Dubrovački dnevnik br. 89

kruzer ITALIA, č esti dubrova č ki gost, prevrnuo se u Amazoni i nakon totalne š tete opet zaplovio stranica 30

Uvodnik

Nakladnik Dubrova č ki dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komai ć urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinovi ć Urednik Maro Maru š i ć

Redakcija Aida Č aki ć Maro Maru š i ć Nikš a Kle č ak Petra Srebrovi ć 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinovi ć

Kolumnisti Maro Maru š i ć Vjera Š uman Ivo Batri č evi ć

Grafi č ka priprema Dario Kova č Nene Moja š (Festivus)

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Ukrajina mo ž e pobijediti jedino ako se preda

trenutku najvažnije svjetsko pitanje jest, naravno, kako zaustaviti rat u Ukrajini? Kako spriječiti daljnje prolijevanje krvi i umnožavanje užasnih ljudskih sudbina? U toj je jednadžbi osnovna premisa da Rusija posjeduje nuklearno oružje što znači da Zapad ne može doći na veliki odmor, pa u dvorištu škole opaliti Putinu dvije-tri triske jer zlostavlja slabijeg dječaka od sebe. Rusija je, naime, jača od Ukrajine i koliko joj god Zapad pomagao u oružju kad-tad će izgubit rat i past će joj glavni grad. Paradoksalno, što je otpor Ukrajine bolji i što su njeni borci hrabriji naposljetku će biti više (civilnih) žrtava i uništenih domova.

Uovom

Bez obzira na činjenicu da će Rusija prije ili kasnije dobiti konvencionalni rat bez uključivanja Zapada, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neprekidno pokušava podići moral svojih građana. Među ostalim kaže da Ukrajina nikad neće oprostiti svojim neprijateljima. Umjesto oprosta, ističe Zelenski, bit će sudnji dan. Znači on poziva Ukrajince da izginu do zadnjeg čovje-

ka, a istovremeno osuđuje Zapad jer mu ne pomaže s vojnom logistikom na samom terenu, nego samo sa sankcijama.

Sankcije su inače jako dobra stvar, ali problem s njima je što neće dati brzih rezultata. Dok god Rusi ne budu gladni neće krenuti u revoluciju protiv Putina, a do nejedice će trebati vremena, a rat će i dalje bujati. Problem je što su brojni Rusi (posebno oni stariji) kroz svoju neslavnu povijest navikli i na glad, i na diktatore - ogroman broj njih izvan gradova je nepismen, a jedina životna istina koju priznaju jest ona koja im je servirana na dnevniku nacionalne televizije. U Putina jednako vjeruju kao u Isusa Krista.

Mnogi ovih dana govore kako rat u Ukrajini jako podsjeća na naš Domovinski rat. I zaista povijest Ukrajine i Hrvatske slična je u mnogo točaka, isto kao i odnosi sa susjednim zemljama Rusijom i Srbijom, ali ključna i ogromna razlika između onoga i ovoga rata je jasna i malom djetetu – Slobodan Milošević nije imao nuklearno oružje. Da je Zapad htio mogao je u roku odmah do-

Piše Maro Marušić

Uvodnik

ći na mali odmor u dvorište Jugoslavi je, opaliti pljusku Slobu i poslati ga po burek i cigare, ali nažalost u Ukrajini je taj scenarij nemoguć. Putin ima ve podosta godina, i ako osjeti da je stje ran u kut iz kojeg nema izlaza, naredit će ispaljivanje nuklearnog projektila. Nitko razuman ne želi se kockati s tim scenarijem.

Koje

je onda rješenje obzirom da je najvažnije što prije okon smanjiti žrtve na što manji mogu Odgovor se nalazi u staroj, dobroj biolo giji. Nitko u čitavoj povijesti nije napra vio toliko dobrih stvari i okon puno patnji kao biologija. Putin ulazi u osmo desetljeće života š će još dugo biti s nama na planeti (ako budemo imali sreće mogao bi ga i brzo strefiti kakav udar). Čak i da po čelu Rusije još desetak godina u kontekstu cjelokupne historije čanstva? Kao što bi rekli na pljen – spašen!

Da bi rat završio Ukrajina i Zelenski trebaju omekšati. Potpisati s Pu tinom ugovor da neće u odnosno da će ostati neutralni. Pa mu i ustupit odmetnute dijelove isto ka. Nije nimalo lako donijeti ove odlu ke, ali njima bi se zaustavio rat, broj mr tvih i spaljivanje gradova. A onda da dobra, stara biologija odradi svoje –da kreten odapne baš kao slučaj sa Staljinom i Lenjinom. Biti str pljiv. Možda neće Rusija odmah nakon smrti Putina krenuti demokratskim pu tem, ali optimist sam što se ti nosti. Nove generacije koje sti su i od nas sredovječnih gun ne govorim koliko od ovih debilnih sta raca koji su odrasli iza Ž se i koje su majke plašile s dionicama kapitalista s burze. Jedan dan ne še biti Putina i njegovih pobočnika, u tom scenariju iz budućnosti možda se dogodi da će moderni ruski predsjednik (ili premijer) svečano potpisati vraćanje Krima Ukrajini, a pri tom će kleknuti kako bi odao počast žrtvama rata.

Zelenski apsolutno ništa neće postići hrabrom borbom osim što će dodatno razbjesniti Putina i povećati patnje svojih građana, a NATO mu neće moći pomoći osim sankcijama koje će osiromašiti Ruse, ali bogme i ostatak Europe (samo vidi cijene goriva). Zato mi se

ukrajinski predsjednik sve manje sviđa. Znam da mu nije lako, ali nažalost, nema ovdje dobrih, poštenih i jednostavnih rješenja.

Zelenski i Ukrajina dugoročno mogu pobijediti jedino ako sada puste pobjedu Putinu. Netko će sad reći, ako se Rusiji dopusti maltretiranje Ukrajine, sutra će isto Kina (u)radit s Tajvanom, Sjeverna Koreja s Južnom, a Indija i Pakistan međusobno. To je dobra opaska i može biti istinita, ali opet ću se vratiti

na moj optimizam – duboko vjerujem da će nove generacije biti puno svjesnije od starih. Tomu će zasigurno pridonijeti još veći razvoj interneta i turizma, svijet već jest i bit će još više globalno selo, a nove generacije iz svih krajeva svijeta upravo iz navedenih razloga međusobno će biti (još) bliskije od starih. No čak i da griješim u procjeni, pa se ispostavi da su i milenijalci isti idioti kao njihovi preci, koja je alternativa? Nuklearni rat?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski

petak, 11. ožujka 2022.

Brojke su naglo pale, je li ovo napokon kraj ?

Optimistična statistika koja je prošla ispod radara

Piše Ivona Butjer Mratinović foto ilustracija

„Rezultati matematičkog modeliranja pokazuju da postoji značajan dio stanovništva koji je i dalje ranjiv na teške ishode, a posebno u zemljama s nižom procijepljenosti kao što je Hrvatska. Statističke projekcije pokazuju kako će hospitalizacije i smrtnost imati proporcionalno veći utjecaj među osobama starijim od 60 godina, što se već bilježi u nekoliko zemalja EU/EEA i što bi moglo rezultirati odgođenim porastom teških slučajeva i smrti,“ ističe Betica Radić.

Dok su sve oči javnosti uprte u rat u Ukrajini, usporedno se događa jedna vrlo pozitivna priča kad se radi o pandemiji COVID-a 19. Brojke su u naglom padu, kako u Hrvatskoj, tako i u Dubrovniku. Vidljivo je to iz dnevnih priopćenja Stožera, a na pozitivan trend na društvenim je mrežama pažnju skrenuo matematičar Nenad Bakić.

On je naglasio kako je broj hospitaliziranih jo od listopada prvi put ispod 1000, uz najbr ikad, a dob umrlih se jako pove minulih od Covida u o mjeseca, što je godinu dana iznad prosje dobi smrti u Hrvatskoj ina

Možda je čak val zavr

Pozitivna kretanja u Op potvrdio je i ravnatelj bolnice dr. Marijo Beki Prema njegovim podacima, po se u dubrovačkoj bolnici nalazilo 16 hospitali ziranih osoba, od nog liječenja Dr. Beki koji se može preslikati i na pro situacija takođ smo svjedočili s krajem prosinca i koja je tra jala u siječnju i velja

„Smanjuje se broj pacijenata koji trebaju ambu lantnu pomoć i hospitalizacije. Sukladno tome, postoji prostor za odre i dalje vodimo ra nim kapacitetima pa ih uvijek imamo u pripre mi u slučaju nagle potrebe prihvata ve ja bolesnika. No, kraju, ako čak nije i zavr

Vraćen hladni program

Zbog bitno povoljnije epidemiolo Opća bolnica Dubrovnik od ovog tjedna je vrati

la u pogon hladni operativni program koji je bio zaustavljen od početka studenog prošle godine.

„Ponovno je pokrenut operativni program, sve je pušteno i vjerujem kako će tako ostati i u narednom periodu. Ono što je radilo i tijekom obu-

stave hladnog operativnog programa jesu polikliničke djelatnosti, dijagnostika, hitni bolnički prijem, terapije za djecu s teškoćama i zahvati kod onkoloških pacijenata. To nije bilo zaustavljeno. No ono što jest bilo jesu ortopedski zahvati, kao i otorinolaringološki, jednodnevna kirurgija, zahvati koji nisu bili hitni. Sada je to ponovno pokrenuto,“ kazao je dr. Bekić Govoreći o listama čekanja u Općoj bolnici Dubrovnik, dr. Bekić kaže kako su one zapažene tamo gdje postoji veći kadrovski deficit, no vjeruje kako će svi zadaci završiti u što kraćem roku.

Opet smo dvoznamenkasti

U posljednja dva tjedna zabilježen je veliki pad novozaraženih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Nakon pada na ispod 100 novozaraženih na dnevnoj razini, brojka se dodatno spustila na ispod 50, što je bitno bolja situacija u odnosu na prethodna dva mjeseca. Podsjetimo, brojke su tada bile dvoznamenkaste, a najveći broj

novozaraženih osoba u jednom danu u našoj županiji iznosio je 646 slučajeva. Doc.dr.sc. Ljiljana Betica Radić, prim., spec. Infektologije u Općoj bolnici Dubrovnik kaže kako je omikron donio veliki skok u broju zaraženih s obzirom na to kako je zarazniji, ali i manju stopu smrtnosti od virusa.

„Značajan pad broja zaraženih bilježimo i u Hrvatskoj, ali još uvijek imamo veliki broj umrlih. U aktualnom petom valu 14 dnevna incidencija na 100 000 stanovnika u zemljama EU/EEA bila je čak tri puta viša od najvišeg vrha zabilježenog u pandemiji do danas, ali stope hospitalizacije i smrtnost u pravilu su bile ispod uočenih razina u usporedbi s ranijim pandemijskim valovima, što je rezultat cijepljenja i manje patogenosti omikron varijante virusa. Studije su dokazale kako cijepljenje igra značajnu ulogu u sprječavanju teških ishoda infekcije omikronom, pri čemu se učinkovitost protiv teške bolesti povećava kod osoba koje su primile tri doze cjepiva’’, pojasnila je dr. Betica Radić naglasivši kako su najranjiviji oni stariji od 60. godina.

Cijepni obuhvat razli č it je u europskim zemljama i kreće se od 28,4 do 82,9 %, a prosjek je 69,4%, pri čemu je u nas cijepni obuhvat suboptimalan, pojašnjava.

Rano je za prognoze

Pad brojki i generalno soj koji je blaži od prethodnog povukao je pitanje bliži li se pandemiji kraj.

„Zbog pada u broju zaraženih od koronavirusa mnoge zemlje s visokom procijepljenosti ukinule su ili planiraju u narednim tjednima ukinuti restrikcije, a nadležne institucije donose planove života s koronom. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava kako je još rano proglasiti pobjedu nad pandemijom, još uvijek ima puno zemalja koje nisu dovoljno procijepile svoje stanovništvo, a postoji prijetnja od mogućih novih varijanta virusa. Zato je preporuka vladama da procijepe svoje stanovništvo i nastave testirati i nadzirati zaražene,“ tvrdi Betica Radić

Sličnog je mišljenja i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Mato Lakić koji je na naše pitanje hoće li biti još valova ili je ovo kraj odgovorio kako je vrlo teško davati prognoze, jer je virus nepredvidiv.

„Ako virus mutira i bude dovoljno različit od dosadašnjih, moguć je ponovni veliki val, ali isto tako je moguće i da više valova ne bude do ljeta,“ kaže Lakić.

PANDEMIJA U DNŽ U BROJKAMA

Prema podacima objavljenima na stranicama Dubrovačko-neretvanske županije, do ponedjeljka, 7. ožujka u županiji je zabilježeno nešto više od 40 100 zaraze COVIDOM-19. Od toga je većina osoba uspješno izliječena, njih nešto više od 39 100. Aktivnih slučajeva u ponedjeljak, 7. ožujka je bilo 598. U Dubrovniku je zabilježeno gotovo 17 tisuća slučajeva zaraze. Od početka pandemije, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji umrlo je 305 osoba.

Grad

di ž e kredit za novu rasvjetu,

Frankovi

ć

:

‘ R

ata

kredita će biti manja od sada š njih tro š kova za struju’

Rata kredita će iznositi oko 170 tisuća kuna mjesečno, a na struji će e uštedjeti dva milijuna kuna

Vijećnici Gradskog vijeća većinom glasova su usvojili rebalans Proračuna, ali i novo kreditno zaduženje Grada. Pročelnik Ante Vojvodić je govorio kako se zaduženje odnosi na 14 milijuna kuna, a vezano je za novu rasvjetu kojim bi se gotovo četiri tisuće dotrajalih rasvjetnih tijela zamijenilo novom LED rasvjetom. Projekt je financiran HBORovim kreditom.

“Rok korištenja je godinu dana što znači da do tada mora biti završena investicija. Prosječna rata u sedam godina će biti 170 tisuća kuna mjesečno, a dva milijuna kuna ćemo štedjeti na struji. Uštede će se ostvariti i zamijenit će se rasvjetna tijela”, pojasnio je pročelnik.

Andro Vlahušić je istaknuo kako će se projektom sasvim sigurno postići ušteda, ali kako je s njime trebalo krenuti ranije te ga prijaviti na EU fondove. Đuro Capor (KLGB Srđ je Grad) dao je prijedlog da se projekt prijavi za sufinanciranje od strane Vlade. „Čini mi se puno toliko se zaduživati, zašto ne bismo pričekali da Vlada raspiše natječaj kojim bi to sufinancirala? Sedam godina će trajati otplata, za tri godine ističe garancija rasvjetnih tijela. Točno je da štedimo, ali i ovako bismo uštedjeli,“ smatra vijećnik Capor iz KLGB Srđ je Grad. Franković je odgovorio zašto se ne može čekati na sufinanciranja. „Pitanje bi bilo opravdano kad bi postojala najava

kako će se takvo što sufinancirati, ali takvo što ne postoji. Postoji samo decidirana najava kako se to neće financirati. Novce ćemo uzeti jer nam ih Europa daje. Rata kredita će iznositi 2 milijuna kuna godišnje. Struju po sadašnjim računima plaćamo četiri milijuna. Trošak kredita je manji od toga. I trošak održavanja će biti ušteda. Kad bismo donijeli odluku o čekanju na raspisivanje natječaja, i tada bismo trebali ovo podržati jer ćemo postići veću uštedu nego da čekamo. Cijene energenata drastično rastu. Nažalost, mi smo u ovoj priči jedan od posljednjih gradova jer sam nailazio na velike otpore, ne krčimo mi put, nismo prvi u ovome,“ istaknuo je Franković, a prokomentirao je i kritike kako je Grad već prezadužen.

“Prezadužen je onaj koji ne može vraćati kredite i koji ulazi u proračunske deficite. Mi nemamo tih problema i uredno vraćamo svoje obveze. Pokušava se baciti stigma kao da mi bacamo pare od tih kredita, kao da nisu bili opravdani i nisu bili od koristi. Pokušava se reći da se ponašamo kao pijani milijunaši. Ova gradska uprava digla je tri kredita za brojne projekte poput izgradnje cesta, odvodnje, gradnje škole, stanogradnje, parkirališta... smatram da je sve to bilo potrebno”, naglasio je Franković

Gotovo četiri tisuće dotrajalih rasvjetnih tijela zamijenit će se novom LED rasvjetom

Autori Aida Čakić, Ivona Butjer Mratinović, Petra Srebrović foto dubrovački dnevnik

Vijećnici Gradskog vijeća većinom glasova su usvojili rebalans Proračuna

Projekt š est luksuznih vila ide dalje, vijećnici dali zeleno svjetlo za gradnju prometnice

Tvrtke su izrazile namjeru za nanciranjem izgradnje prometnice koja bi išla do vila, a projektno rješenje izrađeno je sukladno lokacijskoj dozvoli i UPU Babin kuk

Prijedlog zaključka kojim se daje suglasnost investitorima ŠEST LUKSUZNIH VILA d.o.o. i DUBROVNIK CONSTRUCTION d.o.o. na iskazanu namjeru financiranja, odnosno utvrđuje prihvatljivost predloženog financiranja troškova izgradnje prometnice predviđene UPU-om Babin kuk (OS 3) II faza usvojen je na današnjoj sjednici Gradskog vijeća.

Kako je još 2019. godine ekskluzivno otkrio Dubrovački dnevnik, Tihomir Brajković atraktivno zemljište kupio je od tvrtke Urbanistički institut Hrvatske, koja ga je dobila od Hotela Babin kuk temeljem izrade UPU-a Babin kuk. Tvrtke Šest luksuznih vila d.o.o. i Dubrovnik Construction d.o.o. na padinama Babinog kuka imaju plan graditi luksuzne vile, a sada će vijećnici odlučivati o suglasnosti za gradnju prometnice koju bi financirali investitori do visine komunalnih doprinosa.

Sukladno odredbama Grada, s investitorom čijem zemljištu ili građevini služi komunalna in-

frastruktura, odnosno u ovom slučaju prometnica predviđena UPU-om Babin kuk OS 3 II faza, može se sklopiti ugovor po kojem se priznaju troškovi koje plaća, najviše do visine obračunatog komunalnog doprinosa koji se odnosi na izgradnju građevine investitora. Naime, tvrtke Šest luksuznih vila i Dubrovnik Construction izrazile su namjeru za financiranjem izgradnje ove prometnice, a projektno rješenje izrađeno je sukladno lokacijskoj dozvoli i Urbanističkom planu uređenja područja Babin kuk. Prema pismu namjere, predlaže se da investitori izvođenje radova financiraju vlastitim sredstvima s pravom povrata plaćenih sredstava do visine obračunatog komunalnog doprinosa. Prometnica bi trebala biti dvosmjerna, a ukupne dužine 155 metara. Investitori planiranih vila su ispred tvrtke Šest luksuznih vila d.o.o. Tihomir Brajković, a ispred tvrtke Dubrovnik Construction Goran Pikunić i Patrick Michel Paul Rigault.

Prometnica bi trebala biti dvosmjerna, a ukupne dužine 155 metara

Tvrtke Šest luksuznih vila d.o.o. i Dubrovnik Construction d.o.o. na padinama Babinog kuka imaju plan graditi luksuzne vile

Roka zanima kad

ć e Dubrovnik dobiti javnu kuću

Gradonačelnik Mato Franković je pitanje ocijenio konstruktivnim

Vijećnik Ivica Roko podsjetio je kako se u Dubrovniku uskoro otvara gay bar i upitao hoće li se otvoriti javna kuća koja je, podsjetimo, bila dio njegovog izbornog programa. „S obzirom na interes velikog broja ljudi, vrijeme je da se i javna kuća otvori. Hoće li gradonačelnik pokrenuti to pitanje u Saboru?,“ pitao je Roko, a gradonačelnik Mato Franković je pitanje ocijenio konstruktivnim.

„Vidjet ćemo kako i na koji način pokušati riješiti vašu želju. Cijeli niz zakona bi bilo potrebno riješiti. Moram reći kako postoji određeni dio zemalja koje imaju to riješeno poput Austrije i Njemačke. Vidjet ćemo, ne mogu vam ništa obećati”, kazao je. Đuro Capor ispričao se o raspravi za javnu kuću koja je, prema njegovom mišljenju, neprimjerena posebno na Dan žena.

Ivona Michl nova ravnateljica Dubrovačkih muzeja, Lucija Bjelokosić Dubrovačkih žnica

Ivona Michl nova je ravnateljica Dubrokih muzeja, a Lucija Bjelokosić Dunica. Imenovanje Bjeloje proteklo bez rasprave vijećnika, a oko Michl se povukla rasprava čije su imenovanje podržali svi vijećnici

„Mi ovaj prijedlog nećemo podržati i jedemo pohoditi Muzeje da to se tamo radi. Stanje u Muzejima vam nije nimalo dobro. Nemamo svog kandidata,“ istaknuo je Pero

an je izrazio svoj politički stav. Pravo svakoga je da preuzme odgovornost, a na gradskim vijećnicima je da ga izaberu ili ne. U prošlosti političkih imenovanja, imali smo puno uspjeha i jedan dio manjih neuspjeha. Svaki ravnatelj može biti izabran, ali i opozvan ako ne ispunja sve ono što je trebao ispuniti,“ izjavio je Franković, govoreći o donedavnoj ravnateljici Muzeja. „Zašto kažem da je to političko imenovanje? Jer u javnom prostoru govorimo o stručnim osobama neovisno o tome jesu li članovi političke opcije ili ne. Imenuje ih političko tijelo pa je zato to političko imenovanje,“ dodao je Franković

Foto

Što će biti s ruskom imovinom u Dubrovniku

HDZ-ova Katarina Doršner upitala je što će biti s imovinom ruskih investitora u Dubrovniku.

„Osuđujem agresiju Rusije i podržavam sankcije Vlade prema Rusiji, njihova namjera je da se predsjednik Rusije predomisli. Ruski narod je naš prijateljski, kao i investitori poput Šelkova koji je pomagao bolnicu, Mljet i ostala područja. Također i Vekselberg. Prema mojim saznanjima, prema njima nema sankcija, ali ako dođe do toga, poštovat ćemo odluku jer smo dio zajednice. To je poruka Putinu koji misli da će oružjem riješiti probleme,” rekao je Franković Ivan Tropan (SDP) pitao je gradonačelnika što se događa oko projekta Belvedere i o skloništima u kojima su trenutno udruge.

„Na području grada je devet atomskih skloništa i 14 u sklopu stambenih zgrada. Grad ih je dao bez naknade udrugama jer oni ih odr žavaju. Prema zakonu, u slučaju nesreće, moraju ih napustiti. Gradski službenici nedavno su ih obišli, udruge ih propisno održavaju. UPU Belveder smo povukli sa sjednice Gradskog vijeća jer se stanovništvo bunilo da bi to dovelo do narušavanja javnih prostora, točnije pomorskog dobra. Nisam da požurimo da im nešto damo”, odgovorio je.

“Posebno osjetljivo je američko tržište pa moramo stalno slati poruke da smo sigurna zemlja”

Katarina

Grad Dubrovnik partner na projektu Obiteljskog Nasilja

DEŠA – Dubrovnik u suradnji s Gradom Dubrovnikom i Udrugom za podr ž rtvama i svjedocima i u 2022. godi ni nastavlja s provo „Bez obiteljskog nasilja ( projekta jest pružiti kvalitetniju podršku osobama koje su ž rtve ili svjedoci kaznenih djela i prekršaja nasilja u obitelji.

Programom „Bez obiteljskog nasilja“ kroz dvije godine uspostavljeni su dodatni resursi nužni za nastavak djelovanja te je unaprijeđena podrška žrtvama nasilja u obitelji na području Dubrovačko – neretvanske županije. Brojni su napori uloženi i u kontekstu veće osvještenosti lokalne zajednice kada je riječ o nasilju u obiteljima i prevenciji istog.

Također, ojačani su i kapaciteti stručnjaka koji u svom radu dolaze u neposredan kontakt sa ž rtvama nasilja u obitelji i koji mogu kroz svoje djelatnosti utjecati na poboljšanje položaja žrtava, svjedok/kinja nasilja u obitelji. S obzirom na izvrsne rezultate postignute provedbom projekta „Bez Obiteljskog nasilja“, u siječnju 2022. i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike izrazilo je podrš ku za provedbu ovog hvalevrijednog projekta.

Potrebno je za spomenuti kako su se od 2020. godine kada se započeo provoditi projekt održale različite edukativne radionice i aktivnosti za stručnjake i volontere koji u svom radu u socijalnim, obrazovnim, zdravstvenim institucijama kao i u organizacijama civilnog dru štva dolaze u neposredan kontakt sa ž rtvama nasilja u obitelji kao i senzibiliziranje javnosti za ovu problematiku.

Dje č ji parkovi u

Gru ž u i na Batali dobili znanstvene eksponate

Pilot

aktivnost ovog projekta provodi Razvojna agencija Grada Dubrovnika DURA, a obuhvaća postavljanje posebne

opreme Znanstvenog parka

U okviru EU projekta WONDER, koji ima za cilj unaprijediti postoje ć u te razviti dodatnu infrastrukturu za zabavno - edukativno - rekreacijske potrebe djece iz Dubrovnika kao i djece turista, novim su eksponatima opremljeni parkovi za djecu u Gružu i na Batali.

Rije č je o pilot aktivnost ovog projekta, kojeg provodi Razvojna agencija Grada Dubrovnika DURA , a obuhva ć a postavljanje posebne opreme Znanstvenog parka, uz koju ć e se poboljš ati atraktivnost ponude namijenjene djeci i obiteljima.

Tako su u parku Luja Šoletića u Gružu postavljeni eksponati Prugasto ogle -

dalo, Crti ć vrti ć i Teku ć i pitagora, dok su u parku Nevinih ž rtava rata na Batali postavljeni Glazbena ograda, Ž ivi dimnjak i Zvu č na zrcala.

Projekt WONDER , kojem je krilatica “Child friendly destinations”, podr ž ava nove turisti č ke ponude usmjerene djeci i obiteljima kroz usvajanje transnacionalne mre ž e destinacija turisti č kih gradova prilago đ enih djeci. Financiran je europskim sredstvima iz programa INTERREG V-B Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje 2014. – 2020., a proračun DURA-e za projektne aktivnosti iznosi 1,4 milijuna kuna.

petak, 11. ožujka 2022. Dubrovački

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

BESPOVRATNA EU

SREDSTVA - Uvodi se produljeno radno vrijeme u Dječjem vrtiću Bubamara

Dječji vrtić Bubamara uvodi produljeno radno vrijeme i poslijepodnevnu smjenu u svom vrtiću u sklopu projekta „Dječji vrtić Bubamara – jedinstveno mjesto odgoja i obrazovanja djece“ s ciljem usklađivanja radnog vremena vrtića sa stvarnim potrebama roditelja.

Grad Dubrovnik postavio 400 metara novih rukohvata u osam ulica

Od po č etka godine Grad Dubrovnik je putem Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu postavio rukohvate na osam novih lokacija na području šest gradskih kotara.

Tijekom siječnja i veljače rukohvati u ukupnoj duljini od 400 metara postavljeni su u ulicama: Natka Nodila, Bruna Buš i ć a, Matije Gupca, Marina Kne ževi ć a, Antuna Gustava Matoša, Gornji

Kono, Od svetog Mihajla te na predjelu Danača, na putu koji vodi do crkve sv. Marije i groblja. U Ulici Bana Josipa Jelačić a postavljena je nedostajuća zaštitna ograda duljine gotovo 40 metara.

Vrijednost navedenih investicija ukupno iznosi 95 tisu ć a kuna (bez PDV-a).

Radovi postavljanja rukohvata provedeni su u suradnji s gradskim ko-

tarima i na zahtjeve građana tih područja, a sve u cilju kako bi se starijim i te ž e pokretljivim građanima omogućilo lakše i sigurnije kretanje.

U suradnji s Gradskim kotarom Grad radi se na projektu postavljanja rukohvata na novim lokacijama unutar povijesne jezgre, a sve pojedinosti, od načina postavljanja do izgleda samih rukohvata, usuglašuju se s Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku.

U partnerstvu s Gradom Dubrovnikom, Dječji vrtić Bubamara potpisao je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti u iznosu od 1.991.430,70 kuna koji je u potpunosti financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

U sklopu projekta uvodi se produljeno radno vrijeme od 16 do 19 sati te poslijepodnevni rad od 16 do 21:30 sati, a dodijeljena sredstva iskoristit će se za angažiranje dva odgojitelja potrebnih za održavanje novouvedenih programa, pet djelatnika iz stručnog osoblja te jednog iz tehničkog osoblja. S ciljem unaprjeđenja usluga, uvest će se i provedba novih posebnih programa – program učenja stranog jezika i glazbeni program, kao i „Program rada s roditeljima – kabinet za savjetovanje roditelja“, a financirat će se i brojne edukacije usmjerene ka jačanju stručnih kompetencija te nabavka opreme.

Naime, projekt je izrađen na temelju prethodno provedenog anketnog ispitivanja roditelja koje je ukazalo na potrebu uvođenja produženog radnog vremena vrtića. Rezultati ankete pokazali su da preko 30 posto roditelja ima potrebu za produljenje radnog vremena, a njih 43 posto je iskazalo želju za uvođenjem posebnog programa.

petak, 11. o

ujka 2022.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

utijavanje na hladno

Ima i dobrih vijesti

Izbor novog Ministra graditeljstva i svega ostalog š to pripada tom ministarstvu, bio je nova prilika za napade saborskih oporbenjaka. Ponešto od toga bilo je vrlo smisleno, dok je većina inzistirala na osobnoj promotivnoj besmislenosti. Kako bi rekao narcis s Pantovčaka, oporba je ‘subtaktički’ napadala kandidata za ministra, ma što to u Zokijevim misaonim eskapadama zna č ilo. Prema na š em, nimalo skromnom dosadašnjem iskustvu Plenki nije pokazao dobar njuh pri izboru ministara. Izbor novog doista mu je šansa za popravak upornog postavljanja ministara od kojih većina ne zna ili je potkapacitirana za kvalitetno obavljanje onog zbog čega sjede na čelu svojih ministarstava. Problem novog ministra je resor koji je najvidljiviji zbog razornog potresa i tisuća i tisuća ljudi na Banovini bez krova nad glavom, jednako kao i potpuni kolaps obnove Zagreba. Sretna okolnost mu je što dolazi nakon ministra koji u dvije godine od potresa nije napravio ama baš ništa. U takvim okolnostima svaki pomak je

bingo. Bez obzira je li Horvata USKOK odveo s pravom ili ne, Plenkiju je time napravio uslugu. Ipak, nadajmo se kako su ‘tajne službe’ prije imenovanja provjerile Paladinu. Provjera svakog dr ž avnog du ž nosnika u Vladi nije pitanje vjeruje li premijer svojim ‘dečkima’, već isključivo pitanje dobre prakse u ime odgovornosti za državu. I treba biti uobičajen standard za sve u Vladi, uključujući dužnosnike USKOK-a, sudova, policije i vojske. Kako god, svih nas radi, želim da ovaj ministar bude jako, jako uspješan. Jednako kao što je krajnje vrijeme da Plenki shvati kako je njegova uspješnost potpuno jednaka uspješnosti svakog od njegovih ministara ponaosob.

Poskupljenje benzina koje donosi lavinu drugih poskupljenja izvuklo je već zaboravljeno sjećanje na vrijeme socijalizma Milke Planinc, par –nepar i nepregledne kolone na pumpama i pred du ć anima u koje je stigla kava. Mislili smo, nikad više. Inflacija koju je pokrenula korona zahuktava se sve viš e zbog stravi č nog rata na tlu Euro -

pe. Ukrajina krvari i iz takve perspektive u ž asa i smrti te š ko je razumjeti strah od poskupljenja koji nas sve više obuzima. Kruh, meso, mlijeko, povrće i voće, sve, samo ne luksuzne namirnice. Prema najavama, ali i realnom stanju, one idu prema tome da postanu upravo to, luksuz. Kuda će nas odvesti odurni autokrat i ubojica Putin, vođa koji je imponirao brojnim Hrvatima? Što li je to u ljudskom biću da se dive likovima poput Putina? Ovih dana Zoki gorljivo brani svog pajdu Dodika jer njemu se baš taj klipan sviđa. Kako bi rekli Zagorci: “Svaka budala svoje veselje ima“. Problem je kad ‘svoje veselje’ upražnjava netko s realnom moći i vlasti. Zbog toga je velika sreća u nesreći to što Zokijevo koketiranje s autokracijom i autokratima nema ozbiljnih posljedica. Iako Zoki osobno ima jake autokratske crte (prema svim udžbenicima autokracije), potpuno je nevažno jer nema nikakve poluge moći. Znači, ipak ima i dobrih vijesti. Čuvajte ž ivce i č uvajte sebe i svoje. Slava Ukrajini. Eto vas.

Piše Vjera Šuman

Dobroslavi ć organizirao prijem za pročelnice i ravnateljice : ‘Sedam od devet na š ih odjela vode ž ene’

Župan i njegov zamjenik Cebalo organizirali su prijem za suradnice, a održan je i okrugli stol pod nazivom ‘Lijepo je biti žena’

Povodom Međunarodnog dana žena župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić i zamjenik Joško Cebalo upriličili su prijam za pročelnice županijskih upravnih odjela te ravnateljice javnih ustanova kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija. Župan Dobroslavić uz čestitku uz Međunarodni dan žena svojim je suradnicama zaželio nastavak dobrog rada i uspješne suradnje.

‘Često kažu da su žene upornije i organiziranije i ja to mogu potvrditi i reći da sam jako zadovoljan našom županijom i vašim radom. Možemo se pohvaliti da sedam od naših devet upravnih odjela vode žene, a 73 posto ukupnog broja zaposlenih u županiji su žene’, poručio je Dobroslavić.

‘Lijepo je biti žena’ naziv je okruglog stola kojeg je istim povodom organiziralo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Dubrovačko-neretvanske županije. Uloga i doprinos žena u našem

društvu su neprocjenjivi, a danas su u središtu pozornosti u Studentskom domu u Dubrovniku bile žene koje su svoj život posvetile medicinskoj praksi i medicinskoj znanosti, javnom zdravlju i poboljšanju općeg dobra. Doktorice Ljiljana Betica Radić, Nada John, Irena Primorac Bošnjak, Matija Čale Mratović i Marija Radonić, te predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Nina Skurić

“Iako zaraznih bolesti uvijek ima, mi koji smo bili iza scene u pandemiji smo izašli na scenu, a vjerujem da će nam sve što se dogodilo biti pouka za budućnost” – istaknula je doktorica Ljiljana Betica Radić dodajući da bi moderno društvo ženama trebalo biti potpora za napredak u karijeri. Pandemija se odrazila na sve nas, a najviše na osjetljive skupine – dodala je doktorica Irena Primorac Bošnjak uz podatak da je u pandemiji čak udvostručen broj počinitelja obiteljskog nasilja.

‘Često kažu da su žene upornije i organiziranije i ja to mogu potvrditi i reći da sam jako zadovoljan našom županijom i vašim radom. ’, poručio je Dobroslavić

Dobroslavić i Cebalo organizirali prijam za suradnice

ME Đ UNARODNI DAN Ž ENA

petak, 11. ožujka 2022. Dubrovački

Restoran Klarisa š iri poslovanje i postaje dio

H ard R ock C afe fran š ize

Nakon otvaranja suvenirnice, u Dubrovniku se otvara i ka ć svjetski poznate franšize

Kako doznaje Dubrovački dnevnik, tvrtka Klarisa d.o.o. č iji restoran Klarisa u samostanskom klaustru posluje 12 godina, širi svoje poslovanje i postaje dio Hard Rock Cafe franšize. Prostor nekadašnjeg samostana u vlasništvu je Dubrovačke biskupije koja s firmom Klarisa d.o.o. ima sklopljen ugovor o zakupu.

U Dubrovniku se dugo š pekuliralo o otvaranju ove globalne fran š ize, a u prosincu je kona č no do š la i slu ž bena potvrda kada je otvoren Hard Rock Shop, odnosno suvenirnica

koja prodaje različite proizvode temeljene na ovom brendu.

Prema na š im saznanjima, vlasnik restorana Klarisa, dubrova č ki poduzetnik Frano Soldo bit ć e fran š izant za Dubrovnik. Solda smo upitali o ovim navodima, a on nas je uputio na slu ž bene komunikacijske kanale Hard Rock Cafea.

Otvaranje samoga ‘Cafea’ vi š e nije tajna, pa su nam i slu ž beno iz dubrova č kog marketin-

Otvaranje Hard Rock Cafea u Dubrovniku više nije tajna, a za Dubrovački dnevnik su službeno potvrdili kako se otvara na adresi Poljana Paska Miličevića 4 i kako tvrtka Klarisa, i istoimeni restoran koji tu posluje već 12 godina, šire svoje poslovanje i portfelj brendova.

Rock Shop je otvoren u prosincu 2021. godine, a sada se očekuje i otvorenje Cafea.

petak, 11. o

ujka 2022.

ga za Hard Rock Cafe odgovorili kako se tvrtka Klarisa d.o.o. ne zatvara nego pro š iruje svoje poslovanje i portfelj brendova.

„Svi zaposlenici ostaju zaposleni u istoj tvrtki i prema privatnim uvjetima sklopljenim putem ugovora koji su dogovoreni sa spomenutim poslodavcem. Hard Rock Cafe Dubrovnik će biti otvoren na adresi Poljana Paska Miličevića 4, Dubrovnik“, istaknuli su za Dubrovački dnevnik.

Tako se posljednjih tjedana već može i vidjeti zaposlenike restorana Klarisa kako rade u Hard Rock Shopu dok čekaju da se finalizira otvaranje Hard Rock Cafea.

„Stara gradska jezgra glavno je turističko područje, pa je bilo jednostavno udružiti snage i dodati naš prepoznatljivi Hard Rock stil. Okružena srednjovjekovnim zidinama, stara gradska jezgra prepoznatljiva je upravo po kamenu koji je uvijek štitio Grad. Nevjerojatna je to vremenska kapsula koju ćete voljeti. Dodajući naš brend Hard Rock srednjovjekovnom šarmu Grada, Hard Rock Cafe se uklapa u

moderne restorane i klasične muzeje. Spojili smo dva razdoblja u nekadašnjem samostanu, koji je pomno obnovljen do najmanjih detalja kako bi se osiguralo da se jedinstvene značajke zgrade čuvaju, prikazuju i dobro čuvaju. Ovaj bivši samostan od 850 četvornih metara ugošćuje više od 400 gostiju u tri glavna podru čja: unutarnji prostor za sjedenje, atrij koji oduzima dah u dvorištu i još jedna vanjska terasa s pogledom na dobro poznatu starogradsku fontanu“, poruka je Hard Rock Cafea za novu lokaciju u Dubrovniku.

„Od lokalnih craft piva do ručno izrađenih klasi č nih koktela, pi ć a uvijek teku u Hard Rock Cafeu. Na jelovnik također dodajemo naša klasi č na Hard Rock jela, uklju č uju ć i na š prepoznatljivi mac&cheese (američka verzija tjestenine sa sirom) i naravno, Legendary Burger“, stoji na službenim stranicama za Hard Rock Cafe Dubrovnik.

Datum otvaranja još uvijek nije poznat, pa je to ostala još jedina tajna vezana uz ovu globalnu franšizu u Dubrovniku.

Iz Hard Rock Cafea avaju kako su spojili dva razdoblja u nekanjem samostanu, koji je pomno obnovljen do najmanjih detalja kako bi se očuvala jedinstvenost objekta koji oduzima dah. Navode i kako se samostan prostire na 850 etvornih metara i e ugostiti e od 400 gostiju.

Datum otvorenja ostaje tajna do službene objave

Novi ministar graditeljstva poduzetnik je i menadžer koji broji više od 15 godina profesionalnog iskustva u strateškom i izvršnom vodstvu unutar različitih poslovnih područja

Ivan Paladina, novi ministar graditeljstva : Preda mnom je puno posla, a malo vremena

Ivan Paladina dobio je u srijedu povjerenje Hrvatskog sabora i tako preuzeo resor Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine nakon čega je položio prisegu. Dobio je glasove 77 od ukupno 151 zastupnika, tri su zastupnika u bila suzdržana, a 51 protiv. Novi ministar graditeljstva poduzetnik i menadžer koji broji više od 15 godina profesionalnog iskustva u strateškom i izvršnom vodstvu unutar različitih poslovnih područja, a njegov rad se veže uz projekt Kupara, Hidroelektre, IGH, HPB-a. U Vladu stiže s mjesta glavnog savjetnika HPB-a, koji je kupio Sberbank u Hrvatskoj. Govori se stoga i o njegovim poslovnim vezama s ruskim poduzetnicima, a te je tvrdnje premijer Andrej Plenković na zasjedanju Sabora nazvao smiješnima. „Paladina bi svojim ovlastima, iskustvom, entu-

zijazmom i dinamikom rada trebao dati kvalitetan i koristan doprinos radu Vlade,“ istaknuo je Plenković.

Mnogi se slažu kako su pred novim ministrom veliki izazovi, a jedan od njih je svakako i obnova potresom porušene Banije. „Mislim da znam koje prepreke u Ministarstvu postoje i na koji način ih treba uklanjati. Svaki lider stvara svoj tim, u ovom trenutku ne mogu odgovoriti hoću li stvoriti novi tim. Rok do iduće zime mislim da je realan da obnova bude u punom jeku,“ izjavio je u svom prvom obraćanju novi ministar dodavši kako je pred njim malo vremena i puno posla. Podsjetimo, Paladina je preuzeo resor sad već bivšeg ministra Darka Horvata koji je podnio ostavku zbog sumnji u nezakonitu dodjelu potpora malim poduzetnicima.

„Iako nisam političar, ne bojim se da neću imati autoritet jer vjerujem da ću imati punu podršku premijera i što je još važnije da ću imati povjerenje građana,“ istaknuo je Paladina.

‘Nakon ratnog razaranja, ovdje se osjećam kao u raju ! Ljudi su nas prihvatili, podr ž ali i otvorili srca’

Početkom ovog tjedna u Hrvatsku je pristiglo oko tri tisuće izbjeglica iz Ukrajine koji su smješteni u nekoliko prihvatnih centara diljem zemlje, a brojni građani Hrvatske im nude pomo

Piše Aida Čakić foto goran mratinović

Šesteročlana obitelj iz Kijeva svoje uto ratnog vihora je pronašla u Cavtatu gdje ih je prihvatila obitelj Kralj. Ovi Cavta se putem internetske stranice www.shelter4ua. com/uaza nudeći tako privremeni smje izbjeglica iz Ukrajine. Ivana Banac Kralj ispričala nam je kako su im na korištenje dali obiteljsku ku pandemije iznajmljivali turistima.

- Gosti nisu dolazili dvije godine i onda smo mu i ja došli do zaključka - kad smo pre tih novaca, zašto ne ponuditi taj prostor u hu mane svrhe? Jednostavno smo osje bu da pomognemo - govori Ivana Banac Kralj te dodaje kako su odmah nakon izbijanja rata u Ukrajini shvatili da je najbolje pomo čiji su domovi trenutno uništeni. Nakon odlučili da će prihvatiti šest žena iz jedne obite lji, s njima su razmijenili poruke putem e-maila i društvenih mreža te je Ivana u nedjelju po u Zagreb kombijem po njih.

‘NEUGODNO MI JE KOLIKO SE ZAHVALJUJU’

- Sretna sam i ponosna. Jednostavno srce mi je na mjestu jer su one sretne. Čim smo se vidje le nekako smo odmah kliknule, u putu smo se ispričale i onda stigle u Cavtat gdje su se one lijepo smjestile. U danu mi po stotinu puta zna ju zahvaljivati što mi je više i neugodno jer lim da se osjećaju kao kod svoje ku

petak, 11. o

ujka 2022.

šava Ivana koje je s bratom i majkom bila u istoj poziciji kada su kao izbjeglice živjeli kod jedne obitelji u Italiji.

Otkriva nam kako je kuća u koju su stigle Ukrajinke u Domovinskom ratu bila sklonište brojnim ljudima iz Konavala koje je prihvatila njena svekrva.

Ivana je Facebook objavom potaknula svoje brojne prijatelje, ali i širu javnost da pomognu s donacijama u obliku hrane, pića, higijenskih potrepština, odjeće, obuće, drva…

- U rekordnom roku odazvala se cijela sila ljudi! Svako dva minuta netko kuca na vrata i nešto donosi pa sad imaju hrane za dva mjeseca. Zahvalila bih se svim ljudima koji su brzo reagirali, donijeli toliko stvari, ali ne samo materijalnih nego osjećaja, topline... Bilo je suza, smijeha, zagrljaja i svega. Kad me ljudi nazovu volim im reći da dođu da ih upoznaju. I doista poseban je osjećaj upoznati ih. Nasmijana, topla lica prvi su dojam, no ipak ubrzo se

vidi zabrinutost u njihovim očima. Iako su u svojoj privremenoj kući pronašle siguran dom, napetost je prisutna posebice dok putem medija prate što se događa u Ukrajini.

U jedan kofer i nekoliko vrećica stao je život Anastasije Ruchko koja je s kćerkom, mamom, nevjestom i njezine dvije djevojčice pobjegla od ruskih granata. Govori nam kako nije bilo lako donijeti odluku o bijegu budući da je i to jako opasno.

BILO JE OPASNO I BJEŽATI

- Bombe su tako brzo zasule naše gradove i morale smo ostati u Kijevu dva dana i dvije noći u jednoj maloj sobici koja je u tom trenutku jedina bila sigurna.Tek nakon tog perioda smo odlučile riskirati i pobjegle smo. Općenito je opasno kretati se jer smo onda bile izravno izložene bombardiranju, a u svakom trenutku na putu se mogao pojaviti ruski tenk koji bi pregazio naš automobil - govori Anastasija kojoj je prijelomni trenutak i znak da trebaju bježati što

- Kada je moja curica čula sirene plakala je i vrištala više nego za vrijeme bombardiranja. To je bilo tako nestvarno i ja sam bila spremna sve riskirati samo da je zaštitim - prisjeća se Anastasija.

Mislim da je ruski narod duboko bolestan i to nije došlo s Putinom nego traje još od Lenjina i komunizma. Ljudi u Rusiji su stotinama godina zatrovani tim idejama i niti jedna istina ne može dosegnuti do njihovih umova i srca. Teško prihvaćaju istinu i onda se bore sami protiv cijelog svijeta - stav je ove Ukrajinke koja snažno podržava predsjednika Volodimira Zelenskog.

dalje

šnje kćeri Miroslave.

- Kada je moja curica čula sirene plakala je i vrištala više nego za vrijeme bombardiranja. To je bilo tako nestvarno i ja sam bila spremna sve riskirati samo da je zaštitim - prisjeća se Anastasija.

Govori kako je situacija u početku bila teška jer su Rusi odmah napali nekoliko gradova.

- Prvo smo mislili kako je došlo sukoba između vojska i napada na vojne objekte. No, jako brzo su nas razuvjerili jer vidimo kako ruska vojska napada i civile, gađaju vrtiće, bolnice, škole… Pola ukrajinskih gradova u potpunosti je porušeno - govori Anastasija Ruchko kojoj su u Ukrajini ostala dva brata i otac boreći se protiv okupatora.

Ženama iz obitelji Ruchko je trebalo sedam dana i sedam noći da pobjegnu iz Ukrajine. Prvo su stigle u Slovačku, a kasnije u Hrvatsku.

iz Ukrajine bila trauma njezine devetogodi

Kuća u koju su stigle Ukrajinke i u Domovinskom ratu bila je sklonište brojnim ljudima iz Konavala koje je prihvatila njena svekrva, priča Ivana Banac Kralj.

“Moje srce je uz sve Ukrajince, žene, muškarce i djecu. Želim da ostanu jaki, puni nade i neka znaju da možemo zaustaviti ovaj rat, spasiti našu slobodu i demokratsku državu.”

- Osjećala sam se da moram ići na kraj svijeta, jer je Putin govorio kako je i središnja Europa u opasnosti. Budući da sam vidjela razaranje Kijeva, nisam sigurna da bih mogla preživjeti sve to po drugi put, u nekom drugom gradu. Nisam znala kamo idemo pa sam uključila Google Maps i pronašla Hrvatsku koja je daleko od srednje Europe, ali opet blizu. Kada smo došli ovdje ljudi su nam ispričali kako ste i vi bili napadnuti devedesetih godina i tek sad znam kako je i hrvatski narod prošao veliku bol - kazuje Anastasija te dodaje kako se u Cavtatu osjeća kao u raju jer su ih ljudi podržali, prihvatili i otvorili svoja srca.

- Većina njih, ne u potpunosti svi, kažu da nas žele spasiti. Ali ja se pitam kako će nas spasiti kada bombardiraju civile? Zbog takvog stava izgubila sam posao, ali sigurna sam da je to bio pravi put. Mislim da je ruski narod duboko bolestan i to nije došlo s Putinom nego traje još od Lenjina i komunizma. Ljudi u Rusiji su stotinama godina zatrovani tim idejama i niti jedna istina ne može dosegnuti do njihovih umova i srca. Teško prihvaćaju istinu i onda se bore sami protiv cijelog svijeta - stav je ove Ukrajinke koja snažno podržava predsjednika Volodimira Zelenskog.

Redovito komunicira s ocem i braćom koji su raspoređeni na različitim bojištima diljem Ukrajine.

- Oni svaki dan obavljaju vojne zadatke, a stanje je sve kritičnije. Jako sam zabrinuta za njih. Da nemam kćerku, i ja bih ostala i borila se. Moje srce je uz sve Ukrajince, žene, muškarce i djecu. Želim da ostanu jaki, puni nade i neka znaju da možemo zaustaviti ovaj rat, spasiti našu slobodu i demokratsku državu. Ponekad se sramim što sam ovdje dok su moji ljudi ostali u Ukrajini - kazala je Anastasija Ruchko, financijska savjetnica iz Kijeva čija tvrtka je propala jer je većinom poslovala s Rusima. Ruchko ističe kako je svojim poslovnim partnerima otvoreno kazala da je napad na Ukrajinu krivi potez.

- Iznenadio me kad je pokazao koliko voli Ukrajinu, kako je hrabar i dostojanstven. Jako drži do naše pozicije neovisne države i sretna sam što je Zelenski odabrao ovaj put. To je put za naš narod i našu državu da bude slobodna i demokratska - zaključila je Anastasija Ruchko koja je s kćerkom, majkom, nevjestom i njezinom dvoje djece utočište pronašla u Cavtatu.

U UKRAJINI JE STANJE SVE KRITIČNIJE

FIZIKALNA TERAPIJA ZA PREVENCIJU

I UNAPRIJEDENJE ZDRAVLJA

Poboljšanje zdravlja i stanja pacijenta osnovni je cilj fzikalne terapije. Da bi ona bila apsolutno učinkovita, od iznimne je važnosti individualan pristup svakom pacijentu, ovisno o problemima i tegobama.

U Poliklinici Marin Med u odjelu Fizikalne terapije i rehabilitacije primjenjuje se program prilagođen svakom pacijentu ponaosob. Programi fzikalne terapije i rehabilitacije formirani su za postoperativne rehabilitacije, zatim program za artrozu, za burzitis, program za bolne sindrome vratne kralježnice, torakalne kralježnice i lumbalne kralježnice, za tendinitis, program za mišićne povrede, za rame, lakat, šaku, kuk, koljeno, gležanj, stopalo.

Osigurana je kompletna i kvalitetna fzikalna terapija u prevenciji i liječenju bolesti lokomotornog sustava, prema najsuvremenijim standardima, a

-

kroz individualne programe liječenja i rehabilitacije koji su pod stalnim nadzorom stručnog tima.

Razni programi uobličeni su u pakete, a uključuju i elektroterapije, laser, ultrazvuk, magnetoterapiju te kineziterapiju- ovisno o tegobama pacijenta.

Nazovite nas i raspitajte se o pogodnostima koje imamo za naše pacijente! Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com

petak, 11. ožujka 2022. Dubrovački

Što R usi gledaju na programu dr ž avnih medija?

Piše Maro Marušić

foto ilustracija

6:00 – 8:00 DOBRO JUTRO RUSIJA

Mozaična emisija o mirisu napalma ra no ujutro praćena Wagnerovom Ritt der Walküre

8:00 – 8:05 BAJKOVITI BAJKAL

Putin jaše medvjeda obalama Bajkal skog jezera

8:05 – 9:00 MAŠA I MEDVEDEV

Ruski tenisači pričaju zašto su najbo lji na svijetu Gosti emisije: Marija Maša Šarapova i Daniil Medvedev

9:00 – 10:00 SPUSTI JEDNU MALU

BU TAMO IZNAD KIJEVA

Glazbene ž elje za ruske vojnike na fronti

Voditelj emisije: Yuri Stubliv

10:00 – 11:00 KAKO JE RUS POBIJEDIO

VIRUS

Stručni medicinski dokumentarac o go lorukom Rusu Vladimiru Putinu koji je sam samcat u dva dana sredio korona virus, a zapadne zemlje mu nisu mogle ništa pune dvije godine

11:00 – 12:00 SVETA MISA

Prijenos svete mise i blagoslov vojni ka iz moskovske katedrale svetog Va silija Blaženog

Vladimir Putin

12:00 – 12:30

ANALIZA SVETE MISE

Gosti u studiju: Artem Dzyuba (kapetan ruske reprezentacije), Valeri Karpin (izbornik Rusije), Dejan Lovren (kapetan Zenita)

12:30 – 13:15

PLODOVI KREMLJA

Poljoprivredno-znanstvena emisija o va ž nosti neograni č enih mandata za političku vrhušku u Kremlju, čuvanju sperme ruskih političkih vođa i njihovom kloniranju kada za to dođe (ne)vrijeme

13:15

– 14:00 MORE

Zašto je važno da neka država ima izlaz na more ili još bolje izlaz na nekoliko mora? Što se događa ako neka zemlja nema izlaz na more? Boli li Boliviju ta činjenica? Srbi li Srbiju taj fakt? Mogu li zbog toga nastati raznorazni kompleksi? Političke vođe oboljeti od erektilne disfunkcije? Ili nešto još gore? Na ova će nam pitanja odgovarati gosti u studiju: Aleksandar Vu č i ć , Aleksandar Vulin i Milorad Dodik

14:00

IGRE

– 15:30 NUKLEARNE OLIMPIJSKE

Sportski prijenos natjecanja u streličarstvu iz Mariupolja

Komentator: Sergej Šojgu, ruski ministar obrane

15:30

TOKA

– 16:00 PUTOVIMA SJEVERNOG

Zašto je važno da neka država ima velika nalazišta nafte i plina ili još bolje uz to i puno željeznih ruda? Znači li to da onda takvu državu može voditi i budala, jer ne mora ništa znati raditi? Što se događa ako neka zemlja nema prirodnih bogatstava? Hrva li se Hrvatska s tom činjenicom? Srbi li Srbiju taj fakt? Mogu li zbog toga nastati raznorazni poremećaji? Političke vođe oboljeti od grabar kitarovića? Ili nešto još puno gore?

Na ova će nam pitanja odgovarati gosti u studiju: Aleksandar Vu č i ć , Aleksandar Vulin, Milorad Dodik, a pridružit će im se i Zoran Milanović

16:00 – 16:05 BAJKOVITI BAJKAL

Putin bez majice na minus 50 mazi divovskog sibirskog tigra

16:05 – 17:00 3, 2, 1 KUKAJ!

Kulinarski TV show u kojem Ukrajinci kukaju kako je loše u Ukrajini i zašto žele da ih Rusija pripoji

17:00 – 18:00 SUPERTALENT

Zabavni TV show u kojem se prikazuju supertalenti Vladimira Vladimiroviča Putina. U ovotjednoj emisiji bit će govora o njegovom crnom pojasu u džudu, o sjajnoj mačevalačkoj tehnici i briljantnim driblinzima u hokeju na ledu

18:00 – 18:10 TV KALENDAR

Emisija u kojoj se prisjećamo svih ruskih povijesnih podviga

18:10 – 18:55 POTJERA

Četiri Ukrajinca koji se ne znaju od ranije moraju igrati zajedno kao tim ako žele pobjeći u Poljsku. Ali na tom putu postoji prepreka – Rus! Vrijeme je za potjeru!

18:55 – 19:00 BAJKOVITI BAJKAL

Putin na površini Bajkalskog jezera drži lekcije iz matematike velikoj bijeloj psini

19:00 – 19:45 DNEVNIK

Gost u studiju: Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova Rusije Tema gostovanja: Ako laže koza Von der Leyen, ne laže Lavrov

19:45 – 19:50 SPORT

Zbog izbacivanja Rusije sa sportskih nadmetanja i manjka klasičnih sportskih vijesti prikazujemo kompilaciju najboljih poena Maše i Medvedeva

19:50 – 20:00 VRIJEME

Na Istoku jebeni minus, na Zapadu ništa novo

20:00 – 20:10 ŠAHOVSKI KOMENTAR

Zašto je Gari Kasparov degenerik koji blati Rusiju? Što stvarno hoće budala? Želi li on možda da mu Putin odigra Sicilijanku? Damin gambit?

20:10 - 21:00 TKO ŽELI BITI MILIJUNAŠ?

Emisija u kojoj ruski oligarsi objašnjavaju kako pomoću države zaraditi prvi

milijun i je li važnije imati veliku jahtu ili velikog piša Gosti u studiju: Oleg Deripaska i Roman Abramovič

22:00 – 22:05 BAJKOVITI BAJKAL

Putin i Chuck Norris u šumama Irkutska love mamuta. Chucku je užasno hladno. Putin skida sve sa sebe i ostaje gol do pasa. Pruža odjeću Teksaškom rendžeru koji mu je do groba zahvalan što ga je oslobodio hipotermije

22:05 – 23:00 DIREKT

Informativna emisija o direktima braće Kličko

Tema emisije: Kako ruski vojnici mogu zaobići direkte Vladimira i Vitalija i lupiti ih krošeom?

23:00 – 00:00 NA RUBU ZNANOSTI

Od najranijih vremena ruske demokracije, ruska opozicija je voljela konzumirati otrov. Ta se fascinacija nastavila i u trećem desetljeću novog tisućljeća kada je posebno mjesto u konzumaciji zauzeo notorni Aleksej Navalni. Koliko se trebamo bojati za našu djecu? Hoće li i ona doći u iskušenje konzumacije opozicijskog otrova? Kako to spriječiti u sljedećem periodu? Sa svim tim pitanjima upoznat ćemo se ovdje, gdje budućnost nikad nije predaleko – na rubu znanosti!

Voditeljica emisije: Anastazija Miškina

00:00 – 02:00 DENACIFIKACIJA

UKRAJINE

Dokumentarni film o nacisti č kom pozdravu Slava Ukrajini za kojeg Andriy Shevchenko govori da je uzet iz opere Nikola Šubić Zrinski

Redatelj: Joe Šimunić

02:00 – 04:00 PUSSY RIOTS (18+)

Erotski igrani film o mladim Ruskinjama koje su se odale prostituciji i razvratnom životu

04:00 – 06:00 DOBAR, LOŠ, ZELENSKI

Vestern o Volo The Mir Zelenskom, revolverašu s Divljeg zapada Rusije kojeg progoni pravedni šerif na medvjedu Vla The Mir Putin

NAPOMENA: Tekst je satira

Predstavljamo T retmane za pomlađivanje za kojima su poludjele Dubrovkinje

Prirodan, odmoran i mlađi izgled je najčešći razlog prve posjete estetskom terapeutu

Zec

Koža koja više nije glatka i sjajna kao prije, bo re oko usana i očiju te manjak volumena prve znakove starenja koji se kod razli di manifestiraju u različito vrijeme. Ipak, stru ka upozorava kako koža lica po lagen već sredinom 20-ih godina i ve pravo vrijeme za pojačanu brigu. Doktorica dentalne i estetske medicine s licen com za nekirurške estetske zahvate, Ana Beki pojašnjava kada je najbolje krenuti s dermal nim i hijaluronskim filerima, a kada s botoksom. “Hijaluronske dermalne filere organizam prepo znaje kao prirodni sastojak kojeg ko ma trajno gubi. Manjak hijalurona rezultira na stankom bora. Takvi fileri namijenjeni su oso bama koje žele revitalizirati, osvje rirati kožu te povećati volumen tkiva kojim se u konačnici brišu i sitne bore. Koriste se za po punjavanje usana, oblikovanje brisanje bora i podočnjaka, a preciznim dozira njem i dobro odabranim mjestom aplikacije file ra, cijelo će lice dobiti osvježen izgled. Dermal ni fileri novih generacija poma novi iznutra. Osim što hijaluronski dermalni fi leri ne ugrožavaju prirodnost lica i mimiku, do davanje hijalurona našoj koži prvenstveno go di”, precizirala je dr. Ana Bekić

BABY BOTOKS VISTABEL JE NAJPOZNATIJI TRETMAN

Govori kako je za botoks važno naglasiti da se radi o prirodnom proteinu koji nije toksi njegova svrha je blokiranje gr

Pi

“Metoda

ubrizgavanja

hijalurona, da bi se

napravile

ruske usne, je veoma posebna i uistinu zahtjeva iskusnog terapeuta” - tvrdi dr. Ana Bekić

Najčešće pitanje je kada je pravo vrijeme za botoks?

“Sve ovisi o mimici lica i temperamentu, a najčešće je to početkom tridesetih. Mi Mediteranci smo temperamentni, pa ranije dobijemo bore smijalice i mrštilice”, odgovara dr. Bekić. Baby botoks Vistabel je najpoznatiji tretman za pomlađivanje na svijetu. Također jedan od traženijih tretmana je tretman uklanjanja nazolabijalnih bora, tj. onih od nosa prema usnama. Dr. Bekić otkriva zanimljiv podatak. Naime, punjenjem tih bora dobiva se izgled mlađi pet do deset godina!

Russian lips, gummysmile i skinboosteri su jedni od najtraženijih zahvata u Dubrovniku. Zbog čega je to tako, otkrila nam je dr. Ana Bekić. “Tretman Russian lips iznimno je popularan jer se njime postiže prirodan izgled usana koje su popunjene volumenom. Metoda ubrizgavanja hijalurona, da bi se napravile ruske usne, je veoma posebna i uistinu zahtjeva iskusnog terapeuta. Cijena tretmana ovisi o količini apliciranog filera i o brendu, odnosno vrsti istog. Tre-

nutno najkvalitetniji brend je Juvaderm i Neauvia”, pojasnila je.

SKINBOOSTER ZA DUBINSKU POTKOŽNU HIDRATACIJU

Naglasila je kako je Skinbooster tretman čiji je rezultat prvenstveno svježa, njegovana i blistava koža, a sitne bore su eliminirane. “Skinbooster koži pruža dubinsku potkožnu hidrataciju kakvu je nemoguće postići niti jednom kremom. Činjenica je da tijelo sve pamti, bilo da se radi o dobrim ili lošim navikama. Današnji trendovi i medicinske inovacije uvelike su povećali mogućnosti brige za zdravlje i njegu”, otkriva dr. Bekić

svjetske trendove. no se”.

“Hrvatska prati svjetske trendove. Vrlo često imam priliku sudjelovati na kongresima estetske medicine, seminarima i stručnim edukacijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Važno je kao i u svakoj branši pratiti trendove, razvijati se, izmjenjivati iskustvo i usavršavati se”. Doktorica dentalne i estetske medicine s licencom za nekirurške estetske zahvate ima savjet za sve one koje zanima neki od tretmana pomlađivanja.

“Važno je da uvijek dobro provjere stručnost terapeuta. Bez obzira na to što se radi o neinvazivnim zahvatima, jako je važno poznavati fizionomiju lica. Doktori stomatologije su tu u velikoj prednosti, jer imaju ruku za iglu i odlično poznavanje fizionomije lica. Konzultacije prije tretmana su nužne kako bi postigli željeni efekt, jer svaki čovjek ima drugačije crte lica”, zaključila je dr. Ana Bekić.

Prati li Hrvatska svjetske trendove u estetskoj medicini?

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ankica i Luce - dok bura brije, a zubato sunce ne grije, prsti se smrznu, u šetnji bar življe kuca srce

Tajana, Vlaho i Oliver - kažu sretni mama i tata da slika ova vrijedi više od zlata

Ante i Ružica - i u penziji su nerazdvojni, tek da znate

Vicko i Miho - zanimljivo, teško i stručno su radili cijelog radnog vijeka, uspomene bi mogli pričati dovijeka

Andrija i Pero - momci se složiše i zboriše da će slika biti prava tek ako se bude vidjela i četvorka plava

Ivo, Frano i Pero - imaju o čemu živo razgovarati, a ne samo pasivno vijesti gledati i slušati

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

P lovio i kao OCEAN PRINCESS i SAPPHIRE

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

Mali elegantni kruzer

ITALIA, česti dubrova č ki gost, prevrnuo se u Amazoni i nakon totalne štete opet zaplovio

Na navozima tršćanskog brodogradilišta Cantieri Navale Felszegi Muggja koncem je travnja 1962. postavljena kobilica broj 76, koja je tek nakon pune dvije godine gradnje porinuta u more krštena imenom ITALIA. Bio je to brod od 12220 bruto tona, dug 149, širok 20,8 metara, koji je mogao prihvatiti ukupno do 525 putnika. Dva Sulzer-CRDA diesel glavna pogonska stroja ukupne snage 14800 KS. preko dvije propele su mu omogućavale plovidbu brzinom od 19 čvorova. Opremanje broda je potrajalo i sljedeće dvije godine, tako da je na svoje prvo kružno putovanje moderno dizajnirana ITALIA zaplovila tek u prosincu 1967. iz američke luke Seattle do meksičkog Acapulca. Međutim, kako se gradnja i opremanje broda produžilo u nedogled, u stečaj su otišli i njegov graditelj i naručitelj. BNL banka, koja je kreditima pratila cijelu tu gradnju, osnovala je novog brodara Crociere d’Oltrermare koji je novosagrađeni brod odmah dao u dugoročni najam Princess Cruisesu. U svim promotivnim materijalima predstavljen je kao PRINCESS ITALIA iako u ovome najmu nikada nije promijenio svoje originalno ime. Nakon što je dvije godine plovio prema Meksiku, od 1969. plovi iz San Francisca prema Aljasci, u čijim se vodama zadržao sve do 1973. Crociere d’Oltra-

mare vraća brod u Genovu, djelomično ga preuređuje i 1974. daje u zakup dobro nam poznatom brodaru Costa Crociere.

Od 1981. uglavnom u Sredozemlju

Prvo plovi na putovanjima oko svijeta, a od 1981. je uglavnom u Sredozemlju. Od tada je veoma često i u Dubrovniku. U grušku luku ITALIA je prvi put uplovila 6. lipnja 1981. Nakon ukupno devet očito uspješnih posjeta Gradu, već sljedeće godine počinje u ljetnoj sezoni redovno uplovljavati svaki tjedan, a to ponavlja i 1983. tičući luke: Venecija, Dubrovnik, Santorini, Mikonos, Rodos, Bari, Venecija. Ostalo je zabilježeno da je u proljeće 1983. na proputovanju prema Veneciji ovamo doplovila na kružnom putovanju između 26. ožujka i 5. travnja sa zimskog stacionara iz Barcelone tičući luke: La Valletta, Krf, Dubrovnik i Ancona. Te godine nešto ranije od planiranog, već 22. kolovoza napušta grušku luku. Razlog je njegova prodaja novom vlasniku, panamskom Ocean Cruise Lines za kojeg od rujna 1983. plovi kao OCEAN PRINCESS

U Dubrovnik se pod novim imenom vraća već 6. svibnja 1984. i tjedno uplovljava sve do sredine li-

Na svoje prvo putovanje zaplovio je 1967., a u Dubrovnik je prvi put do

ponavlja i 1985. nakon ega ini dvogo dišnju stanku. U kolovozu 1988. dolazi na kružnom putovanju tičući luke: Nice, Sardinia, Sorento, Taormina, Krf, Dubrovnik,Venecija. Posjećuje nas još samo dva puta, 13. i 15. listopada 1989. i četiri puta koncem listopada 1990. na proputovanju prema Veneciji.

. Tek nakon osam godina Američki specijalizirani mjesečnik CRUISE TRAVEL u izdanju za travanj 1985. donosi zanimljiv članak s krstarenja gdje tiče luke: Nice, Portofino, Golfo d’Aranci (Sardinija), Tunis, Catania, Katakolon, Krf, Kotor, Dubrovnik, Venecija. U njemu se navodi kako je najzanimljivija luka bio Krf, a najatraktivniji izlet autobusom između Kotora i Dubrovnika. Tako autor članka piše kako je dolaskom u Kotor, gdje se brod samo kratko zadržava, pred putnikom velika dilema, rezervirati izlet do Dubrovnika ili produžiti dalje do Dubrovnika i tamo ostati neko dulje vrijeme. Preporuka je izlet u kojem se uskom cestom, punom okuka vozi kroz nezaboravne predjele dalmatinske obale koji podsjećaju na norveške, novozelandske ili kanadske fjordove. Zatim spominje atraktivni ručak u Konavoskim dvorima, starom mlinu gdje je posluga u narodnim nošnjama servirala domaći sir, pršut, još topli kruh (ispečen pred vašim očima), pečenu janjetinu i patate uz domaće crno vino te na koncu nezaboravni pogled s brda Srđ na staru gradsku jezgru Dubrovnika.

Nasukao se, otpisan kao totalni gubitak, ali ga spašavaju

U plovidbi rijekom Amazonom u ožujku 1993. OCEAN PRINCESS se nasukao i prevrnuo na bok. Putnici i posada su spašeni, a voda je poplavila strojarnicu i donje palube. Osiguravajuća društva su objavila potpuni gubitak broda, njegove ostatke proda-

Italia - Costa cruises (kartolina)

Ocean Princess

petak, 11. ožujka 2022. Dubrovački

la grčkom Ellis Marine koja ga je uspjela otegliti sve do Pireja i potpuno ga preurediti. Već koncem te godine plovi kao SEA PRINCE, a kada ga je 1995. nakon požara kupio ciparski Louis Cruise dobio je i novo ime PRINCESA OCEANICA. Posljedice po

tada dugi niz godina plovi kao SAPPHIRE. Pod tim imenom je više puta dolazio u Dubrovnik. Za već ostarjeli brod presudila je konvencija SOLAS 2010 koja ga je u listopadu 2010. otjerala u raspremu. Zadnja vijest je došla iz rezališta brodo-

Sapphire Sapphire

ukrao novac od poslodavca u Stonu pa prijavio provalu i kra đ u

Osumnjičenik je oštetio vlasnika objekta za 3.600 kuna

Dovrš enim kriminalisti č kim istra ž ivanjem policijskih slu ž benika Policijske postaje Ston, 19- godi š njak se sumnji č i za dva kaznena djela i to kazneno djelo pronevjere i kazneno djelo kra đ e.

Kriminalisti č kim istra ž ivanjem je utvr đ eno da je tijekom no ć nih sati 20./21. velja č e ove godine, rade ć i svoju smjenu kao djelatnik ugostiteljskog objekta na podru č ju Stona, uzeo 300 kuna iz ladice kase i 700 kuna svojih novaca koje je koristio za igranje na aparatu za kla đ enje. Kada je izgubio novac, klju č em koji mu je kao

uposleniku dostupan, otvorio je vrata terminala za kla đ enje odakle je otu đ io 2.600,00 kuna, nakon č ega je klije štima napravio o štećenja na spomenutim vratima kako bi fingirao provalu. Potom je iz ladice kase uzeo ostatak novca od 700,00 kuna dnevnog prometa i pologa i sve prijavio kao provalnu kra đ u novca u ukupnom iznosu od 3.600,00 kuna. Zbog sumnje da je počinio navedena kaznena djela policija je osumnji č enog kazneno prijavila nadle ž nom dr ž avnom odvjetni š tvu u Dubrovniku, stoji u priop ć enju Policijske uprave dubrova č ko-neretvanske.

19-godišnjak se sumnjiči za dva kaznena djela, i to kazneno djelo pronevjere i kazneno djelo krađe

Marko Jurinec/PIXSELL

Vozio bez voza č ke, prona š li mu marihuanu, odbio se testirati

Zaustavljen tijekom redovne kontrole prometa

Najveća novčana kazna u iznosu od 22.500,00 kuna izrečena je 51-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka koji je u četvrtak, 3. ožujka, nešto iza ponoći, zaustavljen tijekom redovne prometne kontrole u Komolcu. Utvrđeno je da upravlja osobnim vozilom kojem je isteklo važenje prometne dozvole za vi dana. Također, vozač se odbio podvrgnuti prelimi narnom testiranju na opojna sredstva u organiz mu te je odbio i uzimanje krvi i urina radi analize. Osim toga, kod njega je pronađena i manja koli na marihuane koja je uz potvrdu oduzeta, navo de iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Vozač je isključen iz prometa te mu je zbog po činjenih prekršaja izdan prekršajni nalog na go re spomenuti novčani iznos. Osim toga, izre na mu je i tromjesečna zabrana upravljanja vo zilima B kategorije.

Crnogorac pijan vozio preko Pelje š ca, skupo će ga koštati

Sumnjiči se za kazneno djelo pronevjere i krađe

Najve ć a koncentracija alkohola od 1,98 g/kg izmjerena je u ranim jutarnjim satima, 5. o ž ujka, 26-godi š njem drž avljaninu Crne Gore koji je s osobnim vozilom crnogorskih registarskih oznaka zaustavljen prilikom prometne kontrole u mjestu Dra č e, kada je utvrđ eno da vozilom upravlja pod utjecajem alkohola. Voza č je isklju č en iz prometa i prekr š ajno sankcioniran nov č anom kaznom u iznosu od 10.500,00 kuna i tromjese č nom zabranom upravljanja vozilima B kategorije na podru č ju RH

u je ena i čna zabrana upravljanja vozilima B kategorije

Voza č je isklju č en iz prometa

i prekr š ajno sankcioniran nov č anom kaznom u iznosu od 10.500,00 kuna

Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Hrvoje Jelavic/PIXSELL

petak, 11. ožujka 2022. Dubrovački dnevniK

humanitarni prilozi

Caritas Dubrovačke biskupije

Zahvaljujemo na ljubavi pretočenoj u dar potrebitima

Caritasa Dubrovačke biskupije:

Obitelj Đanija Banovca - u spomen na dragu tetku Niku Gleđ - 350 kn

Obitelj Luinija Banovca - u spomen na dragu tetku Niku Gleđ - 350 kn

Samo Dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim donacijama potrebitima! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@ db.hr

Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

UdruGA za Down sindrom

Dubrovačko-neretvanske županije Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju

- U spomen na Kazimira Tomšića, umjesto cvijeća 300.00 kn prilažu obitelj Barčot i Dužević

-U spomen na dragu susjedu Milu Serden 300.00 kn prilaže obitelj Oblizalo

-U spomen na pok. Damira Lucijanovića 1500.00 kn prilažu njegovi školski prijatelji Ekonomisti

Roditelji, djeca i mladi na š e Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Žiro račun za uplatu: IBAN HR9823400091110343594

DJEČJI DOM MASLINA

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su:

- Obitelj Božinović, u spomen na pok. Lucu Kapović prolaže 300,00 kn;

- Obitelj D. Žura, umjesto cvijeća za pok. Kazimira Tomšića prilaže 300,00 kn. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

Žiro račun za uplatu: IBAN: HR8223900011100019232

DVA SKALINA

U spomen na pok. Silvia Marketa, 500 kn prilažu obite-

lji M.Majkovica, Mlinarić, Škrabo, Cvjetković i Šegedin; U spomen na dragog susjeda Silvia Marketa, 300 kn prilaže obitelj Asić;

U spomen na pok. Joza Galića, umjesto cvijeća, 200 kn prilaže Bojka Obad;

Umjesto vijenca za pok. Mandaljenu Slade, 300 kn prilažu Željka i Tonći Šeparović;

U spomen na pok. Živka Šandića, 200 kn prilaže Nadira Zekić;

U spomen na pok. Živka Šandića, 200 kn prilažu stanari Ulice Alberta Halera br.19,21 i 23;

U spomen na pok. Branka Vukovića, 200 kn prilažu Marija D. i Dina J. Antun Daničić donacija 200kn;

Mato Kalafatović donacija 300 kn; Mila Koludrović donacija 200 kn; Maja Sršen donacija 100 kn;

Matej Bogdanović donacija 200 kn;

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama. Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/3689227

Žiro račun za uplatu: IBAN: HR7924070001100305036

petak, 11. ožujka 2022.

Mali oglasi

AUTO / MOTO

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem dvije garsonjere u Šipčinama na duže vrijeme, zaposlenim samcima. Kontakt: 020 419 718

Iznajmljujem stan na Zvekovici kod autobusne stanice na duže vrijeme. Kontakt: 091 793 8947

šupa, e-certifikat A, 189.000 € Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

STAN - NUNCIJATA 77m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 188.650 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

Prodajem Peugout ,2015 god presao 285000 km,uredno odražavan ,moguća zamjena za Yamahu tmax u zamjeni cijena veca. Cijena 8000 eura. 0976992281, 0958654587

Prodajem golf 4 2001 god 1,4 benzin 55kw registriran do 01.2023 god 180000 km , redovito servisiran,klima , dobre gume na ALU , krovni nosač. 11000kn! Mob: 0915727334

Kupujem Liberty150 u dobrom stanju. 091 205 3472

Prodajem dijelove za Mazdu 323 F. Kontakt: 098 923 1116

Prodajem BMW e.46 2000g benzin plin 16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792.

Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god, 110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob: 098 804 829

Prodavam Skuter Yamaha 50 neos kvar motora, cijena 1000 kn. Kontakt: 099 688 0160

Prodajem osobni automobil FIAT CROMA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611

Iznajmljujem manji stan ljepše opremljen sa parkingom preko cijele godine u Mokošici za samce. Kontakt 020 419 574

Iznajmljujem manji stan ljepše opremljen sa parkingom preko cijele godine u Mokošici, za samce. Kontakt: 020 419 574

Iznajmljujem manji stan u Gružu preko cijele godine, za samce. Kontakt: 020 419 574

Iznajmljujem stan u Gru ž u, 35m2, opremljen povoljno na duže vrijeme za dvije ženske osobe. Kontakt: 098 917 7406

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem stan 35 m2 u blizini Doma zdravlja. Kontakt: 098 611 128

Mokošica - Naš dom, stan 75 m2, tri sobe + DB, veliki balkon, šupa, e-certifikat A, 189.000 € Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Prodaje se gra đ evinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj –Lazine. Zemlji š te se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:0989824076

Mokošica - Naš dom, stan 75 m2, tri sobe + DB, veliki balkon,

LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2 okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C

STARI GRAD – ODLIČNA INVESTICIJA , KUĆA 4 etaže 68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 336.600 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

SLANO – kuća izgrađena 2018 godine, 288 m2 na 505 m2 zem ,6 parkinga i 5 stanova/apartmana. 449.856 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ILIJINA GLAVICA na zemljištu ukupne površine 771 m2,smještena je kuća bruto tlocrtne povr š ine od 115 m2 uz nadstrešnicu površine 13 m2 i bazen površine 28 m2. 685.300 E ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRA Đ EVINSKO ZEMLJI Š TE359 m2 u Mandaljeni s pra-

vomo ć nom gra đ evinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E.ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B

Prodaje se stan na Plo č ama, korisne površine 52 m2240.000 € (za adaptaciju). Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Za poznatog kupca tra ž imo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

Mali oglasi

PRODAJA RAZNO

Prodajem med i maslinovo ulje povoljno. Kontakt: 091 9366 481

Prodajem domaće mjendule u ljuski iz Dubrovačkog primorja. 30 kn/kg. Za količinu iznad 10 kg dostavljam na kućnu adresu. Kontakt: 020 753 588 ili 091 530 7923

Prodajem le ž aj, dimenzije 90x200, 300 kn. Kontakt: 099 679 3597

Prodajem motorku za drva Makita, cijena 1200 kn. Kontakt: 099 679 3597

Prodajem električni mlin za žitarice, cijena 800 kn. Kontakt: 099 679 3597

Prodajem inkubator za leženje pilića, kapacitet 60 jaja, cijena 800 kn. Kontakt: 099 679 3597

Prodajem namje štenu montažnu kućicu sa slike, 24m2 (2 sobe, kuhinja,WC, klima). Mob: 091/543-0029

Prodajem stalak za pr puno nov, rosfraj sa mramor nom plo 098 132 1104

Prodajem bademe u ljuski, ci jena 1 kg 30 kn. Kontakt: 091 530 7923

Prodaje se 90m2 suhe lampe rije, uskladi voljna, po dogovoru. Kontakt: 098 820 496

Kupujem podne kamene ploče. Kontakt: 0993922800

Prodajem ovčji i kozji gnoj s dostavom. Kontakt: 099 835 7981

Prodajem ovčji gnoj. Vreća 25 kn sa dostavom, a 22kn vreća bez dostave. Kontakt: 099 681 5456

Prodajem izlo ž bene lutke ( ž enski torzo) po 80kn. Mob.0923063113

Prodajem pvc prozore dvo -

krilni s kipom i izo staklom vel. 120x122 cm i mali vel. 50x50 cm. U izvrsnom stanju, 460kn. Info: 092 323 9595

Kupujem kontejner za alat 1015 m2. Mobitel 098 660 111

OSOBNI ODNOSI

Tražim žensku osobu od 50 do 55 godina za druženje i mogući brak. Kontakt: 091 585 5001

USLUGE RAZNO

Zaštita od sunca, izrada i montaza roleta, komarica, trakasti zavijesa, venecijanera, rolo zavijesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica.

Ure đ ujem vrtove, đ ardine, oku ć nice, orezivanje vo ć ki, košnja, gnojidba, okopavanje. Mob: 0916143946

Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, monta ž a i demonta ž a namještaja. Kontakt: 098 765 460

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne

knjige,bron č ana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob:091 7285208

Pomoćni radnik traži posao. Dubrovnik I okolica. Prijava nije obavezna. MOB: 092/359-4338

DEŽURNE LJEKARNE

OD ZVONIKA” 7.3. - 13.3.2022. GRUŽ” 14.3. - 20.3.2022.

preminuli

Tomislav Maslać (1940)

Ivana Pantović (1935)

Ivica Dabelić (1956)

Vido Beusan (1946)

Ljubica Šunjo (1927)

Antun Cvjetković (1934)

Zdravko Đugum (1941)

Mato Garvan (1928)

Milica Pavić (1948)

Mile Serden (1937)

don Stanko Lasić (1942)

Ana Švarc (1926)

Elza Glasnović (1970)

Ikonija Grgurica (1930)

Đuro Margaretić (1927)

Mirjana Stipušić (1947)

Antun Miloslavić (1942)

Niko Hrdalo (1946)

Zdravko Papac (1964)

Niko Koprivica (1927)

Radojka Čalak (1944)

Marija Mišeta (1942)

Kundurarije