vlade, jedan od najbogatijih Hrvata, te austrijski poduzetnik, ali JOŠ UVIJEK NE MOGU GRADITI Imovinsko-pravni problemi priječe Domagoja Ivana Miloševića, Pavla Vujnovca i vlasnika Supernove da nešto naprave na prostoru Pod Dubom koji je ruglo u samom centru grada. A ni GUP još uvijek nije propisao namjenu Prostor Pod Dubom (ili Kongo) od Čistoće pa sve do Konzuma izgleda kao klasična favela Rio de Janeira. Kako je moguće da se na takvom reprezentativnom mjestu, u samom srcu grada kojemu prostora nedostaje kao stabala otoku Pagu, ne nalazi apsolutno ništa, osim neugledne butige Konzuma, odnosno da većina objekata propada?

Kada već spominjemo Konzum moramo odmah istaknuti kako oni od jeseni prošle godine nisu više vlasnici parcele na kojoj se prodavaonica trgovačkog lanca nalazi. Naime, tvrtke Konzum Plus d.o.o. i Adria Development d.o.o. sklopili su u rujnu 2025. godine kupoprodajni ugovor vezan ne samo uz prostor butige nego i okolnih kvadrata. Adria Development je tako kupila od Konzuma sveukupno nekoliko tisuća metara kvadratnih prostora (točnije više od sedam tisuća) po cijeni od 1,8 milijuna eura.

Direktor i jedan od suvlasnika Adria Development jest Josip Jurčević (nije riječ o saborskom zastupniku). Osim njega (su)vlasnici Adrije su Damir Spudić i Sustainable Solutions Holding AG sa sjedištem u Švicarskoj, a čiji je pak vlasnik Pavao Vujnovac. Ne čudi da je baš Pavao Vujnovac od Konzuma kupio zemljište, jer ga je ustvari kupio od samog sebe. Naime, Vujnovac je većinski vlasnik Fortenove koja je pak vlasnik tvrtke Konzum plus d.o.o..

NAJMOĆNIJI PODUZETNIK HRVATSKE Drugim riječima, Pavao Vujnovac je jedan od

najmoćnijih poduzetnika u Hrvatskoj i jedan od najbogatijih Hrvata, a njegove firme se bave raznim poslovima, od energetike preko trgovine i prometa, pa sve do hotelijerstva. Josip Jurčević njegov je dugogodišnji poslovni partner. Riječ je o čovjeku koji je dugi niz godina bio zamjenik ravnatelja SOA-e, a državnu je službu napustio 2012. godine. Jurčević je inače glavni operativac Pavla Vujnovca, a Spudić osoba od najvećeg povjerenja.

Osim Adria Developmenta jedan od većih vlasnika prostora Pod Dubom jest tvrtka Arka d.o.o. iz Varaždina. Oni su još 2004. godine sklopili ugovor o prodaji imovine stečajnog dužnika kao cjeline, a taj stečajni dužnik bio je Srđ d.d. Arka je bila jedini ponuđač na natječaju te je od Srđa otkupila imovinu za 3 milijuna kuna. Ta imovina na prostoru Pod Dubom sastojala se od nekoliko zgrada i pripadajućim zemljištem oko zgrada. Valja kazati da je ovim ugovorom definirano da kupac, odnosno Arka nastavlja sa svim sudskim parnicama koje su još i tada bile aktualne, a uvidom u zemljišne knjige dobar dio njih se vodi i danas.

U vrijeme kad se ovaj ugovor potpisivao vlasnik Arke bio je Stjepan Mihalina. Današnji vlasnici Arke su Dražen Vidman i firma Office & More. Vlasnik Office & More je Domagoj Ivan Milošević. Dražen Vidman je inače stečajni upravitelj, a Domagoj Ivan Milošević javnosti je najpoznatiji kao bivši potpredsjed-

„Nevjerojatno je da ti sudski procesi traju trideset godina i da njihov početak seže još u prošlom tisućljeću. Dio sporova se još uvijek rješava, a naravno da ne možemo utjecati na rad sudske vlasti. Svi koji vode te sporove voljeli bi da se situacija promijeni, jer ovakav status quo ne odgovara nikome, a najmanje Dubrovniku“, govori Dražen Vidman

Piše: Maro Marušić

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Aktualno 5

„U prijedlogu novog nik Vlade. E upravo zbog imovinsko-pravnih leme, nego i Konzum. Razgovarao sam o sveproblema čiji dio datira još iz devedesetih go- mu i s gradonačelnikom Frankovićem, i on bi GUP-a uopće nije dina prošlog stoljeća i famozne privatizacije, volio da se okolnosti promijene - zaključuje sadržajno navede- ovaj prostor u samom srcu Dubrovnika iz- Vidman. gleda kao Pripjat. O tome nam govori Dražen Još jedan veliki igrač koji ima parcelu Pod no što bi na proVidman.

Dubom u svom vlasništvu jest firma Superstoru Pod Dubom -Nevjerojatno je da ti sudski procesi traju tri- nova Projekti d.o.o. Supernova projekti je u trebalo biti, čak ni deset godina i da njihov početak seže još u vlasništvu austrijske firme Supernova Invest prošlom tisućljeću. Dio sporova se još uvijek GmbH čiji je pak vlasnik austrijski poduzetnik općenito, nego je rješava, a naravno da ne možemo utjecati Frank Philipp Albert. Tvrtka Supernova Proprepušteno planu na rad sudske vlasti. Svi koji su sudionici tih jekti u Hrvatskoj se bavi s ulaganjem u šopsporova voljeli bi da se situacija promijeni, ing centre poput Centra Kaptol, Centra Cvnižeg reda, odnojer ovakav status quo ne odgovara nikome, a jetni, Branimir Centra, Garden Malla, u Zadru sno UPU-u da to najmanje Dubrovniku. Ja sam razgovarao i sa imaju Supernova centar, a aktivni su i u Kardefinira. Propisano svim ostalim suvlasnicima, svi smo zainter- lovcu, Sisku, Varaždinu, Koprivnici, Slavonsesirani da nestane ovo ruglo koje sada služi kom brodu, Požegi i drugima. je jedino da se jedino za ilegalan parking – govori Vidman, treba zaštititi staro ali ima i razumijevanja za sudsku sporost.

U GUP-U NEMA NAMJENE ZA OVAJ -Neki predmeti su zaista komplicirani jer se PROSTOR židovsko groblje.

Smiješno je da nije repovi vuku još od pretvorbe i privatizacije. Znači li prisutnost Fortenove i Supernove u Puno je ovakvih i sličnih primjera iz privat- vlasništvu zemljišta Pod Dubom da se i tu navedena barem izacije po Hrvatskoj, samo je meni suludo sprema nekakav šoping centar u budućnoosnovna namjena da se toliko godina sve to na taj način vodi. sti, odnosno bolje pitanje jest: što je prema Razumijem zašto se tako vodi, ali po mom najnovijem prijedlogu GUP-a namijenjeno toj prostora, hoće li mišljenju moglo bi se puno brže rješavati. lokaciji? S tim pitanjem obratili smo se osobiti tamo stambe- Nemamo samo mi imovinsko-pravne prob- bi dobro upućenoj u prostorne planove koja ne zgrade ili, recimo, šoping centar ili autobusni kolodvor?“, kaže naš sugovornik

6 Aktualno

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

novog GUP-a ostala neodređena. nas je molila da ostane anonimna.

-GUP bi trebao propisati općenitu namjenu, a -U prijedlogu novog GUP-a uopće nije sane da potpada pod želje investitora koji će se držajno navedeno što bi na prostoru Pod ponuditi financirati izradu UPU-a što zakon Dubom trebalo biti, čak ni općenito, nego je prepušteno planu nižeg reda, odnosno o prostornom uređenju dopušta. Taj UPU se UPU-u da to definira. Propisano je jedino da prezentira na samom kraju cijelog procesa se treba zaštititi staro židovsko groblje. Smi- kada je maltene sve već gotovo, i kada nema ješno je da nije navedena barem osnovna prostora da se išta više promijeni, a naranamjena prostora, hoće li biti tamo stambene vno da investitor koji financira UPU hoće unzgrade ili, recimo, šoping centar ili autobusni utra ugurati što više njemu paše. Inače, čak kolodvor? Zbog ove nonšalancije, sutra može 53 UPU-a se donose na području Grada Dutamo doći bogzna što – ističe naš sugovornik. brovnika. Od tih 53 vjerojatno će njih dvadeNažalost, nije samo ova lokacija u prijedlogu setak financirati privatni investitori. Uopće nije riječ o nekoj velikoj cifri, izrada jednog UPU-a dođe oko 50-60 tisuća eura – zaključuje naš sugovornik. Što se tiče prostora pod Dubom gdje je reciklažno dvorište Čistoće to je zemljište u vlasništvu Grada Dubrovnika, a Čistoći je besplatno dano na korištenje, tako da i sam Grad Dubrovnik sutra mora pametno odvagnuti što želi s prostorom Pod Dubom. Arhitekt Vlaho Alamat u posljednjoj je izbornoj kampanji dao zanimljivu viziju kako bi po njemu taj prostor mogao izgledati. Tu je lokaciju nazvao Terminal kulture, a sastojao bi se od podzemnih garaža i kolodvora, a poviše bi bili višenamjenska koncertna dvorana, te višenamjenski prostori za kulturu te trgovački centar. Naravno da od Alamatove ili neke ovakve slične ideje nikad neće biti ništa, ali lijepo je maštati o višenamjenskoj koncertnoj dvorani i prostorima za kulturu u samom centru grada gdje je trenutno ilegalan parking na kojem turisti žele ušićariti par eura.

Grad 7

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

GRADSKO VIJEĆE NAKON LJETNE STANKE

MIJENJAJU SE PRAVILA oko dodjele javnih površina na Adventu Novim prijedlogom predviđa se posebni postupak dodjele javnih površina namijenjenih manifestaciji

Sjednica Gradskog vijeća, 12. po redu u ovom sazivu, održat će se u utorak, 15. rujna, nakon tromjesečne ljetne stanke. Na dnevnom redu našla se i točka koja se odnosi na zakup javnih površina, s posebnim naglaskom na Advent u Gradu.

Novim prijedlogom predviđa se posebni postupak dodjele javnih površina namijenjenih manifestaciji.

Tako se predviđa osnivanje Povjerenstva za Advent koje bi trebalo biti zaduženo za izradu i predlaganje javnog natječaja za javne površine.

Povjerenstvo bi činila četiri člana: iz gradskog Upravnog odjela za turizam i šport, iz UO za gospodarenje nekretnina, iz UO za poslove gradonačelnika, iz Dubrovačkih ljetnih igara te Turističke zajednice grada Dubrovnika.

Gradonačelnik bi, temeljem prijedloga Povjerenstva, donosio odluku o raspisivanju javnog natječaja, određivao lokacije i utvrđivao početne iznose zakupnine. U odluci je navedeno kako bi na lokacijama bile postavljene 'pokretne naprave za prigodnu prodaju i pružanje ugostiteljskih usluga. Prigodna prodaja, kako se navodi, odno-

U odluci je navedeno kako bi na lokacijama bile postavljene ‘pokretne naprave za prigodnu prodaju i pružanje ugostiteljskih usluga‘. Prigodna prodaja, kako se navodi, odnosi se na rukotvorine, suvenire, božićne ukrase, tradicijske si se na rukotvorine, suvenire, božićne ukrase, i autohtone protradicijske i autohtone proizvode, darovne predizvode, darovne mete.

Izmjene donose i novosti po pitanju razloga za predmete. raskid ugovora o zakupu javnih površina. Naime, primjena odredbe o raskidu ugovora zbog neobavljanja djelatnosti se sada proširuje na javne površine, neovisno o njihovoj lokaciji tj. proširuje se i na površine koje se nalaze izvan povijesne jezgre.

Također, na dnevnom redu sjednice našao se i prijedlog kojim Grad Dubrovnik povećava iznos kojim sufinancira privatne dječje vrtiće i dadilje. Tako se mjesečni iznos podiže 280 na 330 eura po djetetu u jaslicama odnosno s 260 na 310 po djetetu u vrtiću. Uz to, povećava se iznos sufinanciranja za otvaranje nove skupine s oko 33 tisuće eura na 50 tisuća eura, a skraćuje se i vrijeme isplate za otvaranje, s 10 na pet godina.

Privatnim dječjim vrtićima i dadiljama se dopušta samostalno formiranje cijene prema roditeljima.

Također, detaljnije se propisuje postupak stjecanja prava na subvenciju i način trošenja sredstava Grada.

Piše: Ivona Butjer Mratinović

8 Aktualno

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

SPORNI KAMENOLOMI NEDALEKO OD IZVORIŠTA

HOĆE LI NAM EKOLOŠKA BOMBA IZ BIH UGROZITI VODU? Odgovora i dalje nema, najavljena istraživanja nisu provedena Skoro će godina otkako je na sastanku u Općini Ravno dogovoreno da će se provesti mikrozoniranje koje bi dalo odgovor na pitanje hoće li kamenolomi koji se nalaze u BiH, u trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Omble, ugroziti pitku vodu. Ispitivanje još uvijek nije provedeno, a konkretnih odgovora nema Prošlo je gotovo godinu dana otkako su predstavnici vlasti i institucija Hrvatske održali sastanak s predstavnicima BiH u općini Ravno na temu kamenoloma koji se nalaze u susjednoj državi, u mjestu Začula, u samoj zoni sanitarne zaštite rijeke Omble. Na sastanku je utvrđeno kako kamenolomi Začula i Repinac 'nemaju sve potrebne dozvole za rad, no kako se na njima ne provode aktivnosti'. Dalje je utvrđeno kako 'kamenolom Srnjak ima dozvole i kako su u tijeku pripremni radovi'. Dubrovački dnevnik nedugo nakon sastanka objavio je dokumente koji potvrđuju kako ni 'Srnjak' zapravo nema sve dozvole koje su potrebne za rad.

No, na sastanku je zajednički dogovoreno da će se provesti mikrozoniranje. Također je dogovoreno da će se provoditi bolje kontrole i nadzor područja te da će Općina Ravno reagirati i svojim prostorno-planskim dokumentacijama. Gotovo godinu dana nakon održanog sastanka, Dubrovački dnevnik je provjerio što je od toga i učinjeno.

MIKROZONIRANJE NIJE PROVEDENO Kako bismo provjerili je li nakon gotovo godinu dana od održanog sastanka provedeno mikrozoniranje, Dubrovački dnevnik je poslao novinarske upite na više adresa, na

koje su nam odgovorili jedino iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar. U njihovom odgovoru stoji kako je Agencija sredinom prosinca prošle godine zaprimila akt kojim su obaviješteni kako, temeljem održanog sastanka u listopadu 2025. godine, Hrvatske vode u suradnji s Vodovodom Dubrovnik d.o.o. provode pripremne radnje za provedbu mikrozoniranja na području kamenoloma. Dodali su i kako će ih o daljnjim aktivnostima pravovremeno izvijestiti.

Međutim, do kraja kolovoza, kad smo uputili novinarski upit, Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar nije imala novih informacija. Slijedom tih informacija, poslali smo upit i prema Hrvatskim vodama, odakle nismo dobili odgovor.

Mikrozoniranje, koje je dogovoreno na sastanku, do danas nije provedeno. Inače, radi se o detaljnom istraživanju kojim se utvrđuje može li planirani zahvat, bilo da je riječ o gradnji, iskopu, kamenolomu, bušotini i sl., utjecati na podzemne vode i izvore pitke vode. U tom se procesu prikupljaju podaci, izrađuje detaljna karta pukotina, rasjeda, ponora, izvora i ostalih elemenata, provode terenska istraživanja, a potom i ispituje postoji li veza između prostora na kojem se planiraju radovi i izvora pitke vode; u ovom sluča-

Piše: Ivona Butjer Mratinović

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Mikrozoniranje, koje je dogovoreno na sastanku, do danas nije provedeno. Inače, radi se o detaljnom istraživanju kojim se utvrđuje može li planirani zahvat, bilo da je riječ o gradnji, iskopu, kamenolomu, bušotini i sl., utjecati na podzemne vode i izvore pitke vode.

U tom se procesu prikupljaju podaci, izrađuje detaljna karta pukotina, rasjeda, ponora, izvora i ostalih elemenata, provode terenska istraživanja, a potom i ispituje postoji li veza između prostora na kojem se planiraju radovi i izvora pitke vode; u ovom slučaju između kamenoloma 'Srnjak' i izvorišta Omble.

Kamenolom u Začuli

ju između kamenoloma 'Srnjak' i izvorišta Omble.

Kako se provodi ispitivanje, ovisi o tipu terena. U ovom slučaju riječ je o krškom terenu pa se u pravilu u ponor, pukotinu ili bušotinu ubacuje traser, bezopasna fluorescentna boja, i potom se danima ili tjednima prati hoće li se pojaviti na izvoru. Ako se traser pojavi na izvoru, tada se zna da postoji veza između kamenoloma i izvora vode, ali i kojom brzinom voda putuje, u kojem smjeru teče...

Ako se traser ne pojavi na izvoru, obično se zaključuje kako nema veze između prostora na kojem se planira zahvat i izvora pitke vode. Ako se pojavi nakon 12 sati, zaključuje se da postoji vrlo brza veza i da su radovi rizični po pitku vodu. Ako se traser pojavi nakon pet dana, tumači se da veza postoji, ali je nešto sporija.

OPĆINA RAVNO ŠUTI Predstavnici nadležnih tijela na sastanku su dogovorili i da će se provoditi bolje kontrole i nadzor područja te da će Općina Ravno reagirati i svojim prostorno-planskim dokumentacijama.

Jedna od adresa na koje je Dubrovački dnevnik poslao novinarski upit je i Općina Ravno, na koji nismo dobili odgovor. Inače, Dubrovački

Aktualno 9

dnevnik o ovoj temi piše još od prošlog ljeta, a od Općine Ravno u cijelom tom procesu nismo dobili niti jedan odgovor na novinarski upit. Stoga, javnost nije upoznata je li i na koji je način Općina Ravno provela kontrole i nadzor te reagirala prostorno-planskim dokumentacijama. Takav se pristup ne uklapa u narativ sastanka na kojem je u više navrata naglašena važnost koordiniranog djelovanja svih uključenih strana, kako bi se očuvala vodoopskrba u Dubrovniku koja u cijelosti ovisi o izvoru Omble.

BOMBA U TREĆOJ ZONI SANITARNE ZAŠTITE Kamenolom 'Srnjak' je na oko pet kilometara zračne linije udaljen od izvorišta rijeke Omble te se nalazi u trećoj zoni sanitarne zaštite, u kojoj je vađenje vapnenca, po hrvatskim propisima, zabranjeno. Prema propisima BiH, koji se tumače nešto drugačije od hrvatskih, to je moguće, no uz posebne uvjete i nadzor.

Međutim, još strože mjere važe za krški teren koji je izuzetno propusan i nema svoj prirodni filter, što je ovdje Kamenolom u Začulislučaj.

Građani su zabrinuti zbog budućnosti izvorišta te eventualnih radova koji bi ga mogli ugroziti stoga traže jasne odgovore o ovoj važnoj temi. Na problem je u više navrata

10 Aktualno

Radovi na području kamenoloma 'Srnjak' već mjesecima miruju i nakon radova, eksplozija i teške mehanizacije, ne događa se ništa značajno. No građani i dalje budno prate, u strahu da bi se događanja u bilo kojem trenutku mogla intenzivirati te tako dovesti u pitanje sigurnost vode.

Sastanak na temu kamenoloma u listopadu 2025.

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

upozoravao i britanski znanstvenik te direktor istraživačkog centra Devon Karst, Brian Lewarne, koji je posjetio područje. Kazao je kako je nevjerojatno da bi netko postavio kamenolom na toj lokaciji i kako sve što se slije tamo, uključujući kemikalije i ulja, preko krškog terena dolazi do Omble. „Ovo je nezakonito, ne bi smjelo biti tu“, upozorio je.

INSPEKCIJA UTVRDILA NEPRAVILNOSTI Na sastanku je utvrđeno i kako kamenolom 'Srnjak' ima sve potrebne dozvole, no Dubrovački dnevnik je nedugo nakon toga objavio kako je inspekcija ipak utvrdila da nemaju ključni dokument. Naime, Vodni inspektorat Federalne Bosne i Hercegovine izašao je na teren krajem rujna prošle godine, zbog prijava građana, te utvrdio nedostatke. U nalazu su naveli da je 'subjekt nadzora upozoren da je prije početka radova potrebno pribaviti vodnu dozvolu'.

Subjekt nadzora u ovom slučaju je koncesionar na kamenolomu, GP Pušina. Dakle, kamenolom ipak nije imao vodnu dozvolu koja je neophodna za početak radova na kamenolomu. Nadalje je inspektorat naložio uklanjanje nedostataka i izrekao upravnu mjeru za podnošenje zahtjeva za izdavanje vodne dozvole Agenciji za vodno područje Jadranskog mora – Mostar. Iz Agencije su nam nedugo nakon toga potvrdili kako za radove na kamenolomu nije bila izdana vodna dozvola.

EKSPLOZIJE BEZ POTREBNIH SUGLASNOSTI A bez vodne dozvole nije bilo moguće

provesti miniranje koje je na spornom području provedeno sredinom listopada 2025. godine. Prema Zakonu o rudarstvu, sve vrste miniranja spadaju pod rudarske radove. Prema javnosti se tada komuniciralo kako se radovi obavljaju u sklopu pripreme. I zaista, i miniranje može biti dio pripremnih radova, ali i dalje spada pod rudarske radove. A kod rudarskih radova, potrebno je ishoditi vodnu dozvolu.

Vodna dozvola se zapravo izdaje kao garancija da se neće dogoditi negativan utjecaj na pitku vodu. Naravno, moguće je izdati ako su prethodno provedene detaljne i stručne analize koje bi potvrdile kako se neće dogoditi nikakav negativan utjecaj po okoliš, a upravo to predstavlja mikrozoniranje. Koje do danas nije provedeno.

Radovi na području kamenoloma 'Srnjak' već mjesecima miruju i nakon radova, eksplozija i teške mehanizacije, ne događa se ništa značajno. No građani i dalje budno prate, u strahu da bi se događanja u bilo kojem trenutku mogla intenzivirati te tako dovesti u pitanje sigurnost vode. Zabrinuti su i zbog toga što već dulje vrijeme nije provedeno nikakvo ozbiljnije istraživanje koje bi dalo egzaktne odgovore na to kako bi eksploatacija vapnenca utjecala na naš okoliš. Ali ne samo kamenolomi – kako će projekti na Ivanici, najavljena gradnja aerodroma u blizini Taleže ili najavljeno širenje grada Trebinja, utjecati na pitku vodu.

VODA JE NAJVRJEDNIJE ŠTO IMAMO, OČUVAJMO JE! Vrijednost vode je nemjerljiva. Ona predstavlja najvažniji prirodni resurs društva, ali i najvažniji strateški resurs budućnosti. Zato se o vodi danas sve češće razmišlja kroz prizmu njene sigurnosti. Štoviše, definira ju se i kroz pitanje nacionalne sigurnosti, posebno u vremenu kad je čovječanstvo iznimno pogođeno sušama, pa i požarima kojima danas svjedočimo više nego ikada prije, a sasvim sigurno će se slična situacija nastaviti u budućnosti. Predviđa se da će voda postajati ekonomski sve vrijednija, pogotovo zbog toga što potražnja za slatkom vodom već sada globalno itekako raste.

Svjesna je toga i hrvatska javnost, pa se pitanje kvalitete vode koju pijemo, kao i njezine zdravstvene sigurnosti, itekako aktualiziralo posljednjih tjedana. Građani upozoravaju, negoduju, pa i prosvjeduju. I postavljaju pitanja. A odgovori bi trebali nadilaziti interesne skupine, političke podjele i spinove, baš zbog toga što je tema suviše važna.

Reportaža Vijesti 11

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

30% POPUST ZA DOMAĆE

PONEDJELJAK | 14.09. doručak dana Poširana jaja sa dimljenim lososom i zelenim šparogama menu dana Dalmatinska pržolica Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

UTORAK | 15.09. doručak dana Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem menu dana Spaghetti Carbonara Svježi špageti pripremljeni po tradicionalnoj rimskoj recepturi s guancialeom, žumanjcima, Pecorino Romano sirom i svježe mljevenim crnim paprom

SRIJEDA | 16.09. doručak dana Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

menu dana Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhana sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužena uz pire krumpir

PETAK | 18.09. doručak dana Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem menu dana Crni rižot od sipe Sipa pripremljena s vinom, začinima i vlastitim crnilom

SUBOTA | 19.09. doručak dana Zarolani omlet “Kako je moguće punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom da o Srđu raz-

mišljamo kao o

menu dana rekreacijskoj zoni, Teleći rižot Krepki kremasti rižot sa telećim a da se čovjek koji butom, lukom, češnjakom, vinom i ondje hoda, trči ili začinima

vozi bicikl osjeća

menu dana Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

NEDJELJA | 20.09. kao smetnja? Ako doručak dana Američke palačinke je prostor namisa javorovim sirupom i bobičastim jenjen rekreaciji, voćem mora biti projekti-

ČETVRTAK | 17.09. doručak dana Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

ran za ljude, a ne menu dana Tagliatelle Bolognese prvenstveno za Svježe tagliatelle s klasičnim ragùom automobile.” od mljevene junetine i svinjetine, rajčice, povrća i crnog vina

DORUČAK DANA 15 € / JELO DANA 17 €

12 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

U školske klupe sjelo 416 DUBROVAČKIH PRVAŠIĆA, predstavnici Grada obišli osnovne škole Predstavnici Grada Dubrovnika obišli su dubrovačke osnovne škole i sudjelovali u prigodnim programima dobrodošlice za učenike prvih razreda povodom prvog dana nastave. U prve razrede dubrovačkih osnovnih škola ove je godine krenulo 416 učenika, kojima su predstavnici Grada poželjeli sretan početak školovanja i uspješnu školsku godinu.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković posjetio je Osnovnu školu Mokošica, gdje je pozdravio prvašiće, njihove roditelje, učitelje i djelatnike škole te im poželio uspješnu i radosnu novu školsku godinu. „Pred vama je novo životno poglavlje, ispunjeno učenjem, prijateljstvima i uspomenama koje ćete nositi cijeli život. Budite znatiželjni, hrabri i veseli. Danas počinje jedna od najljepših avantura vašega života.“, poručio je gradonačelnik Franković.

Prvašiće su prvog dana škole pozdravili i drugi predstavnici Grada Dubrovnika. Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica posjetio je OŠ Luka Paljetka, zamjenik

gradonačelnika Velibor Puzović OŠ Marina Držića i OŠ Ivana Gundulića,

gradska vijećnica Katarina Doršner OŠ Marina Getaldića, dok je pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić posjetio OŠ Lapad i OŠ Antuna Masle.

Nova školska godina počinje u vrijeme značajnog investicijskog ciklusa u obrazovnu infrastrukturu. U posljednjih devet godina realizirana su i pokrenuta ulaganja vrijedna više od 37 milijuna eura u osnovne škole i školsku sportsku infrastrukturu, odnosno gotovo 42 milijuna eura uključujući novu cestu Tamarić, kojom je osiguran sigurniji i kvalitetniji pristup OŠ Mokošica.

Završetkom dogradnje OŠ Mokošica stvaraju se uvjeti za ostvarenje jednog od ključnih ciljeva Grada Dubrovnika u području osnovnoškolskog obrazovanja, uvođenje jednosmjenske nastave u svim dubrovačkim osnovnim školama od drugog polugodišta ove školske godine. Dubrovnik će time postati peti od 127 hrvatskih gradova u kojem će sva djeca osnovnoškolsko obrazovanje pohađati u jednoj smjeni.

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 13

Grad Dubrovnik osigurao radne materijale za oko 3.500 OSNOVNOŠKOLACA i sufinanciranje udžbenika srednjoškolcima

Grad Dubrovnik i u školskoj godini 2026./2027. nastavlja s mjerama kojima se učenicima i njihovim obiteljima olakšavaju troškovi početka školske godine. Za oko 3.500 dubrovačkih osnovnoškolaca osigurani su besplatni obvezni udžbenici i radni materijali, nastavlja se sufinanciranje udžbenika za srednjoškolce, a svim

učenicima osnovnih i srednjih škola osiguran je besplatan prijevoz.

Ukupna vrijednost obveznih udžbenika i radnih materijala za osnovnoškolce u ovoj školskoj godini iznosi 482.669,27 eura. Obvezne udžbenike u vrijednosti 234.500,12 eura financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, dok Grad Dubrovnik pro-

vodi postupak javne nabave. Istodobno, Grad iz svog proračuna u cijelosti financira radne materijale, za koje je ove godine osigurano 248.169,15 eura. To je 16 posto više nego prethodne školske godine, kada je za istu namjenu izdvojeno 213.900 eura.

Potpora učenicima nastavlja se i tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Za sufinanciranje nabave udžbenika srednjoškolcima u gradskom je proračunu osigurano 23.000 eura, a pravo mogu ostvariti obitelji s prebivalištem na području Grada Dubrovnika s troje ili više djece na školovanju i/ili obitelji koje primaju dječji doplatak. Najviši iznos sufinanciranja iznosi 132,72 eura po učeniku, a u protekloj školskoj godini ovu je potporu ostvarilo ukupno 165 srednjoškolaca.

Uz troškove nastavnih materijala, Grad Dubrovnik preuzima i trošak prijevoza učenika. Besplatan prijevoz osiguran je svim učenicima osnovnih i srednjih škola, za što se iz gradskog proračuna izdvaja ukupno 443.974 eura.

14 Županija

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

ŽUPAN U NERETVI

Pezo prvog dana nastave posjetio Osnovnu školu don Mihovila Pavlinovića u Metkoviću Riječ je o jednoj od najvećih osnovnih škola u našoj županiji u kojoj je ove godine upisan 71 prvašić

Povodom početka nastave, župan Blaž Pezo, s pročelnicama Žaklinom Marević i Jelenom Dadić Račić te gradonačelnikom Daliborom Milanom, posjetio je Osnovnu školu don Mihovila Pavlinovića u Metkoviću.

Riječ je o jednoj od najvećih osnovnih škola u našoj županiji u kojoj je ove godine upisan 71 prvašić, od čega njih 64 u matičnoj školi, petero u Područnoj školi Vid te dvoje u Područnoj školi Prud.

Za učenike prvih razreda organiziran je prigodni program prilikom kojeg je župan pozdravio sve učenike, roditelje i nastavnike, poželio im puno uspjeha, veselja i zajedništ-

va u novoj školskoj godini. Posebne pozdrave uputio je učenicima prvih razreda koji po prvi put sjedaju u školske klupe i kreću na jedno od najljepših putovanja svog života.

Učenike su, prigodno, pozdravili i gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan te ravnateljica škole Žana Dodig.

Inače, u prve razrede u Dubrovačko neretvanskoj županiji u ovoj školskoj godini upisano 1134 učenika što je idententan broj kao i u prošloj školskoj godini. U škole kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija upisan je 721 učenik prvih razreda, što je 19 više nego prošle godine

U prve razrede u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u ovoj školskoj godini upisano 1134 učenika što je identičan broj kao i u prošloj školskoj godini

Županija 15

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

ŽUPA DUBROVAČKA

konavle

Ministrica Obuljen Koržinek obišla mjesto pronalaska vrijednog sarkofaga

DJECA IZ ŽUPE koja pohađaju škole u Gradu imaju pravo na subvenciju pokaza Svim osnovnoškolcima s područja Župe dubrovačke, koji školu pohađaju u Gradu Dubrovniku, Općina subvencionira mjesečnu pokaznu kartu u iznosu od 50 posto ukupne cijene, odnosno 13,27 eura mjesečno.

Za ostvarivanje prava na subvenciju Općine potrebno je dostaviti zahtjev uz potvrdu osnovne škole o redovitom upisu i presliku osobne iskaznice djeteta najkasnije do 15. rujna osobno ili putem maila.

Učenici OŠ Župe dubrovačke, koji koriste uslugu prijevoza od kuće do škole, imaju pravo na besplatne pokazne karte prema popisu koji će Libertasu dostaviti osnovna škola nakon početka školske godine.

Učenici srednjih škola s područja

Župe dubrovačke i ove godine imaju potpuno besplatne mjesečne karte.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, donijelo je Odluku da se putem županije, u školskoj godini 2026./2027. nastavlja s programom sufinanciranja troškova javnoga prijevoza srednjoškolcima iznosom od 75% cijene pokazne karte, a Općina Župa dubrovačka sufinancira preostalih 25 %.

Kupnja povlaštenih mjesečnih karata u iznosu od 13,27 eura za odlazak na izvannastavne aktivnosti u Gradu Dubrovniku ostvaruje izravno na prodajnom mjestu JGP Libertas temeljem potvrde osnovne škole o redovitom upisu te potvrde kluba o izvannastavnoj aktivnosti.

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek boravila je u ponedjeljak u radnom posjetu Općini Konavle. U pratnji ravnatelja Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Bruna Diklića obišla je mjesto pronalaska kasnoantičkog sarkofaga u Cavtatu te Kuću Bukovac.

Tijekom obilaska razgovaralo se o zaštiti, istraživanju i primjerenoj prezentaciji vrijedne konavoske kulturne baštine, kao i o projektima koji se provode uz potporu Ministarstva kulture i medija.

Ministarstvo je tijekom ove i proteklih godina pružilo značajnu financijsku podršku Općini Konavle, Muzejima i galerijama Konavala te drugim ustanovama i udrugama s područja Konavala. Od 2017. do 2026. godine za programe javnih potreba u kulturi na području općine odobreno je ukupno gotovo 942 tisuće eura.

Za 2026. godinu odobreno je 291.400 eura za različite kulturne programe i projekte. Među njima su adaptacija interijera Doma kulture u Čilipima, radovi na Mauzoleju obitelji Račić, istraživanje kasnoantičkog sarkofaga i arheološkog lokaliteta Rat u Cavtatu, digitalizacija građe Kuće Bukovac te brojni muzejski, folklorni, izdavački i drugi kulturni programi.

16 Reportaža

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

SUKOB U ŽUPI

ŽUPSKI LOVCI REVOLTIRANI: 'Streljana na Žarkovici je nelegalna, tamo pucaju bez odobrenja i ne daju nam do naše zemlje!'

Općina je poslala i komunalce da skinu raštio, nakon čega su strijelci pokrenuli pravu balvan revoluciju! Ispred ulaza su iskrenuli dva kamiona kamenja i prepriječili pristup lovcima do njihove parcele. Takvo stanje na Žarkovici još uvijek traje Streljana na Žarkovici postoji još od 1957. godine, ali malo tko zna da taj objekt već dugo nema uporabnu dozvolu. Ipak, članovi Lovačkog društva Župe dubrovačke, koji tik uz streljanu imaju svoju parcelu, tvrde da strijelci tri puta tjedno vježbaju, da je situacija opasna jer ostaci glinenih golubova i sačma lete preko njihove zemlje te strahuju za imovinu, posebno solare koje su kupili te instalirali. No, lovci uopće ne znaju kolika je moguća šteta jer ne mogu do svoje parcele. „Desetak godina smo za svoje potrebe koristili parcelu kod kamenoloma Dubac, ali je prostor trebao vlasniku kamenoloma te nam je općina 2024. na pet godina dodijelila svoju parcelu od 3020 'kvadrata' na Žarkovici, u susjedstvu streljane. U želji dobrosusjedskih odnosa, htjeli smo dogovor sa Streljačkim klubom Dubrovnik, ali dio vodstva uopće nije bio za to. Nakon četiri sastanka u Općini rekli su: 'Nećemo da vas vidimo gore!', da bi poslije neki raširili priču da im je Općina Župa ukrala zemlju“, govori predsjednik Lovačkog društva Župa dubrovačka Mato Lučić.

doći!

Lovci navode da su problemi počeli za mandata bivšeg načelnika Općine Silvija Nardellija, u dogovoru s kojim su oba društva imala ključ ulaznih vrata. Tolerancija je trajala nekoliko mjeseci, no lovci tvrde da je u nekom trenutku predsjednik Streljačkog društva Dubrovnik Ivo Đivanović 'precvikao“ katanac, stavio novi i zanemarivši činjenicu da je strelište nelegalno, rekao: “Ovaj se put zatvara, remetite naše strelište i više vam nema ulaza!“.

Kako nam kažu, novi župski načelnik Marko Miloslavić bio je energičniji, poslao je komunalce da skinu raštio, nakon čega su strijelci pokrenuli pravu balvan revoluciju! Ispred ulaza su iskrenuli dva kamiona kamenja i prepriječili pristup lovcima do njihove parcele. Takvo stanje na Žarkovici još uvijek traje.

OPĆINA ŽUPA JE SPRIJEČENA U GOSPODARENJU SVOJOM IMOVINOM Član Izvršnog odbora Lovačkog društva Župa Mato Balarin tvrdi da je Općina Župa spriječena u gospodarenju svojom imovinom. Podsjeća da je strelište na parceli RH, da je objekt BALVAN REVOLUCIJA NA ŽARKOVICI nelegalan, a da se strijelci stalno pozivaju na Općina Župa dubrovačka je, kaže nam Lučić, zakone bivše države koji više nisu na snazi. ukinula suglasnost da signalist streljane, kao “Nakon promjene katanca, ovaj prilaz ne koriste osiguranje dok se puca, uopće može biti na i na strelište dolaze preko parcele bivšeg Azila. župskoj parceli. Također, izjavio je i kako im No, redovito gađaju, a policija je dosad ovdje je na sastanku u policiji potvrđeno da na tom bila barem 20 puta! Uz to, bespravno su uzeli području uopće ne postoji odobreno civilno i 400, 500 kvadrata Općine Župa dubrovačka strelište koje ispunjava potrebne uvjete za up- koja smo mi dobili u koncesiju. Nemaju nikakve orabu oružja te se na tom području ne mogu papire, ništa! Iako nemaju, pravdaju se da 'djevršiti sportsko-rekreativna gađanja od strane ca vježbaju'!“, Streljačkog društva. Lučić navodi i kako samo govori Balarin dodavši kako su na parceli njilovci imaju suglasnost obitelji Kolendić kao hove stvari vrijedne desetke tisuća eura, među suvlasnika parcela preko kojih ide pristupni kojima i solarna elektrana, a do njih ne mogu makadamski put do lovačke parcele. Ali, zbog doći te propadaju. barikada i katanaca, do nje uopće ne mogu „Sramota da to tako dugo traje, da ih nitko ne

„Redovito gađaju, a policija je dosad ovdje bila barem 20 puta!

Uz to, bespravno su uzeli i 400, 500 kvadrata Općine Župa dubrovačka koja smo mi dobili u koncesiju. Nemaju nikakve papire, ništa! Iako nemaju, pravdaju se da 'djeca vježbaju'!“

Piše: Ahmet Kalajdžić Foto: Ahmet Kalajdžić

Reportaža 17

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Barikada na prilazu parceli lovaca nakon postavljanja

kontrolira. Na tuđoj parceli pucaju bez dozvole i čine što ih volja“, dodaje Balarin.

Predsjednik Nadzornog odbora LD Župa Nikola Lubura ističe kako su lovci ishodili pristanak privatnih vlasnika za pristup parceli koju im je Općina Župa dala na pet godina.

“No, taj će rok isteći prije nego na nju iznova stupimo! Na djelu je divljaštvo na kojeg nemamo odgovor. Možda bi na postupke dijela dubrovačkih strijelaca trebali i mi jednako odgovoriti, ali mi nismo takvi! Očekujem da nas Općina zaštiti. Ili postoji problem za kojeg mi ne znamo?“, govori Lubura.

Lovci tvrde kako jedan dio strijelaca jest za dogovor, no kako ga vodstvo konstantno odbija. Nesuglasice su pokušali riješiti i sastancima,

Nelegalno postavljena nadzorna kamera

no bezuspješno. Jedan od sastanaka u Općini Župa završio se, kažu nam, tako da je čelnik SD Dubrovnik Ivo Đivanović jednostavno ustao i prekinuo sastanak riječima: “Vi ste to zemljište ukrali Gradu Dubrovniku! Fotošopirali ste katastarsku kartu! I neću da vas vidim gore!“, nakon čega je napustio sastanak.

VEĆ SU ZABILJEŽENI INCIDENTI Na Žarkovici su već zabilježeni ne baš naivni incidenti. Kad se uz pomoć drona snimao krajolik za potrebe dokumentarnog filma o jubileju 15 godina Azila, Đivanović je prijetio da će puškom 'skinuti' dron. Čelnik SD Dubrovnik je 2018. nepravomoćno osuđen zbog prijetnje smrću zaposleniku Državnog hidrometeorološkog

„Sramota da to tako dugo traje, da ih nitko ne kontrolira. Na tuđoj parceli pucaju bez dozvole i čine što ih volja“

Mato Balarin, Mato Lučić i Nikola Lubura

18 Reportaža

Petak, 28. kolovoza 2026. Dubrovački dnevniK

zavoda kad je došao u stanicu za mjerenje tovjetnih rezultata geodetskih mjerenja koja kvalitete zraka. Nismo doznali kakva je pravo- lovcima ipak daju za pravo kad je riječ o vlasmoćna presuda, ali za one koji ne znaju, Stan- ništvu nad parcelama. ica i antene Radio kluba neposredno su uz na- “Nikad to nije bilo njihovo! Gdje su im dokumenvedene parcele na Žarkovici. ti da su to dobili? To je bilo vojno i državno, to Neposredno uz streljanu i lovačku parcelu se ne može dobiti! Mislio je to i Grad Dubrovnik, prolazi i lokalna cesta Brgat-Žarkovica i vozila pa popušio na sudu! Dubrovnik im je to 1998. nisu rijetka, pa ni autobusi Libertasa. Prije ne- bespravno prenio, geodet je samo izmjerio koliko godina je zrno sačme pogodilo u kacigu izmišljenu parcelu koju je nacrtala osoba koju motociklista koji je tu prolazio. Pao je na tlo, ali neću imenovati te dala na oglasnu ploču suda! tjelesnih ozljeda srećom nije bilo.

Nakon mjesec dana je jedan sudac to lijepo Dubrovački dnevnik kontaktirao je i drugu stra- potpisao. I nemojte me vi novinari zajebavati! nu – Streljačko društvo Dubrovnik. Bivši preds- Ništa ne govore kako su provalili na streljajednik društva, Pero Kmetović kazao nam je nu, kako skidali ulaznu kapiju. Naravno da ne, kako ponašanje lovaca nije civilizacijsko. a spominju kamenje! Što ako sam ja iza toga?

“Kad već pitate o postavljenoj barikadi, re- Tamo nije put, mi smo se branili, branit ćemo cite i da netko provaljiva na nečije“, ukazao je se od takvih idiota! Štitio sam streljanu, štiKmetović na lovce zanemarujući da su lovci tio sam našu djecu! A koga vi štitite sad? Njih, “provalili“ na svoju parcelu. Rekavši da više nije jel'?“, kazao je dodavši da ga ne zovemo dok ne predsjednik, uputio nas na Iva Đivanovića koji stigne presuda. I poklopio. je bio vrlo neugodan.

O ovom slučaju smo kontaktirali policiju koja „Nanjušili ste najobičniju pišaku, sranje sa je kazala da je on u nadležnosti Ravnateljststrane Miloslovića i njegovih budaletina! Oče- va Civilne zaštite, da bi nas oni dalji uputili na kovao sam da će s njegovim dolaskom barem lovačkog inspektora. Uputili smo mu upit koji netko pametan doći na vlast, a ono je došla još ćemo objaviti po zaprimanju. Također, upite jedna župska budala! Eto moje izjave! Reći ću smo poslali i prema dubrovačkoj gradskoj upi to da ono što rade Općina Župa dubrovačka ravi te ćemo ga objaviti kad stigne. i lovačko društvo Župa nisu grijeh, nego sramota! Streljana postoji 70 godina, imamo sve OPĆINA: ZAŠTITI ĆEMO SVOJU IMOVINU I tehničke uvjete da dobijemo uporabnu dozvo- NJENO KORIŠTENJE! lu i Župljani tu sad zajebavaju: svojataju zem- Kontaktirali smo i Općinu Župa dubrovačka lju koja nije njihova, niti je to njihovo lovačko gdje su potvrdili da znaju za nesuglasice i isdruštvo! Miloslavić izigrava malog Trumpa i takli da je aktualna općinska uprava poduzela misli učiniti Župu velikom na način da otme što sve u okviru zakonskih ovlasti kako bi zaštitila nije njihovo, pa hoće i pola streljane!“, nervoz- općinsku imovinu i omogućila njezino zakonito no je odgovorio Đivanović. korištenje.

Kazao je kako su podnesene kaznene prijave, U svom odgovoru navode kako je Lovačkom kako je policija izašla na teren te kako je sada društvu 2024. godine na korištenje dodijeljesve na Sudu. Dodao je i kako neće puno govori- na čestica zemlje, neposredno kraj tvrđave Žarkovica, na razdoblje od pet godina. Kad su Kontejner s opremom lova- ti dok ne stigne pravomoćna presuda. ca do kojeg sada ne mogu Upitali smo kako komentira rezultate dviju is- Općinu 2025. službeno obavijestili da im je onemogućen pristup zemljištu koje imaju pravo koristiti, tvrde kako su odmah reagirali. „Od lovaca smo zatražili službeno očitovanje o načinu korištenja parcele i problemima kako bismo utvrdili pravnu osnovu za daljnje postupanje. Krajem 2025. opozvana je i stavljena izvan snage ranije izdana suglasnost Streljačkom društvu Dubrovnik za korištenje predmetne nekretnine te im je istodobno naloženo da omoguće nesmetan pristup parceli i da s općinskog zemljišta uklone svoju opremu, uređaje i ostala sredstva te parcelu preda slobodnu od svojih stvari i osoba. Dakle, upravo suprotno od tvrdnje da Općina tolerira postojeće stanje. Jasno smo stali iza prava korisnika s kojima Općina ima važeći ugovor“, odgovorili su iz Općine.

Radi preciznog utvrđivanja granica općinske čestice, Općina je angažirala i ovlaštenog geodeta te izvršila snimanje zemljišta. Na terenu su postavljene geodetske oznake, koje je naknadno uklonio nepoznati počinitelj. Ističu i kako makadamski put nije vlasništvo Općine, nego privatnih osoba koje su lovcima dale pisanu suglasnost za korištenje.

Reportaža 19

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Strelište je uz lokalnu cestu Brgat–Žarkovica

Na kraju se ističe da Općina ne može unaprijed kvalificirati niti utvrđivati odgovornost počinitelja glede navoda o neovlaštenom mijenjanju lokota, postavljanju prepreka, nadzornih kamera, pucanju, ugrožavanju sigurnosti prometa i građana te eventualnom oštećivanju tuđe imovine. Za te su slučajeve nadležni policija i druga državna tijela. „Općina će, međutim, svaku okolnost koja se odnosi na njezinu imovinu i prava njezina ugovornog korisnika tretirati ozbiljno i poduzeti radnje iz svoje nadležnosti. Spor se mogao riješiti razgovorom i dogovorom. Općina cijeni

Obavijest za slučajne prolaznike

dugu tradiciju i rad i Lovačkog društva Župa dubrovačka i Streljačkog društva Dubrovnik, ali je naša obveza postupati temeljem zakona, vlasničkih prava i važećih ugovora. Upravo smo to u proteklih godinu i učinili, utvrdili pravno stanje, opozvali raniju suglasnost Streljačkom društvu, zatražili uklanjanje njihove imovine i omogućavanje pristupa zakonitom korisniku te poduzeli tehničke i pravne korake radi zaštite općinske parcele“, odgovorili su iz Općine, dodavši kako se postupci koji slijede moraju provoditi u skladu sa zakonom te kako Općina od njih neće odustati.

Oprez, blizina vatrene linije, sačma u zraku

20 Zdravlje

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

MENTALNO ZDRAVLJE I DRUŠTVENE MREŽE

VIRTUALNI KOMENTARI, STVARNE POSLJEDICE: Odrasli djeci ograničavaju društvene mreže, a sami ih pune uvredama Zlostavljanje na društvenim mrežama gotovo je postalo imperativ. Nepisano je pravilo da uz svaki tekst, fotografiju, video ili bilo koju drugu objavu ide i - ružan komentar. Mnogi slobodu govora još uvijek miješaju sa slobodom vrijeđanja, omalovažavanja i pljuvanja.

Ne razmišljaju potom kako utječu na druge ljude, a posljedice mogu biti vrlo ozbiljne Da su društvene mreže izazov, osobito za mentalno zdravlje, znamo već svi. No inicijative i rasprave o njihovim štetnim utjecajima najčešće su usmjerene na djecu i mlade. Govori se o ograničavanju pristupa, vremenu provedenom online i zaštiti maloljetnika.

Nedavno je gradonačelnik Mato Franković za Dubrovački dnevnik podijelio informaciju da će pokrenuti inicijativu u Hrvatskom saboru za ograničavanje upotrebe društvenih mreža mlađima od 16 godina, što je trend koji se pojavljuje u nizu zemalja. Mladi jesu izuzetno podložni društvenim mrežama i njihovom utjecaju Nekima je glavna zabava tipkano pitanje je – što je sa starijom populacijom nje negativnih komentara, bez koja je ‘navrat-nanos’ ubačena u svijet društrazmišljanja o posljedicama venih mreža?

S kliničkom psihologinjom Vesnom Raguž Staničić porazgovarali smo malo više o utjeca- „Pogotovo je to slučaj kod mlađih generacija ju koje društvene mreže mogu imati na korisni- koje su usmjerene na ovakav način komunicike. Kao začetnica Sveučilišta za treću životnu ranja, od malih nogu. Djeca rastu s komunikdob objasnila nam je i na koji se način educira acijom putem mobitela i naravno da će njima to osobe starije životne dobi za korištenje društ- zauzimati daleko veći značaj i dio života, nego odraslima. Kad nešto ima toliki značaj u živovenih mreža „Koliko će komentari utjecati na osobu ovisi o tu, onda znači da će utjecati puno snažnije i tome kakva je ona bazično, koliko je već osjet- na mentalno zdravlje, u vidu brojnih razvijanja ljiva, emocionalno labilna ili stabilna. Preduv- tjeskoba, anksioznosti i depresivnosti”, objašnjeti primarne osobnosti su osnovni u utjecaju java Raguž Staničić. društvenih mreža. Ne možemo to nikako zaneOSJEĆAJ ZAJEDNIŠTVA KAO POTICAJ mariti”, objasnila je Raguž Staničić.

Reakcije su tako uvjetovane onome kakva je Kaže i da na društvenim mrežama postoosoba sama po sebi, no teško da bi itko ostao ji intencija za odašiljanjem slike o sebi koja je imun na sustavno ismijavanje i omalovažavan- što uspješnija, ljepša i pozitivnija. Potreba za savršenstvom stvara dodatni pritisak, a ukoliko je, koje je, nažalost, sve učestalija pojava. je povratna informacija suprotna, odnosno što

„Treba probati inzistirati na svjesnom ograničavanju vremena na društvenim mrežama”, jasna je Raguž Staničić

Piše: Ivana Smilović Barkiđija.

Foto: PEXELS, Vito Begović

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

„Kad nešto ima toliki značaj u životu, onda znači da će utjecati puno snažnije i na mentalno zdravlje, u vidu brojnih razvijanja tjeskoba, anksioznosti i depresivnosti“, objašnjava Vesna Raguž Stanić

Psihologinja Vesna Raguž Staničić smatra da si moramo ograničiti korištenje društvenih mreža

Zdravlje 21

više odstupa od onoga što smo htjeli prikazati, podrške omogućuje zapravo povezivanje s veća je anksioznost, lošije raspoloženje i raste takvom skupinom i daje poticaj da se nastavi prijetnja prema povlačenju i socijalnoj izolaciji. s ovakvim ponašanjem”, govori Raguž Staničić.

Utjecaj na djecu i mlade je time daleko veći, Nužna je, zato, i edukacija starijih osoba. ali zanimljivo je da primjerice na Facebooku „Mi smo s takvom namjerom dali našim osoveći dio onih koji komentiraju, često i negativ- bama treće životne dobi kolegije koje mogu no, su zapravo starije osobe. Doduše, brojni s birati – financijsku i medijsku pismenost, kao i anonimnim profilima. informatičku radionicu. To su sve načini koji će „Upravo ta mogućnost da se sakrije pravo lice, educirati starije životne dobi kako uopće ući pravi identitet, daje osjećaj slobode i otvori sve u ovakve kanale komunikacije. A kad se uđe i te negativnosti, neprijateljstva, sve što ‘prospu’ postane dio kolektiva, kako se ponašati. To je na društvenim mrežama. Facebook slovi kao jako važno i na to smo i mislili na Sveučilištu za društvena mreža za starije. Ali dobro i brzo su treću životnu dob”, kaže Raguž Staničić. se oni uklopili u taj način komunikacije i bez ustručavanja počeli pisati dosta negativnosti, KVALITETA ŽIVOTA NASPRAM BESCILJNOG napadati... Generalno gledano, upravo ta mo- KOMENTIRANJA gućnost da se javno ne otkriju im daje za slobo- Jer, odrasli trebaju biti uzor u ponašanju, kako du da kažu upravo ono što misle, u potpunosti u ‘stvarnom’, tako i u virtualnom svijetu. A samo otvoreno, čak i kad imaju namjeru nekoga vri- pogled na društvene mreže jasno govori – da jeđati”, kaže Raguž Staničić. A tu je i dojam da to nisu. Djeci se može ograničiti pristup mrežadruštvene mreže nisu ‘stvarni svijet’, odnosno, ma, uvjetovati dob, ali u trenutku kad postanu da nije isto nešto reći nekome lice u lice i istip- njihov dio, vrlo brzo će im biti jasno kakva kokati na tipkovnici. munikacija tamo vlada.

Ne može se odbaciti ni pripadnost kolektivu „Mislim da je jedan od načina kako bismo to jer često kada netko objavi jedan negativni ko- stavili pod kontrolu svijest o tome da se ne mentar, to potakne niz drugih, jednako grubih. treba biti toliko dugo na društvenim mrežama. „Dio osjećaja pripadanja je klasika, kad vide Treba probati inzistirati na svjesnom ograničada jedna osoba krene prema osudi ili sličnom vanju tog vremena. Koliko? To treba vidjeti od negativnom komentaru, vrlo lako se pridružu- osobe do osobe, od obitelji do obitelji. Mislim ju. Osjećaj zajedništva i takve vrste socijalne da je to jako važno. Ukoliko to ide bez granica i kontrole, može postati ozbiljan problem. Gubi se sposobnost komuniciranja u ‘stvarnom’ svijetu. To se zna, previše komunikacije na društvenim mrežama smanjuje socijalne vještine za stvarni kontakt”, objašnjava Raguž Staničić.

Ukratko, treba napraviti korak unazad i prestati podređivati život društvenim mrežama. „Treba poraditi na organizaciji, planiranju, sadržajima u toku dana. Ne prepustiti to stihijski – da se uzme mobitel, otvori društvena mreža i bez ikakve svijesti o ograničenju se nastavi biti tu do ‘beskonačno’. Treba znati da te iza čeka drugi sadržaj. Jedino na takav način se može staviti pod kontrolu korištenje društvenih mreža, ali i obogatiti način na koji se organizira dan, svoje vrijeme, postavljaju ciljevi i puno drugih pozitivnih stvari”, jasna je Raguž Staničić.

Poboljšanjem kvalitete života, manje je vjerojatno da će ljudi biti negativni i okrutni na društvenim mrežama, pogotovo ako ih koriste u ograničenom vremenu. A samim time bit će i bolji primjer djeci, koji upijaju kao spužve. Jer ne odgajaju ih samo roditelji i škola, već i okolina. Pa tako i ova moderna okolina društvenih mreža, zatrovana negativnošću, zluradim komentarima i ponižavanjima.

22 Reportaža

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

SLOBODAN LJUBOVIĆ, DJELATNIK ‘ČISTOĆE’

DUBROVAČKI AL PACINO BRINE ZA ČISTOĆU GRADA S METLOM U RUCI I OSMIJEHOM NA LICU: 'To je posao kao i svaki drugi' Neke ljude u gradu prepoznajemo po licu, neke po imenu, a neke jednostavno po poslu koji svakoga dana rade na istom mjestu. Slobodan Ljubović jedan je od onih koje će mnogi Gružani prepoznati čim ga ugledaju dok brine o čistoći gradskih ulica

Slobodan već dvije godine radi u dubrovačkoj Čistoći kao pometač, a područje Gruža posljednjih je pola godine njegov svakodnevni teren na kojem ga domaći već dobro poznaju i gotovo redovito pozdravljaju.

Njegov radni dan počinje rano. Preuzima osnovni alat - puhalicu, metlu i kantu za smeće, uz rezervne vrećice i kreće u obilazak svog područja. Posao koji mnogi možda primijete tek kada nije napravljen, Slobodan radi mirno i bez puno buke. Upravo takav je i sam jednostavan, smiren i nasmijan čovjek koji, razgovarajući o svom poslu, ne traži velike riječi niti se žali. Dapače, iz njegovih se odgovora vidi zadovoljstvo onime što radi i ljudima s kojima se svakodnevno susreće.

A Slobodanova priča s Dubrovnikom počela je puno prije nego što je postao njegov čuvar svakodnevice. U Grad je iz Belog Manastira stigao još prije osamdesetih godina, sasvim slučajno, kako nam priča, kroz zabavu. Ono što je trebalo biti tek dolazak na jug Hrvatske pretvorilo se u životnu priču i Dubrovnik je s vremenom postao njegov dom.

to dovoljno da ga društvo prozove Al Pacino, a nadimak je ostao do danas.

S njim smo porazgovarali o poslu koji radi, ulicama i Dubrovniku kakav je nekada bio.

POČINJE RANO UJUTRO „Moj radni dan počinje ujutro kada se ukrcam Mnogi ga, međutim, možda neće prepoznati u autobus u Župi dubrovačkoj. Prijavim se po imenu. Slobodan je u gradu poznat i pod ujutro u 5.30 sati i onda čekam prijatelja koji nadimkom Al Pacino. Nadimak je dobio na- radi u skladištu da mi izda puhalicu i škovakon što je u Dubrovniku prikazan film Pasje ceru. Onda lagano počinjem od Inine pumpe popodne (Dog Day Afternoon, 1975.). Toliko Pod dubom, gdje pometem nogostup i spušga je oduševio da ga je, kaže, pogledao svih tam se do Gruža. Tamo standardno ispraznim sedam puta koliko se tada prikazivao. Bilo je kante, pogledam treba li očistiti taracu resto-

Piše: Aida Čakić Foto: Aida Čakić

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

“S ovim poslom sam jako zadovoljan i nije mi ništa naporno. Nekad nije jednostavno brinuti se za ulice ako su po rasporedu raštrkane, ali snađem se uz dobru organizaciju posla. Svaki posao je naporan pa nije lako ni sjediti“, govori Slobodan Ljubović.

Reportaža 23

rana Zrinski i onda idem u ulice koje sam do- manje zovu na telefon zbog pritužbi građana. bio prema rasporedu. To sve traje do podne Kad sve to štima, ja sam zadovoljan jer sam i pol, kada se vraćam u bazu, a negdje oko dobro odradio posao“, kaže Slobodan. jedan se odjavljujem“, priča Slobodan, koji se Priznaje kako je ponekad prisutna nervoza za red u Gružu brine posljednjih pola godine. na poslu, posebice tijekom sezone, kada ima Tu je, kaže, pronašao svoj mir, a ranije je čis- puno toga za odraditi. tio i druge dijelove grada.

“Danas se odmah mora reagirati i trčati ako Imao je samo jedan uvjet prilikom zaposlenja netko nešto prijavi, a prije se to radilo kada u Čistoći, a to je da ne ide u povijesnu jezgru dođe na red. Danas su i stranci puno više rasjer je tamo za njega prevelika gužva. Prije po- kalašeni i razuzdani. Tijekom ljetne sezone, sla u Čistoći Slobodan je dugih 11 godina radio kada je vikend, Pile i Brsalje budu jako šporke kao domar u Javnoj garaži na Ilijinoj glavici. jer nitko od njih ne pazi pa lome boce, raz“S ovim poslom sam jako zadovoljan i nije mi bijaju sve, obavljaju nuždu gdje stignu... Oni ništa naporno. Nekad nije jednostavno brinu- čessto misle da, ako imaju novac, mogu rati se za ulice ako su po rasporedu raštrkane, diti što im je volja. Ponekad tu i tamo moraš ali snađem se uz dobru organizaciju posla. zagalamiti na strance jer znaju biti neugodni, Svaki posao je naporan pa nije lako ni sjediti“, ali sve je kako se postaviš. Grad bi trebao pogovori on. jačati broj komunalnih redara i izdavati oštrije kazne pa onda ne bi bilo problema“, smatra NAJSRETNIJI JE KADA NEMA PRITUŽBI Slobodan.

Najviše ga, kaže, veseli kada građani nemaju Kad ne radi, priča nam, čessto baci pogled razloga za pritužbe. na to jesu li javne površine čiste pa, ako uoči “Smatram uspješnim danom ako ne dođe neki nedostatak, javi kolegama. neka pritužba što se tiče mog rajona. To mi Kaže kako ne bi ništa posebno izdvojio od je dobar dan i težim tome da svedem na mini- 'neobičnih' stvari koje ljudi bacaju po ulicama. mum mailove prema Čistoći i da me šefovi što “Nisam obraćao pažnju na to jer meni je sve to

24 Reportaža

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

raditi u Čistoći. To je posao kao i svaki drugi“, smatra on.

“Danas se odmah mora reagirati i trčati ako netko nešto prijavi, a prije se to radilo kada dođe na red. Danas su i stranci puno više raskalašeni i razuzdani. Tijekom ljetne sezone, kada je vikend, Pile i Brsalje budu jako šporke jer nitko od njih ne pazi pa lome boce, razbijaju sve, obavljaju nuždu gdje stignu...

Oni čessto misle da, ako imaju novac, mogu raditi što im je volja. Ponekad tu i tamo moraš zagalamiti na strance jer znaju biti neugodni, ali sve je kako se postaviš. Grad bi trebao pojačati broj komunalnih redara i izdavati oštrije kazne pa onda ne bi bilo problema“, smatra Slobodan.

U DUBROVNIK JE DOŠAO SLUČAJNO, A OSTAO CIJELI ŽIVOT Kao mladić Slobodan je, otkriva, volio tulumarenje i druženje, a upravo je kroz zabavu došao živjeti u Dubrovnik.

“Prijatelj je ovdje radio na gračevini i jednom smo tulumarili u Belom Manastiru pa završili u Pločama. Kada smo stigli na jug Hrvatske, na kolodvoru je bio Libertasov autobus za Dubrovnik pa smo se ukrcali u njega i došli u Grad. Tad sam ga pitao gdje me to doveo jer sam bio zbunjen natpisom Saponia, ali to je bilo od Dalmacija bilja, a ne tvrtke iz Osijeka.

Eto, tako sam došao u grad koji sam kasnije dio posla. Inače me danas ništa više ne čudi jer posjećivao par puta tijekom ljeta, ali od 80-ih je takvo vrijeme i tempo života. Što se manje sam se prijavio tu u MUP-u i od tada imam dučudiš, puno ti je bolje. Od čuđenja nema nika- brovačku osobnu“, prisjetio se Slobodan.

Kada je Dubrovnik napadnut, otišao je na kve koristi...“, njegova je životna filozofija.

S metlom u ruci i osmijehom na licu Slobodan ratište kao 'deva', a kasnije je obilazio brojne položaje na južnom bojištu. Danas govori kako svoj posao radi s nekom posebnom lakoćom.

“Našim ljudima se ovaj posao ne radi tako se uklopio u život grada kao da je tu rođen. da nam uvijek fali ljudi. Kad sam se zapos- “Uvijek sam se vodio mišlju - ako si negdje lio u Čistoći, nisu me podcjenjivali i mislim došao, onda to mjesto trebaš poštovati i prilada nitko nije imao predrasuda. Dobio sam goditi se. Tako sam i ja u Dubrovniku ostao. drhtanje ruku i onda nisam više mogao raditi Mislim da je prije bilo puno ljepše. Danas je posao meštra pa sam sebi rekao kako moram sve trčanje za soldima, komercijala i šminka“, pronaći posao od kojeg ću moći normalno govori legendarni Slobodan Ljubović, poznatiživjeti, sa što manje stresa. Tako sam počeo ji kao Al Pacino.

Sport 25

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Motiv Orlanda ističe se na domaćem dresu

UNIKATAN DOGAĐAJ

SQUARE PREDSTAVIO NOVE DRESOVE NASRED STRADUNA: U novu sezonu s tri prekrasne garniture i motivom Orlanda Uz ritmove gradske straže stigli su jedan po Lani smo ušli među najbolja četiri s 11 igrača iz jedan. Dubrovački malonogometni klub Square Dubrovnika i okolice. Sigurno da se nadamo da predstavio je momčad za novu sezonu, ali i nove ćemo biti konkurentni i u sljedećim godinama. domaće dresove u suradnji s kompanijom Jako Možda nemamo budžet i širinu kao drugi klubovi, sport. ali smo pokazali da i bez toga možemo" - dodaje.

Sve to odvilo se kod Orlanda, što je privuklo po- "Promovirali smo sva tri dresa. Svi u jako zadovolzornost i domaćih i stranaca. Tu je bila i nezaobi- jni kako to izgleda. Prva domaća utakmica će biti lazna maskota kluba – Skverko.

2. listopada, kada ćemo imati priliku svojoj publici Uvodno su sve prisutne najprije pozdravili preds- prezentirati novi dres" - rekao je Squareov igrač jednik kluba Ante Vojvodić, trener kluba Ivo Jukić Maro Đuraš. te direktor marketinga kompanije Jako Sport - Juraj Grizelj. Događaj je vodio glasnogovornik kluba Davor Lopin.

Treća garnitura je u "mint" boji, a dres je predstavio brončani reprezentativac Marko Kuraja.

Druga garnitura Squarea je u crvenim bojama, a dres je na predstavljanju nosio vratar Adriano Tomičić. Domaći dres je u tamnoj, modroj boji, a posebnim ga čini motiv Orlanda. Njega je prezentirao Maro Đuraš.

Nova sezona za Square počinje 25. rujna, gostovanjem kod Novog Vremena u Makarskoj. Vikend nakon toga, domaćini su Rijeci, kada će domaća publika moći i vidjeti nove dresove.

"Lijep događaj. Mislim da je playoff prošle sezone pokazao da ovaj grad živi za ovaj klub. Lijepo je da smo spojili ovo danas u Gradu, kod Orlanda, s našim navijačima" - rekao je trener Ivo Jukić, pa se osvrnuo i na novu sezonu, u koju Square ulazi s većinom igrača kao i prošle sezone.

"Kontinuitet je sigurno dobar i pozitivan. Prije Tri nove garniture MNK Square, crveni – gostujući dvije godine smo krenuli s jednom vizijom da dres, modri – domaći dres, mint – treći dres stvorimo Square od većinom domaćih igrača.

Motiv Orlanda ističe se na domaćem dresu Piše: Rafael Barkiđija Foto: Rafael Barkiđija

26 Sport

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

PORAT UGOSTIO SP

FINUO PRVI MUNDIJAL 4X4, ideja ima smisla, ali ponovno se igralo za vrlo uzak krug ljudi Dio javnosti bio je sretan nekim novim događajem u gradu, a dio je pak kritizirao.

Najčešće su bila spominjana dva argumenta: lokacija igranja i cijena ovog natjecanja. Naime, mnogi su isticali kako Porat nije dobro mjesto, čime se na tjedan dana omeo život lokalne čeljadi koja tu ima svoje barke ili živi u blizini. Uz to, mnogima nije sjeo niti iznos koji je država uplatila za domaćinstvo ovog natjecanja Piše: Rafael Barkiđija Foto: Dean Tošović/Foto Adria

Završeno je prvo svjetsko prvenstvo u vaterpolu 4 na 4. Dubrovačkoj publici prezentiran je jedan novi oblik vaterpola, znatno brži, dinamičniji, malo drugačiji po pitanju pravila. Sedam dana igralo se u Portu, gdje su nastupile 24 reprezentacije u muškoj te osam u ženskoj konkurenciji. U Mlinima se igrao turnir veterana.

Prvi povijesni naslov svjetskog prvaka u Portu su uzeli Španjolci, koji su u finalu svladali reprezentaciju Rusije nakon boljeg izvođenja peteraca (bilo je 2:2 u četvrtinama, odnosno, setovima). Treće mjesto uzela je hrvatska reprezentacija, pobjedom protiv Srbije s 3:1. Prethodno su u polufinalu naši vaterpolisti izgubili od Rusije, ali tek nakon izvođenja peteraca. U ženskom dijelu turnira Amerikanke su u finalu s 3:0 u setovima svladale Španjolke, dok su vaterpolistice iz Rusije u utakmici za treće mjesto bile bolje 3:0 od Australije. Hrvatske vaterpolistice zauzele su peto mjesto.

SPORT KAO SPORT ZANIMLJIV, ALI IMA JEDNO „ALI” Kao i što sam naziv aludira, riječ je o inačici vaterpola koja se igra s četiri igrača u ekipi, umjesto sedam. Teren je puno manji, umjesto 28 metara, dug je 15. Igra se na teniskom principu. Svaka četvrtina je jedan set koji traje pet minuta. Tko prije osvoji tri seta, odnosno četvrtine, taj je pobjednik. U slučaju da ostane 2:2, o pobjedniku odlučuju peterci. Pogodak sa svoje polovice u protivničku mrežu vrijedi dva poena. Nema izvođenja centra, nema

tranzicije. Prekidi su rijetkost. Čim netko zabije pogodak, vratar vadi loptu iz mreže i nastavlja se igra. Zamjene je gotovo nemoguće napraviti tijekom igre.

Riječ je zaista o znatno bržem i dinamičnijem sportu, fizički pomalo i zahtjevnijem od standardnog vaterpola. Međutim, otišlo je to i u drugu krajnost, jednu prebrzu krajnost. Lopta leti na sve strane, napadi se izmjenjuju svakih nekoliko sekundi, a kad smo kod lopte, valja reći kako se igra s dimenzijom četiri, a ne „peticom”.

Najgora moguća odluka bila bi gledati ovaj sport na sredini plivališta. Tada bi bio pravi teniski efekt – glava neprestano radi lijevo-desno. Nakon nekoliko minuta gledanja ovog izrazito brzog vaterpola, ostaje dojam konfuzije i onoga što se zove „pucačina”. Nema obrisa neke igre, teško ga je

i dobiti, već se sve svodi na individualnu kvalitetu udarca. Puca se na sve strane.

Nerijetko i vratari, s gola na gol, postižu pogodak.

Iako se stvarno dobio znatno brži vaterpolo, ovakva razina u sportskom je smislu i dalje daleko od pravog vaterpola. Upravo zbog te „pucačine” i dalje ne možemo ovo usporediti s „velikim” vaterpolom. Stvarna vaterpolska umijeća i dalje su u pozicioniranju na terenu, izrađenim akcijama i tranzicijama, a čega baš i nema u ovoj 4x4 inačici.

MALO PREVELIKA FORMALNOST ZA „BEACHWATERPOLO” Natjecanje je u Portu i Mlinima počelo u ponedjeljak (31. kolovoza). Svečano otvaranje odvilo se u Portu, gdje se okupio

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

državni i gradski vrh. Od premijera Plenkovića, do ministara Glavine i Baćića, ali i dubrovačkog gradonačelnika, žepana, čelnih ljudi iz HVS-a i World Aquaticsa.

Samo otvaranje bilo je dostojanstveno i lijepo, vrhunski režirano od strane Paola Tišljarića, no tu dolazimo do prvog, možda malo promašenog koncepta. Opet smo nudili klape, mažoretkinje, glazbene točke, umjesto da je sve prštalo od ritmova, plesa, DJ-eva, zabave. Tradiciju treba i valja njegovati, ali otvaranje ovakvog „beach” sporta se možda ne uklapa u koncept nečega starinskog ili tradicionalnog.

Kada smo već kod riječi beach, odnosno plaže, prava je šteta što se ovaj vaterpolo ne zove „beach vaterpolo”, već vaterpolo 4x4. Naglasak bi trebao biti na zabavnoj, ljetnoj i „open-air” komponenti, a ne formalnom sportu. Stvari su postavljene kao da se igra olimpijski sport, a ne kao neki zabavni eksperimentalni.

TRIBINE VEĆI DIO PROGRAMA BILE PRAZNE, DIO JAVNOSTI KRITIZIRAO DVIJE STVARI Iako Porat možda zaista jest najbolje mjesto za prezentaciju nečeg novog u vaterpolu, s obzirom na povijesnu težinu tog mjesta upravo u vaterpolskom smislu, no ovakav tip vaterpola ipak je ostao malo otuđen od svekolike javnosti. Ispravniji put bio bi na nekoj stvarnoj plaži, gdje se kupa veliki broj i domaćih i stranaca, pa bi onda posjećenost možda bila i veća.

Ovako je to ostalo dosta „iza zastora”, a još kada u obzir uzmemo dnevnu ulaznicu od deset eura, onda i ne čudi što su

Hrvatska reprezentacija pod vodstvom izbornika Paula Obradovića uzela je broncu

tribine veliku većinu utakmica bile prazne.

Istina, tih deset eura i nije veliki iznos, ali za sport koji u sebi ima „ekperimentalnu” komponentu, možda malo i jest. Uz to, koncept „beach” vaterpola itekako bi išao uz neki popratni sadržaj, zabavu, koktele, glazbene nastupe, zabave i slično.

Time smo dobili jednu potpuno drugačiju atmosferu s obzirom na, primjerice, Europsko prvenstvo u Gružu 2024. godine.

Tada su tisuće navijača tražile ulaznice za utakmice Hrvatske, a dobila se prava navijačka atmosfera. Na ovom natjecanju to je ipak ostalo ponajviše u krugu ljudi iz vaterpola, a nešto malo i iz javnog života. Dakle, ponovno se vaterpolo igrao za vrlo uzak krug ljudi, koji ga i inače prate.

U takvim okolnostima bilo je teško dobiti pravu navijačsku, sportsku atmosferu, ali i pune tribine. Samo su utakmice hrvatske reprezentacije pružile koliko-toliko popunjen kapacitet.

Dio javnosti bio je sretan nekim novim događajem u gradu, a dio je pak kritizirao.

Najčešće su bila spominjana dva argumenta: lokacija igranja i cijena ovog natjecanja. Naime, mnogi su isticali kako Porat nije dobro mjesto, čime se na tjedan dana omeo život lokalne čeljadi koja tu ima svoje barke ili živi u blizini. Uz to, mnogima nije sjeo niti iznos koji je država uplatila za domaćinstvo ovog natjecanja, nešto manje od pola milijuna eura.

Bilo kako bilo, ove dvije kritike svakako su subjektan dojam. Da je prvo izdanje ovog svjetskog prvenstva bilo negdje drugo, onda bi se čule kritike na račun naše države kako ne ulaže u sport, kako je ovak-

Sport 27

vo natjecanje trebalo biti u Dubrovniku. Da nije u Portu, nego npr. Banjama, dio javnosti bi rekao kako ovo mora biti u Portu, gdje je inače Divlja liga. Nije se rodio tko je Dubrovčanima skroz ugodio.

IPAK, NAPRAVLJEN JE BLAGI POMAK U SPORTU KOJI POMALO ODUMIRE Niz je tekstova o problemima u vaterpolu objavljen kroz tiskana izdanja Dubrovačkog dnevnika. Najčešće se govorilo o krivom vremenu igranja vaterpola (kroz zimske mjesece), potom o lošoj promociji, marketingu, lošim prijenosima, nesposobnim vodstvima, ali i talentima kojih na ovim prostorima ima, ali nisu jedini preduvjet za opstanak sporta.

Napokon se u vaterpolskoj zajednici dogodilo nešto novo. Iako odjeci nisu globalni, iako veliki dio svijeta o vaterpolu zna da samo postoji, napokon je isprobano nešto novo. Uz sve navedene kritike za ovo natjecanje, valja istaknuti kako je Dubrovnik ugostio prvo izdanje, što je itekako nezahvalna pozicija. Za očekivati je kako će ovaj 4x4 doživjeti određene preinake u idućim izdanjima (sljedećeg ljeta igra se u Mađarskoj), a time i svoj razvoj.

Ipak, ključna rečenica ostaje kako se vaterpolo ponovno igrao za vrlo uzak krug ljudi, koji ga i inače prate. To je nešto što vaterpolska zajednica pod hitno mora promijeniti, bilo da je u pitanju klasični vaterpolo, bilo da je u pitanju 4x4. Talenta ima, atrakcije ima, ali promocije dostojne 21. stoljeća još nema. Dovesti atraktivan događaj na atraktivno mjesto i dalje nije dovoljno.

28 Kolumna Škura bura

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Financiranje 4x4 vaterpola i električnih glisera

Dubrovnik se diči da je NAJVATERPOLSKIJI GRAD NA SVIJETU, a Trebinje ima više bazena nego mi Eh da je nama imati dva olimpijska bazena plus bazen za rasplivavanje kao što ih ima Trebinje. Ali mi, nažalost, nemamo novaca za gradnju novog bazena, jer moramo trošiti na promociju Hrvatske, inače nam nijedan turist neće doći Cijelo djetinjstvo majka i otac su mi ponavljali da ma unatrag kako bi ga se privoljelo za glumu u naučim strani jezik ili informatiku. Najbolje oboje. spotu kojim ćemo privući turiste. Jer, tako ispada, Ako znaš engleski, talijanski, njemački ili španjol- da nema Johna Malkovicha, nitko u Hrvatsku ne ski i(li) ako umiješ prčkati po kompjuteru, nikad bi došao. glutena nećeš biti gladan. Davali su mi te savjete O čemu god da se radi, neprekidno slušamo o toj iz godine u godinu, pa čak i kada je posljednja promociji. Bilo da je riječ o glumi, snimanju filmdigitalna revolucija osudila na giljotinu rječnik iz ova ili Luki Modriću, uvijek je na prvom mjestu talijanskog. Zadnje riječi debele knjige prije nego marketing. Posljednji veliki sportski uspjeh Hrvašto će joj oštrica pokidati listove bile su: ta bio je svjetski naslov u boksu Filipa Hrgovića.

-Ako nemate kruha, ne učite talijanski!

Jasno, riječ je o nevjerojatnoj promociji Hrvatske.

Naime, u doba sveprisutnog interneta i pametnih Pola Velike Britanije upalilo je televizore i gledalo telefona, čak su i (mladi) Talijani progovorili en- borbu svojeg pulena Mosesa Itauma protiv našeg gleski. Znanje talijanskog, španjolskog, francusk- autsajdera. U prvoj dijelu borbe, onom gdje je og i njemačkog jezika u digitalnom dobu postalo Itauma tamburao Hrgu, Britancima je bilo dosadje bitno kao otvaranje butige skijaške opreme njikavo, pa su po Google Mapsu gledali kuda bi na Maldivima. A onda, da stvar bude još gora, mogli uteći na sljedeće turističko putovanje, ali od toga da mali Demetrio govori What umjesto kada je Filip preuzeo inicijativu i nokautirao proChe cosa, pojavila se umjetna inteligencija koja tivnika, Englezi su jednoglasnom odlukom kupili u hipu prevodi stotine i stotine stranica knjiga. avionske karte za Čilipe i Zemunik.

Znači, sa znanjem stranog jezika, ne možeš više -Idemo u Hrvatsku da vidimo imaju li njihovi konoraditi ni kao Jose Mourinho u Barceloni. Ali lako bari dobre direkte i kako njihovi vodiči barataju što prevodi, nego i programira. Zaključak je jasan aperkatima! – zaključili su britanski turisti koji bi, - prvi koji su u ovoj najnovijoj digitalnoj revoluciji da nije bilo Hrgine čelične brade, umjesto apartstradali su upravo strani jezici i informatika što mana na Pagu, izabrali Malagu. hoće reći da ja čitav život upijam bezglutenske Isto tako – zbog promocije, jelte? – u Dubrovniku fraze od mame i tate odnosno savjete koje će mi je održano svjetsko prvenstvo u 4x4 vaterpolu, a kruh učiniti nedohvatljivim. izbornik Hrvatske Paulo Obradović jedva je znao pravila te nove PlayStation igre.

TURISTI ĆE NAHRLITI ZBOG HRGOVIĆA - Zasad mi je stvarno teško bilo što puno reći jer E, pa ista stvar je s promocijom Dubrovnika. Got- ni ne znam što očekivati. Vaterpolo 4x4 niti sam ovo pola stoljeća slušam direktora i direktoricu kada igrao, niti gledao, mislim i da nije nitko od Turističke zajednice kako nema ništa važnije naših igrača – kazao je izbornik Paulo Obradović od promocije Dubrovnika, jer ćemo jedino tako pred početak turnira. na našim ulicama slušati engleski, talijanski, Bez obzira na to što naš izbornik nikada u njemački i španjolski jezik, a ako turista ima, ni svom životu nije niti igrao, niti gledao vaterpolo mi glutena nećemo biti gladni. Johnu Malkovichu po ovim pravilima, Hrvatska vlada većim i Dupokazuje se hrvatsko obiteljsko stablo stoljeći- brovačko-neretvanska županija manjim dijelom

U našim glavama je još uvijek najvažnija promocija.

Kakav mentalitet bečkih konjušara.

A živimo u digitalnom dobu. Čekajte sekundu, idem pitat Chat GPT koji su najljepši gradovi Istočne Europe.

Evo što kaže: Prag, Budimpešta, Krakow, Talinn, Brasov i – Dubrovnik! Eto kako turisti u današnje doba putuju i tko promovira Hrvatsku i Dubrovnik za nula eura

Piše: Maro Marušić Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Riječ je o nevjerojatnoj promociji Hrvatske. Pola Velike Britanije upalilo je televizore i gledalo borbu svojeg pulena Mosesa Itauma protiv našeg autsajdera.

U prvoj dijelu borbe, onom gdje je Itauma tamburao Hrgu, Britancima je bilo dosadnjikavo, pa su po Google Mapsu gledali kuda bi mogli uteći na sljedeće turističko putovanje, ali kada je Filip preuzeo inicijativu i nokautirao protivnika, Englezi su jednoglasnom odlukom kupili avionske karte za Čilipe i Zemunik

pogurale su ovaj sport s 300 tisuća eura kako bi – pogađate! – promovirali Dubrovnik. Tri stotine tisuća zelembaća dalo se na sport koji nikada ni izbornici reprezentacija nisu vidjeli, a kamoli gledatelji. Štoviše, nitko osim tri, četiri mediteranske zemlje niti igra, niti gleda obični vaterpolo, a kamoli neobični. Prve utakmice doslovno ni komarci nisu obadali, tribine su zjapile prazne kao želudac čovjeka koji u digitalnom dobu barata sa stranim jezicima i informatikom, jedino se premijer Andrej Plenković malo naslikavao i trabunjao nešto o sjajnoj promociji Hrvatske.

DAT CHAT GPT-JU PARE ZA PROMOCIJU Slična stvar o promociji Hrvatske dogodila se par mjeseci ranije kada je u dubrovačkom akvatoriju održana utrka električnih glisera čije momčadi su u vlasništvu faca poput LeBron Jamesa ili Rafaela Nadala. Vlada je za tu prigodu utukla nestvarnih milijun eura, jer da nije bilo te trke električnih plovila, valjda niti jedna turistička noga ne bi kročila ove sezone unutar zidina. Ne samo da su financirali trku ove i prošle godine, nego će isto učiniti i sljedeće dvije. Na promociju Hrvatske kroz trku glisera i hibridni vaterpolo stući će tako u četiri godine preko 4 milijuna eura.

Dubrovniku se tepa da je najvaterpolskiji grad na svijetu, ali to je floskula u rangu znanja stranih jezika i informatike, te promocije Hrvatske. Du-

Kolumna Škura bura 29

brovnik uopće nije grad vodenih sportova, jer da jest mogao bi organizirati neko plivačko prvenstvo. Ali ne može, jer mu nedostaje drugi bazen koji sudionicima treba za zagrijavanje. Trebinje, za razliku od Dubrovnika, ima i zatvoreni i otvoreni olimpijski bazen plus unutrašnji bazen za rasplivavanje dimenzija 25x10m. Lovom koju će Vlada bezveze utući u električne glisere, pokrila bi se trećina sredstava za gradnju novog zatvorenog olimpijskog bazena u Dubrovniku koji je itekako potreban, ne samo za održavanje natjecanja, nego i za svakodnevne treninge, te rekreativce.

Ali ne, u našim glavama je još uvijek najvažnija promocija. Kakav mentalitet bečkih konjušara. A živimo u digitalnom dobu. Čekajte sekundu, idem pitat Chat GPT koji su najljepši gradovi Istočne Europe. Evo što kaže: Prag, Budimpešta, Krakow, Talinn, Brasov i – Dubrovnik! Eto kako turisti u današnje doba putuju i tko promovira Hrvatsku i Dubrovnik za nula eura. Da se našu Vladu pitalo, oni bi i u Chat GPT 4x4 utukli lovu iz proračuna. Četiri puta po četiri milijuna.

-Zasad mi je stvarno teško bilo što reći, jer ni ne znam što očekivati. Chat GPT niti sam ikada uključio, niti gledao, mislim i da nije nitko od naših ministara – kazao je izbornik Hrvatske Andrej Plenković nakon što je opet uložio u promociju Hrvatske.

30 Kolumna

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

I NUŽDA MOŽE BIT UGODA M

inistar unutarnjih poslova Davor ziranosti – obnovljena - policijska zgraBožinović pohodio je Dubrovnik i da. Što će nam autocesta do Dubrovnika, tom prigodom obišao obnovljenu zgradu brza cesta, normalan prilaz aerodromu Policijske uprave dubrovačko-neretvan- i granici? Imamo Villlu Palmu! Dubrovnik ske, poznatu pod romantičnim imenom je, dakle, dobio obnovljenu policijsku Villa Palma. Zgrada je sad, kako se mo- palaču. Prioriteti su ipak prioriteti. glo čut, ugodno mjesto za zaposlenike, njegov šef Plenković stigao je u ali i za građane i turiste, koji svojevoljno Gospić, pogledao problem s tisućatamo dođu. Tek zericu manje ugodan ma tona toksičnog otpada i zaključio boravak čeka sumnjive tipove, lupeže i – nema razloga za paniku. Prosvjedi u nasilnike koji u policiju budu silom dove- Zagrebu, po njemu, nemaju nikakva utdeni. Ali bez sumnje ostavlja dojam. jecaja na zbrinjavanje otpada. Njegova Ministar je pritom objasnio i širi značaj vlada samo što nije počela zbrinjavanje. obnove. Dubrovnik je, kaže, jedno od na- Šteta što je naivan narod tako agrejprestižnijih turističkih središta Hrvatske, sivno izmanipuliran od oporbe, koja od Europe i svijeta, pa susret s policijskom posljednjih izbora provodi “strategiju upravom mora ostaviti dojam da je čov- stvaranja kaosa”. Uvjeren je da ga samo jek došao u uređenu i civiliziranu državu. zato inače vjerni glasači nisu primjereTo je doista dobra vijest. Pogotovo za one no ni dočekali. A baš je bio pripremio koji u Dubrovnik ulaze preko Karasovića. odgovor za prosvjednike. Ono, pa nije Jer upravo tamo je početkom kolovoza, gospičko smeće Vučićeva ubojita nadna hrvatskoj granici prema Crnoj Gori, strešnicu iz Novog Sada, nego tek necivilizacija pokazala svoje najbolje lice. koliko desetaka tisuća tona Šincekova Putnici su čekali i 24 sata u koloni, dok su toksičnog otpada, koji nikoga nisu ubili mještani Konavala od sunca zaman- niti otrovali. I neće! trani, gledali kilometarski parking i pitali Mnogima je ta usporedba bila zanimljiva, se jesu li, u svrhu prestiža, neprimjetno ali nisu valjda očekivali onu, kad su HDZpostali granični prijelaz. Jer doma nisu ovi elitni prosvjednici nekad postavljali mogli. Ministar priznaje da problem pos- šatore, prijetili plinskim bocama i stvaratoji, ali bez panike. On i premijer pokušat li politički kaos u Zagrebu. To se onda će nešto ‘’pokrpati’’, ali bez velikih in- zvalo demokracija, narodni bunt i borba vesticija. Uostalom, riječ je samo o tri ili za Hrvatsku. Danas, međutim, građani četiri problematična dana godišnje. Tri, koji prosvjeduju zbog otrovnog otpada četiri dana! Što je to za najprestižnije očito podliježu proizvedenom kaosu turističko središte Europe? Sitnica. Tur- opozicije. ist koji čeka 24 sata na granici tako ima A premijer proizvodi – usporedbe. Možvremena uživit u prirodi, nešto zamezit, da je tek zaboravio jednu sitnicu; ljudi popit, pa meditirat, napisat roman ili u Gospiću ne prosvjeduju radi Vučićeve povećat obitelj. A ministru je, srećom po pogibeljne nadstrešnice u Novom Sadu, civilizaciju, glavni dokaz hrvatske civili- nego zbog života pokraj tisuća tona

A

opasnog otpada, koji prijeti zatrovanjem vode.

Uz to su shvatili da je Plenković u Gospić došao samo zato da pokaže kako se državna odgovornost rješava - govorom.

I vodom. Tijekom TV prijenosa mogo se primijetit skoro povijesni detalj; čaše vode pred premijerom i njegovom ministrima ostale su netaknute.

Ni’ko nije bio žedan. samo dan nakon što se iz Gospića vratio Plenković, Vlada je sjela za stol i donijela povijesnu odluku: Hrvatska će potrošit skoro milijardu eura, (bez PDV-a), na naoružanje. Kupuje se 18 južnokorejskih višecijevnih lansera raketa, a Francuzi će dodatno naoružati naše Rafale. Premijer je pritom mudro objasnio da to nije zato da bismo nekome prijetili, nego da bismo ‘’odvratili svaku prijetnju’’. Jer onih desetine tisuća tona toksičnog otpada nije glavna prijetnja, iako neuk narod misli da jes’, nego je prijetnja ono što bi jednog dana moglo doć iz daljine. Zna se i o’kle!

I tako, dok država ne zna kamo s otrovom, savršeno zna kamo s milijardom eura. A narod sve više zanima, može li neka od onih raketa pogoditi korupciju? Mogu li Rafali presresti pogodovanje? Postoji li višecijevni lanser protiv državne bahatosti, ignorancije i političke grabeži? Ako postoji, treba ih kupit - odma!

Ima ih i koji pozdravljaju jačanje naše vojske. Kad se već troši, oni bi dođontali još i nosač aviona, tri nuklearne podmornice i, za svaki slučaj, katapult za izbacivanje birača prije - sljedećih izbora. ok se u svijetu raspravlja o riskantnim bitcoinu, AI dionicama i nekret-

A

D

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

ninama, prosječni hrvatski građanin “skupštini dioničara”. Pa uvjeren da je on odlučio je uložiti u provjerenu, obiteljsku dioničar, uđe tako Hrvat u Ministarstvo firmu: Republiku Hrvatsku. financija i kaže: “Dobro jutro, ja sam taj Država je shvatila da joj građani drže i taj, vlasnik sam tri metra asfalta na aumilijarde na računima, pa odlučila ponu- tocesti A1 i dva metra kvadratna ureda u dit im “revolucionarnu” kamatu. Potez je Poreznoj upravi. Htio bih provjerit kako genijalan: država vam porezima, dopri- napreduje moje ulaganje.” nosima, komunalnim i drugim naknada- A onda ga Država otrijezni ponudom ma uzme solde, a onda vas mami da joj re-investiranja. To je onaj momenat pozajmite i ono što vam je ostalo. kad ti vrate pare uz 2.75 posto kamate, I što čovjek može; dok mu u banci no- u godini u kojoj su skrivili inflaciju od vac polako, ali sigurno guta inflacija uz skoro 5 posto. Ali te tako toplo pogleblagoslov direktora u skupim odijelima, daju da im solde odmah vratiš nase, u s trezorskim zapisima čovjek barem nadi da će ih idući put potrošit na nešima onaj domoljubni osjećaj da izravno to pametnije od novih službenih Audija. financira popravak lokalnog seoskog Statistike govore, ako se ovaj trend nasputa, ili novu flotu limuzina političara, tavi sljedećih desetak godina, građani isto u skupim odijelima. Eto ti izbora! će bit vlasnici 50 posto državnog duga.

Evo, kažu da hrvatski građani trenutač- Država će službeno otići u stečaj, a inno drže 8,5 posto ukupnog javnog duga vestitori mogu i dalje sanjat kako će u vlastite države. stečajnom postupku dobit po jednu Do jučer smo rasipnoj državi bili oštri fotelju u Saboru i pravo da sami sebi kritičari, a sad eto - strateški partneri. smanje poreze. Dotad, država može Zapravo, vazda je tako bilo; nekome mirno spavat; njezini građani čuvaju država, nekome dugovi. Dok elita kupuje njezine dugove. kvadrate na moru, obična čeljad kupuje U centru Grada je otvoren novi mirišlkomadiće javnog duga. I to, svake go- javi javni zahod od 95 kvadrata, što dine sve više. je koštalo 625 tisuća eura bez PDV-a, Imaš dojam da ulagači vjeruju kako su odnosno 6.5 tisuća eura po kvadratu. oni vlasnici dionica, a ne trezorskih Investicija je pritom premašila prvotni zapisa, i time imaju pravo glasa na troškovnik za još 120 tisuća eura. Bome

Kolumna 31

mirita, jer svako olakšanje vrijedi para.

Kad čovjek ide na WC, red je da sjedne u skladu s dubrovačkim standardom. A standard je – mramorni.

Pred korisnicima sve blista: mramor, metal, staklo, ekrani, automatika, rešetke. Posebno fasciniraju rešetke. Toliko ih je da korisnik može steć’ dojam kako ne ulazi u zahod, nego u glavni trezor Hrvatske narodne banke. Istina, naplatne barijere su malo preuske, pa se nešto korpulentnije osobe teško provuku, čak i uz duboki udah. Ali to i jest značenje riječi - barijera. Onda dolazi kruna projekta – pristup osobama u kolicima. Nije zaboravljena ni posebna rampa, ali montira se samo - na zahtjev. A da bi je osoba u kolicima dobila, najprije mora doć do zvonca, do kojeg se dolazi preko - dva skalina!?

Dakle, osoba u kolicima najprije mora svladati prepreku, kako bi zatražila pomoć za - svladavanje prepreke. Osim tih sitnica, vidi se da se nije šparalo na luksuzu. Nakon privatnog ‘’zlatnog WCa’’ u uredu bivše gradonačelnice Šuice, Grad nam je dobio i ekskluzivni - javni nužnik. Korisnik u nuždi plati 2 eura, prođe kroz rešetke, ugleda mramor i izađe uvjeren da mu je ovo bila - najugodnija nužda u životu.

32 Fotogalerija

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Punih 50 godina od mature proslavila je generacija 4. a brodostrojarskog razreda Pomorske škole Dubrovnik - najprije su se ispred škole okupili, a potom i u Orsanu družili: Kazimir Njirić, Nikša Kristić, Vlaho Obradović, Pavle Mozara, Nikola Đivanović, Miho Skaramuca, Goran Žagar, Mato Pavlović, Zlatko Matičević i Srećko Čučuk

Andro i Marija - ponosni su i sretni što već pune 44 godine s puno ljubavi traje njihova bračna “storija”

Ana, Valentina i Viki - lijepo je bilo na Noći Konala biti i “s” Majom Šuput njene hitove pjevušiti

Marita i Maja - popularna pjevačica se oduševila klobukom koji je za nju izradila dubrovačka umjetnica

Mirabai i Edgar - koncert majstorica Dubrovačkog simfonijskog orkestra se ove sezone naradila, čestitke od dragih ljudi dobila

Fotogalerija 33

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Paulina i Marko - majicama iz obiteljske kućne radinosti pokazuju i dokazuju koliko im znači omiljeni song Alfija Kabilja iz mjuzikla “Jalta, Jalta” i ljetno sunce žarko

Gala, Antun i Nea - vrućem ljetu ovogodišnjem najljepša hvala, i lijepa slika im je za sjećanje na 2026. ostala

Femica i Ivica - iskusni vodiči uživaju goste voditi, premda nije bitno da svakodnevno bude baš 12 grupica

IIe, Jagica i Maroje - vole se družiti i u Gradu i na radu njih troje

Karla, Zlatomir i Valentina - za uspomenu na dubrovački večernji ljetni đir u albumu će biti i kadar da ga je vidjeti milina

34 Priče o moru i brodovima

Petak, 24. travnja 2026. Dubrovački dnevniK

FRANCUSKI PAROBROD

Piše Ivo Batričević foto Privatna arhiva

‘LAFAYETTE’ U Prvom svjetskom ratu spašavao je francuske ranjenike, a u Drugom židovske izbjeglice Dubrovnik je posjetio davne 1919. godine, a od 1940. leži na morskom dnu Na navozima brodogradilišta Chantiers et Ateliers de Provence u Port-de-Boucu porinut je u more 27. svibnja 1914. godine putnički transatlantik ILE DE CUBA za brodara Compagnie Generale Transatlantique (CGT). Imao je 12220 bruto registarskih tona, bio je dug 171 i širok 16,4 metara. Dvije parne Parsons turbine ukupne snage 14000 KS su ga pokretale brzinom od 18 čvorova.

Na svojim palubama mogao je prihvatiti 576 putnika, od kojih 376 u prvom, 110 u drugom i 90 u trećem razredu. ILE DE CUBA je bio namijenjen za plovidbu između Saint - Nazairea, Antila, Srednje Amerike i Meksika, ali kada je brod u potpunosti bio dovršen u lipnju 1915. brodar CGT ga je preusmjerio na rutu između Bordeauxa i New Yorka.

BIO JE BROD BOLNICA TIJEKOM PRVOG SVJETSKOG RATA Kako bi odražavao novu rutu preimenovan je u LAFAYETTE, po Gilbertu du Motieru, markizu de Lafayetteu, generalu u Američkom ratu za neovisnost. Na svoju prvu plovidbu je isplovio 3. studenog 1915. iz luke Bordeaux, koju je brodar CGT u ratnom vihoru Prvog svjetskog rata koristio kao zamjenu za tradicionalnu luku Le Havre.

Francuska ratna vlada preuzima LAFAYETTE 1916. i preuređuje ga u ratni brod bolnicu. Dana 16. siječnja 1919. po završetku rata bio je u Hook of Hollandu kako bi ukrcao bolesne ili ranjene francuske ratne zarobljenike i repatrirao ih u Le

Lafayette

Havre, a krajem siječnja repatrirao je ploveći po Sredozemlju, tičući luke: Ajaccio, Alexandrettu (danas Iskenderun u Turskoj), Bizertu, Krf, Dubrovnik i Taranto.

Završetkom rata francuska vlada vraća ga matičnom brodaru za kojeg od 1919. komercijalno plovi između Le Havrea i New Yorka. Od 1924. plovi prema Centralnoj Americi, a kad je 1928. kompletno preuređen, plovi iz luke Saint Nazaire prema meksičkoj luci Veracruz s novim imenom MEXIQUE. NALETIO NA MINU Bio je to samo nastavak tradicije započete još

Petak, 24. travnja 2026. Dubrovački dnevniK

Po završetku rata bio je u Hook of Hollandu kako bi ukrcao bolesne ili ranjene francuske ratne zarobljenike i repatrirao ih u Le Havre, a krajem siječnja repatrirao je ploveći po Sredozemlju, tičući luke: Ajaccio, Alexandrettu (danas Iskenderun u Turskoj), Bizertu, Krf, Dubrovnik i Taranto.

Priče o moru i brodovima 35

Mexique

1862. kada je između francuskih luka i Veracruza uspostavljena stalna brodska putničko - teretna pruga. Uz povremena ticanja luka Casablanca i New York, MEXIQUE na toj pruzi ostaje sljedećih 11 godina. Rijetko poduzima putnička kružna putovanja Sredozemljem, ali jednom je doplovio na lokrumsko sidrište, i to 31. ožujka 1937. kada je doveo 282 putnika i 325 članova posade.

U ljeto 1939. MEXIQUE je raspremljen s najboljim izgledima da završi u rezalištu, ali su mu život produžile nove ratne nevolje. Tako je zaplovio

na nekoliko putovanja iz Europe prema Meksiku, spašavajući od nacista brojne židovske izbjeglice, da bi 1940. bio preuređen u ratni transportni brod. Nažalost, novu ratnu ulogu nije uspio započeti. Već 19. lipnja 1940. u pripremi za konvoj prema Norveškoj, MEXIQUE je u zaljevu Verdon na ušću rijeke Gironde u Francuskoj naletio na magnetnu minu i vrlo brzo je potonuo na morsko dno. Svih 173 članova posade je spašeno, te je ova pomorska tragedija ipak završila bez ljudskih žrtava.

i

36

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN ***

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Zašto vičeš?

Misliš da će problemi pred vikom nestati?

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN ***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

PRADAVNI DATUMI

Pradavni datumi u sjećanju bljesnu Zametnuti posve odjednom se vrate I detalji neki brojne nepovrate Vidim sada jasno u snu i u nesnu Kad sam preo maštom nadu prečudesnu Osmijesi da plešu a boli se skrate Dnevne i ponoćne omamljene sate U zjenici zvijezdu stalno neizvjesnu U mozgu bljeskovi svi kada se sjate Konteso ne važe ni za me ni za te Sve obvijeno je tamom u neznanom Ja sad ovim bljeskom i današnjim danom Svijesti sam tek trunka sva u svevremenu Nitko je ne vidi vjetrom odnesenu 14/3/25

humanitarni prilozi MASLINA Obitelj Uroš u spomen na pok. Živka Vujasionović umjesto vijenca prilažu 100,00 Eur Obitelj Klare Šiljeg u spomen na pok. Živka Vujasinović umjesto cvijeća prilažu 50,00 Eur DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO -NERETVANSKE ŽUPANIJE U spomen na našeg dragog dunda Neša umjesto cvijeća Iris, Tina, Nikolina i Mato prilažu 50 EUR CARITAS U spomen na dragu Katicu Vladović – Relja, obitelj Iva Klaić donira 50 eura.

Prilog u znak sjećanja na Davora Spajića umjesto cvijeća Rina Kralj Brassard donira 50 eura UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ U spomen na 40-godišnjicu smrti naše sestre Lucije Kalačić-Jovanović Kate i Marija doniraju 100,00 eur.

Dubrovački dnevniK Petak, 20. ožujka 2026.

Županija 37

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO Prodajem Volkswagen Golf IV, 1.4 benzinac, 1999. godište. Prešao 279.000 km, registriran do 1. 7. 2027. godine. Cijena: 1.100 €.

Kontakt: 098 366 513.

Mini Cooper Cabrio (2008.), prešao 79.500 km, benzin, ručni mjenjač, 6.000 €. 098 98 29 165 Prodajem Peugeot 206, 168.000 km prešao, 2001. godište. Ima kuku. Cijena 400 EUR. Kontakt: 097 608 4077.

Hyundai Accent, 1998. godište, prešao 51.271 km. Cijena 600 EUR. Kontakt: 092 102 1597.

Prodajem automobil Toyota Auris 2007., 1.6 V, automatik, u voznom stanju. Registriran do rujna 2026. Zimske i ljetne gume na felgama. Cijena: 1.500 eura. Tel. 091 574 8929 Prodajem Renault Scenic II, 2007. godište, 206.000 km, automatska klima. Cijena: 2.200 eura. Tel. 098 982 4076 Aprilia Scarabeo 250 ccm, prešao 48.000 km, registriran do 3/2027. Prodajem za 550 eura.

Mob: 098 652 870.

Prodajem Renault Scenic 3, dizel, automatik, 2016. godište.

Automobil je prešao 120.000 km i registriran je do travnja 2027. godine. Mobitel: 099/2188280.

Prodajem Fiat Grande Punto, 2008. godište. Automobil je prešao 195.000 km i registriran je do lipnja 2027. godine. Cijena povoljna. Mobitel: 098/9249574.

IZNAJMLJIVANJE Ženska osoba traži skromni stambeni prostor, dugoročno.

Kontakt. 091 895 7061.

Novouređeni jednosobni stan za bračni par u Župi dubrovačkoj, poviše Sub City centra.

Kontakt: 091 578 2694.

Soba s kupaonicom za dvije osobe u Župi dubrovačkoj, poviše Sub City centra. Kontakt: 091 578 2694.

PLOVILA Prodajem barku Dalmatinku i vez. 098243979. Molim zvati iza 20 sati.

Prodajem dvije pente Tomos,

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

jedna 18ks, jedna 9ks te jedan aparat za varenje. 092 151 19194 Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Građevinsko zemljište, 792 m², Sarajevsko naselje, pogled na Plat. Kontakt: 091 544 5395.

Prodaje se kompletno renoviran i odmah useljiv stan u Lapadu, površine 57 m². Sastoji se od dviju spavaćih soba s bračnim krevetima, dnevnog boravka, hodnika, kuhinje, WC-a s tuš-kabinom, balkona i šupe. Stan se nalazi na trećem katu zgrade bez lifta, odlične je gradnje i jugozapadne orijentacije. Cijena: 385.000 €. Prodaja bez agencije. Kontakt: 098 253 424.

Prodajemo poslovno-stambeni prostor površine 100 m² u Lapadu, u blizini Solituda. Prostor se nalazi u novogradnji iz 2021. godine, a sastoji se od dviju soba, kuhinje i kupaonice te uredskog prostora s posebnim toaletom. Pripadaju mu dva parkirna mjesta. Cijena: 560.000 €. Kontakt: 098 243 197.

Kupujem trosoban stan na području grada, bez agencija. 099 432 1986 Prodaja renoviran stan u Lapadu za cetveroclanu obitelj fiksna cijena 350.000,00€. Drugi kat, Vojnovic, nema lifta. Mobitel 0993253034 Prodajem lijep dvosoban stan u župi dubrovačkoj.stan ima 130 kvadrata.86 je odma useljivo,s 30 kvadrata je rau bau garsonjers.može se spojiti sa stanom a može odvojeno(napravit apartman.stan im veliko dvorište i parking.papiri čisti. za sve upite javiti se na broj 098924 8009.

Građevinsko zemljište površine 3.000 m², u predviđenoj gospodarskoj zoni u blizini Zračne luke, prodajem.

Mob. 091 614 3946 Prodaje se renoviran stan u Lapadu, pogodan za četveročlanu obitelj. Fiksna cijena iznosi 358.000 €. Stan se nalazi na drugom katu zgrade bez lifta, na području Vojnovića. Mobitel: 099/325-3034.

Prodajem građevinsko zemljište površine 736 m² u Moluntu.

Mogućnost priključka na struju, vodu i kanalizaciju nalazi se nadomak parcele. Cijena na upit. Kontakt: 098/324-179.

Kupujem garažu, magazin ili bilo kakav drugi radni prostor na području grada ili okolice.

Nazvati: 099 760 6720.

Mijenjam dva stana u Metkoviću, ukupne površine 90 m², za stan u okolici Dubrovnika, Konavlima ili Župi dubrovačkoj.

Mob: 091 614 3946.

Kupujem stan ili kuću na potezu od Brsečina do Župe dubrovačke, do 270.000 €. Mob: 098/189-1334 Zbog hitnosti prodajem poljoprivredno zemljište u Mihanici (Kraljeva), površine 4400 m², čestice 948/2 i 948/3. Osiguran je pristupni put za vozila i strojeve, a teren je idealan za OPG, nasade ili turističku investiciju. Cijena: 46.000 €, uz moguć dogovor za gotovinsku isplatu odmah. Kontakt: 095 369 6454.

Prodaje se suvlasnički udio (1/4) stare obiteljske grobnice na groblju Boninovo, na atraktivnoj lokaciji u blizini crkve. Grobnica pripada staroj dubrovačkoj obitelji, krasi je nadgrobni spomenik Ivana Rendića te ima slobodna mjesta za daljnje korištenje. Prijenos prava korištenja provodi se sukladno važećim pravilima.

Cijena: 50.000 €. Info: kolonija2025@gmail.com .Kupujem manji stan u Cavtatu ili bližoj okolici. Stan mora biti u prizemlju ili 1. kat, te brzo useljiv. Novija gradnja / uredno održavan. Cijena do 250.000 Eura. Svi papiri moraju biti uredni. Mob. 095/819-9767 Kupujem stan za 110 tisuća eura u Dubrovniku (s Mokošicom). 0981994683

Šipan – kupujem poljoprivredno zemljište. Također sam zainteresiran za kupnju suvlasničkog udjela. Za preporuku pri kupnji isplaćuje se provizija.

Mob: 097/7236306 Traži se zemljište površine 500 m² ili više u Župi dubrovačkoj ili Komolcu. Poželjan je dugoročni najam. Potreban je pristup za kamion. Plaća se naknada za preporuku. Mob: 097/7236306 Tražim partnera za izgradnju stanova u Zatonu. Kontakt: 097 600 7613. .

Tražim dvosoban stan na području grada, bez agencija.

Mob: 091 540 3370.

Prodajem stan u Trebinju, 75 kvadrata, blizu centra. 091 6144 918 Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106.

Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028 Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204 Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m².

Mob: 099 642 8623 Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370 Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411 Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m².

Mob: 099 658 8468.

Prodaje se građevinska parce-

Mali oglasi 39

Petak, 11. rujna 2026. Dubrovački dnevniK

la u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557 Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv.

098 137 0527 Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku.

Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766 Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika.

Tel: 099 206 7660 Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline.

Cijena 430€. Mob 0989230545 Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631 Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891 Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika.

Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306 Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946 Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468 Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029 Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene.

Mob: 099 691 1127 Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718 Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865 Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Mob: 098/599 012 Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351 Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659 Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80 Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545 Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970 Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545 Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2.

Kontakt: 098 277 363 Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395 Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545 P r o d a j e s e s t a n (Cavtat Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca.

Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodajem kutnu garnituru po-

znate marke Vero svijetlo siva boja, materijal štof, 270 × 170 cm, može biti ljeva ili desna strana, ima ormar za stvari, kupljena prije 2 godine kao nova plaćena 1600 EUR - a, sada početna cijena 800 EUR -a (dogovor) mob. 099/2993703 Prodajem crnu masažnu fotelju od skaja, udobnu i očuvanu po cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242.

USLUGE RAZNO Ako je vašem djetetu potrebna pomoć u učenju, javite se profesorici hrvatskog jezika s dugogodišnjim iskustvom u radu s djecom. Telefon: 098 725 132 Tražim osobu za uređenje vrtova u Mokošici - 091 586 3932. Čistila bih apartmane u Gružu, Lapadu i Gradu. 098 992 9200 Popravljam mušku i žensku odjeću. Telefon: 099/6965706.

Keramičarski radovi i adaptacije kupaonica. Mob: 095 746 2979 Unošenje i iznošenje stvari, čišćenje podruma / objekata / garaža, uređivanje okućnica i slično! Sve informacije na broj: 095 856 2665 Sve vrste kombi prijevoza.

098 765 757 Uređujem okućnice, vrtove i đardine te kosim travu. Mob. 091 614 3946 Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794.

Mokošica.

DEŽURNE LJEKARNE -LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 7.9. do 13.9..

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 14.9. do 20. 9.

preminuli MATIJA BEŠLIĆ 1939.

VASILIJE KOSOVIĆ 1939. ŽIVOJIN VUJASINOVIĆ 1939.

VERA CVJETKOVIĆ 1938.

NIKO BEKIĆ 1949.

40 Zadnja

Petak, 22. svibnja 2026. Dubrovački dnevniK

VELIKI KOMPLIMENAT!

Amerikanci imaju svog favorita za rujan: Dubrovnik među najboljim mjestima na svijetu Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

Poznati američki magazin Travel + Leisure uvrstio je Dubrovnik među 21 najbolju svjetsku destinaciju za posjet u rujnu, istaknuvši ugodne vremenske prilike, manje gužve nakon završetka ljetne sezone te brojne mogućnosti za istraživanje grada i okolice.

Magazin posebno preporučuje šetnju dubrovačkim zidinama, izlete brodom na okolne otoke te aktivnosti poput kajakarenja, planinarenja i bicikliranja. Dubrovnik se pritom našao u društvu renomiranih svjetskih desti-

nacija poput Santorinija, Ibize, Barcelone, Malte i Sydneya.

Međunarodna prepoznatljivost Dubrovnika prati i kontinuirano unaprjeđenje njegove dostupnosti. Tijekom ljetne sezone 2026. godine grad je izravno povezan sa 70 međunarodnih destinacija, uključujući New York, a dodatno jačanje transatlantske povezanosti najavljeno je i za 2027. godinu.

Air Canada od 11. svibnja do 24. listopada 2027. uvodi sezonsku izravnu liniju između Dubrovnika i Montreala, s tri leta tjedno. Nova će linija dodatno

ojačati poziciju Dubrovnika na kanadskom i sjevernoameričkom tržištu te otvoriti nove mogućnosti za razvoj predsezone i posezone.

Ovakvi pokazatelji potvrđuju uspješnost usmjerenja prema kvalitetnom, održivom i cjelogodišnjem turizmu.

Cilj Dubrovnika nije samo povećanje broja posjetitelja, već razvoj ponude i međunarodne povezanosti koji će omogućiti ravnomjerniji turistički promet tijekom cijele godine te dodatno pozicionirati grad kao destinaciju visoke vrijednosti.