Dubrovački dnevnik petkom br. 79

petkom

O BESPLATN

Petak, 17. prosinca

Godina 2, broj 79, 2021.

ISSN 2718-3742

Izlazi jednom tjedno

INTERVJU S OLGOM MURATTI ‚Kauč i televizija smrtni su neprijatelji umirovljenicima’

NAJDOKTORICA DRAGANA ADŽOVIĆ ANDRIĆ: „Za mene je život pacijenta važniji od mog, da se opet rodim bila bih liječnica“

SOLDI ILI TRADICIJA, PITANJE JE SAD Koncesionarima u Portu ističe koncesija, ne žele novi natječaj, a iza kantuna čekaju novi igrači i nude više

INTERVJU

AKTUALNO

AKTUALNO

POVODOM 900.

EMISIJE

ll Aco Stanković:

Kako je krenulo sahranit će me na Prisavlju

Stranica 30

PRVA FAZA ZAVRŠENA

NOVI LAPAD Tri Valamarova hotela prešla u Imperial Rivieru. Investitor najavljuje ulaganja u nove hotele, vile i kongresni centar

Kreće utvrđivanje liste zainteresiranih za grobnice na Dupcu, cijene su već definirane ll

Stranica 8

REZERVACIJE STIŽU BOLJE NEGO 2019.

Turistička sezona 2022. mogla bi biti izvrsna, ako pandemija ne poremeti planove ll

Stranica 4

2

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na: Facebooku www.facebook.com/dubrovacki Instagramu www.instagram.com/dubrovackidnevnik Internet portalu www.dubrovackidnevnik.hr

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Aida Čakić Petra Srebrović Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAFI Goran Mratinović Željko Tutnjević KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

NIKŠA KLEČAK

Vrijeme opuštanja i otpuštanja

J E

este li znali da je prvi bankomat u svijetu postavljen prije 54 godine? Britanska banka Barclays u Londonu 1967. godine bila je pionir te čudesne umotvorine. Bio je to prvi bankomat u Engleskoj, a danas ih u toj zemlji ima više od 70 tisuća. , u Hrvatskoj su prvi bankomati značajno počeli pristizati tek početkom ovog stoljeća.

Iako lako dostupni, pristupačni uređaji koji nam krate vrijeme čekanja u redovima u banci, ta tada nova tehnologija donijela je i nešto iznimno loše u našem društvu. Bio je to val otpuštanja. Ne morate biti puno stari da se prisjetite centrale Dubrovačke banke devedesetih godina. Ako zanemarimo ono turbulentno vrijeme kada je stanovništvo podizalo svoje

depozite nakon odlaska Nevena Baraća i afere Dubrovačka banka, ta banka je imala izniman broj šalterskih službenika koji su bili, iako je to malo glupo za napisati, preteča današnjih bankomata. anka je tada bilo mjesto na kojem je na brojnim šalterima čekalo još brojnije stanovništvo u redovima. Službenici na šalterima nerijetko su poznavali svoje klijente i sve je nekako imalo ljudskiju notu. Te tisuće referenata na šalterima u moderno doba zamijenili su uređaji za izbacivanje novaca. Mala razlika u svemu tome je svakako bila to što bankomati nemaju djecu, obitelji, što nemaju dušu. Oni svoje klijente raspoznavaju po PIN-u, dok bi ona gospođa na blagajni znala sve o tebi - tko ti je muž, žena, kako ti se zovu

B

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

djeca, pas i punica. Ti ljudi sa šaltera i ini drugi iz ostalih odjela, zbog bankomata i kapitalizma, zbog dolazaka stranih vlasnika u domaće, netom sanirane banke, postale su tehnološki višak i završili su velikim dijelom na ulicama. nformacije s broja 988 jednako su zanimljive, za one koji se tog vremena sjećaju. One tete iz Dubrovnika s broja 988 također su bile velikim dijelom kolateralne žrtve novih tehnologija. I malo dijete je znalo da tamo rade Doris i Sonja. Kad bi ih nazvao i pitao nečiji broj, one bi ga nerijetko znale napamet. Bile su tu, u uredu informacija njih 23, imale su radno mjesto u Dubrovniku. Švabi koji su došli u HT kresali su gdje su god što stigli pa se danas čudimo kada satima čekamo službu za korisnike T-coma kako bismo prijavili da nam je grom zveknuo i ‚ubio’ internet i telefon. I kad ih uspiješ dobiti, tehničare čekaš predugo da ti zamijene onaj kineski uređaj koji će trajati onoliko koliko traje lijepo vrijeme sve do prvog sijevanja tamo negdje na horizontu prema Italiji. radom je također ovih dana protutnjala vijest kako se zatvara jedna butiga od cipela u DOC-u. Prije toga je i u Minčeti partila jedna. Vijest nije tutnjala jer je ne-

I

G

kome žao butige nego zato što su ovdje u DOC-u još uvijek veliki popusti na sve artikle. Nikome nije krivo što će još par zaposlenika okončati svoj Ugovor o radu. Internet trgovina proteklih pet godina je nadmašila fizičke trgovine. Ljudi su u butigu u DOC dolazili kako bi provjerili kalupe i brojeve pa bi se onda zahvalili i potom naručili te iste cipele preko interneta. Naravno da je jeftinije naručiti preko interneta, velikim svjetskim firmama je marža ogromna s obzirom na golema skladišta koja nemaju svoje prodavače, svoje trgovine i sve troškove koje potonji nose. Nema radnog vremena, nema inspekcija, poreznih inspektora, kompjutera, ni fiskalnih blagajna. I sve se može razumjeti, vremena se mijenjaju, automatizam koji je prevladao polovicom 20. stoljeća je općepoznat. U zadnje vrijeme roboti beru masline, beru grožđe, mehanizacija je djelomično zaslužna i za manju glad u svijetu. Ali, jesmo li toliko zauzeti da ni jedne teniske ne možemo fizički poći kupiti nego ih naručujemo preko internetskih trgovina? internet nas je i bez šopinga dosta unakazio. Pojavom društvenih mreža, a ranije i stranica za dopisivanje, ljudi su se otuđili. Slabije komuniciramo uži-

A

3

vo, kao da smo se 20 godina spremali za ovu nesreću što se dogodila kad je žena Kinezu skuhala šišmiša za objed i pitala ga kakav mu je, jer joj se činilo da ga nije dobro skuhala. Shi Ruo tada je pristojno odgovorio kako se mogao još malo kuhati, ali da ‘’neće propast svijet’’. I neće, neće propast svijet jer su došli bankomati, a pošle tete sa šaltera. Neće propast svijet jer su internetom ukinuta brojna radna mjesta, pa ni zato što su Doris i Sonja izgubile svoja radna mjesta jer su informacije sad dostupne svima, a ne samo onima koji nazovu 988. Ne daj Bože da propadne svijet ili Dubrovnik što u DOC-u više nema Šustera. Vremena se mijenjaju, a mi u ovo predblagdansko vrijeme, umjesto da se družimo s prijateljima, umjesto da tražimo dobar bakalar po butigama, umjesto da tražimo mahovinu i jelke po dobro znanim mjestima, mi opušteno kupujemo po internetu, od Amerike do Kine. Tko zna, možda nešto kupujemo i od onoga Shi Rua kojemu je žena prije dvije godine skuhala šišmiša al dente. A Ane iz Šustera broji dane do Zavoda i prodaje zadnje Adidaske broj 36 na 80 posto popusta. Vrijeme je opuštanja i otpuštanja.

4

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Turizam

POČINJU PRIPREME

Turistička sezona 2022. mogla bi biti izvrsna, ako pandemija ne poremeti planove RASTE BROJ REZERVACIJA, u ljetnom redu letenja Dubrovnik će biti povezan s gotovo 80 svjetskih odredišta, putem 48 stranih i domaćih kompanija AIDA ČAKIĆ GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

T

uristička sezona 2021. nadmašila je sva očekivanja. S obzirom na cjelokupnu situaciju s pandemijom COVID-19, brojke turista koji su ovog ljeta posjećivali hrvatsku obalu su rasle pa je tako re-

zultat podsjećao na pretpandemijsko doba. Dok je broj zaraženih koronavirusom bio zanemariv, stvari su išle sjajno.

Ni posezona nije bila loša, za razliku od predsezone koje nije bilo i značajniji porast je krenuo tek krajem lipnja.

Sada su u tijeku pripreme za sljedeću turističku sezonu, unatoč i dalje neizvjesnoj situaciji s tijekom pandemije. Ovo-

ga tjedna u gradskoj upravi održan je sastanak gradonačelnika Mata Frankovića i članova Turističkog vijeća Turističke zajednice grada Dubrovnika s predstavnicima Zračne luke Dubrovnik, direktorom Franom Luetićem i komercijalnim direktorom Ivanom Maslaćem.

Tema sastanka bila je priprema za nadolazeću sezonu 2022. i

...

NINO DUBRETIĆ: Ulaz rezervacija s današnjim danom je bolji nego 2019., ali ne treba zaboraviti na činjenicu kako bilo kakva ograničenja mogu utjecati na to da gost odustane od putovanja i otkaže rezervaciju.

koordinacija aktivnosti svih turističkih dionika. Za Dubrovnik je, kako je naglasio Franković, iznimno bitan zračni promet i broj letova u sezoni s obzirom na to da je Dubrovnik pretežito avio destinacija.

NAJAVE ZA LETOVE SU OPTIMISTIČNE I iz Zračne luke Dubrovnik stižu dobre najave za nadolazeću sezonu.

Naime, prema sadašnjim informacijama očekuje se 4,7 milijuna sjedala u odlasku i dolasku za Dubrovnik. Let prema Dubrovniku nastavlja i nizozemska nacionalna aviokompanija KLM koja će letjeti dva-

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Turizam

...

Prema sadašnjim informacijama iz Zračne luke Dubrovnik očekuje se 4,7 milijuna sjedala u odlasku i dolasku za Dubrovnik.

put dnevno iz Amsterdama preko Dubrovnika što se smatra iznimno važnim za američko tržište, s obzirom na to da je Amsterdam glavno čvorište za Deltu Airlines.

Osigurani su i svakodnevni letovi s Rusijom, a Velika Britanija i Francuska također će biti izvrsno povezane, kao i proteklih godina. Sukladno tome, prema informacijama sa sastanka u gradskoj upravi, pojačat će se marketinške aktivnosti na najbitnijim emitivnom tržištima, nastavno na prošlogodišnju izuzetno uspješnu praksu suradnje turističkog sektora i gradske uprave.

Direktor Luetić kazao je kako su najave optimistične te da

očekuje oko 80 posto prometa od rekordne 2019. godine.

Istaknuto je kako je dobra vijest i što će američki avioprijevoznik United početi s letovima mjesec dana ranije nego ove godine, od početka svibnja, i produžiti ih do kraja listopada.

SVE MOŽE UTJECATI NA BESPLATNO OTKAZIVANJE Uz najave letova dobar pokazatelj potencijalnog uspjeha nadolazeće sezone su i rezervacije.

Predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja regije Dalmacija – Dubrovnik Nino Dubretić kazao je za Dubrovački dnevnik kako su najave za

2022. godinu zasad izvrsne.

- Ulaz rezervacija na današnji dan u odnosu na isti dan 2019. godine je bolji. Ne zaboravimo kako se tada, krajem 2019. godine nije znalo za pandemiju, a ta je godina bila rekordna te se najavljivala još bolja sezona 2020. - kazao je optimistično Nino Dubretić koji je inače i suvlasnik agencije za privatni smještaj Direct Booker.

- Za vrijeme koronavirusa izražen je trend last minute bookinga, ali očito je kako se događa prelijevanje više sezona u jednu i da će oni gosti, koji su se suzdržavali od putovanja, to iskoristiti u idućoj godini.

Međutim, ne treba zaboraviti činjenicu na besplatno otka-

zivanje rezervacija što znači da bilo kakva ograničenja putovanja mogu utjecati na to da gosti odustanu od putovanja smatra Dubretić te dodaje kako su najave za dobru sezonu zabilježene i kod drugih vodećih prodajnih kanala i hotela što ukazuje na stanje tržišta.

Ljetni red letenja u dubrovačkoj zračnoj luci započinje 26. ožujka 2022., a u sezoni će biti povezana s gotovo 80 svjetskih odredišta, putem 48 stranih i domaćih kompanija. Ipak, još uvijek je prerano za potpuni optimizam jer pandemija i dalje diktira tijek događanja na turističkom tržištu, u konkurentskim zemljama te u samoj Hrvatskoj.

5

6

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

JEDAN NOVI LAPAD

Valamar prenio tri dubrova Rivieru, kreću investicije i VALAMAR LACROMA DUBROVNIK, Valamar Club Dubrovnik i Tirena unatoč prijenosu nastavljaju poslovati unutar Valamar grupe, a radnici zadržavaju sva prava IVONA BUTJER MRATINOVIĆ LUCIJA KOMAIĆ

P

očetkom prosinca nadzorni odbori društava Valamar grupe, nakon finalizacije druge faze povećanja kapitala u Imperial Rivieri, odobrili su prijenos tri hotela u Dubrovniku iz Valamar Riviere u Imperial Rivieru. Radi se o zajedničkoj kompaniji za ulaganja i razvoj turističke imovine Valamara i Allianz ZB društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

U drugoj fazu dokapitalizacije Imperial Riviere u rujnu ove godine u vrijednosti od 690 milijuna kuna Valamar je sudjelovao unosom zemljišta na području Babinog kuka u Dubrovniku površine oko 15 hektara, a AZ mirovinski fondovi unosom kapitala, s ciljem pripreme projekata za novu faza rasta i razvoja.

Kako su pojasnili iz Valamara za Dubrovački dnevnik, radi se o hotelima Valamar Lacroma Dubrovnik, Valamar Club Dubrovnik tj. bivšem hotelu ‚Minčeta’ i hotelu Tirena. „Time navedeni hoteli nastavljaju poslovati unutar Valamar grupe i pod Valamar upravljanjem od-

nosno Valamar brendovima dok će povećanje kapitala i prijenos hotela u Imperial ubrzati značajna ulaganja u rekonstrukciju i izgradnju ljetovališta u destinacijama Dubrovnik, Makarska i Rab, za što je u Imperialu predviđeno 2,1 milijarde kuna u petogodišnjem periodu,“ tvrde iz Valamara za Dubrovački dnevnik.

Novim investicijama na Babinom kuku predstoji finalizacija novog urbanističkog plana koji definira budući plan ulaganja u toj zoni. Podsjetimo, krajem ljeta je Gradsko vijeće usvojilo Prijedlog odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika, Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika i Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Babin kuk”.

Prvotno je bilo zamišljeno da se izmjenama prostornih planova krene u stvaranje preduvjeta za izgradnju tri nova hotela, turističkog naselja s vilama, velike podzemne garaže, kao i kongresnog centar. U cilju gradnje jednog od hotela, zelena zona u kampu na Babinom kuku trebala je biti prenamijenjena u građevinsku, o čemu je Dubrovački dnevnik detaljno pisao prije same sjednice. Od te se ideje na kraju odustalo temeljem

amandmana gradonačelnika Mata Frankovića i ta zona nije prenamijenjena.

UMJESTO MINČETE NOVI HOTEL, TIRENA IDE U REKONSTRUKCIJU Kako je još krajem ljeta bilo vidljivo iz materijala upućenih na Gradsko vijeće, na Babinom kuku jedan hotel trebao bi biti izgrađen na prostoru današnjeg Valamar Cluba, a nekadašnjeg hotela Minčeta. Stari hotel bi se trebao srušiti, a na tom će mjestu biti izgrađen novi objekt. Navodno bi trebao imati jednak broj soba, ali kapacitetom bi svakako trebao biti veći. Iz Valamara su za Dubrovački dnevnik pojasnili što uključuje planirana kompletna rekonstrukcija hotela Tirena. „Rekonstrukcija će uključiti preuređenje soba, lobija, restorana i bazena, nakon koje će ovaj hotel dobiti i četvrtu zvjezdicu te nastaviti poslovati pod brendom Valamar Hotels & Resorts. Valamar Club Dubrovnik će prvotno poslovati pod brendom Sunny by Valamar, s ciljem da u idućih tri do pet godina postane dio premium segmenta u okviru Valamar Collection brenda,“ stoji u odgovoru Valamara.

Prema prijedlozima koje su usvojili

...

„Rekonstrukcija Tirene će uključiti preuređenje soba, lobija, restorana i bazena, nakon koje će ovaj hotel dobiti i četvrtu zvjezdicu te nastaviti poslovati pod brendom Valamar Hotels & Resorts. Valamar Club Dubrovnik će prvotno poslovati pod brendom Sunny

by Valamar, s ciljem da u idućih tri do pet godina postane dio premium segmenta u okviru Valamar Collection brenda,“ stoji u odgovoru Valamara.

gradski vijećnici, trebalo bi se graditi i na području postojećeg kampa Solitudo, s južne strane Ulice Vatroslava Lisinskog. Na zapadnom dijelu će se tako izgraditi hotel i vile, a na istočnom će se nalaziti velika podzemna garaža koja bi trebala moći biti dostatna za sva vozila Valamarovih hotela. Iz svega navedenog je razvidno kako će postojeći kamp Solitudo praktički nestati, a na prostoru Babinog kuka u planu je i gradnja kongresnog centra.

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

7

ačka hotela u Imperial gradnja na Babinom kuku investicije osigurat će atraktivne mogućnosti daljnjeg razvoja karijere te izvrsne uvjete rada.

U Dubrovniku se za sezonu 2022. otvara i Kuća Valamar, hotel za zaposlenike, koji će osigurati, kažu oni, odlične uvjete smještaja i prehrane sezonskih zaposlenika koji dolaze raditi u Dubrovnik.

LJETOVALIŠTE S 200 SMJEŠTAJNIH JEDINICA I MULTIFUNKCIONALNI CENTAR O planiranim investicijama iz Valamara govore i u svom odgovoru na naš upit, u kojem su najavili i novo ljetovalište s ukupno 200 smještajnih jedinica, kojeg planiraju u svom investicijskom ciklusu.

On će, tvrde iz Valamara, biti planiran prema njihovom nature holiday konceptu. Kako naglašavaju, činit će potpuno održivo eko ljetovalište za odmor obitelji, poštujući najviše standarde zelene gradnje što uključuje ekološki prihvatljive materijale s minimalnim utjecajem na okoliš, korištenje obnovljivih izvora energije i visoku razinu energetske učinkovitosti.

U planu je i izgradnja velikog mul-

tifunkcionalnog centra u sklopu kojeg će se, kako su nam odgovorili, izgraditi i hotel s oko 200 do 250 smještajnih jedinica. Kako stoji u odgovoru Valamara, navedeno bi se trebalo realizirati u okviru javno-privatnog partnerstva uz angažman međunarodnih stručnjaka s bogatim iskustvom u vođenju velikih multifunkcionalnih i kongresnih centara. „Izgradnja novog multifunkcionalnog centra s vrhunskim sadržajima dodatno će osnažiti poziciju destinacije Dubrovnik kao vodećeg kongresnog i event odredišta u ovom dijelu Europe,“ odgovaraju iz Valamara.

SVI DJELATNICI ĆE OSTATI RADITI U okviru prijenosa tri hotela iz Valamar Riviere u Imperial Rivieru,

svi djelatnici hotela Lacroma, Club Dubrovnik i Tirena ostaju raditi u Grupi Valamar te zadržavaju sva ugovorena prava iz radnog odnosa, napominju iz Valamara. „Na njih će se i ubuduće primjenjivati sva prava iz radnog odnosa kao za djelatnike Valamar Riviere. Također, djelatnicima će se radni staž ostvaren u Valamar Rivieri priznati i nastaviti računati kao neprekidan i nakon prelaska u Imperial Rivieru, što utječe na dodatne pogodnosti iz radnog odnosa koje radnici ostvaruju ovisno o duljini rada u kompaniji,“ odgovaraju iz Valamara, pri tom naglasivši kako će ulaganja u premium segment činiti okosnicu razvoja Valamar portfelja u narednom periodu, a najavljene

„Valamar grupa će već ove jeseni u hotelsko-turističkim objektima i sadržajima pod upravljanjem Valamara pokrenuti ulaganja ukupne vrijednosti od 500 milijuna kuna. Novi ciklus ulaganja u Valamaru ima za cilj transformaciju i razvoj poslovanja u narednom periodu s posebnim fokusom na podizanje kvalitete turističkog portfelja, održivost i zeleni turizam, ulaganja u premium segment te digitalizaciju i internacionalizaciju poslovanja,“ poručuju iz Valamara.

...

U planu je i izgradnja velikog multifunkcionalnog centra u sklopu kojeg će se, kako su nam odgovorili, izgraditi i hotel s oko 200 do 250 smještajnih jedinica.

8

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

PRVA FAZA JE ZAVRŠENA

Kreće utvrđivanje liste zainteresiranih za grobnice na Dupcu, cijene su već def inirane ...

DIREKTOR GROBLJA DUBAC Đuro Lonza izvijestio je kako je Društvo spremno raspisati javnu nabavu za izgradnju grobnica AIDA ČAKIĆ MARIO BABAROVIĆ

P

rva etapa izgradnje groblja na Dupcu je skoro gotova.

- Ona je podrazumijevala kilometar dvotračne ceste s nogostupima s dva velika parkirališta. Gradila se i kompletna infrastruktura na cesti poput odvodnje, hidrantske mreže, navodnjavanja, javne rasvjete, postavljanja hortikulture, gradnje skalina i svega ostalog što je trebalo da bi se moglo pristupiti obuhvatu groblja. Također, izgrađena je i trafostanica s kompletnim kabelskim razvodom za priključak budućih objekata. Sad je to završeno – kazao je za Dubrovački dnevnik direktor Groblja Dubac Đuro Lonza.

Najavio je drugu etapu izgradnje tijekom koje će biti izgrađeni objekti i grobna polja s grobnicama. Lonza je istaknuo kako su članovi Društva u suradnju s predstavnicima Grada Dubrovnika i

Općine Župa dubrovačka donijeli odluku kako će krenuti s pozivima zainteresiranim građanima koji su zadnjih desetak godina podnosili zahtjev za grobnicama. Naime, prema njegovim riječima potrebno je provjeriti jesu li ti isti građani zainteresirani ili su problem grobnog mjesta riješili u međuvremenu.

- Oni koji su zainteresirani dobit

će odmah termin kad će doći kod nas u ured da bi mogli provesti upravni postupak i dobiti privremeno rješenje što znači da će tako dobiti grobno mjesto. Na temelju privremenog rješenja dobit će se ponuda i uplatnica za uplatiti novac koji nam je potreban da bismo mogli ugovoriti radove – pojasnio je Lonza dodajući kako se nada da će radovi biti ugo-

Groblje Dubac poziva građane koji su ranije iskazali interes, a mijenjali su adresu i kontakt podatke, da ažurirane podatke pošalju na e-mail: groblje.dubac@du.tcom.hr

voreni otprilike do travnja ili svibnja, kada se obradi oko 1920 zahtjeva koliko ih trenutno imaju.

- Provest ćemo paralelno s do-

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

djelom grobnih mjesta i otvoreni postupak javne nabave za izvođenje radova. Svakako ne smijemo donijeti odluku o odabiru dok nemamo osiguran novac. Kad zainteresirani građani uplate, mi ćemo tada donijeti odluku o odabiru izvođača.

Potencijalno sam u tom procesu prijete žalbe, ali nadam se da do toga neće doći – optimističan je Lonza.

Nakon što Društvo Grobl-

ja Dubac utvrdi broj zainteresiranih za kupnju grobnica, dodijelit će se točno određena mjesta na određenom grobnom polju.

Cijena grobnica se razlikuje od tipova.

- Najjeftinija je 36 tisuća, a najskuplja je velika s obostranim policama i kosturnicom koja košta 80 tisuća kuna plus pdv. Mi smo donijeli odluku u ožujku ove godine kako je potrebno imati osigurana sredstva za gradnju sto-

ga građani moraju platiti 90 posto od cijene grobnica. Ostatak će biti uplaćen pri samom kraju gradnje i tada će biti doneseno konačno rješenje – pojasnio je direktor groblja.

Očekuje se kako će u ovoj fazi biti prikupljeno oko 75 milijuna kuna što će biti dovoljno za gradnju.

Društvo je dobilo i kredit za gradnju objekata na groblju, no direktor dodaje kako će s tim pričekati do polovice iduće godine, dok ne

vide kakva je situacija s covid-krizom. Kredit, koji nije realiziran i u fazi je čekanja, je inače planiran u iznosu od 28 milijuna kuna, na tri godine korištenja i sedam godina otplate.

- Ako procijenimo da nam ne treba kredit, onda ćemo financirati taj dio kroz proračune grada i općine, dok će grobnice biti u međuvremenu gotove – zaključio je direktor Groblja Dubac Đuro Lonza.

9

10

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

PRIJEDLOG PREZENTIRAN VIJEĆNICIMA

RADNI SASTANAK

U Ministarstvu kulture i medija o izmjenama ugovora i statuta Zavoda za obnovu

Z

a provedbu Plana upravljanja povijesnom jezgrom grada Dubrovnika koordinacijske aktivnosti povjerene su Zavodu za obnovu, a kako bi se ispunile sve formalno-pravne pretpostavke i nastavila neometana provedba aktivnosti i rad Zavoda, potrebno je napraviti izmjene osnivačkog ugovora te usklađenje statuta.

Stoga je u srijedu gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima održao radni sastanak s predstavnicima Ministarstva kulture i medija budući da je potrebno uskladiti odredbe navedenih akata pri-

je njihovog donošenja u koordinaciji sa svim osnivačima Zavoda.

Između ostalog, na navedenom sastanku utvrđeno je kako je potrebno u dogledno vrijeme izmijeniti i dopuniti odredbe trenutno važećeg Zakona o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika, čime će se otkloniti sve dvojbe u tumačenju postojećih odredbi, omogućiti jasno i nedvosmisleno definiranje prava i obveza osnivača te osigurati usklađen i kvalitetan rad i funkcioniranje Zavoda.

Za godinu dana kreće novi sustav naplate usluga Čistoće

U

Gradskoj vijećnici Grada Dubrovnika u utorak je prezentiran prijedlog novog cjenika društva Čistoća, a vezano za zbrinjavanje komunalnog otpada. Sukladno novoj zakonskoj obvezi društvo Čistoća dužna je donijeti novi cjenik usluga prema kojem se cijena usluge bazira na predanoj količini otpada. Napušta se stari sustav obračuna koji se temeljio na kvadraturi stana i uvodi se novi sustav koji se temelji na količini otpada koje svako kućanstvo preda.

S obzirom na to da je jedinica lokalne samouprave u obvezi provesti javno savjetovanje, a prije donošenja odluka na Gradskom vijeću, Grad Dubrovnik će nakon što uskladi navedenu odluku s društvom Čistoća provesti javno savjetovanje o čemu će građani biti upoznati na vrijeme. Nadalje, društvo Čistoća će organizirati prezentaciju i edukaciju u svim gradskim kotarima kako bi što veći broj ljudi bio upoznat s načinom provedbe navedene odluke. Cilj je da novi sustav predaje i naplate otpada zaživi od siječnja 2023. godine.

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

11

ANALIZA ZA PRVIH DEVET MJESECI

Javni gradski prijevoz besplatan za 65 posto korisnika

G

rad Dubrovnik osigurava besplatan pokaz za 65 posto svih korisnika javnog prijevoza. Naime, prema podacima za prvih devet mjeseci 2021. godine, pravo na besplatan pokaz mjesečno u prosjeku koristi 7.401 građanin. Za usporedbu, pokaz u iznosu od 250 kuna mjesečno u prosjeku koristi tek 1.376 građana.

Grad svaku kartu subvencionira s 10 kuna te je za krajnje korisnike prijevoz tako u potpunosti besplatan. Prema kriterijima u Socijalnim mjerama Grada Dubrovnika, pravo na subvencionirani prijevoz imaju korisnici zajamčene minimalne naknade, korisnici pučke kuhinje, višestruki dobrovoljni darivatelji krvi, volonteri koji imaju ugovor o volontiranju u socijalno - humanitarnim udrugama osoba s invaliditetom te udrugama za djecu i mlade.

Za umirovljenike mlađe od 65 godina cijene su znatno niže od komercijalne cijene prijevoza tako da oni s mirovinom do 1.800 kuna plaćaju 10 kuna, a oni od 1.801 do

2.000 kuna 35 kuna dok 70 kuna plaćaju umirovljenici s mirovinom iznad 2.000 kuna.

Ovisno o mjestu stanovanja, povoljnije karte koriste

i učenici s područja Grada Dubrovnika. Uz navedeno Grad Dubrovnik i društvo Libertas putem europskih sredstava bez financijskog opterećenja za društvo kontinui-

rano provode projekte nabavke novih autobusa čime se pomlađuje i modernizira Libertasov vozni park te podiže kvaliteta usluge javnog prijevoza za sve građane Grada.

12

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

SOLDI ILI TRADICIJA, PITANJE JE SAD!

NA ČIJI ĆE VODA MLIN? Koncesionarima u Portu ističe koncesija, ne žele novi natječaj, a iza kantuna čekaju novi igrači i nude više ZAINTERESIRANI PODUZETNICI IZ GRADA tvrde kako bi na novom natječaju ponudili znatno veći godišnji iznos za štand u Portu. Još uvijek se ne zna hoće li Županijska lučka uprava raspisati novi natječaj ili produljiti koncesije sadašnjim koncesionarima PETRA SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

S

krajem ove godine svim koncesionarima štandova u gradskom Portu ističe koncesija. Nakon deset godina, nakon 31. prosinca 2021. godine Županijska lučka uprava Dubrovnik trebala bi raspisati novi natječaj za štandove.

Međutim, kada se radi o biznisu, sezoni u Dubrovniku, poslovima i novcu koji se ‘okreće’, uvijek postoji ono neko ‘ali’. Ovoga puta to ‘ali’ predstavlja činjenica što svi postojeći brodari, odnosno sadašnji koncesionari štandova u Portu nisu sretni s idejom raspisivanja novog natječaja na kojega bi se trebali prijaviti, zajedno sa svim drugim zainteresiranima.

A kako Dubrovački dnevnik doznaje, postoje i drugi brodari i poduzetnici iz Grada koji su zainteresirani za novi natječaj na kojega bi se željeli prijaviti. Jedan od njih tvrdi kako nema zakonskog uporišta prema kojem bi se ovaj natječaj mogao izbjeći, a umjesto njega koncesije produljiti postojećim koncesionarima, no postojeći koncesionari naravno tvrde drugačije. Narednih dana trebalo bi biti poznato kako će u ovom slučaju postupiti Županijska lučka uprava Dubrovnik.

ODLUKA JE NA UPRAVNOM VIJEĆU Razgovarali smo s ravnateljem Županijske lučke uprave, Željkom Dadićem, i upitali ga razmatra li ŽLU ideju o produljenju koncesija sadašnjim koncesionarima bez raspisivanja natječaja za davanje koncesija. Dadić nam

...

MARIO RADIBRATOVIĆ, PREDSTAVNIK KONCESIONARA ‘’Imamo ljude koji to rade već 50 godina, oni su uložili u posao, zaposlili ljude, imaju znatan broj brodova i sve je to jedna velika ponuda dubrovačkom turizmu’’.

je odgovorio kako je Upravno vijeće Županijske lučke uprave Dubrovnik tijelo koje će u konačnici donijeti tu odluku.

Novi predsjednik Upravnog

vijeća je Pero Vićan. Osim Vićana, tu su Ante Rubin kao član upravnog vijeća i predstavnik osnivača, Ivica Petković kao član upravnog vijeća i predstavnik osnivača, Mario Radibratović kao član upravnog vijeća i predstavnik koncesionara i Igor Jadrušić, član upravnog vijeća i predstavnik nadležne Lučke kapetanije.

Razgovarali smo i s predsjednikom Upravnog vijeća Županijske lučke uprave Dubrovnik, Perom Vićanom. „Zadnjih godina vladao je prilični nered u povijesnoj gradskoj luci. Upravno vijeće Županijske lučke uprave Dubrovnik još nije donijelo odluku na koji način, ali isključivo na zakonit način će se postupiti, strogo poštivajući smjernice konzervatora. To je sve što vam u ovom trenutku mogu reći“, izjavio je Pero Vićan za Dubrovački dnevnik.

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

LOBIRANJA ZAINTERESIRANIH U Portu se nalazi 14 štandova, a svi ti ljudi, kako tvrdi sugovornik Dubrovačkog dnevnika koji je želio ostati anoniman, posljednjih dana lobiraju na svim mogućim razinama kako se novi natječaj ne bi raspisao.

Sadašnji koncesionari pozivaju se na jednu stavku Zakona o koncesijama prema kojoj smatraju kako se njima može produljiti koncesija bez raspisivanja novog natječaja.

Razgovarali smo s Mariom Radibratovićem, predstavnikom koncesionara u Portu i članom Upravnog vijeća Županijske lučke uprave Dubrovnik. Zanimalo nas je jesu li točni navodi kako sadašnji koncesionari žele produžetak koncesija bez

provođenja novog natječaja i po kojoj osnovi temelje svoj zahtjev.

Radibratović je za Dubrovački dnevnik pojasnio kako se pravnim dijelom zahtjeva bavi njihov odvjetnik i kako nije detaljno upoznat s tim dijelom posla, ali pojasnio nam je kako po Zakonu o koncesijama postoji članak ‘Koncesija na zahtjev’ prema kojemu oni imaju osnovu za ono što traže, produljenje koncesije bez natječaja. Radibratović kaže kako oni već imaju ugovor s Lučkom upravom i kako se tradicija u čijem su stvaranju sudjelovali ne bi smjela prekinuti.

‘TRADICIJSKA DJELATNOST’ „Smatramo da su barkarioli tradicijska djelatnost u Gradu. Od početka turizma u Du-

brovniku, davne 1904. godine, od otvaranja Hotela Imperijala i prvih dana turizma spominju se barkarioli koji su vozili na Lokrum, radili izlete za Lokrum i oko Lokruma.

Naš plan je da najmoprimci koji su radili u toj branši dugi niz godina budu zaštićeni na jedan način. Imamo ljude koji to rade već 50 godina, oni su uložili u posao, zaposlili ljude, imaju znatan broj brodova i sve je to jedna velika ponuda dubrovačkom turizmu. Te domicilne ljude na neki način treba zaštititi i omogućiti im da nastave raditi.

Mi se nadamo da će se naći mudrosti od Županije, Županijske lučke uprave, Grada Dubrovnika, predsjednika Upravnog vijeća Županijske lučke uprave i svih koji odlučuju o tome da se nađe povoljno rješenje za sve“, re-

13

kao je Radibratović za Dubrovački dnevnik.

UPORIŠTE U ZAKONU Naime, članak koji spominje Radibratović naveden je u Zakonu o koncesijama.

Prema članku 39. Zakona o koncesijama, kategorizirana je Koncesija na zahtjev. „Ako postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu te koncesija služi isključivo za obavljanje te gospodarske aktivnosti; koncesija za gospodarsko korištenje općeg ili drugog

Nastavak na sljedećoj stranici

14

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

...

PERO VIĆAN, PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA ŽUPANIJSKE LUČKE UPRAVE DUBROVNIK

Pero Vićan

dobra može se iznimno dati neposredno na zahtjev gospodarskog subjekta“. No, isto tako je naknadnim stavkom navedeno kako se koncesija na zahtjev ne daje s namjerom izbjegavanja primjene zakonskog postupka davanja koncesije, odnosno kako se ovaj članak Zakona ne smije iskorištavati kako bi se izbjeglo raspisivanje natječaja za davanje koncesije. Jasno je stoga kako obje strane nalaze zakonsko uporište za svoje zahtjeve, iako su zahtjevi oprečni.

‘TRADICIJA ISPRED SOLADA’ Jedan od za novi natječaj zainteresiranih Dubrovčana kaže kako postojeći koncesionari štand u portu plaćaju oko 18 tisuća kuna godišnje, a tvrdi kako bi u novom natječaju on i ostali zainteresirani ponudili i 200 tisuća godišnje. Pita se

znaju li oni koji o tome odlučuju koliko bi novca više s novim natječajem uprihodovala Lučka uprava.

Radibratović se osvrnuo na ovakve komentare dijela poduzetnika o ovom tržišnom natjecanju. „Ja razumijem svakoga, ali stvar je u tome da neki barkariol koji radi panoramske izlete u staroj gradskoj luci ili liniju za Cavtat, ne može taj izlet prodavati nigdje drugo nego u neposrednoj blizini broda. A oni koji prodaju ture za Pelješac, Mostar ili Međugorje, kušanje kamenica ili vina to mogu prodavati po cijelome Gradu, ne treba im blizina koja je nama potrebna“, pojašnjava Radibratović.

Drži kako je tradicija neizostavan dio ove ‘priče’ i kako novci ne bi baš uvijek trebali biti presudna karika u donošen-

ju odluka. „Mali barkarioli, koji su sve ovo pokrenuli i osmislili, rade 50 godina, ne mogu se mjeriti s nekim velikima. Imate ljude koji imaju kuću u Starom gradu, ili na Pločama, koji imaju tri veza i barke, što bi takvi trebali?

Odseliti u Split, Irsku, jer se pojavio netko tko ima više novaca za dati? Ne možete ljudima koji su tu ostavili život reći da idu sada ća jer netko ima 100 kuna više. Mi smo voljni platiti veću cijenu, samo ona mora biti u okvirima svih ostalih cijena u Dubrovniku. Gledajući po Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, barkarioli su prioritet u gradskim lukama, osim javnih i žurnih službi. Nakon njih dolaze brodari pa tek onda svi ostali. Da nije brodara to područje i luka ne bi postojali“, pojašnjava Radibratović i dodaje kako puno ljudi radi u toj branši iz obijesti, a

‘’Zadnjih godina vladao je prilični nered u povijesnoj gradskoj luci.

Upravno vijeće Županijske lučke uprave Dubrovnik još nije donijelo odluku na koji način, ali isključivo na zakonit način će se postupiti, strogo poštivajući smjernice konzervatora. To je sve što vam u ovom trenutku mogu reći.’’

ne iz potrebe.

‘DOMAĆI LJUDI’ MORAJU BITI PRIORITET „Puno ljudi poznajem kojima to nije potrebno, koji imaju dovoljno posla i koji daju drugima goste, a htjeli bi uništiti nas male. Tako da se nadam da će županijska i gradska vlast nas dosadašnje koncesionare i brodare na neki način zaštititi. Nas ima 36, po dva-tri obrta na jednom štandu, ionako sad ne možemo opstati, a ako će se dati 50 štandova, mi nemamo ništa prodaje. Gabariti Porta ne dopuštaju više, mi želimo uključiti što više ljudi, ali smo limitirani na 14 štandova“, govori.

Radibratović govori kako smo

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

svjedoci takvih nemilih scena od Hvara, do Splita i Poreča gdje su se događale ekscesne situacije, pa su se gradske vlasti dogovorile s domaćim koncesionarima i brodarima. Tvrdi kako se u Splitu, na Hvaru i na Korčuli izašlo u susret domaćima kako se ne bi događale takve stvari. „Uvijek se domicilno stanovništvo štitilo, u određenim područjima Španjolske i Francuske stranci ne mogu dobiti to mjesto, ili ljudi koji nisu članovi određene udruge. Isto kao što se ne može doći u Veneciju i uzeti gondolu i reći – ‘e sad ću ja voziti’“, govori Radibratović. Napominje ka-

ko ne misli da bi oni imali veća prava od ostalih, ali da se domaćima treba dati prioritet. ‘’Uvijek sam govorio da koncesije na otocima Šipanu, Lopudu, Kalamoti trebaju dobivati domicilni ljudi, i to besplatno, samo da ih se zadrži tu, da ostanu živjeti na tom otoku. Svima je lako ljeti uperiti prstom i reći ‘e vidiš kako oni zarađuju’, ali ajde živite vi na jednom Šipanu zimi, bez brodova, bez posla“, pojašnjava temelje za njihov zahtjev za produženjem koncesije.

‘TU SU NEKI OD PRVOG DANA’ Za Dubrovački dnevnik je go-

vorio i Maro Slade, jedan od koncesionara u Portu. „Morate razumjeti, tu su neki ljudi od prvog dana, oni su tako reći pokrenuli i oživjeli sve. Ja sam otkupio firmu koja je bila tu i došao sam na štand. Mi ne želimo novi natječaj jer bi se njime uništilo ljude koji su već tu, ljude koji se bave panoramama. Panorame će nestati ukoliko dođu ljudi iz drugih gradova, uništit će se domaće koji su to gradili“, govori Slade.

Predstavnik brodara u Portu Mario Radibratović kazao je i kako ovo nije presedan, niti nešto nepoznato. Koncesiju su prvotno dobili na tri godine, nakon čega je ona bez

natječaja produžena za još sedam godina. „Dubrovčani su uvijek imali mudrosti u pregovaranju, mislim i nadam se da će se to i sada pokazati i riješiti na način da domicilno stanovništvo i oni koji su ovo stvarali budu zaštićeni“, poručio je za kraj predstavnik koncesionara Mario Radibratović.

Za sada nije poznato kada će i koju odluku donijeti Upravno vijeće Županijske lučke uprave Dubrovnik, a ‘na čiji će voda mlin’, i hoće li tradicija ili soldi presuditi trebalo bi biti poznato do kraja godine kada ističu postojeće koncesije.

15

16

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

A TREĆE ŽIVOTNE DOBI OLGA MURATTI ŽELI BOLJI ŽIVOT OSOBAM

‚Kauč i televizija smrtni su neprijatelji umirovljenicima’ OLGA MURATTI, predsjednica gradske organizacije HSU-u priča o gradnji novih domova za umirovljenike i svim izazovima s kojima se suočava starija populacija na jugu Hrvatske MARO MARUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

O

lgu Muratti ne treba posebno predstavljati. Dugi niz godina je u političkom životu Dubrovnika, prvo kao predsjednica dubrovačkog SDP-a, a sada kao predsjednica gradske organizacije Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), te aktualna gradska vijećnica unutar vladajuće koalicije. Upravo su osobe treće životne dobi glavna tema našeg razgovora.

Napokon će se graditi dom za umirovljenike na Medarevu. Kažite nam nešto više o cijelom projektu.

Napravit će se na onom istom mjestu gdje je davno prije započela gradnja koja nikad nije završena (kolokvijalno nazvan Čačićev dom, jer ga je gradila firma Radimira Čačića op.a.). Riječ je o istoj parceli, a ta stara, nezavršena građevina će se srušiti.

Kapacitet doma bit će 200 ležaja što je lijepi broj. U Gružu će biti još 46 ležajeva, pa će s gradnjom ova dva doma potrebe Dubrovnika dobrim dijelom biti zadovoljene.

Je li se radila neka anketa koja bi iznjedrila točan broj ljudi koji čekaju na mjesto u domu, odnosno da bi se znali točni kapaciteti koje grad i okolica zahtijevaju?

Nismo radili ankete, jer po meni nije bilo potrebe. Imamo liste čekanja u domovima, u svakom pojedinom oko njih dvjestotinjak, ali te brojke nisu točne, jer se osobe na njima pojavljuju na nekoliko mjesta. Ljudi se, naime, javljaju u više domova, pa se svuda vode na listama čekanja. Smatram da će se gradnjom u Gružu i Medarevu, odnosno s novih 246 ležajeva, dobar dio potreba umi-

‚Ovo su zla vremena za umirovljenike, ne samo zbog smrtnosti od korone, nego i svega ostalog što prati epidemiju’

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

17

...

UMIROVLJENICIMA VELIKI PROBLEM PREDSTAVLJA NEDOSTATAK MEDICINSKOG KADRA U DUBROVNIKU. KAKO GA RIJEŠITI? Grad Dubrovnik stipendira mlade liječnike, lani ih je financirano njih 15, ali to nije jamstvo da će netko raditi u Dubrovniku.

Ključni problem je stanovanje.

Liječnicima treba besplatno dati stan na korištenje, a tek ako je cijelu karijeru odradio u Dubrovniku, onda mu ponuditi otkup stana po povoljnoj cijeni.

Kada bi se omogućilo stanovanje vjerujem da bi Dubrovnik bio primamljiva sredina za privući stručnjake i da bi se problem na ovaj način uvelike riješio.

rovljenika za mjestom u domu ispuniti. Posljednjih tjedana u medijima se spominju nekakve skupe cijene oko upisa u nove domove, ali to nije istina. Cijene će biti prosječne i realne.

Po prvi puta će i osobe s demencijom dobiti mogućnost udomljavanja?

Da, to je sjajna novost. Imat će između 50 i 60 ležajeva, a dio

‚U posljednje vrijeme prestala sam se baviti velikom politikom, interesiraju me samo pomaci za umirovljenike’

doma će biti prilagođen upravo njima, jer te osobe zahtijevaju drugačiju skrb. Važna stvar u vezi doma na Medarevu bit će i dnevni boravak za umirovljenike. Tu bi uslugu koristili ljudi koji borave u svojim kućama, a tijekom dana kvalitetno provode vrijeme u dnevnom boravku, gdje imaju mogućnost prehrane, te organizirane aktivnosti. Nešto kao vrtić za umirovljenike.

U biti je taj dnevni boravak za umirovljenike koji su pokretni i koji su koliko-toliko zdravi?

Klasični dnevni boravak je za umirovljenike koji su doma usamljeni. No, planira se i dnevni boravak za osobe s demencijom, koje su još uvijek u početnoj fazi bolesti. Upravo bi im takav dnevni boravak mogao produžiti prvu fazu i usporiti simptome. Ukratko, ovaj dom na Medarevu stvarno će

biti veliki iskorak za Dubrovnik.

Do kraja godine ishodit će se građevinska dozvola i onda će se projekt aplicirati na EU fondove.

Je li se već zna unutar koje kategorije EU fondova će se aplicirati i kada bi se to moglo dogoditi?

Gradonačelnik Mato Franković mi je više puta kazao da je siguran da će se dom izgraditi u ovom mandatu. Bilo bi to sjajno, jer 50 godina se ništa nije napravilo po pitanju domova. Naravno, vidjet ćemo kakve će biti kategorije EU fondova za sljedeću godinu, hoće li se među njima naći socijalna skrb, ali čim bude prilika, prijavit ćemo se.

Dom nam je baš potreban, vidimo kako stariji Dubrovčani odlaze i u susjedne zemlje.

Dom u Ravnom je zaista krasan, ali ono što mi se ne sviđa

jest da je izoliran, uokolo nema ništa. Po mom mišljenju dom ne bi trebao biti osamljen negdje na periferiji. Dobro je što je dom na Medarevu praktično u centru. Do Uvale Lapad ima deset minuta pješke, i pokretni korisnici će moći bez problema prošetati. Sjajno je što je i blizu bolnice, znam da neki ljudi imaju poteškoća kada iz Ravnog idu na pregled u Opću bolnicu Dubrovnik, posebno sada u doba korone kada se traže Covid potvrde prilikom prelaska granice.

U razvijenim zemljama na Zapadu umirovljenici često idu u dom, tamo im je čak bolje i zabavnije nego kod kuće.

Koliko su kod nas uopće otvoreni za tu ideju?

Nastavak na sljedećoj stranici

18

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Nisu kao na Zapadu. Kod nekih naših ljudi još uvijek je sramota poći u dom. Naravno, u razvijenim zapadnim zemljama domovi su u puno boljem stanju nego kod nas, pa i to pridonosi željama. Ako mi u Dubrovniku nismo napravili novi dom zadnjih 50 godina onda je jasno zašto ovdašnji ljudi nisu skloni takvoj ideji zbrinjavanja svoje familije, od pitanja ima li stjenica, pa nadalje. Vjerojatno će ovi novi domovi u Gružu i Medarevu promijeniti percepciju odlaska u dom. Mislim da je sve ovo jako važno za Dubrovnik. Na kraju krajeva zato je naša stranka koalirala s Frankovićem. Jedini uvjet nam je bio gradnja doma i kako vidimo taj projekt ide prema realizaciji. U posljednje vrijeme prestala sam se baviti velikom politikom, interesiraju me samo pomaci za ovu veliku skupinu ljudi koja je nezaštićena. Ne zanima me ideologija i slična prepucavanja, samo praktične stvari za umirovljenike.

Sada kada smo se već dotaknuli politike, što kažete za vašu bivšu stranku SDP? Nikad nije bila na nižim granama, kako u Dubrovniku, tako i ostatku Hrvatske.

Najveći problem SDP-a je udaljavanje od ljudi. To sam odavno shvatila, još prije nego li sam napustila stranku. Sjećam se da smo u Dubrovniku radili mnoge akcije, od foruma žena, preko osoba s invaliditetom do raznih humanitarnih akcija. Bili smo stalno na terenu, osluškivali potrebe ljudi. S tim se prestalo, mladima je stranka postala potpuno nezanimljiva i nije ih se znalo privući. U međuvremenu su se na ljevici stvorile druge opcije koje su pokupile dobar dio SDP-ovih glasača, odnosno iskoristili su njegova lutan-

ja i življenje na staroj slavi. SDP je, ukratko, izgubio korak s vremenom, nove ljude nije privukao, a stare je izgubio. Iskreno, teško će se SDP od ovoga oporavit, bojim se da bi mogao postati marginalna stranka kao što se već dogodilo HSLS-u, HNS-u i HSS-u.

Bili ste u koaliciji s Androm Vlahušićem, a sada ste s Matom Frankovićem. Možete li ih malo usporediti, kako je bilo raditi s jednim, kako s drugim?

Cijenim i smatram obvezujućim da kada netko nešto obeća u koaliciji, to i ostvari. Evo, kada smo već kod domova, moram reći da smo s Androm dvaput bili u koaliciji, ali ništa se nije pomaknulo s mjesta po pitanju gradnje novog doma, a s Matom ipak jest.

Andro je imao razne pogodnosti za umirovljenike, ali nije razmišljao o domovima. Šteta izgubljenog vremena. Naravno, ideološki sam bila puno bliža onoj opciji nego HDZ-u, ali sada mi ideologija nije toliko važna kao, ponavljam, praktične stvari. Kada sebe uhvatim da krenem razmišljati o ideološkim pitanjima, odmah se zaustavim i promislim što sam i što želim. Ja predstavljam umirovljenike i želim da je njima bolje. Točka.

Je li se u Frankovićevom mandatu još što spominje za umirovljenike?

Mislim da je vrlo važna stvar financiranje dopunskog zdravstvenog osiguranja. Država trenutno daje besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje za članove kućanstva kojima prihod (ne mirovina) po osobi nije veći od dvije tisuće kuna, odnosno dvije i pol, ako je samac. Grad Dubrovnik je unaprijedio ovaj model i plaćat će dopunsko zdra-

...

ŠTO KAŽETE ZA EUTANAZIJU, TREBA LI JE HRVATSKA LEGALIZIRATI? Pitanje je škakljivo. Trebao bi svatko ponaosob sebe staviti u nekakvu bezizlaznu situaciju, pa pokušati shvatiti kako bi reagirao. Za mnoge bliske ljude znamo reći ‚fala Bogu da je umro’, da se više ne pati.

Teško je donijeti tu odluku o okončanju života, ali kada je njegova kvaliteta toliko loša, kada je bol ogromna sebi i drugima… što da vam kažem…pitanje je jako škakljivo.

Mislim, život na aparatima kao biljka, je li to život? Često znamo reći neka Bog odluči, ali na kraju u mnogim slučajevima odlučuje tehnologija. Je li tehnologija, odnosno Božja volja, život na aparatima ili ne… teško je na sve to dati neki dobar odgovor, ali o eutanaziji društvo treba raspravljati i pokušati dijalogom pronaći odgovor. Mogu samo kazati da je jako teško vidjeti nekoga koga si do jučer znao kao jaku i nasmijanu osobu do čega je došao. Muka ti je to gledati, pa često promislim da ne bih voljela isto doživjeti.

vstveno osiguranje za sve članove kućanstava čiji prihod ne prelazi tri i pol tisuće kuna po osobi. Vrlo je važno da umirovljenik ima dopunsko zdravstveno osiguranje, jer je u životnoj dobi kada učestalije koristi medicinske usluge i ova mjera mu jamči sigurnost.

Korona kosi osobe starije životne dobi. Kako je onda moguće da se u Dubrovniku i Hrvatskoj dobar dio njih nije cijepio?

Ne razumijem baš. Mišljenja sam da su krivi mlađi članovi obitelji koji ih krivo savjetuju. Korona je baš pogodila starije osobe ne samo po pitanju smrtnosti. Do-

bar dio njih se zatvorio u kuću, a umirovljenicima je najvažnije da imaju aktivnosti i da se druže.

Kauč i televizija su im smrtni neprijatelji, a korona ih je na to natjerala. Oni moraju izlaziti i šetati. Odmah se osjećaju vitalnije i bolje. Super je što inače radi klub 65+ koji okuplja umirovljenike, ali nažalost ovo je već druga godina kada program ne funkcionira. Vrlo često su se organizirale večere s glazbom na kojima su se umirovljenici družili. Broj sudionika stalno se povećavao, a onda je sve stalo. Sada ovo već dugo traje, skoro dvije godine, a mnogi kad ispadnu iz tog đira ne mogu se više vratiti. Organizam ostari i osobu više nije volja.

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

‚Dom na Medarevu bit će sjajan. Imat će i dnevni boravak, ali i skrb za oboljele od demencije’

Pa je li onda trebalo ići u lockdown i sve te silne mjere?

Kako vidimo na ovom vašem primjeru, život je uništen umirovljenicima i koji su preživjeli koronu, da ne spominjemo sada ovdje sve skupine koje su pogođene na raznorazne načine. Na kraju krajeva, sada postoji cjepivo, ali život je mnogima daleko od normale.

Ne znam i ne želim se miješati u druge struke. Mogu vam samo reći neke situacije koje znam iz iskustva. Čak i da nema mjera, dobar dio umirovljenika bi se od straha zatvorio u svoje kuće. Oni

su u godinama kada su odgovorni i kada posebno paze na svoje zdravlje. Doduše manjak aktivnosti i izlazaka će ih sigurno udariti negdje drugo, pojavit će se neki novi zdravstveni problemi. Kako god okreneš ovo su teška, zla vremena za umirovljenike. Korona je poremetila i sve ostale zdravstvene preglede. Mladima isto nije lako, ali oni još uvijek imaju vremena, a stariji su u fazi kada dvije godine, ili ne daj bože, još više, jest strašno puno. Što mislite hoće li neke nove generacije možda ima-

ti više zabave u starosti? Kao što sada u Lazaretima postoje Middle Age Party, smatrate li da bi neki takav party u budućnosti mogao biti organiziran i za osobe starije od 65 godina?

Ne znam hoće li biti baš takav party, ali društvo svakako treba osmisliti sadržaje za ovu skupinu. Za mlade sada ima jako puno mjera, a za umirovljenike ništa. Oni zaslužuju svojih posljednjih 10-15 godina provesti dostojanstveno. Postoji strategija za mlade, ali ne postoji za populaciju treće dobi. Inzistirat ću da se ta

strategija donese, odnosno sudjelovat ću u njezinoj izradi, jer umirovljenici moraju ostati aktivni na ovaj ili onaj način. Sreća da imamo lijepih prostora gdje se mogu podružiti. U Mokošici, na Pilama, Gruž, Montovjerna, niz Rašicu, Hladnica… Smatram da te prostore treba bolje osmisliti i osuvremeniti. Ponavljam opet, umirovljenik se ne smije zatvorit doma, jer će brzo biti gotov. Kada sam imala koronu u kući sam provela 15 dana, i kada sam napokon izašla vani, jedva sam se kretala. Brzo dođe nemoć zbog neaktivnosti.

19

20

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

NAJDOKTORICA DRAGANA ADŽOVIĆ ANDRIĆ:

„Za mene je život pacijenta važniji od mog, da se opet rodim bila bih liječnica“ EKIPA DUBROVAČKOG DNEVNIKA porazgovarala je s dr. Draganom Adžović Andrić koja se šestu godinu zaredom našla među najboljim liječnicima u Hrvatskoj temeljem ocjena pacijenata IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

B

olest, odlazak liječniku, pregledi, neizvjesnost i čekanje na nalaze općenito nisu najljepša životna iskustva.

Na hodnicima zdravstvenih ustanova viđaju se zabrinuta lica, no u ambulanti liječnice obiteljske medicine dr. Dragane Adžović Andrić neka je sasvim drugačija energija. Simpatična liječnica srdačno je dočekala svoje pacijente, ali i ekipu Dubrovačkog dnevnika koja nije tamo stigla zbog lijeka ili dijagnoze, nego kako bi s njom porazgovarala o još jednom priznanju koje je dobila. Naime, dr. Adžović Andrić i ove godine je proglašena jednom od najboljih liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj.

I nije joj prvi put. Pitamo je koje joj je po redu ovo vrlo vrijedno priznanje, a vrijedno je jer se zaslužuje temeljem iskusta-

va s pacijentima koji su najrelevantnije mjerilo liječničkog rada. Šesta godina! No, skromno dodaje, nije to samo njena zasluga pa naglašava kako je liječnički rad u prvom redu timski rad. „Taj timski rad obuhvaća pacijenta, medicinsku sestru, doktora i sekundarnu, dakle bolničku medicinsku zaštitu. Ako bilo koja od tih karika pukne, posao nam ne valja. A ja imam najbolju medicinsku sestru na svijetu koja je na prvoj crti te bojišnica,“ govori dr. Adžović Andrić o medicinskoj sestri s kojom radi u ambulanti, Aniti Franušić.

Jedno trivijalno pitanje, ali ga ne možemo izbjeći. Što vam znači ovo priznanje?

Puno mi znači. Pacijenti na kraju prepoznaju ono što svaki liječnik mora imati od pacijenta, a to je činjenica da ga je pacijent prihvatio kao člana svoje obitelji. Obiteljski liječnici i jesu poput dijela njiho-

vih obitelji. Priznanje znači kako pacijenti imaju povjerenja u mene. Osobno, ja svoje pacijente ćutim, a čini se i da oni ćute mene.

Obiteljski liječnici, osim što bi, kako kažete, trebali biti poput pacijentove obitelji, moraju često biti psiholozi. Dolaze vam ljudi koji imaju poteškoće, bolesti, nije im svejedno, dosta ih ima i sindrom bijele kute.

Odlazak liječniku definitivno nije najugodnije iskustvo na svijetu. Kako pristupate pacijentu?

Pristupam mu kao svom prijatelju, svom članu obitelji. Imam sreću što to moji pacijenti osjete. Za one pacijente s kojima ne uspostavim taj kontakt povjerenja, uglavnom na neki način volim da odu od mene.

Jer ako ja ne vjerujem njemu i osjetim da on nema povjerenja u mene, onda to nije dobra komunikacija. Tu onda ja mogu faliti. Mogu faliti i oni, ali je pu-

no teže ako falim ja. U globalu, mislim kako sa svojim pacijentima imam jednu fantastičnu suradnju. Ja sam oduševljena svojim pacijentima, stvarno ih volim. Kad smo ovdje u ambulanti, širokog smo srca i uma. Možemo pričati o bilu čemu.

...

Radila sam 20 godina na Hitnoj pomoći i morate me razumjeti – meni je i dan, danas život mog pacijenta ispred moga. Zašto? Ne znam. Ne kažem da je to idealno, glede mene. Ali i dalje je to još uvijek tako. Ne razmišljam o sebi.

Nekako na kraju uvijek bude kao da se meni ništa ne može dogoditi.

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

21

...

U globalu, mislim kako sa svojim pacijentima imam jednu fantastičnu suradnju. Ja sam oduševljena svojim pacijentima, stvarno ih volim. Kad smo ovdje u ambulanti, širokog smo srca i uma. Možemo pričati o bilu čemu

zdravlja po njega, otvarala bih sva vrata, uvela ga, pregledala i završila sve u vrlo kratkom roku. Neki su bili pozitivni, neki ne. Išla bih i kod ljudi koji su bili u izolaciji treći ili četvrti dan. Evo, nisam se zarazila. Čuvam se, čuvam njih, a čuvam i okolinu. dr. Dragana Adžović Andrić

Ovo priznanje je prilično specifično. Ne bira vas struka, neka komora, institucija nego vaši pacijenti... Što oni kažu, je li vam govore da su pročitali kako ste jedna od najboljih liječnika u Hrvatskoj po izboru pacijenata?

Moji pacijenti su sretni zbog toga. Znaju me nazvati pa onda mislimo kako zovu da bi naručili lijekove, a oni ustvari samo žele čestitati. To je ono što mi ispunja srce, kako meni, tako i sestri Aniti. Jako je lijepo kad vas pacijent, kojem će trebati i lijek, nazove i kaže – ja sam zvao da vam čestitam od srca, a drugi dan ću zvati za lijekove. Ima toga puno.

I prijašnjih ste godina dobivali ovo priznanje, no čini se kako u ovoj to još više ima na težini. Vrijeme je vrlo turbulentno što se tiče cjelokupnog društva, a posebno u zdravstvu. Kakvo je nekakvo vaše iskustvo temeljem svega što se trenutno događa? Liječnici opće medicine su obično prvi kojima se bolesnici obrate kad sumnjaju na zarazu Covidom ili su već zaraženi.

Covid-19 je jedna ozbiljna bolest koja odnosi puno života. Što prije to shvatimo, to je bolje. Naravno kako je Covid otežao rad liječnicima obiteljske medicine, tim više što se

aktualiziralo pitanje cijepljenja, liječenja, odlaska u kućne posjete i sl. Žao mi je svih onih pacijenata koji, zbog panike, nisu pričekali dolazak svog liječnika da ih pregleda jer bi riječ ohrabrenja vjerojatno u toj situaciji bila bolji izbor od toga da u panici trče put bolnice. Mislim kako radimo svoj posao korektno, ali otegotna okolnost bila je i to što Covid pozitivan pacijent nije mogao doći u Dom zdravlja bez prethodne najave. No, i tome smo doskočili. Kad smo primali možebitnog Covid pacijenta, on je dolazio zadnji, ne bi ostajao dulje od 10 minuta i morao bi staviti dvije maske na lice. Išla bih ispred Doma

I liječnici su samo ljudi od krvi i mesa, meci se ni o njih ne odbijaju. O virusu se 2020. godine znalo malo i nimalo. Je li vas bilo strah za svoje zdravlje?

Radila sam 20 godina na Hitnoj pomoći i morate me razumjeti – meni je i dan, danas život mog pacijenta ispred moga. Zašto? Ne znam. Ne kažem da je to idealno, glede mene. Ali i dalje je to još uvijek tako. Ne razmišljam o sebi. Nekako na kraju uvijek bude kao da se meni ništa ne može dogoditi. Među prvima sam cijepljena, sve sam obavila što sam trebala i nije me bilo strah. Iako, bilo mi je ne-

Nastavak na sljedećoj stranici

22

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

...

ISKUSTVO S COVIDOM

dr. Dragana Adžović Andrić i sestra Anita Franušić

poznato i bilo me strah za ljude jer sam i ja učila kroz koronu, kao što smo svi učili. To je tada bila potpuno nova bolest i učili smo korak po korak te dolazili do nekih svojih zaključaka koji znanstveno još uvijek nisu dokazani, ali vjerujem kako će biti. Znanstveno je još uvijek malo toga dokazano. Tako sam i ja došla do zaključaka kako pacijent treći ili četvrti dan bolesti nije toliko zarazan kao što je to slučaj u prva dva dana. Također, čini se kako klinička slika ovisi o količini virusa koju unose, a uz to i općem stanju organizma te stanju organizma u trenutku kad pacijent unese virus u sebe. Važno je naglasiti kako su to moje pretpostavke temeljem iskustava s mojim pacijentima i spoznaje koje sam dobila prateći njihovo stanje, nisam to znanstveno dokazala.

Rekli ste zanimljivu stvar – život pacijenta mi je bitni-

ji nego moj. No, u javnosti, pogotovo u posljednje vrijeme, kao da snažno pada povjerenje u struku, u znanost. Kako to doživljavate? Čini se kako ste u svoj posao prilično i emotivno involvirani, a jedino tako osoba može raditi svoj posao kvalitetno – ako joj je zaista stalo. Pogađa li vas to sve?

Naravno kako me pogađa, ali i struka je kriva zbog različitih izjava koje se daju u javnost. Ljudi svog liječnika biraju prema sebi i sigurno su njime zadovoljni. Ako su zadovoljni sa svojim liječnikom, mislim kako je to onda ta struka. Oni trebaju nazvati svog obiteljskog liječnika, s njim razgovarati o svemu što ih interesira, pa i o ovoj bolesti. Svaki liječnik će im kazati ono što on zna i dobit će relativno dobre odgovore, premda i među nama sigurno ima ljudi koji su protivnici cijepljenja ili koji smatraju kako je koro-

na samo malo jača gripa. I mi smo samo ljudi od krvi i mesa.

Imate bogato radno iskustvo. Kažete kako ste 20 godina radili na Hitnoj pomoći.

Tamo zaista zna biti ili-ili, dolaze životno ugroženi pacijenti... Kako pamtite taj period svoje karijere?

To mi je lijep period. Obožavam Hitnu pomoć jer tu vaša reakcija mora biti brza i ispravna. Vi u sekundi odlučujete o nečijem životu. Morate znati jako puno i biti u mogućnosti brzo reagirati. Hitna medicinska pomoć mi je i dalje broj jedan u medicini, uz svo dužno poštovanje prema ostalima. Ipak, kompletan ste liječnik tek u obiteljskoj medicini, na Hitnoj ne. Na Hitnoj možete biti odličan liječnik u spašavanju života, ali obiteljska medicina vas čini kompletnima.

A zašto je hitna medicina za vas broj jedan?

Znanstveno je još uvijek malo toga dokazano. Tako sam i ja došla do zaključaka kako pacijent treći ili četvrti dan bolesti nije toliko zarazan kao što je to slučaj u prva dva dana.

Također, čini se kako klinička slika ovisi o količini virusa koju unose, a uz to i općem stanju organizma te stanju organizma u trenutku kad pacijent unese virus u sebe. Važno je naglasiti kako su to moje pretpostavke temeljem iskustava s mojim pacijentima i spoznaje koje sam dobila prateći njihovo stanje, nisam to znanstveno dokazala.

Jer u sekundi odlučujete koji ćete lijek dati, što napraviti, mozak vam radi sto na sat... Kad spasite život, to je najljepši mogući osjećaj. Vi na Hitnoj oživljavate ljude i spašavate živote. I u obiteljskoj medicini vi spašavate ljudima živote, ali na jedan drugačiji, dugoročniji način. U Hitnoj se to događa u sekundama, ili u roku od 10 ili 15 minuta. Kad u tome uspijete, to je predivno. Osjećate se blaženo, kao da ste bliže Bogu. To je

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

jedan veličanstven osjećaj i to ništa drugo ne može izazvati.

Možda rođenje djeteta.

Koji je bio najzahtjevniji period u vašoj karijeri?

Najzahtjevniji je bio rat. Bili smo mladi i ne baš sasvim obučeni za te prilike. Istina je da smo imali ratnu medicinu na fakultetima, ali praksa je nešto drugo. Bilo je to prilično zahtjevno, no nosila nas je mladost, poletnost...

Mislim kako smo to odradili vrhunski. Drugi izniman izazov je pandemija Covida jer smo i ovdje ušli u nešto nepoznato, kao i kod rata. To su sasvim sigurno dva najizazovnija perioda u mojoj

karijeri.

Imate puno pacijenata. S kojim boljkama vam Dubrovčani najčešće dolaze i koji su vaši savjeti koji bi mogli prevenirati takva stanja?

Najviše je ljudi koji boluju od visokog tlaka i pacijenata s visokim masnoćama u krvi. Ima i dosta dijabetičara. Mislim kako svemu tome pogoduje stres.

Ljudi bi trebali biti opušteniji i više se oslobađati od stresa te imati trenutke koje će posvetiti sebi i pokušati se relaksirati.

U blagdanskim danima posebno treba voditi računa o ishrani i što više se baviti fizičkom aktivnošću. Fizičku aktivnost preporučujem svima, bez obzira na to o kojim bolestima se ra-

dilo. Ne mislim pri tom nužno na neku tešku fizičku aktivnost.

To može biti šetanje našim prekrasnim šetnicama uz uživanje u pogledu na naše predivno more i otoke. Mislim kako je to i relaksirajuće i kako je odlična fizička aktivnost.

Biti liječnik nije samo profesija, to je i poziv. Zbilja nosi svoje specifičnosti. Odgovoran je to posao, a liječnici možda i doma nose svoj radni dan. Težak je, posebno i u hrvatskim uvjetima, pa i zbog svih problema koje zdravstvo u sebi nosi. Zašto ste baš odabrali ići tim putem?

Jako volim čovjeka. Već kao dijete od pet godina sam odlučila

da ću biti liječnica. Mislila sam kako je medicina svemoguća.

Imala sam u obitelji liječnike, ali sam mislila kako oni negdje faljivaju jer je medicina toliko savršena i kako zahvaljujući njoj čovjek ne može umrijeti. To je dječja mašta, da čovjek ne može umrijeti ako je liječnik dobar. Oduvijek sam jako željela pomoći čovjeku. Strašno volim ljude, prihvaćam ih onakvima kakvi jesu. Naravno, s nekima ne želim biti u društvu, ali u biti svakoga prihvatim onakvim kakav jest i svakom čovjeku ću rado pomoći. Mislim kako se čovjek s tim rodi. Da se ponovno rodim, ponovno bih bila liječnica, uvijek bih bila liječnica i ništa drugo. I opet bih bila ista liječnica.

23

24

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

In memoriam

IN MEMORIAM BERNARD PULJIZEVIĆ - BRNO

„Brno, hvala ti! Ginut ćemo i za tebe. Možda i najviše radi tebe!”

DIRLJIV OPROŠTAJ potpisuju Pero, Jadranko, Bubo, Pavo, Vlado, Nikša, Zvonko, Milan, Hasan, svi igrači, treneri, osoblje, ljudi uz Uprave koji su prošli i jesu u klubu i svi navijači. ‚’Zauvijek ostajemo obitelj. Gdje god bili!’’

Š

portski klub je prvenstveno obitelj, a planetarno je i nebeski poznato da ljubav, sklad, zajedništvo u dobrom i u lošem donose plod. Dobri duh obitelji Nogometnog kluba GOŠK bio je i još je, sada s najljepšeg pogleda na zeleni lapadski travnjak, divni, plemeniti i izrazito osjećajni gospar Bernard Puljizević. Toliko skroman da je on riječ „Hvala” doživljavao kao potpuno suvišnu interpretaciju učinjenog dobrog djela, pomoći, ljudske odgovornosti i toliko čestih riječi - „Brno, hvala što si uvijek tu!”. Za svakoga. Bio on crn ili bijel u duši. Pa bio to njegov veliki dio jednog čistog srca GOŠK, njegovi mnogobrojni prijatelji ili neki sasvim slučajni prolaznik ili djeca - o, koliko je volio svako dijete.

Samim time, o njegovoj ulozi obiteljskog čovjeka, supruga i oca, teško je pronaći prave riječi koje bi rekle sve.

To čarobno „sve” poklonio je svojoj obitelji i oni to najbolje znaju iz proživljenog s njim. Njegov primjer je primjer svima nama u punom smislu riječi.

Za dobrog čovjeka najljepši je mogući opis - Nije se trudio biti dobar, jer jest dobar. Možeš se jedino truditi biti „još bolji”. I da, on je dosezao te maksimume, uistinu teško dohvatljive u da-

našnjem vremenu kojeg nekad nemoćno promatramo.

Te životne istine njegovog čovještva i bivstvovanja su poput pogotka u same rašlje u posljednjoj minuti sudačke nadoknade, kada bi Brno pobjedu GOŠK-a doživio kao jednu istinsku dječju radost ukazanog iznenađenja. I tada je bio najsretniji čovjek na stadionu, kada bi se ta doza sreće dala izmjeriti. A dosegla bi zvjezdane daljine. To se toliko kristalno jasno vidjelo. To je bila sreća namijenjena za tih 11 igrača koji ginu na terenu, za one s klupe koji „skaču na glavu” skupa s njima, trenere, cijelo osoblje kluba s upravom i navijače. Ne, to nije bila samo njegova sreća. On je čudesno pronosio na svakog člana GOŠK-ove obitelji.

Najlakše je slaviti pobjede. To svatko može i zna. Ali nešto najdirljivije što se može u bilo kojem sportu doživjeti je kad nakon poraza dobiješ utjehu i znak da si borac i da zato tuge nema.

Nezaboravan je prizor kad bi nakon poraza Brno hrabro i odano stao na vrh skala, koje nisu izbrojale puno takvih gesta, te dočekao svakog slomljenog i utučenog igrača, nježno potapšao po ramenu, uz iskrenu pohvalu za prikazanu borbu i time ogromnu utjehu i nadu za dalje. Čestitao bi treneru, onima koji nisu imali sreće ući, tješio sve prisutne i znao je da će biti dobro. Tolika vjera u dobro i uspjeh koje samo dobro donosi njega su vodile, držale jakim i sve druge članove GOŠK-ove obitelji.

U GOŠK-u je od samog početka.

Ne bio - još jest. Kada ti netko reče „Na raspolaganju sam 24 sata za bilo što” - dodati možeš jedino nulu, koja označava da u Brnu nikada ništa nije ostalo „zarobljeno”. To je tako kada sve dobro daš, a ono loše

držiš u sebi. Držiš na svoju štetu, da ne povrijediš drugog, nego svjesno sebe i nažalost zbog toga nekad ranije odeš.

Nemoguće je nabrojati što je u eto četvrt stoljeća Brno učinio za prevoljeni GOŠK. Slijedi samo pokušaj, jednog malog dijela - istaknuti član Uprave, najiskreniji mogući navijač, neizostavan na utakmici, često je putovao s momčadi i na gostujuće okršaje, časni predstavnik kluba pred HNS-om na svetoj klupi za njega, praktični važni dio organizacije domaćih utakmica u „stotinu sitnica”, beskrajni umni napori da GOŠK-u bude bolje, briga za doslovno sve, od pionira do prve momčadi, 24 sata svjesno i nesvjesno uz klub.

Ukratko - sve od sebe. Ne samo GOŠK-u. Svakome. Najmanje sebi. I zato je bio voljen, dao je i primio mnogo ljubavi. Svatko tko se bavio i bavi bilo kojim sportom u Dubrovniku i okolici, od boća do nogometa, nije mogao ne čuti za njega. Jednostavno nije mogao. A to je ogroman broj sportaša i rekreativaca i navijača. I naravno - ogroman broj njegovih sugrađana.

Dobar glas putovao je svake sekunde ulicama našeg grada. I nikad se pojam „zrno lošeg” nije mogao staviti u istu riječ s njim. I to je sve skupa najveće priznanje kojeg možeš dobiti. Svi jednom moramo otići, nažalost.

Brno je doslovno drhtao u sudačkim nadoknadama. Zašto nije dobio svoju? Svi će redom reći Stvoriteljev „autogol”. Toliko je bio još potreban svojoj obitelji za koju je živio, borio se, krvario, sve svoje dao. I nikad nije suvišno dodati - svima.Autogol?

Nije pravedno tako promatrati baš radi Brna. Vjerujmo iskreno iz srca da mu je sada ljepše milijardu puta nego

ovdje. Mi smo svi postali siromašniji njegovim preranim odlaskom. Poglavito njegova draga i dobra obitelj. Ali nepravdu Brno nikako nije mogao podnijeti. Zato učinimo sada sve što možemo za njega. Zaslužio je, nikada ništa nije pitao. Radujmo se nekako svom snagom što je bio dio svih nas. Vjerujmo da mu je bolje, on je svima želio bolje. Ne izbrišimo nikada iz sjećanja taj dragi i mili lik.

Da, teško je. Tek shvatimo poantu gubitkom. Njegova obitelj je ponosna. Njihov Brno će u sljedećim brojnim i zdravim generacijama potomaka ostati zapamćen kao „debela grana” loze. Mi u GOŠK-u smo ponosni što smo ga imali od početka uza se. I imat ćemo ga dok je god klub živ. On gleda. On se raduje novom GOŠK-ovom proljeću. I mi ćemo se iz duše truditi ne iznevjeriti ga.

On nam beskrajno vjeruje da će biti tako. I GOŠK-ove knjige će pisati o četvrt stoljeća njegovog djelovanja i svega što je dao i ostavio iza sebe za istinski boljitak kluba. Brno - hvala!!!

Ginut ćemo i za tebe. Možda i najviše radi tebe. A onaj tko će stajati na vrhu skala i tješiti igrače nakon poraza kao što si ti samo znao, samo se nekako teoretski može roditi. Jer, Brno, ti si neponovljiv. Blijede kopije su samo pokušaji da te vratimo - naš dobri duše. Brnova draga obitelji - budite silno ponosni. Znamo da utjehe nema.Ali svu snagu i vama šaljemo.

Nastavljamo i za Brna. S jakom vizijom koju nam je svima prenio. Počivaj u blaženom miru. Zauvijek ostajemo obitelj. Gdje god bili.

Pero, Jadranko, Bubo, Pavo, Vlado, Nikša, Zvonko, Milan, Hasan, svi igrači treneri, osoblje, ljudi iz Uprave koji su prošli i jesu u klubu i svi navijači.

26

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

NOVINARSTVO NIKAD NIJE BILO NA NIŽIM GRANAMA

Kako su novinari postali crvi Je li, zaista, istina da je moderno novinarstvo užasno i da struka nikad nije bila na nižim granama?

Naravno da jest, to je čista činjenica, ali zbog čega je do toga došlo i tko je za to kriv?

MARO MARUŠIĆ ŽELJKO LUKUNIĆ/PIXSELL

Š

to je zajedničko mojoj generaciji, rođenoj oko Titove smrti, i današnjoj djeci? I nas i njih, mame i tate plašile su – kanalima.

-Ako ne budeš dobar u školi, kopat ćeš kanale – milijun su puta roditelji meni i mojim vršnjacima ponovili ovu strašnu kletvu.

Mnogo se toga od onda do danas promijenilo po pitanju odgoja djece, osim dobrih, starih kanala. Doduše i oni su dobili nešto moderniju, modificiraniju verziju.

-Ako ne budeš dobar u školi, radit ćeš na televi-

zijskom kanalu – milijun su puta suvremeni roditelji ponovili svojoj djeci i njihovom vršnjacima ovu strašnu kletvu.

Kako je, zaboga, došlo do toga da je od svih mogućih profesija na svijetu novinarstvo postalo toliko omraženo da bi roditelji radije da mu dijete kopa kanale nego da radi na radijskom kanalu? U samo jedno desetljeće novinari su od cijeljene profesije došli do statusa dnovinara, crva, štakora... Prije neki dan čitam na Facebooku anketu o profesiji kojom se nikad, ali baš nikad ne biste htjeli baviti. Novinarstvo je po odgovorima ubjedljivo najomraženija profesija. Lju-

di bi radije bili čistači i grobari, nego novinari. Oni su, citiram, plaćenici u službi krupnog kapitala i pišu što im tokovi novca zapovijedaju. Maslaju narod lažima, a to se najbolje vidi po pitanju korone.

Je li, zaista, istina da je moderno novinarstvo užasno i da struka nikad nije bila na nižim granama? Naravno da jest, to je čista činjenica, ali zbog čega je do toga došlo i tko je za to kriv? Da se ne igramo skandinavskih krimića, odmah ćemo dati odgovor - glavni krivac za katastrofalno stanje u novinarstvu je internet, a ostali krivci koji ništa ne žele promijeniti po tom pitanju nego održavaju ovaj užasan status quo su u jednakoj mjeri i vlasnici, i novinari, i čitatelji.

SPORIJI OD SPOROSTI Kada sam počinjao raditi ovaj posao, a bile su to godine p.n.e. – prije novih ekrana – novinarstvo je bilo sporo. Pisali bismo za

novinu jednu temu tjedno, maksimalno dvije, a portal uopće nismo imali. Tu jednu temu secirali bi s masu strana, prije samog pisanja prethodilo bi puno proučavanja i razgovora sa sugovornicima kako bismo došli što bliže istini. Pa čak i takvo sporo novinarstvo znalo bi izroditi greške – još uvijek se živo sjećam kada smo u Dubrovačkom vjesniku objavili da jedna zaposlenica policije ima visoku stručnu spermu. Nitko živ u čitavoj redakciji – a tekst smo pročitali nekoliko desetaka puta – nije vidio tipfeler. Kad je greška

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

27

...

Većina čitatelja jest tupa, glupa i neupotrebljiva, ali ima dovoljno onih koji bi plaćali kvalitetan medijski sadržaj. Brojni portali i mediji bi propali, ali opstali bi oni najbolji, koji više ne bi ovisili o politici i Google oglasima nego svojim čitateljima. To je najbolji i najpošteniji odnos koji mediji i njihovi konzumenti mogu imati

u subotu osvanula u novini šefica Vjera Šuman nas je zbog visoke stručne sperme stručno izribala spominjući da za nas – ljude bez visoke stručne spreme - nije rad u novini, nego na kopanju kanala. Da smo kojim slučajem isto to objavili na portalu, siguran sam, nitko se ne bi previše uzbuđivao, a i greške na internetu mogu se naknadno ispraviti.

U to, sad već prethistorijsko medijsko doba, internet je bio sporiji od reda u banci ili ambulanti. Samo najluđi geekovi provodili su vrijeme na mreži slušajući negodovanja svojih roditel-

ja, jer su legli na fiksnu telefonsku liniju, pa ih sad nitko ne može zvati. Onda su se počeli pojavljivati prvi portali. Kako bi uopće pored svih mogućih novina i časopisa u punoj snazi - privukli nekoga da ih čita, bili su besplatni. Otvorena je Pandorina kutija. Internet je postajao sve brži, portali su postajali sve brojniji i sve čitaniji, a ljudi su se naviknuli da je sadržaj – besplatan. Čitava osnova ekonomske znanosti – ona o ponudi, potražnji i formiranju cijene – srušila se na portalima kao Neymar u kaznenom prostoru. Potražnja za

medijskim sadržajem iz godine u godinu je rasla, a istovremeno medijima prihod ne da nije rastao, nego je čak i padao, jer su mnogi oglašivači prestali koristiti medije za promidžbu kada već postoje bolji kanali (hahahaha, opet kanali) Facebook, Twitter, Google, Instagram...

Mediji su tako na internetu ostali bez prihoda i od strane čitatelja i od strane oglašivača. Pa kako, pobogu, uopće mogu preživjeti?

Postoje samo dvije opcije, ili da ih financira politika, ili da bezglavo jurcaju za klikovima, pa da se naplaćuju

od Google oglasa. Bez obzira koji god pravac od ova dva ponuđena izabrali da bi opstali, rezultat je identičan – današnje novinarstvo je strava i užas. Premali broj ljudi radi previše tema, koje uopće ne seciraju, nego često samo kopipejstaju, nema se vremena i resursa za ulaziti duboko u priču i tražiti istinu, sve je brzo i površno, a prednjače vijesti iz crne kronike, guzice i sise, jer su tu klikovi najbrži i najbrojniji.

NEMA DŽABE NI U STARE BORBE Novinarstvo ima veliku odgovornost, jer oblikuje javno mnijenje, ali vlasnike me-

Nastavak na sljedećoj stranici

28

dija nije briga. Njima su jedino važne excell tablice.

Tko plati njega se ne dira, a ako Google plaća, onda će se non-stop objavljivat clickbait budalaštine nauštrb istraživačkog novinarstva. Novinari su krivi, jer pristaju raditi pod tim uvjetima. U svojoj dosadašnjoj karijeri objavili su pregršt tekstova o problemima u brojnim drugim profesijama, ali o svojoj, kojeg li apsurda, vrlo rijetko. Umjesto da neprekidno prosvjeduju, daju masovne otkaze, upozoravaju na nikad goru situaciju u medijima, oni šutke prihvaćaju da im čitava struka kojoj su posvetili radni život tone pred očima. Naravno razlog za takvo ponašanje je egzistencijalni strah – krediti, djeca… Čitatelji su pak krivi što su glupi. Točno je da su me-

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

diji nikad gori, ali glupom prosječnom čitatelju nikad na pamet ne padne da on medijski sadržaj konzumira besplatno. Nikad mu u

...

Čitatelji su pak krivi što su glupi. Točno je da su mediji nikad gori, ali glupom prosječnom čitatelju nikad na pamet ne padne da on medijski sadržaj konzumira besplatno.

Nikad mu u blesavu glavu ne dođe da bi mu i hrana u restoranu, i kafa u kafiću bili totalno sranje da su besplatni baš kao sadržaj na portalima

blesavu glavu ne dođe da bi mu i hrana u restoranu, i kafa u kafiću bili totalno sranje da su besplatni baš kao sadržaj na portalima. Umjesto da kaže da želi plaćati kvalitetno novinarstvo, on bi volio da ono postoji, ali da je besplatno. Ali čak je upitno bi li prosječni čitatelj uopće shvaćao vrhunsko novinarstvo. Sjetimo se samo kako je u ono vrijeme slikovnica 24 sata preko noći postala daleko najčitaniji medij u Hrvatskoj. Što manje slova i mozganja, čitatelj sretniji.

Koje je onda rješenje i postoji li uopće? Da se ne igramo ubojstava u Midsomeru, odmah ćemo dati odgovor – rješenje je zaključati sav medijski sadržaj i naplaćivati ga.

Već sada pojedini mediji poput Jutarnjeg i Večernjeg imaju takvu praksu,

ali dok se ne zaključaju svi, ali doslovno svi mediji u Hrvatskoj, od pojedinačnih slučajeva neće biti zarade. Naravno da se vlasnici svih hrvatskih medija nikad neće moći dogovoriti u zajedničkom zaključavanju, pa tu onda na snagu treba stupiti država.

Isto kao što Porezna uprava ne dozvoljava free walking ture, tako ne bi trebala dozvoljavati ni free reading portale. Nema džabe ni u stare Borbe.

Većina čitatelja jest tupa, glupa i neupotrebljiva, ali ima dovoljno onih koji bi plaćali kvalitetan medijski sadržaj. Brojni portali i mediji bi propali, ali opstali bi oni najbolji, koji više ne bi ovisili o politici i Google oglasima nego svojim čitateljima. To je najbolji i najpošteniji odnos koji mediji i njihovi konzumenti mogu imati. Ja te plaćam, jer te cijenim, a ti pišeš kvalitetno novinarstvo, jer cijeniš moje plaćanje. Što je najluđe od svega ni mjesečna pretplata na neki portal ne bi bila velika – možda 40, 50 kuna - jer nema troškova tiska i distribucije kako je onda bilo s novinama.

Nažalost, o kolektivnoj naplati sadržaja ne govori doslovno nitko, ni vlasnici, ni novinari, ni čitatelji.

Možda dobro i kvalitetno novinarstvo, u stvari, nikome živome ni ne treba možda jednostavno nitko ne želi prokopati novi kanal koji bi medijima udahnuo svježi zrak nakon višegodišnjeg druženja s crvima.

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

29

Piše: VJERA ŠUMAN

Ni Zoki, ni Plenki, ni virus!

D

ubrovački savez športova prihvatio je zahtjev gradonačelnika da na svoje mrežne stranice postavi sustav na kojem će biti jasno i jednostavno vidljivo kako i gdje troše svaku kunu koju dobiju.

Njihovo prihvaćanje ispada lijepa vijest, iako bi to trebalo biti normalno poslovanje svakog onog koji troši novac građana. Ako Grad uplaćuje 14 milijuna kuna Savezu, najmanje što je potrebno je građanima i Gradu dati uvid u svaku potrošenu kunu. To isto radi i Grad i time je jedan od rijetkih gradova koji se može time podičiti. Ostali gradovi i lokalne jedinice koji to izbjegavaju sad su u zakonskoj obvezi pa nemaju kud. Zakon je, kao što je već praksa u nas, donesen, ne zato što naši političari žele čiste ruke i čiste račune, nego jer je to EU direktiva o transparentnosti javnih financija. No još će godine proći dok postane jasno i normalno svim trošiteljima javnog novca, da im kasa nije ćaćina. ato je još uvijek moguće da državne tvrtke, institucije, jednako kao ni državna banka HABOR i na koncu ministarstva i Vlada ne stavljaju takve informacije na svoje mrežne stanice. Tako ispada, što god radili, kako god trošili, ni najmanje ih ne brine što ‚neuki građani’ o tome misle. Igraju se stavljanjem oznake tajnosti na sve što im padne napamet. Ali pomalo, svijest o tome postaje sve glasnija i hoćeš nećeš, morat će postati obavezno odgovorno ponašanje prema onima koji

Z

te plaćaju, pa čak i u zemlji na samom vrhu ljestvice korupcije. Trebat će vremena, ali to vrijeme dohodi. Zakonsku obvezu nemaju udruge koje dobivaju novac iz državnih i gradskih ili županijskih kasica pa im je na volju. Neke transparentno troše svaku kunu dok druge, kako hoće. druge poput DPDS- a ne spadaju u one koje dobivaju novac iz bilo kojeg proračuna, upravo suprotno, oni uplaćuju u gradski proračun ‚višak’ zarađenog novca, čime su po njihovom mišljenju napravili veliki ustupak Gradu. Ustupak Gradu čija su baština zidine, od kojih Društvo ubire toliki iznos da može polovicu ubaciti u gradsku kasicu bez da im i najmanje fali za obnovu zidina, ali i za koješta još. Društvo koje je prije te obveze na koju ih je silio Andro, kupilo zgradu i uknjižilo na sebe. Ne na Grad, nego na Društvo(!?). Nema ni najmanje sumnje da je DPDS zaslužan za obnavljanje zidina i kula u i oko Grada, i na tom im kapa dolje. No, nisu oni neko elitno tajno društvo poput ‚pregačara’ zbog kojeg je potjeran glavni državni odvjetnik Jelinić.

Oni troše novac zarađen na baštini svih građana Grada. elinić nije kažnjen zato što je traljavo radio ili ne daj Bože zato što je javno lagao. Ma kakvi. Laganje nije krimen za državne odvjetnike. Krimen mu je tajno društvo u kojem odrasli dečki oblače pregače, stavljaju maske i igraju anakroni igrokaz tajnog obreda inicijacije. ‚Pregačari’ to isključivo

U

J

rade svojim vlastitim parama i kroz povijest ih je bilo od biskupa, plemstva, sudstva, političara i graditelja i svi su bili poznati mecene, donatori i donosioci progresivnih ideja pa tako i promicatelji ideje hrvatstva, kad to nije bilo ni najmanje poželjno. ruštva i udruge koji novac dobivaju od građana nisu i ne mogu biti tajna i netransparentna društva, nego upravo suprotno. Društva koja odgovaraju za svaku potrošenu lipu onima koji ih financiraju. Možda i u DPDS-u shvate kud spadaju i tko ih zapravo financira. Saznat ćemo jako brzo već i po tome hoće li Du card prodavati na svojim blagajnama, što ih se, ne lezi vraže, ‚usudio’ tražiti Mato. rijeme blagdana je vrijeme darivanja i vrijeme kad je sućut, pomaganje i darivanje onima potrebitim, još jače izraženo i svakoj duši toliko blagotvorno potrebno. Zato treba podsjetiti da upravo danas na svetom Mihajlu traje humanitarna akcija kuhanja bakalara, prihod koji ide potrebitima. Uživajte u okusu i mirisu ove delicije uz onaj tako dobar osjećaj da ste nekome pomogli. Tu je don Robi majstor od ideja i hvala mu na tome. Usput, u subotu i nedjelju prikuplja se pomoć Glini i Banovini na Pilama. Volonteri Caritasa vas očekuju. Hvala Bogu, znam da je u ovom Gradu svaka humanitarna akcija uspješnija nego bilo gdje drugdje. Bez uvrede ostalima, ali tako je. Danas nisam spomenula ni Zokija, ni Plenkija, ni virus. Ej, koji dobar osjećaj. Eto vas.

D V

30

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

INTERVJU POVODOM 900. EMISIJE

ALEKSANDAR STANKOVIĆ ZA DUBROVAČKI DNEVNIK: Kako je krenulo, sahranit će me na Prisavlju RAZGOVARALI SMO s novinarom i urednikom jedne od najdugovječnijih tv emisija na HRT-u AIDA ČAKIĆ TOMISLAV MILETIĆ/PIXSELL

V

iše od 20 godina Aleksandar Stanković vodi emisiju Nedjeljom u 2 na HRT-u, a ovu nedjelju bit će to točno devetstoti put. Legenda kaže kako je na nagovor Dubravka Merlića počeo voditi emisiju političkog karaktera koju nitko drugi nije htio preuzeti zbog nezahvalnog, za tadašnje televizijske rasporede potpuno šupljeg termina. Danas je taj termin prepoznatljiv upravo po njemu, jer je svojim voditeljskim stilom i odabirom atraktivnih gostiju stvorio najpopularniju emisiju u Hrvatskoj koja se gleda i šire. Nedjeljom u 2 je brend koji se redovito komentira, hvali, kritizira…

Više od dvadeset godina svake nedjelje postavl-

jate pitanja drugima. Kakav je vaš odnos prema Nedjeljom u 2 na početku i sada, kada se bliži 900. emisija?

- Sada sam rutiner, za razliku od prvih emisija kada sam se tresao. Međutim i nakon 21 godine pred svaku emisiju imam tremu. Ona obično nestane nakon prve minutu, dvije, ali imam je.

Osluškujete li publiku?

Ovo mislim u smislu praćenja trendova. Primjerice mi na internetskim portalima otprilike znamo što publika ‘klika’, što komentiraju i dijele pa je tako ponekad podilaženje neminovno.

- Publika u Nedjeljom u 2 najviše voli gledati političare. To je potpuno suprotno onome što voli Facebook publika,

oni se konstantno bune kada su gosti političari, ali istraži-

vanja govore da su u pravilu gledanije emisije s političarima.

Kako vam uspijeva biti tako dugovječan na tele-

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Imate li vi tu privilegiju reći sve što želite?

- Nemam, ali ne zato što mi to HRT brani nego zato što nisam toliko financijski neovisan da si mogu dozvoliti da govorim što hoću. Često govorim i glasan sam, ali imam autocenzuru.

Kako stoji vaš ego? Mislite li da ste izvrsni? Rekli ste jednom da su novinari najtaštiji ljudi.

vizijskim ekranima? A iskreno gotovo da fizički uopće i ne starite.

i ostale novinarske obveze. Je li istina da radite samo jedan dan tjedno?

- Što se starenja tiče starim i ja kao i svi ostali ljudi, ali se kod nas ćelavaca to manje vidi. By the way, hvala vam! Što se tiče dugovječnosti na televiziji važna su tri faktora znanje, upornost i sreća. Kod mene se sve poklopilo.

- U stvari radim samo jedan sat, pa čak ni to već 55 minuta tjedno, a ostalo vrijeme kopam nos. Tako to zamišlja hejter. Radim jednu emisiju tjedno i nikakvog smisla nema da se takva ili slične emisije rade svaki dan jer se ne mogu dobro pripremiti i jer bi se potrošila, i emisija, i autor.

Koliko televizijsko lice može trajati na sceni?

- Lica traju sve dok ih se gledatelji ne zasite, dok urednici to podržavaju i dok autori sami imaju volju “maltretirati” gledatelje.

Neke su vas kolege kritizirale da ne radite previše nego samo jednu emisiju, dok drugi rade priloge

Čini mi se kako ste prema gostima s godinama postali mekši, blaži...

Kao da je prije bilo više verbalnih sukoba između vas i pojedinih gostiju.

Znači li to da ste možda uvidjeli kako i na druge načine možete doći do željenih reakcija i odgovora?

...

Više od 20 godina Aleksandar Stanković vodi emisiju Nedjeljom u 2 na HRT-u, a ovu nedjelju bit će to točno devetstoti put.

- Nisam izvrstan. Dobro radim svoj posao i trudim se što manje griješiti, ali ponekad se i to dogodi. Novinari su beskrajno tašti ljudi, ali i među tim ego manijacima treba praviti razliku. I oni najtaštiji mogu biti odlični novinari i oni skromni mogu biti kreteni.

Pišete li još uvijek poeziju?

- Poeziju pišem, al skromno.

Možda nagodinu izdam nešto u prozno pjesničkom obliku, ali o tom, potom.

Hoćete li ostati na HRT-u do mirovine?

- Kako je krenulo, sahranit će me na Prisavlju.

- Upravo to. Ne možeš stalno držati nogu na gasu jer bi izletio u krivini. S različitim ljudima razgovaram na različite načine. Kada treba isljeđujem, kada ne treba čavrljam.

Novinari su nerijetko prinuđeni ne govoriti istinu ili je u najbolju ruku prešućuju, a sloboda je često deklarativna.

Nema vas u Dubrovniku, a ranije ste bili čest gost.

Jesu li i vas odbile dubrovačke cijene?

- Ma ne. Par godina sam ljetovao u Dubrovniku jer mi tu živi jedna draga obitelj Žanetić, a stjecajem okolnosti posljednjih godina supruga i ja ljetujemo u Istri i na Kvarneru. Tko zna, možda opet brzo dođemo na ljetovanje u Dubrovnik.

31

34

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Teodora i Nina - u sunčan dan vrijedi poći van, naučit će se kasnije za ispit važan

Roko i Irena - sinčić i majka došli vidjeti kako je Uvala blagdanski okićena

Julia i Lukša - tko ih pozna svak zna da je sretan njihov brak

Jasna i Oliver - Šipan i šipanska ljeta krasna su im u mislima i kad se gruškom rivom u kasnu jesen šeta

Stijepo, Jelena i Matej - sreća je dočekana najveća, ništa drugo nije tako lijepo

Džana, Kasim, Sale, Samira, Arman u kolicima i Kira - ljubav obitelji je sreća i zalog životnoga mira

Katerina i Nikolina - slasna je, kažu, svaka lizalica fina

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Snježana i Lovro - nije im muka u đir oko Babinog Kuka, znaju što je i za zdravlje dobro

Mario i Katarina - osmijeh sreće „govori” da je lijepo kad se sve kako treba kreće

Valentina i Suzana - sestrama nije teško dežurati pokraj Mostova „referendumskog” štanda u bilo koje doba dana

Dubo, Cvek i Božo - tri šarmera iz Lapada snimljeni kad Sunce zapada

35

Ivan i Mira - Amor je dobro znao koja dva srca za zaljubljivanje bira

Dube i Franka - kad „potrefi” lijepi dan najmudrije je poći vanka

Jele, Ivo i Ana - oduševljeni ljubitelji i znalci sportskog ribolova lapadskog „komadića” Jadrana

36

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

VELIK IZBOR U GRUŠKOJ LUCI

Umjetni borovi ne mogu zamijeniti prirodne, nešto je čarobno u tom mirisu ... smole i Božića RAZGOVARALI SMO S BOŽOM PRKUTOM koji već 12 godina brine o tome kako bi Dubrovčani mogli izabrati prirodno božićno drvce, izdvojili smo njegove savjete za kupnju i održavanje; ipak ne čekajte Badnji dan, jer tada - teško da ćete bor pronaći!

PETRA SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ, JESSICA LYNN LEWIS/PEXELS

O

voga tjedna na prostor Luke Gruž tradicionalno, kao i svake godine, stigla su prirodna božićna drvca koja Dubrovčani rado razgledaju i kupe kako bi uživali u pogledu na okićenu jelu ili smreku, ali i mirisu koji obogati dom. Nešto je posebno u tom mirisu prirode, pravog, živog stabla koje unosimo u dom i tada, složit će se svi ljubitelji prirodnog, osjeti se onaj pravi miris Božića.

Iako ćemo najčešće u svakodnevnom govoru reći kako kitimo bor za blagdane, to zapravo i nije točno. Bor ima duge iglice i poprilično razgranatu krošnju, pa i nije najbolji izbor za božićno drvce.

Najčešće pak ukrašavamo jelu ili smreku jer su izgledom krošnje podatne za unijeti u dom i ukrasiti

ih. No, kako se taj ‚bor’ nekako ustalio u govoru, zamijenio je izraz božićno drvce.

No, nisu sve vrste jednake, svaka ima nešto po čemu je drugačija, kako prednosti, tako i mane. A sve o odabiru i održavanju božićnog drvca ispričao nam je Božo Prkut, koji ih već 12 godina prodaje u Luci.

„Imamo Nordijske jele. One su najkvalitetnije, ali i najskuplje jer im najduže treba da narastu i najduže traju, mekane su i ne opadaju im iglice kao kod smreke. One mogu trajati i do Svetog Vlaha, tako nam kažu Dubrovčani koji vole duže držati jelke. Ove druge Srebrne i obične smreke ipak ne mogu toliko trajati. Nordijske jele uglavnom

Nakon što kupac odabere, Božo drvce zamota za lakši transport

Osim božićnih drvca, u ponudi je uvijek i mahovina, koja se brzo prodaje. Iako neki imaju običaj otići u Petku, na Brgat, u Župu ili negdje drugo gdje je vlažno i hladno tražiti i ‚ubrati’ mahovinu, ipak ima puno više onih kojima je jednostavnije mahovinu kupiti kad kupuju i ‚bor’. A mahovina i smola, s pokojim suhim kolačem ili priklama, pak čine onaj prepoznatljivi miris Božića kojemu se vesele, kako mali, tako i veliki.

kupuju ljudi koji ih dulje drže“, kaže nam Božo.

U odabiru će pomoći kupcima i sa savjetima o kojima možda i ne razmišljamo, kao na primjer, ukoliko imate teške ili staklene kuglice, bolji su izbor Srebrne smreke, one su najčvršće, dok bi u Nordijske jele kuglice, ukoliko su teže, trebalo

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

...

Ivo Matušić pomaže kupcima odabrati jelku stavljati malo dublje u granu gdje se manje savijaju, ili pak staviti kuglice koje su laganije. „Dubrovčani najviše kupuju Nordijske jele, to su ljudi koji vole prirodno, ali da im duže traje. Njihove cijene su od 300, 350 kuna pa na gore, one su najskuplje“, otkriva Prkut.

Srebrena smreka ima srednju cijenu od 250 do 300 kuna, dok su obične smreke od 150 kuna pa na dalje.

ODRŽAVANJE Božo je s nama podijelio savjete kako da ‚božićni bor’ potraje što dulje. „Puno ljudi ima stalak s vodom, ali poanta je da drvo mora biti s korom u vodi“, govori i dodaje kako se drvo ne bi trebalo tesati. „Trebalo bi imati širi stalak na sajlu u koje se onda stavi drvo s korom. Ljudi obično imaju uže stalke, pa kada mi to otešemo, to je isto kao da je u suhome, jer drvo kroz koru pije vodu“, objašnjava i kaže kako je drvo s korom u vodi najbolja opcija i da će tako trajati najduže.

Sve što prodaje, bere se freško, kako bi kupci što duže uživali u pogledu i mirisu na prirodu kroz blagdane. „Nordijske jele su brane u sub-

otu, drugo u četvrtak ili petak. Uvijek gledamo da to bude freško, malo nam je komplicirano kako je bila bura oko sv. Roka pa se nije moglo dovesti pa smo došli tek u nedjelju, a trebali smo koji dan prije. Gledamo da to naberemo što kasnije“, govori.

STARI SE DRŽE TRADICIJE, A MLADI STVARAJU VLASTITU A kada Dubrovčani najčešće kupuju i ukrašavaju ‚bor’ otkrio nam je Božo koji primjećuje razlike kroz posljednjih 12 godina. „Mi smo primijetili da masovno mlade obitelji kite bor što ranije. Stariji se ljudi drže običaja i kite na Badnji dan, pa i misle da će ga tada kupiti, misle kako će pasti cijene“, govori i dodaje da to ipak nije tako. „Mi zadnjih godina imamo situaciju da ovdje u Luci 23. prosinca ne možete kupiti bor, jer se sve proda. Mladi kite što prije, pogotovo koji imaju malu djecu, hoće se što prije slikati za Facebook, Instagram...“, dodaje uz smijeh. Moglo bi se reći kako mladi pomalo stvaraju svoje vlastite tradicije.

SMOLA JE MIRIS BOŽIĆA A zbog čega ljudi i dalje biraju

prirodne, pored svih vrsta i oblika umjetnih borova, sa ‚snijegom’ i bez, bijelih i zelenih, otkrio vam je Prkut. „Prednost prirodnih u odnosu na umjetne božićne borove je prvenstveno u mirisu. Recimo ovaj srebrni ima tako jak miris smole, da je baš ugođaj Božića u kući“, govori nam. Kaže kako ih često ljudi pitaju je li ih prodaja umjetnih borova ‚pregazila’, imaju li manje posla, i govori kako to nije slučaj. „Svake godine imamo, usudio bih se reći i desetak primjeraka ljudi koji dolaze i kažu kako će ove godine uzeti prirodni, iako imaju doma umjetni bor, stavit će ga u šupu, neki čak i baciti“, priča nam.

Uvijek, koliko god se kupuju umjetni borovi, toliko ljudi svake godine i odustaje od njih. „Nemamo trend da prodaja opada. Svake godine uzmemo 400 komada, kolege isto tako od 300 do 400 komada. Ovdje u Luci od 1500 do 2000 komada, s onima s Pelješca se proda svake godine“, pojašnjava.

Svake godine Prkut ima i posađena stabla sa žilama, ne bude ih puno, ali uvijek se nađe poneki Dubrovčanin koji se želi okušati u brizi za posađeni bor koji će on-

Gospođa Suzana Draganić je u potrazi za jednom specifičnom vrstom božićnog stabla koje ima, kako kaže, jako oštre i male iglice, a razlog nas je nasmijao. Gospođa Suzana ima nekoliko mačaka za kućne ljubimce, a njezine mačke vole skakati po ukrašenoj jelki. Ona je pak našla način kako doskočiti njihovom nestašluku.

Otkrila je vrstu koju kupuje svake godine, no nije zapamtila ime.

Kaže ‚nema veze’, pričekat će gospođa Draganić da njezina ‚opskrbljivačica’ bodljikavim božićnim stabalcima stigne u grušku Luku, i ove godine, provjereno uzeti tu vrstu, pa će mace i dalje biti malo neposlušne i leći u Betlehem, ali se barem neće popeti na vrh jelke.

da pokušati sačuvati za naredne Božiće. „Stvar je u tome da svaki treći, četvrti, možda uspije u Dubrovniku. Naše podneblje nije najbolje za njih. Oni vole hlad i vlagu, naše sunce ih ljeti sprži. Ljudi kupe, pa potraje nekad taj sa žilama i dvije godine, pa se onda osuši. Nekima uspije negdje iza kuće, gdje ga sunce ne dotiče jako“, govori Prkut.

37

38

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

AMERICAN EXPORT LINE

Na brodu Constitution plovila i svadbena eki Parobrodi američke kompanije imali su u to vrijeme nakon Drugog svjetskog rata i rezervnu, vojnu namjenu

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

A

merički parobrod INDEPENDENCE s priložene fotografije prolazio je pored gradskih mira 18. ožujka 1955., a ukupno nas je posjetio pet pu-

ta. Građen je za American Export Line iz New Yorka 1951. kao novogradnja broj 1618 u brodogradilištu Bethlehem Steel Company Quincy Massachusetts za trotjedna transatlantska linijska putovanja iz New Yorka prema Europi do Napulja i Genove. Usput je plovio i na rijetkim kružnim putovanjima kada je uspijevao doploviti i do Dubrovnika.

U to vrijeme, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata i na pragu tzv. Hladnog rata, brodovi u gradnji su morali poštivati stroge zahtjeve Pentagona da se u kratkom vremenu mogu

Indepedence pred Daksom

Indepedence pred Daksom transformirati u brodove za prijevoz vojnih transporta. Tako je i INDEPENDENCE, zajedno s istovremeno na istim navozima izgrađenim brodom blizancem CONSTITUTION (novogradnja broj 1619), imao rezervnu namjenu da po potrebi prevozi oko 5000 vojnika i njihovu kompletnu opremu.

I brodska strojarnica im je bila građena u dva odvojena prostora tako da su u slučaju uništenja jednog, brodovi s drugim neovisnim strojem mogli neometano nastaviti vožnju. Ujedno su bili i prvi američki potpuno klimatizirani putnički brodovi.

DIZAJN HENRYJA DREYFUSSA INDEPENDENCE I CONSTITUTION imali su 20200 bruto tona, duljinu 208, širinu 27,18 i gaza 9,20 metara, a četiri parne turbine ukupne snage 40456 kilovata su im omogućavale brzinu od 22 čvora. Na svojih devet putničkih paluba u prvom, kabinskom i turističkom razredu mogli su prihvatiti 1000 putnika koje je opsluživalo 320 članova posade. Brodove je dizajnirao poznati američki industrijski dizajner Henry Dreyfuss u klasičnome stilu transatlantik lajnera.

Na prvo 53-dnevno kružno putovanje INDEPENDENCE je isplo-

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

n u Europu je ipa Grace Kelly

39

nagovorili da promijeni odluku.

Nakon što je ona za protuuslugu zatražila 100 karata, brzo su se našli na sredini i dogovorili 75 besplatnih putovanja za svadbenu pratnju.

Brod CONSTITUTION je za tu prigodu modificirao plan plovidbe pa je sa svadbenom svitom

Indepedence vio 10. veljače 1951. iz New Yorka te je posjetio 22 luke u Španjolskoj, Maroku,Alžiru, Italiji, Grčkoj, Turskoj, Libanonu, Egiptu, Cipru, Izraelu, Monte Carlu, Francuskoj, Gibraltaru i Portugalu s povratkom u New York 4. travnja. Nakon prvog kružnog putovanja brod je 12. travnja krenuo na svoju prvu linijsku plovidbu kao lajner iz New Yor-

ka prema Genovi-Italija za koju je i izgrađen, a kasnije i prema Napulju.

Brod blizanac CONSTITUTION je zaplovio na prvo putovanje nekoliko mjeseci kasnije tj. 25. lipnja 1951.

PUTOVANJE SA SVADBENIM UZVANICIMA Na brodu su snimali nekoliko po-

pularnih američkih televizijskih serija, ali po ovom putovanju je ostao najpoznatiji. Kada je upravaAmerica Export Linea saznala da će se holivudska diva Grace Kelly udati za monegaškog princa Reiniera III, te da u Europu iz New Yorka namjerava otputovati zrakoplovom do Nice, ponudila je njenoj majci 50 besplatnih brodskih karata kako bi je

i nekolicinom sretnika koji su imali privilegiju kupiti putovanje istim brodom 4. travnja 1956. s putničkog terminala New York’s Pier br. 84 otputovao prema Monte Carlu. Prtljaga buduće

Nastavak na sljedećoj stranici

40

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Constitution

princeze sastojala se od 80 kufera. Nakon osam dana plovidbe CONSTITUTION je u Monacu svečano dočekalo preko 20 tisuća stanovnika i radoznalih turista, a princ Reinier je svojom jahtom AVANTE II doplovio do usidrenog broda. Tjedan nakon dolaska obavljena su čak dva glamurozna vjenčanja, prvo civilno u prinčevoj palači po važećim zakonima, a potom i crkveno u katedrali. Tako je holivudska glumica Grace Patricia Kelly postala i službeno Princeza od Monaka.

Naravno, čitav događaj su pratili i svi svjetski mediji, pa se tako i CONSTITUTION našao na naslovnicama svih najvažnijih svjetskih medija.

PROMJENA IMENA I KOMPANIJE Nakon što je zračni promet preuzeo primat u prijevozu prekoatlantskih putnika, brodovi blizanci odlaze na Karibe. Međutim, American Export Line odlučuje 1968. oba broda raspremiti pa oni tako na mrtvom vezu Baltimorea ostaju punih šest godina. Tajvanski tajkun C. Y. Tung (Atlantic Far East Line Inc.) kupuje 1974. nekoliko velikih putničkih brodova, medu njima RMS QUEEN ELIZABETH, INDEPENDENCE koji je preimenovan u OCEANIC INDEPENDENCE. Još jednom mu mijenjaju ime, ali veoma kratko od 1974. do 1975. u SEA LUCK I, a onda mu je ponovo vraćeno prethodno ime, a CONSTITUTION preimenuju u OCEANIC CONSTITUTION. Novom vlasniku planovi kružnih putovanja propadaju zbog velike naftne krize i drastičnog skoka cijena nafte na svjetskom tržištu. Nedugo iza toga, dobro osigurani RMS QUEEN ELIZABETH u tajnovitim je okolnostima izgorio u velikom požaru u Hong Kongu. Ostali brodovi su stavljeni u

raspremu ili su veoma malo plovili. Neočekivano stare i već otpisane brodove blizance odlučila je 1979. kupiti grupa američkih poduzetnika koji osnivajuAmerican Hawaii Cruises i INDEPENDENCE kompletno rekonstruiraju, te mu je povećan kapacitet na 1088 putnika. Obnovljeni brod je u svoj svojoj veličini ponovno zasjao 21. lipnja 1980. kao jedini kruzer koji cijelu godinu plovi oko Havajskog otočja, prije svega oko otoka Oahu, Maui, Kauai i Big Island.

Godine 1982. vraćaju mu prvotno ime u INDEPENDENCE za no-

vog vlasnika American Global Line, a iste godine brod blizanac OCEANIC CONSTITUTION mijenja ime u CONSTITUTION. Brod INDEPENDENCE je rekonstruiran još dvaput, 1994. u Newport News brodogradilištu u Virginiji i 1997. u Portlandu u Oregonu. Portland je bio zadnje mjesto susreta dvaju brodova blizanaca, jer je tu iste godine na planirano dotjerivanje došao i CONSTITUTION. Međutim s njega je poskidano sve što je moglo biti upotrijebljeno za produljenje života INDEPENDENCE-a, a ostatak broda je prodat dalekoistočnim rezalištima.

Na svome zadnjem putovanju preko Tihog oceana CONSTITUTION nije imao svoj pogon već je u teglju pomoću remorkera doživio havariju te je potonuo 700 nautičkih milja sjeverno od Honolulua dana 17. studenog 1997.godine.

AGONIJA KOJA JE ZAVRŠILA U REZALIŠTU INDEPENDENCE je promijenio još nekoliko vlasnika i operatora te je još jednom prodan na javnoj dražbi u veljači 2003. brodarskoj kompaniji Norwegian Cruise line za 4 milijuna US dolara koja mu je 2006. promi-

Independence na svome pristaništu broj 84

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Independence s poznatim lajnerima u New Yorku. Svi su bili u Dubrovniku osim broda s tri ciminjere Queen Marry koji je šesti u nizu

jenila ime u OCEANIC. Godine 2008. njegov operator American Hawaii Cruises otišao je u stečaj, a brod je raspremljen. Dana 8. veljače 2008. OCEANIC je napustio vez u luci San Francisca te se u teglju zaputio na daleki put prema Indiji.

Sredinom listopada 2009. brod se usidrio na oko 40 nautičkih milja od obaleAlanga, čekajući odobrenje indijskih vlasti za nasukavanje na tamošnje plaže rezališta. Zbog administrativnih problema mijenjaju mu ime u PLATINUM II. Međutim pobunili su se indijski aktivisti zaštite okoliša zbog velike količine opasnih materija (posebno azbesta), pa je rezalište brodova pribjeglo taktici pravdanja nasukavanja broda zbog opasnosti od potonuća, što bi u Alangu još više ugrozilo zaštitu ionako previše zagađe-

nog okoliša. PLATINUM II je nasukan na 4-5 nautičkih milja od obale Gopnatha, nekih 30 milja jugozapadno od Alanga te se tom prigodom trup broda neočekivano prepolovio. Na istome mjestu nakon puno problema i odgađanja, ipak 2010. započelo je rezanje broda, a zadnji ostatci broda zauvijek su nestali u siječnju 2011. godine.

POSJETE DUBROVNIKU Zbog velikog gaza INDEPENDENCE je uvijek sidrio pred otokom Daksa. Prvi je put INDEPENDENCE posjetio Dubrovnik 1954. na proputovanju iz Kotora za Veneciju. Drugi put je doplovio s 590 putnika te se usidrio pred Daksom 18. ožujka 1955.

Treći put je ostalo zabilježeno da je s 57 dana dugog kružnog putovanja 1957. pored Dubrovni-

ka posjetio Casablancu, Beirut, Haifu i Istanbul. Četvrti dolazak s polaskom 14. ožujka 1963. poduzima iz New Yorka 44-dnevno kružno putovanje tičući luke: Casablanca, Palma de Mallorca, Messina,Aleksandria, Beirut, Haifa, Pirej, Venecija, Dubrovnik, Napulj, Livorno, Cannes, Barcelona, Lisabon i Funchal. Zabilježen je i peti dolazak 7. ožujka

41

1964. kad je krenuo na 52-dnevno kružno putovanje nazvano „Grand Springtime Cruise”, po cijeni od 1350 američkih dolara po osobi s itinererom: New York, Funchal, Casablanca, Tanger, Gibraltar, Alicante, Palma,Alžir, Messina,Aleksandria, Port Said, Beirut, Haifa, Rodos, Istanbul, Izmir, Pirej, Mikonos, Delos, Tinos, Itea, Dubrovnik, Venecija, Krf, Napulj, Genova, Cannes, Marseilles, Barcelona, Lisabon, New York.

CONSTITUTION je Dubrovnik posjetio dvaput. Na 59 dana dugo putovanje uputio se 13. rujna 1956. iz New Yorka po cijeni od 1575 USD po osobi s itinererom Tenerife, Funchal, Casablanca, Gibraltar, Alžir, Napul, La Valletta,Aleksandrija, Beirut, Haifa, Istanbul, Pirej, Dubrovnik, Venecija, Messina, Napulj, Genova, Cannes, Barcelona, Cadiz, Lisabon, New York.

CONSTITUTION je po cijeni od 1495 USD poduzeo 51 dan dugo kružno putovanje s polaskom 21. veljače 1961. iz New Yorka tičući luke Tenerife, Madeira, Casablanca, Gibraltar, Palermo, La Valletta, Aleksandria, Beirut, Haifa, Istanbul, Pirej, Kotor, Dubrovnik, Split, Venecija, Messina, Napulj, Genova, Leghorn (Livorno), Cannes, Barcelona, Palma, Lisabon i New York.

Indepedence- American Hawaii Cruise Line

42

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

PLANIRALI JE PREPRODAVATI

Mladići zatečeni s marihuanom na Osojniku ARHIVA

U

večernjim satima u petak, 10. prosinca, na predjelu Osojnika, policijski službenici Službe kriminalističke policije zatekli su dvojicu mladića u dobi od 19 i 18 godina s kilogramom marihuane.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su drogu, po prethodnom dogovoru, preuzeli od državljanina Bosne i Hercegovine kojem su kao zalog predali motocikl vrijednosti 15 tisuća kuna.

Drogu su planirali dalje preprodavati konzumentima s područja Dubrovnika.

Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama policija je dvojicu mladića kaz-

neno prijavila nadležnom državnom odvjetništvu, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

PODNESENA KAZNENA PRIJAVA

Izradio lažnu potvrdu o cijepljenju da bi dobio COVID potvrdu IGOR SOBAN / PIXSELL

D

ovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, 51-godišnjak se sumnjiči za kazneno djelo krivotvorenja isprave.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je u razdoblju od sredine lipnja do početka prosinca ove godine izradio krivotvorenu potvrdu o cijepljenju s namjerom da istu upotrijebi kao pravu kako bi pribavio EU COVID potvrdu. Policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu u redovnoj zakonskoj proceduri.

Stanoviti broj ljudi osjeća konkretne probleme sa zdravljem nakon preboljenog Covida-19. Ako imate simptome poput kroničnog umora, kronične upale pluća i(li) poteškoća sa disanjem i sl., izgubili ste njuh, osjet okusa, energiju, bole vas mišići, kosti... terapija kisikom mogla bi biti presudna u ublažavanju simptoma koji vam narušavaju kvalitetu života kakvog ste

imali prije preboljenog Covida 19.

Dvije moderne barokomore namijenjene su za individualno liječenje pacijenata po prilagođenom protokolu, ovisno o dijagnozi. Kapsule barokomora u Poliklinici Marin Med potpuno su prozirne i ventitlirane te je time izbjegnuta moguća neugoda i klaustrofobija. Briga se vodi pojedinačno o svakom pacijentu prema čijoj se dijagnozi

i stanju individualno podešavaju parametri tretmana.

Izvrsni rezultati ovog jedinog poznatog tretmana za ublažavanje sindroma i posljedica Covida 19 vidljivi su već nakon 10 tretmana u barokomori !

Nazovite nas i raspitajte se o širokom spektru djelovanja čistog kisika na organizam tzv. HBOT terapiju.

Humanitarni prilozi Ovim putem se zahvaljujemo POLICIJSKOJ UDRUZI BRANITELJA 91,predsjedništvu i članovima kao i simpatizerima na nesebičnoj pomoći za Denisa,koji su više puta i na svoju inicijativu samostalno organizirali humanitarnu akciju za njega i prikupljena sr3dstva donirali obitelji kao znak pažnje i pomoći.Obitelj Suljević.

DOMUS CHRISTI: - Umjesto cvijeća dragoj Luci Mijović – Milat obitelj Ulaga prilaže 300 kn Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonu Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: - Obitelj Koroman, obitelj Silić i Ivan Beus, umjesto vijenca za pok. Teodoru Beus prilažu 300 kn.

- Stanari zgrade I. Meštrovića 3, umjesto cvijeća za pok. Zdravku Vučurević prilažu 400 kn; - Obitelji Milošević i Bojić, umjesto cvijeća za dragog dunda Draga Makljenovića prilažu 400 kn; - Cvetko, Anita, Mate i Olivera, u spomen na pok.

Mirka Miletića, umjesto cvijeća prilažu 400 kn; - Djelatnici zdravstvene ambulante na Pločama: Kate, Ivana M R, Ivana L., Eleonora, Orsat i Teo, u spomen gospođe Danke Selmani prilažu 600,00 kn; - Zlatko Kovač, dar djeci Doma 80,00 kn; - Županija Dubrovačko Neretvanska, dar djeci

za Božićne i Novo-godišnje blagdane 10.000 kn; - Grad Dubrovnik, dar djeci za Božićne i Novogodišnje blagdane 20.000,00 kn.

- Stanari zgrade I. Meštrovića 3, umjesto cvijeća za pok. Zdravku Vučurević prilažu 400 kn; - Obitelji Milošević i Bojić, umjesto cvijeća za dragog dunda Draga Makljenovića prilažu 400,00 kn; - Cvetko, Anita, Mate i Olivera, u spomen na pok.

Mirka Miletića, umjesto cvijeća prilažu 400,00 kn; - Djelatnici zdravstvene ambulante na Pločama: Kate, Ivana M R, Ivana L., Eleonora, Orsat i Teo, u spomen gospođe Danke Selmani prilažu 600,00 kn; - Zlatko Kovač, dar djeci Doma 80,00 kn; - Županija Dubrovačko Neretvanska, dar djeci za Božićne i Novo-godišnje blagdane 10.000 kn; - Grad Dubrovnik, dar djeci za Božićne i Novogodišnje blagdane 20.000 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU: - Umjesto cvijeća i vijenca za pok. Kreša Falconija, Tonći Miletić LMT STU-DIO DUBROVNIK uplatio je 200,00 kuna.

- Antun Klarić prilaže 500,00 kuna za pomoć udruzi.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR5024070001100021348 DVA SKALINA U spomen na pok. Lenu Lučić, 200 kuna prilaže obitelj Bjelokosić; Umjesto cvijeća za pok. Mladena Mišića, 400 kuna prilažu Mira Majstorović i Vide Prce; U spomen, našem dragom prijatelju Dragu Šarenac, umjesto cvijeća 300 kuna prilažu Milan i Mare Komar; Umjesto cvijeća za pok. Mladena Mišića, 200 kuna prilaže Mirjana Tkalec; Umjesto cvijeća u spomen na pok. Jelku Bajat, 300 kuna prilažu Jasna i Luka Kralj; Ristić Dara donacija 200 kuna; Aneli Karačić donacija 600 kuna; Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna; Obitelj A. i B. Mojaš donacija 120 kuna.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227

46

petkom

AUTO - MOTO ll Prodajem Fiat Punto 98. Godina, regis-

triran do 1. Mj. Cijena: 3000 kn. Kontakt: 0955960176. Zvati od 16.00 do 20:00 sati. ll Prodajem dijelove za auto Mazdu 323

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi ll Prodajem Passat karavan 2.0 TDI

DSG 110 KW, 2015., 121 000km, Godina, registriran do 4.mj/2022., u odličnom stanju, full oprema. Kontakt: 095 536 4013 ll Prodajem Oldtimer Volvo 340 GL, 87.

Godište, registriran do 9/2022. Cijena 12 000 kn. Kontakt: 098 172 5318

F. Kontakt: 098 923 1116

ll Kupujem Renault Kangoo, do 10 godi-

na star. Kontakt: 098 9595 949

ll Prodajem BMW e.46 2000g benzin

plin 16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792. ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god,

110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829 ll Prodajem VW Golf IV. 2003 godi-

na. 1.6 benzin. Registriran do 05/2022.

Servisiran redovito. Cijena 12000 kn.

Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672 ll Seat Ibiza 2002g, registriran do 4/22,

benzinac, odlicna klima. Malo vozen, 139 000km. Sasvim novi akumulator. Neostecen, drugi vlasnik. 12000 kn.

Mob:098703069 ll Prodajem skuter Piaggo NRG 50,

2003. god. Cijena 2.600 kuna.Mob: 098 345 606 ll Prodajem osobni automobil FIAT CRO-

MA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611

ll Prodajem namješten stan u Solinama

PLOVILA Prodajem brodsku kopču. ZF 2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.

MOB:098285038 ll

IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljujem manji stan ljepše opreml-

jen sa parkingom preko cijele godine u Mokošici, za samce. Kontakt 020 419 574 ll Iznajmljujem manji stan u Gružu preko cijele godine, za samce. Kontakt. 020 419 574 ll Iznajmljujem na duže vrijeme u centru

Lapada dvosoban stan od 50 m2 sa parking mjes-tom. Kontakt: 098 243 693

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA ll Prodaje se građevinsko zemljište u

Župi Dubrovačkoj - Lazine .Zemljište se sastoji od tri spojene parcele i ima 984 m2.

Cijena 125000 eura.Kontakt 0989824076 pozdrav

s parkingom, prizemlje kuće, 77 m2 plus terasa 24m2. Kontakt: 091 957 7843 ll Prodaje se stara kuća u Konavlima

oko 400 kvadrata okucnice ima pogled na more. Mob: 0955106792 ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 +

garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije so-

be+DB, 129.900 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,219.960 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže

68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll Prodaje se stan na Pločama, korisne

površine 52 m2 - 240.000 € (za adaptaciju).

Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009 ll Za poznatog kupca tražimo manji

studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

47

ll Tim iskusnih mestara nudi pomoc

u Vasoj kući, apartmanu. Vrsimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Gradevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaza namjestaja, izrada i postavljanje zeljeznih ograda, vrata. kontakt:098 765 460

ll GRAĐEVINSKA ZEMLJIŠTA

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.

Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

ll KAMENOKLESAR- Izrada grobni-

ca,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena.

Mob:091 7285208

ll Prodajem namješten stan u Soli-

nama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

ll Oštrim lance za motorne pile, noževe,

sjekire, kosjeriće i drudge alate. Pilam i cijepam drva. Kontakt: 091 755 2589

PRODAJA RAZNO

DEŽURNA LJEKARNA

ll Prodajem namještenu montažnu

kućicu sa slike, 24m2 (2 sobe, kuhinja,WC, klima). Mob: 091/543-0029

ll Prodajem više stolova sa klupama

puno drvo. Kontakt: 099 688 0160

ll Kupujem profesionalnu muzičku

pedalu sa više efekata. Kontakt: 091 585 5001 ll Prodajem stalak za pršut neupotrijebl-

jen rosfraj - 400 kuna 098 132 11 04

ll Prodajem unutarnju jedinicu DAIKIN

INVERTER klima uredjaja-neraspakiranu.

PLIN-R32 Cijena:1500 kuna. 098/860-796 ll Kupujem podne kamene ploče. Konta-

kt: 099 392 2800

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dosta-

vom. Kontakt: 099 835 7981

ll Prodajem ovčji gnoj. Vreća 25 kn

sa dostavom, a 22kn vreća bez dostave.

Kontakt: 099 681 5456 ll Prodajem med i maslinovo ulje po-

USLUGE RAZNO ll Zaštita od sunca ,izrada i monta-

voljno. Kontakt: 020 426 049 ili 091 9366 481

za roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera ,rolo zavijesa ,sve informacije .na 0911472794 .Mokošica.

ll Prodajem dva nova baluna i dva

ll Uređujem vrtove, đardine, okućni-

nova parangala, po 220 kn. Kontakt: 099 688 0160

ce, orezivanje voćki, košnja, gnojidba, okopavanje. Mob:0916143946

KOD ZVONIKA” od 15.12. do 21.12.2021.

GRUŽ” od 22.12. do 28.12.2021.

PREMINULI STANKA GRLJEVIĆ (1933) MIHO MOSTAHINIĆ (1935) AHMET ZUBOVIĆ (1938) MILENA PEJKOVIĆ (1941) MLADEN MIŠIĆ (1967) MADE POPADIĆ (1927) ANE BOGDANOVIĆ (1935) PAVO BUTIJER (1936) NIKO MARNIĆ (1942) VILMA CELIĆ (1929) BERNARD PULJIZEVIĆ (1945) ADELA KARADAGLIĆ (1934) NIKOLA PREVIŠIĆ (1957) MIRJANA LIKIĆ (1930) NIKO LUČIĆ (1971) MIRKO MILETIĆ (1940) DRAGE FILIPOVIĆ (1932) ANGELCA KNEGO (1945) NIKŠA ŠPILJ (1951) ZDENKO KUČER (1938) ANE KOJAKOVIĆ (1935) DRAGOLJUB MAKLJENOVIĆ (1938) DOMINIKO DUŽDEVIĆ (1936) RADE STANJEVIĆ (1954)

48

petkom

• BROJ 79 • 17. prosinca 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

GRAD SE ITEKAKO VIDI!

Objavljen trailer filma s Cageom koji se snimao u Dubrovniku i Konavlima

O

bjavljen je trailer za film The Unbearable Weight of Massiv Talent, film koji se snimao u Dubrovniku i okolici, a u kojem glavnu ulogu ima Nicolas Cage koji glumi samog sebe.

Podsjetimo, film je sniman u listopadu 2020. godine na raznim dubrovačkim lokacijama poput Petke, vile Šeherezade, pored Umjetničke galerije, ali i u Konavlima i Cavtatu. Lokacije se na traileru itekako dobro raspoznaju. U filmu se također pojavljuju Pedro Pascal i Neil Patrick Harris, a premijeru bi trebao imati 22. travnja 2022. godine.

S Lokrumom u pozadini

Cage snimao i po Cavtatu

Vizure grada u novom filmu

Holivudski glumac u šlafruku na brdu Petka