Dubrovački dnevnik petkom br. 83

NAKLADNIK

Dubrovački dnevnik j.d.o.o. Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

GLAVNA UREDNICA

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE

Ivona Butjer Mratinović

UREDNIK

Maro Marušić

REDAKCIJA

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Aida Čakić

Petra Srebrović Maro Marušić Nikša Klečak

FOTOGRAFI

Goran Mratinović Željko Tutnjević

KOLUMNISTI

Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

GRAFIČKI PRIJELOM

Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr

MARKETING

Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr

MALI OGLASI

oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Uvodnik

LUCIJA KOMAIĆ

Pratite nas na:

Facebooku Instagramu Internet portalu

www.facebook.com/dubrovacki www.instagram.com/dubrovackidnevnik www.dubrovackidnevnik.hr

Slučaj Plenković pavijan i evolucija unatrag

Majmun pavijan voli kamere i svoj odraz u ogledalu pa zbog toga simbolizira narcisoidnost. Moglo bi se zaključiti kako u Hrvatskoj ima mnogo pavijana i pavijanica, nije to samo premijer Andrej Plenković. Pavijani su, osim toga, jedne vrlo jake i lijepe životinje pa je pravo pitanje zašto bi usporedba s ovim evolucijskim precima uopće bila uvreda zbog koje se može završiti i u pritvoru i s prekršajem narušavanja javnog reda i mira. Uopće, policijsko privođenje zbog nekih objava na Facebooku samo po sebi zvuči smiješno i jadno, a u suštini je nešto što se odavno trebalo početi sankcionirati dok su žrtve bili mnogi drugi nedužni građani, a ne premijer osobno. Ta je društvena mreža, uz sve svoje prednosti u javnom komuniciranju, već odavno istovremeno i utočište najgoreg društvenog taloga koji nikad nije dobio slično oružje za djelovanje. Dok je normalnim ljudima Facebook oruđe za demokratizaciju, osobni razvoj i socijalne odnose, ovima drugima on zaista jest oružje, a ne oruđe. Društvo je oduvijek imalo taj talog, to dno, pojedince koji se ujutro probude i do podne mrze sebe, a od podne cijeli svijet, ali oni nikad nisu imali ovakav poligon za djelovanje.

Ratovanje s neistomišljenicima, vrijeđanje i klevetanje drugih ljudi, uz konkretne prijetnje su Facebookova svakodnevica. Poziv na gađan-

je Plenkovića pokvarenim jajima smiješna je prijetnja u odnosu na sve one koje gledamo kad se udruži Facebook rulja protiv nekoga ili nečega svih ovih godina. Društvene mreže možda donekle tako izgledaju i funkcioniraju, ali zapravo nisu neki paralelni, odvojeni svijet u kojemu žive neki drugi ljudi, neki drugi mi, koliko god bismo to željeli biti. Što je čovjek primitivniji, to mu teže dopire do glave da su društvene mreže samo produljena ruka jedne te iste stvarnosti u kojoj živimo s istim odrazom u ogledalu ma što god u njemu vidjeli pa i pavijana. Ako nećeš hodati cestom i nekom neistomišljeniku dobacivati uvrede i prijetnje, onda to ne bi trebao raditi ni na internetu, ali tamo je čini se sve dozvoljeno. Pozivanje na bilo kakvo nasilje, pa makar to bilo gađanje pokvarenim jajima, čak i ako se to odnosi na vlast koja bi trebala bolje i poštenije služiti narodu, to nije javna komunikacija koja bi trebala prolaziti bez sankcija. Ali uvijek, a ne samo onda kad je žrtva premijer.

Ž

rtve su sličnih poziva na nasilje prije njega bili mnogi drugi ljudi, od novinara, do liječnika, ali takvih brzinskih reakcija policije nikada nije bilo. Ni policije, ni Zuckerbergovog Meta projekta i Facebooka u kojem sustav za prijavljivanje uvreda, prijetnji i kleveta lažnih profila jako loše funkcionira. Vjerojatno zbog toga što ta

Uvodnik

društvena mreža itekako profitira upravo na sukobima i internetskim ratovima. No, probate li slučajno na Facebooku podijeliti kakav link ili informaciju o tome kako je ne daj Bože dobro piti vitamine c, d i cink za vrijeme Covida ili ispirati nosnu šupljinu, odmah će reagirati s upozorenjem i vlastitim poveznicama na Facebook službene Covid informacije kako bi vas demantirali. Jer samo oni znaju što je istina, što se na Facebooku smije iznositi o Covidu, a što ne. A dobro poznati vitamini, tvrdi Facebook, kao i od davnina poznato ispiranje nosne šupljine, kod ove najpopularnije viroze ne smiju se spominjati ni u ludilu. U svoj toj cenzuri njima neprihvatljivih činjenica svesrdno im pomaže njihova hrvatska partnerska firma u funkciji Ministarstva istine, koja izričito odlučuje o tom sadržaju na Facebooku, što je tamo istina, a što navodno laž.

ihov odnos, naravno, ne veže samo čista ljubav prema istini, nego novac, točnije dolari u kojima Facebook plaća uslu-

ge menadžiranja istine i laži. Baš kao što ni Facebook i društvene mreže nisu tu iz čiste ljubavi prema nama i kako bismo mi mogli međusobno lakše komunicirati, nego zato da bi na nama zaradili. I ništa tu ne bi bilo sporno kad se iza te lažne brige za moral, zdravlje, istinu i društvo bez nasilja, sukoba, uvreda, kleveta i prijetnji ne bi krila platforma koja od svih tih negativnosti zapravo profitira i na tome je nastala. Pritvorenik iz Zadra nije došao osobno ispred Plenkovića i vikao okupljenoj rulji da ga krenu gađati pokvarenim jajima, nego je pucao u prazno s tipkovnicom, kao što to vjerojatno radi svaki dan. I kao što to rade stotine i tisuće takvih poput njega bez ikakvih sankcija. Mržnja u svijetu interneta prolazi puno bolje od ljubavi. Nekad se govorilo kako seks sve prodaje, danas je to isključivo sukob.

Aupravo na takvom tipu unosnog sukoba i mržnje najbolji mogući marketing napravio je ovoga tjedna dvojac Tram 11. Njihov album s popularnim motivima stereotipne mržnje prema man-

jinama, homoseksualcima, nekakvim ljudima s petokrakom na čelu, civilnim udrugama, dok Jasenovac nazivaju mitom nije mogao doživjeti bolju promidžbu. Diskografska kuća im je otkazala suradnju zbog tog sadržaja i sad im je sve ravno. Rulja na Facebooku već je u novom ratu, ovi za i ovi protiv. Taman je rat oko cjepiva više dosadio. Mržnja pršti sa svih strana. Nikome ne pada na pamet ni promisliti je zaustaviti. Pa nije u pitanju Plenković da ga se štiti od pokvarenih jaja. I tako se mi i dalje svi mrzimo preko Facebooka. Istrijebili bi se međusobno vakseri i antivakseri. Ovi primitivci što mrze manjine i oni što misle da su urbani i miroljubivi, ali bi isto potaracali ove što njih mrze. I dok se svi skupa konstantno mrzimo po društvenim mrežama, manje nas je 400 tisuća u 10 godina. Ona zadnja dvojica što ostanu ovdje mrziti se, neka ugase svjetlo jer odavno je mrak jedina istina koju bismo trebali vidjeti u ogledalu. I odraz majmuna u ovoj evoluciji unatrag koju su donijele društvene mreže.

Aktualno

‚DJECU VRATITI U ŠKOLE’

Dubrovačke ravnateljice komentirale redovno testiranje učenika i ukidanje samoizolacija

Dubrovačko-neretvanskoj županiji pozitivno je 428 učenika osnovnih škola i 93 srednjoškolca, što je ukupno 521 učenik pozitivan na koronavirus. 304 osnovnoškolca su u samoizolaciji i 21 srednjoškolac, što je ukupno 325 učenika u samoizolaciji“, podaci su to kojega su ovoga tjedna objavili iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. Premijer Andrej Plenković u utorak je objavio kako se razmišlja o načinu kako bi se smanjio broj samoizolacija učenika koje rastu sa širenjem omikrona.

„U

VRIJEME JE DA

OBRAZOVANJE

PROFUNKCIONIRA

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti upozorio je europske vlade kako moraju uložiti napor u funkcioniranje obrazo-

vanja, a ne samo sprječavanje širenja koronavirusa. Upravo zbog toga sve više država razmišlja o ukidanju samoizolacija za učenike u školama, i uvođenju redovnog testiranja kao propusnice za nastavu uživo čak i kada je u razredu netko pozitivan. Jedna od tih država jest i Hrvatska.

„Vidimo da omikron nije ugrozio zdravstveni sustav, veći broj zaraženih se ne reflektira u znatno veći broj hospitaliziranih, niti je više ljudi na respiratoru. Na tom tragu, želeći imati što više djece u učionicama, smatram da bi ovakvo rješenje, gdje bi se organiziralo testiranje, bilo primjereno. Što smo sigurniji, to bolje“, rekao je premijer.

U javnost je izašla informacija kako je za sada ‚na stolu’ ideja o testiranju jednom tjedno, i to ponedjeljkom, prije nastave.

„Provođenjem mjere samotestiranja potpuno bi se ukinula obveza samoizolacija za učenike koji su u školi bili u kontaktu sa zaraženom osobom, a nemaju simptome bolesti i imaju negativan rezultat

testa, čime bi se povećalo praćenje nastave uživo po modelu A za sve učenike, osim za one koji su pozitivni“, poručili su iz Ministarstva i naglasili kako će testiranje biti besplatno i dobrovoljno. Ukoliko bi se test jednom od učenika pokazao pozitivnim, roditelji bi imali obavezu obavijestiti školu, nakon čega bi se i drugi učenici morali ponovno testirati, bez obzira jesu li već ranije tog tjedna testirani.

DJECA SU

Nakon što je omikron poharao škole, Ministarstvo znanosti i obrazovanja najavilo je uvođenje redovnog testiranja za učenike jednom tjedno, s ciljem ukidanja samoizolacija za zdrave đake zbog kontakata sa zaraženim učenicima.

PONEKAD I 30

DANA NA ONLINE NASTAVI Ravnateljica OŠ Marina Getaldića Silvana Bjelovučić istaknula je kako još uvijek nemaju nikakvu službenu obavijest. „Testirati bi bilo bolje iz jednog razloga, a to jest da djeca koja dođu iz izolacije, pa je opet netko u razredu pozitivan, oni opet idu u izolaciju, pa tako mogu biti i do 30 dana u samoizolaciji. Žao mi je djece, jer izolacija nije samo izostanak nastave, to znači i da treba stajati u kući toliko dugo“, govori. Istaknula je i kako misli da će pro-

vedba testiranja logistički biti dosta zahtjevna. „U ovom valu imamo baš puno izolacija, i sada su nam sigurno tri-četiri razreda u izolaciji. Vjerujem da će i roditelji pozdraviti odluku kada ona dođe, a sve da bi djeca imala bolju nastavu“, ističe.

SVE ŠTO ĆE SMANJITI

SAMOIZOLACIJE

JE

DOBRO Ravnateljica Gimnazije Dubrovnik Katarina Tolja pozdravlja odluku koja bi se mogla uvesti. „Ako će se svi pridržavati toga,

PETRA SREBROVIĆ MILAN SABIC/PIXSELL, PATRIK MACEK/PIXSELL

Aktualno

testiranje samoizolacija

...

Potpuno

-

mislim bi to bio dobar potez. S druge strane sve je ostavljeno roditeljima i koliko će se oni toga pridržavati“, nastavlja Tolja i kaže kako trenutno u Gimnaziji imaju preko 550 učenika, od kojih je dvadesetak u samoizolaciji, 10-ak pozitivno i dva razreda u izolaciji.

„Podržavam sve što će smanjiti samoizolacije i smanjiti onemogućavanje učenicima da prate nastavu uživo“, zaključila je Tolja.

DJECI TEŠKO PADAJU ČESTE SAMOIZOLACIJE

Ravnateljica Ekonomske i trgovačke škole Dubrovnik Suzana Đurđević ističe kako se u školama svakodnevno prate podaci o oboljelima i onima koji su u samoizolaciji, i to ne samo učenika, nego i djelatnika.

„Što se tiče situacije u našoj školi, ona je za sada dobra. Imamo

manji broj oboljelih učenika i onih koji su u samoizolaciji, a kada je riječ o djelatnicima trenutno uopće nemamo oboljelih niti onih u samoizolaciji“, govori i dodaje kako za sve razredne odjele provode nastavu u učionicama, odnosno po modelu A.

„U školama se često događa da isti učenici budu više puta u samoizolaciji. Ostanak kod kuće, pogotovo kada nemaju nikakvih simptoma, zaista teško proživljavaju. Mislim da je uvođenje testiranja učenika jednom tjedno dobra mjera za izbjegavanje čestih samoizolacija učenika. Praksu testiranja učenika, naročito u višim razredima, imaju škole u većini europskih zemalja i tu mjeru provode već duže vrijeme“, zaključuje ravnateljica Đurđević.

Ravnateljica OŠ Mokošica Petra Đapić Caput poručila je kako misli da „ta odluka nije provediva i ka-

ko nije sigurna da se njome može postići pravi cilj“.

„Nemam još nikakvu službenu informaciju, ni uputu Ministarstva znanosti i obrazovanja oko testiranja učenika, pa ne mogu isto komentirati“, poručila je Vedrana Elez, ravnateljica OŠ Ivan Gundulić.

ZA MEDICINARE NEĆE BITI VELIKE PROMJENE

„Naši učenici se svakako testiraju stalno jer imaju prakse u zdravstvenim ustanovama, pa neće to biti neka velika promjena ako do toga dođe, no ne bih komentirala detaljnije s obzirom na to da mi još uvijek nemamo nikakvu službenu obavijest“, rekla nam je Marijana Kulić, ravnateljica Medicinske škole Dubrovnik.

Potpuno cijepljeni učenici neće se morati testirati, oni će biti izuzeti od preporuke samotestiranja.

Osim njih testirati se neće morati ni oni učenici koji su preboljeli COVID unutar četiri mjeseca kao ni oni koji su preboljeli pa se cijepili. Iako škole još uvijek nisu dobile službeni naputak o provođenju ovoga modela, u tom smjeru će ići nastavak obrazovanja u vrijeme COVIDA, bio on logičan ili ne. Na kraju, mjera će se početi primjenjivati kada Ministarstvo nabavi potrebnih tri milijuna testova za provođenje testiranja.

cijeplje

ni učenici, ako i oni koji su COVID preboljeli unutar četiri mjeseca i oni koji su preboljeli pa cijepljeni bit će izuzeti od preporuke rutinskog testiranja.

Gradsko vijeće

OD KANDIDATA ZA NAGRADE DO NOVIH IMENOVANJA

Zaiskrilo između Maslaća i Kristića, estonski investitor pričekat će izmjenu UPU-a Zaton Mali

AIDA ČAKIĆ GRAD DUBROVNIK

Osma sjednica Gradskog vijeća održana je u srijedu u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika Gradski vijećnik Maro Kristić ponovno je aktualizirao pitanje o zračnoj povezanosti krajnjeg juga.

- Naša kritika je bila usmjerena na cjeloviti destinacijski menadžment, a poglavito na Zračnu luka koja bi tu trebala biti najznačajniji dionik kada su u pitanju zračne operacije. Tom prigodom iznijeli smo činjenicu kako su destinacije poput Splita ili Tivta povezane tijekom zimskih mjeseci s više europskih gradova, dok je Dubrovnik povezan sa Zagrebom. Na ove činjenice dobili smo odgovor kako obezvrjeđujemo rad ljudi u Zračnoj luci, a to nam nije bio motiv - kazao je Kristić naglašavajući kako je zimska povezanost Dubrovnika jako loša.

Iznio je podatak koji su mu uputili iz

gradske uprave, a to je da će tijekom iduće sezone Dubrovnik ostvariti 80 posto zračnog prometa iz 2019. godine.

- To bi značilo kako će ove godine kroz Zračnu luku Dubrovnik proći 2,3 milijuna putnika i to bi bilo sjajno. Ostaje nejasno kako Grad ovo predviđa, dok s druge strane Zračna luka kao ključni dionik u ovom procesu u svom službenom planu umjesto 2,3 milijuna putnika planira gotovo 800 tisuća putnika manje - zapitao se Kristić. Iskazao je mišljenje da Zračna luka ‘podgrijava investicijsku klimu u susjedstvu gdje se najavila gradnja aerodroma u Trebinju’.

Gradonačelnik Mato Franković komentirao je izračene tvrdnje Mara Kristića.

TURISTIČKO VIJEĆE, GRAD DUBROVNIK I ZRAČNA LUKA ODLIČNO SURAĐUJU - Vi ste istaknuli kako Dubrovnik nema povezanost s niti jednom međunarodnom destinacijom što

...

GRUŠKA PLACA SELI SE U LAPAD

Uskoro kreće projekt obnove place u Gružu, a gradonačelnik je najavio kako će se novim uređenjem oplemeniti cijeli prostor i koristiti u popodnevnim satima. Dok radovi traju plaća se će preseliti u Lapad.

nije istina. Povezani smo s Istanbulom i sve ovisi o bookingu. Problem koji imamo zimi je taj što jako malo ugostiteljskih objekata radi. Oni koji su u gradskim prostorima moraju biti otvoreni i neka se dogovore - kazao je.

Franković je naznačio da planovi

Zračne luke korespondiraju s Gradom te da je koordinacija s njima jako dobra.

- Situacija se razvija u dobrom smjeru i ne vidim razlog za pesimizam. Turističko vijeće, Grad Dubrovnik i Zračna luka odlično surađuju - istaknuo je gradonačelnik.

Gradski vijećnik HDZ-a Ivan Maslać, ujedno i komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik, postavio je vijećničko pitanje koje je indirektno upućeno Mostovom Maru Kristiću koji inače radi u Čistoći.

- Najavljeno je preko 50 kompanija i preko 80 destinacija koje će biti povezane s Dubrovnikom. Još uvijek traje pandemija i vlada nesvijest na turističkom tržištu. Kako svi možemo pomoći u pripremi sezone. pitao sam se griješimo li. Nedavno smo imali priliku čuti vapaj jednog pomoćnika koji je zaposlen u gradskoj tvrtki koja se bavi čišćenjem, on je zadužen za privlačenje EU sredstava. Privukao je nula kuna od kako radi, a sam je koštao tvrtku milijun kuna.

Gradsko vijeće

Možemo li takav postulat isprobati i u avijaciji pa da privučemo te novce, a da avioni i dalje lete pa makar i prazni? - zapitao se Maslać aludirajući na Kristićev posao u Čistoći dodavši da bi to bila revolucija ako bi upalilo.

Pitao je i zašto Čistoća ne čisti te skriva li se tu nečija nesposobnost.

- Opet dolazimo do dotičnog pomoćnika u Čistoće koji je u četiri godine ostvario nula kuna EU fondova, a imao osobne prihode milijun kuna. Prikriva li se tu nečija nesposobnost ili možda čak sposobnost. Ostvariti milijun kuna, a ništa ne dati svom poslodavcu, to čak ne možemo zvati nesposobnost - poručio je Maslać Kristiću, kojega nije direktno imenovao.

Franković je komentirao njegove izjave.

STANOVNICI ZATONA MALOG ČEKAJU URBANISTIČKI PLAN NASELJA

DESET GODINA

- Što se tiče Zračne luke mislim da kolega Maslać i Luetić rade sjajan posao. Zaboravilo se spomenuti kako je porast privatnih aviona u korona vremenima imao rast od sto posto - naveo je.

Prijedlog odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja naselja Zaton Mali I na predjelu Bunica povučen je s dnevnog reda, a gradonačelnik Franković je najavio ovu točku dnevnog reda na idućoj sjednici koja bi se trebala održati krajem veljače. Pročelnik Božo Benić je rekao kako se radi o obuhvatu plana koji uključuje građevinski dio zemljišta i pripadajući akvatorij. Na tome se mogu graditi niske građevine mješovite namjene. Pročelnik je naveo kako je riječ je

o neuređenom građevinskom području naselja. Sukladno odredbama potrebno je donijeti urbanistički plan i definirati brojnu infrastrukturu. Benić je dodao kako stanovnici Zatona Malog čekaju urbanistički plan naselja deset godina.

- Danas se pokreće procedura i vijećnici moraju biti upoznati s detaljima - kazao je Franković te se osvrnuo na ukrajinskog investitora Peetera Palusaara iz tvrtke Hansa nekretnine. On naime pokrenuo postupak izrade prostornog plana Zatona.

- Javnost treba biti upoznata s detaljima. Na Zboru građana 2019. godine su pitali zbog čega toliko čekaju prostorni plan i ne mogu graditi na svojoj djedovini. To je razlog zašto se ovo nalazi pred gradskim vijećnicima. Što se tiče privatnog investitora izašla je neistina po pitanju površina. Površina na koju se odnosi UPU je 300 tisuća metra kvadratnih, a bez mora je 150 tisuća kvadrata. Površina zemljišta

ovog investitora je pet tisuća kvadrata - pojasnio je Franković. Gradski vijećnik DDS-a Pero Vićan je istaknuo što su prema njegovom mišljenju ‘osjetljiva pitanja’ u ovoj priči.

- Ako bi se ušlo u proceduru, trebalo bi riješiti granicu pomorskog i javnog dobra u Malom Zatonu. Prijedlog obuhvata izvorište Palata koje je već dijelom ugrožen. Ostaje mi dvojbeno je li ovo interes stanovnika Zatona. Ako jest, ja ću dignuti tri ruke. Nije to ništa neobično, da neki investitor sufinancira izradu UPU-a. Ne želim se baviti njegovom prošlošću jer pravosuđe je često šuplje. Čini mi se kako ovo nije ozbiljan investitor jer je morao s mjesnim odborom iskomunicirati određene benefite koje će mjesto dobiti. Trebalo bi povući ovu točku dok gradonačelnik ne iskomunicira detalje s mještanima. Mora se istaknuti granica pomorskog dobra, potrebne su šetnice, a i briga za izvorište Palata - smatra Pero Vićan.

Vijećnici Srđ je Grad iskazali su sumnju oko ove točke dnevnog reda. Vijećnik Đuro Capor pitao je zašto se temeljem nevaljane prostorno - planske dokumentacije ide rješavati pitanje prostornog razvoja Zatona. Podsjetio je kako je 2011. godine javna rasprava pokazala kako je glavni problem Zatonjana loš Prostorni plan. Njegov kolega Nikša Selmani dodao je kako vijećnici trebaju biti oprezniji i bolje upoznati s činjeničnom situacijom.

Na sjednici su vijećnici bez nazočnosti javnosti raspravljali o Prijedlogu za dodjelu javnih priznanja Grada Dubrovnika. Dobitnici nagrade su infektologinja, doktorica Ljiljana Betica Radić, tjednik Glas Grada, Kvartet Sorkočević, a redatelju Ivici Kunčeviću pripast će Nagrada za životno djelo.

Također, na sjednici Gradskog vijeća Varina Jurica Turk postala je novom/starom ravnateljicom Muzeja Domovinskog rata.

KRAJ EPIDEMIJE?

VIRUS JE NEPREDVIDLJIV I SVE

MOGUĆE: ‘Korona je došla kako ostala, mogla bi postati poput

PUKLAVEC/PIXSELL

Znam da ništa ne znam - tvrdnja je koju pripisuju Sokratu, a čini se kako bi bila prigodna u opisu cjelokupnog stanja oko korona virusa. Brojni liječnici i znanstvenici priznaju kako su suočeni s raznim nepoznanicama te da mnogo toga uče u hodu. Različiti simptomi, pitanja oko sojeva, učinkovitosti lockdowna, nastanak dugotrajnih posljedica nakon preboljene bolesti, štiti li cjepivo, kako ojačati imunosni sustav, neka su od glavnih pitanja koja zaokupljaju svijet s ciljem boljeg razumijevanja što se događa oko nas. Čini se kako je cijeli svijet umoran od upravo od tih tema te svi željno iščekuju trenutak kada će upute za suzbijanje i širenje epidemije prestati. Šef WHO-a za Europu nedavno je ustvrdio kako je moguća svojevrsna završna faza pandemije u Europi, dok glavni američki epidemiolog tvrdi kako u sljedećih

nekoliko tjedana očekuje kontrolu nad zarazom. “Omikron je označio početak nove faze u pandemiji covida-19, a možda i njezin kraj u Europi”, precizirao je Hans Kluge, čelnik europskog ogranka Svjetske zdravstvene organizacije. Prema njegovim tvrdnjama, najviše se očekuje nakon stišavanja aktualnog vala zaraze omikronom zbog uspostavljanja globalnog imuniteta i zaštite koja je nastala zahvaljujući cjepivu.

„Očekujemo razdoblje mira, a onda bi se potkraj godine covid-19 mogao vratiti, ali ne nužno i pandemija”, kazao je Kluge što je optimistična najava nakon više od dvije godine pandemije.

I doista, sve više europskih zemalja najavljuje takozvanu „gripizaciju covida”.

NEKE EUROPSKE ZEMLJE

UKIDAJU COVID MJERE

Velika Britanija u narednom periodu ukida dobar dio mjera. One se prvenstveno odnose na izolacije za osobe pozitivne na virus pa bi onaj tko ima covid mogao normalno šetati, kao što je to sad slučaj, recimo, s prehladom. Također najavljuju i

ukidanje maski krajem siječnja te covid potvrda za neka okupljanja. Irska je najavila kako će ukinuti gotovo sve mjere za sprječavanje širenja koronavirusa kao i Danska. U Hrvatskoj pak smatraju kako je prerano govoriti o ukidanju mjera jer smo u jeku petog vala epidemije i imamo jako puno zaraženih. No, očekuje se kako bi se kroz mjesec dana, kada se taj broj počne smanjivati, moglo govoriti o ukidanju covid potvrda. Nameće se logično pitanje – zašto zemlje poput Velike Britanije odustaju od potvrda, a Hrvatska to ne može učiniti? Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić odgovorio je kako te zemlje imaju puno veću procijepljenost nego Hrvatska. Optimistično je stanje u bolnicama, situacija s hospitalizacijama se poboljšala, no ipak je i dalje ozbiljna. Primjerice u KB Dubrava imaju sve manje bolesnika, mijenja se klinički spektar s pojavom omikrona, nema toliko upala pluća... No, rijetko tko želi govoriti o kraju epidemije. I specijalistica infektologije prim., doc.dr.sc. Ljiljana Betica Radić navodi kako se kraj pandemije nazire

u onim zemljama u kojima je procijepljenost blizu 90 posto imunog stanovništva.

„Svjetska zdravstvena organizacija navela je postotak od 70 posto imunog stanovništva koji bi bio minimalan kako bi se pandemija stavila pod kontrolu. Nažalost naša zemlja nema dovoljan broj cijepljenih, pandemiju moramo pomiriti s našim svakodnevnim životom i budućnost će ovisiti o svakom pojedincu. Pitanje je samo s koliko nepotrebnih žrtava će se okončati u pojedinim zemljama“, kazala je specijalistica infektologije iz OB Dubrovnik.

Prema njenom mišljenju, kraj pandemije očekuje se do kraja 2022. godine, ukoliko se ne pojavi neka nova varijanta.

Betica Radić je navela kako se varijante virusa, gledajući dinamiku razvoja i širenja, razlikuju po patogenosti i infektivnosti.

U JEKU SMO PETOG VALA EPIDEMIJE i imamo puno zaraženih, no kroz mjesec dana očekuje se kako bi se taj broj trebao početi smanjivati, a europske zemlje kreću s ukidanjem gotovo svih mjera

AIDA ČAKIĆ

DAVOR PUKLAVEC/PIXSELL, GORAN MRATINOVIĆ

DAVOR

doc.dr.sc. Ljilljana Betica Radić

Aktualno

IMAMO VAL NA VALU

„Naime, kod alfa, delta i omikron varijante svaka sljedeća infektivnija je za 60, odnosno 70 posto. Dok su se alfa i delta varijante ponašale po obrascu da u 80 posto slučajeva izazivaju blagu bolest, u 20 posto slučajeva tešku, koja zahtijeva bolničko liječenje zbog teške upale pluća i potrebe za oksigenoterapijom, od čega pet posto zahtijeva intenzivno liječenje i potrebu za invazivnom ventilacijom”, pojasnila je. Za razliku od toga, podaci kod zaraze omikron varijantom, dodaje Betica Radić ukazuju da se i u Europi i Americi radi o blažoj bolesti gornjih dišnih puteva, tipa hunjavice ili takozvane „obične prehlade“ uz glavobolju i umor, dok rijetki, u pravilu necijepljeni mogu dobiti teži oblik bolesti donjeg respiratornog sustava. No zbog brzog širenja i mali postotak teških slučajeva može rezultirati velikim bro-

jem teško oboljelih, naznačila je infektologinja.

Trenutno u dubrovačkoj bolnici, na Odjelu infektologije, su pacijenti koji imaju težu kliničku sliku poput obostrane upale pluća i zahtijevaju primjenu kisika.

„Pretpostavljamo da se radi o pacijentima koji su se zarazili delta varijantom, jer je ova varijanta i dalje prisutna uz omikron varijantu koja brzo postaje dominantna diljem svijeta. Moglo bi se reći kako imamo val na valu što znači da se na valu delta varijante munjevito širi omikron varijanta“, konstatirala je Betica Radić te dodala kako već sad postoje znanstvene potvrde da je omikron manje virulentna varijanta.

Navela je recentni rad istraživača iz Hong Konga, dr. Changa sa suradnicima, koji su po prvi put koristeći ex vivo kulture iz respiratornog trakta pokazali da je omikron manje virulentan od delte. Tako su došli do zaključka kako se virus replicira

70 puta brže nego delta u bronhima, dok se deset puta manje replicira u tkivu pluća za razliku od delte, zbog čega rijetko izaziva upale pluća.

Zbog blažih simptoma, mnogi stručnjaci predviđaju kako će širenje koronavirusa na kraju izgledati više poput sezonske gripe pa se očekuje endemska faza koronavirusa.

CIJEPLJENJE JE JOŠ

UVIJEK NAJBOLJE

RJEŠENJE

„Endemijom se smatra dugotrajna prisutnost neke bolesti na određenom području. Od početka ove pandemije smatra se kako je „korona došla da bi ostala“, naime ne vjeruje se da će virus nestati. Vjerujemo kako će iz pandemijskog oblika prijeći u endemijski oblik dugotrajne prisutnosti na određenom području koji je moguće nadzirati i koji će se možda pojavljivati sezonski. Slično se dogodilo s drugim respiratornim virusima primjerice virusom gripe“, naznačila je doc. dr. sc. Ljiljana Betica Radić, prim., specijalist infektologije u Općoj bolnici Dubrovnik.

Ključ uspjeha za smanjivanje epidemije zasigurno je u cijepljenju. Podatke o trenutnoj procijepljenosti u Dubrovniku iznio je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko – neretvanske županije dr. med. Mato Lakić.

„Prema zadnjim dostupnim podacima procijepljenost u Gradu Dubrovniku, u odnosu na ukupnu populaciju, protiv bolesti COVID-19 prvom dozom je cijepljeno 54 posto, a potpuno cijepljenih je 52 posto. Posljednjih nekoliko tjedana od svih cijepljenih, oko 75 posto ih je cijepljeno booster dozom“, naveo je ravnatelj županijskog zavoda.

Iznio je podatke koji govore da, od pojave omikron varijante, udio ponovnih infekcija penje se na preko deset posto svih novozaraženih, dok osoba zaraženih tri puta ima malo.

„Ono najvažnije što smo dosad naučili od Covida je činjenica o njegovoj nepredvidivosti, tako da nitko ne može sa sigurnošću reći koji je njegov sljedeći korak. Sve je moguće!“, zaključio je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko – neretvanske županije dr. med. Mato Lakić.

dr. med. Mato Lakić

petkom

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

DRUGI TAKAV PROJEKT NAKON 50 GODINA

Ishođena građevinska dozvola za dom za starije ispod Opće bolnice Dubrovnik

Grad Dubrovnik, putem Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima, ishodio je u srijedu građevinsku dozvolu za budući Dom za starije i nemoćne koji će se graditi u ne-

posrednoj blizini Opće bolnice Dubrovnik. Riječ je o drugom projektu nakon 50 godina vezanom za skrb i smještaj starijih sugrađana kojeg pokreće ova gradska uprava, nakon što su u prošloj godini započeli radovi na domu u Gružu.

Novi dom bit će kapaciteta oko 200 osoba na stalnom i oko 75 osoba na dnevnom smještaju. Bit će opremljen restoranom, liječničkom ordinacijom, prostorima za fizikalnu terapiju te društvenim prostorima – dvoranom za više namjena, knjižnicom i kafe barom. Posebna pažnja u idejnom projektu arhitekata Tina Svena Franića posvećena je prostorima dnevnih korisnika, s nizom prostornih niša za raz-

ne društvene aktivnosti i dnevni odmor.

Konceptom tri izmaknuta volumena postignut je optimalni smještaj raznih korisničkih grupa - od potpuno pokretnih i aktivnih korisnika preko polupokretnih i nepokretnih korisnika, kao i dementnih u raznim stupnjevima. Sve sobe korisnika doma su orijentirane na istok ili zapad što omogućuje osunčanje u određenom dobu dana. Sobe su jednokrevetne i dvokrevetne. Posebnu kvalitetu čine krovni vrtovi –terase s južnom orijentacijom.

Izgradnja novog doma prioritet je u segmentu društvene infrastrukture Grada Dubrovnika. Uz dom za starije i nemoćne tipa hotel u Gružu koji će prve korisnike primiti na jesen, izgradnjom novog doma ispod Opće bolnice zadovoljit će se većina potrebe smještaja dubrovačkih umirovljenika što je jedna od najvažnijih odrednica ove gradske uprave prema sugrađanima treće životne dobi.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Ugovor o postupcima i načinu otkupa dionica Tvornice ugljenografitnih i elektrokontaktnih proizvoda TUP d.d. i poslovnih udjela Elektrocarbon ESOP d.o.o. potpisan je u ponedjeljak između direktora društva UTD Ragusa d.d

Igora Jurišića i predsjednika Uprave društva TUP d.d. Luke Majića te člana Uprave TUP-a i direktora poduzeća Elektrocarbon-ESOP d.o.o. Miha Soljačića. Rok u kojem UTD Ragusa mora ispuniti svoju obvezu kupnje dionica je 31. ožujka 2022., a potpi-

sivanjem ovog ugovora ispunjen je jedan od bitnih elemenata na osnovu kojeg će društvo UTD Ragusa zatražiti kreditno zaduženje u jednoj od komercijalnih banaka. Grad Dubrovnik, posredstvom društva UTD Ragusa, ovim činom još jednom potvrđuje intenciju stjecanja vlasništva nad iznimno bitnim društvom na značajnoj lokaciji. Nakon preuzimanja većinskog paketa dionica Luke Dubrovnik, uz realizaciju kupoprodaje dionica TUP-a, Grad će gospodariti iznimno vrijednim prostorom u kojem će se u skoroj budućnosti raz-

viti cijeli niz dodatnih javnih sadržaja. Detaljna analiza koja je prethodila pokretanju kupoprodajnog postupka pokazala je financijsku opravdanost kupovine dioničkog društva te će iz najmova društava UTD Ragusa i TUP d.d. financirati kredit za otkup.

Potpisivanju su nazočili i predsjednik Nadzornog odbora TUP d.d. Denis Dežulović, predsjednica Nadzornog odbora UTD Raguse Olga Muratti i zamjenica pročelnice Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Marija Šimunović.

Grad Dubrovnik pokrenuo je na Općinskom sudu u Dubrovniku ovršni postupak nad tvrtkom Razvoj golf d.o.o. radi predaje u posjed tvrđave Imperijal na Srđu, a koja je bila predmet ugovora o koncesiji raskinutog 4. lipnja 2020. godine.

Grad je prethodno mirnim putem od navedenog društva zatražio povrat nekretnine u posjed, nažalost bez uspjeha. Stoga je kao idući pravni korak pokrenut ovršni postupak. U ovršnom zahtjevu traži se udaljenje svih osoba i uklanjanje svih stvari iz ne-

kretnine površine 18.899 metara kvadratnih te predaja nekretnine slobodne od osoba i stvari u posjed Gradu Dubrovniku kao ovrhovoditelju.

Podsjetimo, nakon jednoglasne odluke Gradskog vijeća Grada Dubrovnika o raskidu ugovora za koncesiju tvrđave Imperijal na Srđu, poduzetim daljnjim koracima pravne službe Grada Dubrovnika koncesija je izbrisana i iz zemljišnih knjiga. Općinski sud u Dubrovniku izbrisao je upis iz teretovnice kojim je bila upisana koncesija na nekretnini u vlasništvu Grada Dubrovnika te

omogućio Gradu da može punopravno raspolagati svojom imo-

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

TRŽNICA U NOVOM RUHU

Pokrenuta javna nabava za rekonstrukciju gruške place

U potpunosti će se zamijeniti podna površina, što uključuje sve podzemne instalacije, dok će se prostor natkriti velikim zaokretnim tendama. Također, tržnica će se opremiti pokretnim prodajnim stolovima i dodatnom pratećom opremom. Ujedno će se dobiti i polivalentni prostor koji će u popodnevnim satima, nakon zatvaranja place, služiti kao terasa ugostiteljskim objektima i kao trg

Sanitat Dubrovnik d.o.o. pokrenuo je prošlog petka postupak javne nabave za izvođenje radova rekonstrukcije Tržnice Gruž. Projektom se planira preuredi-

ti prostor ‚zelene place’ uz suvremene standarde poslovanja, ekološki prihvatljiv te s uređenom pripadajućom infrastrukturom.

Rekonstrukcijom će se obuhvatiti

cjelokupni prostor tržnice, osim ribarnice koja je nedavno rekonstruirana i koja će uobičajeno raditi i dok budu trajali radovi na ostatku tržnice. Ovim projektom obnavljaju se poslovni prostori uz istočni zid place te se rekonstruira zid ljetnikovca Paladina Gundulića u skladu sa zahtjevima i uputama Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, po čijem naputku će se ukloniti i zgrada postojećeg ugostiteljskog objekta.

Na samoj tržnici će se u potpunosti zamijeniti podna površina, što

uključuje sve podzemne instalacije, dok će se prostor natkriti velikim zaokretnim tendama. Također, tržnica će se opremiti pokretnim prodajnim stolovima i dodatnom pratećom opremom. Ujedno će se dobiti i polivalentni prostor koji će u popodnevnim satima, nakon zatvaranja place, služiti kao terasa ugostiteljskim objektima i kao trg. U sklopu rekonstrukcije uredit će se i okolne podne površine pločnika, na kojima će se izvesti podzemni spremnik za otpad.

Dokumentacija za javnu nabavu dostupna je u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH te na internetskoj stranici Sanitata. Krajnji rok za dostavu ponuda je 1. ožujka do 10:00 sati.

Očekuje se da bi radovi na rekonstrukciji trebali trajati oko šest mjeseci, a procijenjena vrijednost radova iznosi 18 i pol milijuna kuna. Za to vrijeme prodavači s tržnice u Gružu bit će premješteni na tržnicu u Lapadu, koja je također nedavno preuređena.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Gradonačelnik Franković uputio brzojav sućuti obitelji Ivanke Jemo

ŽELJKO TUTNJEVIĆ

Povodom smrti Ivanke Jemo, dugogodišnje ravnateljice Zavoda za obnovu Dubrovnika, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je brzojav njezinoj obitelji.

„Poštovana obitelji, s tugom smo danas primili vijest da nas je napustila gospođa Ivanka Jemo. Ostat će zapamćena po svojoj velikoj ljubavi prema Gradu kojem je kao arhitekt i urbanist ostavila važne zapise iz urbanističke povijesti grada, ali i razaranja iz vre-

mena Domovinskog rata te kasnije obnove. Veliki je njezin doprinos u dokumentiranju oštećenja u povijesnoj jezgri Dubrovnika nastalih ratnim razaranjima, a potom i kao voditeljice pilot-projekta obnove u ratu razorenih dubrovačkih povijesnih sela. Osim što je u tom specifičnom trenutku doprinijela obnovi i povratu života, ostaje kao trajni zapis tog vremena sva dokumentacija koja je tada prikupljena. Prvo kao voditeljica Odsjeka, a potom i kao ravnateljica u Zavodu za obnovu Dubrovnika dala je svoj daljnji profesionalni doprinos radeći na obnovi i sanaciji značajnijih spo-

menika u povijesnoj jezgri poput Biskupske palače i crkve sv. Vlaha, simbola Grada. Iza gospođe Ivanke Jemo ostaju rezultati njezina bogatog rada

i vjerujem da ste na to ponosni.

U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno izražavam iskrenu i duboku sućut zbog Vašeg gubitka,“ stoji u tekstu brzojava.

Franković se sastao s veleposlanikom Republike Kosovo u Hrvatskoj

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je prošlog petka u službeni posjet veleposlanika Republike Kosovo u Republici Hrvatskoj Martina Berishaja. Prijemu su nazočile i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž. Gradonačelnik Franković poželio je dobrodošlicu veleposlaniku Bersihaju iskazavši pritom zadovoljstvo zbog kontinuirane bilateralne suradnje u raznim područjima. „Osnaživanje i nastavak jedne iznimno dobre suradnje s Republi-

kom Kosovo u fokusu je kako Gradu Dubrovniku, tako i Republici Hrvatskoj. Ono što u ovoj prilici želim naglasiti jest da je spoj Janjeva i Dubrovnika još od Dubrovačke Republike nevjerojatno jak, dubok i čvrst. Siguran sam da će tako i ostati, no potrebno je osnaživati odnose i sačuvati ih za buduća vremena i generacije“, kazao je u ovoj prigodi gradonačelnik. Izrazio je posebno zadovoljstvo i zbog sutrašnjeg ređenja novog dubrovačkog biskupa mons. Roka Glasnovića koji je porijeklom s Janjeva, a što čini još jednu dodatnu poveznicu među narodima.

Veleposlanik Berishaj kazao je kako Hrvatska, a posebice Dubrov-

nik predstavljaju sjajan primjer kada je riječ o njegovanju i održavanju odnosa, te da Republika Kosovo može puno naučiti naroči-

to kada je riječ o tranzicijskoj revitalizaciji i prosperitetu hrvatskog stanovništva u brojnim segmentima.

HRVATSKA PRELAZI

NA EURO, stručnjaci odgovaraju hoće li doći do dramatičnih poskupljenja

SVOJA RAZMIŠLJANJA PODIJELILI SU stručnjak za ekonomiju i predavač na Sveučilištu u Dubrovniku Ivan Jelčić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić, vlasnica agencije Dominium Travel i potpredsjednica Strukovne grupe turističkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Slavica Grkeš i predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Dubrovačkoneretvanske županije Nikolina Farčić

trajat će minimalno godinu dana,“ kazao je tada Marić. Inače, donošenje Zakona očekuje se u travnju ove go -

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić krajem godine najavio je kako će kroz zakon o euru biti regulirana obveza dvojnog iskazivanja cijena, kako bi se ublažili pritisci na inflaciju. Vlada je 1. siječnja 2023. godine odredila kao datum kada bi Hrvatska trebala biti spremna za eurozonu. „Prvog siječnja 2023. preko noći prebacujemo se na euro i još dva tjedna trajat će dualni opticaj, građani će moći plaćati u kunama, a nakon toga samo u eurima. Razdoblje dualnog iskazivanja cijena

...

„Kod osnovnih životnih potreba potražnja će sigurno ostati stabilna, međutim vjerojatno će doći do smanjene potražnje za luksuznim proizvodima. I inflacija i potencijalno zaokruživanje cijena prilikom uvođenja eura utjecat će na pad standarda građana, ako rast plaća ne bude veći od porasta cijena,“ kaže Trojić

IPAK JE VIŠE BENEFITA

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ,

Nikolina Trojić

Aktualno

...

„Dvojne cijene služe upravo tome da ne bi bilo zaokruživanja. A hoće li netko podići cijene prije samog uvođenja eura? Ne vjerujem da bi to trgovcima bilo mudro i isplativo jer u posljednjih šest mjeseci sve poskupljuje’’, izjavio je Jelčić

dine, a s isticanjem dvojnih cijena, u eurima i kunama, trebalo bi se krenuti ovog lje ta. Posebno je to zanimljiva vijest za Dubrovnik u kontekstu turističke ponude i ostalih turističkih aktivnosti, a građane svakako zanima i hoće li doći do dodatnih poskupljenja te što će biti s plaćama. Na ta je pitanja za Dubrovački dnevnik odgovorio stručnjak za ekonomiju i predavač na Sveučilištu u Dubrovniku Ivan Jelčić.

ONI KOJI SU VARALI BIT ĆE U PROBLEMU

„Pozdravljam ulazak Hrvatske u eurozonu, mislim da je to jako dobra stvar, kako za Hrvatsku, tako i za sam Dubrovnik. Svi poduzetnici i djelatnici u turizmu će imati koristi,“ tvrdi Jelčić. Napominje kako će se stoga najveći benefiti upravo vidjeti na primjeru turizma. „Kruzeri prolaze kroz zemlje

neće biti slučaj. Također, turistima će biti lakše ocijeniti cijene usluge i proizvoda. Dubrovčanima koji se bave turizmom će biti lakše jer neće morati plaćati postotak. Naime, kako bi mijenjali euro u kune, moraju ići u banku koje uzimaju provizije i često se to radi po nerealnim tečajevima. Građani će stoga uštedjeti. Prednost će imati i cjelokupna hrvatska uvozno-izvozna industrija, prvenstveno jer će postojati određena sigurnost kako se tečaj neće mijenjati,“ objašnjava Jelčić.

Korist, kaže ekonomski stručnjak, neće imati jedino oni koji su dosad varali na eurima i nerealno zaokruživali. Primjerice, za kavu koja košta 12 kuna,tražili su dva eura.

to uvođenje eura isplatiti onima koji su poslovali pošteno,“ izjavio je Jelčić.

MOGLO BI DOĆI DO POSKUPLJENJA U KAFIĆIMA I RESTORANIMA

Na pitanje hoće li doći do poskupljenja zbog uvođenja eura, Jelčić kaže kako se ono ne bi trebalo očekivati, a i ako ga bude, bit će neznatno. Eventualno za jedan, dva ili tri posto od ukupne cijene. „Dvojne cijene služe upravo tome da ne bi bilo zaokruživanja. A hoće li netko podići cijene prije samog uvođenja eura? Ne vjerujem da bi to trgovcima bilo mudro i isplativo jer u posljednjih šest mjeseci sve poskupljuje. Kako je najavljeno, nevezano uz ulazak Hrvatske u eurozonu,rvatske hH poskupjet

ko će poskupjeti i transport, pa će u konačnici poskupjeti i mnogi proizvodi. Ne vidim poslovnu logiku u tome da trgovci dodatno dižu cijene prije uvođenja dvojnog isticanja cijena,“ izjavio je Jelčić.

No, ako do poskupljenja i dođe, Jelčić smatra kako će se to dogoditi u ugostiteljstvu, dakle kod cijena usluge u kafićima i restorana, ali ne vjeruje da će se to dogoditi kad se radi o nužnim uslugama i proizvodima.

PLAĆE BI TREBALE OSTATI ISTE

Na pitanje što će se dogoditi s koštanjem određenih

Nastavak na sljedećoj stranici

Ivan Jelčić

Aktualno

kozmetičkih usluga, primjerice frizera, Jelčić odgovara kako je moguće da će neki dići cijenu, no svakako će biti i onih koji će zadržati one postojeće pa će građani birati one koji imaju povoljniju uslugu, pogotovo jer frizerskih salona na tržištu ima dovoljno. „U zemljama koje su prešle na euro je bilo poskupljenja, ali ona nisu nikada bila zabrinjavajuća i kretala su se oko jedan, dva ili tri posto. Nitko ne može garanirati da ih uopće neće biti, ali u ovoj godini ih je realnije očekivati zbog opće inflacije i poskupljenja nevezanih uz ulazak Hrvatske u eurozonu,“ generalno je Jelčićevo mišljenje. Jelčić je odgovorio i hoće li biti promjene kad se radi o plaćama. „Smatram kako se po tom pitanju ništa neće dogoditi. Plaće će se samo preračunati iz kuna u eure,“ izjavio je Jelčić.

MOGLA BI OPASTI POTRAŽNJA ZA LUKSUZNIM

PROIZVODIMA

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić napominje kako do uvođenja eura dolazi u vrlo nezgodnom gospodarskom vremenu. „Uslijed inflatornih pritisaka uvezenih iz inozemstva svjedoci smo višemjesečnih poskupljenja proizvoda i usluga. Korona kriza unijela je dosta nereda u globalne lance opskrbe, gdje smo bili prvo svjedoci nedostatku roba, a potom

poskupljenjima koja su se samo iz jednog opskrbnog lanca prelijevala na drugi. E sad, teško je reći hoće li prilikom dvojnog iskazivan ja cijena, u kunama i euri ma, doći do zaokruživan ja ili do rasta cijena uslijed inflacije, teško ćemo naći granicu što je što. Vjerojat no je i jedno i drugo za oče kivati,“ kaže Trojić koja po vlači pitanje cjenovne elas tičnosti potrošača te koli ko bi eventualno povećan je cijena moglo utjecati na smanjenje ili zadržavanje potražnje. „Kod osnovnih životnih po treba potražnja će sigurno ostati stabilna, međutim vjerojatno će doći do smanjene potražnje za lu

Vlasnica agencije

ksuznim proizvodima. I inflacija i potencijalno zaokruživanje cijena prilikom uvođenja eura utjecat će na pad standarda građana, ako rast plaća ne bude veći od porasta cijena, što je teško za očekivati, osim u djelatnostima u kojima nedostaje radne snage, tu će poslodavci biti prisiljeni povećavati plaće,“ kaže Trojić dodavši kako ostaje još dosta pitanja oko troškova poduzetnika za prilagodbu informacijskog i računovodstveno-financijskog sustava i sl, ali to će biti jednokratni trošak.

Trojić podsjeća kako će sve aktivnosti koje se odnose na zamjenu kune eurom biti propisane Zakonom o euru, čije se puštanje u javnu raspravu očekuje kroz veljaču. Također, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je Smjernice za prilagodbu gospodarstva koje su izrađene u suradnji s granskim udrugama uključujući i HGK, a koje već sad daju uvid poduzetnicima što sve moraju pripremiti u zamjeni kune eurom, uključujući i dvojno iskazivanje cijena, prilagodbu informacijskog

Slavica Grkeš

Aktualno

i računovodstvenog financijskog sustava i sl.

U DUBROVAČKOM TURIZMU SE ODAVNO PRERAČUNAVA U EURO

Uvođenje eura za Dubrovnik je posebno zanimljivo i zbog razvijenih turističkih djelatnosti. Vlasnica agencije Dominium Travel i potpredsjednica Strukovne grupe turističkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Slavica Grkeš tvrdi kako se u turističkom sektoru u Dubrovniku odavno formiraju izlazne cijene u eurima, kako na portalima, tako i prema partnerima. No, nije sigurna jesmo li zaista spremni na prelazak. „Ovako kad preračunam kako je, kako statistika kaže (i oni koji žele da je statistika u pravu), prosječna plaća u Hrvatskoj 900 eura, to je bruto 14001500 eura. Možda će jasnije ljudima biti koliko plaćaju doprinose i kakvu vrijednost za novac dobivaju za to. Možda se zapitamo. Strah me da cijene, u procesu preračunavanja, još više ne narastu, zaokruže se na više. Nije baš to dobro na ovo divljanje cijena kojima trenutno svjedočimo, pogotovo za socijalne kategorije i umirovljenike čija primanja se ne usudim ni otprilike preračunati,“ kaže Grkeš.

UGOSTITELJI BI S PRIPREMAMA TREBALI KRENUTI VEĆ SADA

Ako poskupljenja bude, slažu se stručnjaci, prije će se dogoditi kod usluga i proizvoda koji nisu nužni, nego kod onih koji to jesu. U ono što nije nužno spadaju kafići i restorani, stoga bi se tu mogla

dogoditi određena podizanja cijena. Predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Dubrovačko - neretvanske županije Nikolina Farčić kaže kako bi ugostiteljima svakako bilo pametno već sada krenuti s pripremama.

„Što se tiče pripreme u kontekstu ugostiteljstva, ako se rade tiskani materijali i cjenici, mislim da je to još uvijek na vrijeme, budući da je početak godine inače rezerviran za pripreme, dopune, izmjene menija, cjenika i sl. prije početka sezone pa se kroz iste može odraditi i ova zakonska obveza. U digitalnim oblicima izmjene se rade unutar istih te su svakako bolja opcija, a ujedno su i smjer u kojem i ugostiteljstvo treba ići, znači u smislu digitalne transformaci-

...

„Što se tiče pripreme u kontekstu ugostiteljstva, ako se rade tiskani materijali i cjenici, mislim da je to još uvijek na vrijeme, budući da je početak godine inače rezerviran za pripreme, dopune, izmjene menija, cjenika i sl. prije početka sezone pa se kroz iste može odraditi i ova zakonska obveza’’, istaknula je Farčić

je. Trebat će uskladiti softverska rješenja s onima koji servisiraju ugostiteljstvo te organizirati logistiku oko novca. Zahtjevno jest, navrijeme se treba pripremiti i posložiti unaprijed korake u ovoj tranziciji. Zasigurno o tome već sada treba razmišljati kako bi se izbjeglo potencijalne probleme,“ kaže Farčić.

Naposljetku se ipak čini kako bi Hrvatska trebala profitirati od uvođenja eura. Uz sve navedeno, guverner HNB-a Boris Vujičić istaknuo je kako bi Hrvatska ulaskom u eurozonu trebala biti bolje zaštićena u situacijama krize.

„Kad ste dio eurozone, ne -

ma napada na vašu valutu. Osim toga, tu je i uklanjanje tečajnog rizika po čemu je Hrvatska zemlja koja će najviše profitirati od svih zemalja koje su dosad ušle u eurozonu jer imamo najveću eurizaciju ekonomije dosad,“ izjavio je.

Naravno, pojedinim trgovcima i pružateljima usluge nitko neće moći zabraniti poskupljenja prije samog isticanja dvojnih cijena, no pitanje je koliko bi im takva odluka bila isplativa u vremenu poskupljenja i inflacije. Ako se to i dogodi, sasvim je izvjesno kako će ih poskupljenjima iscrpljeni potrošači ‚kazniti’ ignoriranjem usluga i nekupovanjem njihovih proizvoda.

Nikolina Farčić

Aktualno

LIJEČNICI SLOŽNI Iako su opterećeni, nije im problem testirati na Covid, ali nemaju uvjete

Testiranje brzim antigenskim testovima (BAT) u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite počelo se provoditi po odluci Ministarstva zdravstva 17. siječnja. Od tada liječnici obiteljske medicine upozoravaju kako taj potez nije dobar i kako se tako ugrožava zdravlje kroničnih bolesnika i pacijenata koji dolaze u čekaonice ordinacija koje nemaju adekvatne uvjete za razdvajanje njih od potencijalno COVID pozitivnih pacijenata

koji dolaze na testiranje. Ministar Beroš na te kritike odgovorio je prijedlogom kako bi trebalo odvojiti jedan sat u radnom danu, na početku ili kraju smjene kada bi liječnici primarne zdravstvene zaštite samo testirali. Ipak, to u praksi ne može baš tako lako zaživjeti, niti je to rješenje za svih, jer dio liječnika obiteljske medicine dijeli ordinaciju, pa tako kraj jedne smjene liječnika znači i početak druge smjene drugoga liječnika u istoj ordinaciji. Pa čekaonice takvih ambulanta nikada nisu prazne. Razgovarali smo s dubrovačkim liječnicima i upitali ih kako su se snašli u posljednjih deset dana testiranja, kako su organizirali primanje i kakva je potražnja pacijenata za brzim testiranjem u ordinacijama.

TESTIRANJE S PROZORA

Liječnica obiteljske medicine Sanja Mišković, koja ordinaciju ima u prostoriji Dom zdravlja Lapad, u DOC-u, jedna je od onih koja je uspjela pronaći alternativu dijeljenju čekaonica kroničnih bolesnika i onih sa sumnjom na COVID. Ona testiranje provodi kroz prozor ordinacije. Tako potencijalno COVID pozitivni ne dolaze u doticaj s drugim pacijentima u čeka-

onici koju, osim doktorice Mišković, dijele i drugi doktori obiteljske medicine, stomatolozi i ginekolog, odnosno njihovi pacijenti.

„Uvjeti u ambulanti u čekaonici nisu adekvatni, ne možemo mi miješati kronične bolesnike, naše druge pacijente s onima koji sumnjaju na zarazu koronavirusom. U našoj ordinaciji imamo mogućnost testirati preko prozora“, pojašnjava nam doktorica Mišković.

„Mislim da zbog onih liječnika koji nemaju takvu mogućnost treba organizirati punkt gdje bi se testiralo“, ističe doktorica Mišković i napominje kako liječnici obiteljske medicine ‚ne bježe od posla’. „Radili smo u Stu-

dentskom domu kada je tamo bilo organizirano ‚drive in’ testiranje, radimo i cijepljenje. Samo je važno osigurati uvjete za posao“, govori.

Osim toga ističe kako nije praktično da se udvostručuju pretrage jer nakon negativnog BAT testa ponekad treba odraditi i PCR. Sada, doduše, nakon pozitivnog BAT testa nije potrebno ići i na PCR, već pacijenta odmah uvode u bazu pozitivnih. „Neki već imaju COVID potvrdu pa im nije bitan PCR, nego žele znati jesu li pozitivni zbog posla, škole, nekih drugih razloga“, objašnjava doktorica motive onih koji se odluče na brzi test kod liječnika obiteljske medicine. Ipak, doktorica je savjetovala medicinsku sestru koja je u kontaktu s pacijentima koji se naručuju da ih uputi na PCR, osim ako oni ne traže BAT u ordinaciji.

„Pacijenti baš i nisu zainteresirani za testiranje u ordinacijama, većinom traže PCR jer uputnicu dobiju odmah, termin za testiranje također isti ili idući dan. Kod nas nije situacija kao u nekim drugim gradovima da se termin čeka pet, sedam dana“, govori doktorica i kaže kako je do sada imala tek nekoliko pacijenata koji su došli na testiranje. Ističe ka-

PETRA SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ, DOM ZDRAVLJA DUBROVNIK, PETRA SREBROVIĆ

Ravnatelj Doma zdravlja Branko Bazdan

Doktorica Dragana Adžović Andrić

Aktualno

ko većina liječnika ima isto mišljenje koje dijeli i ona i kako nitko od njih ne želi miješati ljude koji su potencijalno zaraženi s kroničnim bolesnicima i drugim pacijentima.

ZA OSPOSOBITI PUNKT NEDOSTAJE NOVCA

Ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik govori nam kako su se liječnici obiteljske medicine „snašli polovično“. „Nismo zadovoljni, mi koji smo u to direktno uključeni, naši liječnici, nikako nismo zadovoljni jer nemamo uvjete kakve bismo trebali imati za testiranje. U nekim našim ordinacijama testiramo, a te ordinacije imaju zajedničke čekaonice s ostalim specijalistima, ginekolozima, stomatolozima i drugima“, upozorava ravnatelj Bazdan na problem koji je nastao uvođenjem testiranja brzim antigenskim testovima u ordinacije primarne zdravstvene zaštite.

„Mi sve zahtjeve koje imamo odradimo, ali srećom nema ih baš puno. S obzirom na to da je ta cijela priča s potrebom za testiranjem u ordinacijama obiteljske medicine krenula iz sredina gdje se na termin za PCR čeka i nekoliko dana, u nas je situacija drugačija, PCR je gotov u jedan dan pa nema toliko pritiska“, kaže nam Bazdan.

U Domu zdravlja razmišljalo se i o aktivaciji punkta za testiranje u Solitudu, ali to ipak neće moći zaživjeti. „Mi tamo i dalje testiramo firme s

kojima imamo ugovoreno i privatno osobe koje plaćaju testiranje, ali da bismo mogli ostvariti testiranje pacijenata liječnika obiteljske medicine morali bismo stvoriti informatičku i tehničku mogućnost da svaki liječnik ima svoj elektronski karton.

To bi onda trebalo napraviti da se vide svi pacijenti na jednom mjestu, s obzirom na to da je naputak da se na licu mjesta mora odmah unositi u sustav i izdavati potvrda“, pojašnjava Bazdan i dodaje kako je to moguće, ali za takav pothvat treba izdvojiti novac dok financije to Domu zdravlja ne dopuštaju.

UVJETI SU NEMOGUĆI

Doktorica Dragana Adžović Andrić nam je kazala kako je ona napravila sve, poslušala je preporuke i pokušala prvi dan s testiranjima, ali uvidjela je da tu jednostavno ‚nema sreće’.

„Pravilo je da pozitivni pacijenti ne bi smjeli biti unutra više od 15 minuta, a samo rezultat testa se čeka 15 mi-

nuta. Samo to je dovoljno da se zapitamo kako? Moglo bi se organizirati da testiramo ispred ordinacija, u autu na primjer, ali i tu se javlja problem infektivnog otpada. Infektivni otpad koji je od koronavirusa ne smije se stavljati u ostali infektivni otpad koji imamo u ordinacijama“, objašnjava doktorica probleme.

„Ja nemam ništa protiv testiranja i do sada sam to radila i bez ovih testova što su nam oni sada poslali. Već sam prije kupila testove i testiram nepokretne osobe u kućnom posjetima. Isto tako pacijente koji su sumnjivi, a već su došli u ambulantu. Njih odmah testiram, ali im onda kažem da ću im rezultat javiti“, pojašnjava doktorica kako dodatan posao nije osnovni problem, već nedostatak uvjeta da se taj posao obavi bez opasnosti po druge pacijente.

„Ja bih otišla i prije i iza posla u neki kontejner testirati, nemam ništa protiv, no u samoj ordinaciji je to teško organizirati. Izuzev onih koji su već ušli u ambulantu, a sumnjivi su, njih smo testirali i prije i dalje to radimo“, kaže nam.

„Ja sam poslušala i probala, međutim, čovjek je jako umoran na kraju radne smjene i imunitet tada opada, prije nekoliko dana sam testirala na kraju radnog vremena, ima-

la sam dva pacijenta čiji je test pokazao da su covid pozitivni i oni su bili više od 30 minuta u ordinaciji“, kaže. Ističe i kako nema baš potražnje za brzim testiranjem u ordinacijama.

„Mi smo županija koja je odijeljena od drugog dijela Hrvatske, dijeli nas granični prijelaz, druga država pa čak i ovi koji su bili pozitivni na BAT-u su htjeli raditi PCR da mogu dobiti potvrdu s kojom mogu prijeći granicu. Kod nas se jednostavno uvjeti nisu stekli“, zaključuje doktorica Adžović Andrić.

KOHOM UPOZORAVA OD POČETKA NA LOŠ POTEZ

MINISTARSTVA

Predsjednik dubrovačke podružnice KoHOM-a, doktor Orsat John ističe kako testiranje u ordinacijama nije dobra praksa jer ne postoje adekvatni uvjeti za sigurno provođenje. „Mi smo mišljenja da je to praktički neizvedivo u većini situacija, jer imate mogućnost miješanja pacijenata koji će se pokazati covid pozitivni i onih koji nisu zaraženi. Testove smo dobili, ali osim toga nikakve epidemiološke naputke kako to konkretno organizirati. Preporuka jest da se testira na kraju radnog vremena, ali trebamo biti svjesni da se za testiranje treba izdvojiti određeno vrijeme, onda smo mi to vrijeme nedostupni pacijentima. Pacijenti su ionako često nezadovoljni jer smo opterećeni, ne mogu nas dobiti na telefon često i tako dalje“, kaže John i dodaje da je tehnički najlakše napraviti taj bris i kako to nije problem, već ogroman posao koji stoji iza toga, uvođenje u sustav i drugo.

„Još jedna stvar po kojoj je Dubrovnik specifičan pa ne vidimo potrebu ovoga jest što sustav kod nas funkcionira odlično. Postoji nekoliko punktova za PCR testiranje i nigdje se ne čeka“, govori i dodaje kako većina ljudi želi PCR testiranje, tako da zainteresiranih za testiranje u ordinaciji baš i nema.

Predsjednik

dubrovačke podružnice KoHOM-a, doktor Orsat John

Prozor ordinacije gdje doktorica Sanja Mišković testira po potrebi

Intervju

Dr. sc. Đivo Ljubičić, dr. med, internist i pulmolog, pročelnik je Zavoda za pulmologiju KBC-a Dubrava, koja od početka pande mije predstavlja glavni nacionalni centar za zbrinjavanje oboljelih od bolesti COVID-19. Osim toga, dok tor Ljubičić je voditelj Centra za pul mologiju u Specijalnoj bolnici Sveta Katarina te dio stručnog tima u Cen tru za liječenje POST-COVID-19 sindroma. Također, predavač je na dodiplomskom studiju medici ne Medicinskog fakulteta Sveuči lišta u Zagrebu. Trenutno je jedini liječnik u Hrvatskoj koji posjeduje europski certifikat za endobronhal ni ultrazvuk i zapravo bi trebalo jako puno vremena i prostora za pobro jati sve njegove uspjehe i profesio nalna dostignuća. Sve to rezultat je ogromnog iskustva koje je odlučio podijeliti s čitateljima Dubrovač kog dnevnika pa u velikom in tervjuu govori o COVIDU-19 i post-COVIDU, omikron varijanti, novim istraživanji-

ma, dosadašnjim zaključcima, liječenju dišnih bolesti, alergijama, o vaterpolu kojem je kao dijete Grada vjeran i o svom rodnom Dubrovniku iz kojega, kaže, nikada nije otišao.

tijekom uobičajenih uvjeta (rekli bismo „staro normalno”) suočavaju sa stresom na poslu, uglavnom zbog dugih smjena i dežurstava, razine odgovornosti te trajnog svjedočenja o težini ljudske patnje.

no manje viđamo obitelj i prijatelje. Medicinski djelatnici, kao i ostali ljudi, nisu sami po sebi imuni na učinke koje katastrofe (poput pandemije ili ponavljanih potresa) imaju na mentalno zdravlje, te smo se pored pojačanog stresa na poslu morali nositi i sa stresom nastalim zbog raznih nepogoda izazvanih potresima i pandemijom u privatnom okruženju. Međutim, klinička karijera često zahtijeva od nas da odgo-

Intervju

talnom zdravlju i svjesno upravljanje stresom. Alati na raspolaganju su fizička aktivnost i sport, uredna higijena sna, koja podrazumijeva pravilne intervale spavanja 7-9 sati (kad god je to moguće), zdrava prehrana i adekvatan unos vode, izbjegavanje povećanog unosa alkohola, intenziviranje kontakta s obitelji i prijateljima (tijekom pandemije govorimo o fizičkoj, ali i ne socijalnoj distanci). Također važno je razgovarati i međusobno dijeliti iskustva s kolegama koji su u sličnoj situaciji i pred sličnim izazovima. Kolege psihijatri koji se bave stresom preporučuju vježbe vizualizacije, progresivnu mišićnu relaksaciju, mindfullness, meditaciju, vježbe disanja. Mnogi nalaze potporu u humoru, pisanju dnevnika ili religioznosti. Osobno, trudim se biti što više fizički aktivan – plivanje, vaterpolo, hodanje, planinarenje, izleti, te njegujem socijalne kontakte s osobama u čijem sam prisustvu veseo i opušten. Također dio svojih kapaciteta odvajam na učenje vještina koje su sasvim različite od poslovnog konteksta.

Iako se radi o novoj bolesti, o COVIDU-19 se danas zna puno više nego te 2020. godine kad je stigao u naše krajeve. Koji su vaši zaključci koje ste iz-

vukli u radu i liječenju COVID pacijenata?

Pitanje je dosta općenito, jer je zaključaka mnoštvo i bilo bi neozbiljno komentirati ih u par rečenica. Stoga ću vam ispričati kako smo uopće došli do zaključaka i kolika količina posla se krije iza „donošenja zaključaka“. Klinička bolnica Dubrava bila je od početka pandemije glavni nacionalni centar za zbrinjavanje oboljelih od bolesti COVID-19 te je do danas u bolnici liječeno više od 7 500 bolesnika. U prvoj i najvećoj post-COVID dnevnoj bolnici u Republici Hrvatskoj zbrinuto je više od 3 500 bolesnika. Liječenje bolesnika vođeno je prema smjernicama i protokolima za rad i postupanje kod infekcije SARS-CoV-2. U liječenju su primjenjivani svi suvremeni dijagnostički i terapijski intenzivistički postupci, poput primjene invazivnih modaliteta mehaničke ventilacije, neinvazivne mehaničke ventilacije (NIV), terapije visokim protokom kisika (HFOT), primjene ultrazvuka, bronhoskopije, neinvazivnog i invazivnog hemodina-

mskog praćenja i optimizacije bolesnika, bubrežne nadomjesne terapije, kao i primjene veno-venskog ECMO-a (vantjelesne oksigenacije) kao krajnje potpore kod respiracijske insuficijencije. Zbog potrebe sagledavanja iskustava kao i planiranja skrbi za oboljele od COVID-19 u ožujku 2021. započeta je inicijativa za stvaranje registra svih bolesnika liječenih od COVID-19 u KB Dubrava. Osobnim angažmanom više od 80 liječnika, koji su uz iznimno zahtjevan svakodnevni rad unosili podatke u prethodno dizajniranu tablicu, uspjeli smo stvoriti veliku, sveobuhvatnu bazu podataka svih pacijenata oboljelih od COVID-19 liječenih u našoj ustanovi. Ova baza podataka temelj je za publiciranje radova vlastitih iskustava s bolešću COVID-19 od kojih je više od 10 trenutno u postupku recenziranja, a neki su već publicirani. An-

S osobljem Zavoda za pulmologiju KBC-a Dubrava

gažirani liječnici koji su radili na registru članovi su autorskih grupa koje su posvećene različitim aspektima bolesti COVID-19 (smrtnost, tromboze i krvarenja, potreba intenziteta respiratorne potpore, bakterijemije). Dana 16. i 17. prosinca 2021. smo povodom 30. godišnjice djelovanja Kliničke bolnice Dubrava u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske organizirali simpozij „Iskustva i izazovi u liječenju oboljelih od COVID-19“, na kojem smo medicinskoj javnosti (više od 3000 prijavljenih zdravstvenih djelatnika) tijekom 62 predavanja predstavili mali dio naših zapažanja i rezultata. Objavljen je i na internetu javno dostupan Suplement 4 Liječničkog vjesnika, službenog glasila Hrvatskog liječničkog zbora, u kojem smo objavili zaključke sa simpozija.

Omikron varijanta virusa donijela je nove rekorde u broju novozaraženih, ali barem zasad nije srušila rekordne brojke umrlih od COVIDA-19. Iz vašeg iskustva, radi li se tu ipak o nešto blažoj varijanti od onih dosadašnjih? Je li kod delta varijante bilo više plućnih komplikacija nego sada ili to nije slučaj? Sve je više dokaza da omikron varijanta češće inficira grlo nego pluća, čime se, vjerujemo, može objasniti zašto se čini da je zaraznija, ali manje smrtonosna od drugih sojeva virusa. Šest studija (četiri objavljene od Badnje večeri) je pokazalo da omikron ne oštećuje ljudska pluća toliko koliko delta i druge prethodne varijante SARSCoV2 virusa. Ova istraživanja tek trebaju proći recenziju drugih znanstvenika. Rezultat svih mutacija koje čine omikron drugačijim od prethodnih varijanti je da

petkom Intervju

je možda promijenio svoju sposobnost da inficira različite vrste stanica. U biti, izgleda da je sposobniji zaraziti gornje dišne puteve - stanice u grlu. Postoje naznake da se u stanicama grla lakše razmnožava nego u stanicama pluća. Ovo je stvarno preliminarno, ali studije upućuju u istom smjeru. Ako se virus više replicira u grlu, to ga čini zaraznijim, što bi moglo objasniti ovakvo brzo širenje. S druge strane, virus koji je dobar u zarazi plućnog tkiva bit će potencijalno opasniji, ali manje prenosiv. Kolege iz Liverpoola su pokazale da omikron dovodi do „manje teške bolesti” kod miševa. Rad je pokazao da miševi zaraženi omikronom manje gube na težini, imaju niže virusno opterećenje i imaju manje tešku upalu pluća. Životinjski model sugerira da je bolest manje teška od delte i izvornog virusa otkrivenog u Wuhanu. Čini se da se brže uklanja iz organizma, a životinje se brže oporavljaju, a to je povezano s kliničkim podacima kojima tek slijedi objava. Rani pokazatelji su da je omikron dobra vijest, ali to još nije pouzdan signal da se do kraja opustimo, jer ako je osoba klinički ranjiva (dob, komorbiditeti), posljedice još uvijek nisu bajne - ljudi umiru i od bolesti izazvane omikron varijantom. Ne smijemo još dopustiti da svi strgnu svoje maske i tulumare. Vezano za omikron, još bih nadodao da smo sad usred rasprave o tome kako najbolje provesti kućno testiranje. Prije dva tjedna neki su znanstvenici utvrdili da bi brzi antigenski testovi (BAT) mogli biti točniji kada bi ljudi uzimali briseve iz grla, kao i iz nosa. Ja se slažem s tim prijedlogom, jer ne vidim razlog zašto se ne bi uzimao bris ždrijela i no-

sa u istom aktu. Kolege iz Južne Afrike su pokazali kako su uzorci sline podvrgnuti PCR testovima bili bolji od nazalnih briseva u otkrivanju omikrona.

Imate iznimno iskustvo na području pulmologije. Koji pacijenti s bolestima i smetnjama dišnog sustava su najviše ugroženi kod zaraze COVID-om? Što je s pušačima? Svi bolesnici, a posebno oni s komorbiditetima poznatim od ranije, u opasnosti su razviti težak ili kritičan oblik bolesti koji zahtjeva hospitalno liječenje. Prema dosadašnjim saznanjima i iskustvu, pretpostavljalo se da su bolesnici s astmom i kroničnom opstruktivnom bolešću pluća (KOPB) poznatom od ranije pod većim rizikom od razvitka težeg oblika bolesti te također od akutnog pogoršanja osnovne bolesti. Prema podatcima iz Registra hospitalno liječenih bolesnika s COVID-19 u KB Dubrava, bolesnici s astmom poznatom od ranije i KOPB-om pri prijemu su imali teži oblik bolesti, no njihovi ishodi nisu bili lošiji u odnosu na kontrolnu skupinu, što se moglo očekivati s obKlinička bolnica Dubrava bila je od početka pandemije glavni nacionalni centar za zbrinjavanje oboljelih od bolesti COVID-19 te je do danas u bolnici liječeno više od 7 500 bolesnika.

zirom na prirodu osnovne bolesti i samog COVID-19. Bolesnici s uznapredovalim karcinomom pluća, kao i bolesnici s drugim malignim bolestima imaju lošije preživljenje u odnosu na kontrolne skupine po dobi i spolu.

...

Pušenje je povezano s drugih težim bolestima i povećanim rizikom od smrti kod ljudi kojima je potrebno bolničko liječenje zbog COVID-19. Britanska studija koja je obuhvatila podatke od 2,4 milijuna ljudi, objavljena u siječnju 2021. pokazuje da pušači koji dobiju koronavirus dvostruko češće zahtijevaju bolničko liječenje i prijavljuju više simptoma od nepušača. Pušenje dovodi do razvoja mnogih ozbiljnih zdravstvenih stanja, uključujući kardiovaskularne bolesti, kronične bolesti pluća i dijabetes. Znamo da je veća vjerojatnost da će ljudi s tim zdravstvenim stanjima biti hospitalizirani ili umrijeti ako se zaraze koronavirusom. Pušenje također može oštetiti pluća i imunološki sustav, čineći bolesnika osjetljivijim na respiratorne infekcije. Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi: “Pušenje narušava funkciju pluća i otežava tijelu da se bori protiv koronavirusa i drugih bolesti.” Ne znamo sa sigurnošću imaju li pušači veću vjerojatnost da će dobiti koronavirus, iako znamo da je veća vjerojatnost da će se ozbiljno razboljeti od COVID-19 ukoliko se zaraze. Neki rani članci sugerirali su da pušenje može povećati šanse za zarazu, budući da pušači češće dodiruju lice i usta. S druge strane, nedavni rad londonskih istraživača sugerira da postoji manja vjerojatnost da će pušači biti zaraženi koronavirusom. Jedna studija sugerira da bi to moglo biti zato što nikotin ometa ACE2

Intervju

receptore, što može spriječiti virus da uđe u stanice. Istraživači su rekli da je potrebno više znanstvenih istraživanja kako bi se razumjeli ti nejasni nalazi. Jedan američki rad u kojem se tvrdi da pušenje može smanjiti rizik od infekcije SARS-CoV2 povučen je nakon što je utvrđeno da dva njegova autora imaju veze s duhanskom industrijom. Bez obzira na to smanjuje li pušenje rizik od zaraze koronavirusom, znamo da povećava rizik od teške bolesti, hospitalizacije i smrti ako se ipak osoba zarazi. Razumijem da je pandemija bila vrlo stresna, ali nikad nije bilo bolje vrijeme za prestanak pušenja.

Sve je veći broj reinfekcija, ali i onih pacijenata koji se žale na tzv. post-COVID sindrom. Koliko se pacijenti koji su preboljeli COVID-19 žale na smetnje dišnog sustava i o kojim se smetnjama radi?

Dosadašnja iskustva pokazuju da neki bolesnici nakon preboljele bo-

lesti COVID-19 razviju brojne simptome i komplikacije u sklopu sindroma post-COVID. U svrhu praćenja takvih bolesnika, u KB Dubrava 2020. otvorena je post-COVID dnevna bolnica. To je najveći i najiskusniji post-COVID centar u Republici Hrvatskoj. Prosječna dob osoba s post-COVID sindromom bila je 62 godine, a prosječni indeks tjelesne mase 30,9. Većinom se radilo o nepušačima (60%) ili bivšim pušačima (36%). Do 12. tjedna praćenja 16% bolesnika razvilo je komplikacije (tromboembolije, aritmije, pneumotoraks, CVI, trombocitopenija), a kod dvaju bolesnika došlo je do reakutizacije infekcije. Nove bolesti otkrivene su kod 24% bolesnika (hipertenzija, dijabetes i tireoiditis). Najčešći simptomi bili su nedostatak zraka (72%), kašalj (59%), umor (33%) i neurološki simptomi (37%). Difuzijski kapacitet za ugljični monoksid (mjera očuvanosti dišne površine) je na prvom pregledu bio smanjen kod 76% bolesnika, a kod 10% bolesnika zaosta-

la je snižena vrijednost zasićenosti krvi kisikom nakon 24 tjedna. Većina bolesnika imala je patološke uzorke „mliječnog stakla“ na CT snimci na prvom i kontrolnom pregledu. Naši rezultati pokazuju da bolesnici koji su preboljeli teži oblik infekcije COVID-19 imaju značajan respiratorni deficit i dugotrajni oporavak. Boravak na svježem zraku, izbjegavanje cigareta, tjelovježba samo su neki od načina na koje možemo održati zdravlje svojih pluća i uopće dišnog sustava. No, ponekad to nije lako izvedivo za većinu stanovništva koja živi u gradovima koji su prepuni smoga. Zagreb se početkom studenog spominjao kao jedan od najzagađenijih svjetskih gradova. Koliko je moderan način života poguban za pluća i kako održati njihovo zdravlje te spriječiti bolesti dišnog sustava?

Zagreb, kao i drugi gradovi u Hrvatskoj, ponekad može završiti na listama onih s najzagađenijim zrakom,

bez obzira na to tko radi rang liste. Međutim, to se uobičajeno zbiva u nekim kraćim razdobljima. To je rezultat nepovoljnih vremenskih uvjeta, prvenstveno magle i uobičajena je pojava tijekom zimskih mjeseci u svim većim gradovima. Kada se gleda kvaliteta zraka kroz godinu, Zagreb, baš kao i Hrvatska generalno, nije ni najgori, ni najbolji, spada negdje u prosjek. Inače, dugotrajna izloženost lebdećim česticama manjima od 2.5 mikrona (PM2.5) može imati štetan učinak na dišni sustav, dovesti do smanjene plućne funkcije, dišnih infekcija i pogoršanja astme. Zagreb ima blagodat blizine Medvednice i Žumberka, te cijeli niz prekrasnih prirodnih lokaliteta unutar sat vremena vožnje. Svakako je preporučljivo što više i čim češće boraviti u prirodi i na svježem zraku. Smatram da moderan način života nije poguban za pluća, već dapače, danas raspolažemo tehnologijama kojima možemo značajno smanjiti emisiju štetnih čestica. Ne govorim samo o onečišćenosti vanjskog zraka, već i unutarnjih prostora. Ljudska izloženost štetnim česticama značajno se smanjila prelaskom na moderne načine grijanja –struju i plin. Za razliku od vremena grijanja na drva ili ugljen, današnje društvo udiše mnogo čišći zrak. Već sada vidimo vrlo specifičan utjecaj klimatskih promjena na zdravlje pluća, a taj učinak će u budućnosti biti još izraženiji. Globalno zatopljenje će povećati rizik ekstremnih klimatskih događaja (temperaturni ekstremi i oluje) koji će potom povećati rizik izloženosti česticama nastalim u šumskim požarima i olujama prašine (npr. saharski pijesak). Također će doći do promjene u razinama cirkulirajućih alergena jer će se zbog porasta temperature i kon-

Nastavak na sljedećoj stranici

centracije ugljičnog dioksida produljiti sezona polenacije alergena, koji mogu postati još alergogeniji, tj više poticati alergije nego što to rade danas. Sve skupa utjecat će na pogoršanje stanja kod bolesnika s astmom, rinitisom, kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti, a može poticati i češće respiratorne infekcije. Prioritet bi trebao biti smanjiti korištenje fosilnih goriva, koja su odgovorna i za onečišćenje zraka i za klimatske promjene, jer je znanost dokazala neodvojivost klimatskih promjena i onečišćenja zraka.

Astma je jedna od najčešćih kroničnih bolesti današnjice, ali i među 10 vodećih uzroka smrti u RH. Ona je ujedno i doživotan suputnik. Kako živjeti s astmom? Kod alergijske astme napadaje uzrokuju različiti alergeni (grinje, kućna prašina, pelud, dlaka kućnih ljubimaca), a kod nealergijske razni nealergijski čimbenici: fizički napor, udisanje hladnog i suhog zraka, virusne infekcije, jake emocije i zagađenje zraka (najčešće duhanskim dimom).

Uz pravilno i redovito uzimanje propisane terapije i kontrole pulmolo-

petkom

Intervju

ga, napadaji se najlakše sprječavaju izbjegavanjem čimbenika koji pokreću astmu (različiti alergeni i iritansi). Preporučuje se redovito čišćenje kako bi se smanjila količi-

na prašine u domu, izbjegavanje tapeta, tapita, zavjesa. Isto tako, preporučuje se prestanak pušenja i izbjegavanje prostora u kojima se puši, provjetravanje kuhinje i kupaonice,

...

Nažalost, sviranje gitare i klapu sam malo zapostavio zadnjih godina, zbog obaveza, no vaterpolom sam se nastavio baviti u sklopu veteransko-amaterskog kluba VK Val, kojeg smo osnovali nas nekoliko entuzijasta prije više godina. Prije pandemije smo redovito sudjelovali na domaćim i međunarodnim turnirima, što ćemo, nadam se, nastaviti u post-pandemijskom razdoblju. Još jedan moj hobi od djetinjstva su jezici (grčki, latinski u osnovnoj i srednjoj školi), pa se pored engleskog, služim norveškim i njemačkim jezikom. Šest godina (2013.-2029.) sam iz razonode učio norveški i stekao B2 certifikat, dok zadnjih godinu i pol dana obnavljam i brusim svoj njemački jezik 1 na 1 s profesoricom i ciljam na C1 certifikat.

treba smanjiti količinu vlage u domu, ukloniti životinje iz kuće ili barem spavaonice. Potrebno je izbjegavati kontakt s prehlađenim osobama i cijepiti se protiv gripe. Fizičku aktivnost ne treba izbjegavati, ali u dogovoru s liječnikom treba prevenirati simptome inhaliranjem odgovarajućeg lijeka. Nažalost, i uz navedena pravila ponašanja neki put nije moguće izbjeći pogoršanja. Danas postoji cijeli niz jako dobrih inhalacijskih lijekova i kombinacija, a temelj liječenja su inhalacijski kortikosteroidi. Kod bolesnika s teškom astmom, ovisno o fenotipu bolesti i vrsti upalne reakcije, na raspolaganju su nam i moderni biološki lijekovi koji utječu na smanjenje patološke upalne reakcije.

U posljednje vrijeme najaktualnija tema je COVID pa se čini kako su neke druge ozbiljne bolesti dišnog sustava bačene u drugi plan. Primjerice, karcinom pluća koji je

HOBIJI SU VAM GLAZBA I VATERPOLO. U GIMNAZIJSKIM STE DANIMA I IGRALI ZA VK JUG. STIGNETE LI IM SE POSVETITI UZ SVE POSLOVNE OBVEZE KOJE IMATE?

dr.sc. Đivo Ljubičić, dr.sc. Andrej Šribaranesteziolog i dr.sc. Marko Lucijanić - hematolog

Intervju

vodeći uzročnik kod smrtnosti od svih karcinoma. Na što biste tu posebno upozorili, na što treba pripaziti?

Rak pluća jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj. Godišnje se otkrije više od 3000 novih slučajeva raka pluća, velikom većinom u pušača. Najčešće se javlja između 55. i 65. godine života. Nažalost, gotovo isti broj bolesnika umire svake godine od ove smrtonosne bolesti. Gotovo 90% svih bolesnika s karcinomom pluća su pušači ili bivši pušači. Petogodišnje preživljenje od karcinoma pluća u Sjedinjenim Američkim Državama je oko 16%, dok su podaci za Hrvatsku značajno lošiji te je petogodišnje preživljenje oko 10%. Broj cigareta dnevno i rana dob u kojoj se počne pušiti povećavaju rizik od raka pluća. Pokazalo se da i pasivno pušenje povećava rizik. Visoke razine zagađenja, radijacije i izloženosti azbestu također mogu povećati rizik. Karcinom pluća je bolest čiji se simptomi teško prepoznaju u najranijoj fazi jer ih gotovo ni nema. Ipak, razvojem i širenjem bolesti se javljaju sistemski predznaci kao što su gubitak apetita i opći umor, potom kašalj, iskašljavanje krvi, gušenje, učestale dišne infekcije, bolovi u kostima, oticanje lica, vrata ili ruke, glavobolje itd. Osobe koje pripadaju rizičnoj skupini za razvoj karcinoma pluća su pušači, osobe izložene pasivnom pušenju, azbestu ili plinu radonu te one u čijoj su (osobito užoj) obitelji zabilježeni slučajevi karcinoma pluća, jer tada postoji velika vjerojatnost od prisutnosti naslijeđenih onkogena (gena koji potiču rast tumorskih stanica). Savjet: Ako pušite, prestanite. Nastojte izbjegavati pasivno pušenje. Sudjelujte u Na-

cionalnom programu probira na karcinom pluća, na koji vas može uputiti vaš obiteljski liječnik ukoliko zadovoljavate sljedeće uvjete probira: imate 50-75 godina, aktivni ste pušač ili ste prestali pušiti unutar 15 godina prije probira uz pušački staž od minimalno 30 godina (30 pack/years), bez obzira na druge bolesti ili osobitosti.

Jako ste angažirana osoba i čini se perfekcionist u svom pozivu. Početkom siječnja 2021. godine priključili ste se timu Specijalne bolnice Sv. Katarina gdje ste voditelj Centra za pulmologiju i dio stručnog tima u Centru za liječenje POST-COVID-19. Prof.dr.sc. Dragan Primorac je kazao kako se u ‚Svetoj Katarini’ promišlja i vrijedno radi i po pitanju novih načina liječenja

od COVID-a. Na čemu ste sve radili?

SB Sv. Katarina je prepoznatljiva po multidisciplinarnom pristupu problematici post-COVID sindroma, a obrada pored pulmološke uključuje kardiološku, neurološku itd. Vrlo je važno bolesnika promatrati s više kliničkih aspekata i ne ograničavati se samo na „jedan organ“ već kao organizam u cjelini. Također, Specijalna bolnica Sv. Katarina je jedna od dvije ustanove u svijetu koja je primijenila mezenhimalne stanice u liječenju COVID-19. Dokazali smo imunomodulacijski i protuupalni učinak takvog liječenja i pozicionirali našu znanost dosta visoko. S kolegama iz Izraela trenutno pripremamo kliničko ispitivanje III. faze za primjenu mezenhimalnih stanica u akutnom COVID-u. Prvi u Republici

...

Hrvatskoj smo uveli ispitivanje stanične imunosti, a naša grupa autora je objavila rezultate u visokorangiranim stručnim časopisima Science i Nature Communications. Na preko 700 osoba pokazali smo da sama razina anti-SARS-CoV2 IgG protutijela nije najbolji pokazatelj stečenog imuniteta, već je to stanična imunost. Osobe koje su preboljele COVID-19 i one koje su potpuno cijepljene imaju usporedivu razinu stanične imunosti.

Ostatak velikog razgovora s dr.sc. Ljubičićem, u kojem odgovara detaljnije o astmi i metodama liječenja kortikosteroidima, sve češćim alergijama, kao i o tome što misli o uobičajenoj praksi liječenja Sumamedom u slučaju Covida 19 pročitajte na portalu Dubrovački dnevnik.

VRATITI?

Naravno da mi nedostaje, tu je kuća u kojoj sam odrastao, bicikl sam naučio voziti na Stradunu (jer smo do 6.12.1991. živjeli u Gradu, nakon čega smo preselili na Kono „dok se kuća ne popravi“), roditelji, barka, đardin, tople i drage slike djetinjstva u koje se uvijek djelomično vratim prilikom svakog dolaska. Mislim da ne postoji osoba koja je otišla iz Grada, a da se ne planira vratiti. Znate, ja nisam zapravo otišao iz Grada… Izlike su „samo studiram u Zagrebu“ ili „samo radim gore“. I tako u tim sanjarenjima i maštanjima prođe zapravo čitav jedan život. U ovom trenutku mi se čini da povratkom ne bih mogao iskoristiti puni potencijal kvalifikacija koje sam stekao u više usko specijaliziranih dijagnostičkih vještina koje su primjerene tercijarnom centru jer ih naprosto ne bih mogao primijeniti u prihvatljivom opsegu u OB Dubrovnik, kojoj gravitira ipak puno manji broj bolesnika. Inače, s kolegama prim. mr. Vrbicom, dr. Dujmović i dr. Carević srdačno i usko surađujem u smislu kontinuiranog zbrinjavanja bolesnika i dodatne dijagnostike. Vrata naše Pulmologije u KB Dubravi uvijek su bila i ostat će otvorena svim Dubrovčanima, ali i ostalima koji trebaju našu skrb. Također, uživam držati nastavu studentima medicine u razvijenoj akademskoj sredini. Povratak ne isključujem, jer zapravo nikad nisam ni otišao.

NEDOSTAJE LI VAM DUBROVNIK? PLANIRATE LI SE

Vijesti

DRAGI GOSTI

Izbije li rat u Ukrajini, mogao bi nastradati i dubrovački turizam

na osmo mjesto na listi. Te teške godine za dubrovački turizam os tvarili su 3 625 dolazaka i 21 097 noćenja. Dobar trend nastavljen je i prošle godine kada su ostva rili 8 588 dolazaka i 44 075 noćen ja te završili na 12. mjestu na top listi država.

Usporavanje globalnog gospodarskog rasta i produbljenje energetske krizu mogućnosti su koje bi nastale uslijed upada ruskih snaga na teritorij Ukrajine. No, osim toga poguban utjecaj sukoba mogli bi itekako osjetiti i turistički sektor u Hrvatskoj što bi rezultiralo otkazivanjem rezervacija.

Situacija u turističkoj industriji trenutno je povoljnija nego lani. Usprkos novom soju koronavirusa, potražnja i interes za putovanjima su u porastu. Goste više ne brine toliko koronavirus, rezervacije rastu, a turistički djelatnici nadaju se dobroj predsezoni koja je prošle godine izostala. Nepredvidivost koronavirusa s jedne strane, eskalacija sukoba u Ukrajini s druge

strane, misli su koje zaokupljaju i na krajnjem jugu. Ako se napetosti u Ukrajini pretvore u otvoreni rat, predsjednik Uprave turističke kompanije Uniline Boris Žgomba predviđa kako ne bismo izgubili turiste iz zemalja Europske unije, ali bismo imali problem s tržištima izvan EU-a.

ŽGOMBA: IZGUBILI BISMO TA TRŽIŠTA

„Imamo tržišta Azije, Južne Amerike i Bliskog istoka, iz kojih su lani turisti opet počeli masovnije dolaziti, a ratom u Ukrajini izgubili bismo velik dio njih”, mišljenja je Žgomba.

Turisti iz Ukrajine u Dubrovniku su 2019. godine ostvarili 4 129 dolazaka i 16 990 noćenja što ih je stavilo na 39. mjesto na top listi država. Kada je izbila pandemija koronavirusa, 2020. godine, Ukrajinci su ‚otkrili’ Dubrovnik te se popeli

Dobri turistički rezultati zasigur no su rezultat dodatnih promotiv nih aktivnosti koje je zadnjih godi na pojačano radila Turistička za jednica grada Dubrovnika. Direktorica TZ-a Ana Hrnić za Dubrovački dnevnik je poručila kako je ukrajinsko tržište od velike važnosti za Dubrovnik.

„Trenutno su najavljeni avioprijevoznici SkyUp Airlines i Ukraine Air International koji će nas tijekom ljetnih mjeseci povezivati s Kijevom. S obzirom na trenutnu napetost u Ukrajini, nadamo se da ishod neće biti negativan u svakom slučaju te kako će se sve rezervacije i putovanja realizirati”, kazala je Hrnić.

DOMAZET MALOBABIĆ: KAŽU MI DA NIJE TAKO KRITIČNO

Vlasnica tvrtke Adriatic Concierge Iris Domazet Malobabić ima izvrsnu suradnju s gostima iz Ukrajine i Rusije, posebice zadnje dvije godine. Za Dubrovački dnevnik je komentirala situaciju u ovim državama budući da je u stalnom kontaktu s poslovnim partnerima. - Kazali su mi kako situacija nije toliko kritična te da neće eskalirati kako to mediji prenose. Redovi-

Vlasnica tvrtke Adriatic Concierge Iris Domazet Malobabić ima izvrsnu suradnju s gostima iz Ukrajine i Rusije i u stalnom je kontaktu s poslovnim partnerima

to se čujemo i uvjeravaju me kako do sukoba neće doći jer to nije nikome u interesu. Svi mi govore da se smirim i ne brinem, ali iskreno nije ugodno čuti što se sve događa - kazala je Domazet Malobabić koja u travnju planira organizaciju turističkog događaja Adriatic Luxury u Dubrovniku gdje se nada dolasku agenata iz Ukrajine, Rusije, Azerbejdžana, Kazahstana i ostalih zemalja.

- Mi i dalje radimo na promociji i nadamo se kako će sve biti ureduzaključila je za Dubrovački dnevnik Iris Domazet Malobabić.

AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Županija

PRIJATELJSTVO SE NASTAVLJA

Vukovarsko-srijemska županija jugu Hrvatske donirala 10 tona jabuka, DNŽ uzvratila s 12 tona mandarina

„Naravno kako niti mandarine Vukovaru, niti jabuke Dubrovniku nisu nužne, međutim to je jedna gesta prijateljstva i dobre suradnje dviju županija koje su na dva kraja Hrvatske, ali koje imaju puno toga zajedničkog,“ istaknuo je župan Dobroslavić

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Već niz godina Dubrovačko-neretvanska i Vukovarsko-srijemska županija uspješno surađuju i gaje prijateljske odnose, a potvrda uspješne i prijateljske suradnje su i tradicionalne akcije u kojima naša županija Vukovarsko-srijemskoj donira mandarine, a Vukovarsko-srijemska našoj jabuke. U Dubrovačko-neretvansku županiju je tako ponovno sti-

gla donacija od 10 tona jabuka te je podijeljena u ponedjeljak u gruškoj luci, a DNŽ je istoku Hrvatske donirala 12 tona mandarina, o čemu je više rekao župan Nikola Dobroslavić.

„Naravno kako niti mandarine Vukovaru, niti jabuke Dubrovniku nisu nužne, međutim to je jedna gesta prijateljstva i dobre suradnje dviju županija koje su na dva kraja Hrvatske, ali koje imaju puno toga zajedničkog. Suprotstavljali smo se velikosrpskoj agresiji iz koje je Vukovar puno gore prošao, ali smo

imali slično iskustvo. Surađujemo na puno polja; kroz naše razvojne agencije, kroz ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode... Pokušavamo, što je malo ometeno u COVID krizi, pojačati tu suradnju i u turizmu. Inzistiramo na tome da se što prije aktivira Zračna luka u Osijeku kako bi turisti koji dolaze u Dubrovnik posjećivali i istok Hrvatske. To su sve načini na koje pokušavamo povezati ova dva krajnja dijela Hrvatske,” kazao je Dobroslavić koji je podsjetio na pokušaj plasiranja proizvoda iz Vukovarsko-srijemske županije na turističko tržište u Dubrovniku. „Krenulo je dosta dobro, međutim to je nažalost malo zamrlo, pokušat ćemo sve to ponovno aktivirati,” dodao je Dobroslavić, nakon čega se prisutnima obratio vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić.

„Jako je bitno imati dobre i prijateljske odnose ne samo među županima i dožupanima, nego cijelim timovima. Tada se rađaju ideje i mostovi suradnje koji su nužni

da se dogode u vremenu u kojem živimo. Od Vukovarsko-srijemske županije želimo napraviti destinaciju u koju će dolaziti turisti. Ne u mjeri kao što je to u Dubrovniku, ali od vas možemo naučiti kako privući turiste u našu županiju. Ono na čemu smo dosad temeljili naš razvoj i što želimo potencirati su prehrambena i drvna industrija. Tu želimo napraviti iskorake, a mislim i kako u DNŽ ima puno interesa za ove potencijalne proizvode iz naše županije,” kazao je Dekanić. Dubrovačko-neretvanskoj županiji donirali su jabuke koje je dobilo 80 korisnika.

„Mislim kako je ta tradicionalna gesta jako dobra kako bi posjetila ljude ovdje da nama gore nije lako, da nam je sve teže u ovim vremenima COVID krize i iseljavanja stanovništva. Vidite da je kod nas situacija najlošija. Činimo sve da se to promijeni, a činjenje se isključivo veže uz gospodarstvo jer tu je jedina mogućnost da ljudi ostanu u svom kraju,” zaključio je župan Dekanić.

na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

Jasno je da je Johann Sebastian Bach naš

Zoki je priznao da je pošao u Kranjsku Goru, svega na nekoliko sati, kako bi malo điravao po snijegu, nakon čega je cijelu svoju ekipu, uključujući i osiguranje, počastio pečenim pišćancima ili po naški, piletinom. Sve je to platio iz vlastitog špaga, ali dao je do znanja da ih je počastio i s još nečim, ali nije htio reći čime. Kako god, za tu ‚pišćanec gozbu’ istresao je, uz, je li, sokove, brat bratu sto eura. Kako bilo, lijepo su se proveli i predsjednik je opušteno u miru mogao razmisliti o situaciji u Ukrajini, Rusiji, NATO snagama i o koječemu još. Rezultat promišljanja izložio je nakon posjete najslađoj tvornici u Hrvata, poznatoj po prefinim bajaderama. Rezime je da su Rusi u pravu, dok su svemu krivi pod jedan, korumpirani i neuredni Ukrajinci i potom Europa i Amerika. I zbog toga će, zarati li u Ukrajini, kao Vrhovni zapovjednik povući sve naše vojnike iz Ukrajine i okolice. Svi se sad nešto deru kako nema tamo naših vojnika. Ne cjepidlačite, pa bio je u Sloveniji i nije se stigao raspitati ima li tamo negdje hrvatskih vojnika. Analogno tome, može se zaključiti kako su i Hrvati, onakvi korumpirani i neuredni kakvi već jesu, sami

izazivali JNA i Kadijevića i isprovocirali napad na Hrvatsku. To mu je sigurno rasvijetlio Dodik prilikom zadnjeg druženja na Pantovčaku. Neki teoretičari zavjere skloni su tumačenju da su mu opaki Slovenci stavili nešto u piletinu čime su ga pretvorili u Putinovog fana pa čak i Putinovog agenta. Dajte molim vas, ne treba brzati, ipak se tu radi o Zokiju.

Umeđuvremenu treba dobro razmisliti o tome trebaju li nama pilići, kokoši, pjetlići i ostala pernata živalj. Jer pokazalo se da su višestruko opasni po naše političare i zato treba razmisliti o smislu peradarskih farmi, ali i o sitnom seoskom uzgoju. U tom se smislu Ministarstvo poljoprivrede, sasvim ispravno, trudi smanjiti broj ove opasne peradi strategijom podrške što je moguće većem uvozu, kako nam ne bi ovdje kokoši stvarale nered. Evo, da nema kokoši koje su u stvari potencijalno opasni proizvođači oružja, onaj Zadranin ne bi mogao pisati gluposti po društvenim mrežama o gađanju, ne daj Bože premijera, trulim jajima. Tko proizvodi jaja? Kokoši. Dakle, proizvođači opasnog oružja. Da ih nema, ne bi onaj stari čovjek proveo cijeli dan na ispitivanju u

zadarskoj policiji i nakon svega zaradio optužni prijedlog. Naravno o svemu tome ministar od policije pojma nema jer policija samo, je li, radi svoj posao. Neće valjda Božinovića obavještavat’ o nekom potencijalnom atentatoru na Plenkija.

Za to vrijeme Srbi su naumili snimati seriju o svojim velikim „srpskim“ piscima Marinu Držiću Drletu i Ivanu Gunduliću Duletu. Kako je Dubrovnik istom analogijom za njih srpski grad, pa nije „njihov samo Drle i Dule“ nego i cjelokupna, ne mala, kultura i znanost koja je stvarana u ovom Gradu. Zato su se jako iznenadili i uvrijedili što ih je Mato otkantao iz „njihovog“ grada. Malo se svi previše nervaju oko toga. Moglo je i meni pasti na pamet da napišem zahtjev gradu Eisenachu i od Nijemaca tražim dozvolu za snimanje dokumentarca o hrvatskom kompozitoru Johannu Sebastianu Bachu. Nijemci bi umrli od smijeha i bez obzira, ako i misle da sam uzela previše bunike ili sam samo zbrisala sa psihijatrije, takav blesavi zahtjev ne bi zaslužio ni retka medijskog prostora, kamoli uzrujavanje. Samo možda kroz smijeh pitanje: „A na čemu ste vi?“ I to je to. Eto vas.

Vijesti

CILJ JE SAČUVATI VIZURE

Nazire se rješenje za odašiljač na Lopudu

Nakon što su Lopuđani reagirali, krenulo se u traženje kompromisa

AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković (on-line putem), zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin održali su ove srijede sastanak s predstavnicima tvrtke Odašiljači i veze d.o.o. Ispred ove tvrtke u državnom vlasništvu nazočio je predsjednik Uprave Mate Botica, član Uprave Marko Serdarević te direktorica za infrastrukturu OIV- a Ana Grubešić

Botica je naznačio kako je sastanak održan na inicijativu gradonačelnik Frankovića te da je bio „vrlo konstruktivan”.

- Došli smo do prijedloga koji ćete vjerujem razumjeti, a detalje ćete dobiti u priopćenju. Dogovorili smo se u cilju optimalnog rješen-

je, sagledavajući sve aspekte koji su potrebni da se odluka donese, formirati akcijski tim te ćemo u okviru mjesec dana donijeti odluku. Uključit ćemo predstavnike lokalne zajednice na otoku, stručne neutralne osobe, vještake telekomunikacijske struke i svi oni će predložiti rješenje koje ćemo iskomunicirati s predstavnicima lokalne zajednice na otoku - kazao je Mate Botica. Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić zahvalila se predstavnicima OIV-a koji su se odazvali sastanku s ciljem pronalaska kompromisa. - Cilj je da u mjesec dana dobijemo što kvalitetnije rješenje za ovu situaciju. Bit ćemo dobri partneri na zadovoljstvo stanovnika i svih onih kojima je u interesu imati dobar signal, a da stanovnici ujedno budu zaštićeni. Nećemo prejudicirati

odluku, ali Lopuđani će imati aktivnu ulogu u svemu, a neka stručnjaci odluče - istaknula je Tepšić. Podsjetimo, tvrtka Odašiljači i veze nedavno je usred otoka Lopuda postojeći odašiljač visine 20 metara zamijenila novim, višim za 15 i pol metara, što je pak uzbunilo lokalno stanovništvo. Tvrde kako je postavljanje te građevine visine 35.5 metara na toj lokaciji problematično iz nekoliko razloga pa su pokrenuli i online peticiju.

Stanovnici od investitora traže da se radovi zaustave do iznalaženja drugog prikladnijeg rješenja, odnosno da se toranj izmjesti izvan rezidencijalnog kvarta, gdje neće trajno narušiti ne samo vizuru spomenika nulte kategorije, već i turističku valorizaciju objekata koji se nalaze na tom području.

Bolesnici koji se suočavaju sa tzv. post-Covid 19 sindromom najčešće se žale na kronični umor, poremećaj pamćenja i koncentracije, bolove u prsima te mišićima i zglobovima, pojačane glavobolje, noćno znojenje i nesanicu, dugotrajan gubitak osjeta okusa i mirisa, teže disanje, osipe a ponekad i gubitak kose. Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori osim otklanjanja ili skraćivanja post Covid sindroma imaju i druge dokazane brojne benefite;

• U prisustvu kisika pojačava se imuni odgovor stanica

• Difuzno je povećana razina kisika u stanicama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi

• Uvećana je opća obrambena sposobnost organizma

• Poboljšano je djelovanje pojedinih lijekova

• Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta

• Snažan je antiedematozni učinak u tkivima

• Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

• Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije

• Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu

Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com

MONS. GLASNOVIĆ:

Dubrovčanima se srcem i dušom stavljam na raspolaganje

Unatoč

Biskupsko ređenje novog dubrovačkog biskupa mons. Roka Glasnovića upriličeno je prošle subote na euharistijskom slavlju u Katedrali. U svojoj prvoj izjavi za medije, nakon ređenja, odgovorio je kako se osjeća radosno, blagoslovljeno te je zahvalio svima koji su prisustvovali ređenju i koji su ga pratili.

„Gledam lica i radujem se jer u svakom licu vidimo i prepoznajemo Božju sliku. Molili smo za sve i stvarno je velika radost. Svi žele čestitati…“, izjavio je novi biskup. Unatoč epidemiološkim mjerama, okupilo se dosta vjernika.

„Nekoliko biskupa je javilo kako ne mogu doći, zaraženih ima i među svećenstvom. I mi smo se

malo pomučili, ali iznalazili smo načine da se ljudi ipak disperziraju,“ kazao je. Veliki naglasak novi biskup stavlja na obitelj, a prokomentirao je I negativne demografske pokazatelje.

„Moramo biti otvoreni. Nisu problemi ono što nas opterećuje, mi ljudi se moramo založiti i naći najbolje rješenje, najbolji način, ako svatko od nas da svoj doprinos, živjet ćemo u radosti, ljubavi, miru i istini,“ izjavio je. Na pitanje što Dubrovčani mogu očekivati od njega, kazao je da mogu očekivati da se srcem i dušom stavlja na

raspolaganje.

„Uz Božju pomoć, da zajedno koračamo. Godina je obitelji. Svi zajedno prihvatimo Isusa Krista kao spasitelja, jedni drugima budimo blizu i slušajmo što nam i drugi imaju reći,“ kazao je. Upitan je i u kakvom je stanju Dubrovačka biskupija, ali i za komentar na činjenicu kako je njegov prethodnik nad-

epidemiološkim mjerama okupili su se brojni vjernici

PRVA

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

GRGO JELAVIĆ / PIXSELL, GORAN MRATINOVIĆ

Dubrovački biskup mons. Roko Glasnović

biskup Mate Uzinić napravio određene iskorake.

„U ovim dugotrajnijim službama postoji kontinuitet, no svaka je osoba drugačija. Mi ne smijemo biti kopije jedni drugih. Bogu vrijedimo onakvi kakvi jesmo.

Biskupija je dobro složena, puno je vijeća, puno ureda, puno pastoralnih aktivnosti. Na dobrom smo putu da ostvarimo svoju ulogu i poslanje i biti u službi dubrovačkoj zajednici i Crkvi,“ izjavio je mons. Glasnović.

Vijesti

Alexandra Hotel Collection d.o.o. potražuje nove članove svoje male obitelji, veselog duha, spremnog na nove izazove koji su pred nama. Vidite li sebe kao odgovornu i pouzdanu osobu, poštenog pristupa poslu uz puno zalaganje, ne čekajte, javite se i postanite dio The Pucić Palace tima. Susrećemo se s ekskluzivnim klijentima iz različitih krajeva svijeta, različitim životnim pričama, zato je individualan i profesionalan pristup svakom gostu krajnji cilj poslovanja na obostrano zadovoljstvo.

Nudimo vam dobro plaćen posao uz dinamične uvjete rada jer kod nas nikad nije dosadno. Odličnu i zabavnu atmosferu u malom kolektivu, nagrade za trud i rad koji uvijek prepoznajemo i priliku za učenjem i napretkom.

Prepoznajete li sebe u navedenom, kao djelatnik/ica kuhinje, restorana, domaćinstva, recepcije ili nekog drugog odjela, ne čekajte sutra, javite se već danas i rastite s nama. administration@thepucicpalace.com

Sretno!

petkom

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Marica i Marija - kćer i majka u veselju uživaju zajedničku slobodnu nedjelju

Alma i Sanel - ništa nije ljepše nego Stradunom šetati i drage ljude sretati

Luna, Nikolina i Ivor - dječica su svojoj majci ljubavi najveće izvor

Braca, Vido, Smajo i Darko - momci na razne teme, a ponajčešće o sportu, raspravljaju žarko

Mersiha, Menko i Branka - i kad bura „dere” lijepo je zajedno poći vanka

Josipa, Panda i Martina - slika bez najdraže ljubimice ne bi bila jednako fina

Ursula i Viktor - ne čudi što čeljad iz Grada rado do Porporele i zimi dođu katkada

Petra i Matea - lagana zbunjoza oko „scenskih” imena uz osmijehe brzo je riješena

Vlaho i Neo - i iz slike stvar je jasna, budućnost dubrovačkog sportskog ribolova je krasna

Ognjen i Ana - brat i sestra pođoše u Porat snimiti par slika lijepog zimskog dana

Mare i Milica - lijepe i zanimljive su one, lijepa i zanimljiva je i sličica

Željko i Mario - u momenat pravi lijepo se s prijateljem i zimi naći na kavi

Nikola, Ema, Zlatko i Maro - tati vaterpolske kapice više ne trebaju, zato dječica s njim i đedom u điru uživaju

Igor i Franica - jedno drugome su radost i uzdanica

Promo

BODY BALANCE CENTAR ZA REHABILITACIJU, NUTRICIONIZAM I SPORTSKO – REKREATIVNE PROGRAME

NOVO U PONUDI Analizirajte uzrok problema s prehranom,

DIJAGNOSTIKOM NA CERTIFICIRANIM UREĐAJIMA u Body Balance Centru pronalaze koji su uzroci problema i prema individualnom stanju planiraju stručni program prehrane koji je prilagođen svakodnevnim obvezama, ali bez opasnih restriktivnih dijeta.

Body Balance centar za rehabilitaciju, nutricionizam i sportsko – rekreativne programe otvoren je na novoj adresi Andrije Hebranga 33 s mnogo noviteta u svojoj ponudi. Novi, veći prostor omogućio je širenje sadržaja i paketa koje nudi, a najveću popularnost zadobio je jedan potpuno novi i unikatan paket za zdravije tijelo –Dijagnostički nutri program. Dijagnostikom na certificiranim uređajima pronalazimo koji su uzroci problema s prehranom, a manifestiraju se lošom probavom, nadutošću, neredo-

vitom stolicom, prekomjernom težinom, hormonalnom neravnotežom, kožnim tegobama, alergijama, kroničnim umorom, oslabljenim imunitetom i sličnim problemima. Prema individualnom stanju planiramo stručni program prehrane koji je prilagođen svakodnevnim obvezama, ali bez opasnih restriktivnih dijeta.

Dijagnostički nutri program počinje s inicijalnim nutricionističkim razgovorom. Nastavljamo s dijagnozom kroz tri faze, a završavamo praćenjem napretka i kontrolom kroz

koju održavamo zdravlje. Analiza kojom dolazimo do detaljnog stanja tijela radi se u 3 faze:

FAZA 1. Dijagnoza tijela Sensitive Audit uređajem Elektromagnetskim valovima na neinvazivan, biorezonantni način temeljito skenira tijelo. Identificira procese i anomalije u tijelu, precizno procjenjuje postoji li problem u stanicama i kako utječe na organizam i ostatak tijela i određuje optimalnu strategiju liječenja i promjena koje su nužne za vaše zdravlje.

Što otkriva Sensitiv Audit dijagnoza? Identificira organ u tijelu na kojemu je započeo patološki proces, vidi prisutnost i aktivnost mikroorganizama, osjetljivost na alergene i kontaminante, provjeri sve tjelesne sustave, odabire prirodni lijek i njegovu dozu, daje preporuku za oporavak, daje brzu procjenu zdravstvenog stanja.

FAZA 2. Mjerenje vitaminsko – mineralnog statusa Mjerenje statusa antioksidansa, omega masnih kise-

Promo

detaljno stanje tijela i otkrijte

težinom i drugim tegobama

...

U Body Balance centru možete očekivati profesionalni pristup sa znanjem i dijagnostičkom anamnezom. Nazovite na broj +385954252101 ili navratite na novu adresu centra i posavjetujte se s našim nutricionistima. Radimo od ponedjeljka do petka od 07:00 do 21:30, dok smo subotom otvoreni od 07:00 do 18:00 sati.

lina, vitamina i minerala u trajanju od 10-15 minuta putem

električnog otpora akupunkturnih točaka oko ključnih kostiju i na rukama. Neinvazivna, potpuno bezbolna metoda mjerenja, provodi se pomoću uređaja Orgavit, koji je siguran i za djecu. Pri završetku pregledamo nalaze i dajemo ciljanu preporuku za uzimanje dodataka prehrani kako bi se vratila ravnoteža vitamina i minerala u organizmu.

FAZA 3. Medicinski precizna analiza sastava tijela

Uz pomoć uređaja Tanita precizno analiziramo sastav tijela. Uređaj na principu bioelektrične impedancije dijeli tijelo na pet dijelova; ruke, noge i trbuh te time osigurava detaljnu analizu. Informacije koje dobijemo ovim putem uključuju: postotak vode u tijelu, ITM –indeks tjelesne mase, stupanj uhranjenosti, sadržaj i razinu segmentirane masti, težinu kosti, mišićne mase, pokazuje dnevnu energetsku potre-

bu, procjenjuje metaboličku starost. Pomoću ove analize tjelesne mase dodatno prilagođavamo vježbe i ciljeve za određene dijelove tijela.

Romana Popović, magistra nutricionizma

Priče o moru i brodovima

PAROBROD ISTRA zatekao se 1953. u trenutku katastrofalnog potresa u Korintskom kanalu, pred njim su se urušili zidovi

PLOVIDBA UNATRAG KRMOM

sta preko naših luka te kroz Korintski kanal do Pireja i natrag. Međutim u utorak 11. kolovoza u 3:20 Grčku je pogodio jaki potres poznat kao Veliki potres Kefalonije. Po-

tres jačine 6,8 pogodio je južne Jonske otoke i podigao čitav otok Kefaloniju za 60 centimetara te je nanio veliku štetu na otocima Kefalonija i Zakintos.

Na širem području oko epicentra potresa poginulo je preko 1000 osoba, a bilo je preko 2000 ranjenih. Tog najtežeg trenutka trešnje naš parobrod ISTRA nalazio se u plovidbi Korintskim kanalom koji je dug 6300 metara, a širok na razini mora 25

Uz parobrod Istra, koji je tema ovog feljtona, veže se jedan događaj od prije 69 godina o kojemu se ne može nigdje drugo pročitati i neka barem ostane ovako zabilježen. Meni ga je osobno ispričao prije deset godina prijatelj iz Krila Jesenice, kapetan Jerolim Jere Nazor koji nažalost nije više s nama od 2017. godine. Dobro se sjećam njegove priče, osim imena zapovjednika parobroda ISTRE. Godine 1953. parobrod ISTRA je bio u redovnoj pruzi broj 101, plovio je iz Tr -

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

JADRANSKA LINIJSKA PLOVIDBA, kasnije Jadrolinija od osnutka 20. siječnja 1947. do danas plovila je s ukupno 185 brodova. Želimo im i dalje mirnu i uspješnu plovidbu!

POVODOM 75. ROĐENDANA JADROLINIJE

Istra u luci Gruž

Priče o moru i brodovima

metara. Nedostajalo mu je još malo da izađe iz njega, ali pred njegovim pramcem urušilo se kamenje zidova kanala i ISTRA nije mogla više dalje. Snalažljivi kapetan broda je odlučio isploviti iz kanala ploveći unatrag krmom (šijao je) što i nije baš bilo lako. Teško je bilo kontrolirati smjer plovidbe ploveći unatrag,

a da se u uskom kanalu ne udari u uske zidove kanala i ne ošteti propelu, jer onda bi ušao u još veće nevolje, te je pitanje kako bi se sve to završilo. Zapovjednik broda je svojom izuzetnom vještinom izvukao ISTRU iz kanala, jer već sutradan, u srijedu 12. kolovoza u 12:05 se ponovo zatreslo istom jačinom, a naš parobrod je tad već bio

izvan opasnosti.

PORINUT 1909. POD IMENOM SPLIT D. Zanimljiva fotografija broda ISTRA, koji uplovljava u grušku luku pred Solitudom oko 1960. godine, vratila nas je pola stoljeća unatrag. U brodogradilištu Cantieri navali Triestino Monfalcone, dana 12. veljače 1909. pori -

nuta je u more novogradnja br. 2 pod imenom SPLIT D. Predana je u svibnju iste godine vlasniku “Dalmatia“- Austrougarsko parobrodarsko društvo na dionice Zadar. Bio je to parobrod od 882 BRT-a, dug 60 metara koji je pored 180 tona tereta mogao prevoziti i 573 putnika. Stapni parni stroj trostruke ekspanzije ukupne snage 706 kilovata s pogonom na naftu, proizveden u D. Rowan G Co. Glasgow, omogućavao mu je plovidbu brzinom od 11 čvorova. Zaplovio je na lokalnim obalnim prugama u svibnju 1909.

Početkom Prvog svjetskog rata, SPLIT D. je 28. srpn -

Nastavak

na sljedećoj stranici

Istra uplovljava u luku Gruž oko 1960.

ja 1914. nakratko rekviriran, ali je već 1916. vraćen vlasniku koji ga upošljava na održavanju brze pruge Split - Metković. Koncem rata do-

Crna kronika Priče o moru i brodovima

lazi u ruke savezničke vojske pod francuskom zastavom da bi 1921. bio još jednom vraćen vlasnicima, brodaru “Dalmatia“ koji je svoje sje -

dište u međuvremenu prebacio u Split. Od tada nosi i novo ime SPLIT pod kojim plovi i od 1923. kada se matično poduzeće zajedno

s Ugarsko-hrvatskim parobrodarskim društvom uklopilo u sustav državnog brodarskog društva Jadranske plovidbe d.d. na Sušaku.

NASUKAO SE NA OTOK

PRIŠNJAK

Početkom Drugog svjetskog rata, SPLIT pada u ruke talijanskoj mornarici ko -

Kruzer Baemar s Hrvatskim kapetanom Jozom Glavićem najveći je brod koji je ikada prošao Korintskim kanalom

Istra u luci Trpanj –Pelješac

Priče o moru i brodovima

ja mu 1941. još jednom mijenja ime, ovaj put u njima sukladni SPALATO. Kapitulacijom fašističke Italije, njegova posada je u Rijeci onesposobila glavni pogonski stroj da brod ne padne u ruke Nijemcima. Ipak, to ništa nije pomoglo jer su marljivi Nijemci brzo otklonili kvar. U plovidbi iz Šibenika za Rijeku, u noći 4. siječnja 1944. SPALATO se nasukao na otok Prišnjak. Već je sljedećeg dana postao lakom metom savezničkog ratnog zrakoplovstva koje ga je uz dosta mrtvih i ranjenih mornara teško oštetila i potpuno onesposobila za daljnju plo-

vidbu. Odred za spašavanje JRM je 1946. uspio otegliti ostatke broda u splitski škver gdje je nacionaliziran i dodijeljen Jadroliniji, koja mu vraća staro ime SPLIT. Potpuno obnovljen 1947. zaplovio je pod novim imenom ISTRA. Godinama je uspješno održavao brzu dužobalnu prugu tičući grušku luku. U novinskim člancima Slobodne Dalmacija iz lipnja i listopada 1952. je vidljivo da se parobrodi ISTRA i LASTOVO pripremaju i opremaju za novu prugu kroz Korintski kanal do Grčke luke Pirej. Od 1953. godine ISTRA je u paru s parobrodom LASTOVO

započela održavati međunarodnu stalnu tjednu prugu broj 101. Polazak je bio iz Trsta srijedom u 13:00, a dolazak u Pirej utorkom ujutro u 08:00, tičući luke: Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik, Kotor, Krf, Patras i Itea s uvjetnim pristajanjem (ako bi bilo robe ili putnika) u lukama Ravnice, Dugi Rat, Zelenika, Risan, Preveza, Messalonghi, Eleusis i Isthmia. Iz Pireja bi povratno isplovio srijedom u 21:00 s dolaskom u Trst u utorak ujutro u 07:00 sati. Tako su plovili do 1960. godine kad su ih zamijenili mo-

torni brodovi-blizanci, novogradnje OPATIJA i OREBIĆ. Njihova pruga broj 101 je ticala luke: Trst, Koper, Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik, Bar, Brindisi, Krf, Patras, Pirej te povratno Pirej, Itea, Patras, Krf, Bari, Bar, Kotor, Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka, Koper, Trst.

U ljetnom programu 1960. objavljen je red plovidbe u kojem je od travnja do listopada ISTRA održavala domaću dužobalnu prugu tičući luke: Rijeka, Zadar, Biograd, Šibenik, Split, Korčula, Dubrovnik, Kotor, Risan, Tivat, Zelenika, Bar, a u povratku Bar, Dubrovnik, Korčula, Hvar, Split, Šibenik, Zadar, Rab, Baška, Rijeka.

Izgradnjom novih putničkoteretnih linijskih brodova, a kasnije preuređenih u kruzere, ISTRA i DALMACIJA, stari Jadrolinijini istoimeni brodovi mijenjaju imena, pa je tako i naša dobra stara ISTRA, još jednom 1964. godine, ovaj put i konačno, promijenila ime u POREČ. Ne zadugo, jer je već 18. travnja sljedeće godine POREČ, poput većine Jadrolinijinih starijih brodova toga vremena uplovio u svoju zadnju luku, Brodospasovo rezalište u Svetom Kaji gdje je do kraja godine završio u hrpi sekundarnih sirovina.

Ovaj tekst je napisan povodom 75. rođendan Jadranske linijske plovidbe / Jadrolinije 20. siječanj 194. - 20. siječanj 2022.

Od osnutka do danas plovili su s ukupno 185 brodova. Želimo im i dalje mirnu i uspješnu plovidbu!

Naš sugrađanin Toni Franušić u plovidbi Korintskim kanalom

Crna kronika

ZVAO JE S NEPOZNATOG BROJA

Predstavljajući se kao kriminalistički inspektor, stariju ženu prevario za gotovo 350 tisuća kuna

savjetujemo da budete oprezni i sumnjičavi i da nakon zaprimanja ovakvih i sličnih poziva pozovete policiju na broj 192,“ poručuju iz Policije

Policijska postaja Dubrovnik je u ponedjeljak, 24. siječnja zaprimila kaznenu prijavu starije ženske osobe koja je u prijavi navela da je na kućni telefon zaprimila poziv s nepoznatog broja od muške osobe koja se predstavila kao kriminalistički inspektor. U razgovoru joj je rekao da zove iz jedne poslovne banke gdje je u tijeku provjera računa klijenata zbog sumnje da je njen bankovni račun zloupotrijebljen zbog čega je potrebno provesti provjere novca. Muškarac je zatražio da, u cilju istrage, s bankovnog računa podigne novac i preda ga osobi koju će on poslati što je oštećena poslušala i novac u dva navrata podigla s banke nakon čega ga je predala njoj nepoznatim osobama koje su došle na njenu kućnu adresu. Kako navode iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, prevario je za gotovo 350 tisuća kuna. „Građanima još jednom skrećemo pozornost da budu posebno oprezni kada ih te-

lefonski kontaktiraju osobe koje se predstavljaju kao djelatnici policije ili banke i u razgovoru od njih traže novac ili neke osobne i bankovne podatke. Djelatnici banke službene radnje obavljaju isključivo u svojim poslovnicama, a policijski službenici se dolaskom na kućnu adresu legitimiraju službenom iskaznicom i ukoliko imaju potrebu izuzeti neki predmet, za to izdaju službene potvrde o oduzimanju predmeta. Svakako savjetujemo da budete oprezni i sumnjičavi i da nakon zaprimanja ovak-

vih i sličnih poziva pozovete policiju na broj 192, kako bi se provjerili sumnjivi osobni ili telefonski zahtjevi nepoznatih osoba koje se predstavljaju kao službene. Posebno molimo osobe koje se brinu o osobama starije životne dobi da ih upute o ovim pojavnim oblicima prijevara obzirom da je iskustvo pokazalo kako počinitelji ovih kaznenih djela koriste stariju dob osoba, njihovu dobronamjernost i nepažnju kako bi od njih na razne načine otuđile novac”, poručuju iz Policije.

Kroz Župu vozio pijan i bez vozačke dozvole

Najveća koncentracija alkohola od 1,56 g/kg izmjerena je u popodnevnim satima, 21. siječnja, 46-godišn -

jaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen prilikom prometne kontrole u mjestu Soline u Župi dubrovačkoj. Ta -

kođer je utvrđeno da mu je isteklo važenje vozačke dozvole. Vozač je isključen iz prometa i prekršajno je sankcioniran novčanom kaznom od 11 tisuća

kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije, što je ujedno i najveća novčana kazna tijekom proteklog tjedna.

KOŠTAT ĆE GA 11 TISUĆA KUNA

„Svakako

Crna kronika

PALI U LUCI PLOČE

Podignuta optužnica protiv pet osoba zbog krijumčarenja kokaina među bananama

KAKO STOJI NA SLUŽBENIM STRANICAMA, USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv četvero hrvatskih državljana (1962., 1977., 1966., 1970.) i talijanskog državljanina (1971.) zbog počinjenja kaznenih djela zločinačkog udruženja i neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja

Nakon gotovo godinu dana, podignuta je optužnica protiv petero okrivljenika za koje se sumnja kako su krijumčarili drogu i prodavali je na tržištima Hrvatske i Italije. Radi se o poznatom slučaju krijumčarenja kokaina koji je u luku Ploče stigao skriven među bananama.

USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv četvero hrvatskih državljana (1962., 1977., 1966., 1970.) i talijanskog državljanina (1971.) zbog počinjenja kaznenih djela zločinačkog udruženja i neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja. Optužnicom se prvookrivljenom stavlja na teret da je, u razdoblju od mjeseca 2019. pa do kraja 2020. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije, Ekvadora i Italije, zajedno sa još najmanje jednom za sada neutvrđe-

nom osobom, u cilju ostvarenja nepripadne materijalne koristi povezao u zajedničko djelovanje ostale okrivljenike. Kako stoji u optužnici, oni su imali točno određena zaduženja i uloge u kontinuiranoj nabavi, prijevozu, prijenosu i prodaji velikih količina kokaina na ilegalnom tržištu Hrvatske i Italije. Prema optužnici, nakon što je u Ekvadoru osoba neutvrđenog identiteta sakrila drogu u kontejner s bananama i otpremila ju brodom do krajnjeg odredišta u luci Ploče, u okviru podjele zaduženja petookrivljeni je, kao carinski službenik u Područnom carinskom uredu Split, Carinskom uredu Ploče, po uputi prvookrivljenog osigurao siguran i neometan provoz kontejnera kroz Luku Ploče do dogovorenog odredišta.

Kako se navodi u optužnici, to je napravio nakon što je kontejner u kojem je dopremljena droga iskrcan s teretnog broda, te je o kretanju kontejnera obavještavao pr-

vookrivljenog. Potom je prvookrivljeni, zajedno s drugookrivljenikom, na parkiralištu kraj osnovne škole izvadio kokain iz kontejnera te ga pretovario u vozilo drugookrivljenog, nakon čega je ovaj drogu uskladištio u stanu u Metkoviću. Nadalje, navodi se kako je po nalogu prvookrivljenog, trećeokrivljena osoba putem mobilnog uređaja upućivala drugookrivljenika radi pravovremene i točne predaje četvrtokrivljeniku dogovorene količine kokaina. Tako su u najmanje šest navrata isporučili kupcima najmanje 102 kilograma kokaina, po cijeni od najmanje 25.000 eura po kilogramu. Pri tome je četvrtookrivljeni u najmanje dva navrata preuzeo kokain u količini od najmanje 42.064,3 grama, od čega je jednom uspio 21 kilogram kokaina prevesti u posebno pre-

rađenom prostoru vozila do zasad nepoznatih kupaca u Italiji, dok su 26. lipnja 2020. na području Baćina policijski i carinski službenici u istom vozilu pronašli i oduzeli 21.064,3 grama kokaina, zbog čega je četvrtookrivljeni osuđen pravomoćnom presudom Općinskog suda u Metkoviću. Tako nabavljenim i prodanim kokainom zaradili su najmanje 2.025.000,00 eura, dok je četvrtookrivljeni prodajom 21 kilograma te droge zaradio najmanje 525.000,00 eura. Ovisno o doprinosu svakog od pripadnika udruženja kojeg je okupio, prvookrivljeni je petookrivljenom predao 40.000,00 eura, a drugom okrivljeniku 10.000,00 eura. USKOK je u optužnici predložio produljenje istražnog zatvora protiv troje okrivljenika.

Humanitarni prilozi

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE, u ime svakog člana od srca se zahvaljuje dobrim ljudima na donacijama:

- Umjesto cvijeća za dragog dunda Vlaha Trojića 200 kuna Udruzi prilaže obitelj Kulušić Žiro račun Društva je HR6824070001100312315

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su:

- Obitelj Konsuo, u spomen na dragog susjeda, gospara Pera Vuličevića, umjesto cvijeća prilaže 300,00 kn.

- Marija Beželj, dar djeci Doma 200,00 kn;

- Obitelj Golubić, u spomen na pok. Marka Mitrovića prilaže 300,00 kn;

- Kolegice iz banke, u spomen na našu dragu kolegicu Franicu Barkiđiju, umjesto cvijeća prilažu 500,00 kn. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiroračun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst

uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju

U SPOMEN NA DRAGOG DUNDA NIKOLU SAMBRAILO PRILAŽU 500.00 kn

Anka i Maja

- U spomen na Vicu Švarc, umjesto cvijeća 250,00 kn udruzi prilažu Deša, Dube, Đeni, Majda i Vesna Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiroračun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

Udruga za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije Iva Vojnovića 31, 20 000 Dubrovnik

DOMUS CHRISTI

Obitelj Iva Klaić prilaže 300,00 kn u spomen dragog

prijatelja Blaž Bačelić

Zlatko Kovač Ramiz donira Domu 50,00 kn Ivica i Vesna, Liana i Mirela prilažu 300,00 kn umjesto cvijeća pok. gosp. Peru Vuličević Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonima.

DVA SKALINA

U spomen na pok. Blaža Bačelića , svekra naše koligice, umjesto vijenca 400 kuna prilažu djelatnice citološkog labaratorija;

U spomen na unuku Dubravku Marić i suprugu Lucu Šaut, 1.000 kuna prilaže Feliks Šaut; Dalibor Džono donacija 200 kuna; HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA-MEDICINSKIH TEHNIČARA DONACIJA 1.200 KUNA.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227

Mali oglasi

AUTO - MOTO

ll 7000 EUR, 2015. god, prešao 285.000 km, uredno održavan, moguća zamjena za Yamahu TMAX u zamjeni cijena veca info na 0976992281, 0958654587

ll Prodajem Golf IV, 2001 godina. 1,4 benzin. 55kw. Registriran do 01/2023. Redovito servisiran, klima, dobre gume,krovni nosač. Cijena 11000 kuna.

ll Prodajem dijelove za Mazdu 323 F. Kontakt: 0989231116

ll Prodajem BMW e.46 2000g benzin plin 16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792.

ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god, 110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829

ll Seat Ibiza 2002g, registriran do 4/22, benzinac, odlicna klima. Malo vozen, 139 000km. Sasvim novi akumulator. Neostecen, drugi vlasnik. 12000 kn. Mob:098703069

ll Prodajem skuter Piaggo NRG 50, 2003. god. Cijena 2.600 kuna.Mob: 098 345 606

ll Prodajem osobni automobil FIAT CROMA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611

ll Prodajem Passat karavan 2.0 TDI DSG 110 KW, 2015., 121 000km, Godina, registriran do 4.mj/2022., u odličnom stanju, full oprema. Kontakt: 095 536 4013

ll Prodajem Oldtimer Volvo 340 GL, 87. Godište, registriran do 9/2022. Cijena 12 000 kn. Kontakt: 098 172 5318

IZNAJMLJIVANJE

ll Iznajmljujem dvije garsonjere i jedan stan, potpuno opremljeni, u Gružu na duži period.Telefon 098/926-0835

ll Iznajmljuje se potpuno opremljen trosoban stan u Kuparima za smještaj max. 6 osoba na duže vrijeme (2 kupaonice, dnevni boravak, kuhinja i balkon).

Parking dostupan na ulici. Udaljen par minuta pješke od bus stanice, Ine, Sub-a, plaže, u blizini igrališta, useljiv 1.2.2022... Ugovor o najmu, prijava itd.Za detalje nazvati +38598 342 231 ili +38592 118 225

ll Iznajmljujem garsonjeru na duže vrijeme na području Gruža, kompletno uređena. Kontakt: 098338620

ll Iznajmljujem manji stan ljepše opremljen sa parkingom preko cijele godine u Mokošici, za samce. Kontakt 020 419 574

ll Iznajmljujem manji stan u Gružu preko cijele godine, za samce. Kontakt: 020 419 574

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA

ll Prodaje se ili iznajmljuje veliki kompleks zemljišta u Šumetu. Kontakt: 091 585 5001

ll Mokošica - Naš dom, stan 75 m2, tri sobe + DB, veliki balkon, šupa, e-certifikat A, 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

ll Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:0989824076

ll Mokošica - Naš dom, stan 75 m2, tri sobe + DB, veliki balkon, šupa, e-certifikat A, 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

ll STAN - NUNCIJATA 77m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 188.650 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2 okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll STARI GRAD – ODLIČNA INVESTICIJA , KUĆA 4 etaže 68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 336.600 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D

ll OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll SLANO – kuća izgrađena 2018 godine, 288 m2 na 505 m2 zem ,6 parkinga i 5 stanova/apartmana. 449.856 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll ILIJINA GLAVICA na zemljištu ukupne površine 771 m2,smještena je kuća bruto tlocrtne površine od 115 m2 uz nadstrešnicu površine 13 m2 i bazen površine 28 m2. 685.300 E ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE - 359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ll ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

ll MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E.ALAVIJANEKRETNINE098288254. Encert B

Mali oglasi

ll Prodaje se stan na Pločama, korisne površine 52 m2 - 240.000 € (za adaptaciju). Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

ll Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

ll GRAĐEVINSKA ZEMLJIŠTA

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

ll Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

PRODAJA RAZNO

ll Prodajem namještenu montažnu kućicu 24m2 (2 sobe, kuhinja,WC, klima). Mob: 091/543-0029

ll Prodajem domaće i strane CD-ove. Kontakt: 095 522 4611 Prodajem med i maslinovo ulje povoljno.

ll Kontakt: 020 426 049 ili 091 9366 481. Kupujem podne kamene ploče. Kontakt: 0993922800

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dostavom. Kontakt: 099 835 7981

ll Prodaje se ormaric za cipele dimenzije 120×55. Cijena 180kn. Kontakt broj 091 724 2843

ll Prodajem visokokvalitetnu stijenku za kadu od kaljenog stakla i nosačima dimenzija 140x60x60, skoro nova Telefon 098573109

ll Prodajem blok kuhinju. Informacije na 098 9439 498

ll Prodajem ovčji gnoj. Vreća 25 kn sa dostavom, a 22kn vreća bez dostave. Kontakt: 099 681 5456

ll Prodajem med i maslinovo ulje povoljno. Kontakt: 020 426 049 ili 091 9366 481

ll Prodajem izložbene lutke (ženski torzo) po 80kn. Mob.0923063113

ll Prodajem pvc prozore dvokrilni s kipom i izo staklom vel. 120x122 cm i mali vel. 50x50 cm. U izvrsnom stanju, 460kn. Info: 0923239595

ll Prodajem latoflex podnicu 190x80, kuhinjsku napu,pvc prozor 50x50,tv stalak,daktilo stolicu. Sve po 100kn. Mob. 0958090993

USLUGE RAZNO

ll Zaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera ,rolo zavijesa ,sve informacije .na 0911472794 .Mokošica.

ll Uređujem vrtove, đardine, okućnice, orezivanje voćki, košnja, gnojidba, okopavanje. Mob:0916143946

ll Tim iskusnih mestara nudi pomoc u Vasoj kući, apartmanu. Vrsimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Gradevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaza namjestaja. Kontakt:098 765 460

ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob:091 7285208

ll Pomoćni radnik traži posao. Dubrovnik I okolica. Prijava nije obavezna. MOB:092/359-4338

DEŽURNA LJEKARNA

OD ZVONIKA” od 24.1. do 30.1.2022. GRUŽ” od 31.1. do 6.2.2022.

PREMINULI

VLAHO TROJIĆ (1950)

PERO LUČIĆ (1955)

MATO LOBROVIĆ (1949)

GRGO OŠTRIĆ (1955)

ANTUN MILOŠEVIĆ (1928)

BLAŽ BAČELIĆ (1940)

TEREZA PRKAČIN (1961)

TOMISLAV NATRLIN (1972)

MARIN ZEC (1953)

ANE JOZOVIĆ (1944)

HILMIJA MEMIŠEVIĆ (1943)

IVAN ČAVAR (1935)

ANTUN MATANA (1944)

TEREZA ŽIVKOVIĆ (1973)

ROMAN FRANIĆ (1948)

ĐURO BULIĆ (1951)

NEDJELJKA BRBORA (1947)

PERO RAŠE (1986)

ZRINKO ŽERAVICA (1931)

JELA GLAVOČIĆ (1937)

STANE ŠEVELJ (1939)

MARE LAZO (1940)

PERO NOVAKOVIĆ (1933)

NIKE SEKO (1934)

NIKOLA SAMBRAILO (1927)

IVANKA JEMO (1949)