Dubrovački dnevnik petkom br. 75

petkom

O BESPLATN

U OVOM BROJU Petak, 19. studenoga

Godina 2, broj 75, 2021.

Izlazi jednom tjedno

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

MISLAV ČAGALJ I VINKO BAREŠIĆ - Kolege iz školskih klupa danas su predsjednici Mladih SDP-a i HDZ-a, ovo je njihova vizija društva!

OBAVEZNE COVID POTVRDE - Prvi tjedan protekao dobro uz manje prosvjede, pitali smo privatnike kako oni na to gledaju

RAZGOVOR S VODITELJEM ODJELA UROLOGIJE Zaim Čustović: Muškarci moraju osvijestiti važnost preventivnih pregleda, a žene nam u tome trebaju biti uzor

INTERVJU

AKTUALNO

ZDRAVLJE

30 GODINA OD SMRTI SLAVNOG VOKALA GRUPE QUEEN

Freddie Mercury genije i kreten, umjetnik i kičer, znalac i pozer, maestro i šarlatan, kraljević i šanić ll

DUBROVAČKI

MILIJUNAŠ FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

S DOBITKOM NA BINGU

KUPIO STAN!

“Taj trenutak sreće kad sam shvatio da više neću biti podstanar zaslužuju doživjeti svi dobri ljudi”

Stranica 22

OPET SE IGRALO U VODU, KRUH I MLIJEKO

Održan šahovski turnir u sjećanje na legendarni iz ratne 1991.: „Tijelo možete ubiti, ali duh ne!“ ll

Stranica 34

PRIČE O MORU I BRODOVIMA ll ‚’ORONTES’’ je posjetio Dubrovnik 1929. na svom prvom putovanju, tada se moglo sidriti i blizu Porporele

Stranica 38

2

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

www.dubrovackidnevnik.hr

GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Aida Čakić Petra Srebrović Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAFI Goran Mratinović Željko Tutnjević KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

IVONA BUTJER TOMISLAV MILETIC/PIXSELL

PANDEMIJA STRAHA

N

egdje krajem 2019. godine počeli su pristizati zabrinjavajući izvještaji iz Dalekog istoka o novom, misterioznom virusu koji je punio bolničke odjele u Kini pacijentima s teškim upalama pluća. Navodno se za taj novi virus, koji je kasnije dobio ime SARS-CoV-2, znalo nešto prije i navodno su to saznanje tamošnje vlasti zataškavale, a liječnici koji su na njega upozoravali, dobili su otkaze. Ali novi soj virusa stvorio je brojne probleme, činjenice su izašle na vidjelo i vijest o pojavi zlokobne bolesti koja oduzima ljudske živote i sije smrt proširila se ostatkom svijeta.

Covidu-19 se tada izvještavalo kao o bolesti zbog koje ljudi doslovno mrtvi padaju po cesti i stjecao se dojam kao da većina njih umire u teškim mukama.

Dubrovčani se vrlo dobro sjećaju kakva bi ih panika uhvatila kad bi na Stradunu, početkom 2020. godine, vidjeli nekoga žute rase pa su ti turisti iz šale po Gradu znali nositi transparente na kojima je pisalo kako nisu Kinezi. Virus se iz Kine proširio i na ostatak svijeta, došao i u naš Dubrov-

O

nik, vjerojatno iz Italije u kojoj su se u prvom valu pandemije mrtvi brojali u desecima tisuća. Razmjere straha koji je tada nastao može se vidjeti i na primjeru Dubrovnika. Ulice su bile potpuno puste, ne samo zbog tadašnjih važećih mjera, nego i zbog panike koja je nastala. Razgrabili su se proizvodi s polica, ljudi su bježali na drugu stranu ulice ako bi vidjeli da im se netko približava i svaki oblik nekakvog normalnog života je u potpunosti iščeznuo. Oboljeli od Covida često su se stigmatizirali i događalo bi im se da ih poznanici zaobilaze mjesecima nakon što bi preboljeli bolest. Nije to za čuditi se, ipak se radilo o novom virusu o kojem ni znanost nije znala previše, pa kako bi onda znao prosječan građanin? o, nakon nekoliko mjeseci, građani iz cijelog svijeta su uvidjeli prirodu virusa. Nepredvidiv je, zaista se zna dogoditi i iznimka da umre zdrava osoba od 20 ili 30 i kusur godina, a starija i teško bolesna niti ne razvije simptome. Petog, šestog ili sedmog dana bolesti zna se dogoditi iznenadno i teško pogoršanje. Za mno-

N

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

od cjepiva, a ti mladi uopće nisu ni bili cijepljeni, pri tom omalovažavajući osjećaje njihovih obitelji i samo dostojanstvo preminulih. Zbog njih ljudi koji su primili cjepivo protiv Covida doživljavaju prave epizode anksioznosti na punktovima za cijepljenje i žive u konstantnom strahu da će postati neplodni, bolesni ili da će umrijeti u roku od dvije godine od cijepljenja, kako im je to sugerirao jedan znanstvenik Nobelovac koji o AIDS-u zna puno, ali o Covidu-19 i ne baš toliko. ba tabora, od kojih jedan širi strah od Covida-19, a drugi od cjepiva, stvorili su masovnu histeriju kojoj upravo svjedočimo. Koja je u drugi plan bacila čak i dobru, staru raspravu od ustašama i partizanima. Sada imamo novu društvenu podjelu na one koji se panično boje virusa i one koji se panično boje cjepiva. Ah da, tu su i oni koji se panično boje i virusa i cjepiva. Napravila im je to propaganda, mada su činjenice dokazale kako trebaju biti oprezni, ali kako se nemaju čega panično bojati. Ni Covida-19, kojeg će većina preživjeti odnosno preboljeti bez većih problema, ni cjepiva od kojeg većina neće imati nuspojave, a oni koji ih budu i imali, uglavnom će se oporaviti bez ikakvih problema. akle, jako su male šanse da će ih ubiti Covid, a još su manje šanse da će ih ubiti cjepivo.

Ali ono što bi im sasvim sigurno moglo naštetiti jest strah. Panika. Masovna histerija. Naime, i jedan i drugi tabor će se valjda složiti, a to je davno dokazano, da stres razara ljudski organizam, u prvom redu imunološki sustav koji ima ključnu ulogu i kod obrana od virusa, pa tako i Covida, i kod cijepljenja i razvijanja antitijela uslijed cijepljenja. Dugotrajni stres potiskuje imunološki sustav, a u krajnjem smislu dovodi do potiskivanja svih imunoloških funkcija koje je itekako moguće mjeriti. ožda bi oni koji kažu kako im je ljudsko zdravlje važno trebali i to uzeti u obzir i zaštititi ljude od onoga što proizvode, a to je epidemija straha koja nagriza ljudski organizam. Možda i više od Covida-19 koji je za većinu ljudi, barem dosad, bio bezopasan i od cjepiva koje je, dokazano, još bezopasnije.

O ge je taj virus dosta teži, dugotrajniji, uporniji i naporniji od gripe. Posljedice i oporavak znaju potrajati. Od njega se definitivno umire. Bude među njima i ljudi u srednjim godinama. Bude i mladih, ali iznimno rijetko. No, većina stanovništva ga ipak preboli bez teških, po život opasnih simptoma i hospitalizacije. Bez respiratora i kisika. Za većinu stanovništva, izuzev onog starijeg, on je uglavnom po život bezopasan. Uglavnom. Objavljeno je to i na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Dakle, nekoliko mjeseci nakon izbijanja pandemije znalo se ono što se zna i danas – ljudi zbog Covida-19 definitivno ne padaju mrtvi po cesti. o, bez obzira na to saznanje, jedan tabor i dalje vrišti s ekrana, naslovnica, s društvenih mreža i grmi kako ćemo valjda svi umrijeti od tog nesretnog virusa, šireći tako nevjerojatnu količinu straha među ljudima i dalje. To su oni koji na društvenim mrežama objavljuju posljednje riječi pacijenata prije no što su spojeni na respirator, oni koji tvrde kako ćemo do kraja dana/tjedna/ mjeseca imati enormne cifre preminulih (koje se često uopće ne obistine), oni koji pišu horor priče o nekome koga su poznavali i tko je zaista jako stradao zbog bolesti ili preminuo… Dio ljudi će umrijeti, istina.

Ali najveći dio će ipak preživjeti, bez ika-

N

kvih posljedica i nastaviti sa životom kao da od Covida-19 nikada nisu ni oboljeli. onda se, kao protuteža njima, pojavio još jedan tabor koji funkcionira po istom principu širenja straha i panike. Oni tako uvjeravaju kako živite u svijetu u kojem vas okolina konstantno želi pratiti, čipirati, kontrolirati ili ubiti. Ne vjeruj nikome! Na prosvjedima s krunicama zaskaču iza kantuna, preispituju snagu vaše vjere, vaše autoritete, vaše moralne, društvene i duhovne vrijednosti. Bez ikakvog znanja o sadnji ljekovitog bilja, a kamoli nečemu ozbiljnijem, demantiraju ljude koji su znanosti i obrazovanju podredili vlastiti život, iscrpljene liječnike i medicinare na čija su se leđa strovalile sve manjkavosti zdravstvenog sustava, razmjeri epidemije i u konačnici, tužne ljudske sudbine, pa kažu kako respirator ubija ljude. Zbog njih ljudi koji su gotovo prestali disati i kojima je respirator ostao posljednja opcija za preživljavanje, odbijaju tu zadnju slamku spasa jer im je YouTube ‚strućljak’ sve objasnio.

I da, oni vas uvjeravaju da mladi svakodnevno umiru od cjepiva i da je bilo tko, tko je umro u roku od mjesec dana nakon cijepljenja, sigurno umro zato što se cijepio.

Pri tom se uopće ne biraju sredstva pri zaplašivanju. U javnom prostoru se iznose dezinformacije o mladima koji su preminuli

A

3

D

M

4

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

SEKTORU NAKON OBVEZNIH POTVRDA U JAVNOM

Podržavaju što veću proci rijetki iz realnog sektora pričati o uvođenju covid p NACIONALNI STOŽER CIVILNE ZAŠTITE po uzoru na neke druge zemlje u borbi protiv pandemije zalaže se za mjere kao što su COVID potvrde AIDA ČAKIĆ

„C

ovid potvrde, testiranje, pridržavanje epidemioloških mjera i cijepljenje nije priča o pojedinačnim pravima i slobodama, već zajednički odgovor kako sačuvati zdravlje i živote građana u novim okolnostima”, poručili su članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite prilikom najave uvođenja covid potvrda u državnim i javnim službama što je realizirano početkom ovoga tjedna.

Tako je određeno kako svi zaposlenici u državnim i javnim službama, kao i građani koji se koriste njihovim uslugama i dolaze u njihove prostorije, moraju imati potvrde. Ta odluka je ipak potaknula brže cijepljenje građana, no uslijedio je i val prosvjeda kod onih koji se odbijaju cijepiti ili testirati što je uvjet za posjedovanje covid potvrde.

Oni koji se ne žele cijepiti obvezni su imati negativan test na koronavirus što plaća nji-

hov poslodavac, to jest ta usluga je financirana iz državnog proračuna. U slučaju da se netko iz realnog sektora odluči na ovaj uvjet, sam će morati plaćati za testiranje svojih djelatnika.

Marinko Benić

Mnogi smatraju kako je primjena covid potvrda teško provediva u realnom sektoru, a poslodavci rijetko žele javno iznositi stav o tome. U Dubrovniku smo kontaktirali nekoliko poduzetnika koji su to odbili ko-

...

USLIJEDIT ĆE PROŠIRENJE COVID POTVRDA Na pitanje o širenju upotrebe COVID potvrda, odnosno hoće li se one odnositi i na kaf iće, restorane ili trgovačke centre, ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak odgovara: - Razgovaramo svaki dan o tome, odluka još nije donesena. Sasvim je sigurno da će proširenje COVID potvrda uslijediti.

Sigurno neki od ovih objekata i aktivnosti će biti razmatrani rekao je.

mentirati jer, kako ističu, ne žele izgubiti trenutne ili potencijalne klijente zbog svog stava o cijepljenju i testiranju.

Rijetki pak otvoreno govore o

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

5

ijepljenost, ali žele otvoreno potvrda

tome poput osnivača hrvatske tvrtke Orbico Branka Roglića.

BITNO JE PODIZATI OSOBNU ODGOVORNOST - Zauzimam se za obavezno cijepljenje ljudi. Ako se netko ne želi cijepiti, trebao bi sam snositi i troškove svoga liječenja od COVID-19 bolesti - kazao je Roglić koji je nadodao da je u redu ako netko misli da je cijepljenje njegov slobodan izbor, no da posljedice mora snositi na svoj trošak.

Iz ugostiteljskog objekta Sunset Beach Dubrovnika su za Dubrovački dnevnik odgovorili kako oni kontinuirano i odgovorno provode sve mje-

re koje propisuje Vlada.

- Smatramo to jako bitnim u podizanju svijesti i osobne odgovornosti, ali ne planiramo uvoditi striktnije mjere u odnosu na propisane odgovorili su na naš upit razmišljaju li o uvođenju covid propusnica za svoje djelatnike i posjetitelje ugostiteljskih objekata.

Direktor tvrtke Dubrovački zalasci sunca Marinko Benić naglasio je kako se osobno cijepio prvom prilikom te dodao kako podržava što veću procijepljenost stanovništva.

- Veća procijepljenost očito dobro utječe na dinamiku pandemije. Zakonsku obvezu cijepljenja nije dosad uvela niti jedna zemlja EU

pa samo pretpostavljam da pored operativnih problema postoje ustavno-pravni rizici vezano za takvo zakonsko rješenje. U svakom slučaju smatram da je tu temu trebalo otvoriti ranije, odnosno trebalo imati relevantnu javnu raspravu početkom godine. Bez obzira na ova otvorena pitanja smatram da je Nacionalni stožer dosad odradio dobar posao, posebno kada čitam o odgovoru na pandemiju u ostalim zemljama - kazao je Benić.

I njihova tvrtka prošle godine imala je pad prihoda u odnosu na 2019. godinu 66 posto, dok ove godine očekuju manjak u odnosu na 2019. godinu u visini od 42 posto. Najveći

dio ovogodišnjeg manjka, ističu oni, je zbog smanjenja evenata za preko 90 posto, dok u ostalim segmentima poslovanja očekuju prihode blizu 80 posto od prihoda iz 2019. godine.

- Mi smo odgovorili unaprjeđenjem ponude u segmentu hrane i pića. Radili smo na zadovoljstvu gostiju i dodatnim sadržajima kao što su yoga, program za djecu, vatromet, muzika i slično, a u ovom trenutku imamo izuzetnu selekciju steakova u našoj Trattoriji, a planiramo i

Nastavak na sljedećoj stranici

6

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

veliku manifestaciju povodom Adventa - najavili su iz Sunset Beacha Dubrovnik. ‚MOGU SHVATITI ONE KOJI SU UVELI COVID POTVRDE’ Vlasnik i suosnivač agencije Direct Booker Nino Dubretić za svoje djelatnike nije uveo covid potvrde.

- Mi vodimo uredski tip posla i nemamo kontakta s klijentima na osobnoj razini tako da nam uvođenje nekih posebnih mjera nije opcija. Inače imamo velike urede i odjeli su odvojeni te naši djelatnici, ako je to potrebno, mogu raditi iz doma. No, ipak mogu shvatiti one koji su se odlučili za covid potvrde jer im je važna odgovornost u poslovanju - kazao je Dubretić.

I njihova je tvrtka osjetila posljedice pandemije koronavirusa.

- Ranije nismo bili u kreditu, ali evo sad jesmo. Dobro je što je on povoljan i što smo relativno jeftino dobili taj novac. Kao tvrtka smo unaprijedili poslovan-

Nino Dubretić

je i svaki segment preispitali. Covid nam je u nekim područjima otvorio oči što ranije nismo uvidjeli jer su sezone bile odlične - komentirao je vlasnik i suosnivač agencije Direct Booker Nino Dubretić.

Stav Udruge glas poduzetnika vezano uz širu upotrebu covid-potvrda iznijela je Branka Prišlić.

- Mi smatramo da mi nemamo pravo zaposlenike tražiti da imaju covid-potvrdu. To su odrasle osobe koje imaju pravo izbora.

Nekima bi to zaista moglo utjecati na egzistenciju.

Realni sektor neće ići na otkaze jer je dobrog radnika jako teško naći - pojasnila je Prišlić te napomenula kako će se Udruga Glas poduzetnika uvijek zauzimati za poduzetnike i za to da poduzetnici mogu raditi.

- Nastavit ćemo se zauzimati za to da svatko ima pravo na izbor - zaključila je glavna tajnica Udruge Glas poduzetnika Branka Prišlić.

...

Gordan Lauc

LAUC PROTIV POTVRDA Gotovo pa sad već bivši član Vladinog Znanstvenog savjeta Gordan Lauc na Facebooku je objavio status i između ostalog ustvrdio kako su “covid-potvrde potpuna besmislica čija je jedina svrha osigurati dodatne prihode Pfizeru i industriji testiranja”.

Lauc se obratio i Senatu Sveučilišta u Zagrebu koji raspravlja o covid potvrdama.

Izrazio je uvjerenje da će članovi Senata biti “barem jednako toliko razumni kao i studenti” koje je podržao jer su pojedini odbacili prilagoditi se pravilima o covid potvrdama. Na kraju svoje objave je ustvrdio da Stožer cijepljenima daje licencu za širenje virusa.

“Nadam se i da će izraziti svoje duboko gnušanje nad ovom potpuno besmislenom i opasnom odlukom Stožera koja cijepljenim osobama daje licencu da idu uokolo i šire virus čak i u situaciji kad su dokazano zaraženi (Covid-potvrda ne prestaje vrijediti ako vam PCR-testom bude dokazana zaraza, a čak niti kad ste hospitalizirani s COVID-19)”, napisao je na kraju Gordan Lauc.

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Grad

OSTI DOBROSLAVIĆ, FRANKOVIĆ I PEZO ‚PRETRESLI’ AKTUALN

Doček Nove godine na Stradunu je dogovoren, koncerti uz Covid potvrde „Kako sada situacija stoji bit će i Dočeka Nove godine, sve smo dogovorili. Naravno, uvijek se može u međuvremenu dogoditi nešto što će zaustaviti sve koncerte, ne samo u Dubrovniku, nego na području cijele Hrvatske,“ izjavio je Franković

A

ktualna gospodarska i epidemiološka situacija bila je tema konferencije za medije održane u utorak na kojoj su sudjelovali predsjednik ŽO HDZ-a Dubrovačko- neretvanske županije Blaž Pezo, član predsjedništva ŽO HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i predsjednik GO HDZ-a Dubrovnik Mato Franković.

Dobroslavić je tom prilikom istaknuo kako je dosad većina građana iskoristila ‚blagodat koju nam je dala znanost, odnosno cijepljenje, i to nešto više od 60 posto sugrađana’, a vjeruje kako će taj broj biti i veći.

Pezo je pozdravio mjere Vlade te je istaknuo kako je zahvaljujući potporama očuvano 700 tisuća očuvanih radnih mjesta, kako se pomoglo oko 120 tisuća tvrtki te kako je isplaćeno preko 12 milijardi kuna za pomoć poslodavcima za plaće radnika.

Republika Hrvatska ima sve bolji rejting kod međunarodnih kreditnih institucija, a ovu vijest prokomentirao je gradonačel-

Nikola Dobroslavić, Blaž Pezo i Mato Franković

nik Franković dodavši kako je prošla ispod radara javnosti.

Kazao je kako je Hrvatskoj povećana projekcija rasta realnog BDP-a s 5,4 posto na 8,1 posto u jesenskim makroekonomskim prognozama Europske Unije. Spomenuo je i ocjenu kreditne agencije Fitch da povisi investicijski rejting Hrvatske s BB – na BB s pozitivnim izgledima za rast.

Odgovarajući na novinarska

pitanja, Franković je kazao kako se javna nabava za projekt rekonstrukcije place u Gružu očekuje do kraja godine, a kako bi se u proljeće moglo započeti s radovima. Kad se radi o Zimskom festivalu, Franković je kazao kako će se koncerti održavati pod strogim pravilima, dakle uz Covid potvrde. „Kako sada situacija stoji bit će i Dočeka Nove godine, sve smo dogovorili. Naravno, uvijek se

može u međuvremenu dogoditi nešto što će zaustaviti sve koncerte, ne samo u Dubrovniku, nego na području cijele Hrvatske,“ izjavio je. Otkrio je i koliko novca Grad ima na računu. „Na današnji dan Grad Dubrovnik je u plusu 22 milijuna kuna, navedeno nikako ne smijemo označiti kao neki veliki optimizam, jer ulazimo u fazu kada se značajno smanjuju prihodi,“ upozorio je Franković.

7

8

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

POVODOM DANA GRADA

Poziv za javna priznanja Odbor za javna priznanja Gradskog vijeća Grada Dubrovnika pokreće postupak za predlaganje kandidata za javna priznanja koja se dodjeljuju prigodom blagdana Svetog Vlaha - Dana Grada Dubrovnika.

J

avna priznanja su: Proglašenje počasnim građaninom Grada Dubrovnika, Nagrada Dubrovnika za životno djelo i Nagrada Dubrovnika.

Počasnim građaninom Grada Dubrovnika može se proglasiti građanin Republike Hrvatske ili stranac koji je svojim djelovanjem i postupcima znatno doprinio promicanju, značenju i ugledu Grada Dubrovnika, ostvarivanju i razvijanju međusobnih odnosa Grada Dubrovnika i drugih gradova, naroda i država, razvoju demokracije, mira u svijetu i općem napretku čovječanstva.

Nagrada Dubrovnika za životno djelo dodjeljuje se pojedincima, hrvatskim i stranim državljanima za iznimna postignuća važna za Grad Dubrovnik na raznim područjima djelovanja i stvaralaštva.

Nagrada Dubrovnika dodjeljuje se za postignuća važna za Grad Dubrovnik na raznim područjima djelovanja i stvaralaštva i to pojedincima, trgovačkim društvima, ustanovama i drugima.

Postignuća u znanstvenoistraživačkom radu kandidata i zasluge za razvitak znanosti s bilo kojeg područja, te postignuća književnim i umjetničkim djelima ocjenjuje se na teme-

lju objavljenih i javnosti dostupnih djela.

Predlagač mora osigurati recenzije, odnosno kritičke ocjene najmanje dva priznata stručnjaka za određeno područje.

Dodjelu javnih priznanja mogu predložiti Odboru, uz obrazloženje, svi zainteresirani. To pravo jedino nemaju vijećnici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i zaposleni u tijelima Grada Dubrovnika.

Počasnim građaninom Grada

Dubrovnika može se proglasiti građanin Republike Hrvatske ili stranac koji je svojim djelovanjem i postupcima znatno doprinio promicanju, značenju i ugledu Grada Dubrovnika, ostvarivanju i razvijanju međusobnih odnosa Grada Dubrovnika i drugih gradova, naroda i država, razvoju demokracije, mira u svijetu i općem napretku čovječanstva.

Potencijalni predlagači mogu dodjelu javnih priznanja pre-

dložiti Odboru za javna priznanja, uz obrazloženje, najkasnije do 30. prosinca 2021.

Prijedlog za dodjelu javnih priznanja dostavlja se Odboru za javna priznanja Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1, 20 000 Dubrovnik.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 351-842, ili 351 823.

ODBOR ZA JAVNA PRIZNANJA GRADSKOG VIJEĆA GRADA DUBROVNIKA

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

9

MJESTO ZA REKREACIJU

Obnavlja se sportsko igralište na Osojniku

U

sklopu aktivnosti investicijskog održavanja dječjih i sportskih igrališta na području Grada Dubrovnika u tijeku su radovi obnove i uređenja sportskog terena na Osojniku.

Radovi su započeli koncem listopada, a trenutno traje obnova ograde terena.

Nosiva konstrukcija premazat će se pocinčanom bojom, a staro žičano pletivo zamijenit će se novim. Golovi i košarkaška konstrukcija će se obojati.

Paralelno s navedenim radovima provodi se i postavljanje nove ograde u visini od 1,50 metara kod krova te se ugrađuju četiri nova vrata za spremišta ispod tribina. Završetak svih radova planiran je za sljedeći tjedan.

Radove obnove i uređenja sportskog igrališta na Osojniku izvodi tvrtka Tehnogradnja d.o.o. kao ugovorni izvođač, a investicijom vrijednom 125.789,75 kn s PDV-om upravlja nadležni Upravni odjel za komunalne djelatnosti, pro-

met i mjesnu samoupravu.

Ovo ulaganje imat će veliki značaj za djecu i građane s područja

Osojnika koji će uskoro dobiti novouređeno mjesto za rekreaciju i brojne aktivnosti.

IN MEMORIAM

Gradonačelnik uputio sućut obitelji Nevena Jerkovića

G

radonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je izraze sućuti obitelji gospara Nevena Jerkovića. ‚’Odlaskom gospara Nevena Jerkovića Dubrovnik je izgubio vrsnog turističkog stručnjaka i zaljubljenika u ovaj Grad. Možemo slobodno reći da je bio jedan od onih

koji su gradili dubrovački turizam, a prošao je sve njegove dijelove, od onih početnih do rukovodećih poslova i predstavništava u inozemstvu.

Bio je neumorni promicatelj svog Grada i Domovine i kroz brojne stručne članke i putopise, ali je i širio vidike svojim sugrađanima upoznajući ih s radošću putovan-

ja i otkrivanja novih zanimljivih destinacija. Koliko je stručan i posvećen bio onome što je radio svjedoče i brojna priznanja, osobito za promicanje pomorske kulture, što mu je bila posebna ljubav i o čemu je objavio tri knjige.

Teško je ovih dana gledati kako nam odlaze uvaženi sugrađani, bez kojih ovaj grad više neće biti isti. Iskreno

žalimo i za odlaskom gospara Nevena. U Vašoj tuzi pronađite zrno utjehe u činjenici kako je svojim djelima ostavio značajan trag u povijesti ovog Grada, koji će mu na tome uvijek biti zahvalan.

U svoje osobno i ime Grada Dubrovnika izražavam cijeloj obitelji iskrenu sućut’’, napisao je gradonačelnik Mato Franković.

10

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi među nama

DOBITNI LISTIĆ

DUBROVAČKI MILIJUNAŠ: Tren da više neću biti podstanar zas Grad ima novog milijunaša u igri Bingo Hrvatske lutrije. Pokazao je svoj dobitni listić i prepričao dojmove i trenutke koje njihova obitelj neće nikada zaboraviti AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

S

vi u gradu znaju kako je nedavno jedan Dubrovčanin osvojio 2,2 milijuna kuna na Bingu. Veliki dio njih zna kako je novac otišao u ruke 42-godišnjem stalnom sezonskom radniku Luke Dubrovnik. Iako uopće ne krije da je upravo on osvojio zgoditak, za Dubrovački dnevnik je odlučio bez spominjanja svoga imena ispričati kako se osjećao kada je saznao da je dobitnik te na što je potrošio novce.

- Sjećam se toga dana kada sam kupio listić. Bio je ponedjeljak, blagdan Svi sveti.

Krenuo sam ujutro na posao, uzeo svoja tri listića od Binga s uvijek istim brojevima koje inače igram pet do šest puta godišnje. Prvo sam došao u Gruž i pošto je bio neradni dan Hrvatska lutrija je bila zatvorena, onda sam pošao u jednu trafiku u Gružu i htio uplatiti baš te brojeve. Oni su rekli da ne može nego mi

...

Žena koja mi je dala taj listić rekla je ‚Evo, možda vam ovaj bude sretan’.

Tako je i bilo.

samo mogu dati nasumične koje inače izbaci njihov aparat na Tisku. Rekao sam da to ne želim i otišao sam na drugu trafiku kraj place. To isto su mi i tamo rekli. Rekao sam, idem dalje, na treću, na Kantafigu. I tamo me dočekao isti odgovor - ne mogu odigrati svoju kombinaciju.

U međuvremenu, oko podne, došao sam do doma nešto obaviti pa sam se kasnije ponovno vratio na posao i zamolio sam kolegu da me odbaci do Pošte Lapad misleći da radi poslovnica Hrvatske lutrije. No, nisu radili. Na kraju sam odustao od svojih listića i uplatio sam u Tiska na Pošti brojeve koje mi je automat ponudio. Žena koja mi je dala taj listić rekla mi

je ‚evo, možda vam ovaj bude sretan’. I tako je i bilo detaljno opisuje Dubrovčanin koji je u izvlačenju 44. kola TV Binga, u igri Bingo 15

od 90 na ovaj način pogodio BINGO 36 u iznosu od 2.206.059,75 kuna.

‘IMAO SAM OSJEĆAJ DA SAM DOBITNIK’ Govori kako inače ne gleda televizijski prijenos tijekom kojega se izvlače brojevi nego radije sutradan pošalje poruku pa onda dobije povratnu informaciju je li nje-

U Zagrebu su mu predali sto komada 16 vezova u kojima se nalazilo po tisuću kuna.

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi među nama

11

nutak sreće kada sam shvatio služuju doživjeti svi dobri ljudi

...

Dobio sam na stotine poziva i poruka i jako sam sretan što sam uvidio da je velika većina ljudi zbog mene sretna. Ima nade za čovječanstvo jer to je iskreni pokazatelj dobrote.

gov listić dobitni.

- Novac sam dobio taj dan oko 19 sati, kada sam bio vani tako da nisam pratio izvlačenje, ali sam slučajno pogledao internetske portale i vidio sam naslove kako je u Dubrovniku netko osvojio 2,2 milijuna kuna. Odmah

sam promislio možda sam to baš ja pa sam otvorio vijest da vidim je li listić uplaćen u Ulici Kralja Tomislava. Kada sam pročitao da je ta ulica, bio sam hladan kao tuš i imao sam osjećaj da sam dobitnik. Sat vremena nisam slao poruku nego sam došao

doma oko 23 sata i ispričao supruzi kako je netko dobio veliki novac na mjestu gdje sam uplatio listić. Rekao sam joj da me strah poslati poruku, a ona mi je rekla ‚pošalji, što ćeš sad’. Tako sam sjeo, upisao kod i u roku četiri do pet sekundi je sti-

gla poruka: Čestitamo, dobitak je 2,2 milijuna kuna! Koliko sam vrisnuo u tom trenutku mislim da me cijela Mokošica čula - prisjeća se on.

Govori kako je tada uletio u sobu u kojoj je spavala njegova mama i rekao samo jednu rečenicu: „Nismo više podstanari!”

Eto, tako su zapravo izgledali trenuci najveće euforije u podstanarskom stanu Dubrovčanina koji je dobitkom na Bingu imao samo jedan cilj, a to je riješiti svoj najveći životni problem - siguran ‚krov nad glavom’ za

Nastavak na sljedećoj stranici

12

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi među nama

...

svoju obitelj. Dok prepričava detalje ove sreće naviru mu suze. ČESTITKE SU STIZALE SA SVIH STRANA JER SE VIJEST BRZO PROŠIRILA GRADOM - Majka nije cijelu noć spavala, a ja sam zaspao tek nakon dva Normabela! Bio sam van sebe - govori on.

Narednih dana u obitelji su razgovarali samo na temu kupnje stana što su ubrzo i realizirali te već ovih dana odabrali nekretninu i platili dio. Po novac su išli u Zagreb nakon devet dana, a taj period je pažljivo čuvao listić jer serijski broj nije smio biti smočen.

- Kada sam došao u prostorije Hrvatske lutrije i predao listić, zasvirao je neki zvuk i tek tad sam bio sv-

“TOLIKO SAM VRISNUO DA ME ČULA CIJELA MOKOŠICA’’

SMS potvrda dobitka

jestan da sam dobio više od milijun kuna. Palo je veliko

breme s mojih leđa jer sam tih dana bio pod velikim pri-

“Kada sam pročitao da je dobitni listić uplaćen u ulici Kralja Tomislava bio sam hladan kao tuš i imao sam osjećaj da sam dobitnik. Sat vremena nisam slao poruku nego sam došao doma oko 23 sata i ispričao supruzi kako je netko dobio veliki novac na mjestu gdje sam uplatio listić.

Rekao sam joj da me strah poslati poruku, a ona mi je rekla ‚pošalji, što ćeš sad’. Tako sam sjeo, upisao kod i u roku četiri do pet sekundi je stigla poruka: Čestitamo, dobitak je 2,2 milijuna kuna! Koliko sam vrisnuo u tom trenutku mislim da me cijela Mokošica čula’’.

tiskom - kazao je Dubrovčanin kojemu su predali sto komada 16 vezova u kojima se nalazilo po tisuću kuna. Sve je posložio u ruksak koji je odmah odnio u banku i novac stavio na račun.

- Svakoj dobroj osobi na svi-

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi među nama

jetu bih poželio da doživi taj trenutak sreće kojega sam ja osjetio kada sam saznao da sam dobio novac od kojeg ću kupiti stan i da moja obitelj više neće ići u podstanare - govori od srca.

Ubrzo se vijest o Bingo dobitku proširila Gradom.

- Dobio sam na stotine poziva i poruka i jako sam sretan što sam uvidio da je velika većina ljudi zbog mene sretna. Ima nade za čovječanstvo jer to je iskreni

pokazatelj dobrote - dodaje on.

Darovima je počastio obitelj, bliske prijatelje i kolege s posla, a ‚za kavu’ je dao i gospođi koja mu je prodala dobitni Bingo listić. Na kupnju stana u Mokošici je otišlo oko 1,3 milijuna kuna, ostatak je odvojio za ulaganje u stan, a suprugu i sebe će počastiti putovanjem u Istanbul.

- Jako mi je drago da će netko ući u POS stan u Mo-

košici umjesto mene. Imao sam namjeru prijaviti se i siguran sam da bih ga dobio, jer sam dugo godina podstanar i ispunjavam sve uvjete. Jedna mi je osoba rekla da sam lud što ne kupim stan i prijavim ga na mamu, a da se ja s obitelji natječem za POS. Nikad to ne bih napravio, smatram to velikom prevarom, radije bih umro! Volio bih da taj stan dobije netko kome je zaista potrebno, tko nema

ništa naslijeđeno kao što ja nisam imao - iskreno će ovaj dubrovački Bingo dobitnik.

Govori kako će nastaviti igrati kao što je igrao do sad - pet do šest puta godišnje.

- Svi maštaju o nekim velikim novcima, a meni je eto trebao taj stan. Sretan sam što sam zaposlen i na ovaj način sam riješio veliki egzistencijalni problem koji radom sigurno ne bih mogao priuštiti - zaključio je dubrovački (bivši) milijunaš.

13

14

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

MISLAV ČAGALJ I VINKO BAREŠIĆ

Kolege iz školskih klupa d Mladih SDP-a i HDZ-a, ovo EKIPA DUBROVAČKOG DNEVNIKA porazgovarala je s reizabranim predsjednikom Mladeži HDZ-a Dubrovnik Mislavom Čagljem i predsjednikom Foruma mladih SDP-a Dubrovnik Vinkom Barešićem, kojega je on ponovno oformio. Otkrili su svoju viziju grada, kao i promišljanja mladih s kojima su u kontaktu IVONABUTJERMRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

M

islav Čagalj i Vinko Barešić nekoć su bili kolege iz srednjoškolskih klupa, a danas su predsjednici Mladeži HDZ-a Dubrovnik, odnosno Foruma mladih SDP-a Dubrovnik. Čagalj je student Preddiplomskog studija Nautika na Sveučilištu u Dubrovniku. Završio je Političku akademiju Zaklade hrvatskog državnog zavjeta. Kako kaže, slobodno vrijeme najradije provodi s društvom i s kolegama iz Mladeži, a uz studij i radi u ugostiteljstvu. Nedavno je reizabran na mjesto predsjednika Mladeži stranke te je tako ostvario i svoj drugi mandat na toj poziciji.

Barešić je prvostupnik Međunarodnih odnosa i diplomacije na Sveučilištu Libertas u Zagrebu, nakon čega je upisao Diplomski studij Odnosi s javnostima na

Sveučilištu u Dubrovniku.

Sudjelovao je na lokalnoj Akademiji za politički razvoj u Dubrovniku, a ove godine je završio i edukativni program škola socijalde-

Vinko Barešić

mokracije Friedrich Ebert Stiftunga. U slobodno vrijeme se bavi sportom, većinom trčanjem, a i županijski je nogometni sudac. Tijekom ljeta je zaposlen u sek-

toru trgovine te ima položen tečaj za turističkog vodiča.

Kod formiranja sadašnje organizacije Mladeži SDP-a Dubrovnik upravo je on odigrao ključnu ulogu.

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

15

danas su predsjednici o je njihova vizija društva! ...

VIDITE LI SEBE U BUDUĆNOSTI KAO GRADONAČELNIKA DUBROVNIKA? BAREŠIĆ: Vidim, ali mislim da sam prezabavan za to. ČAGALJ: Na to pitanje mi je teško iz ove perspektive dati odgovor. S ovoliko godina ne razmišljam o sebi kao o gradonačelniku nekog ozbiljnog grada kao što je Dubrovnik, više se vidim u operativi.

Pored svih postojećih, zašto ste kao svoj alat kojim želite postići određene društvene promjene odabrali upravo politiku? ČAGALJ: Da mi je netko prije 10 godina kazao kako ću se aktivno baviti politikom, ne bih mu povjerovao. No, danas, kao mladi pojedinac želim mijenjati društvo nabolje, a posebno kad se radi o mladima. Mislim kako to kroz ovu organizaciju Mladeži usp-

Mislav Čagalj i Vinko Barešić ješno i radim, a tome u prilog idu i ostvareni rezultati.

Cilj nam je biti glas mladih u gradu i u tome uspijevamo.

B A R E Š I Ć : Politika me počela zanimati još u srednjoj školi, po pitanju ideoloških spona uvijek sam bio u manjini. Smatram kako sam time što sam se i sam počeo baviti politikom potaknuo i druge mlade na određena djelovanja. Ne mora to biti samo politika, nego i civilno društvo. Mnogi od njih su mi prišli i kazali kako će

i sami početi djelovati. Civilno društvo u našoj zajednici jest nedovoljno snažno, a biračko tijelo koje pripada ljevici se nerado odlučuje na aktivno bavljenje politikom te se osjećaju neugodno prilikom izražavanja svojih ideja zbog manjka hrabrosti.

Zašto ste odabrali baš tu stranku koju zastupate?

BAREŠIĆ: SDP zastupa najčišću ideologiju koja govori o slobodi, solidarnosti i jednakosti. Ne samo da

to ideološki baštinim, ja to živim. Pripadam toj stranci samim svojim načinom života i ponašanjem, a to mogu dokazati mnogim primjerima. ČAGALJ: U HDZ-u sam jer baštinim demokršćanstvo i pripadam desno orijentiranom centru. Kako ja, tako i moja obitelj.

Nastavak na sljedećoj stranici

16

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

...

KAKVE SU VAŠE POLITIČKE AMBICIJE? ČAGALJ: Meni je zasad najvažnije obrazovanje. Naravno, važno mi je što uživam povjerenje i podršku seniora. Dokad se vidim u politici? To će pokazati vrijeme. Zasad sam posvećen ulozi predsjednika Mladeži HDZ-a Dubrovnik i svom drugom mandatu na toj funkciji. Moguće je kako ću se okušati i u pomorstvu, no zasad sam na kopnu te ću pomagati mladima, poticati ih i motivirati te aktivno sudjelovati u političkom životu grada.

BAREŠIĆ: Uvijek ću biti u lijevom spektru. Ako to ne bude politička stranka, onda će to biti civilno udruženje. No, cilj je zalagati za te liberalno - lijeve vrijednosti. Dokad ću biti u stranci?

Pa nemam prvenstveno ambicije biti salonski političar jer smatram kako se educiraniji mladi ljudi, željniji iskrenog političkog aktivizma, trebaju više gurati u to. Educirao sam se u komunikaciji s ljudima i podizanju morala kod mladih, ali i političkoj organizaciji te radu na terenu. Hoću li biti neko političko lice? Postoje takve ambicije, ali se trenutno više vidim u operativnim tijelima.

Primjer ste koji baš ne potvrđuje pravilo, prije je da ste iznimka. Naime, mladi često govore kako ih politika ne zanima. ČAGALJ: Moje prijatelje također ne zanima politika, mladi su često nezainteresirani. No, oni se često uopće nemaju vremena baviti politikom. Živimo u turističkom gradu gdje su mladi više orijentirani na posao, obrazovanje, na zaradu, pogotovo u turističkom sektoru gdje su većinu dana u poslu tako da se obično nemaju vremena baviti politikom.

BAREŠIĆ: Mladež desno orijentiranog spektra se, po

mom mišljenju, okuplja zbog potencijalnih radnih mjesta te smatram da su zbog toga i hrabriji. Ja sam tu kako bih potaknuo mlade za projekte koje se tiču civilnog društva.

To može biti pomaganje drugima, ali i edukacije, javne tribine, debate koje nemamo i nitko se ne trudi to organizirati. Politika nije samo solidarnost, nego i edukacija. A što se tiče političke edukacije u Hrvatskoj, ona je nikakva i zapravo tabu. Mlade ne zanima politika, ali sve više shvaćaju kako je involvirana u njihov život i kako ih se itekako tiče.

Međutim, kad kažete da ste mlad čovjek i da ste u politici, neće vas nužno javnost podržati. Neki će prepoznati trud da neke stvari promijenite, dok će drugi u tome vidjeti neki vaš osobni interes.

BAREŠIĆ: SDP u Dubrovniku stoji relativno loše i samim time što sam se 2019. godine učlanio u stranku, u najgore doba, dokazao sam kako meni takve stvari nisu u interesu. Da u Dubrovniku postoji neka snažna udruga lijeve orijentacije, ja bih možda bio njen član. No, SDP sam prepoznao kao okosnicu modernog društva kojem se promišlja o novim smjerovima te sam smatrao kako im manjka mladih. Želim da se krećemo u skladu s trendovima, i mislim kako naše društvo kaska u svim mogućim segmentima. Č A G A L J: Osobno sam doživio, i pozitivnih, i negativnih komentara. No, kroz rad i djelovanje za mlade ipak dobijete i pohvale, kako od građana i simpatizera, pa tako i članova stranke. Činjenica je kako su u političkom svijetu muškarci uglavnom na istaknutim, vodećim pozicijama, dok žene kaskaju. I u vašim organizacijama su na čelu muškarci. Zašto je to tako? Č A G A L J : Na konstituirajućoj sjednici sam kao svoju zamjenicu izabrao Anteu Obradović, baš kako bi do izražaja došle žene, a i kako bih poslao poruku i ostalim ženama koje se žele aktivno baviti politikom. U svom

Gradskom odboru koji broji 13 članova, imamo pet ženskih osoba. Sve žene u našoj stranci koje žele kreirati i biti sudionice političkih prilika na lokalnoj razini, za takvo što imaju šansu.

BAREŠIĆ: Potpredsjednica Foruma mladih SDP-a Dubrovnik je djevojka koja studira van grada, ali je u kontaktu s gradskom organizacijom. Na lokalnim izborima 2021. na listi za Gradsko vijeće smo imali 50 posto žena te je kandidatkinja za dogradonačelnicu bila žena. Pozivam ih da se uključe, ne nužno u političku stranku, možda u neku udrugu, žene se same moraju istaknuti.

Ukoliko se ne žele osjećati neugodno u društvu, moraju progovarati o ozbiljnim problemima poput tradicionalnih vrijednosti ukoliko ih sputavaju, ili tema poput ravnopravnost spolova, prava na pobačaj, a to i znači sudjelovanje u političkim procesima. Brojni su se sprdali s temom tzv. menstrualnog siromaštva tj. manjka novaca za higijenske potrepštine i intimnu njegu koja je aktualizirana u posljednje vrijeme. Tu se ne može pomoći dok one same ne počnu razmišljati o problemima koji ih tište te dok ne udare šakom od stol i ne kažu - ja to mogu!

Kako biste uopće ocijenili uključenost mladih u politiku u Hrvatskoj?

BAREŠIĆ: Često se susrećem s needuciranim i koruptivnim pristupima. Ako promatrate pitanje političke edukacije i gospodarstva, ona započinje tek u če-

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

17

Često tvrde kako bi noćni život mogao biti raznolikiji. No, mi kao organizacija smo sudjelovali u izmjenama i nadopunama lokalnog Programa za mlade gdje smo radili na kulturi, sportu, udrugama… Mi smo kao Mladež HDZ-a povukli priču oko prostora udruga mladih u Gružu gdje se izvuklo 6,5 milijuna kuna iz EU fondova.

Te udruge su zaživjele i preko godinu dana uspješno rade i funkcioniraju.

Mislav Čagalj

tvrtom razredu srednje škole. Dotad uglavnom ne raspolažu nikakvim znanjem o građanskom odgoju ili civilnom društvu. Drugi problem jest to što je politika danas tabu, mladi o njoj ne žele govoriti, a kada govore, znaju se dovesti u neugodnu situaciju. Koliko god je društvo u Hrvatskoj demokratsko po svojim načelima, u nekim sredinama takve opcije često budu vrijeđane ili ugrožene. Treća stvar je koruptivnost. Mnogi me pitaju što mi stranka daje, ali meni SDP ne može dati ništa. Ja njemu samo mogu dati nešto.

Dok mladi ljudi ne shvate da oni trebaju davati društvu, a ne stranka njima, stvari u Hrvatskoj se neće mijenjati. ČAGALJ: Ako se vi ne ba-

vite politikom, onda se politika bavi vama. Ovim putem bih pozvao sve mlade koji su za to zainteresirani, da se uključe u politiku grada. Dapače, tu smo ako se prepoznaju u Organizaciji HDZ-a. Što se tiče bavljenja politikom, mislim kako mladi nemaju puno vremena i kako je to glavni ‚krivac’ za njihovu nedovoljnu uključenost.

Komunicirate puno s mladima. Što to najviše tišti mlade u Dubrovniku?

B A R E Š I Ć : U Dubrovniku najviše fali otvorenih ljudi. Mladi ljudi se često srame i boje, volio bih kad bi se ugledali na moj politički aktivizam i otvorenost prema drugima. Mene ne zanima kako se tko ponaša dok ne

ugrožava drugoga, kako tko izgleda, koliko tko ima i koliko je školovan. Meni je samo važno da je kvalitetna osoba koja odgovorno obnaša svoje uloge i da ima najbolje namjere. Osim otvorenosti koja nedostaje, u Dubrovniku nedostaje i sadržaja koji je tijekom zime katastrofalan, a tijekom ljeta odličan. Mladi u Dubrovniku trebaju ljeti raditi te se nemaju vremena zabavljati i educirati, a tijekom zime, ako i žele nešto mijenjati, radije stoje doma.

Nisu motivirani nego demotivirani, a na nama je da ih privučemo i pokrenemo. ČAGALJ: Složio bih se s kolegom Vinkom koji kaže kako mladima u Dubrovniku nedostaje druženja zbog obveza i kako su okupirani njima.

Kakvi su vaši planovi oko organizacije? Č A G A L J: Započeli smo mnoge pozitivne priče i u tom smjeru ćemo nastavljati i dalje. Organizirali smo mnoge humanitarne akcije, posjećivali domove za starije, svake godine idemo u Vukovar pokloniti se žrtvama. Kao organizacija smo upravo mi dali pobjedničke rezultate na svim izborima, a kao predsjednik Mladeži, i u ovom, i u proteklom mandatu, susreo sam se sa svim izborim ciklusima, od europarlamentarnih, kotarskih, unutarstranačkih, parlamentarnih, predsjedničkih…

Na svim smo izborima na lokalnoj razini dali pobjednički rezultat, a dubrovački HDZ predvođen je gradonačelnikom Matom Frankovićem, najmlađim dubrovačkim gradonačelnikom u novijoj povijesti, koji razumije naše potrebe i ima sluha za mlade što nam iznimno znači.

Nastavak na sljedećoj stranici

18

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

BAREŠIĆ: Forum mladih SDP-a sam vratio na svoj kolosijek poslije dugo godina. Uspio sam oformiti organizaciju i postići određenu brojku koja je aktivno sudjelovala u lokalnim izborima i na neki način svojim zalaganjem iznijela kandidaturu. Bili smo jako aktivni, imali smo kandidate na listi za lokalne izbore i imamo svoje programe, no njih je teško ostvariti bez mnoštva ljudi i suradnje s udrugama koje su nas znale odbijati jer jednostavno nismo na vlasti na lokalnoj razini. A mi kao stranka na lokalnoj razini nemamo toliku moć da bismo mobilizirali veći broj ljudi na neku akciju. A što se tiče akcija, više smo bili orijentirani na zelene politike. Zgražavalo me je koliko su plaže i parkovi šporki, kao i situacija na Žarkovici. Individualno i skupno smo pomagali po tom pitanju. U budućnosti želimo da se naša stranačka struktura bavi i svojim prostorom te da se on razvija tako što ćemo mladima nešto ponuditi – edukaciju ili druženje, a potom razrađivati ozbiljnije planove i akcije u tom prostoru. Namjere i ideje uvijek postoje. Također, političke stranke ljevice nisu u sinergiji, koja je razjedinjena, ne želi se ujediniti oko zajedničkih politika, a mladi su zbog toga i često demotivirani i inertni. Dok se ne ostvari opća mobiliziranost mladeži lijevog spektra i ne počne davati svoje znanje, kapital i pamet političkim strankama, ljevica će u Dubrovniku propadati.

Vaš rad je usmjeren na lokalnu razinu. Koja je vaša vizija grada? ČAGALJ: Mislim kako živimo u najljepšem gradu s bogatom kulturnom i povijesnom baštinom, ugodnom klimom, ali i sadržajem, doduše ljeti nešto bogatijim nego zimi. Dubrovnik je na čelu s gradonačelnikom Frankovićem u oba mandata promijenio svoju vizuru nabolje.

Osnovane su nove vrtićke grupe u kojima je ostvaren pedagoški standard, otvoreni su novi vrtići, nova škola na Montovjerni, čime je Dubrovnik dobio novu školu nakon više od 70 godina, gradi se nova osnovna škola u Karmenu… Preko milijardu kuna povučeno je iz EU fondova za energetsku obnovu škola, zahvaljujući pročelnici Zrinki Raguž. Grad se izborio i za stipendije učenika i studenata, a tu su i poticaji za doktora-

te. Učenici imaju besplatne udžbenike, a tu je i novi Studentski dom, kao i poticaji za mlade obitelji. U Mokošici su izgrađena 43 nova stana za mlade obitelji po jedinstvenom modelu Dubrovačke stanogradnje. Završena je dokumentacija za izgradnju novih stanova za mlade u Solitudu, svjedočimo novoj cesti most - Pobrežje koja će omogućiti širenje grada na zapad. To su neki od projekata koji se tiču mladih stoga je sadašnji, ali i buduća vizija grada itekako pozitivna.

B A R E Š I Ć : Moja vizi ja grada su moderna infrastruktura, razvijeno civilno društvo, napredak, a mi još nismo izašli iz okvira vrijednosti koje su manje bitne poput ratnih sukoba koje služe za prikupljanje jeftinih političkih poena, a ne rješavaju se komunalni i infrastrukturni problemi. Životom u gra-

du sam zadovoljan, jer ga volim i osobno ga nikada ne bih htio napustiti. Ali situacija je takva da više od polovice mladih studira izvan Dubrovnika. Što se tiče edukacije, ne vidim razvoj, ne vidim neke velebne fakultete ni odsjeke, poput onih za medicinu, pravo, umjetnost… Nema akademija. Mladi u gradu žive ljeti, zimi idu izvan grada kako bi se zabavili. Grad je još uvijek išaran ‚ušatima U’, kukastim križevima, ismijavaju se homoseksualci te ljudi drugih rasa. Ako se te stvari ne krenu rješavati, ne vidim Dubrovnik kao idealan grad, kako za život, tako ni za posjete. Takav on postaje tek prolazna točka gdje će se netko fotografirati za razglednicu i nastaviti dalje, umjesto da baštini vrijednosti kakve je baštinila i sama Dubrovačka Republika. No, te vrijednosti su zamijenjene onim nazadnim.

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

19

20

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

NIZ PROJEKATA

Institucije Dubrovačko-neretvanske županije i DUNEA sudjeluju u Danima otvorenih vrata EU projekata Institucije Dubrovačkoneretvanske županije i Regionalna agencija DUNEA i ove godine sudjeluju u manifestaciji “Dani otvorenih vrata EU projekata” koja će se održati u razdoblju od 20. do 30. studenoga 2021. godine.

C

ilj održavanja „Dana otvorenih vrata EU projekata“ je predstaviti projekte koji su svojom uspješnom provedbom dali doprinos razvoju lokalnih zajednica u područjima kao što su energetika, istraživanje i razvoj, kultura, obrazovanje, poduzetništvo, promet, zaštita okoliša, ruralni razvoj, socijalna uključenost, turizam, zdravlje i mnoga druga.

Dubrovačko-neretvanska županija sudjelovanjem u Danima otvorenih vrata EU projekata naglasak stavlja na Euro-

pski zeleni plan, te predstavljanje projekata u provedbi koji za cilj imaju postizanje održivosti gospodarstva Europske Unije pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike.

Regionalna agencija DUNEA će, uz obilježavanje Svjetskog dana djece, 22. studenoga u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Udrugom Biom te Srednjom poljoprivrednom i tehničkom školom Opuzen organizirati akciju čišćenja otpada na ušću Neretve, te će se predstaviti projekti COASTING PLUS i EUROPE DIRECT DNŽ. Također, 29. studenoga održat će se Eko radionica “Čarolija recikliranja –

od starih stvari nastaju nove” u kojoj će učenici petih razreda kroz interaktivnu radionicu moći čuti zanimljive činjenice o utjecaju otpada na život u moru, važnosti očuvanja okoliša i kružnoj ekonomiji, te će se tom prilikom predstaviti projekti SeaClear i MARLESS. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije 25. studenoga predstavlja projekt “Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u južnom dijelu Jadranskog mora” u uvali Blace, Dubrovačko-neretvanska županija 23. studenoga obavit će primopredaju opreme u svrhu upravljanja poplavama u sklopu projekta STREAM,

dok će se 30. studenoga u Opuzenu otvoriti montažna ribarnica, te predstaviti projekt FLAG Južni Jadran.

U sklopu manifestacije Centar za poduzetništvo DNŽ organizirat će dvije informativne radionice: “Financije nisu bauk” 24. studenoga u Poduzetničkom inkubatoru Dubrovnik, dok će se 25. studenoga u Poduzetničkom inkubatoru Ploče učenicima osmih razreda predstaviti deficitarna zanimanja.

Cjelokupni program „Dana otvorenih vrata EU projekata” bit će objavljen na posebnoj internetskoj stranici u okviru središnjeg portala Strukturnih fondova gdje će biti navedeni svi sudionici kao i njihov program.

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

PREDSTAVLJEN PROGRAM

Poduzetnicima uskoro dostupna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti

U

Dubrovniku je predstavljen Nacionalni plan oporavka i otpornosti te njegovi ciljevi. U organizaciji Ministarstva turizma i sporta te županijskog Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more, uz potporu Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca i strukovnih udruga u turizmu organizirana je radionica namijenjena potencijalnim korisnicima sredstava dostupnih kroz Mehanizam oporavka i otpornosti EU za turizam kroz koji je Republici Hrvatskoj odobreno 2,2 milijarde kuna.

Predstavljeni su uvjeti za prijavu projekata, prihvatljive aktivnosti i troškovi, primjeri dobre prakse te daljnji koraci u provedbi plana, a predstavljena je i B2B platforma za spajanje investitora i dobavljača u sektoru turizma i ugostiteljstva.

Ovom prilikom su pozvani svi poslovni subjekti koji imaju spremne projekte u visokoj fazi zrelosti (riješen imovinsko – pravni status,

ishođena građevinska dozvola, odnosno izrađen glavni projekt za projekt koji ima potvrdu da nije potrebna građevinska dozvola), da prijave svoje projekte kako bi se u prvom tromjesečju sljedeće godine uskladila natječajna dokumentacija i tijekom sljedeće godine raspisao javni poziv. Istaknuto je i da će minimalni iz-

nos projekta koji će se sufinancirati ovim programom biti milijun eura.

Ravnatelj uprave za razvoj poduzetništva Ministarstva turizma i sporta Robert Pende izrazio je nadu da će se po javnom pozivu prijaviti dovoljno kvalitetnih i zrelih projekata kako bi se iskoristila sva osigurana sredstva. Na radionici je bilo pri-

sutno preko pedeset poduzetnika, predstavnika lokalne samouprave i turističkog sektora, a bio je osiguran on-line prijenos. U ime domaćina prisutne su pozdravili zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Dubrovačko-neretvanske županije Ivo Klaić.

21

22

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

30 GODINA OD SMRTI SLAVNOG VOKALA GRUPE QUEEN

FREDDIE MERCURY - genije znalac i pozer, maestro i ša PJEVAČ GRUPE QUEEN, ukratko, brendirana je roba s greškom. Klasični čovjek sa svim vrlinama i manama.

Ali da nema mana, ne bismo znali što su vrline, da nema debilne Another One Bites The Dust, ne bismo cijenili svu raskoš Who Wants to Live Forever MARO MARUŠIĆ

P

rostorija od kojih petnaestak kvadrata bila je dupkom ispunjena – ne bi stao ni Židov nakon deset mjeseci Auschwitza - nas jedno 14, 15 sjedali smo u mraku i šutjeli. Moj tata dohvatio je stari kazetofon i nešto čačkao kacavidom, valjda je stavljao nove baterije.

Slaba svjetlost šterike obasjavala je uplakane oči okupljenih koje su ga sa strepnjom gledale. Nije to ništa novo u posljednja skoro dva mjeseca – plač i jecanje glavne su puzle naše svakodnevice.

Otkako je počeo jebeni rat susjedi s gornjih katova naše zgrade u Sedam smrtnih grijeha spuštaju se kod nas u prizemlje. Soba mojih roditelja okrenuta je na sjever i koliko-toliko je sigurna od projektila sa Žarkovice, Bosanke, ali i morske strane, pa nam svima služi kao sklonište. Danas su granate odzvanjale čitav dan, pa svi

nestrpljivo čekaju što će se kazati na Radio Dubrovniku.

Ništa dobro.

Vukovar je već pao, u Škabrnji je pokolj, Dubrovnik opkoljen bez struje i vode, nema dovoljno branitelja, ni municije, iako takve stvari ne napominju u vijestima.

Ozbiljni glas s radija govori što je sve danas pogođeno.

Moji susjedi tužno plaču, a meni sve djeluje kao neki film, nikako surova realnost.

Dobro je kad si dijete u tim najgorim situacijama, što dijete zna što je rat, osim onih benignih sukoba iz stripova o Zagoru, Teksu i Komadantu Marku gdje Dobro uvijek pobjeđuje Zlo i gdje se Don Čiko Felipe Kajetano Lopez Martinez i Gonzales vazda naždere.

ZABRANJENO VOĆE Ali, nakon što je pola sata ozbiljni glas iz kazetofona mog starog donosio apokaliptične novosti o ratu u Hrvatskoj koje me nisu nešto posebno dirale – što dijete zna što je rat, osim

što mu je teško gledati tužnu mamu - i mene je štrecnulo. Na samom kraju emisije, kao najnevažniju moguću vijest, spiker je kazao: Danas je u Londonu, u 45. godini života umro Freddie Mercury, pjevač grupe Queen!

Suze su se stale nakupljati podno kapaka, ali uspio sam zatvoriti špinu i ostati suh. Ne smijem zaplakati na smrt Farrokha Bulsare, pa kakav sam ja to metalac? Naravno da mi nitko od prisutnih ne bi zamjerio plač, pa rat je, normalno je da se pusti vodopad, ali ne razumiju oni bit – Queen je za mene zabranjeno voće!

Za vrijeme studenog 1991., u doba smrti Freddieja Mercuryja, bio sam u nježnim godinama, imao sam svega 13 ljeta. Nedugo prije shvatio sam da ona izbočina na srednjem dijelu tijela ne služi samo za piškiti, ali puno mi je važnije od toga bilo da sam otkrio AC/DC i Iron Maiden. Samo godinu dana ranije objavili su fenomenal-

...

Suze su se stale nakupljati podno kapaka, ali uspio sam zatvoriti špinu i ostati suh. Ne smijem zaplakati na smrt Farrokha Bulsare, pa kakav sam ja to metalac? Naravno da mi nitko od prisutnih ne bi zamjerio plač, pa rat je, normalno je da se pusti vodopad, ali ne razumiju oni bit – Queen je za mene zabranjeno voće!

ne albume The Razors Edge i No Prayer For The Dying i instant sam se oduševio. Otkrivši metal mjuzu, bio sam sam sebi nekako važniji, odrasliji. Međutim, problem je bio što sam čuo neke stvari od Queena poput Bohemian Rhapsody, Somebody To Love, Innuendo, These Are The Days Of Our Lives i slične, koje su mi se fakat sviđale. Čak sam volio i neke pederaste poput Spread Your Wings i Love Of My Life. Stalno sam sebi ponavljao, pa ne možeš čovječe, ako si metalac, slušati ovaj pederluk, ne-

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

23

e i kreten, umjetnik i kičer, arlatan, kraljević i šanić moj, života ti da te tko vidi da mašeš svježe puštenom kosom na Sheer Heart Attack.

Sve od toga dana, pa do moje odrasle dobi moj odnos s Queenom i Freddiejem Mercuryjem bio je kao onaj sladoled iz kineskih restorana – toplo-hladan i nekako čudan, kao da tu nešto ne štima.

TEŠKI KIČ Došla je srednja škola, a ja sam Queenu, stavio pištolj against his head, pulled my trigger, now he’s dead. Zaboravio sam ga, a kada bi se nas ekipa metalaca duge, masne kose sjetila Freddieja, šprdali smo se s njegovim pravim imenom, porijeklom, pederlukom, ispupčenim zubima, i onom lošem stajlingu s Band Aida - pa gdje ćeš čovječe uvaljat taj bijeli sokoliš u rebatinke?

A onda, kako smo rasli, završavali srednju i odlazili na fakultet, upoznavali smo i druge glazbene žanrove i oni više nisu bili tabu tema. Bio sam oduševljen Pink Floydom, Radioheadom, poslije Joy Divisionom, Thievery Corporationom i Sigur Rosom, a na kraju sam dospio sve do shoegazea i dream popa. Spori, melankolični, da ne kažem depresivni, Slowdive i Mojave 3 bili su mi vrh i dan danas ih vo-

Freddie Mercury

lim. Došlo je vrijeme za koje su pubertetski metalci mislili da nikad neće doći - čak su se slušali pop pjesmuljci sa ženskim vokalom poput Lise Germano ili Fione Apple. Nakon deset godina od Freddi-

jeve smrti svanuo je dan kada se Queen mogao slobodno slušati bez straha od zajebancije vršnjaka.

Ali opet nešto nije štimalo, kao onaj zubatac iz istočnjačkih restorana kojeg poslužuju

u ananasovom soku.

Da, i dalje mi je Rapsodija bila top pjesma baš kao i

Nastavak na sljedećoj stranici

24

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

Show Must Go On i mnoge druge, no s druge strane, skoro čitav opus Queena iz osamdesetih mi se gadio. Kind Of Magic, Radio Ga-ga, One Vision, I Want to Break Free, Hammer To Fall, I Want it All… sve mi je to bilo teško sranje, a najgore pjesme su mi bile i još uvijek su We Are The Champions i We Will Rock You, koje su proračunato rađene samo da se pjevaju na stadionima i drugim masovnim okupljanjima. Nikakve umjetnosti u tim stvarima nije bilo, riječ je o teškom kiču. Žali Bože talenta kojega si dao Freddieju, a ovaj ga ispucao na ego.

Dok se Queen još probijao u sedamdesetima radio je pjesme s dušom i sav vokalno svirački talent Faruka bliještao je u punom sjaju, ali onda je odlučio, darling, da neće biti rock zvijezda, nego legenda. Taj njegov citat najbolje opisuje čitav opus Queena osamdesetih. Prodani Freddie htio je ući u legendu, a najlakši put – no time for l o sers, darling bio je da se svidi masama s kretenskim pjesmama poput upravo ‚no time for losers, ‚cause we are the champions’…

DIREKTOR SVEMIRA Odrekao se pravog imena i prezimena, nikad nije javno govorio o svojoj seksualnoj orijentaciji, niti se bo-

rio za prava homoseksualaca, važnije mu je bilo da se priča o njegovom sjajnom nastupu na Band Aidu, umjesto o humanitarnoj pomoći, šmrkao je u to vrijeme kokain i provodio se kao rimski car, a kada su ga pitali koja je tajna uspjeha Queena, rekao je ‚skromno’ njegova karizma. Najveći dio osamdesetih osjećao se kao direktor svemira, a ego mu je bio veći nego u Cristiana Ronalda.

A onda ga je bolest prizemljila baš kao onomad Muhameda Alija. Čitav lažni kič koji je živio preko noći se rasplinuo, jer je Grim Reaper najavio dolazak. Upravo u tom trenutku, iz njega izlazi ono najbolje. Posljednji album Queena je remek-djelo, jedno od najboljih ostvarenja u povijesti glazbe.

Oproštaj velikog ta-

lenta s ovim svijetom – baš kada se pomirio sa smrtnošću i prolaznošću - oh kakvog li apsurda na kojem bi mu pozavidio Lao Tse i čitav taoizam – napravio je besmrtno djelo kojeg zaokružuje genijalna Show Must Go On – pjesma na koju se uvijek naježim kad je čujem.

Freddie Mercury je genije i kreten, umjetnik i kičer, znalac i pozer, maestro i šarlatan, kraljević i šanić, ukratko, brendirana roba s greškom. Klasični čovjek sa svim vrlinama i manama. Ali da nema mana, ne bismo znali što su vrline, da nema debilne Another One Bites The Dust, ne bismo cijenili svu raskoš Who Wants to Live Forever.

Danas, točno 30 godina od one tužne večeri iz skloništa, napokon sam pronašao nit koja me neraskidivo veže za Queen i Faruka. Nema na ovom svijetu perfekcije, čak ni kada dobiješ božanstveni talent direktno od Stvoritelja, čak ni kada dobiješ božanstveni burek direktno iz noćne smjene pekare (bude jako vruć, pa moraš čekati da se

...

Nikad nije javno govorio o svojoj seksualnoj orijentaciji, niti se borio za prava homoseksualaca, važnije mu je bilo da se priča o njegovom sjajnom nastupu na Band Aidu, umjesto humanitarnoj pomoći za gladne u Africi, šmrkao je u to vrijeme kokain i provodio se kao rimski car, a kada su ga pitali koja je tajna uspjeha Queena, rekao je ‚skromno’ njegova karizma. Najveći dio osamdesetih osjećao se kao direktor svemira, a ego mu je bio veći nego u Cristiana Ronalda

ohladi)…. Savršenstvo planeta Zemlje, darling, je baš u nesavršenosti.

Stoga idem na ovu obljetnicu kupiti ribu na pijaci, onda ću je umackati s narančinom i šipkom, za desert oderati rastopljeni sladoled iz pećnice, pa ću otići upaliti onaj stari kazetofon u sobu mojih roditelja - prvo ću pustiti ono smeće od Breakthru da bih se odmah potom mogao diviti njegovom veličanstvu Scaramouchu i Beelzebubu, darling…

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

27

Piše: VJERA ŠUMAN

Grijeh struktura

O

dahnuli smo. Strah se pokazao bezrazložnim. Zoki je posjetio Papu i sve je prošlo mirno i dostojanstveno. Bio je tih, pristojan i sjedio je pred Svetim ocem smjerno, čak je malo zablesirao kao prvašić. Nitko nije nosio masku, ali Papa je jasno dao na znanje da u Vatikanu nema mjesta za necijepljenje, pa su zbog nepoštivanja pravila o cijepljenju neki morali napustiti posao u Papinoj počasnoj gardi. Ovo drugo, pristojno lice našeg predsjednika potrajalo je sve do izlaska iz svetih odaja. Onda se na putu do Trga sv. Petra ‚skulirao’ kako bi pred novinare izašao stari, dobro znani svadljivi Zoki i odmah je sasuo nekoliko uvreda na ministre i ostale pa smo odahnuli. Jer zamislite užasa da ga je taj boravak u Vatikanu trajno promijenio i da odjednom dobijemo pristojnog, tolerantnog predsjednika koji vrlo promišljeno važe svaku svoju javno izgovorenu riječ.

Užas! No, srećom nije pa je sad opet sve u redu s našim Zokijem. Trenutno je našao novi način kako pakostiti Plenkiju pa je u fazi ljubavi prema svim necijepljenima s posebnim naglaskom na podršku priopćenju koje je nakon dugotrajnog vijećanja iznjedrila HBK-a. riopćenje koje su poslali svi redom uredno cijepljeni biskupi iz HBK u dvije riječi najjednostavnije je opisati kao

P

‚grijeh struktura’. Kako drugačije objasniti da Bozanić, koji je prvo cjepivo primio kad i saborski zastupnici, dok su obični smrtnici iščekivali dolazak veće količine cjepiva u Hrvatsku kako bi i oni mogli zavrnuti rukav.

Sad je već zaštićen i trećom dozom jednako kao i ostali njegovi kolege iz HBK, pa običnom puku poručuje nek ne daju da im netko dira slobodu i pravo na necijepljenje čime povlađuje svim sudionicima prosvjeda protiv cijepljenja, potvrđujući im da je njihov strah opravdan. Pritom uredno prešućujući kako su sami svi redom cijepljeni jer bi time možda nekoga, ne daj bože uvjerili da je cijepljenje sasvim OK, što ne žele. Koga briga za običan puk. Naravno da je osobna odluka cijepiti se ili ne, ali nije ne nositi maske, ne držati razmak i ne poštivati pravila koja vrijede u vrijeme širenja pandemije. Točnije, svojim činjenjem ili nečinjenjem ugroziti druge. Ali, politički je oportuno podržati prosvjednike i to je jasna i licemjerna kalkulacija Bozanića i društva. Jedino se naš biskup mons. Uzinić odmah ogradio od takve zajedničke izjave HBK. Moglo bi biti da im prilično ide na živce, ali čini se da ga to previše ne benda. rijeh struktura u politici i Pravosuđu, po svemu čemu svakodnevno svjedočimo, nije grijeh dostojan bilo kakve kazne, poglavito ne,

G

ne daj Bože ostavke. U tom điru i vesela ekipa na čelu DORH-a i USKOK-a može mirno raditi što ih je volja, javno lagati, brljaviti optužnice, teatralno hapsiti kako bi zamazali oči javnosti koju prezirno gledaju sa svojih zaštićenih visina. Zato ih ni najmanje ne brinu posljedice njihovog nemara, nerada, nesposobnosti, podilaženja politici i brutalnog šamaranja zdravog razuma. Plenki se ‚ne bi štel’ miješat’ jer je Odvjetništvo ‚neovisno’ pa lakrdiju hrvatskog Pravosuđa i politike pratimo godinama kao sapunicu u kojoj je trenutno kulminacija jer se saznalo da brat nije brat nego sestra, a sestra je žena brata i snaha stricu dok tetka spava s dundovim bratom. I zato nema brige, svi su dobro i veselo kao i uvijek. Svi oni koji podmićuju ili su podmićeni, oni koji varaju i kradu mirno spavaju i dalje. Ovdje u Zagrebu trenutno je najveći hit kupovina Covid potvrda. Za petsto eura dobiješ je uredno preko portala e-građani. Ekipa se snalazi bez greške. Neće valjda strahovati od DORH-a, USKOK-a i sličnih institucija. U opasnosti su jedino babe koje prodaju sir i jaja na tržnici ili tursku torbu. E, nećeš, razbojniče! Odmah s njom u Remetinec. Mirno spavajte, možete i na bolovanje ako se ne želite ni cijepiti, ni testirati kako preporučuje sindikat od policije. Najvažnije je da naše institucije rade svoj posao.

Je li tako? Tako je. Eto vas.

28

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

LOGIJE OB DUBROVNIK RAZGOVOR S VODITELJEM ODJELA URO

ZAIM ČUSTOVIĆ: Muškarci mor osvijestiti važnost preventivni a žene nam u tome trebaju bit VEĆ 18 GODINA muškarci diljem svijeta u studenome ne briju brkove. Tako je mjesec studeni u svijetu medicine, prevencije, zdravlja i javnog prostora dobio naziv – Movember PETRA SREBROVIĆ

O

GORAN MRATINOVIĆ

važnosti očuvanja zdravlja muškaraca, prevenciji malignih bolesti, urologiji i odnosu prema pacijentima s teškim dijagnozama razgovarali smo s primarijusom, doktorom Zaimom Čustovićem, specijalistom urologije, subspecijalizacije urološke onkologije i voditeljem Odjela za urologiju Opće bolnice Dubrovnik.

Studeni predstavlja mjesec borbe protiv karcinoma, odnosno neoplazmi koje se javljaju kod muškaraca. To se u prvom redu misli na karcinome prostate i testisa. Movember fondacija predstavlja humanitarnu organizaciju koja se formirala 2003. godine, a cilj joj je unaprijediti muško zdravlje, probuditi svijest kod muškaraca da idu na redovite preventivne preglede kako bi se smanjio broj karcinoma, od-

nosno tumora specifičnih za muškarce.

Zašto je potreban Movember?

U ženskoj populaciji prevencija bolesti dosta je dobro razvijena, imate za primjer borbu protiv karcinoma dojke. Ono po čemu se te dvije stavke razlikuju jest to da kod muškaraca još nije dovoljno pobuđena svijest koja će omogućiti da idu ranije na preglede s ci-

ljem detekcije raka prostate u ranoj fazi kada je on kurabilan, odnosno kada se može liječiti.

Zbog toga je bio cilj da se pokrene fondacija koja će doprinijeti pobuđivanju svijesti o karcinomima muškaraca.

Kod žena je razvijena svijest kako trebaju ići redovno na ginekološke preglede, o tome se često razgovara i u javnom prostoru, trebaju li i muškarci imati

...

KADA OTIĆI NA PREGLED? Jedino uključivanjem u redovne preventivne preglede, posebice za muškarce koji su radno aktivni u pedesetim godinama, možemo imati čim bolje ishode. Od pedesete godine treba krenuti na prve preglede koji se onda trebaju obavljati svake godine.

A kod onih koji imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu ta granica se pomiče prema dolje, i prije pedesete, već u 45-oj godini.

takav jedan pristup, redovnim urološkim pregledima u smislu brige za zdravlje?

Apsolutno. Razliku vidimo i u brojevima, rak prostate danas

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

29

raju ih pregleda, ti uzor predstavlja jednu od najčešćih malignih neoplazmi kod muškaraca. Iz registra za rak imamo podatke da je 2018. godine 787 muškaraca umrlo od raka prostate. To je tumor koji, ako ga ne detektiramo na početku u svojoj ranoj kurabilnoj fazi, dovodi do pojave metastaza i nažalost do povećane smrtnosti. Zato je cilj upravo to, da se pobudi svijest kod muškaraca da idu na rane preglede.

Postoje li neki simptomi raka prostate, na koje treba obratiti pozornost?

Kada govorimo o raku prostate, on predstavlja primarno žljezdasti tumor, a ono što je specifično za taj rak jest to da u svome početku, kada je izlječiv, nema specifične znakove. Znači, nema simptome bolesti koje bi bilo lako prepoznati. Što kod nekih drugih karcinoma, kao debelog crijeva, postoje simptomi kao što je krvarenje, pa čovjek može posumnjati, ovdje toga nema.

Nema nekih znakova na osnovu kojih bi mi mogli posumnjati da osoba ima karcinom prostate i to je ono što je problematično u dijagnozi. Posebice u ranoj fazi koja nam je vrlo važna, jer ako smo ga otkrili u ranoj fazi onda je mogućnost

desetogodišnjeg preživljenja preko 90 posto. Što ga kasnije otkrijemo, mogućnost preživljenja je sve kraća.

A uzroci, postoje li podaci koji ukazuju zbog čega se ovi karcinomi javljaju?

Kada govorimo o uzročnim čimbenicima zbog čega se on javlja prvo trebamo znati da je rak prostate hormonski ovisan tumor. Poslije pedesete godine mijenja se hormonski status muškaraca, javlja se tako zvana andropauza. Nadalje, rizik karcinoma prostate raste s dobi, osim toga, utječe i pušenje.

Na koji način pušenje utječe na pojavnost i rizik karcinoma prostate?

Ono što je zanimljivo jest da su ljudi prije mislili da je pušenje rizičan faktor za razvoj kar-

diovaskularnih bolesti i raka pluća. Međutim, pušenje je rizični faktor i za razvoj karcinoma prostate. Ono što je posebice za nas važno naglasiti jest da je naš Odjel urologije u suradnji s Institutom Ruđer Bošković prije nekoliko godina dokazao na koji način pušenje može izazvati rak prostate.

Mi smo to publicirali na tri svjetska kongresa i prezentirali ljudima tu sponu, odnosno poveznicu između pušenja i raka prostate.

Od ove godine su naše kolege, odnosno Hrvatsko urološko društvo, izdali knjižicu ‚Rak prostate’ koja je napisana tako da se svi bolesnici mogu biti upoznati s osnovama, karakteristikama raka prostate. Što nam je važno da razvijamo samosvijest kod ljudi o toj zloćudnoj bolesti i jednoj

od najučestalijih malignih neoplazmi kod muškaraca.

Kako izgleda put od sumnje do dijagnoze?

Kada posumnjamo da osoba ima rak prostate onda se uvijek postavlja pitanje što učiniti u tom trenutku.

Preventivni pregledi, koji uključuju digitorektalnu pretragu, ultrazvuk i određivanje serumske razine PSA, a to nam pokazuje da li osoba ima povišen marker za prostatu na osnovu kojega možemo posumnjati da bi mogla razviti rak. Potom kod takvih bolesnika indiciramo biopsiju prostate. To je invazivna metoda ko-

Nastavak na sljedećoj stranici

30

jom detektiramo rak prostate.

Kada smo ga detektirali postavlja se pitanje radi li se o tumoru koji je operabilan ili nije. Odnosno da li ići na operaciju ili neku drugu metodu liječenja.

Kada smo karcinom prostate detektirali, sljedeći postupak je poziv bolesnika i razgovor.

Trebamo znati da se svakome bolesniku pristupa individualno, svaki bolesnik je poseban jer moramo uzeti u obzir njegovu dob, spolnu aktivnost i trebamo procijeniti kakvo je njegovo stanje. Nakon svih tih parametara imamo kliničke i laboratorijske parametre, nakon čega s bolesnikom donosimo odluku operirati ili pratiti.

Kako izgleda liječenje?

Postoji nekoliko načina liječenja raka prostate. Imamo aktivni nadzor i pomno praćenje, to su neoperativne metode kojima procjenjujemo rizike raka prostate i kada su niski rizici za progresiju, odnosno razvoj bolesti, objasnimo bolesniku da za sada nije potrebno operativno niti hormonsko liječenje i da ga treba pratiti kroz određeno vremensko razdoblje i ukoliko dolazi do progresije bolesti onda ćemo se dogovoriti za neku drugu metodu liječenja.

Druga metoda jest operativno liječenje. Nisu svi bolesnici kandidati za radikalno liječenje i ako smo indicirali kod takve osobe da je potrebno izvršiti kirurški zahvat mi moramo bolesnika upoznati sa svim modalitetima liječenja i operativnog zahvata što uključuje operativnu tehniku i komplikacije koje se mogu javiti.

Najčešća pitanja koja bolesnici imaju kada im predložimo operativni zahvat su poremećaj

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

mokrenja i poremećaj seksualnog života. Uvijek je imperativ da se održava kontinentnost, odnosno funkcija mokrenja, ovisno o dobi, većina bolesnika želi imati očuvan seksualni život. To su dva vrlo važna parametra za veći broj bolesnika.

Još jedna tehnika je otvorena radikalna retropubična prostatektomija, to je otvoreni pristup gdje se uklanja cijela prostata i limfni čvorovi i na osnovu kojih dobijemo nalaz koliko se tumor proširio. Ukoliko se tumor proširio potrebno je provesti radioterapiju, odnosno terapiju zračenjem kako bi se tumorske stanice uništile.

Metoda zračenja je rezervirana za bolesnike koji se ne žele liječiti ili koji nisu kandidati za radikalnu terapiju. Ako bolesnik ima komorbiditete zbog kojih je operativno liječenje veliki rizik onda ćemo mu predložiti neku drugu metodu terapije.

Prije dvadeset godina, kada bi ljudi dolazili na pregled 60 do 70 posto bolesnika bi već u samom startu imalo metastatski rat prostate. A samo 20 do 30 posto bi imali taj lokalizirani, kada je on ograničen samo na prostatu. Smrtnost je bila puno veća i puno ljudi je umiralo od karcinoma prostate koji su bili detektirani tek kasnije na obdukciji, a većina ih nije ni znala da ga ima.

Danas je situacija baš suprotna. Zbog čega? Upravo ovo pobuđivanje svijesti kod muškaraca, Movember fundacija, razvijanje svijesti da se muškarci moraju aktivno uključiti i shvatiti koja je važnost preventivnih pregleda. Ja mogu slobodno reći da nam žene u tome trebaju biti uzor, kakva je samosvijest žena i kakva je samosvijest muškaraca.

Kada i koliko često treba obavljati preventivne preglede?

Jedino uključivanjem u redovne preventivne preglede, posebice za muškarce koji su radno aktivni u pedesetim godinama, možemo imati čim bolje ishode. Od pedesete godine treba krenuti na prve preglede koji se onda trebaju obavljati svake godine. A kod onih koji imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu ta granica se pomiče prema dolje, i prije pedesete, već u 45oj godini.

Zbog toga mi svake godine ljude upoznajemo i predlažemo im da idu na preglede, jer što smo bezbroj puta do sada ponovili, najbolji oblik liječenja je

prevencija. Kada smo mi karcinom prostate detektirali u ranoj fazi, mogućnost preživljenja je preko 90 posto. Taj odnos je prije bio u prilog metastatskim karcinomima, a danas metastatskih u ranoj fazi imamo jako malo, to su većinom sve lokalizirani tumori gdje je izlječenje odlično.

U Hrvatskoj smo bili pioniri radikalne kirurgije u liječenju prostate. Jer smo već prije 21 godinu izveli prvu operaciju radikalne prostatektomije. Imamo veliko iskustvo, u prilog tome govori i to što smo prije nekoliko dana imali složenog bolesnika koji je prije toga imao otvorenu operaciju na srcu i predlagali smo mu da ga pošaljemo u neki centar, a on je izrazio

...

POSTOJE LI NOVOSTI U LIJEČENJU, NEKE NAPREDNE TEHNIKE? Medicina u svim poljima napreduje užurbano, kakvo je stanje u urologiji?

Ono što je ‚in’ u svijetu zadnjih par godina su robotski asistirane radikalne prostatektomije koje predstavljaju vrhunac tehnologije koju danas imamo. U Hrvatskoj jedan takav uređaj imamo na Rebru u Zagrebu, nije najnovije generacije međutim Hrvatsko urološko društvo je prije godinu dana započelo s metodama robotski asistiranih operacija. Nakon same operacije kod takvih bolesnika primjećujemo da je oporavak kraći u odnosu na klasične.

Međutim kada gledamo poremećaj mokrenja i seksualnog života imamo studije koje prikazuju dvojake rezultate. Uglavnom i jedna i druga tehnika se uspješno danas primjenjuju, kako u Hrvatskoj, tako i u Europi, odnosno na globalnoj razini.

Kakva je sada statistika, je li karcinome prostate otkrivate većinom u ranim fazama?

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

Zdravlje

samo operativni način liječenja, a kod određene skupine uz to treba i provođenje uklanjanja limfnih čvorova, treći način je gdje se radi i operacija uklanjanja testisa, limfnih čvorova i kemoterapija.

A sada zamislite kemoterapija kod mladih ljudi kojima treba sve to objasniti, što ga čeka...

Kako to mladi muškarci prihvaćaju, takve dijagnoze?

Vrlo važan je pristup, razgovor, razgovor i samo razgovor. Ovisno o dobi mladim ljudima treba objasniti što ga čeka, posebice za njegovu reproduktivnost. Ako imate mladoga čovjeka u ranim godinama, koji je tek počeo živjeti, koji nema obitelj, djecu, onda nam je vrlo važno upoznati ga na koji način i što ćemo učiniti da bi mogli očuvati njegovu reproduktivnost.

Dr. Zaim Čustović

želju da se želi tu operirati, u našoj bolnici. Mi smo ga operirali, i evo za sada je sve u potpunosti u redu.

Još jedan karcinom specifičan za muškarce je rak testisa.

On je specifičan po tome što se javlja uglavnom kod mladih muškaraca, njegov rizik počinje već od 16. godine. Postoje određeni predisponirajući čimbenici, pa posebice kod onih muškaraca koji su imali operaciju spuštanja testisa se učestalije javlja. Ono što je važno, što primjećujemo sada, jest da se javlja i među populacijom u tridesetim, četrdesetim i pedesetim godina-

ma. On nije tako čest kao karcinom prostate i vrlo je važna njegova rana dijagnostika. S djecom treba otvoreno razgovarati i upoznavati ih. Prije nekoliko godina je na razini Hrvatske bila kampanja Hrvatskog urološkog društva ‚Počeši s razlogom’ koja je bila osmišljena tako da samopregledom muškarci detektiraju postoje li određene promjene na spolovilu. Ono što je vrlo važno kod sistematskih pregleda ukoliko se uoči problem kod djece, odnosno muškaraca da se upute na što hitniji pregled urologa.

Jer ono što je specifično za rak testisa jest da on vrlo brzo raste i vrlo brzo metastazira.

Kako se dijagnosticira i liječi?

Rak samog testisa u prvom redu detektiramo fizikalnim pregledom, zatim na osnovu laboratorijskih nalaza gdje tumorski markeri, iako nije uvijek situacija, ali uglavnom budu promijenjeni i ultrazvučnim pregledom skrotuma. Kada uzmemo ta tri parametra dobijemo sliku o kojem tumoru se može raditi. Tada predložimo operativni zahvat koji treba biti odrađen u što kraćem vremenskom periodu. Radi se na način da cijeli testis mora biti uklonjen i naravno određene slikovne tehnike koje nam ukazuju je li se tumor proširio su vrlo važne. Ovisno o tipu tumora nekad je dovoljan

Biste li rekli da bi mladi muškarci u trenutcima kada se suočavaju s takvim dijagnozama, trebali potražiti psihološku pomoć i podršku?

To ovisi o procjeni. Vrlo je važno da pacijent razvije povjerenje s liječnikom. Poslije same dijagnoze i za vrijeme liječenja postoji praćenje bolesnika, gdje mi vidimo na koji način je bolesnik prihvatio svoju bolest. Mogu reći da većina prihvati u potpunosti jer im objasnimo sve podatke, u iznimnim slučajevima je potrebna psihološka pomoć, ali vrlo važan je razgovor i podrška svojih najbližih i povjerenje liječnik-pacijent. To je ono što je najvažnije, a sve ostalo je nadogradnja.

31

32

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Vinka i Ivan - none i voljeni unuk su na zraku proveli jesenji dan divan

Trojo i Ljubo - simpatični Pilari su prijatelji stari

Nataša i Ljiljana - ljepotu dodatno pokazuje i poza znalački odabrana

Marina i Mia - ponosna i sretna mama nije više među tri obiteljska mušketira jedina dama

Vlaho, Marina i Luna - uz prave ljude lako je biti srca puna

Silvija i Seka - prijateljstvo od malih nogu, s Boškovićeve poljane i Strotrossmayerove ulice, ostaje dovijeka

Jake i Niko - katkada se s gustom iz Zlatnog potoka „spuste” i do Lapada

Zore, Aida, Lepa i Ore - uvijek se može očekivati samo zanimljive razgovore

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dragana i Ana - vedre i raspoložene i na koncu napornoga radnog dana

Maruška i Staša - kćer mila je majku i publiku izvrsnom izvedbom predstave Školjka šumi u ARL oduševila

Đivo, Goran, Dario i Bemvo - zajednički đir u predvečernji mir

33

Marijana i Marko - zavolješe se davno, a i u braku se vole žarko

Stanko i Danijel - udružiše napore u tretiranju palmine pipe da i gruške palme ostanu zdrave i lipe

Julijana, Goran, Zrinka, Vesna i Nella - čeljad iz kulture i znanosti rado je za isti stol sjela

34

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža Vijesti

OPET SE IGRALO U VODU, KRUH I MLIJEKO

Održan šahovski turnir u iz ratne 1991.: „TIJELO „TIJELO MOŽ IVONA BUTJER MRATINOVIĆ nadu. Nadu kako će sve to jednom biti jučer, kako će se GORAN MRATINOVIĆ vratiti svojim poslovima, interesima, hobijima, druženjima pod normalnim okolnosstudenom 1991. tima... Nadu u vrijeme u kogodine, u vreme- jem će zaboraviti na prodonu najžešćih na- ran zvuk opće opasnosti kopada na Dubrov- ji najavljuje strepnje u sklonik, vremenu beznađa, stra- ništima i vijesti o njihovim ha i neizvjesnosti, sve što je poginulim sugrađanima. barem malo Dubrovčane U tom ratnom vremenu podsjećalo na njihovu sva- građani su, kako bi barem kodnevicu, predstavljalo je malo prevarili sebe i kako

U

Nikola Duper s glavnim nagradama vodom, mlijekom i kruhom

bi poslali poruku kako će sve to jednom biti jučer, nastojali ‚normalno funkcionirati pod nenormalnim okolnostima’, kako će kazati jedan od naših sugovornika u nastavku ovog teksta. A to su bili i šahovski turniri. Naime, tog 17. studenog 1991. godine u Gradskoj kafani je održan ‚Prvi brzopotezni turnir u ratnim uvjetima’, u organizaciji tadašnjeg Šahovskog društva Dubrovnik, u prvom redu Nikše Ivankovića, Miha Karača, Filipa Kulušića i Sulejmana Islamovića, a uz suglasnost tadašnjeg predsjednika Matka Meda i po ideji Dinka Bakulića. Prva nagrada bio je bidon od pet litara vode, druga litra mlijeka, a treća štruca kruha, što dovoljno opisuje uvjete življenja tadašnjeg Dubrovnika opkoljenog neprijateljskom vojskom, bez osnovnih sredstava za život, prepuštenog sebi samome.

A danas, 30 godina nakon, sastao se dio ekipe, ali i neki novi naraštaji, kako bi se sjećanje na taj genijalan potez iz 1991. godine, o kojem su izvještavali svjetski mediji, održalo živim. Nikola Duper tako je prošle srijede organizirao ponovni susret te se zaigralo u Luži, u iste one nagrade koje su te 1991. godine imale neizmjernu vrijednost, a danas su ponovno dio naše svakodnevice.

...

EKIPA KOJA JE ISPISALA POVIJEST Na turniru službenog naziva „Prvi brzopotezni turnir u ratnim uvjetima“, održanom u Gradskoj kavani 17. studenog u 10 sati ujutro, sudjelovali su natjecatelji: Nikola Bubica, Vicko Marunčić, Tomislav Šeparović, Slavko Grgić, Miho Karač, Đivo Tikvica, Dinko Bakulić, Sulejman Islamović, Stijepo Rudenjak, Jure Popović, Miroslav Avejić i Vladan Pavlović. Turnir je sudio Nikša Ivanković.

Sve to u organizaciji članova tadašnjeg Šahovskog društva Dubrovnik, u prvom redu Nikše Ivankovića, Miha Karača, Filipa Kulušića i Sulejmana Islamovića, a uz suglasnost tadašnjeg predsjednika Matka Meda i po ideji Dinka Bakulića.

U NENORMALNIM OKOLNOSTIMA SMO SE PONAŠALI NORMALNO

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

35

u sjećanje na legendarni ŽETE UBITI, ALI DUH NE!“ NE!“ „Na Gradskoj kafani su bile daske i vreće s pijeskom, a ja sam u jednom trenutku pogledao kroz te daske i rekao – naša tijela možete ubiti, ali ne i duh. U nenormalnim okolnostima smo se ponašali normalno,“ izjavio je.

Dinko Bakulić, Sulejman Islamović i Nikola Bubica

Duper je za Dubrovački dnevnik kazao kako je događaj održan iz poštovanja prema tom vremenu i značaju koji on ima. „Bez suradnje i solidarnosti, nijedna zajednica ne može preživjeti. Ovaj događaj pomaže u shvaćanju kako je Grad preživio. Nije preživio igrom slučaja, nego jer su ljudi stali jedan uz drugoga, prevazišli sve moguće podjele, kojih danas ne fali, i rekli – idemo braniti Grad,“ kazao je.

Događaj je okupio djecu i mlade u prvom redu, ali i neke sudionike tog ratnog

turnira poput organizatora tadašnjeg događaja Sulejmana Islamovića, dobitnika glavne nagrade Nikole Bubice, osobe koja je dala ideju oko nagrada Dinka Bakulića te Nikše Ivankovića koji je sada bio voditelj šahovskog turnira. „Šah je jedna predivna igra i lijepo je da mladi igraju, bez podsjećanja na rat, ali i da se shvati koliko je taj šahovski turnir simbolički značio za Grad. On je jedna metafora,“ izjavio je Duper.

Ivanković se prisjetio ratnog turnira na kojem se pojavio u ulozi suca.

„Odigrali smo tada jedan čuveni šahovski turnir. Vidim ovdje mlađe kao se smješkaju, ali tada to nije bilo smiješno. Samo kako bismo došli na taj turnir, izlagali smo svoje živote opasnosti. Četnička armada je bila na Žarkovici i na Bosanci, otamo su nas gledale cijevi. Ovaj grad nije imao struje, ni vode, butige su bile prazne, nije bilo YouTubea, Facebooka, nije bilo mobitela... Išli bismo leć’ čim bi pao mrak.

Zato smo u 10:00 ujutro igrali taj turnir,“ izjavio je, naglasivši što je ratni turnir tada zapravo značio.

U OPKOLJENOM GRADU VODA JE BILA PRVA NAGRADA Islamović je bio organizator ratnog turnira, a na ovom se pojavio u ulozi suca. Šahovski turnir održan u Luži odigran je po švicarskom modelu u devet kola. Tempo igre je bio pet minuta, što je bilo fiksno vrijeme i dodatak od tri minuta za svaki povučen potez. „U ono vrijeme smo bili na ratnim položajima u dubrovačkoj okolici, a kad smo se povukli u Grad, šah nam je bio razbibriga. Kad igrate šah, onda razmišljate o potezima, a ne o negativnim stvarima i što će se dogoditi ako neprijatelj uđe u Grad. A bili smo spremni na sve,“ izjavio je Islamović dodavši kako je dogovor o održavanju turnira ‚pao’ u Gradskoj kafani, no prvotni je termin bio odgođen zbog granata.

Nastavak na sljedećoj stranici

36

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

„Trebali smo zalijepiti plakat o događaju kao obavijest. U međuvremenu, kad smo išli postaviti taj plakat, krenulo je granatiranje Dubrovnika i trajalo je četiri, pet dana.

Bilo je podne i zbog granatiranja nisam mogao izaći iz Grada. Tek poslijepodne oko 16:00 sati sam uspio doći do doma,“ izjavio je Islamović.

Prvotni termin je zbog žestokih napada odgođen, no ipak je održan 17. studenog u 10:00 sati. Kako kaže Islamović, punac gospara Bakulića, jednog od sudionika turnira, je imao gustijernu s pitkom vodom te je došao na ideju oko glavne nagrade. „On je rekao da će donijeti vodu, a ja sam kazao kako ću ja donijeti litru mlijeka iz doma. Onda nam je palo na pamet da bi Miroslav Ave-

Nikša Ivanković

jić ‚Kruh’ iz pekare ‚Orlando’ mogao donijeti štrucu kruha, što je on i napravio,“ izjavio je Islamović.

IGRALI SMO IZ INATA Na turnir je stigao i gospar Bakulić čija su ideja bile glavne nagrade onog iz 1991. godine. „Postojala je zajednička želja da napravimo ono što je normalno i da održimo taj turnir koji smo igrali jednom mjesečno. U tim nevremenima ne možete biti sasvim normalni, no mi smo to donekle bili jer smo, birajući nagrade, shvatili što je ono što nam je najbitnije. To novac nije bio,“ izjavio je Bakulić podsjetivši kako su neko vrijeme održavani turniri u sjećanje na događaj iz 1991. godine, a onda je uslijedila stanka. Neiz-

mjerno mu je drago što je cijela priča ponovno zaživjela, a dodaje i jednu dosjetku – možda se ovaj turnir iz 2021. godine treba odigravati u vodu, kruh, ali ne mlijeko, nego vino.

Dobitnik glavne nagrade turnira iz 1991. godine, bidona vode, bio je Nikola Bubica koji je stigao i na turnir u Luži. „U studenom su bili najžešći napadi na Dubrovnik. Bojali smo se za svoje živote, za živote naših najmilijih, za Grad, međutim odlučili smo odigrati taj turnir, iz inata. Nismo znali što će od svega toga nastati i da će to odjeknuti u svijetu,“ kazao je Bubica.

U DUBROVNIKU SE IGRALO ZA VODU, U BEOGRADU ZA TISUĆE DOLARA

...

ZA LEGENDARNI TURNIR SE ZAINTERESIRAO I GARY KASPAROV Autor filma ‚Šahrat’ i organizator turnira koji je održan u srijedu Nikola Duper za Dubrovački dnevnik je kazao kako je 1994. godine, kad je rat na dubrovačkom području donekle utihnuo, ali još nije bio okončan, šahovski svjetski prvak Garry Kasparov u Dubrovniku odigrao simultanku. Tom je prilikom čuo za turnir iz 1991. godine i jako se zainteresirao. Pitao je da vidi taj pehar. Dakle, bio je to bidon od pet litara vode.

No, odjeknulo je! Svrha i značaj tog legendarnog, pomalo lucidnog turnira nisu bili (samo) zabava i razbibriga, kako to na šahovskim turnirima obično biva. Svrha i značaj su puno veći, puno su iznad razine trivijalnog.

Zapravo je to bilo genijalno.

Bio je to, između ostalog, jedan vapaj prema međunarodnoj zajednici. Mogao bi glasiti: ‚Ljudi, u vremenu kad je dubrovačko područje izloženo kiši granata, mi igramo šah za vodu, kruh i mlijeko’. U ratu se svatko tko je ostao u opkoljenom Dubrovniku borio oružjima koja ga najbolje služe, a jed-

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

dok onaj koji napada u Beogradu održava ‚pravi’ šahovski turnir s premijama koje se broje u tisućama dolara.

Tako je to izgledalo u srijedu

no od njihovih je bio šah. I Jedna je francuska novina ko se u Dubrovniku odigrava čini se kako su u tom naumu objavila tu zanimljivost – ka- turnir za vodu, kruh i mlijeko, šahisti uspjeli i kako su zapravo osvojili još važniju nagradu od tadašnjih vrlo vrijednih pet litara vode, a ona je bila odaslati poruku prema međunarodnoj zajednici.

Vijest o šahovskom turniru u Gradskoj kavani je odjeknula, snažnije od bilo koje granate koja je tada pala na Dubrovnik. Za usporedbu, u to je vrijeme međunarodni turnir u Linaresu imao svjetski značaj jer je okupljao najbolje šahiste iz cijelog svijeta. Turnir u Dubrovniku koji je održan u jeku ratnih razaranja svrstao se na istu mapu.

A u to vrijeme, u Beogradu se održavao ‚pravi’ šahovski turnir. Tu se radilo o ozbiVažno je da mlađi naraštaji znaju... ljnim nagradama, onima koje se broje u tisućama dolara.

BIJELI PIJUN ZADAO ŠAH-MAT CRNOM KRALJU Održani turnir u srijedu u Luži zapravo je nastavak na onaj od utorka, a radi se o premijeri filma ‚Šah-rat’ autora Nikole Dupera. U tom filmu je kroz priču o šahovskom turniru metaforički prikazan napad na Dubrovnik i njegova obrana, u kojoj je prvi potez povukao crni kralj, ali mu je bijeli pijun zadao šah-mat.

Tako su dokumentarni film i turnir u Luži oživjeli sjećanje na jedan legendaran i pomalo lucidan događaj iz 1991. godine i na priču o solidarnosti, hrabrosti i optimizmu koja se može primijeniti i na današnje ‚novo normalno’ vrijeme.

37

38

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

BRODARSKA KOMPANIJA ORIENT

„ORONTES’’ JE POSJETIO DUBROVNIK 1929. na svom prvom putovanju, tada se moglo sidriti i blizu Porporele BRITANSKI LAJNER na prvom putovanju je plovio kao kruzer

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

O

RONTES je kao novogradnja broj 637 porinut u more 27. veljače 1929. godine u brodogradilištu Vickers Ar-

mstrongs LTD. u Barrow-in-Furness za poznatu britansku brodarsku kompaniju Orient Line (Orient Steam Navigation Company). Ime je dobio po rijeci Asi, antičkoj Orontes, koja izvire u Siriji, a u Sredozemlje se ulijeva u južnoj Turskoj. Građen je kao lajner, ali na prvo putovanje, i to kružno je krenuo po Mediteranu, te se 5. rujna usidrio pred Gradskom lukom.

Na fotografijama se zaista vidi kako je usidren blizu Porporele, ali tada nije bilo podmorskih kabela i cjevovoda između Komar-

ORONTES je porinut 27. veljače 1929., a u Dubrovnik je stigao 5. rujna iste godine

de i Lokruma te se usidrio bliže Gradu kako bi ipak putnici brže došli na obalu, a i da lajboti za prebacivanje potroše manje goriva.

BRODOVI BLIZANCI Inače, ovo krstarenje nije bilo planirano, ali je do njega došlo zbog kvara na brodu ORMONDE. Na njegovo je mjesto uskočio novi brod koji je tako na najbolji mogući način uspio odraditi i probnu vožnju. Bio je to brod od 20097 bruto tona, duljine 202 i širine 22,9 metra, kojem su dvije moćne Parsons parne turbine ukupne snage oko 20 tisuća KS. na dvije pro-

pele omogućavale brzinu od 18 čvorova. Na svojih je pet putničkih paluba mogao smjestiti 500 putnika u prvom i 1123 putnika u trećem razredu o kojima se brinulo 460 članova posade.

S brodovima blizancima iz iste serije imena ORAMA, ORFORD, ORONSAY i OTRANTO iz Londona (Tilbury) je održavao poštansku liniju za Australiju tičući Melbourne, Sydney i Brisbane. Tek je povremeno plovio i na kružnim putovanjima s brodovima blizancima iz iste brodarske kompanije te je po fotografijama vidljivo da su prije Dubrovnika sidrili pred Kotorom.

Ostalo je zapisano i 21-dnevno putovanje započeto u Southamptonu 7. svibnja 1934. s itinererom: Ceuta- PhilipsvilleKotor- Dubrovnik- Brijuni- Venecija- Korčula- Palma i povratak u London. Na jednom od sljedećih krstarenja između grčkih otoka i turske egejske obale, ORONTES se nasukao 1934. godine kod povijesnog mjesta Gallipoli na ulazu u Dardanele.

ZA VRIJEME RATA PLOVI U VOJNOJ SLUŽBI Početkom Drugog svjetskog rata, ORONTES je rekviriran za

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Tada nije bilo podmorskih kabela i cjevovoda između Komarde i Lokruma te se usidrio bliže Gradu kako bi ipak putnici brže došli na obalu.

potrebe britanskog Admiraliteta i preuređen za smještaj oko 4000 vojnika. Uz brojne transporte vojnih potencijala sudjeluje i u savezničkim iskrcavanjima 1942. u Sjevernoj Africi (operacija zvana Torch) te 1943. na Siciliji i kod Salerna.

ORONTES

Sljedeće godine odlazi na Daleki istok gdje sudjeluje u brojnim pomorskim operacijama za osvajanje Japana. Nakon što je preplovio preko 500 tisuća nautičkih milja i prevezao oko 125 tisuća vojnika, otpušten je u travnju 1947. godine iz voj-

ne službe. Kompletno je preuređen pa je sljedeće godine ponovo zaplovio na emigrantskoj liniji za Australiju do luke Sydney. U daleko boljem komforu tada su njime mogla putovati 502 putnika u prvom i 618 u turističkom razredu. Već je 1953.

godine ponovo preuređen za prihvat ukupno 1372 putnika u jedinstvenom turističkom, zapravo emigrantskom razredu.

Nakon što je koncem pedesetih godina prošlog stoljeća zračni prijevoz preuzeo primat u međukontinentalnom putničkom prometu, ORONTES je završio svoje veoma uspješne plovidbe pa je u veljači 1962. godine konačno umirovljen i raspremljen. U ožujku iste godine je za 282 tisuće funti prodan u Španjolsku pa je do kraja godine u Valenciji razrezan u staro željezo.

39

40

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

COVID REŽIM

Obvezne Covid potvr negodovanja i prosvj NEKOLICINA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA izrazila je nezadovoljstvo novom odlukom, kao i većina djelatnika OŠ Slano. I u Dubrovniku su se, prije no što je odluka stupila na snagu, održavali prosvjedi GORAN MRATINOVIĆ, ŽELJKO TUTNJEVIĆ

N

ove mjere Stožera civilne zaštite stupile su na snagu od utorka, prema kojima svi zaposlenici javnih ustanova moraju imati Covid potvrdu temeljem primljenog cjepiva ili negativnog testa, ali i građani koji u njih ulaze. Navedene su najave izazvale prosvjede diljem Hrvatske, pa tako i u Dubrovniku, gdje su građani pred gradskom vijećnicom odnosno zgra-

dom Županije iskazivali nezadovoljstvo od prošlog četvrtka do nedjelje. Najviše prosvjednika okupilo se prvog dana prosvjeda, njih 500-tinjak te su palili lampione u Gradu i puštali Himnu slobodi. Župan Nikola Dobroslavić na konferenciji za medije održanoj u utorak je kazao kako nisu zabilježili probleme vezano uz nužne Covid potvrde u Županiji. Tom prilikom je gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako Grad Dubrovnik cijeli sustav uvezao sa sustavom kontrole i nadzora dolaska na posao, uz fizičku prisutnost osobe u zgra-

di koja kontrolira Covid potvrde. „Moram napomenuti da je Grad Dubrovnik, i sve ostale ustanove, sada dobio jedan nepredviđeni trošak, a to je trošak testiranja onih koji se ne žele cijepiti. To će nas koštati negdje oko 300 tisuća kuna,“ izjavio je Franković dodavši kako se radi o javnom novcu te kako se nada da će se do početka nove godine iznaći drugi model financiranja testiranja. Prokomentirao je i prosvjednike pored kojih je prvog dana prosvjeda prošao. „Neki su se pitali što sam ja onu večer radio na Stradunu kada je bio prosvjed. Bio sam na mi-

si i kada sam izašao iz Katedrale, vidio sam veliki broj ljudi. Sada je bila opcija da prođem kroz neku ulicu i mimoiđem te ljude.

Ali to su naši sugrađani, zašto bih ja mimoilazio naše sugrađane s kojima se ionako svakodnevno sretnem? Ja sam prošao kroz njih, pa su neki vikali ‚izdaja’, neki su vikali ‚Judo’, neki su se samo javili i rekli dobra večer, što sam i ja rekao i sve ih lijepo pozdravio,“ rekao je gradonačelnik koji je dodao kako ‚ne bi volio da se građani dijele na cijepljene i necijepljene.

Međutim, uvođenje obveznih Covid potvrde izazvalo je

Dubrovčani lampionima ispisali ‘Ne’

Policijski službenici koji su prosvjedovali protiv obveznih Covid potvrda

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

rde izazvale jede nezadovoljstvo kod dijela zaposlenika, pa je tako nekolicina policijskih službenika na radnom mjestu u Luci Gruž prosvjedovala zbog odluke.

Oni su naglasili kako ‚nisu protivnici cijepljenja, ali jesu protiv prisila, potvrda i diskriminacije’. Također, četvero policajaca iz Prometne policije je vraćeno doma jer su odbili predočiti svoje Covid potvrde. Kao rezultat svega toga, nekolicina građana se u utorak navečer okupila na Ilijinoj glavici i dala podršku policajcima.

Protiv obveznih Covid potvrda pobunilo se 16 od ukupno 20 zaposlenika Osnovne škole Slano koji u utorak nisu htjeli pokazati svoje dokaze o cijepljenju odnosno negativnom testu, zbog čega nisu mogli ući u učionice. O svemu su se očitovali iz škole.

Provjere na Fini, ne može se bez potvrde

„Riječ je izdvojenom slučaju u cijeloj RH gdje se u svim školama redovito odvijala nastava. Učenici su redovito došli u školu, a redovita nastava se nije mogla odvijati. Preostala četiri djelatnika s pokazanom covidom potvrdom su zbrinula djecu i osigurala djeci ponavljanje gradiva i što je moguće

Pred gradskom vijećnicom je prosvjedovalo 500-tinjak prosvjednika

kvalitetnije provođenje vremena u učionici. Velika većina roditelja je zaposlena i nije u mogućnosti preuzeti djecu, te je prva zadaća svakog djelatnika škole zbrinuti učenike, odnosno osigurati im odgoj i obrazovanje. Učenicima je u 11 sati osiguran školski prijevoz natrag kući, a ostali su ostali zbrinuti dok ih

prethodno kontaktirani roditelji nisu bili u mogućnosti preuzeti”, piše na službenoj stranici ove škole.

Ravnatelj Ante Konjuh iznenađen je ovom rekcijom koju smatra svojevrsnim štrajkom te je najavio pronalazak zamjene za djelatnike koji su odbili pokazati covid potvrde.

Nekolicina građana okupila se kako bi dala podršku policajcima

41

42

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Fotogalerija

ZAPALJENI LAMPIONI NA STRADUNU I U VUKOVARSKOJ

DUBROVNIK PORUČIO VUKOVARU: Vašu žrtvu nikada nećemo zaboraviti UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM ‚PRIJATELJ’ IZ METKOVIĆA izradila je svijeće koje su učenici dubrovačkih srednjih i osnovnih škola palili su srijedu ispred crkve svetoga Vlaha i u Vukovarskoj ulici. Tradicionalno, ispred crkve sv. Vlaha lampionima je ispisana riječ ‚Vukovar’, a blagoslovio ih je generalni vikar Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić. Također, duž cijele Vukovarske ulice su i ove godine brojni sugrađani postavili lampione u čast Gradu heroju i u spomen njegovoj žrtvi, kako ona nikada ne bi bila zaboravljena.

GORAN MRATINOVIĆ, PETRA SREBROVIĆ

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Fotogalerija Crna kronika

43

Humanitarni prilozi UDRUGA SLIJEPIH DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU: U spomen na dragu tetu Terezu Ogresta,umjesto cvijeće daruje 320,00 kuna obitelj Miša Radin.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348 mail:udruga.slijepih.du@du.t-com.hr Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: - Kolegice i kolege Upravnog odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika, umjesto vijenca za pok. Ivicu Šutala, brata našeg kolege prilažu 1.250,00 kn; - Obitelj Franice i Darka Pešice, u spomen na dragu Katicu Kunicu, umjesto cvijeća prilaže 200,00 kn; - Zlatko Kovač, dar djeci Doma 80 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN bro-

j:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com DOMUS CHRISTI Obitelj Nevenke Lonza u spomen na pok.

Nikolu Beusan, umjesto vijenca, 400 kn.

Korisnici i djelatnici zahvaljuju na poklonima Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: - Obitelj Prlj, u spomen na pok. Katu Marković, umjesto cvijeća prilaže 500,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com DVA SKALINA Umjesto cvijeća u spomen na pok. Tereziju Ogresta, 200 kuna prilažu Marija i Pasko Mišković;

U spomen na kolegu i dragog prijatelja Nevena Jerkovića, umjesto cvijeća 1.350 kuna prilaže generacija VTŠ-69 Dubrovnik; U spomen na dragu i dobru susjedu Jerku Jović, umjesto cvijeća 400 kuna prilažu stanari zgrade B. J. Jelačića 73.

Umjesto cvijeća za dragu Jelu Rudenjak, 200 kuna prilažu Marijana i Tonko Žabica; U spomen na pok. Martina Prkačina, 200 kuna prilaže obitelj Nedjeljke Kraljević; U spomen na pok. Toma Storelli, 200 kuna prilaže obitelj Iva Maškovića; U spomen na pok. Toma Storelli, 200 kuna prilažu Katija i Maro Mašković; Radić Marija donacija 200 kuna; Magdalena Aerlić donacija 600,00 kuna; Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227

46

petkom

AUTO - MOTO

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi jeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611 ll Prodajem VW Passat, 1,9 Tdi, 77 kw,

259000 km, godina proizvodnje 2006.

Nije uvoz, servisiran, registriran do 05.07.

2022.g. Cijena 45.000,00 kn.

Mob: 098 345 636

ll Prodajem namješten stan u Solinama

s parkingom, prizemlje kuće, 77 m2 plus terasa 24m2. Kontakt: 091 957 7843 ll Prodaje se stara kuća u Konavlima

oko 400 kvadrata okucnice ima pogled na more. Mob: 0955106792 ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 +

garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije so-

be+DB, 129.900 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Tražim djelove za skuter Honda

Lead 100 sa slike. Mob: 098/939-1164

ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,219.960 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Prodajem Passat B-8 varijant 2.0 TDI

DSG, 2015. Godina, 150 konjskih snaga, registriran do 3/22, prešao 119 000 km, full oprema. Kontakt: 099 536 4013

ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Kupujem Renault Twingo do 10 godina

star. Kontakt: 091 585 5001

ll Hyundai Acent 2000 godina. Prodajem

za 20000 kn. Mob:0916143946

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže

IZNAJMLJIVANJE

zin plin 16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792.

ll Iznajmljujem dvosoban stan na duže vrijeme, 56 m2, potpuno opremljen, Ulica kneza Branimira (Kineski zid), cijena po dogovoru. Kontakt: 091 586 3932.

ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god,

ll Iznajmljujem manji stan u Gružu

ll ll Prodajem BMW e.46 2000g ben-

110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829 ll Prodajem VW Golf IV. 2003 godi-

na. 1.6 benzin. Registriran do 05/2022.

Servisiran redovito. Cijena 12000 kn.

Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672 ll Seat Ibiza 2002g, registriran do 4/22,

benzinac, odlicna klima. Malo vozen, 139 000km. Sasvim novi akumulator. Neostecen, drugi vlasnik. 12000 kn.

Mob:098703069 ll Prodajem skuter Piaggo NRG 50,

2003. god. Cijena 2.600 kuna.Mob: 098 345 606 ll Prodajem osobni automobil FIAT

CROMA, god.proizvodnje 2009. s pri-

preko cijele godine, za samce. Kontakt: 020 419 574 ll Iznajmljujem manji stan ljepše

opremljen sa parkingom preko cijele godine, za samce. Kontakt 020 419 574

ll Iznajmljujem stan od 65m2 u

Novoj Mokošici na duže vrijeme. Pogled na rijeku. Telefon: 020 331 132

ll Iznajmljuje se na duže vrijeme studio

apartman u Mlinima. Mob:0915199537

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA ll Hitno se prodaje trosobni stan,70 m2

(etaža dvojne stambene kuće) sa okućnicom 54 m2(moguća gradnja parkinga),pod magistralom sa pogledom na stari grad.

Cijena 220.000 eura. Mob:091 583 4481

68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll Prodaje se dvoetažni/dvosobni stan

na Batali (prizemlje), korisne površine 50 m2 s taracom - 188.000 € Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009 ll Za poznatog kupca tražimo manji

studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

47

ll GRAĐEVINSKA ZEMLJIŠTA

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.

Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Tim iskusnih mestara nudi pomoc u Vasoj kući, apartmanu. Vrsimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Gradevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaza namjestaja, izrada i postavljanje zeljeznih ograda, vrata. ontakt:098 765 460 ll

ll Prodajem namješten stan u Soli-

nama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

PRODAJA RAZNO ll Prodajem namještenu montažnu

kućicu sa slike (2 sobe, kuhinja,WC, klima). Mob: 091/543-0029

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob:091 7285208 ll

ll Prodaje ovčji i kozji gnoj s dostavom.

Telefon 099 835 79 81

ll Prodajem dva nova baluna i dva nova

parangala, po 220 kn. Kontakt: 099 688 0160

ll Prodajem više stolova sa klupama

puno drvo. Kontakt: 099 688 0160

ll Prodajem krovni kufer Thule Atlantis

780. Cijena 2500 kuna. Mob:098345330 ll Povoljno prodajem jednu bačvu od

inoxa, 185 L. Kontakt: 091 586 3932.

ll Kupujem podne starinske ploče,

potrebno od min, 5m2 do max 20m2 istih.

Kontakt: 099 3922 800 ll Prodajem med i maslinovo ulje po-

voljno. Kontakt: 020 426 049 ili 091 9366 481

ll Prodajem bademe u ljusci.

Mob: 0916143946

ll Vrlo povoljno prodajem domidžane

USLUGE RAZNO

vom. Kontakt: 099 835 7981

Zaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera ,rolo zavijesa ,sve informacije .na 0911472794 .Mokošica.

ll Prodajem ovčji gnoj. Vreća 25 kn

ll

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dosta-

sa dostavom, a 22 kn vreća bez dostave.

Kontakt: 099 681 5456

ll

Uređujem vrtove, đardine, okućnice, orezivanje voćki, košnja, gnojidba, okopavanje. Mob:0916143946

DEŽURNA LJEKARNA KOD ZVONIKA” od 14.11. do 20.11.2021.

GRUŽ” od 21.11. do 27.11.2021.

48

petkom

• BROJ 75 • 19. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

BUDI MOJ SVETI NIKOLA!

Caritas Dubrovačke biskupije pokrenuo akciju ispunjavanja dječjih želja Tradicionalno, povodom blagdana Svetog Nikola, organiziraju podjelu poklona u sklopu „Dječjeg Caritasa”.

Ove godine proslava će biti obogaćena poklonima po dječjim željama

U

Caritasovoj akciji pod nazivom „Budi moj sveti Nikola” moguće je sudjelovati na Facebook stranici Caritasa Dubrovačke biskupije.

Djelatnici biskupijskog Caritasa djecu korisnike Caritasove pomoći pitali su što bi voljeli dobiti te njihove želje, pod inicijalima, godištem i spolu, objavili na svojoj službenoj Facebook stranici. „Imamo ukupno 74 vesele dječje želje, koje ćemo rasporediti u 3 popisa. Svi naši sugrađani, ali i svi ljudi dobre volje iz drugih dijelova Hrvatske mogu sudjelovati. Proces je jednostavan: zapišete se ispod objave, pričekate da

vam potvrdimo da je ‚’želja baš vaša’’, poklon kupite, označite ga rednim brojem i inicijalima te donesete ili pošaljete u naš Caritas” - tvrde.

Svi pokloni bi u Caritasu Dubrovačke biskupije, na adresi Liechtensteinov put 22, trebali biti do 1. prosinca, kako bi bili spremni za dostavu djeci.

„Ovom akcijom želimo postići dva cilja: prvo, želimo da svako dijete dobije nešto novo i nešto baš po njihovoj želji, a istovremeno želimo svima pružiti radost ispunjenja dječje želje kako bi na jedan dan mogli postati nečiji sveti Nikola. Želje su i sve nas razveselile i raznježile”.

Najčešće želje djevojčica su

lutke i barbike, kod dječaka bageri i autići, a tu je i nekoliko jako skromnih, poput paketića slatkiša ili omiljene mliječne čokolade” - poručuju za kraj iz Caritasa.

Prvi popis je riješen u rekordnom roku, a drugi popis s novih 25 želja objavljuju u petak 19. studenog na Facebooku.