Dubrovački dnevnik petkom br. 74

petkom

O BESPLATN

U OVOM BROJU Petak, 12. studenoga

Godina 2, broj 74, 2021.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

SVE ZBOG RADOVA NA TREBINJSKOM PODRUČJU Prijeti li nam nestašica vode u budućnosti?

COVID TESTIRANJE NA PARKINGU DOC-A Ova ekipa uzima uzorke i na terenu!

DR. DAVOR GRILEC: „Neum i Ravno prešišali su Dubrovnik po pitanju domova“

VIJESTI

AKTUALNO

ZDRAVLJE

DUBROVAČKI DOKTORI POSLALI SNAŽNO UPOZORENJE:

KRIŽALJKA

INOVATIVAN PROJEKT EKONOMSKE I TRGOVAČKE ŠKOLE:

„Učenike ćemo naučiti radu na realnom tržištu“ ll

Stranica 32

“PODRŽAVAMO OBAVEZNO CIJEPLJENJE, A ONI KOJI NE ŽELE, NEKA SAMI PLAĆAJU LIJEČENJE”

O PAMETNIM RJEŠENJIMA U ZEMLJI TULIPANA

Nizozemska upotrebljava čak i korišteni WC papir iz kanalizacije! ll

Stranica 16

AKCIJA ‚24 SATA BEZ KOMPROMISA’

ll Maja i Mirko Andrić opet kuhaju za dubrovačku bolnicu

Stranica 36

2

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

www.dubrovackidnevnik.hr

GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Aida Čakić Petra Srebrović Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAFI Goran Mratinović Željko Tutnjević KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

LUCIJA KOMAIĆ DAN FODOR PIXABAY

TKO SU ZAPRAVO RAVNOZEMLJAŠI?

M

isli li netko na druge ili možda ipak samo na svoju guzicu, u ovom paklu od epidemije u kojemu smo svi skupa u istom loncu, pitanje je od prvoga dana. Još od onog prvog trenutka otkad su ljudi panično kupovali wc papir, mlijeko, kvasac, brašno, šećer ili pelene za djecu. Takvim paničnim grabežom ispraznili su police trgovina toliko da onima drugima koji se nisu na vrijeme sjetili grabiti više nije bilo ostalo ništa. Kampanja cijepljenja koja je krenula uz slogan „misli na druge’’ pokazala se potpuno promašenom u srži. Lijepa je gesta na razini Europe bila pokušati komunicirati da smo svi zajedno u ovoj krizi, ali teško je to u svijetu koji je u osnovnim postavkama orijentiran samo na sebe. Uz kakofoniju informacija vezanih za novi virus pravo je čudo što su neke zemlje uopće dosegle procijepljenost od preko 50 posto. Zasad su neke teze

sigurne i potkrijepljene, znanstvenim istraživanjima i u praksi, a to je da cjepivo štiti od teških oblika i smrti. Primjerice, od 59 umrlih ovoga utorka, 70 posto ih nije bilo cijepljeno, a 17 umrlih jest.

Najmlađa osoba koja je preminula imala je 53 godine. li cjepivo, zasad, sa svojim prvotnim dozama nije uspjelo suzbiti epidemiju koja je u četvrtom valu brojčano i jača nego ranije. No, uz lakše posljedice za zdravlje ljudi u zemljama visoke procijepljenosti. Ljudi, koji se cijepe, sad je jasno, ne misle tim činom na druge, nego prvenstveno na sebe i svoje zdravlje. Kad bi htjeli pritom misliti na druge, morali bi se uz najnovije znanstvene spoznaje ponašati isto kao i na samom početku pandemije i gotovo isto kao i necijepljeni.

Morali bi i dalje nositi maske, držati distancu, izbjegavati zatvorene prostore i masovna okupljanja, ići u izolaciju nakon

A

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

3

najveći problem suzbijanja epidemije su potpuno drugačije skupine ljudi koje nemaju baš nikakve veze s ovima s kojima ih identificiraju.

E što se susretnu s nekim tko je zaražen.

Ljudi koji misle prvenstveno na sebe, a ne na druge, to naravno ne rade, posebno ako ne moraju. I nisu zbog toga oni sami krivi, jer tako se ponašaju zato što ih je netko uvjerio kako s tom dozvolom za ubojstvo, a što Covid potvrda u aktualnim uvjetima jest, mogu što žele. Mogu šetati po svijetu zaraženi s blažim simptomima ili bez njih, samo zato što im je to dozvoljeno. I nije im to bilo tko dozvolio, nego vlast, Stožer i dio znanstvenika. ad je itekako jasno, nakon najnovijih znanstvenih spoznaja i istraživanja, razina zaštite od cjepiva nakon pola godine znatno pada, ali vlade i dalje srljaju u takozvani model 2.0. u kojemu cijepljeni uz Covid potvrdu mogu sve, necijepljeni ništa, pa ni djeca, bez ikakvog znanstvenog uporišta kako bi takvo nešto moglo uopće suzbiti epidemiju, uz toliko dokaza kako je takav model pogrešan i opasan. Situaciju još više kaotičnom čini ovaj totalni rat svih protiv sviju. Ovi što misle na sebe potpuno su ogorčeni što dijele suživot s ovima koji na sebe ne misle onako kao i oni pa se još uvijek nisu cijepili. Nazivaju ih idiotima, kretenima, ravnozemljašima, sektašima, Chemtrails iluzionistima, teoretičarima čip zavjere, retardima i svim mogućim pogrdnim na-

S

zivima. Nije im jasno kako mogu biti toliko mentalno prikraćeni pa da ne misle na sebe i jednostavno se ne cijepe i tako kupe kartu za raj i dozvolu za ubojstvo, sve u jednom. atastrofalne podjele u društvu potiču oni koji bi trebali prednjačiti u slanju poruka o zajedništvu u kriznim vremenima. To je postalo toliko stravično za slušati, gledati i promatrati da se i najveći skeptik teorija zavjera zapita ima li ipak nešto u svemu tome opskurnom i otkad smo postali ovako suluda hipnotizirana gomila bez trunke razumijevanja jednih za druge. Ništa i nitko u životu nije crn ili bijel i osnova bilo kakvog suživota su isključivo toleriranje i uvažavanje. Tko je toliko ograničen da bi uopće vjerovao kako su polovica ljudi koji u nekom društvu nisu cijepljeni teoretičari zavjere koji se boje da će im se s cjepivom ugraditi čip?! Takvih je neznatan broj, ima ih otprilike onoliko koliko ima i glasača Živog zida, samo za usporedbu. U Dubrovniku je to zanemarivo, statistička pogreška. Možda su takvi glasni na društvenim mrežama, ali definitivno nisu većina i definitivno to nisu svi ovi ljudi koji su trenutno proglašeni državnim neprijateljem broj jedan. Većina ljudi koji dosad nisu cijepljeni, a koje Vlada, mediji i Stožer detektiraju kao

K

pidemija je također pokazala kako kao društvo moramo mijenjati neke životne navike. Iako se o tome ne priča ni približno kao i o potrebi cijepljenja, valjda je svima ipak jasno koliku ulogu zapravo u svemu tome igra zdravstveno stanje.

No, nitko one koji u svemu tome ne misle na sebe pa recimo ne smanjuju kilažu koja se smatra uzrokom težih oblika bolesti ne naziva ravnozemljašima. Ali ravnozemljaši su zato ljudi koji od prvog dana pojave novog virusa paze na vlastito zdravlje i imunitet, koji se bave sportom, jedu zdravo, odnosno totalno suprotno od svih onih prikupljanja nezdravih namirnica koje prve nestanu s polica. Kad su brašno i šećer prvo što s njih nestaje, uopće nije čudno što zdravstvena kriza nije i gora. Ravnozemljaši su ljudi koji smatraju kako vlastitim zdravstvenim stanjem mogu ići u borbi s virusom koji je nepredvidiv, ali najčešće dokazano pogađa starije, deblje i bolesne. Pogađa i mlađe, ali rjeđe. Ravnozemljaši su ljudi koji boluju od nekih kroničnih bolesti radi kojih se opravdano boje posljedica cjepiva s kojima se i dalje bolje upoznaje i sama znanost. Ravnozemljaši su ljudi koji su preboljeli Covid, ali im birokracija ne da dozvolu da mogu sve, iako mogu i više od dijela onih koje tu dozvolu imaju, a s kojom se služe kao s dozvolom za ubojstvo, misleći kako mogu sve, potpuno ignorirajući najnovije znanstvene spoznaje iz kojih je jasno kako je to opasno. Niti su potpuno zaštićeni, niti je istina da nisu zarazni. Zato, cijepite se, radi sebe. Nosite maske i budite odgovorni, radi drugih. Političarima, Stožeru, opasnim i promašenim politikama koje su potpuno oprečne znanstvenim dokazima unatoč. Krenu li na cijepljenje prisiljavati djecu, koja dokazano ne umiru od ove bolesti, a što je jedini potpuno dokazani efekt cjepiva, što će to drugo biti nego upravo ravnozemljaštvo. Suludo uvjerenje bez ikakvih znanstvenih dokaza koje bi ga opravdalo.

4

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno Vijesti

RAZGOVARALI SMO S GLAVNIM LICIMA BORBE PROTIV COVID-A U DUBROVNIKU

Bekić podržava uvođenje obv infektolog poručuje: „Mrtve ć OPĆA BOLNICA DUBROVNIK ugasila je hladni operacijski pogon, medicinskim sestrama su prekinuti godišnji odmori, dubrovački liječnici nisu optimistični, svakodnevno imamo velike brojke novozaraženih... O aktualnoj situaciji razgovarali smo s glavnim akterima u borbi protiv virusa na dubrovačkom području PETRA SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

G

odina je 2020., datum 27. prosinca. u Hrvatskoj je protiv koronavirusa cijepljena prva osoba, o kraju pandemije već se prognozira. Mislilo se tada kako će 2021. godina biti godina normalnog života. Ravnatelj Hrvatskog zavoda

za javno zdravstvo Krunoslav Capak, tada je izjavio kako ‚do ljeta 2021. očekuje smirivanje epidemiološke situacije jer je potražnja za cjepivom u cijelom svijetu velika’. U anketi Dubrovačkog dnevnika prije 52 tjedna, čitatelji su se s 56 posto glasova izjasnili kako misle da će koronavirus, odnosno pandemija, doživjeti svoj kraj 2021. godine, dok je njih 44 posto kao

godinu kraja ipak prognoziralo 2022.

GDJE JE ‚ZAŠTEKALO’?

Godinu dana kasnije situacija je nepromjenjena. Cjepivo imamo, procijepljeno je (u trenutku pisanja ovog napisa) 48,65 posto ukupnog stanovništva u Hrvatskoj. Pandemija se razbuktava i dalje, unatoč jasnim primjerima visoko procijepljenih država koje

više ne strahuju za svoje zdravstvene sustave. Dio Hrvata i dalje misli kako će se pandemija povući sama od sebe i da ne trebaju dati svoj doprinos cijepljenjem, drugi slijede preporuke i čini se kako su među tim taborima tenzije iz dana u dan sve izraženije. „Najgore svojstvo ovoga virusa je njegova nepredvidivost i to što ga stalno podcjenjujemo, stalno mislimo da smo ga pobijedili i onda primimo tri autogola. Ja bih na neki način uvjetovao cijepljenje, a sad treba vidjeti na

...

STJEPAN ĐURIČIĆ:

Stjepan Đuričić, voditelj odjela za infektologiju i dermatovenerologiju

„Bit će nam dva i tri autobusa mrtvih dnevno. Nemam niti predstavu koliko će to trajati, nemam uopće dobru prognozu. Gledajte gdje živimo, sadašnju procijepljenost, pa kako da budem optimističan? Ja ih gledam kada nam dolaze, kada umiru“

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

5

veznog cijepljenja, a glavni ćemo brojati u autobusima!“

Ovih se dana u županiji ruše covid rekordi, pune se bolnički kapaciteti

koji način. Interes pojedinca ne može biti ispred interesa zajednice. Ono što ljudi ne shvaćaju jest da smo mi u ratu. Samo u ratu znaš tko ti je neprijatelj i gdje se nalazi, a ovdje ne znaš dok ne uđe u kuću i ubije nekoga, nisi niti svjestan da je ušao. Isto kao što u ratu imamo mobilizaciju i dezertere, tako i ovdje treba uvesti mobilizaciju“, kaže nam ravnatelj Zavoda za jav-

no zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Mato Lakić.

No, Zavod za javno zdravstvo nije ustanova čiji je posao samo borba protiv koronavirusa, a ravnatelj Lakić rekao nam je kako pati i drugi dio poslova koji Zavod radi jer su djelatnike uglavnom preusmjerili na rad za potrebe COVID-a, uzorkovanja, analiza, pa i zvanja oboljelih i vođenja izvješća.

Marijo Bekić, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik

UTRKA IZMEĐU KORONAVIRUSA I ZDRAVSTVENOG SUSTAVA Trenutno je zaustavljen hladni operacijski pogon bolnice. Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić pojasnio je što to točno znači. U bolnici postoje tri tzv. pogona - hitni, odgođeno-hitni i hladni. Hitni pogon je za sva ona stanja koja se ne mogu odgoditi odnosno uzrokuju trenutnu ugrozu koja mora biti odmah ‚riješena’, odgođeno-hitni se odnosi na ona stanja čije pogoršanje može doći u kratkom vremenu i zbog toga ih se također treba ‚sanirati’ čim prije. Ta dva pogona u dubrovačkoj bolnici i dalje rade neometano, uz sve ambulante, laboratorij, radiologiju... Zaustavljen je hladni pogon koji čine stanja koja ne trebaju hitnu operaciju. Za primjer je ravnatelj naveo operacije zamjene kuka, koja čini dio hladnog operacijskog pogona.

„Imamo 60-ak hospitaliziranih na COVID odjelu, proteklih dana imamo šestero ljudi na intenzivnoj, ostali su na odjelu za zarazne bolesti. Naš COVID odjel zauzima dva kata, imamo još 20 slobodnih kreveta, a da ne angažiramo dodatne kapacitete. I sada imamo nepromijenjen broj sestara koje su angažirane s drugih odjela, a to je njih 12“, opisuje ravnatelj Bekić.

Kako kaže, fizička pregrada COVID i non COVID je na drugom katu između Ortopedije i traumatologije te ostatka kirurgije. “Ukoliko se pređe brojka 82 hospitalizirana, iduće širenje ide na traumatologiju, gdje postoji kapacitet 30 kreveta,“ objašnjava ravnatelj dodavši kako su za potrebe rada na COVID odjelu

Nastavak na sljedećoj stranici

6

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

povučeni i specijalizanti. „Povukli smo 20-ak specijalizanata u rotaciji od dva tjedna, kolege su podnijeli veliki teret i žao nam je kao ustanovi, a i meni kao ravnatelju što smo ih morali povući, ali na ovaj način naši kolege infektolozi koji su već dugo u borbi imaju pomoć. Kroz ova dva tjedna boravka u ustanovi pomoći će, a neće patiti njihovo obrazovanje i specijalizacija, diplomski. Snosimo troškove njihovog boravka i želim zahvaliti i njima i direktoru hotela Imperial, Mariju Matkoviću, koji je osigurao smještaj za dio naših specijalizanata koji nemaju smještaj u Dubrovniku“, rekao je ravnatelj za Dubrovački dnevnik.

No, nisu kapaciteti smještaja i opreme jedini koji presuđuju u utrci između korone i zdravstvenog sustava. Kadar u bolnicama, odnosno ljudi koji znaju skrbiti o teže i teško bolesnim pacijentima, nije neograničen. Bekić je istaknuo kako s mogućnostima kadra kojeg imaju, mogu primiti još 30 do 40 osoba na liječenje od COVID-a.

trajati tri godine, druga kolegica pregovara u Irskoj o novom zaposlenju u struci. Ostali smo docentica Ljiljana Betica Radić i ja“, govori nam voditelj Odjela za infektologiju i dermatovenerologiju OB Dubrovnik, a sada tzv. COVID odjela, Stjepan Đuričić.

Valja svakako napomenuti da doktorica Betica-Radić ima sve uvjete za mirovinu, ali još uvijek radi u OB Dubrovnik sa COVID pozitivnim pacijentima uz doktora Đuričića, a oni su jedini specijalisti infektologije u našoj županiji.

timističan? Ja ih gledam kada nam dolaze, kada umiru. Prije deset mjeseci je ova država, po kojoj svi pljuju, nabavila cjepivo koje je besplatno, distribuirano kako treba, i opet ne valja“, frustriran je doktor Đuričić koji radi tolike brojeve dežurstava da je o tome teško i pisati. „Uveo bih da svatko tko nije cijepljen, a razboli se od korone, snosi troškove i plati svoje liječenje, da trošak ne snosi ni osnovno ni dopunsko osiguranje, nego sam bolesnik. A što se tiče zdravstvenog sustava, u njemu, da se mene pita, niti jedan čovjek koji nije cijepljen ili se ne želi testirati po protokolu - ne bi radio. Nikakve opomene pred otkaz, nego odmah raskid ugovora. Moramo početi rješavati problem, možda bi to bio dobar način, možda i ne bi, ali bismo poslali jednu poruku“, kaže Đuričić.

AUTOBUSI – MJERNA JEDINCA BROJANJA MRTVIH Najnovije brojke temeljene na reprodukcijskom broju delta varijante virusa, koja je trenutno dominantna, prikazuju kako ćemo trebati procjepljenost od 90 posto kako bi se pandemija zaustavila. Upitali smo doktora ‘RAZOČARAN SAM Đuričića misli li da ćemo te bro- OPĆOM KULTUROM HRjke postići.

VATA U 21. STOLJEĆU’ „Naravno da nećemo. Bit će Tijekom ove pandemije zabinam dva i tri autobusa mrtvih lježeno je i veliko nepovjerenDVA SPECIJALISTA OD dnevno. Nemam niti predsta- je javnosti prema samoj struci.

PREVLAKE DO SPLITA vu koliko će to trajati, nemam Upitali smo svoje sugovornike Sada 2022. godina kuca na vra- uopće dobru prognozu. Gledaj- zašto je to tako. ta, a mi umjesto kraja pandemi- te gdje živimo, sadašnju procije- „To je stvar opće kulture, ja sam je imamo zaustavljen hladni pljenost, pa kako da budem op- razočaran sada kada sam shoperacijski pogon u Općoj bolnici Dubrovnik i preopterećene, psiho-fizički umorne liječnike koji brinu koliko će sugrađana o kojima skrbe svakog dana - umrijeti. „Na Odjelu je užasno, nama infektolozima je užasno naporno, preopterećeni smo, imamo ispomoć specijalizanata, ali odluke i odgovornost nosimo mi.

Od četvero ljudi koji su započeli ovu pandemijsku priču sa statuJoško Cebalo, načelnik Stožera som specijaliste, jedna kolegica civilne zaštite DNŽ je pošla na porodiljni koji može

...

Mato Lakić: „Najgore svojstvo ovoga virusa je njegova nepredvidivost i to što ga stalno podcjenjujemo, stalno mislimo da smo ga pobijedili i onda primimo tri autogola. Ja bih na neki način uvjetovao cijepljenje, a sad treba vidjeti na koji način. Interes pojedinca ne može biti ispred interesa zajednice. Ono što ljudi ne shvaćaju jest da smo mi u ratu“

vatio koji je kvantum opće kulture u RH u 21. stoljeću. To je ono što mene kao čovjeka, kao profesionalca koji skoro 25 godina radi u zdravstvu – rastužuje“, završava za Dubrovački dnevnik Đuričić i odlazi na još jedno dežurstvo, spašavati živote.

Na ovo pitanje osvrnuo se i ravnatelj ZJZ-a Lakić. „Očito je u nas taj mentalitet da kada građani budu suočeni s činjenicom da ljudi umiru, trudnice i mlađi – onda se cijepe. I to će trajati dok brojevi ne počnu padati, onda kada brojevi počnu padati, tada će opet vjerojatno biti stagnacija s cijepljenjem.

To je jedan loš način razmišljanja,“ kaže Lakić.

Joško Cebalo, načelnik Stožera civilne zaštite DNŽ, svjestan je kako cijela situacija predugo traje, a građane poziva na strpljenje, ali i na povjerenje u struku. „Cjepivo protiv koronavirusa velik je doseg medicine te po-

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

tvrtke Valamar, koji stoji na raspolaganju OB Dubrovnik. Za sada još uvijek ne postoji potreba za aktivacijom Valamara kao sekundarnog objekta za zaražene, a glavni ‚problem’ Valamara je taj što je to objekt gdje se ne može dati kisik, a većina hospitaliziranih, kako objašnjava ravnatelj Bekić, zbog težih kliničkih slika koje viđaju u trenutno hospitaliziranih, zahtjeva upravo terapiju kisikom.

Mato Lakić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo DNŽ

zivam sve da se cijepe i na taj način iskažu solidarnost, zajedništvo i brigu za vlastito, ali i zdravlje naših najmilijih,“ poručuje Cebalo.

Ravnatelj bolnice je istaknuo kako je trenutni stav Svjetske zdravstvene organizacije, a i svih organizacija koje se bave borbom protiv koronavirusa, kako je jedino aktivno i primjenjivo sredstvo borbe protiv pandemije – cijepljenje. „Imate stručnjake i ‘stručnjake’, puno se ovih pod navodnicima pojavilo. Pandemija traje i određeni dio javnih osoba i političara, estradnih osoba i pogotovo društvene mreže šalju krive informacije, kako educiranim tako i needuciranim ljudima. Ne treba ljude kriviti što imaju ograničeno znanje iz medicine, kada to nije njihova struka, ali onda čovjek kad prati te sve informacije, zbunjuje ga se, osoba počinje sumnjati i to je rezultat tog negativnog djelovanja, ljudi se onda ne cijepe. Sada

smo svjedoci kolona ljudi koji se žele cijepiti. Vidimo u Zagrebu redove ljudi koji se nisu cijepili, onda kada su vidjeli kako korona može biti opasna, odlučili su se cijepiti. Mi u bolnici vidimo pogoršanja u sat vremena, ljudi u kratko vrijeme mogu postati izrazito loše, imati tešku kliničku sliku“, kaže Bekić.

Pitali smo ravnatelja bolnice misli li da se treba uvesti obavezno cijepljenje. „Za sve ljude koji imaju indikaciju, odnosno mali broj ljudi koji su razvijali alergijske reakcije na dosadašnja cjepiva imamo opravdanje za necijepljenje, ali svi ostali se mogu i moraju cijepiti i opravdanje za necijepljenje nemaju. Ja jesam za uvođenje obaveznog cijepljenja, nisam stručnjak tog područja, ali svi stručnjaci koji se bave tim područjem su složni da je cijepljenje jedini izlaz iz ove pandemije“, kaže Bekić .

Osvrnuo se i na sekundarni objekt za COVID pozitivne, onaj

AKO MOŽE KAFIĆ, MOŽE I KUĆICA Naši sugovornici su za Dubrovački dnevnik prokomentirali eventualno postrožavanje mjera, nadolazeći Advent, kao i druga blagdanska okupljanja. „Po pitanju eventualnog pooštravanja mjera na području Dubrovačko-neretvanske županije, ističem kako Stožer razmatra i takav scenarij, ponovno u suradnji i prema preporukama županijskog Zavoda za javno zdravstvo. Naš primarni cilj do sada, ali i u budućnosti, svakako je očuvanje zdravstvenog sustava. Želio bih naglasiti da tome doprinosimo svi kao pojedinci pridržavanjem mjera, ali i cijepljenjem koje se pokazalo najboljom zaštitom od težih oblika COVID-19 infekcije. Pridržavanje mjera među ostalim rezultira i smanjenjem pritiska na zdravstvene ustanove, ali i osoblje u zdravstvu koje je na svojim leđima nosilo, a i dalje nosi, najveći teret pandemije.

Pred nama je razdoblje Adventa. Naravno, svi mi želimo provesti blagdane u zajedništvu i u skladu s tradicijom pa i programima na kakve smo navikli prije koronavirusa, što je još jedan razlog da budemo razumni i mislimo jedni na druge. Stožer civilne zaštite Dubrovačko-ne-

retvanske županije prati situaciju, a pratit će je i dalje te će sukladno situaciji i u dogovoru sa strukom eventualno predlagati odluke o održavanjima manifestacija. Ono što moram istaknuti je da smo u stalnom kontaktu s jedinicama lokalne samouprave koje su dosad istaknule namjeru za organizacijom festivala ili događanja u predblagdanskom razdoblju.

S njima ćemo i dalje komunicirati te ćemo zajednički donositi odluke, kako smo učinili i prošle godine“, rekao je Joško Cebalo.

Bekić smatra kako postoji prostor za održavanje Dubrovačkog zimskog festivala, jer, kako kaže, ne vidi razlog zbog kojeg kućice ne bi mogle raditi, dok kafići mogu. „Budući da je pristup ugostiteljskim objektima neograničen, ali uz poštovanje određenih epidemioloških mjera, nema razloga da se ne održi Advent. Radi se o događaju na otvorenom i ne bi trebalo doći do nekih masovnijih okupljanja ispred kućica“, zaključuje Bekić, dok Lakić smatra kako je pooštravanje mjera jedino moguće rješenje u ovom trenutku.

“Po meni ljude treba resetirati, s mjerama. Da ljudi shvate ‘nećete pomoliti iz kuće’, jer ako dozvoljavamo da ljudi idu po kafićima, druže se, rade što hoće, a nema tko to kontrolirati, onda to nije dobra poruka.

Ljudima mora biti jasno da ne možemo ovako dalje. Nije ovo pitanje totalnog lockdowna, ali da postrožimo maksimalno, jer to je jedino moguće rješenje u ovom trenutku. A ovo sada... mi na ovaj način, čekamo samo još veće katastrofe“, zaključuje Lakić.

7

8

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Analiza

ČETVRTI VAL JE NAJVEĆI TEST CJEPIVA

ISTRAŽILI SMO kakva je situ postigle veliku procijepljen USPOREDILI SMO STANJE s preminulima od Covida-19 u zemljama koje su postigle zavidnu procijepljenost te u onima u kojima je visoka stopa procijepljenosti izostala IVONA BUTJER MRATINOVIĆ MATIJA HABLJAK/PIXELL

S

adašnji službeni stav struke oko učinkovitosti cjepiva mogao bi se sažeti u jednu rečenicu – cjepiva protiv Covida-19 štite protiv zaraze, a

pogotovo težih oblika bolesti i smrtnih ishoda od koronavirusa. No, kolika je razina te učinkovitosti, stručnjaci u Hrvatskoj se vrlo često ne mogu dogovoriti.

U ponedjeljak je tako zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin za HRT izja-

...

vila kako se procjenjuje da cijepljene osobe 10 puta manje šire zarazu od necijepljenih.

Dodala je i kako je ta zaraza kraća, pa i tako ima manje šanse da cijepljena osoba zarazi nekog drugog. Podaci su to slični onima koje je iznijela medicinska analitičarka CNN-a, dr. Leana Wen, liječnica i profesorica javnog zdravstva na Sveučilištu Milken koja je kazala kako je kod cijepljenih osoba šest puta manja mogućnost da će dobiti Covid-19 nego necijepljene osobe te kako je 11 puta manja mogućnost da će

JE LI U HRVATSKOJ RAZOČARALO CJEPIVO ILI UPRAVLJANJE EPIDEMIJOM? Slično kao i kod ostalih svjetskim zemljama, i u Hrvatskoj su hospitalizirani i umrli uglavnom oni koji nisu primili cjepivo protiv Covida-19. Kad se usporede svi podaci, generalno se može zaključiti kako cjepivo nije razočaralo, barem kad se radi o zaštiti od smrtnih ishoda i težih oblika Covida-19, s čime se slaže i najveći dio znanstvenika. No, građani s pravom postavljaju pitanje je li razočaralo upravljanje Covid krizom od strane nadležnih. Na propitivan-

ja su stoga naišle mjere Stožera prema kojima cijepljene osobe ne moraju u samoizolaciju nakon kontakta s osobama koje su pozitivne na Covid-19 pa mnogi procjenjuju kako takva odluka nije u skladu s ciljem suzbijanja zaraze. Premda prema dosadašnjim istraživanjima cijepljeni zarazu šire nešto teže, oni je i dalje šire, pogotovo zato što imaju uglavnom blage simptome uz koje mogu neometano funkcionirati i prehodati bolest. Nadalje, još je uvijek veliki broj onih

koji su preboljeli Covid i imali su pozitivan antigenski test, ali im se on ne uvažava za dobivanje Covid potvrda. Nepobitna je činjenica kako gotovo ne postoji nikakav nadzor oko provođenja mjera pa su se one kršile tijekom svih faza valova epidemije u Hrvatskoj, bilo da se radi o postavljanju stola više no što je dozvoljeno, pa do broja ljudi koji mogu biti u kafiću po kvadratnom metru. Dubrovčani svjedoče kako su i oni vikendom vrlo često prepuni.

umrijeti od covida.

No, zapažena je i reakcija Gordana Lauca, člana Znanstvenog savjeta Vlade RH koji tvrdi kako Savjet gotovo konsenzusom smatra da cjepivo loše štiti od zaraze. Ali ne i od težih oblika bolesti jer bolest nije isto što i zaraza. Lauc je tako kazao kako su se veće nade polagale u zaštitu cjepiva od zaraze, ali i kako ono iznimno dobro štiti od težih oblika bolesti i smrtnih ishoda. Čini se kako se znanstvenici uglavnom slažu oko toga da su dostupna cjepiva izvrstan alat od obrane protiv težih oblika bolesti i smrtnosti od Covida-19.

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Analiza

9

uacija u zemljama koje su nost i gdje je najgore stanje

I U HRVATSKOJ BOLNICE U PRVOM REDU PUNE NECIJEPLJENI Najveći test učinkovitosti cjepiva svakako je četvrti val zaraze koji je u tijeku. Čini se da se do rujna ove godine cijepio svatko tko je to htio, a sada se krenulo s docjepljivanjem već cijepljenog stanovništva. Dosad dostupni podaci koji govore o kretanju pandemije mogli bi ići u prilog tezi da cjepiva učinkovito štite od težih oblika bolesti i smrtnih ishoda. Dokaze upravo gledamo.

Istina je kako i cijepljene osobe obolijevaju od Covida-19, no ipak su u manjini naspram neci-

jepljenih. Tako na nacionalnoj razini od ukupnog broja hospitaliziranih covid pacijenata, 75 posto otpada na necijepljene, a 35 posto na cijepljene koji se u pravilu brže oporavljaju. Istina je i kako se i osobe koje su u potpunosti cijepljene mogu zaraziti, razviti teži oblik bolesti i naposljetku umrijeti, no i one su u značajnoj manjini. Tako je od ukupnog broja covid pacijenata koji su preminuli u ponedjeljak, 80 posto onih koji nisu bili cijepljeni.

REKORDERI U CIJEPLJENJU DANAS IMAJU PAD SMRTNIH SLUČAJEVA

Sličan je trend vidljiv i na europskoj, odnosno svjetskoj razini. Iz grafova koji se mogu vidjeti na stranici Worldometers, jasno je kako države koje su postigle dobru procijepljenost nemaju skokove u brojevima mrtvih kakve su imale prije procjepljivanja šire populacije.

Ujedinjeni Arapski Emirati s enormnom procijepljenošću koja iznosi 88,4 posto stanovništva, od kraja rujna ove godine bilježe nikad manje brojke novozaraženih na dnevnoj razini. Taj pozitivan trend prati i drastično smanjenje broja smrtnih slučajeva na dnevnoj bazi. UAE su najveće skokove smrtnih slučajeva imali tijekom veljače i ožujka ove godine, a prije toga u proljeće 2020. godine. Oni se nakon procjepljivanja više nisu ponovili i stanje na tom području sada je mirno.

Kao dobar primjer procijepljenosti često se spominje i Izrael, gdje je cijepljeno 62,3 posto stanovništva. Podsjetimo, Izraelci su bili pioniri u masovnom cijepljenju, postižući iznimnu procijepljenost koja se pela i na 78 posto, no sada se ukidaju sve propusnice za one koji su drugu dozu cjepiva primili prije više od šest mjeseci, a nisu primili i treću dozu cjepiva, što je naišlo na kritike dijela tamošnje struke. Izrael je početkom ljeta ukinuo gotovo sve mjere protiv Covida-19, a

...

Odličnu procijepljenost postigle su i Belgija (74,3 posto potpuno cijepljenih od ukupnog broja stanovništva), Island (76,2 posto) i Danska (75,8 posto) koje bilježe višestruka smanjenja smrtnih slučajeva u odnosu na skokove kojima su svjedočile prije cijepljenja. Na Islandu je na oko 7 500 zaraženih osoba, ove godine umrlo svega pet osoba. Prije cijepljenja je od posljedica Covida preminulo 30 osoba.

ni u takvim uvjetima brojke nisu značajno rasle. Njihov graf također pokazuje trend padanja smrtnih slučajeva od Covida-19, premda je širenje delta varijante Izrael nedavno stavilo na prvo mjesto u svijetu po broju novozaraženih. No, na bolničkom liječenju, u zemlji u kojoj je ostvaren zavidan postotak cijepljenih osoba, završavaju uglavnom oni koji se nisu cijepili.

Nastavak na sljedećoj stranici

10

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Analiza

Svi se vrlo dobro sjećaju situacije u Italiji koja je bilježila ogromne brojke umrlih od Covida-19 u prvom valu epidemije koja je pokosila sjever zemlje.

Posljedično su tada uvedene i neke od najstrožih covid mjera, a nasreću, danas je situacija u Italiji bitno drugačija. Zemlja u kojoj je postignuta potpuna procijepljenost kod 73 posto stanovništva više se nikada nije vratila na veliki broj smrtnih slučajeva, još od proljeća ove godine, otkako je provedeno masovno cijepljenje. Situacija je sada tamo znatno povoljna.

Pozitivni primjer procijepljenosti je i Španjolska. Premda se početkom ljeta o njoj govorilo u kontekstu povećanja broja zaraženih, sasvim sigurno i zbog proboja delta varijante virusa, ona nakon masovnog cijepljenja nije bilježila skokove smrtnih slučajeva kakvima je svjedočila prije toga. Inače, Španjolska je postigla potpunu procijepljenost kod 78,9 posto ukupnog stanovništva.

Odličnu procijepljenost pos-

...

Kao loši primjeri mogu se navesti Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Srbija, Rumunjska, Bugarska i Gruzija. Spomenute zemlje bilježe između 18, koliko ima Ukrajina do 43 posto, koliko ima Srbija, potpuno cijepljenog stanovništva.

Pogledom na njihove grafove koji prikazuju broj umrlih od početka pandemije do danas, može se vidjeti kako se situacija u ovom valu znatno pogoršala.

OMJER UMRLIH CIJEPLJENIH I NECIJEPLJENIH OSOBA U DOBRO PROCIJEPLJENOM SINGAPURU

tigle su i Belgija (74,3 posto potpuno cijepljenih od ukupnog broja stanovništva), Island (76,2 posto) i Danska (75,8 posto) koje bilježe višestruka smanjenja smrtnih slučajeva u odnosu na skokove kojima su svjedočile prije cijepljenja. Na Islandu je na oko 7 500 zaraženih osoba, ove godine umrlo svega pet osoba. Prije cijepljenja je od posljedica Covida preminulo 30 osoba.

TKO ĆE MORATI UČITI NA TEŽI NAČIN? I dok spomenute visoko procijepljene zemlje bilježe znatan pad smrtnih slučajeva kao posljedicu Covida-19, za loše procijepljene zemlje je proboj delta varijante koronavirusa, koja je zaraznija od britanske ili vuhanske, značio i skok broja umrlih od Covida. Kao loši primjeri mogu se navesti Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Srbija, Rumunjska, Bugarska i Gruzija. Spomenute zemlje bilježe između 18, koliko ima Ukrajina do 43 posto, koliko ima Srbija, potpuno cijepljenog stanovništva.

Pogledom na njihove grafo-

Po svemu navedenom generalan zaključak bi bio kako je cjepivo zasad prošlo test, barem kad se radi o zaštiti od teških oblika bolesti i smrtnih ishoda. No, nije potpuno zaustavilo snažan proboj zaraznog delta virusa.

ve koji prikazuju broj umrlih od početka pandemije do danas, može se vidjeti kako se situacija u ovom valu znatno pogoršala. Svaka od tih zemalja upravo u ovom valu bilježi najveći broj umrlih, još od početka pandemije, osim Gruzije koja je neslavne rekorde rušila u kolovozu i rujnu ove godine. No, ponovno se približava negativnom trendu.

SINGAPUROM SE MANIPULIRA Samim pogledom na usporedne grafove koji prikazuju broj umrlih u ovom valu, može se zaključiti kako su najgore prošle zemlje s niskom stopom procijepljenošću, dok se u onima u kojima je zabilježena visoka procijepljenost u ovom valu (zasad) ne ponavljaju neslavni rekordi niti bilježi velika smrtnost od Covida.

Kad se radi o promatran-

ju učinkovitosti cjepiva, često se spominje Singapur. Naime, tamo je postignuta potpuna procijepljenost kod oko 82 posto ukupnog stanovništva, a u posljednje vrijeme i veliki skok novozaraženih. Zbog toga se često koristi Singapur kao primjer kako cjepivo ne djeluje, mada se pri tom izostavlja i važan detalj koji kazuje kako Singapur i dalje ima nisku smrtnost od Covida-19. Naime, svega 0,2 posto pacijenata u Singapuru završi s fatalnim ishodom, dok se ta brojka u drugim zemljama penje oko tri posto. Među preminulima su u prvom redu starije i bolesne osobe, ali kod svih dobnih skupina, većinom one necijepljene. U prijevodu, u Singapuru u kojem je stanovništvo većinski cijepljeno, od Covida-19 i dalje prvenstveno umiru oni necijepljeni, pa onda i nepotpuno cijepljeni.

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Analiza

BROJ SMRTNIH SLUČAJEVA KOD DOBRO PROCIJEPLJENIH BELGIJA

ISLAND

ITALIJA

DANSKA

BROJ SMRTNIH SLUČAJEVA KOD LOŠE PROCIJEPLJENIH ZEMALJA BJELORUSIJA

BUGARSKA

GRUZIJA

RUMUNJSKA

11

12

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

TUŽNA OBLJETNICA

Položeni vijenci u čast braniteljima koji su poginuli na Bosanci

OBUHVAĆENO VIŠE OD 3,5 TISUĆE UČENIKA

Voćni obroci za sve školarce osigurani i ove godine

G

rad Dubrovnik i ove školske godine nastavlja s provedbom programa „Shema školskog voća” u svih sedam gradskih škola. Naime, djeca od 1. do 8. razreda u osnovnim školama na gradskom području jednom tjedno dobivat će obroke voća. Omogućeno je to kroz program koji se provodi na razini Europske unije, a za kojeg je aplicirao i Grad Dubrovnik.

Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na podneseni zahtjev Grada Dubrovnika odgovorila je pozitivno te odobrila tražena sredstva. Ukupni iznos prava na potporu za školsku godinu 2021./2022. iznosi 115.770,16 kuna bez PDV-a, a odnosi se na 3592 učenika.

U

spomen na hrvatske branitelje, koji su prije 30 godina u jednom od najžešćih granatiranja Srđa u Domovinskom ratu poginuli na Bosanci, položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod spomen obilježja.

Počast su im u utorak, u ime Grada Dubrovnika, odali dubrovački gradonačelnik Mato Franković, pročelnica Paula Pikunić Vugdelija i vijećnik

Maro Kristić.

Vijence su položile i obitelji poginulih branitelja te predstavnici Županije i Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Udruge roditelja i udovica Domovinskog rata Dubrovnik, kao i ostale udruge proizašle iz Domovinskog rata.

Tog 9. studenog 1991. godine u srpsko-crnogorskom napadu živote su izgubili dragovoljci

Domovinskog rata: Mario Pezzi, Franci Lazibat, Vedran Ivošević, Hamdija Kovač, Željko Raguž, Antonio Vatović i Željko Putica.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Dubrovnik i Policijska uprava Dubrovačko-neretvanske županije i ove su godine organizirale odavanja počasti poginulim braniteljima na Bosanci.

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

13

SASTANAK OKO RAZVOJA OTOKA

KORIŠTENJEM SREDSTAVA iz EU fondova do bolje budućnosti Elafita ZA PROVEDBU PROGRAMSKIH AKTIVNOSTI ZA OTOKE namijenjeno je ukupno 150 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, što iznosi približno 1,14 milijardi kuna.

G

radonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sastao se u utorak u velikoj vijećnici s predstavnicima mjesnih odbora s područja Elafita. Glavna tema sastanka bila je budućnost Elafitskog otočja u nadolazećem programskom razdoblju, s naglaskom na potencijal korištenja sredstava iz europskih fondova za planirani infrastrukturni i gospodarski razvoj ovog dijela Grada.

Na Elafitima djeluju četiri mjesna odbora: Mjesni odbor Luka Šipanska, Mjesni odbor Suđurađ, Mjesni odbor Koločep i Mjesni odbor Lopud.

Na sastanku su sudjelovale i pročelnica Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima Paula Pikunić Vugdelija i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove,

regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž.

Pročelnica Raguž predstavnicima mjesnih odbora prezentirala je novi Integrirani teritorijalni program za otoke 2021.-2027.(ITP), jedan od programa koji su predviđeni za financiranje u programskom razdoblju Europske unije 2021.-2027. Za provedbu programskih aktivnosti za otoke namijenjeno je ukupno 150 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, što iznosi približno 1,14 milijardi kuna.

Naime, posebnim programom za otoke koji se temelji na teritorijalnom pristupu odgovara se na specifičnosti života na otocima poput otežane promet-

ne dostupnosti i nedostatka infrastrukture, nedostatka zdravstvenih, socijalnih i odgojno-obrazovnih usluga na otocima i slabijih poslovnih prilika, istaknula je pročelnica Raguž. Aktivnosti su stoga formirane oko ključnih ciljeva, a to su održivo upravljanje, očuvanje i korištenje otočnog prostora, unaprjeđenje poslovne i javne infrastrukture, valorizacija kulturne baštine i razvoj kulturnih usluga i promicanje energetske učinkovitosti.

Predstavnici mjesnih odbora iznijeli su problematiku mjesnog stanovništva i prijedloge koji bi se mogli realizirati, a u skladu su s predstavljenim programom. Cilj je identificirati prioritetna po-

...

Aktivnosti su formirane oko ključnih ciljeva, a to su održivo upravljanje, očuvanje i korištenje otočnog prostora, unaprjeđenje poslovne i javne infrastrukture, valorizacija kulturne baštine i razvoj kulturnih usluga i promicanje energetske učinkovitosti

dručja djelovanja kako bi se moglo krenuti u izradu projektne dokumentacije i time u konačnici u rješavanje lokalnih potreba, usuglašeno je na sastanku.

14

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Grad

POMLAĐUJE SE VOZNI PARK

LIBERTAS NABAVLJA NOVE AUTOBUSE,, najveći dio financiran AUTOBUSE iz europskih sredstava GRADSKO DRUŠTVO ĆE OBNOVITI flotu s dva zglobna autobusa i šest solo gradskih niskopodnih autobusa te sa sedam solo gradskoprigradskih i tri midi prigradska autobusa

N

akon što je u ožujku 2021 raspisan poziv za sufinanciranje nabave autobusa za pružanje usluga javnog gradskog prijevoza, te poslije potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstaval Libertas Dubrovnik krenuo je s procesom nabave novih autobusa koji bi u Dubrovnik trebali stići tijekom 2022. godine.

Ovom akvizicijom Libertas će obnoviti flotu s dva zglobna autobusa i šest solo gradskih niskopodnih autobusa te će iz upotrebe biti povučen jednak broj autobusa.

Kao najpovoljniji ponudite-

lj za nabavku dva zglobna gradska niskopodna autobusa odabrana je ponuda ponuditelja Auto Hrvatska PSC d.o.o. u iznosu od 5,692,700,00 uvećano za PDV, dok je kao najpovoljniji ponuditelj za nabavku šest solo gradskih niskopodnih autobusa odabrana je ponuda ponuditelja Auto Hrvatska PSC d.o.o. u iznosu od 12,052,200,00 uvećano za PDV. Nabava je financirana sredstvima Europske unije u iznosu od

85 posto, a rok isporuke je 300 dana od dana potpisivanja ugovora.

Također, u ponedjeljak su završena još dva postupka, za treću i četvrtu grupu vozila, oba financirana sredstvima Europske unije. Novi autobusi bi u Dubrovnik trebali stići tijekom 2022. godine. Libertas će tako dodatno obnoviti flotu sa sedam solo gradsko-prigradskih autobusa i tri midi prigradska autobusa, a iz upotrebe će biti povučen jednak

broj autobusa. Kao najpovoljniji ponuditelj za nabavku sedam solo gradsko-prigradskih autobusa, odabran je Autobus d.o.o. čija ponuda iznosi 10 570,840,00 kn, uvećano za PDV, dok je kao najpovoljniji ponuditelj za nabavku tri midi prigradska autobusa odabrana je ponuda tvrtke Auto Hrvatska PSC d.o.o. u iznosu od 2 644,800,00 kn uvećano za PDV. Nabava je financirana sredstvima Europske unije u iznosu od 85 posto.

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

15

ZNAK PAŽNJE USUSRET BOŽIĆU

Iz Dubrovačko-neretvanske županije pošao kamion mandarina za Vukovarsko-srijemsku ”OVO JE VIŠE PRIJATELJSKA GESTA IZMEĐU DVIJU ŽUPANIJA koje gaje posebne odnose i sretni smo što vas možemo razveseliti mandarinama koje su poljoprivredni brend Dubrovačko-neretvanske županije,“ naglasio je župan Dobroslavić

D

ubrovačko-neretvanska županija, već 12. godinu zaredom, donira kamion mandarina prijateljskoj Vukovarsko-srijemskoj županiji. Župan Nikola Dobroslavić tom je prigodom istaknuo kako je riječ o malom znaku pažnje žiteljima Vukovarsko-srijemske županije ususret Božiću . ” Ovo je više prijateljska gesta između dviju županija koje gaje posebne odnose i sretni smo što vas možemo razveseliti mandarinama koje su poljopri-

vredni brend Dubrovačko-neretvanske županije,“ naglasio je župan Dobroslavić. „Zadaća Caritasa je pomagati potrebitima, a naš Caritas ima 140 obitelji koje su trajni korisnici pomoći.

Da bismo mi mogli pomoći potrebitima nužni su nam partneri i zahvalni smo našoj, ali i drugim hrvatskim županijama, posebice Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja je već tradicionalno uz nas,“ rekao je fra Slavko Milić, župnik župe Svetoga Josipa Radnika.

Prema riječima župana Vukovarsko-srijemske županije Damira Dekanića ove dvije županije, iako su na istočnom i južnom rubu Hrvatske, imaju zajedničku sudbinu iz Domovinskog rata. „Stiglo je vrijeme da konačno ujedinimo Zelenu i Plavu Hrvatsku i da proizvode naše ravnice plasiramo na turističko tržište juga Hrvatske,“ istaknuo je župan Dekanić.

Izaslanstvu Dubrovač-

ko-neretvanske županije na donaciji je zahvalila Ljiljana Škorić iz Udruge Paloma Vukovar koja već 20 godina aktivno djeluje na tom području. „Zahvaljujem na donaciji koja će razveseliti brojne invalidne osobe, a bit će i suza radosnica u njihovom oku.

Ova suradnja mogla bi biti model koji bi slijedile i druge županije, a sve kako bismo zajednički pomogli potrebitima,“ izjavila je.

16

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

TULIPANA VANJA VALTROVIĆ, NOVINAR KOJI JE DUGO ŽIVIO U ZEMLJI

‘Nizozemska je svoje mane pre upotrebljavaju čak i korišteni VANJA VALTROVIĆ više je od dva desetljeća živio u Nizozemskoj. U intervju priča o pametnim rješenjima koja su implementirali kako bi poboljšali život čitavoj zajednici MARO MARUŠIĆ PRIVATNI ARHIV

V

anja Valtrović je novinar-freelancer koji je više od dva desetljeća živio u Nizozemskoj. Nedavno je u Dubrovniku održao predavanje pod nazivom Pametni gradovi u kojima je približio hrvatskoj publici razna rješenja za poboljšanje života građana u Zemlji Tulipana i to ne samo ona tehnološke prirode.

Nizozemska je manja od Hrvatske, a ima četiri puta više stanovnika. Dok se iz Hrvatske građani iseljavaju, u Nizozemsku rado dolaze, unatoč boljoj klimi Lijepe Naše. Zašto je to tako?

Da bi se odgovorilo na ovo pitanje trebamo se vratiti u prošlost. I sami kažete da klima tamo nije najbolja, a ni konfiguracija terena nije za poželjeti. Naime, skoro 20 posto teritorija Nizozemske

je pod vodom, a gotovo polovica države je do jednog metra nadmorske visine. Od Batavira, najstarijih stanovnika Nizozemske, uvijek se razmišljalo kako se zaštiti od poplava, velikih oceanskih valova i snažnih vjetrova. Prvi nasipi i brane počeli su se graditi već u 7. stoljeću da bi par stotina godina kasnije došlo do izgradnje cjelovitijih sustava za obranu od voda. Osim tehničkih izazova jako je važan bio i onaj socijalni. Naime, svaki stanovnik, bez obzira je li bila riječ o svećeniku, plemiću ili kmetu, bio je odgovoran za dobro stanje nasipa i brana. Čak su i neprijateljski gradovi tijekom ratova zajednički održavali sustav zaštite od poplava. Najzanimljivije je od svega da im takvo zajedničko djelovanje nije nametano kao obveza, jer kada nekome nešto naređuješ, stvara se otpor. Stoga vlasti nikad ništa nisu nametale kao naredbu već su se problemi isključivo rješavali dija-

logom, objašnjavanjem, uvjeravanjem...

Rezultat je impozantan. Nizozemska je moru ‘ukrala’ dobar dio teritorija. Taj teritorij se naziva polder.

Da, ali ono što je važnije od poldera je polderen. Ta riječ označava način donošenja odluka strpljivim uvjeravanjem do postizanja konsenzusa. Polderen je stoljećima usađen u nizozemsko političko i društveno djelovanje i zbog toga su oni danas tu gdje jesu. Upravo ih je surov teritorij natjerao da gledaju u budućnost i donose inovativna rješenja iza kojih stoje svi građani. Johan Cruyff (sjajni nizozemski nogometaš op.a.) jednom je zgodom rekao kako svaki nedostatak ima svoju prednost. Kod nas je slična izreka „Nije svako zlo za zlo“.

Upravo je loš i nevelik teritorij natjerao Nizozemce da budu racionalni i inventivni u njegovom iskorištavanju. Pa

...

KAKO TO DA GRADONAČELNIKE U NIZOZEMSKOJ BIRA KRALJ, A NE GRAĐANI NA IZBORIMA? Ovaj način je odavno utemeljen u njihovoj povijesti, a razlog zašto se još uvijek održao, leži u činjenici što smatraju da gradonačelnik treba biti vanstranačka osoba kojoj su u prvom planu interesi grada i građana. Ako bi dolazio iz neke stranke i bio kao član te stranke izabran, smatraju da bi mogao doći u sukob interesa, odnosno da bi mu nekad interesi stranke mogli biti važniji od interesa grada i njegovih građana.

je tako zemlja sa 0,04% - niti pola promila - svjetskog obradivog tla, danas druga zemlja na svijetu, odmah iza SAD-a, po izvozu poljoprivrednih artikala. Sve zahvaljujući inovacijama i konsenzusu građana.

Nizozemska na malom teritoriju ima puno stanovnika, a nijedan milijunski

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

17

etvorila u prednosti, pa danas WC papir iz kanalizacije’ napravljeni od biorazgradive plastike, a od prirodnih materijala je sagrađena zvučna izolacija u tunelima. Sa strane ceste postoje mali disfraktori koji buku usmjeravaju u zrak kako bi se smanjio zvučni pritisak na okolne kuće. Također tu su i male vjetroturbine koje ne pokreće klasični vjetar nego onaj što ga stvaraju vozila, a održan je i natječaj za umjetnička djela koja bi krasila vijadukte.

‘U Nizozemskoj biljke proizvode električnu energiju’

grad. Kako je to moguće?

Ne slučajno, jer jako paze da im se gradovi ne spajaju u velike megalopolise. Osim same povijesti i tradicije koja je također pridonijela nespajanju, zakon o kompaktnosti gradova iz 1950. godine, propisuje koliko se koji grad smije širiti, a tampon zone među njima su obavezne. Drugim riječima, upravo zbog tih tampon zona ne mogu se spojiti. Ta mjesta im služe kao zone za rekreaciju i poljoprivredu. Pazite prije

koliko su desetljeća oni mislili na urbanizaciju i kvalitetu života svojih stanovnika.

Rezultat je veliki broj manjih gradova. Statistika kaže da imaju 27 gradova između 100 i 250 tisuća stanovnika, te 56 gradova između 50 i 100 tisuća, a tri četvrtine Nizozemaca živi u gradovima.

Koja tehnološka rješenja primjenjuju u posljednje vrijeme?

Teško ih je sve nabrojati. Recimo, prošle godine su pustili

u promet prvu pametnu cestu na svijetu koja je u potpunosti samoodrživa što znači da je energetski neutralna. Šest godina su planirali kako je izvesti u skladu s polderenom, i onda su je sagradili u šest mjeseci. Ima 16 kilometara, a asfalt na njoj je projektiran tako da smanjuje buku i potrošnju guma. Tu su, naravno, pametni semafori, potom dinamička rasvjeta koja se smanjuje ili povećava ovisno o gustoći prometa. Prometni znakovi su

Postoje i biljke koje stvaraju električnu energiju?

Jedna od firmi koja je sa svojom inovacijom bila uključena u projektnu fazu ceste je Plant-e. Tesla je još davno rekao da je zemlja velika utičnica i veliki izvor energije, samo trebamo shvatiti kako ćemo je crpiti. Ovo što je ova tvrtka uspjela započeto je još davno u raznim pokusima. Kako to funkcionira? Fotosintezom nastaju šećeri koje biljka koristi za svoj rast, a višak šećera preko korijena odlazi u zemlju. U zemlji bakterije razgrađuju šećer i pri tom se oslobađaju elektroni,

Nastavak na sljedećoj stranici

18

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

...

„Čak se i WC papir iz kanalizacije može iskoristiti. U Nizozemskoj godišnje 180 tisuća tona WC papira završi u kanalizaciji. To je količina celuloze za koju treba posjeći 200 tisuća stabala.

Nizozemci su došli do načina kako izvući celulozu iz WC papira koju potom koriste u mješavini za pravljenje asfalta.“

Prekrasna biciklistička staza pokraj Eindhovena inspiraciju je dobila u Van Goghovoj Zvjezdanoj noći

a Plant-e je našao način da ‘zarobi’ te elektrone i dobije električnu energiju. Ona nije velika, treba otprilike metar kvadratni biljaka da bi zasvijetlila jedna LED dioda. Ovo tehnološko rješenje je sjajno za mjesta do kojih nisu provedeni dalekovodi. Recimo odlično bi se moglo iskoristiti za senzore koji su sve više oko nas, mjere vrijeme, pomicanja u tlu, gustoću prometa… Umjesto da neki senzor koji nije blizu energetske mreže koristi akumulator, može se energijom napajati iz biljaka.

Ova firma je uspjela energijom biljaka poslati rezultate mjerenja senzora u satelit, znači nije riječ o zanemarivoj energiji. Također, u jednoj školi u Nizozemskoj, biljke napajaju bežićni internet, a učenici ga zovu Wi Fi biljka.

Ima li kakvih pametnih rješenja u turizmu?

Naravno. Marius Smit je u Amsterdamu 2011. godine pokrenuo Plastic Whale, poduzeće koje organizira ”fishing evente” gdje turisti plaćaju kartu u iznosu od 50 eura i odlaze u vožnju kanalima, te skupljaju bačenu plastiku. Naravno uz onaj klasični turistički dio s vodičima i slično. Prve godine imao je 450 ‘ribara’, a već dogodine 1200. Potom je od plastike napravio prvi brod koji je nastavio posao.

Danas ima 12 zaposlenih i devet brodova, od kojih je dobar dio napravljen od bačene plastike. Sve skupa je 13 tisuća ljudi odlazilo na izlete. Također, pokrenuo je i proizvodnju namještaja od plastike, a održava i edukacije za djecu. Na svom su ga putu podržale i

neke velike korporacije poput Nikea i Starbucksa. Nizozemska jako puno ulaže u cirkularnu ekonomiju odnosno da se upotrijebljeni resurs ponovno može vratiti na tržište.

To čak vrijedi i za kanalizaciju, je li tako?

Otpadne vode već su sada u fazi da se pročišćavanjem mogu koristiti za piće bez ikakvih problema za ljudsko zdravlje. No, nije lako psihički piti vodu za koju znaš da dolazi iz kanalizacije, pa se stoga ona danas u Nizozemskoj upotrebljava za druge stvari, a ne za piće. Otpadne vode se kod njih tretiraju kao sirovina. Iz njih se mogu izvući fosfati koji su dobri kao gnojivo u poljoprivredi. Samo iz otpadnih voda Amsterdama godišnje bi se moglo izvući

fosfata za tisuću tona gnojiva što je dovoljno za gnojenje deset tisuća nogometnih igrališta. Čak se i WC papir iz kanalizacije može iskoristiti.

U Nizozemskoj godišnje 180 tisuća tona WC papira završi u kanalizaciji. To je količina celuloze za koju treba posjeći 200 tisuća stabala. Nizozemci su došli do načina kako izvući celulozu iz WC papira koju potom koriste u mješavini za pravljenje asfalta. Nakon što se celuloza iz upotrijebljenog WC papira koristila za gradnju jedne ceste dogradonačelnica Amsterdama Marieke van Doorninck je kazala da „gradnju te ceste smatra simbolom cijele cirkularne ekonomije. Jer čak i ako korišteni WC papir možemo koristiti za neku novu namjenu, to znači da više ništa ne možemo smatrati otpadom. Sve se ponovo može upotrijebiti“.

Spomenuli ste kako su Nizozemci prilikom grad-

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

nje ceste raspisali natječaj za umjetnička djela na vijaduktima. Znači, nije im važna samo funkcionalnost, nego i estetika.

Daan Roosegarde je možda najbolji primjer toga. On je umjetnik i inovator, a za sebe voli reći da je tehnopoet.

U suradnji s građevinskom firmom Heijmans rekonstruirao je biciklističku stazu između Eindhovena i Neunena. Rezultat je fascinantan – ‘prosuli’ su Van Goghovu Zvjezdanu noć po biciklističkoj stazi. Tajna je u premazu koji preko dana upija sunče-

vu svjetlost, a noću svijetli u bojama i konstelaciji Van Goghova neba. Nakon biciklističke staze, Roosegaarde i Heijmans pozabavili su se i drugim prometnicama. Jer, kako Roosegaarde kaže: “Cestogradnja je jedna od najkonzervativnijih grana graditeljstva. Ako automobili postaju sve pametniji, trebala bi i njihova prateća infrastruktura biti pametnija. To treba promijeniti jer ceste koje vi i ja koristimo određuju naš okoliš više od automobila koji po njima voze.”

‘Bio sam skeptičan prema kvartovskoj patronažnoj njezi, ali rezultati su me u potpunosti demantirali’

No nije samo poanta pametnih gradova u tehnološkim rješenjima, iako su nam ona prva asocijacija kad čujemo tu frazu.

Gradonačelnik Rotterdama Ahmed Aboutaleb jednom je zgodom kazao kako ne postoje pametni gradovi, nego pametni građani. Ja se slažem s tom tvrdnjom. Što se tiče Nizozemske možda najbolji primjer da dobra rješenja ne počivaju samo na tehnologiji jest neprofitna organizacija Buurtzorg (naziv nastao od riječi kvart i njega). Riječ je o patronažnoj pomoći unutar kvartova koju je osmislio Jos de Blok pod geslom kad humanost nadvlada birokraciju zajednica profitira. Ideja je da se patronažne sestre unutar kvartova što bolje upoznaju s ljudima kojima pružaju pomoć.

Sestrama i tehničarima dana je sva sloboda u odlučivanju što misle da je najbolje za pacijente. Tu se vraćamo na ono što smo prije govorili, nema nametanja obaveza i onda se ne stvara otpor. U praksi se dogodilo da medicinske sestre obavljaju jako puno poslova koje uopće ne moraju. Peru pacijente, odlaze im u trgovinu i banku, te slične svakodnevne sitnice upravo zato jer im to nitko nije naredio. To je posljedica zbližavanja s pacijentima, jer se tu ne radi samo o povijesti bolesti, nego prvenstveno povijesti života.

Vrlo utopistička priča prema kojoj sam bio skeptičan, ali rezultati su me demantirali.

Kada je 2006. krenuo, Jos

...

„Prvi nasipi i brane počeli su se graditi već u 7. stoljeću da bi par stotina godina kasnije došlo do izgradnje cjelovitijih sustava za obranu od voda. Osim tehničkih izazova jako je važan bio i onaj socijalni. Naime, svaki stanovnik, bez obzira je li bila riječ o svećeniku, plemiću ili kmetu, bio je odgovoran za dobro stanje nasipa i brana. Čak su i neprijateljski gradovi tijekom ratova zajednički održavali sustav zaštite od poplava“

de Blok je imao jedan tim od četiri sestre, 2019. godine ima 850 timova po desetak sestara i tehničara koji brinu za oko sto tisuća pacijenata. U administraciji je zaposleno svega 40 ljudi koji se brinu za fakture i plaće, Administrativni troškovi iznose samo 8 posto budžeta (prosjek u Nizozemskoj je oko 25 posto). Godišnji promet je oko 400 milijuna eura. Jedna revizorska kuća je u svom izvješću istaknula „kada bi sve organizacije za pružanje njege u kući usvojili ovaj model, nizozemski zdravstveni sustav bi na patronažnim uslugama uštedio oko 40 posto”. U posljednjih pet godina Buurtzorg je čak četiri puta proglašen najboljim poslodavcem u Nizozemskoj!

19

20

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

A SKUP O VAŽNOSTI MENTALNOG ZDRAVLJ

Doktor Davor Grilec: Grilec: ‚N prešišali su Dubrovnik NEDAVNO JE U LAZARETIMA održan važan skup na kojemu se predstavio strateški okvir za zaštitu mentalnog zdravlja u Hrvatskoj do 2030. godine MARO MARUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

P

rošli tjedan je u Lazaretima održan skup na kojem se govorilo o strateškom okviru za zaštitu mentalnog zdravlja u Hrvatskoj u razdoblju od danas, pa sve do 2030. godine.

Danijela Štimac Grbić iz Odjela za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo istaknula je važnost rane prevencije i otkrivanja problema mentalnog zdravlja.

-Važno je implementirati adekvatan, specifičan i lako primjenjiv alat odnosno upitnik za rano otkrivanje djece koja su pod rizikom za razvoj mentalnih poremećaja, i to u okviru sistematskih pregleda – kazala je Štimac Grbić.

Više je uzročnika mentalnih problema od genetike preko stresova i trauma koji mogu biti okidači za razvoj bolesti, isto kao i zlouporaba droge i alkohola. Zdravi stil života, dobri međuljudski odnosi, prvenstveno u obitelji, odlična su prevencija mentalnih bolesti, no ako se već pojave, istaknuto je na skupu, važno je pruži-

ti odgovarajuću i kvalitetnu skrb.

-Onima koji trebaju pomoć treba pristupiti individualno, jer smo svi mi različiti, i ono što će pomoći jednoj osobi ne mora nužno značiti da će odgovarati i drugoj – naglasila je Štimac Grbić i dodala – Pacijent mora biti u fokusu te mora sudjelovati u donošenju odluka koje su najbolje za njegov oporavak. Najvažnije je preusmjeriti sustav psihijatrijske skrbi s

primarno bolničkog tretmana s dugotrajnim liječenjem i učestalim hospitalizacijama na izvaninstitucionalni tretman u zajednici.

MOBILNI TIMOVI Tu bi najveću ulogu trebali imati mobilni multidisciplinarni timovi sastavljeni od stručnjaka iz različitih područja, ali i takozvanih peer workera. To su osobe koje su i same prošle psihičke po-

teškoće, a razne studije su pokazale da pacijenti s problemima odlično reagiraju na dijalog s osobom koja je imala iste ili slične simptome. Takvi timovi bi mogli dolaziti pacijentu kod kuće gdje se osjeća zaštićen. Ovakva praksa počela se primjenjivati u Hrvatskoj 2017. godine kada su nastala tri mobilna tima – u Zagrebu, Karlovcu i Slavonskom Brodu. Cilj je da svaki grad u Hrvatskoj ima mobilne timove, a pri tome je vrlo važna edukacija peer workera. Što se Dubrovnika tiče, nažalost, još uvijek nije ništa službeno zaživjelo, ali mobilni tim postoji na volonterskoj

Slađana Štrkalj Ivezić: „Vrlo je bitno unaprijediti mjere podržanog stanovanja, socijalnog uključivanja i socijalne skrbi u zajednici“

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

21

Nažalost, Neum i Ravno po pitanju domova’ ...

„Stalno se u predizbornim obećanjima spominju razni domovi, a što imamo u praksi? Otvaraju se u susjedstvu, u Neumu, u Ravnome i mnogi Dubrovčani odlaze tamo umjesto da mogu biti u svom gradu. Vjerujem da će se uskoro domovi otvoriti i na Ivanici. Grad Dubrovnik, čini se, nema znanja, nema kapaciteta, nema volje da bi nešto napravio na tom planu. Živimo u 2021. godini i u Dubrovniku ne postoji nikakav projekt za stambeno zbrinjavanje oboljelih s mentalnim poteškoćama“ – kaže doktor Davor Grilec.

bazi, a pokrenula ga je Udruga Lukjernica.

-Naš tim je dobar pomak, ali treba biti na još većem, odnosno službenom nivou –kaže Mira Džubur Šejtanić iz Udruge Lukjernica koja je provela edukaci-

Davor Grilec: „Nosilac svih ovih promjena u skrbi o mentalnom zdravlju mora biti lokalna samouprava, odnosno gradski i županijski uredi“

ju peer workera – Nakon edukacije imamo spremnih pet peer workera koji mogu biti sastavni dio bilo kojeg mobilnog tima.

Nadam se da će nadležne institucije prepoznati važnost mobilnih timova i da će sve uskoro biti na profesionalnoj razini, a ne volonterskoj.

Slađana Štrkalj Ivezić, psihijatrica iz Bolnice Vrapče, navela je što je još potrebno za oporavak pacijenata.

-Vrlo je bitno unaprijediti mjere podržanog stanovanja, socijalnog uključivanja i socijalne skr-

bi u zajednici. Također, pokušati osobama pronaći adekvatan posao, ako ne rade, jer siromaštvo jako pogoršava simptome. Sve ovo izgleda financijski zahtjevno, ali je dugoročno gledano ekonomski, a ne samo humanistički, najgore kada su osobe na dugotrajnom liječenju. Pristup pacijentu mora biti holistički, odnosno s više strana, a ne samo medikamentima. Važno mu je omogućiti jačanje vlastitih kapaciteta i samopouzdanja, a raditi na suzbijanju stigme i diskriminacije – istaknula je Ivezić i do-

dala da je ključna stvar za oporavak biti angažiran u zajednici na ovaj ili onaj način.

KAKO SMJERNICE IMPLEMENTIRATI U PRAKSI? -Pojedinci mogu pokrenuti promjenu, ali u konačnici cijela služba, važni dionici u sustavu zaštite mentalnog zdravlja kao i cje-

Nastavak na sljedećoj stranici

22

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

...

MENTALNO ZDRAVLJE U HRVATSKOJ Prema procjeni opterećenja bolestima za Hrvatsku, mentalni poremećaji su na 4. mjestu među vodećim skupinama, odmah iza kardiovaskularnih i malignih bolesti, te ozljeda. Mentalni poremećaji tako sudjeluju sa 7 posto u ukupnom bolničkom liječenju u Hrvatskoj. Najveći broj hospitalizacija je u dobi između 20 i 59 godina što mentalne poteškoće svrstava u vodeće uzroke bolničkog liječenje u radno aktivnoj dobi, a najveći dio hospitalizacija dolazi zbog problema uzrokovanih alkoholom. Čak 80 posto svih hospitalizacija dolazi kroz hitni bolnički prijem što pokazuje koliko je važno prepoznavanje i pravovremeno liječenje na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Također, stopa suicida u Hrvatskoj u prosjeku je veća od onoga na razini Europske Unije.

lokupna zajednica moraju biti motivirani da bi vizija oporavka i poštivanja ljudskih prava zaživjela i utjecala na živote naših korisnika, naše profesionalne živote i na cijelo društvo koje mora biti zainteresirano za zaštitu mentalnog zdravlja, jer je to dobrobit za sve ljude – zaključila je Ivezić.

Sve ovo u teoriji sjajno zvuči i u skladu je sa smjernicama o skrbi mentalnog zdravlja razvijenih zapadnih zemalja, ali psihijatar Davor Grilec iz Opće Bolnice Dubrovnik upozorava na prepreke u praksi.

-Kada sam volonterski radio u Udruzi Lukjernica više puta sam dolazio do župana i gradskog odjela kojim predsjedava Dživo Brčić, a na neke naše zahtjeve samo su slegnuli ramenima i kazali da donesemo projekt. Mislim da je sada ključno pitanje ka-

ko dalje sve ove smjernice implementirati u praksi? Smatram da nosilac svih ovih promjena u skrbi o mentalnom zdravlju mora biti lokalna samouprava, odnosno gradski i županijski uredi koji bi povezali sve nas stručnjake da damo maksimum. Mi ne možemo kucati od vrata do vrata i stalno moliti pomoć. Osim Udruge Lukjernica volontirao sam i u udruzi za oboljele od Alzheimera, ali svuda su bili problemi financijske prirode. Udruga za Alzheimer je sjajno radila posao, ali morala se ugasiti i to u jednom Dubrovniku koji slovi kao bogat grad. Nažalost Dubrovnik je danas isključivo orijentiran prema turizmu, a ova korona je još više pogoršala situaciju. Grad Dubrovnik je zatvorio pipu raznim udrugama što se nije dogodilo primjerice u Karlovcu. Grad je taj koji mora pre-

Danijela Štimac Grbić: „Onima koji trebaju pomoć treba pristupiti individualno, jer smo svi mi različiti, i ono što će pomoći jednoj osobi ne mora nužno značiti da će odgovarati i drugoj“

poznati važnost svega ovoga i ulagati, a ne da mi budemo ti koji će ići od vrata do vrata – naglasio je Grilec.

Također se osvrnuo na gradnju domova.

-Mi smo stalno zatrpani pitanjima građana kuda će s njihovim članovima obitelji koji boluju od mentalnih poteškoća ili demencije. Vrši se ogroman pritisak na psihijatrijski odjel, jer se nema kamo s tim pacijentima posebno ako su starije životne dobi. Stalno se u predizbornim obećanjima spominju razni domovi, a što imamo u praksi? Otvaraju se u susjedstvu, u Neumu, u Ravnome i mnogi

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

ti da pomognemo onima kojima naša pomoć treba – zaključio je Katičić.

Nadamo se da će se dobar dio ovih sjajnih smjernica sa skupa u Lazaretima implementirati u praksi kako bi se poteškoće mentalno oboljelih što više ublažile i kako bi se dobar dio njih vratio kvalitetnom životu u zajednici. To nas svima treba biti prioritet, ako ne već humanistički, onda barem ekonomski, jer je zdravlje najvažniji resurs gospodarstva.

...

MENTALNO ZDRAVLJE I KORONA

Dubrovčani odlaze tamo umjesto da mogu biti u svom gradu. Vjerujem da će se uskoro domovi otvoriti i na Ivanici. Grad Dubrovnik, čini se, nema znanja, nema kapaciteta, nema volje da bi nešto napravio na tom planu. Živimo u 2021. godini i u Dubrovniku ne postoji nikakav projekt za stambeno zbrinjavanje oboljelih s mentalnim poteškoćama. Stoga mi neke Dubrovčane moramo slati daleko od svog rodnog grada, primjerice u Varaždin ili na granicu s Mađarskom, jer oni tamo nisu isključivo bazirani na turizam, nego nude i neke druge usluge – zaključio je Grilec dodavši da nije pesimist,

ali stvari moramo ogoliti i prikazati onakve kakve zaista jesu.

KATIČIĆ ODGOVARA NA KRITIKE Na kritike Gradu Dubrovniku odgovorio je Miho Katičić iz Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo.

-Mi smo tu da služimo ljudima, pa isto tako uvažavamo kritike doktora Grileca. Ne želimo biti birokrati, nego istinski slušati i mijenjati stvari. Dokaz toga je i moj kolega iz odjela Marko Grgurević koji volontira u Lukjernici, tako da se ne mogu složiti s tezom o zatvorenim vratima. Nažalost, postoje određene procedure bez

kojih mi ne možemo djelovati, ali da nemamo sluha ne bismo uopće bili na ovom važnom skupu. Da bismo mi pomogli vama, morate i vi pomoći nama. Ja nisam političar i slažem se u jednom dijelu s doktorom Grilecom da smo orijentirani samo na turizam i da to dugoročno nije dobro, jer se mladi bave samo s apartmanima. Ipak, optimist sam, ovakvi skupovi pokazuju da zajedno možemo jako puno i to što su od vas tražili projekt ne znači da su vrata zatvorena, nego je to poziv za suradnju. Nažalost procedure su takve, postoje povjerenstva za svaki segment djelovanja, ali nas to ne bi trebalo spriječi-

Danijela Štimac Grbić naglasila je da je epidemija korone veliki izazov i što se tiče mentalnih oboljenja.

COVID 19 izazov je iz psihijatrijske perspektive jednako kao iz one epidemiološke. Važno je javno zdravstvene politike zaštite mentalnog zdravlja inkorporirati u strategije odgovora na pandemiju.

Nažalost, Hrvatska nije napravila dovoljno po pitanju zaštite mentalnog zdravlja u epidemiji korone, tek će se u budućnosti vidjeti posljedice – kazala je Štimac Grbić.

23

24

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NIJE PROBLEM SAMO AERODROM

Hoće li radovi na trebinj do nestašice vode na on „VIŠE VODE ĆE NAM TREBATI SIGURNO. Ne može se sa sigurnošću reći kad će se to dogoditi, no neizvjesnost u vodoopskrbi dubrovačke regije postoji,“ smatra Paviša. Pri tom su najugroženija izvorišta Duboka Ljuta i Ombla IVONA BUTJER MRATINOVIĆ malih voda na glavnim izvorima pitke vode na dubrovačkom poGORAN MRATINOVIĆ dručju, čime su povećani njihovi prirodni minimumi. No, stanje ubrovačko područje bi se zbog radova u susjednoj nalazi se u vrlo neizvBiH, o kojoj ovisi izdašnost izvojesnoj situaciji kad se ra na dubrovačkom području, radi o temeljnim remoglo bitno pogoršati, prvenstsursima, onima koji se tiču voveno zbog onih na brani Gorica, de. Govori to i analiza diplomirakoja se nalazi tri, četiri kilomenog inženjera građevine Tomistra uzvodno od Trebinja. U pilava Paviše koja je predstavljetanju su radovi na sanaciji prona 2017. godine na Saboru hrcurivanja vode u bokovima bravatskih graditelja u Cavtatu, a s ne koji su započeti, ali nisu naskojom su upoznate sve nadležtavljeni i nije poznato kad je plane institucije, od Ureda predsniran njihov dovršetak. jednika Vlade, preko Županije Slivna područja izvora na dudo općina Konavle i Župa dubrovačkom području, kako pobrovačka. dsjeća Paviša, u potpunosti se „Više vode će nam trebati sigurno. Ne može se sa sigurnošću reći kad će se to dogoditi, no neizvjesnost u vodoopskrbi dubrovačke regije postoji,“ smatra Paviša. Pri tom su najugroženija izvorišta Duboka Ljuta i Ombla.

D

RADOVI NA PODRUČJU TREBIŠNJICE REFLEKTIRAJU SE NA NAŠE IZVORE U svom radu Paviša podsjeća kako je nakon izgradnje hidroelektrana na Trebišnjici i u Platu ostvareno poboljšanje režima

nalaze na području BiH pa je logično da se sve promjene koje se događaju na tom području automatski reflektiraju i na spomenute izvore. „Prije izgradnje hidroenergetskih objekata HE Trebinje, HE Dubrovnik i CHE Čapljina, u izvor Ombla, pored voda iz vlastitog sliva, putem brojnih ponora, dotjecale su vode iz susjednog sliva Trebišnjice. Nakon završetka izgradnje navedenih objekata, dolazi do značajnih promjena u režimu srednjih i malih voda jer je glavnina vode tunelom HE Dubrovnik preusmjerena u Župski zaljev,“ navodi Paviša u svom radu.

Osim toga, ni male vode Trebišnjice, upozorava Paviša, ne mogu doći do Omble jer je u njenom koritu izgrađen betonski kanal. Tako je korito Trebišnjice pretvoreno u kanal koji je obložen tankom betonskom oblogom, čime je u potpunosti spriječeno gubljenje vode kroz ponore. Kako upozorava Paviša, iz tog je razloga osiromašen ukupni kapacitet voda na priobalnim izvorima dubrovačkih područja, kao i na lijevoj obali Donje Neretve.

KAPACITETI OMBLE I DUBOKE LJUTE VEĆ SU SE SMANJILI Zbog svega toga, Paviša smatra kako dubrovačkoj regiji slijedi neizvjesno razdoblje kad je riječ o kapacitetu vode. Sanacijski radovi se u Trebinju moraju nasta-

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

25

jskom području dovesti nom dubrovačkom? ...

Male vode Trebišnjice, upozorava Paviša, ne mogu doći do Omble jer je u njenom koritu izgrađen betonski kanal. Tako je korito Trebišnjice pretvoreno u kanal koji je obložen tankom betonskom oblogom, čime je u potpunosti spriječeno gubljenje vode kroz ponore. Kako upozorava Paviša, iz tog je razloga osiromašen ukupni kapacitet voda na priobalnim izvorima dubrovačkih područja, kao i na lijevoj obali Donje Neretve.

viti, s obzirom na to da je ugrožena stabilnost tunelske cijevi i bokova brane, što bi za posljedicu moglo imati znatna smanjenja minimalnih protoka prema Ombli. „Kada znamo da je prirodni stogodišnji minimum Omble iznosio 2,4 kubna metra u sekundi, te da je pritom oko 2,0 kubna metra u sekundi putem po-

Izdašnost vode izvorišta Ombla u budućnosti bi mogla biti bitno smanjena

nora dolazilo iz susjednog sliva Trebišnjice, a u međuvremenu u koritu Trebišnjice izgrađen je betonski kanal, smanjenje dotoka iz akumulacije Gorica znatno će smanjiti i minimalne vode Omble. Kada bi se gubici kroz estavelu na lijevom i kroz ponorsku zonu u desnom boku brane u potpunosti zaustavili, stogodišnji minimalni protok Omble smanjio bi se na oko 500 litara u sekundi, a to je današnji kapacitet crpne stanice u Komol-

cu,“ navodi Paviša u svom radu, a najbolje se ne piše ni Dubokoj Ljutoj. „Istovremeno, minimalna izdašnost izvora Duboka Ljuta smanjila bi se na oko 200 litara u sekundi, koliko iznose današnji gubici u dovodnom tunelu HE Dubrovnik, za vrijeme kada je elektrana u pogonu.

Međutim, u krajnje negativnom scenariju kada bi sušno razdoblje nastupilo ranije za vrijeme redovnog godišnjeg remonta i

kada je dovodni tunel prazan, izdašnost Duboke ljute dodatno bi se smanjila za vrijednost gubitaka u tunelu i na kraju razdoblja remonta izvor bi gotovo presušio. Budući da će se radovi na trebinjskom području nastaviti jer je ugrožena stabilnost tunelske cijevi i povećan uzgon

Nastavak na sljedećoj stranici

26

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

u bokovima brane, sasvim je sigurno da će se minimalni protoci dodatno smanjiti, a to znači da prije svega na izvoru Duboka Ljuta neće biti dovoljno vode za potrebe razvoja, a vjerojatno ni za zadovoljenje sadašnjih potreba za pitkom vodom Župe dubrovačke i zapadnog dijela Konavala,“ upozorava Paviša.

Prema podacima s kojima raspolaže, raspoloživi višak vode Duboke Ljute, u odnosu na 2011. godinu, smanjio se za preko 75 posto. Zbog sanacije oštećene betonske obloge na dovodnom kanalu od Trebinja do Zavale, koja je završena koncem 2017., te zbog iznadprosječne suše, raspoloživi višak Omble, u odnosu na 2016. godinu, smanjio se za preko 50 posto.

...

„Budući da će se radovi na trebinjskom području nastaviti jer je ugrožena stabilnost tunelske cijevi i povećan uzgon u bokovima brane, sasvim je sigurno da će se minimalni protoci dodatno smanjiti, a to znači da prije svega na izvoru Duboka Ljuta neće biti dovoljno vode za potrebe razvoja, a vjerojatno ni za zadovoljenje sadašnjih potreba za pitkom vodom Župe dubrovačke i zapadnog dijela Konavala,“ upozorava Paviša

...

Radovi na trebinjskom području prijetnja su i konavoskim kapacitetima vode

‚NE MOŽEMO SE PRAVITI DA SE TO NAS NE TIČE…’ S cijelom situacijom upoznat je i načelnik Općine Konavle Božo Lasić koji je kazao kako postoje pokazatelji prema kojima Duboka ljuta, pogotovo tijekom ljetnih mjeseci, ima manje vode nego inače, a kada se izgrade svi planirani kapaciteti u Kuparima i Župi dubrovačkoj uopće te Cavtatu, pitanje je hoće li područja imati dostatnu količinu vode. „U Konavlima smo toga itekako svjesni. Stoga je jedan od naših budućih projekta i izgradnja prstena koji će omogućiti opskrbu vode za cijele Konavle iz rijeke Ljute, koja ne pripada trebinjskom nego orjenskom slivu. To znači kako više nećemo ovisiti samo o izvoru Duboke Ljute,“ izjavio je Lasić.

Kaže kako se ne možemo ‚zatvoriti u orahovu ljusku’ te

se praviti kako se ono što se događa u susjedstvu ne tiče i dubrovačkog područja, a pri tome misli na gradnju na Ivanici, ali i trebinjski aerodrom.

Krški teren je porozan i činjenica je kako sve što se događa na Ivanici ili trebinjskom području, automatski utječe i okoliš na dubrovačkom, a prije svega na vode. „I Ombla i Duboka Ljuta pripadaju slivu Trebišnjice. Bilo kakva zagađenost koja bi se dogodila u njihovim vodama utjecala bi i na našu vodu, i to je činjenica. Mene ne brine toliko gradnja trebinjskog aerodroma kao takva, neka svatko kod sebe radi što želi, ali pod uvjetom da drugome ne radi štetu. Mene više brinu načini na kojima se u susjedstvu gospodari otpadom i vodom jer sve to neminovno utječe i na naš okoliš, prvenstveno vodu,“ izjavio je Lasić koji stoga podržava stav župskog načelnika Sil-

„U Konavlima smo toga itekako svjesni. Stoga je jedan od naših budućih projekta i izgradnja prstena koji će omogućiti opskrbu vode za cijele Konavle iz rijeke Ljute, koja ne pripada trebinjskom nego orjenskom slivu. To znači kako više nećemo ovisiti samo o izvoru Duboke Ljute,“ izjavio je Lasić

vija Nardellija kako se dovod vode prema trebinjskom području treba uvjetovati gradnjom kanalizacijskom sustava na Ivanici. Kaže - nije to hir ni zločesta namjera, nego shvaćanje da neizgrađena kanalizacija i neriješeno pitanje oborinskih voda na Ivanici može zagaditi vodotokove u Župi. A to onda znači problem s kojim bi se mogli susresti i stanovnici dubrovačkog područja.

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Konavle

27

OPĆINSKO VIJEĆE

Usvojeno Lasićevo izvješće o radu, gotova javna nabava za projekt nove škole u Cavtatu ”CIJELA OPĆINSKA UPRAVA, kao i sve ustanove i društva reagirale su kvalitetno i pravodobno.

Bez obzira na tu situaciju, Općina se i dalje trudi realizirati kapitalne projekte uz pomoć Države i EU fondova,“ istaknuo je Lasić

T

reća sjednica Općinskog vijeća Općine Konavle održana je prošlog tjedna na kojoj su, između ostalog, usvojeni Izvješće općinskog načelnika o radu za razdoblje siječanj – lipanj 2021.godine, točke koje se tiču rebalansa Proračuna, kao i Prijedlog Odluke o zaduženju Općine Konavle za financiranje izgradnje vatrogasnog doma i spremišta te nabavu vatrogasnog vozila. Vijećnici su usvojili i Prijedlog Zaključka o osnivanju trgovačkog društva POSLOVNA ZONA ČILIPI d.o.o.

Obrazlažući svoje izvješće o radu, načelnik Lasić je istaknuo kako je i prva polovica godine, kao i cijela prošla godina, obilježena pandemijom COVID-19. ”Cijela općinska uprava, kao i sve ustanove i društva reagirale su kvalitetno i pravodobno. Bez obzira na tu situaciju, Općina se i dalje trudi realizirati kapitalne projekte uz pomoć Države i EU fondova. Zadovoljstvo mi je reći da je gotov proces javne nabave za izradu projekta izgradnje nove zgrade OŠ Cavtat, a u stalnom sam kontaktu s Ministarstvom oko financi-

ranja tog projekta”, rekao je načelnik Lasić.

Napomenuo je kako je potpisan Ugovor o prebacivanju Kaponira na Općinu Konavle za potrebe uspostavljanja Poduzetničke zone, za što će se posebnom točkom osnovati i specijalizirano trgovačko društvo. ”Započelo se s radovima na izgradnji Vatrogasnog doma na Grudi, a nastavljeni su radovi na izgradnji kanalizacijskog sustava u Moluntu. Također je potpisan Sporazum o rekonstrukciji cavtatske rive, a osigurana su sredstva za pr-

vu fazu radova”, istaknuo je načelnik.

Na sjednici je usvojen rebalans proračuna za ovu godinu sa 133 milijuna kuna na 101,5 milijuna kuna.

Ovakva izmjena najvećim dijelom proizlazi zbog obveze usklađivanja primitka od zaduživanja prema uputama Ministarstva financija za usklađivanje izvora financiranja kroz različite EU projekte.

Za potrebe razvoja Kaponira kraj Zračne luke u Čilipima osnovano je novo trgovačko društvo u vlasništvu Općine Konavle, Poduzetnička zona Čilipi d.o.o.

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

29

Piše: VJERA ŠUMAN

‚Komšije’ nemaju poticaje!

S

toka koja luta dolinom Neretve, uništava nasade i nasrće na ljude, razgolila je sav besmisao, nerad, neznanje mnogoljudnog Ministarstva poljoprivrede u posljednjih trideset godina. Pobuna Neretljana zbog gladnih i uplašenih krava koje ruše sve pred sobom izazvala je, za naše uvjete, gotovo munjevitu reakciju ovog Ministarstva. Brzopotezno su, pazi sad, dali nalog lovačkim društvima u Neretvi da opale iz svih oružja po neodgovornoj i podivljaloj stoci i tako ubijanjem tristotinjak grla, riješe problem koji traje već nekoliko godina. Njima je potpuno logično, što drugo, doli naložiti odstrel. Onda su se stvari zakomplicirale. Prvo se javio vlasnik tih goveda.

Ako stoka ima vlasnika ne tretira se kao podivljala. Tip je od poticaja za tu stoku dobio cca. sto i pedeset tisuća eura od milog Ministarstva poljoprivrede, ali nije zadovoljan. Država mu nije dala državno zemljište na kojem je on zamislio napraviti torove. Pa kad ne daju zemljište, sasvim je jasno da nije kriv on nego, tko drugi, doli država. I gdje bi on sa stokom osim da je pusti lutati okolo jer nema staja, torove i što je već potrebno. Jednako tako nema ni para, ni imovine od koje bi se naplatila šteta. druge pak strane, lovačka društva ne žele ubijati domaće životinje i tvrde da im Ministarstvo takvo nešto ne može narediti. Je li nekom palo napamet bez koliko stoke su ostali ljudi na Baniji? Onda su se javili iz Ministarstva i poručili da su

S

otvoreni za prijedloge. Pazi sad, oni su otvoreni za prijedloge. Oni koji su plaćeni da donose rješenja. Ne, nije to igrokaz iz Monty Pythona nego živa istina hrvatske zbiljnosti pod radnim nazivom „Uhljebistan na svim razinama“ . Državni poticaji u poljoprivredi bez reda i sustava, jasnih pravila koja se vezuju za rezultate, godinama proizvode ovakve sulude situacije koje samo povremeno završe u medijima. Je li itko kontrolirao one kojima daje poticaje, je li provjeravao uvjete i/ili koliko su proizveli onoga za što su dobili sasvim lijepe poticaje? Itekako izdašne, ako ih trošiš za vlastite potrebe.

Je li itko odgovarao, bio kazneno gonjen za prevaru države, poreznu prijevaru?

Ne budite smiješni. Nimalo ne bi začudilo ako onaj tip iz Neretve opet zatraži poticaj, možda ovaj puta za koze i ovce.

Mogla bih se okladiti da će opet u špag ubaciti nekoliko tisuća ili nekoliko desetaka tisuća eura. Kud će poslije ovce, koga briga. Jednako kao što se ekipa u Ministarstvu ne uzrujava. Pare koje dijele nisu im ćaćine. retna je okolnost što orasi nisu agresivni i neće niti podivljati niti napadati tuđe vrtove. Jer, u suprotnom, imali bismo već invaziju oraha s obzirom na poticaje koji su dijeljeni za njihovu sadnju. U posljednjih desetak godina bili su vrlo izdašni poticaji za sadnju oraha pa je u Hrvatskoj broj površina zasađen orasima s nekih dvije tisuće hektara, naglo skočio na osam tisuća. Ali gle čuda, orahe i dalje uvozimo u velikim količinama, između ostalih ze-

S

malja i iz Srbije, jer je, eto, taj vražji prinos s naših 8000 hektara, upola manji od prinosa u Srbiji koja pod orasima ima oko 3000 hektara. ‚Komšije’ nemaju poticaje. kontekstu najviše svađa, uvreda i dreke uvijek je prednjačila placa. Kažu da je splitska placa u tome najjača. Otud i ona poznata „svađaju se k’o piljarice“.

No vremena se mijenjaju i sad bi nova varijanta ili novo dno dna trebalo glasiti „svađate se k’o Zoki i Plenky“. Nepotrebno je tome bilo što oduzeti ili dodati. To je realnost koju živimo. I ne, uopće nije zabavno, nego sve više poprima obrise lošeg horora u zemlji bremenitoj istinskim problemima i tužnim životnim pričama onih koji kupuju kartu za odlazak. U jednom smjeru. aš zato kao bajka zvuči sloga u Gradu oko gradnje Sportske dvorane. Dvorane, koja je odavno trebala biti napravljena, uzme li se u obzir da je imala svu dokumentaciju, ali je tadašnji gradonačelnik Vlahušić nije predao ni tražio dozvolu. Imala je i investitore koji su nemalo uložili u projekte, ali oni Andru, iz samo njemu znanih razloga, nisu sjeli. Sad će, ako bog da, Grad povući novac iz EU fondova. Utakmice SP-a u rukometu 2025. trebale bi biti održane u novoj sportskoj dvorani. Nadam se da će tada, barem što se Covida tiče, zdravstvena situacija biti relaksirajuća. Jednako kao i ona sigurnosna, pa čak i ako navrati čuveni ‚špijun’ i izgovori:„Ja sam Hodak! Zvonimir Hodak!“ Eto vas.

U B

30

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

ŽIVOT U DOBA COVIDA

KRENULO TESTIRANJE NA PARKIRALIŠTU DOC-a, DOC-a, uzorci se uzimaju i na terenu „Cijene smo prilagodili i smatramo da smo trenutno najpovoljniji u Dubrovniku.

Brzi antigenski test će biti 110 kuna, dok je cijena za PCR test 650 kuna,” tvrde iz tvrtke Exeter PETRA SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

N

a parkiralištu DOC-a postavljen je novi objekt za testiranje na SARS-CoV-2 koji je počeo raditi ovoga ponedjeljka.

Ideja samog novog objekta za testiranje u Lapadu se zasniva na ljudskoj samosvijesti te je prvotno zamišljeno da će objekt koristiti građani koji žele bi-

ti društveno odgovorni ako im se pojave određeni simptomi. „Smatramo da će objekt biti potreban i građanima koji putuju te im je potrebna EU digitalna COVID potvrda za putovanja van države“, poručili su iz tvrtke Exeter.

Nude PCR testove na koronavirus, kao i brze antigenske testove. Radno vrijeme objekta je od 7:00 do 19:00 sati svakog dana, a ako bude potrebe za ranijim ili kasnijim izlaskom na teren, to

će se organizirati po dogovoru.

Zanimalo nas je na koji način će se eventualni zaraženi koji dolaze na testiranje odvojiti od ostalih ljudi koji prolaze parkiralištem. „Mjesto je frekventno i praktično velikom broju sugrađana, između ostaloga zbog toga je i odabrano. Sugrađani koji se pokažu pozitivnim na SARSCoV-2 će dalje biti upućeni po protokolu i pravilima struke“, odgovaraju iz Exetera.

...

Nude PCR testove na koronavirus, kao i brze antigenske testove. Radno vrijeme objekta je od 7:00 do 19:00 svakog dana.

Uzorke po uputstvima HZJZ-a i po propisima o dobroj praksi uzima stručno medicinsko osoblje. „Prikupljanje uzoraka u vrijeme pandemije je izazovno jer je bitno smanjiti kontakt, pogotovo na testnoj lokaciji. S tim na umu, imamo razvijen plan primanja i naručivanja klijenata kojima je

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

potrebno testiranje. Građani se od kuće mogu prijaviti preko QR koda, te će medicinsko osoblje naknadno doći na lokaciju za testiranje. Također, mogu se prijaviti i na licu mjesta, jer je mjesto prijave i mjesto uzimanja uzoraka odvojeno po svim epidemiološkim mjerama i standardima“, poručuju.

Nakon obavljenog testiranja, građani će dobiti rezultate brzog antigenskog testa unutar 15 do 20 minuta na mobilni uređaj, a PCR testa unutar 24 sata.

Saznali smo i cijene testova. „Cijene smo prilagodili i smatramo da smo trenutno najpovoljniji u Dubrovniku. Brzi antigenski test će biti 110 kuna, dok je cijena za PCR test 650 kuna,” odgovorili su.

Organizirana je i suradnja s epidemiolozima zbog kontaktiranja bliskih kontakata za izolaciju. „S obzirom na to da smo dužni poštovati protokole i zako-

ne struke, dužni smo pozitivno testiranu osobu uputiti na PCR test i smjestiti je u samoizolaciju.

Ako i PCR test pokaže prisustvo SARS-CoV-2 virusa, osoba će automatski biti smješte-

na u samoizolaciju u sustavu te će je zaduženi epidemiolog kontaktirati radi bliskih kontakata. Sama procedura po pozitivnom testu je standardizirana u struci i važno je se pridržavati“, poručuju.

Objekt će biti aktivan sve dok ima potrebe za testiranjem, a iz Exetera se nadaju da će to biti što kraće. „Također želimo istaknuti da možemo ponuditi i usluge testiranja na terenu. Vrijedi spomenuti da smo otvoreni za sve potencijalne suradnje s tvrtkama kojima je potrebno testiranje, kako klijenata, tako i zaposlenika. U mogućnosti smo organizirati uzimanje uzoraka na terenu kao i mobilnom punktu za što ima velike potrebe i potražnje u gradu Dubrovniku“, poručuju.

Ako netko želi stupiti u kontakt radi potencijalne suradnje, to može učiniti preko maila exeter. dubrovnik@gmail.com.

OKVIR 1 Iz Exeter tvrtke nude PCR testove na koronavirus, kao i brze antigenske testove. Radno vrijeme objekta je

od 7:00 do 19:00 sati svakog dana. Nakon obavljenog testiranja, građani će dobiti rezultate brzog antigenskog testa unutar 15 do 20 minuta na mobilni uređaj, a PCR testa unutar 24 sata.

...

Građani se od kuće mogu prijaviti preko QR koda

31

32

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

INOVATIVAN PROJEKT

Ekonomska i trgovačka škola ra financijski obrazovati, ali i nauč ŠKOLA JE PREDVODNIK u digitalizaciji obrazovanja. Njihov projekt vrijedan 200 tisuća eura, učenike će naučiti kako raspolagati novcem i f inancijskim obvezama, a imat će priliku učiti iz programa kao što je onaj koji koriste banke. Ovi mladi ljudi će na tržište rada ući spremni PETRA SREBROVIĆ PETRA SREBROVIĆ

E

konomska i trgovačka škola prošle godine razvijala je Erasmus + projekt ‚e-School Bank’ u partnerstvu s dvije strane škole, iz Italije i Francuske, kojega su zatim prijavili na natječaj Agencije za mobilnost i programe EU. Projekt će im se financirati u iznosu od skoro 200 tisuća eura. Ova lijepa vijest iz hrvatskog školstva, koje je često na metama kritika zbog svoje ‚zastarjelosti’, svakako je bio dobar povod za razgovor s ravnateljicom škole Suzanom Đurđević i voditeljem projekta, profesorom Dubravkom Glavinićem.

“Prije dvije godine ravnateljica je organizirala edukaciju o Erasmus+ projektima kako bi se nastavnici naše škole upoznali s načinom prijave i uvjetima koji se trebaju ispuniti da bi neki projekt bio odobren za financiranje od strane Agencije za mobilnost i programe EU“, uvodi nas u

razgovor profesor Glavinić koji je voditelj projekta. „Profesori ekonomske grupe predmeta imali su tada priliku iznijeti svoje ideje i prijedloge za moguće projekte, a ja sam predložio da osmislimo informatički program za vježbe učenika po uzoru na programe kakve danas imaju komercijalne banke. Dosta godina sam radio u banci pa sam po dolasku u školu počeo predavati predmet ‚Bankarstvo i osiguranje’ i zaključio sam da učenici imaju malo mogućnosti za praktični rad u ovom predmetu. Kolegama se moj prijedlog svidio pa smo počeli s pisanjem projekta i pripremili ga za prijavu AMPEU u svibnju ove godine. Projekt je prošao na natječaju i odobren je za financiranje u vrijednosti od skoro 200 tisuća eura“, pojašnjava Glavinić.

Projekt rade u suradnji s dvije škole, iz Francuske i Italije, a osim informatičkog programa koji će imati sučelje i funkciju kao programi u bankama, napravit će i aplikaciju mobilnog bankarstva, web stranicu proje-

kta, brošuru o projektu, vodič za korištenje programa i aplikacije, a na kraju organizirati i webinar za zainteresirane profesore u cijeloj Hrvatskoj. „Ovaj projekt je nastao iz potrebe da učenicima smjera ekonomist omogućimo vježbe iz predmeta Bankarstvo i osiguranje, ali smo shvatili da projektne rezultate (program i aplikaciju) možemo koristiti i u drugim stručnim predmetima za razvoj financijske pismenosti naših učenika. Program i aplikaciju će stoga koristiti učenici svih smjerova naše škole“, pojašnjava ravnateljica Đurđević.

U KORAK S VREMENOM Glavinić podsjeća kako su prilikom izrade Akcijskog plana za digitalno obrazovanje za razdoblje 2021.-2027. u Europskoj uniji provedena istraživanja koja su pokazala kako se dosta profesora u nastavi ne koristi digitalnim alatima.Puno se printa i troši papira za nastavne materijale, a ovim se projektom to može značajno promijeniti.

“Učenicima se mogu zadati problemski zadaci koji će se rješavati u programu kao npr. zadatak- ‚Imaš tisuću eura plaću, zadani su ti iznosi mjesečnih troškova, kako ćeš rasporediti iznos svoje plaće, kako ćeš rješavati neplanirane troškove, hoćeš li dodatno trošiti novac i na što ćeš ga trošiti i sl.’

Sa svojim učenicima imam dogovor da prije početka sata ostave mobitele na jednome stolu kako bi bili koncentrirani na učenje, a ne na gledanje po mobitelu. Iznenadio sam se kada sam vidio kako na tom stolu ima dosta skupih mobitela, a učenici ne znaju koliko su njihovi roditelji trebali raditi da bi im omogućili takve mobitele. S našim projektom učenicima želimo približiti novčane vrijednosti, želimo im pokazati što znači uzeti kredit, kolika treba biti plaća da bi netko mogao dobiti kredit i kakve se obaveze preuzimaju kada se uzima kredit“, govori nam profesor Glavinić. Kada sve bude gotovo nadaju se povezati s drugim školama, ne samo u Hrvatskoj nego i na području cijele EU. NOVO VRIJEME, NOVI IZAZOVI Ravnateljica škole Suzana Đurđević u Ekonomskoj i trgovačkoj školi radi već 30 godina, a ravnateljica je od 2010. godine. „Danas je financijsko obrazo-

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

Vijesti

33

azvija program koji će učenike čiti radu na realnom tržištu ne treba ulaziti da bi zadovoljili neke svoje kratkoročne potrebe,” kaže ravnateljica.

Projekt će trajati dvije godine, a kroz te dvije godine trebaju razviti informatički program i aplikaciju koje će koristiti učenici koji su ove školske godine u prvom i drugom razredu Ekonomske i trgovačke škole. „Oni jedva čekaju početak projekta i projektne rezultate, vesele se tome. Čak su i učenici iz smjera prodavač izrazili želju da ih se uključi u projekt“, kažu naši sugovornici.

Suzana Đurđević, ravnateljica Ekonomske i trgovačke škole i Dubravko Glavinić, profesor i voditelj projekta

vanje važnije nego što je to bilo unazad 15-ak godina. Nekada davno, plaća se primala u gotovini pa je čovjek mogao potrošiti samo onoliko koliko bi dobio.

Kasnije su došli tekući računi, ali nije bilo dozvoljenih minusa, kredita niti kreditnih kartica. Kada su se pojavile prve kreditne kartice, one su u početku bile statusni simbol što znači da su ih mogli imati samo oni koji su dobro zarađivali, a danas skoro svatko ima kreditnu karticu. Život u današnjem suvremenom tržišnom gospodarstvu prepuno je izazova, a naročito za mlade ljude. Tržišno gospodarstvo je potrošačko društvo koje ljude putem marketinga potiče na kupo-

vinu onoga što nam najčešće nije nužno potrebno, ali nam stvara osjećaj da bez toga ne možemo živjeti pa je u takvim situacijama najlakše ispeglati karticu.

Mladi ljudi su dosta impulzivni u kupovinama, olako se odlučuju na potrošnju novca ne razmišljajući što će biti sutra“, kaže ravnateljica Đurđević objašnjavajući koliko je projekt zapravo važan za mlade. „Kada se mladi ljudi prvi put zaposle nakon srednje škole ili fakulteta, makar i na određeno vrijeme, banka im vrlo brzo ponudi dozvoljeni minus. Mladi čovjek tada ima osjećaj da dozvoljeni minus od npr. pet tisuća kuna znači kako će svaki

mjesec moći potrošiti dodatnih pet tisuća kuna, što naravno nije točno. Mi želimo kod učenika osvijestiti vrijednost novca, njihovu kupovnu sposobnost i opasnost od nepromišljenog i olakog ulaska u zaduženja iz kojih se nekada teško mogu izvući“, pojašnjava ravnateljica te naglašava kako živimo u vremenu u kojem se mladim ljudima nude mogućnosti koje mogu biti opasne ukoliko se ne znaju kontrolirati.

“Zbog toga nam je bitno da kroz ovaj projekt naši učenici nauče pravilno i odgovorno upravljati novcem jer novac je također ograničeni resurs. Želimo ih naučiti da se u minuse i kredite

GDJE IMA VOLJE, IMA I REZULTATA Ovo nije prvi Erasmus+ projekt koji je škola provela u svrhu boljeg obrazovanja i pripreme svojih učenika za tržište rada. Tijekom 2018. godine imali su projekt s kojim su omogućili učenicima dva tjedna rada, stjecanja radnog iskustva i prakse u tvrtkama u Irskoj. Za Ekonomsku i trgovačku školu u Dubrovniku svakako možemo reći da je jedan od svijetlih primjera hrvatskog obrazovanja koja vodi brigu o digitalizaciji, potrebama u realnom vremenu u kojem živimo i na kraju, svojim učenicima se u kontinuitetu trude ponuditi što bolje obrazovanje. Lijepa je ovo priča koja daje nadu kako će se i mnoge druge škole, u Lijepoj Našoj, ugledati u njihove aktivnosti, jer iz dana u dan dokazuju kako se – može.

34

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Stane i Ivan - majka i sin uživaju prošetati u dan sunčan Neđo i Nikša - u javnom prijevozu vozači taxija i autobusa putnike sigurno do odredišta odvezu

Slađa, Bosa i Marina - Dubrovnik uživati uzduž i poprijeko istinska im je milina

Ina, Katija i Gordana - mami na šetnju šetnicom Uvala suncem obasjana

Marina i Tina - u smijehu kažu da vicevi o svekrvama i snahama nisu uvijek istina

Pero, Joško, Damjan i Mauro - kad se dobrog kuma ima, ljepše je u radostima i mogućim problemim

Laura, Maro i Mila - mlada obitelj je presretna što se voljenom kćerkicom obogatila

Anela i Antonia - Porporela im je od malih nogu u srce dospjela

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Katija i Matej - none ne skriva koliko s unukom biti uživa

Alisa, Antonija i Natali - u Grad vole poći, Stradunom zajedno proći

Stella, Martina, Natali i Slavica - nema ništa bolje od najboljih prijateljica

Ružica i Paula - bilo ih je teško ne primijetiti, i želji za snimanjem odoliti

Bruno i Vedran - momci pravi pokazuju svoj stav zdravi

Miko, Caky, Bruno i Petar - mladići iz Grada pristojnošću su zaslužili mjesto u rubrici sada

35

36

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Humanitarna akcija

‚24 SATA BEZ KOMPROMISA’ U KONOBI VERANDA

Maja i Mirko opet kuhaju za Opću bolnicu Dubrovnik I ove godine održava se humanitarna akcija koja pomaže odjelima koji su namijenjeni djeci AIDA ČAKIĆ

U

konobi Veranda kuha se u subotu 27. studenog od 6 sati ujutro do 6 sati ujutro u nedjelju 28. studenog 2021.

Gosti neće konobi plaćati hranu i piće nego novac doniraju za odjele Opće bolnice Dubrovnik koji brinu o djeci. Riječ je o humanitarnoj akciji koja se održava već četiri godine zaredom, a detalje nam je pojasnila vlasnici Konobe Veranda Maja Andrić.

“Osim humanitarnog djelovanja, atmosfera je razlog zašto ovo radimo jer na jednom mjestu se okupi toliko ljubavi, pozitivne energije, zagrljaja... Pandemija koronavirusa je pokazala kako smo to uzimali zdravo za gotovo tako da smo sretni što i ove godine možemo organizirati akciju za pomoć najmlađima,” kazala je Maja Andrić dodavši kako su tri opcije sudjelovanja u ovom plemenitom događaju.

Naime, oni koji žele pomoći mogu uplatiti na račun humanitarne udruge, doći u restoran i pojesti hranu ili pak hranu nositi doma te ostaviti novce. Andrić smatra kako je ova akcija pokrenula pozitivnu promjenu te se sve veći broj ugostitelja i privatnih tvrtki odlučuje na humanitarna djelovanja.

“Uvijek imate neke stidljive koji misle kako je ovo promocija restorana, ali to je jedno lijepo humanitarno djelo. Mi na ovaj način želimo vratiti zajednici dio ljubavi koju nam daju jer tijekom godine ljudi nam dolaze i jedu kod nas pri čemu su jako zahvalni i zadovoljni. Lijepo je i to što činimo jedno dobro djelo pred Božić,” pojasnila je Andrić te pozvala sve da dođu u subotu na doručak, ručak, večeru.

Prošlih godina kod njih su čak organizirali i zabave poput momačkih i djevojačkih večeri ili team buildinga što su tvrtke prepoznale pa su na taj način donirale sredstva i lijepo počastili svoje djelatnike.

“Ljudi se kod nas osjećaju kao doma i sve što zamisle, mi im to ostvarimo. U današnje vrijeme nije lako odvojiti novac, ali na ovaj

...

KONTAKT

Konoba Veranda Štikovica 24a Zaton Veliki, 20235 24hbezkompromisa@gmail.com +358 91 6181869 Maja Andrić

način pomaže se onima kojima je to najpotrebnije, a to su djeca u OB Dubrovnik. Svi mi koje nešto boli na kraju završimo u bolnici i to je mjesto gdje nam pomažu. Za djecu je najvažnija rana dijagnostika i upravo na taj način mi želimo pomoći,” poručila je vlasnica konobe Veranda Maja Andrić.

U prve dvije godine obiteljAndrić iz konobe Veranda kupila je dva CTG uređaja te monitor vitalnih funkcija za nedonoščad. Prošle 2020. godine skupili su dovoljno za kupovinu stola za reanimaciju novorođenčadi.

Akciju možete podržati uplatom na račun Humanitarne Udruge Saudade HR8324020061100952123 ili osobno u restoranu na sami dan.

Svaka kuna je dobrodošla!

38

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

LEŽAO JE I NA DNU MORA PET GODINA

“KAISER FRANZ JOSEF I“ spajao nas je s New Yorkom 1912., a kao „PRESIDENTE WILSON’’ dovozio putnike iza Prvog svjetskog rata KAO PRVI BROD nakon Prvog svjetskog rata je došao pod imenom ‚’PRESIDENTE WILSON’’, a od 1937. dolazi pod imenom ‚’MARCO POLO’’. Dubrovčani su imali popriličnu koristi od putnika koje je dovozio

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

S

S “KAISER FRANZ JOSEF I“ NAS JE OD 1912.

GODINE SPAJAO S NEW YORKOM. KAO PRVI BROD NAKON PRVOG SVJETSKOG RATA JE DOŠAO POD IMENOM “PRESIDENTE WILSON“, A OD 1937. DOLAZI POD IMENOM „MARCO POLO“ Na navozima brodogradilišta Cantiere Navale Triestino u Monfalconeu (Tržić) sagrađen je 1912. za brodara Unione Austriaca di Navigazione putnički brod KAISER FRANZ JOSEF I. Na porinuću

su nazočni bili nadvojvotkinja Maria Josepha, zapovjednik mornarice admiral Graf Rudolf Montecuccoli, brojni visoki dostojanstvenici, industrijalci, trgovci i radnici.

Imao je 12567 GT, bio je dug 152, širok 18,9 metara, mogao je prihvatiti 125 putnika u prvom, 550 u drugom i 1230 putnika u trećem razredu. Glavni pogonski stapni parni stroj

snage 12 800 KS proizveden u škotskom D. Rowan & Co u Glasgowu mu je omogućavao plovidbu brzinom od 17 čvorova. Do 1925. godine za pogon parnog stroja je koristio garbun, a kasnije dizel gorivo.

KAISER FRANZ JOSEF I je bio namijenjen plovidbama iz Trsta za New York usput tičući luke Dubrovnik ili Split,

Patras, Palermo i Alžir. Ipak, prvu je komercijalnu plovidbu obavio na turističkom kružnom putovanju s polaskom iz Trsta 8. svibnja 1912. s itinererom: Pula - Dubrovnik - Krf - Malta - Tunis - Ajaccio - Nica - Taormina - Katakolon - Kotor - Split - Zadar - Trst. Ali kako je nakon dvije godine buknuo Prvi svjetski rat, brod se našao u Trstu gdje je raspremljen i gotovo neoštećen tamo dočekao kraj rata.

UPLOVIO NA REDOVNOJ LINIJI Dobro očuvani lajner je završio u talijanskim rukama

Presidente Wilson

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

39

Kaiser Franz Jozef I (kartolina)

pod imenom GENERAL DIAZ u floti brodara Cosulich. U svibnju 1919. za istog brodara s novim imenom PRESIDENTE WILSON poduzima prvo prekooceansko putovanje iz Genove preko Marseillea do New Yorka. Međutim već na sljedeću plovidbu polazi iz Trsta preko Mesine i Napulja do New Yorka. U početku uglavnom prevozi vojnike na povratku kućama, a kasnije poduzima i prva komercijalna putovanja.

PRESIDENTE WILSON je prvi put uplovio u grušku luku 27. veljače 1921. na redovnoj liniji iz New Yorka preko Alžira, Napulja i Patrasa. Prilažem fotografiju gdje se parobrod vidi vezan u Gružu u trovez tj. po provi sidro, a dvije lancane po krmi na obalu.

Ovako redovno plovi sve do 9. travnja 1927. kada dubrovačku luku zaobilazi i počinje pristajati u Splitu. Dubrovač-

ka javnost je tada bila ogorčena na ravnodušnost gradske uprave koja je dozvolila Splitu da otrgne Gružu ovako prestižni posao. Jer osim unosnog posla s emigrantima, većina bi putnika iskoristila prigodu i razgledala Grad,

što je domaćim trgovcima i prijevoznicima donosilo velike koristi.

PUTNICI RAZGLEDALI GRAD Lokalni tjednik “Narodna svijest” je prigodom njegova do-

Presidente Wilson u Veneciji (kartolina)

laska u studenom 1923. zabilježila da su se ‚’s broda iskrcala 24 putnika i 400 vreća pošte. Mnogi su se putnici iskrcali na kraj, razgledali naš Grad, te ostali začarani romantičnim prirodnim krasotama našega kraja”. Tako je PRESIDENTE WILSON, iako uposlen u redovnoj putničkoj plovidbi, postao začetnikom prvih organiziranih turističkih posjeta Dubrovniku nakon Prvog svjetskog rata. Zato je tuga za njegovim odlaskom 1927. u Split, u našem Gradu i bila tako velika.

Međutim, nisu ni Splićani dugo uživali u njegovim posjetama. PRESIDENTE WILSON je već sredinom 1929. prekinuo svoja putovanja da bi 1930. prešao u flotu Lloyd

Nastavak na sljedećoj stranici

40

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Marco Polo na sidrištu pored Lokruma

Triestina za kojeg prema Dalekom Istoku plovi pod imenom GANGE. Već 1936. ponovo mijenja vlasnika i ime.

U floti tršćanske brodarske kompanije Societa Adriatica di Navigazione je preuređen i moderniziran, pod imenom MARCO POLO. Ponovo se vraća u Dubrovnik 18. kolovoza 1937. s 208 putnika i 229 članova posade.

Posljednji put nam je doplovio 17. srpnja 1939. sa 130 putnika i više se nikada nije vratio.

Prilažem njegovu fotografiju

na sidrištu pred Lokrumom.

Uskoro je i raspremljen u luci La Spezia. Kapitulacijom Italije, brod prelazi u njemačke ruke. Zbog opasnosti od

savezničkih napada s mora, Nijemci su 12. svibnja 1944. minirali i potopili MARCA POLA kako bi blokirali ulaz u La Speziju. Na morskom dnu je

Marco Polo u Veneciji (kartolina)

ostao ležati sve do 1949. kada je izvučen na površinu i do kraja sljedeće godine u La Speziji izrezan u staro željezo.

42

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

PODNESENA KAZNENA PRIJAVA

KOD HODAKA pronađen improvizirani pištolj-olovka, ubojit je na bliskim udaljenostima i iznimno brz DUBROVAČKI DNEVNIK u neformalnim krugovima raspitao se o ovoj vrsti oružja s kojom se javnost, barem ona na dubrovačkom području, nije suviše često susretala IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

P

oznati odvjetnik Zvonimir Hodak skinut je s leta iz Dubrovnika za Zagreb koji je bio zakazan prošlog petka u 16:20 sati, zbog toga što je sa sobom imao oružje, prvi je tada objavio Dubrovački dnevnik. Sam događaj ubrzo je potvrdila i policija koja je zbog oružja kod Hodaka izašla na teren, na dubrovački aerodrom, nakon čega je uslijedilo kriminalističko istraživanje.

Kako je Dubrovački dnevnik prvi objavio, krim istraga je rezultirala podnošenjem kaznene prijave za kazneno djelo iz članka 331 Kaznenog zakona, ‚Neovlašteno posjedovanje, izrada i nabava oružja i eksplozivnih tvari’. Inače, kod Hodaka je pronađeno manje improvizirano vatreno oružje, a radi se o piš-

tolju-olovci. Dakle, o pištolju koji izgledom imitira kemijsku olovku.

Inače, kako je Dubrovački dnevnik također prvi objavio, Hodak je u Dubrovniku tog dana imao ročište u slučaju u kojem zastupa liječnicu Dražanu Martinović Mamić protiv njenih bivših kolega iz Opće bolnice Dubrovnik i same bolnice.

POKLON NA KOJI JE ZABORAVIO U TORBI? Hodak je u razgovoru za Jutarnji kazao kako je priča oko toga zašto je imao pištolj na dubrovačkom aerodromu vrlo jednostavna. Prema njegovim riječima, olovku mu je 1991. godine darovao Jadranko Garbin, hrvatski policajac koji je bio pripadnik ‚Vukova’ u Sisku, a jednog dana, kad se vraćao iz Krapine, na autocesti prema Zagrebu ga je pogodio metak u glavu.

Poznati odvjetnik tvrdi kako je pištolj-kemijsku još 1991. godine spremio u torbu i kako je potpuno zaboravio na nju.

JEDNOSTAVNE ZA IZRADU I VRLO ČESTO ORUŽJE Dubrovački dnevnik u neformalnim krugovima raspitao se o ovoj vrsti oružja s kojom se javnost, barem ona na dubrovačkom području, nije suviše često susretala.

Ipak, kad se radi o napravama koje su u naravi sakriveno vatreno oružje, najčešće su upravo pištolji-olovke, sudeći po napisima i podacima koji se mogu pronaći na internetu.

Prema neslužbenim informacijama koje smo dobili, takvi pištolji-olovke su jednostavni za izradu u radionicama koje su opremljene tokarskim strojevima. U nekim se zemljama slične kon-

strukcije legalno proizvode u svrhu usmrćivanja životinja u klaonicama ili kod obuke pasa, a odnosi se na ispaljivanje streljiva koje proizvodi samo prasak. ČESTA POJAVA TIJEKOM DOMOVINSKOG RATA Općepoznata je činjenica kako na početku Domovinskog rata nije bilo dovoljno oružja. Bolje upućeni nam govo-

...

Malokalibarsko streljivo koje se koristi kod ovakvih naprava nema veliku zaustavnu moć, ali ima izuzetnu brzinu zrna koja omogućuje probojnost.

Stoga ono itekako može biti ubojito na bliskim udaljenostima, primjerice do 10 metara, a posebno ako su pogođeni vitalni dijelovi tijela.

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika Crna kronika

43

Odvjetnik Zvonimir Hodak

re kako su se i u svrhu dodatnog oružja za potrebe branitelja, dužnosnika i pregovarača širom Hrvatske izrađivali spomenuti improvizirani pištolji u obliku olovke.

Kako doznajemo, takva vrsta improviziranog pištolja najčešće je izrađivana od mesinga, ukupne duljine 15 centimetara, promjera jedan centimetar te je u njima korišteno malokalibarsko streljivo u kalibru .22 LR. Upravo ono se najčešće proizvodi širom svijeta jer se radi o izuzetno povoljnoj proizvodnji. Ono se najčešće koristi za potrebe

streljaštva, što ga ujedno čini i izuzetno široko dostupnim.

U nekim zemljama se koristi i kao lovačko streljivo za lov na male životinje, prije svega glodavce.

Prema informacijama s kojima raspolažemo, čini se kako pucanje iz malokalibarskog oružja proizvodi relativno blag, slabo čujan prasak i minimalan trzaj. Upravo iz tog razloga je izuzetno prikladno za korištenje u improviziranom pištolju-olovci.

Zanimljivo je kako malokalibarsko streljivo nema veliku zaustavnu moć, ali ima izu-

zetnu brzinu zrna koja omogućuje probojnost. Stoga ono itekako može biti ubojito na bliskim udaljenostima, primjerice do 10 metara, a posebno ako su pogođeni vitalni dijelovi tijela.

ORUŽJE OD DVA DIJELA Kako su nam otkrili bolje upućeni neslužbeni izvori, pištolji-olovke se u pravilu sastoje od dva glavna dijela. Punjenje se vrši tako da se odvoji prednji dio, jednako kao i od obične olovke kada je potrebno promijeniti njen uložak. U predn-

jem dijelu se nalazi ležište u koje se umeće metak, dok se na stražnjem dijelu nalazi mehanizam za okidanje koji se sastoji od otponca, opruge i udarne igle.

Princip rada tj. pucanje izgleda tako da se otponac povuče iz prednjeg, nenapetog položaja u zadnji, napeti položaj te se zakači u utor da bi se tako postiglo sabijanje opruge. Naglim otpuštanjem otponca iz utora, opruga se također naglo otpušta te tako udarna igla vrši udarac na dno čahure metka, uslijed čega dolazi do opaljenja.

Humanitarni prilozi UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU - U spomen na Adrianu Tomašić, Domagoj Kaznačić s obitelji udruzi prilaže 200.00 kn Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima DVA SKALINA: U spomen na dragog prijatelja Nikšu

Petrovića, 1500 kuna prilažu njegovi Doljani „Igrači na prstena“: Varez, Pavo, Moškov, Svetac Ivo, Božo, Miho, Čago, Ganzilo Ivo, Ganzilo Nikola, Željko, Končić, Marinko, Senko, Davor i Dario; U spomen na gospara Pera Ježića, umjesto cvijeća 300 kuna prilažu stanari zgrade Kneza Branimira 27; U spomen i duboko štovanje dragog prijatelja, gospara Željka Kulišića, umjesto cvijeća 300 kuna prilaže Dilka Bobanović; Umjesto vijenca za pok. Ivicu Šutala 500 kuna prilažu obitelji Jakić i Butigan; U spomen na pok. Iliju Jovića, 300 kuna prilažu obitelji Tomović i Čagalj; U spomen na našeg dobrog i dragog

susjeda Simu Prnjata, umjesto cvijeća 420 kuna prilažu stanari zgrade Ul. Bana Jelačića 61; HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA I MEDICINSKIH TEHNIČARA DONACIJA 900 KUNA; Dalibor Džono donacija 200 kuna; Niko Obradović donacija 200 kuna; Maja Sršen donacija 100 kuna; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na mob: 095/368-9227

46

petkom

AUTO - MOTO

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljujem manji stan u Gružu preko

cijele godine, za samce. Kontakt: 020 419 574 ll Iznajmljujem garsonjeru na duže

vrijeme u Gružu kompletno uređenu. 098 338 620

ll Kupujem auto Renault Twingo, 7-8

godina star. Kontakt: 091 585 5001

ll Prodajem BMW e.46 2000g benzin

plin 16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792. ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god,

110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829 ll Prodajem VW Golf IV. 2003 godi-

na. 1.6 benzin. Registriran do 05/2022.

Servisiran redovito. Cijena 12000 kn.

Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672 ll Seat Ibiza 2002g, registriran do 4/22,

benzinac, odlicna klima. Malo vozen, 139 000km. Sasvim novi akumulator. Neostecen, drugi vlasnik. 12000 kn.

Mob:098703069 ll Prodajem skuter Piaggo NRG 50,

2003. god. Cijena 2.600 kuna.Mob: 098 345 606 ll Prodajem osobni automobil FIAT

CROMA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611 ll Prodajem VW Passat, 1,9 Tdi, 77 kw,

259000 km, godina proizvodnje 2006.

Nije uvoz, servisiran, registriran do 05.07.

2022.g. Cijena 45.000,00 kn.

Mob: 098 345 636

(etaža dvojne stambene kuće) sa okućnicom 54 m2(moguća gradnja parkinga),pod magistralom sa pogledom na stari grad.

Cijena 220.000 eura. Mob:091 583 4481 ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

ma jednoj osobi na dulje vrijeme. 020 419 718

ll Iznajmljujem jednosoban stan na duže

ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici, 60

jen sa parkingom preko cijele godine, za samce. Kontakt 020 419 574

Lead 100 sa slike. Mob: 098/939-1164

ll Hitno se prodaje trosobni stan,70 m2

kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Sve informacije na 098244682

ll Iznajmljujem manji stan ljepše opreml-

ll Tražim djelove za skuter Honda

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA

ll Izdaje se manja garsonjera u Šipčina-

vrijeme, potpuno opremljen - Župa Dubrovačka – Čibača 30 m2 sa pripadajućim parkingom x 2. Mjesečni najam je 1.900,00 kn + režije. Inf. na 098 680 611. ll Iznajmljujem jednosoban stan na

kvadrata. Mob: 0917398573

ll Prodajem namješten stan u Solinama

s parkingom, prizemlje kuće, 77 m2 plus terasa 24m2. Kontakt: 091 957 7843

duže vrijeme, potpuno opremljen - Župa Dubrovačka – Čibača 40 m2 sa pripadajućim parkingom x 2. Mjesečni najam je 2 .300,00 kn + režije. Inf. na 098 680 611.

ll Prodaje se stara kuća u Konavlima

ll Iznajmljujem četverosoban stan na

garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B.

duže vrijeme ( 8 kreveta ), potpuno opremljen - Župa Dubrovačka – Čibača 100 m2 sa pripadajućim parkingom x 4. Mjesečni najam je 3.500,00 kn + režije. Inf. na 099 339 3195. ll Iznajmljujem dvosoban stan na duže

vrijeme, potpuno opremljen - Župa Dubrovačka – Čibača 50 m2 sa pripadajućim parkingom x 2. Mjesečni najam je 2.700,00 kn + režije. Inf. na 099 3393195. ll Iznajmljuje se prostrani dvosobni stan

u Gružu površine 70 m2, veliki balkon, pogled more, besplatni parking kod zgrade, potpuno namješten i odmah useljiv.

Mjesečni najam 500 € + režije. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

oko 400 kvadrata okucnice ima pogled na more. Mob: 0955106792 ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 +

ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije so-

be+DB, 129.900 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,219.960 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

47

ll Tim iskusnih mestara nudi pomoc

68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D

u Vasoj kući, apartmanu. Vrsimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Gradevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaza namjestaja, izrada i postavljanje zeljeznih ograda, vrata. ontakt:098 765 460

ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

ll KAMENOKLESAR- Izrada grobni-

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže

ca,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena.

Mob:091 7285208

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll Prodaje se dvoetažni/dvosobni stan

na Batali (prizemlje), korisne površine 50 m2 s taracom - 188.000 € Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009 ll Za poznatog kupca tražimo manji

studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009. ll GRAĐEVINSKA ZEMLJIŠTA

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.

Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076. ll Prodajem namješten stan u Soli-

nama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

PRODAJA RAZNO ll Prodajem namještenu montažnu

kućicu sa slike (2 sobe, kuhinja,WC, klima). Mob: 091/543-0029

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dosta-

vom. Kontakt: 099 835 7981

ll Prodajem ležaj 90x200, cijena 300

kn. Kontakt: 099 679 3597

PREMINULI

ll Prodajem inkubator za leženje pilića,

MAŠA BJELOPERA (1933) HARIS BILALOVIĆ (1958) PETAR HANČEVIĆ (1934) ANE DROBAC (1929) LUKO GJIVIĆ (1962) LJUBIŠA ČUMBELIĆ (1957) IVO KRAVIĆ (1936) PERO HAPAN (1932) IVO ČORO (1934) FANI VOJNOVIĆ (1935) MARTIN PRKAČIN (1950) MIRJANA BEGENEŠIĆ (1922) NIKOLA BEUSAN (1954) DUŠAN GLAVURTIĆ (1937) SIMO PRNJAT (1960) MARE SINANOVIĆ (1948)

cijena 800 kn. Kontakt: 099 679 3597

kapacitet 60 komada jaja, cijena 800 kn.

Kontakt: 099 679 3597

ll Prodajem motornu pilu za drva, cije-

na 1200 kn. Kontakt: 099 679 3597

ll Vrlo povoljno prodajem domidžane

od 50 L i od 25L.020 419 718

ll Zaštita od sunca ,izrada i monta-

za roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera ,rolo zavijesa ,sve informacije .na 0911472794 .Mokošica.

povoljno. Kontakt: 020 426 049 ili 091 963 6481

GRUŽ” od 7.11. do 13.11.2021.

KOD ZVONIKA” od 14.11. do 20.11.2021.

ll Prodajem električni mlin za žitarice,

USLUGE RAZNO

ll Prodajem med i maslinovo ulje

DEŽURNA LJEKARNA

ll Uređujem vrtove,đardine,o-

kucnice kosnja trave i slicno.

Mob:0916143946

48

petkom

• BROJ 74 • 12. studenoga 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

STIGLI PRVI UKRASI

GRAD POLAKO poprima blagdansko ruho, krenule pripreme za Advent NA STRADUN su u utorak stigle prve božićne kugle, a Grad svakim danom sve više poprima blagdanski ugođaj GORAN MRATINOVIĆ

O

stala su dva tjedna do paljenja prve adventske svijeće i otvaranja Dubrovačkog zimskog festivala, a pripreme su krenule.

Na Stradunu se tako mo-

gu vidjeti prvi ukrasi, a Lukša Malohodžić, dubro-

vački meštar od struje, sa svojom ekipom ih je počeo postavljati u utorak. Tako su na Stradun t a da stigle prve božićne kugle, a Grad svakim danom sve više poprima blagdanski ugođaj.

N a kon što su zbog

epidemiološke situacije lani izostale, ove godine na Stradunu bi se trebale naći i blagdanske kućice, a natječaj je u tijeku. U ‚novom normalnom’ sve su to važni podsjetnici koji stvaraju atmosferu kakva je vladala prije pandemije i ulijevaju nadu kako će se ona ipak vratiti.