Dubrovački dnevnik petkom br. 72

petkom

O BESPLATN

U OVOM BROJU Godina 2, broj 72, 2021.

Izlazi jednom tjedno

POČELO CIJEPLJENJE TREĆOM DOZOM Povećanje broja zaraženih posljednjih dana alarmira na dodatan oprez

NA RADNOM MJESTU Vozači Libertasa: Od svih političara i javnih osoba jedino se Ivica Roko vozi Libertasom.

VEČERA ZA 5 U DUBROVNIKU Karloti Bender: U našoj emisiji nije bilo glume i zbog toga smo oduševili ljude

AKTUALNO

NA RADNOM MJESTU

LIFESTYLE

PRVI VAL

DRUGI VAL

TREĆI VAL

ČETVRTI VAL

PETI VAL...

ISSN 2718-3742

FOTO: GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Petak, 29. listopada

KRIŽALJKA

INTERVJU: OMILJENA PEDIJATRICA NADA MARKOVIĆ:

Ponosna sam što sam razgovorom uvjerila neke roditelje da cijepe djecu ll

Stranica 22

ANKETA

U nedjelju se pomiče sat, Dubrovčani komentiraju ljetno i zimsko vrijeme i što preferiraju ll

Stranica 36

Preživjeli smo do sada, preživjet ćemo i zimu!

PRIČA O MORU I BRODOVIMA

ll IBERIA, veliki britanski transatlantik čiji se dolazak u Grad dugo pamtio

Stranica 38

2

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

www.dubrovackidnevnik.hr

GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Aida Čakić Petra Srebrović Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAFI Goran Mratinović Željko Tutnjević KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

MARO MARUŠIĆ DNŽ

RAZLIKA IZMEĐU DAKSE I LISAČKIH RUDINA

O

voga tjedna na Daksi je odana počast za 53 žrtve koje su na otočiću ubile partizanske snage u listopadu 1944. godine.

Vijence su kod spomen-križa položili i svijeću uz prigodnu molitvu zapalili članovi obitelji žrtava, predstavnici Udruge Daksa 1944./45. te franjevci iz Franjevačkog samostana Male braće i izaslanstva Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika.

Predsjednik Udruge Daksa 1944./45. Denis Vokić zahvalio je tom prigodom svima koji su na Daksi odali počast, ističući kako je riječ o danu pomirbe i pomirenja.

-Na komemoraciji svake godine sudjeluju i katolički i pravoslavni svećenici. Ovdje su ubijeni viđeniji građani Dubrovnika, župnici, svećenici. Povijest bi trebala biti učiteljica života, ali nije. Povijest se stalno ponavlja, ali se nadam da se ovako nešto

više nikad neće dogoditi - rekao je Vokić. Što se zaista dogodilo na Daksi tjedan dana nakon ulaska partizana u Dubrovnik?

Ne treba biti veliki povjesničar za dati točan odgovor – dogodio se klasični ratni zločin.

Partizani su bez suđenja ubili ljude. Potpuno je nebitno jesu li bili nevini ili ne (dio ih je sigurno bio nevin, a dio nešto malo manje nevin) - tim ljudima nije dozvoljeno da se brane i samim tim počinjen je strašni ratni zločin. Ne samo na Daksi, nego i na Orsuli.

Izaslanstva svake godine odaju počast tim žrtvama i to je lijepo od njih. Međutim, ono što nije lijepo je da se nekim drugim žrtvama Drugog svjetskog rata ne daje počast kao stradalnicima na Daksi i Orsuli.

Samo par godina prije, u ljeto 1941. godine, skupina dubrovačkih ustaša uhvatila je grupu građana, uglavnom Srba, te su ih odvezli na Lisačke Rudine i tamo ubili.

Među ubijenima, kako bi to lijepo opisao

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Vokić, bili su „viđeniji građani Dubrovnika“ poput svećenika, učitelja i pomorskih kapetana, a među smaknutima je bio i gostioničar Murat Hajdarhodžić, otac slavnog glumca Izeta. Ustaše koljače predvodio je Ante Dužević, a sve je to dozvolio ustaški stožernik Ivo Rojnica. Što se zaista dogodilo na Lisačkim Rudinama nakon dolaska ustaša u Dubrovnik?

Ne treba biti veliki povjesničar za dati točan odgovor – dogodio se klasični ratni zločin.

Ustaše su bez suđenja ubili ljude. Potpuno je nebitno jesu li bili nevini ili ne (dio ih je sigurno bio nevin, a dio nešto malo manje nevin) - tim ljudima nije dozvoljeno da se brane i samim tim počinjen je strašni ratni zločin. Ne samo na Lisačkim Rudinama, nego i u Dubrovniku gdje su sustavno progonjeni Židovi kako bi se ustaška vlast dodvorila Hitleru.

Međutim, kada u Google upišeš ključne ri-

ječi nigdje nećeš naći da se održalo sjećanje na viđenije građane Dubrovnika koji su ubijeni bez suđenja. Jedino što ćeš pri vrhu rezultata uočiti jest da je na području Lisačkih Rudina pronađena jadranska kozonoška, najrjeđa orhideja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Nigdje nema vijenaca orhideja, ni svijeća, ni spomen križa, ni izaslanstava, ni Denisa Vokića da nam govori kako bi „povijest trebala biti učiteljica života, ali nije“.

Naravno da nije, Vokiću, kada se spominjemo jednih žrtava, a prešućujemo druge.

Povijest je jedino i isključivo učiteljica života kada sve činjenice uzimamo onakve kakve su zaista bile, kada kažemo da su zločine radili i jedni, i drugi, i ustaše, i partizani, i četnici, i Nijemci, i Saveznici u Dresdenu, i ruski vojnici na putu za Berlin bez obzira što su ovi potonji bili na pravoj strani... Zločin ništa ne opravdava, ni tko je prvi počeo, ni

3

što mu je sve prethodilo. Vokić dodaje da se „povijest stalno ponavlja, ali se nada da se ovako nešto nikad više neće dogoditi“.

Istina je da se povijest stalno ponavlja, baš zato što svaka strana teško i(li) nikako prihvaća svoje zločine. Partizani traže opravdanje za Daksu i Bleiburg, ustaše za Lisačke Rudine i Jasenovac, debili iz Trebinja izvrću istinu o Domovinskom ratu, Crnogorci nazivaju bazen po mučitelju iz Morinja i tako sve ukrug.

Dok se god prešućuju činjenice, povijest će se stalno ponavljati i opet će se onako nešto dogoditi. Zar je tako teško ubrati jadransku kozonošku, najrjeđu orhideju u Dubrovačkoj-neretvanskoj županiji, i odati počast svim građanima Dubrovnika koji su u Drugom svjetskom ratu pogubljeni bez mogućnosti da se brane? Koja je razlika između žrtava na Daksi i Lisačkim Rudinama?

4

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

ČETVRTI VAL

DUBROVČANI SE POČELI CIJEPITI I S TREĆOM DOZOM: ‚Iskoristimo tekovine moderne medicine i pomognimo da se pandemija zaustavi’ ...

POVEĆANJE BROJA NOVIH SLUČAJEVA zaraze koronavirusom u posljednjih tjedan dana podsjetilo nas je na nepredvidljivu narav virusa što je alarm za dodatan oprez AIDA ČAKIĆ GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

S

udeći prema epidemiološkim brojevima, iz koronavirusa nećemo se lako izvući. Na početku tjedna u županiji su zabilježena 163 nova slučaja zaraze koronavirusom, dok je na razini države taj broj prelazio tri tisuće novooboljelih. Brojke hospitaliziranih kao i preminulih ponovno rastu. Posebno zabrinjava sve veći broj zaraženih mladih ljudi jer se predviđa kako će oni virus proširiti prema starijoj populaciji koja nažalost u pojedinim krajevima nije dobro procijepljena.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo 12. listopada donio je Preporuke za primjenu treće doze u imunokompromitiranih oso-

ba i docjepljivanje protiv bolesti covid-19 u kojima se posebno preporučuje docjepljivanje korisnicima domova za starije osobe, a kako bi se produžila duljina zaštite stečene primarnim cijepljenjem.

U Studentskom domu u Dubrovniku od prošloga tjedna moguće

Mato Lakić

je dobiti treću dozu. Županijski Zavod za javno zdravstvo za sad nema točne podatke o booster i trećim dozama cjepiva, ali procjenjuje se kako se do sada cijepilo nekoliko stotina starijih sugrađana te nekoliko stotina zdravstvenih radnika koji su se početkom godine cijepili među prvima.

PORUKA ZA ONE KOJI SE NE ŽELE CIJEPITI “Imamo sreće što živimo u vremenu visokosofisticirane znanosti koja je omogućila znanstvenicima stvoriti tako učinkovito i sigurno cjepivo protiv bolesti COVID-19.

Također, imamo sreće što živimo u zemlji u kojoj su cjepiva dostupna za razliku od mnogih nerazvijenih zemalja.

Iskoristimo tekovine moderne medicine i pomognimo da se pandemija zaustavi sa što manje nepotrebnih žrtava”, poručila je specijalistica infektologije Ljiljana Betica Radić.

TKO TREBA PRIMITI TREĆU, A TKO BOOSTER DOZU Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Mato Lakić pojasnio je

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

koja je razlika između treće doze koja se daje određenim kategorijama imunokompromitiranih osoba i takozvanog booster.

- Treća doza primjenjuje se zbog slabijeg imunološkog odgovora, pa je treba shvatiti kao dodatnu dozu osobama za koje je pretpostaviti da nisu razvile potpuni ili zadovoljavajući imunološki odgovor. To vrijedi primjerice za osobe s transplantiranim organima, osobe na hemodijalizi, osobe koje uzimaju visoke doze kortikosteroida... - pojasnio je Lakić.

Za razliku od treće, dodatne doze, booster je nešto drugačije primjene.

- Booster doza je doza cjepiva koja se primjenjuje s većim vremenskim odmakom od primarne serije cijepljenja kako bi se produžila duljina trajanja zaštite stečene primarnim cijepljenjem. Svakako se booster doza preporučuje zdravstvenim radnicima, radnicima i korisnicima domova za starije i nemoćne osobe, kronično oboljelim oso-

Ljiljana Betica Radić

bama, ukućanima imunokompromitiranih osoba kao i onima sa 65 godina i starijima. Istraživanja pokazuju kako booster doza značajno povećava zaštitu od COVID-a - istaknuo je ravnatelj Lakić.

Dakle, treću (dodatnu) dozu, precizirao je Lakić, primaju osobe s oslabljenim imunološkim sustavom najmanje dva mjeseca nakon druge doze, a docjepnu (booster) dozu primaju svi ostali, najmanje šest mjeseci nakon druge doze.

VREMENOM IMUNITET CIJEPLJENJEM SLABI Specijalistica infektologije Ljiljana Betica Radić istaknula je kako se očekuje da će dodatna doza povećati zaštitu od koronavirusa. I ona se nedavno docijepila booster dozom jer je zdravstvena djelatnica.

- Vremenom imunitet koji je nastao cijepljenjem slabi, a imuni odgovor s dvije doze slabiji je na mutirani delta soj, zbog čega dolazi do proboja virusa ‘brea-

kthrough’ - pojašnjava doc.prim. dr.sc. Radić.

Kao primjer navodi ispitivanje koje je pokazalo kako osobe cijepljene s cjepivom Comirnaty nakon jedne doze imaju zaštitu od 33 posto, a s dvije doze 88 posto. Važno je naglasiti, dodaje doktorica Radić, kako je zaštita od teškog oblika bolesti 96 posto.

nih bolesti srca ili drugih vrlo rijetkih nuspojava nakon primjene booster doze mRNA cjepiva nije veći od rizika za nuspojave nakon druge doze i pomno se prati - zaključila je specijalistica infektologije Ljiljana Betica Radić.

Jasne razloge za docjepljivanjem doktorica Betica Radić vidi u istraživanju. Naime, preporuka se temelji na istraživanjima koja pokazuju porast razine protutijela kada se booster doza primijeni šest mjeseci nakon druge doze u osoba starosti od 18 do 55 godina. Izvješća CDC-a i studije iz Izraela opisuju da su među kompletno cijepljenim oboljelim hospitaliziranim osobama u pravilu starije osobe preko 65 godina. Studije također opisuju kako kompletno cijepljene mlađe osobe, bez komorbiditeta, imaju potpunu zaštitu od teškog oblika COVID-19 bolesti, hospitalizacije ili smrtnog ishoda.

MOGUĆNOST ONLINE NASTAVE

- Treća doza je učinkovita i sigurna i nema zabilježeno više nuspojava nego što je nakon primjene prve dvije doze. Rizik od upal-

...

Nakon praznika učenici će biti dva dana na online nastavi. Epidemiolozi smatraju kako se širenje zaraze kod djece ne može zaustaviti, ali se može usporiti. Simptomi kod djece su kao i kod odraslih - respiratorne naravi, glavobolja, kašalj, te nešto češće gastrointestinalne naravi poput proljeva i povraćanja. Zbog toga neki stručnjaci smatraju kako bi djecu trebalo cijepiti, naročito onu u višim razredima osnovne škole i u srednjoj školi.

5

6

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Grad

PETA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

Usvojen rebalans proračuna, o tome kako bi izgledao Grad VIJEĆNICI izglasali model pomoći gospodarstvenicima AIDA ČAKIĆ GRAD DUBROVNIK

P

eta sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika održala se u srijedu u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika.

Gradonačelnik Franković objasnio je kako je neuobičajeno da pred Gradsko vijeće prvi rebalans proračuna dolazi tek krajem listopada. Dodao je da su procjene za ovu sezonu bile 60 posto od 2019. godine, no zbog izgubljene predsezone i novog soja koronavirusa ostvareno je 44 posto od rekordnih rezultata.

- Potrebna nam je manja korekcija proračuna, a posljednji rebalans bit će u prosincu što će biti samo tehničko usklađenje kazao je Franković te dodao kako je Grad unatoč otežanom financiranju izdvojio sredstva za socijalne kategorije.

Prema riječima gradonačelnika Dubrovnik i Konavle su izgubili najviše prihoda u Hrvatskoj.

- Ova sezona nam je dala elana da zadržimo likvidnost i tako će ostati do početka iduće sezona koja će biti jednako neizvjesna - naglasio je Franković. Dodao je kako će Grad Dubrovnik i dalje imati smanjene plaće zaposlenika. Franković se nada

kako će to trajati do lipnja iduće godine.

UPRAVLJANJE U KRIZI Vlahušić je kazao kako će biti dobro ako ovakav proračun ostane do kraja godine.

- Plaće i krediti su nam veći od poreza ili prihoda od imovine.

Ima li Mato čarobni štapić, a da ne dirne zidine, žičaru ili autobusere? - pitao je Vlahušić.

Franković je naglasio kako smatra da je u zadnje dvije godine pokazao da zna upravljati gradskom imovinom u krizi.

- Nas ne opterećuju krediti nego pravni sporovi. Čak je procjena kako će u iduće tri godine na naplatu doći oko 30 milijuna kuna. To je veliki udarac na gradski blagajnu. Krediti su ponekad nužni. Jedna dobra turistička sezona vratit će nam sve kredite pa opterećenje neće predstavljati ništa. Naš proračun je puno izdašniji i ovako osakaćen nego kod nekih drugih gradova - naznačio je gradonačelnik Mato Franković.

Kristić je rekao kako je ovo po prvi put negativan rebalans.

Dodao je da su prihodi manji za 78 milijuna kuna. Rebalans proračuna je usvojen većinom glasova u Gradskom vijeću.

...

‘SPREMNI SMO NA DOGOVOR OKO LAPADSKE OBALE’ “Lapadska obala je jedan od najvažnijih projekta. Nikad privatni interes ne smije biti ispred javnog. Ja ni danas ne razumijem tvrtku koja nas želi zaustaviti. Spremni smo se dogovoriti, razgovarati, ali ne na uštrb građana. Do sad je 30 pilota probijeno i kažu mi da to dobro ide. Cilj nam je da do iduće godine zabijemo sve pilote i krenemo s izgradnjom betonske zavjese i onda mogu krenuti drugi radovi.

Vjerujem da više neće biti problema, a spremni smo razgovarati i svima izaći u susret”, komentirao je Franković.

Žustra rasprava se razvila tijekom rasprave o Akcijskom planu Programa Poštujmo Grad! za razdoblje do 2025. godine.

POŠTUJMO GRAD Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić pojasnila je kako je naglasak na unaprjeđenju kvalite-

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Grad

vijećnici raspravljali d bez turizma

te života i boravka gostiju. Podsjetila je kako je 2017. godine Grad krenuo s projektom ‘Poštujmo Grad’. Ukupno je provedeno oko 80 aktivnosti, 46 je

kratkoročnih mjera, a ostale su dugoročne.

godina, prezentirao je akcijski plan za sljedećih pet godina.

Ranko Milić, koji se bavi integriranim pristupima već 20-ak

- Turizam koji se događa nije samo problem Dubrovnika. Predložio sam pristup koji je bio dinamičan i prilagodljiv. Dokument je prilagodljiv, nije zamišljen kao fiksna priča jer dokumenti se moraju prilagođavati ljudima i vremenu.

Ipak, važno je da postoji osnova pa je tako dokument okvir za javno i privatno partnerstvo.

Cilj akcijskog plana je da definira akcijski okvir za djelovanje u pravcu promjena. Na prvom mjestu su nam ljudi, posebno lokalni stanovnici. Važni su nam i sustavi upravljanja. Sve

...

VIĆAN ZA FINANCIRANJE POLITIČKIH STRANAKA DDS-ov Pero Vićan kazao je kako je klubu svojih vijećnika predlagao da ulože amandman o povećanju naknade za političke stranke. Prema njegovim navodima DDS-ovci nisu prihvatili njegov prijedlog.

“Politička korupcija je nešto najopasnije u društvu. Transparentno financiranje političkih stranaka je nešto najzakonitije što se može dogoditi na političkoj sceni od malih općina do gradova i države. Mi svaku godinu imamo državnu reviziju i svaki put do sada smo prošli bez ijedne jedine greškice.

Onaj tko živi politički život mora znati da je ovo nešto najtransparentnije”, kazao je Pero Vićan.

ove aktivnosti predstavljamo u skup projekata koje želimo financirati u sklopu EU fondova - kazao je Milić.

Ivana Šepak iz Dubrovačke stranke komentirala je kako je dokument opsežan, a osvrnula se na njegove detalje budući da je turistički vodič te smatra kako može detektira-

Nastavak na sljedećoj stranici

7

8

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Grad

ti probleme koji se događaju u Gradu.

- Venecija je napravila veliko čudo kojemu trebamo težiti. Oni su oživjeli svoje selo, većinom gosti spavaju vanka, a grad posjećuju i tako doprinose BDP-u cijele države. I mi moramo oživjeti selo do 2025. godine. Javlja se i pitanje kakav turizam želimo u Dubrovniku... Ranije smo raspravljali o zdravstvenom turizmu i mislim da imamo mogućnost za to. Problem nam je i taj što veliki broj turista dolazi odjednom u Grad i njih bi trebalo rasporediti. Primjerice, imamo prekrasnu Orsulu i cestu koja vodi prema nigdje. U ovom dokumentu nedostaje konkretnih primjera. Ispred nas je povijesna prilika da definiramo smjer u kojemu želimo ići tako da se možemo vratiti na početne postavke kazala je Ivana Šepak. Đuro Capor je pitao je li Respect the City prezentacija programa, projekt ili platforma ili pak parola da se grad dobro nosi s masovnim turizmom.

- Grad je jedno vrijeme išao u lošem smjeru prekomjernog turizma i trebalo je nešto da se popegla imidž. Pitanje je, je li Respect the City podloga za Plan upravljanja? Ovdje se ništa neće prioritetno provoditi. Nadam se da ćemo na probleme Grada gledati kao na probleme života ljudi u gradu, a ne iz kuta destinacije - kazao je Capor. ‘’ILI PROPAST, ILI TURIZAM’’ Marko Potrebica kazao je kako ne postoji neki klik da se turizam zaustavi.

- Mi želimo urediti stvari pa kad

nam se turizam vrati da upravljamo njime. Nije vam jasno kako netko podržava Plan upravljanja, a ne Respect the City? Respect

...

BRZOBRODSKA LINIJA ZA ELAFITE Nedavno se dogodio problem s Postirom zbog čega je gradonačelnik Mato Franković najavio kako će Grad Dubrovnik tražiti uvođenje brzobrodske linije. “Tako bi se riješilo puno problema i dobili bi kvalitetniji brod.

Nije nam važno tko će biti koncesionar, bitno je da usluga bude kvalitetna”, istaknuo je Franković.

the City je projekt gradonačelnika Frankovića i zamjenice Tepšić pa Srđevci to ne mogu podržati, jer bi onda izgubili nišu svoga postojanja. Dajte neki prijedlog.

Iz čega nam se puni proračun?

Ako budemo isključivi, bit ćemo gladni kruha. Ponašate se kao da mi želimo nešto protiv građa-

na s ovim projektom. Projekt je za održivi razvoj i nije protiv turizma - komentirao je predsjednik Gradskog vijeća.

Vlahušić je dodao “ili propast ili turizam. Birajmo! Bez gužve nema poželjnosti, Saint-Tropez je napravljen na tome”.

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Grad

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika usvojilo je i nove mjere pomoći zakupnicima javnih površina i poslovnih prostora u vlasništvu Grada koje će vrijediti za razdoblje od 1. studenog 2021. do 1. ožujka 2022. godine.

Odlučeno je kako onim zakupnicima koji su u promatranom razdoblju 2021. ostvarili prihod do 50 posto u istom periodu 2019. godine, za 50 posto smanjit će se iznosi ugovorene zakupnine iz osnovnog ugovora, dok će oni koji su prihodovali od 50 do 70 posto plaćati 70

...

IVONA MICHL JE NOVA V.D. RAVNATELJICE DUBROVAČKIH MUZEJA Viša kustosica u Arheološkom muzeju Ivona Michl dobila je podršku Gradskog vijeća za funkciju v.d. ravnateljice Dubrovačkih muzeja.

Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Julijana Antić Brautović zatražila je razrješenje dužnosti zbog osobnih razloga. Michl je inače dugogodišnja djelatnica Muzeja i voditeljica projektnih aktivnosti.

...

posto ugovorenih iznosa. Iznos zakupnine od 70 posto obračunavat će se i onim zakupnicima koji nisu mogli dokazati prihod/ primitak ili nisu imali parametre za usporedbu u 2019. ili 2021., na traženi način. Onim zakupnicima koji su ostvarili prihode veće od 70 posto obračunavat će se će puni iznosi zakupnine iz osnovnih ugovora. Puni iznosi zakupnina obračunavat će se svim zakupnicima koji nisu pravodobno podnijeli zahtjeve. Takvih je 13 zakupnika poslovnih prostora, odnosno 22 zakupnika javnih površina.

Prijedlog zaključka o umanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za korištenje javnim površinama Grada Dubrovnika u kategorijama ugostiteljski stolovi i stolice, kiosci za pružanje ugostiteljskih usluga i nepokretna vozila za pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga i Prijedlog zaključka o smanjenju ugovorenih iznosa zakupni-

ne za poslovne prostore u vlasništvu i suvlasništvu Grada Dubrovnika na 5. sjednici Gradskog vijeća usvojeni su većinom glasova, a ovaj model naplate prethodno je usuglašen na sastanku klubova vijećnika.

ROKO PREDLOŽIO DRVENI PULT KRAJ BUTIGA ZA POPITI PIĆE Nezavisni vijećnik Ivica Roko je pitao gradonačelnika bi li se konzervatori bunili kada bi se ispred svake butige unutar Grada napravio mali drveni pult da se ljudi mogu nasloniti i popiti piće u miru. Franković mu je odgovorio kako bi trebalo pitati konzervatore pa će mu poslati pisani odgovor.

Pročelnica Hladilo je navela kako je za poslovne prostore zaprimljeno 76 zahtjeva te je nakon obrade istih utvrđeno da 22 zakupnika ostvaruju prihod do 50 posto, da 22 zakupnika ostvaruje prihod do 70 posto, a 18 zakupnika ostvaruje prihod preko 70 posto. Među zakupcima poslovnih prostora 18 je trgovina, deset magazina, šest umjetničkih ateljea, četiri frizerska studija, dva zlatarska obrta, dok je 36 ugostiteljskih objekata. prihoda. Prihod veći od 70 posto ostvaruju 33 zakupnika. Za 14 Za javne površine pristiglo je zakupnika poslovnih prostora i 126 zahtjeva. Utvrđeno je da 12 zakupnika javnih površina ni30 zakupnika ostvaruju prihod je bilo moguće utvrditi prihod jer do 50 posto, dok jednak broj za- nedostaju elementi za usporekupnika ostvaruje do 70 posto dbu s 2019. godinom.

9

10

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

S HOTELIJERIMA O PROTEKLOJ TURISTIČKOJ SEZONI

Franković zahvalio svima koji su pripremali sezonu i kad se činilo kako je neće biti

N

a sastanku s hotelijerima Dubrovačko-neretvanske županije na temu razmjene iskustava iz prethodne sezone te što bolje pripreme za izazove koje će donijeti iduća godina i sezona, sudjelovao je i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković. Susret je održan u organizaciji HGK – Županijske komore Dubrovnik.

Ovu sezonu gradonačelnik Franković je nazvao iznimno zahtjevnom te se posebno zahvalio članovima Turističkog vijeća i Zračnoj luci Dubrovnik koji su ustrajno radili na njezinoj pripremi i u trenutcima kada je izgledalo kako sezone neće biti. ‚’I u marketinškim i komunikacijs-

kim aktivnostima smo postigli broj letova koji je bio dostatan za potrebe Dubrovnika i okruženja, s obzirom na otvorene kapacitete. Kada gledamo ovih 44 posto ostvarenih noćenja na području Grada Dubrovnika uspoređujući s 2019. godinom to nije u potpunosti ni usporedivo jer je primjerice Valamar odlučio držati većinu hotela zatvorene, što smatram lošom poslovnom odlukom, ali i lošim odnosnom prema Dubrovniku’’, kazao je u ovoj prigodi gradonačelnik Franković.

Istaknuo je veliku ulogu Ministarstva vanjskih poslova koji su pomogli lakšoj uspostavi novih zrakoplovnih veza sa SAD-om te Rusijom, za čije putnike su omogućili dobivanje viza za jedan

dan, a što je bilo vrlo značajno za turizam. Također, kazao je i kako je Vlada RH za naše područje izdvojila više od 500 milijuna kuna za pomoć gospodarstvenicima, što je osiguralo da održe poslovanje.

Osvrćući se na ovogodišnju sezonu govorio je i o dolasku kruzera naglašavajući kako su gosti s kruzera potrebni gradu i gradskom gospodarstvu, ali s mjerom. ‚’Ove godine imali smo savršenu mjeru, jedan do dva kruzera dnevno. To grad može podnijeti, a to gospodarstvenici i te kako osjete, od restorana, caffe barova, vodiča, muzeja, zidina do autobusera. Dakle, kruzeri su nam potrebni, ali ne četiri u isto vrijeme. Smatram da u ovom smjeru

trebamo nastaviti i dalje’’, rekao je gradonačelnik Mato Franković te istaknuo i značajan porast dolaska privatnih aviona i gostiju više platežne moći.

Ono što je zabilježeno u ovih nekoliko mjeseci, prema riječima dubrovačkog gradonačelnika, je dobro na način da je gospodarstvenicima dalo zamah da preživimo svi skupa do iduće sezone.

Ipak, kazao je i kako Dubrovnik ne može reći da je ovo bila uspješna sezona te da će stoga gospodarstvenicima dati podršku u smislu davanja informacija premijeru i Vladi da ne možemo cijeli hrvatski turizam gledati kroz prizmu Istre te da je Dubrovnik kao avio-destinacija u znatno drugačijem položaju.

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika USKORO I NOVI VOZNI PARK

OSVOJILI ODLIČJE

Novim kolektivnim ugovorom povećavaju se plaće radnika Libertasa, revizija utvrdila besprijekorno poslovanje

D

odatak Kolektivnom ugovoru potpisan je ovoga tjedna u Libertasu. Direktor Libertasa Franko Mekišić kazao je kako su ovim dodatkom ugovora radnička prava podignuta na razini zaštite kolektivnog ugovora, dok je prema njegovim navodima smjenski rad ubačen u Kolektivni ugovor tako da je plaća radnicima povećana za dodatnih deset posto. To se odnosi, pojasnio je Mekišić, na one koji rade u drugoj i trećoj smjeni.

- Libertas je veliki sustav koji broji 300 ljudi. Tijekom današnjeg dana 70-ak autobusa će izaći prevoziti ljude i svih tih 70 autobusa netko vozi, održava, pere, čisti... Drago mi je da smo našli mogućnost da to adekvatno honoriramo - naglasio je direktor Libertasa te naveo kako će godišnji trošak ovog dodatka biti oko milijun i 100 tisuća kuna.

Budući da je Mekišić nedavno postao direktor osvrnuo se na to kakvu je financijsku situaciju zatekao u tvrtki.

- U ovom trenutku smo procijenili kako imamo mogućnost ovog Ko-

lektivnog ugovora i drago mi je zbog toga. Imam jako dobru komunikaciju sa svima kao i sindikatima - pojasnio je.

Komentirao je i autobusne linije na koje su se građani ponekad žalili.

- Tu sam mjesec dana i mislim da se moglo vidjeti kako se na tom planu radilo u pozitivnom smislu za građane. Posebno mislim na Bosanku, Osojnik, liniju broj 9 kazao je Franko Mekišić.

Sindikalni povjerenik Pero Matuško istaknu je kako je zadovoljan s boljim uvjetima rada.

- Ovo je za početak dovoljno.

Težimo uvijek boljemu, idemo korak po korak. Svjesni smo u kakvoj smo situaciji - rekao je Matuško. Pojasnio je kako će plaća radnika koji radi u smjenama biti veća 300 do 400 kuna.

Gradonačelnik Franković iskazao je zadovoljstvo s poboljšanim kolektivnim pravima djelatnika Libertasa.

- Drago mi je što možemo honorirati one koji rade u smjenskom sustavu. Mislim da je to bilo potrebno i nastavljamo dalje s financijskom konsolidacijom Liberta-

11

sa. Sutra ćemo na sjednici Gradskog vijeća ići u odluku o potvrdi kreditiranja Libertasa za kupnju novih autobusa koji će biti financirani prvenstveno EU sredstvima, a onda i manjim dijelom vlastitim sredstvima tvrtke Libertas što znači da nas za godinu dana očekuje kvalitetniji vozni park što će samim time značiti manji operativni troškovi. Vjerujem da idemo prema poboljšanju, radi se na novom sustavu naplate i boljih prometnih linija zbog čega sam siguran da će Libertas za godinu do godinu i pol imati cjelokupni novi vozni red koji će biti kvalitetniji - kazao je Franković.

Pojasnio je kako je Grad Dubrovnik prošle godine financijski gubitak Libertasa namirio s nešto više od tri milijuna kuna.

- Vjerujem kako će to ove godine biti nešto manje. Korak po korak vraćaju se nove linije, nova reorganizacija, poboljšavaju se uvjeti i stanje je bolje. Treba napomenuti kako smo Libertas naslijedili s brojnim problemima, tvrtka je bila u minusu 12 milijuna kuna i nije koristila EU sredstva, radnicima nisu bili isplaćivani prekovremeni sati... Sve je to sanirano i riješeno i danas možemo reći kako je Libertas stabilna firma unatoč teškoj financijskoj situaciji. Nakon revizije poslovanja koja je danas završena utvrđeno je kako nemaju niti jedne jedine zamjerke u cjelokupnom poslovanju, unatoč padu od 60 posto koji je bio prošle godine - zaključio je gradonačelnik Mato Franković.

Zamjenica Tepšić primila mladu ekipu Taekwondo kluba Shark

Z

amjenica gradonačelnika Jelka Tepšić primila je ovog utorka u Velikoj vijećnici mladu ekipu Taekwondo kluba Shark povodom osvajanja odličja na Prvenstvu Hrvatske koje se održalo u Slavonskom Brodu.

Prijemu su također nazočile i trenerice dubrovačkog Taekwondo kluba Shark, Sanja Rosandić i Darija Margeta.

Naime, klub Shark predstavljalo je dvadeset natjecatelja koji su osvojili jedanaest zlatnih, četrnaest drugih i sedamnaest trećih mjesta u kategoriji borba i forma. Njihov je uspjeh zaokružen osvojenim trećim ekipnim mjestom zbog sjajnih rezultata postignutih na ovom natjecanju.

Zamjenica Tepšić u ovoj je prigodi uputila iskrene čestitke mladoj ekipi i njihovim trenericama na ostvarenim sportskim postignućima u Slavonskom Brodu.

12

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika Vijesti

RADIONICA U LAZARETIMA

Godina dana digitalnih nomada u Gradu i što donosi budućnosti

Z

amjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić sudjelovala je prošloga petka na razgovoru-radionici „Dubrovnik za digitalne nomade – godinu dana kasnije“ održanom u 5. lađi kompleksa Lazareti. Događaj je održan u sklopu Europskog tjedna freenlancera, godinu dana nakon prve konferencije digitalnih nomada održane u Dubrovniku u vremenu uvođenja vize za digitalne nomade i početka revolucije u ovoj vrsti turizma.

Radionici su nazočili i direktorica Turističke zajednice Ana Hrnić, Tanja Polegubić iz tvrtke partnera Saltwater Nomads, potom predstavnici ugostiteljskih objekata, vlasnici smještajnih kapaciteta i tvrtki s djelatnošću u turizmu koji žele saznati

više o ovoj vrsti posjetitelja te promidžbenim ponudama svojih usluga dati svoj doprinos daljnjem razvoju i održivosti inicijative. Video vezom javili su se osnivač i urednik portala Total Croatia News Paul Bradbury te digitalni nomadi koji su boravili u Dubrovniku ovog proljeća u sklopu projekta „Dubrovnik nomad in residence“, a ovom prilikom osvrnuli su se na vrijeme provedeno u Gradu i izrazili svoja razmišljanja i prijedloge za budućnost Dubrovnika kao idealne destinacije za digitalne nomade.

Zamjenica Tepšić osvrnula se ovom prilikom na proteklu godinu i napore koji su u međuvremenu napravljeni na razvoju projekta.

Naglasila je kako je 2020. bila iznimno teška, 2021. je donijela blago olakšan-

je, a izrazila je želju za potpunim oporavkom u 2022., a time i većim brojem dolazaka digitalnih nomada. Rekla je kako je Grad odlučan u namjeri da ovaj projekt ide dalje.

Prisutni predstavnici gospodarskih subjekata javili su se za riječ sa svojim prijedlozima, pitanjima te je usuglašeno kako će se poraditi na dodatnoj edukaciji svih zainteresiranih o mogućnostima i koristima razvoja ove vrste turističke ponude u Gradu Dubrovniku. Također, dogovoreno je kako će natječaj za dostavu ponuda i popusta namijenjenih digitalnim nomadima biti kontinuirano otvoren za prijave.

Podsjetimo, u travnju i svibnju ove godine u Dubrovniku je boravilo deset digitalnih nomada iz sedam zemalja, izabranih putem natječaja. U gradu su besplatno proveli 30 dana, gdje su pohađali radionice koje su za cilj imale stvaranje strateškog i održivog smjera kojim bi Grad trebao krenuti i prilagoditi se COVID-19 izazovima. Na ovogodišnji natječaj prijavilo se 115 digitalnih nomada, a izabrani su stigli iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Finske, Mađarske, Japana, Nizozemske i Španjolske.

NEIZMJERAN DOPRINOS OBRANI

Predstavnici Grada Dubrovnika položili vijenac u spomen na Miljenka Bratoša

U

sklopu programa obilježavanja 30. obljetnice herojske obrane Grada, gradonačelnik Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić na groblju Boninovo položili su vijenac i zapalili svijeću kod groba Miljenka Bratoša, prvog zapovjednika obrane Dubrovnika.

Gradonačelnik Franković u ovoj je prigodi prisjećanja na zapovjednika Miljenka Bratoša kazao kako se nikada ne može i ne smije zaboraviti njegov doprinos u borbi za neovisnost i slobodu Republike Hrvatske. „Uloga Miljenka Bratoša bila je presudna u danima obrane Dubrovnika. Ono što je pokojni Miljenko Bratoš učinio na početku rata, način kako je organizirao prve postrojbe ostaje trajno zapamćeno. Njegova mudrost i hrabrost u teškim ratnim danima i danas su vrijedni divljenja i dubokog poštovanja“, istaknuo je gradonačelnik.

Uz predstavnike Grada Dubrovnika, pijetet prema prvom zapovjedniku obrane i dubrovačkom branitelju koji je preminuo na današnji dan 25. listopada 1991. godine odali su i predstavnici Dubrovačko–neretvanske županije te članovi obitelji poginulog Bratoša.

Miljenko Bratoš u Domovinski rat dragovoljno se uključio 1. lipnja 1991. godine.

Njegovo ratno djelovanje bilo je od iznimne pomoći tijekom vojnih akcija na jugu Hrvatske, a odlikovan je i Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, Redom hrvatskog pletera i Spomenicom Domovinskog rata. Važno je za istaknuti kako u znak sjećanja na Miljenka Bratoša danas ulica u Lapadu nosi upravo njegovo ime.

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika PREDSTAVNICI CRVENOG KRIŽA

KOMEMORACIJA

Gradonačelnik primio višestruke darivatelje krvi

U

z Dan dobrovoljnih darivatelja krvi gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je predstavnike Gradskog društva Hrvatskog Crvenog križa i višestruke dobrovoljne darivatelje krvi.

I ovom je prigodom gradonačelnik Franković zahvalio na njihovom djelu humanos-

ti te u ime Grada Dubrovnika uputio čestitke i darove.

Za 50 puta darovanu krv priznanje su primili Silvio Bulić i Željan Petrić, za 35 puta Dubravka Garmaz, za 30 puta Niko Kesovija i 25 puta Anka Bračanov.

Gradonačelnik je naglasio i važnost Crvenog križa, ne samo pri organizaciji dobro-

voljnih darivatelja krvi, nego i u svim drugim kriznim situacijama poput pomoći pri organizaciji cijepljenja, službe spašavanja na plažama, a po potrebi i drugim aktivnostima kao dio tima kriznih službi.

U ime Gradskog društva Hrvatskog Crvenog križa zahvalio je ravnatelj Društva Živko Šimunović.

NAJMODERNIJA TEHNOLOGIJA

Grad Dubrovnik osvijetlio stari put do Bosanke

U

pravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika dovršio je zahvat izgradnje sustava javne rasvjete na padini Srđa, od naselja Bosanka do državne ceste D8, odnosno do Trafostanice Srđ.

Rasvjeta je postavljena u dužini od cca 650 metara na

putu koji vodi od pothodnika na magistrali sve do Bosanke. Ukupno je provedena izgradnja 21 stupnog mjesta, a korištene su svjetiljke najmodernije tehnologije sa solarnim napajanjem, koje zadovoljavaju sve ekološke i energetski učinkovite standarde.

Investicija je vrijedna 214.855,00 kuna, a riječ je o prvoj fazi osvjetljenja na-

13

vedene trase, nakon čega je u planu ugradnja javne rasvjete i na dijelu od pothodnika prema Pločama.

Grad Dubrovnik nastavlja provoditi investicije u sustav javne rasvjete, a sukladno prioritetima utvrđenim Planom razvoja javne rasvjete Grada Dubrovnika za razdoblje 2019.-2021. godine i raspoloživim sredstvima.

Položeni vijenci u spomen na žrtve s Dakse

U

spomen na 53 pogubljene žrtve koje su ubijene na otoku Daksi 1944. godine, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica zapalili su svijeće i položili vijence kod Spomen križa na tom otoku.

Na komemoraciji su uz izaslanstvo Grada Dubrovnika sudjelovali i predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije i Udruge Daksa 1944./45, franjevci iz Franjevačkog samostana Male Braće Dubrovnik te članovi obitelji stradalih žrtava.

Prisutni su zajedničkom molitvom odali počast svim stradalim na otoku Daksi i prisjetili se na taj način pogibije nevinih žrtava.

14

petkom

SKUPŠTINA JADRANSKO -JONSKE EUROREGIJE

Prekogranična suradnja, kohezijska politika i dijalog s institucijama EU, temeljne su smjernice Udruge

Ž

upan Nikola Dobroslavić predsjedavao je skupštinom Jadransko-jonske euroregije, održanom putem video konferencije. U svom izlaganju naglasio je važnost uloge prekogranične suradnje, kohezijske politike i dijaloga s institucijama EU-a kao temeljnih smjernica politike Udruge u ostvarivanju ciljeva razvoja Jadransko-jonske regije. Govorio je o ulozi lokalnih i regionalnih vlasti u reformama u cilju prilagodbe standardima EU-a, u državama u procesu pristupanja EU. Također, osvrnuo se na stanje vezano za aktualnu pandemiju, klimatske promjene i izazove u gospodarstvu koje pogađaju sve regije na Jadransko-jonskom prostoru.

Delegati na sjednici usvojili su izvješća o radu, financijska izvješća, izmjene statute kao i program rada Udruge za sljedeću godinu. Župan Dobroslavić trenutno obnaša treći dvogodišnji mandat predsjednika Udruge koja broji 33 članice lokalne i regionalne samouprave u prvom redu ispod razine državne vlasti iz Italije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Albanije i Grčke.

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija RAZMJENA ISKUSTAVA

Predstavnici Župan u Ljubljani kakav bi

Ž

upan Nikola Dobroslavić, zamjenik Joško Cebalo, predsjednica Županijske skupštine Terezina Orlić, načelnici Općine Dubrovačko primorje i

Stona Nikola Knežić i Vedran Antunica, direktor Agencije za gospodarenje otpadom Josip Bačić, predstavnici klubova vijećnika iz Županijske skupštine te drugi pred-

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

15

nije posjetili Centar za otpad i trebao biti u našoj Županiji Krištof Mlakar.Zahvalio je gradonačelniku Ljubljane Zoranu Jankoviću na omogućavanju posjeta Centru, kao i prijemu u Gradskoj vijećnici na kojem su razmijenjena međusobna iskustva.

stavnici Županije bili su u radnom posjetu Sloveniji gdje su obišli tamošnji Centar za gospodarenje otpadom. Tom prilikom upoznali su se s radom tvornice za obradu

otpada gotovo identičnoj onoj koju ćemo imati u našoj županiji.Župan Dobroslavić ovom je prilikom istaknuo kako je riječ o impozantnom Centru kojeg uspješno vodi

Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao na Skupštini lokalnih i regionalnih vlasti Euromediterana

Ž

upan Nikola Dobroslavić sudjelovao je u radu Skupštine lokalnih i regionalnih vlasti Euro-mediterana (ARLEM), putem videokonferencije. Na dnevnom redu bila je rasprava o nacrtu izvješća o Inovacijskim ekosustavima i start-upovima na Mediteranu kao sredstvu oporavka od krize COVID-19.

Euro-mediteransku skupštinu lokalnih i regionalnih vlasti (ARLEM) osnovao je Europski odbor regija s teritorijalnim udrugama s triju obala Sredozemnog mora. Cilj postojanja ARLEM-a je dati lokalnim i regionalnim predstavnicima Euro-mediteranskog partnerstva platformu za uspostavu izravnog dijaloga s institucijama EU-a i Unijom za Mediteran.

16

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Na radnom mjestu

PRIČAJU O SVAKODNEVICI VOZAČI JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZA

‚OD SVIH POLITIČARA I JAV JEDINO SE IVICA ROKO VOZ DUŠKO KVARTUČ I ANTE KOLUNĐIJA vozači su Libertasa i pričaju nam s čime se sve susreću u vožnji gradskim ulicama MARO MARUŠIĆ ŽELJKO TUTNJEVIĆ

D

ubrovačke prometnice odavno su zakrčene, a gužva je sastavni dio naših života. Kako je tek onda vozačima Libertasa koji svakodnevno cirkuliraju gradskim ulicama? Duško Kvartuč porijeklom je iz Zadra. Zbog obiteljskih obveza prije osam godina preselio se u Dubrovnik.

Prvo je vozio turiste da bi se poslije prebacio u javni gradski prijevoz. Pitamo ga koje su razlike, gdje se bolje može zaraditi?

-Naravno da se može više zaraditi u turizmu, ali radi se po čitave dane cijelu sezonu.

U Libertasu imaš radno vrijeme i kada završiš, slobodan si.

Kada voziš turiste pati ti privatni život, nema te doma, nisi s djecom. Tako da sve ima svoje dobre i loše strane – govori Kvartuč.

Pitamo ga je li vozio svoj privatni autobus ili je radio za nekoga?

-Radio sam za privatnika, iako sam imao priliku i da se sam okušam. Nisam na kraju htio upravo iz razloga što se radi o poslu koji traje cijeli dan i nikad nisi kod kuće – ističe vozač. Što se tiče prometne kulture Dubrovčana kaže kako je jednaka drugim dijelovima Hrvatske. Ima sjajnih i pristojnih sudionika u prometu, ali i onih

koji nisu baš za pohvalit. Ipak, dodaje da je sve skupa OK. MASKE U AUTOBUSIMA -Dubrovačke ceste su specifične, uske, nema puno prostora. Kad upadneš u gužvu nema mrdanja. Stoga ne smije biti mjesta nervozi, moraš ostati smiren, biti koncentriran i paziti. Zna se dogoditi da ljudi ostavljaju vozila na stanicama, samo ga parkiraju i odu piti kavu. Mi onda moramo ostati nasred ceste i tako povećavamo gužvu. Kada se sa stanice uključujemo u promet, imamo prednost, većina vozača, njih

osamdesetak posto to poštuje, ovi drugi baš i ne. Ali tako je to svuda, ne samo u Dubrovniku – ističe Kvartuč.

Osim uobičajenih stvari s kojima se stalno suočavaju, u posljednje skoro dvije godine moraju se poštovati i epidemiološke mjere, odnosno nositi maska u autobusima. Je li ima kakvih problema, svađaju li se međusobno putnici zbog maski?

-Više-manje nema problema.

Ljudi se pridržavaju nošenja maski, nisam imao nekih posebnih situacija. Bude putnika koji zaborave masku, ali neka-

Ante Kolunđija: ‚Građani stalno parkiraju vozila po autobusnim stanicama’

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Na radnom mjestu

17

VNIH OSOBA DUBROVNIKA, ZI LIBERTASOM’ ...

„Teži se samovozećem prijevozu, a na putu će biti grešaka.

Kojom će brzinom to ići, vidjet ćemo.

Tehnologija stalno napreduje, nitko ne zna gdje su granice. Jedan dan se možda i dogodi da zanimanje vozač bude relikt prošlosti“ kaže Ante Kolunđija

ko se riješi, netko im da svoju rezervnu, tako da stvarno nisam imao loših iskustava što se tiče velikih svađa ili čak fizičkih okršaja – priča nam Zadranin.

A je li, mimo ove situacije s koronavirusom, bilo nekih nepoželjnih situacija poput pijanih putnika posebno za vrijeme noćnih vožnji?

-Naravno da bude pijanih putnika, većinom stranaca, ali nije bilo ničega strašnog, nekih nereda ili nešto slično. Čak su i srednjoškolci poprilično mirni, čuo sam za priče kako se je prije ljuljala šestica kada bi

vozila učenike Pomorske škole – smije se Kvartuč.

VRATIO TRI TISUĆE EURA Dogodi se da putnici u autobusu zaborave privatne stvari. Jednom zgodom Duško je našao torbu u kojoj je bilo tri tisuće eura. Nije dvojio ni sekunde, vratio je torbu vlasniku, koji je bio oduševljen.

Godinama se govori kako u Libertasu nedostaje vozača, jer je dobar dio njih, zbog boljih primanja, sreću potražio u turizmu. No kriza s koronom opet je napunila vozački kadar

gradskog prijevoznika.

-Sada nema problema, vidjet ćemo što će biti kada se situacija s koronom normalizira.

Inače je ovo deficitarno zanimanje na razini Hrvatske, jer posao nije lak. Često nisi doma, velika je odgovornost, a tu su i zdravstvene tegobe poput bolnih leđa od kojih pate mnogi vozači. Što se tiče usporedbe s nekim drugim zanimanjima, ovdje ipak nije riječ o toliko deficitarnom broju – zaključuje Duško Kvartuč.

Njegov kolega Ante Kolunđija 15 godina radi za Libertas. On kaže kako mu je najveći pro-

blem s kojim se svakodnevno susreće parkiranje automobila po stanicama.

-To se stalno događa, barem desetak puta dnevno. Zbog tih nesavjesnih vozača povećavaju se gužve i svi su dodatno nervozni. Znaju ponekad i stranci tako ostavljat auto, ali puno kraće od domaćih. Apelirao bih ovim putem svih da paze na parkiranje po stanicama - ističe Kolunđija.

Nastavak na sljedećoj stranici

18

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Na radnom mjestu

...

Duško Kvartuč: ‚Najteže je voziti osmicu, često se dogodi da ne mogu proći zbog krivo parkiranih vozila’

Inače, ni on u svojoj dosadašnjoj karijeri nije imao po-

sebno loših situacija, pa ni sad u epidemiji.

...

NAJGORE LOKACIJE ZA PROLAZAK AUTOBUSIMA Vozače Libertasa pitamo koja su mjesta u Dubrovnika najgora što se tiče prolaska autobusom, odnosno koje su linije najkompliciranije za voziti?

-Meni je osmica najgora. Od Kapelice pa preko cijelih Ploča dosta se ljudi krivo parkira, pa se zna dogoditi da jednostavno ne mogu proći. Sve stane, stvori se ogromna gužva, pokušavam pronaći vlasnika vozila, ali naravno da sve to skupa traje i traje, kolona je ogromna, kao i nervoza putnika i ostalih sudionika u prometu. Što se tiče Mokošice, situacija je sada bolja, izgradilo se dosta parkirnih mjesta, pa je lakše proći. Prije je bilo dosta škakljivo – napominje Kvartuč.

Kolunđija se također slaže da su linije 8 i 1B najgore.

-U Mokošici se napravilo dodatnih parkirnih mjesta, ali i dalje cesta zna biti zakrčena svakojakim parkiranjem. Isto kao i na Pločama, na ruti osmice.

-Čujem nekad putnike kako se porječkaju oko maski, ali riješi se bez nekih većih tenzija.

Mlađe osobe znaju ući u autobus s maskom, pa je poslije skinuti, onda ih stariji upozoravaju. Inače, mi vozači nismo zaduženi za kontrolu tko nosi masku, a tko ne. Što se tiče pijanih putnika, nisam imao problema, ali neki moji kolege jesu – priča nam Ante.

BUDUĆNOST VOZAČA Nikad nije razmišljao o vožnji turista. Kaže kako mu je u Libertasu lijepo i da se tu našao, pa nije planirao otići na drugo radno mjesto. Što se u 15 godina njegova staža u Libertasu promijenilo?

-Autobusi su moderniji, sve ide naprijed, evo sad imamo i ove harmonike. S njima je malo teže manevrirati zbog specifičnosti gradskih ulica. Često nas turisti pitaju na kojoj stanici trebaju izaći, možda bi se to moglo malo unaprijediti, bolje označiti. Znaju nam i

„Naravno da se može više zaraditi u turizmu, ali radi se po čitave dane cijelu sezonu. U Libertasu imaš radno vrijeme i kada završiš, slobodan si. Kada voziš turiste pati ti privatni život, nema te doma, nisi s djecom.

Tako da sve ima svoje dobre i loše strane“ kaže Duško Kvartuč. dignuti ruke u vožnji da stanemo, ali to nikad ne radimo, jer smijemo stajati samo na stanicama – opisuje nam vozač svakodnevne situacije. Često vozi gradskog vijećnika Ivicu Roka. Kaže kako mu se brojni građani obraćaju i bodre ga u političkom životu. Što se tiče drugih političara i poznatih faca, Kolunđija nam govori da se jako rijetko voze javnim gradskim prijevozom.

Posljednjih godina puno se u medijima govori o samovozećim automobilima. Hoće li u budućnosti vozači ostati bez posla?

-Teži se tome, a na putu će biti grešaka. Kojom će brzinom to ići, vidjet ćemo. Tehnologija stalno napreduje, nitko ne zna gdje su granice. Jedan dan se možda i dogodi da zanimanje vozač bude relikt prošlosti – zaključuje Kolunđija.

A do tada, on će kao i do sad, strpljivo prolaziti uskim prometnicama vozeći Ivicu Roka i druge putnike.

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

19

VAŽNOST SURADNJE

Predstavljena pametna tehnička dostignuća koja se koriste u zaštiti okoliša U organizaciji Javne ustanove Rezervat Lokrum održan je međunarodni kongres

M

eđunarodni kongres na temu „Predstavljanje pametnih tehničkih dostignuća i metodologija u svrhu zaštite okoliša i podizanja svijesti o zaštiti i očuvanju prirodne baštine“ održan je ovoga tjedna u organizaciji Javne ustanove rezervat Lokrum. Brojni izlagači iz znanstvene i stručne zajednice izložili su napredna tehnička rješenja koja se koriste u zaštiti okoliša i prirode.

Projekt “Povijesni vrtovi dubrovačkog područja” je trogodišnji projekt započet 1. prosinca 2018. godine. Prijavljen je i prihvaćen u ograničenom postupku dodjele bespovratnih sredstava za PROMICANJE ODRŽIVOG RAZVOJA PRIRODNE BAŠTINE i sufinanciran sredstvima u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za financijsko razdoblje 2014. – 2020.

Europskog fonda za regionalni razvoj.

Nikolina Grković, ravnateljica Javne ustanove rezervata Lokrum, pozdravila je okupljene i naznačila važnost suradnje Javne ustanove Rezervat Lokrum i Arboretuma Trsteno te izrazila želju za uključenjem javnosti u razgovore o temama zaštite okoliša i pozvala na veći interes građana za ovakvim temama. „Ovaj kongres realiziran je u svrhu povezivanja dva zaštićena područja, Arboretuma Trsteno i Javne ustanove rezervata Lokrum. Očekujemo da će raz-

...

Nikolina Grković, ravnateljica Javne ustanove rezervata Lokrum, pozdravila je okupljene i naznačila važnost suradnje Javne ustanove Rezervat Lokrum i Arboretuma Trsteno te izrazila želju za uključenjem javnosti u razgovore o temama zaštite okoliša i pozvala na veći interes građana za ovakvim temama.

nolikost tema na ovome kongresu u svrhu zaštite okoliša i efikasnog upravljanja zaštićenim područjima potaknuti na konstruktivnu raspravu i nove suradnje.”

Ivan Šimić, upravitelj Arboretuma Trsteno, ispričao je okupljenima o povijesti Arboretuma i njegovoj važnosti za dubrovačko područje i baštinu. Okupljene je upoznao i s tehnološkim dostignućima u Arboretumu HAZU u Trstenom. „Projekt je bio složen, zbog mnogih aktivnosti. Samo neke od važnih aktivnosti koje smo provodili jest nabava broda kojim će se povezati Lokrum i Arboretum, izgradnja Centra za edukaciju i multimedijalnu prezentaciju, uspostavljena je edukativna interaktivna staza u masliniku arboretuma, postavljeni su informativ-

ni paneli, web aplikacija, pametni spremnici za otpad, brojači posjetitelja, dizajnirani su suveniri, izrađene su web stranice projekta i Centra HAZU”, istaknuo je.

Jelena Lončarić, pročelnica Odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu Grada Dubrovnika pozdravila je u ime Grada Dubrovnika sve okupljene na kongresu. „Ovo su područja duge prirodoslovne tradicije i znanstveno istraživačkog rada. Arboretum u Trstenome i Lokrum su najstariji zaštićeni dijelovi prirode Republike Hrvatske. Drago mi je da se kao rezultat ovoga projekta održava ovaj kongres. Vjerujem da će današnji skup rezultati dragocjenom razmjenom znanja i iskustva za neke nove projekte”, poručila je Lončarić.

20

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Konavle

DAN OPĆINE KONAVLE 2021.

Dodijeljena priznanja laureatima na svečanoj sjednici Općinskog vijeća sne kulture i u povodu 100. obljetnice osnutka kluba, potom Restoran Konavoski dvori – Esculap Teo d.o.o.

Močići zbog iznimnog doprinosa iz područja prostornog uređenja i zaštite okoliša i realizacije projekta pr-

P

olaganjem vijenaca na Vojskom dolu na spomen ploču hrvatskom vitezu satniku Matu Golubiću počela je ovogodišnja proslava Dana Općine Konavle i 29. obljetnice oslobođenja Konavala. Nakon Svete Mise za branitelje u župnoj crkvi sv. Jurja u Stravči u Kneževom dvoru u Pridvorju održana je i svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Konavle, a u popodnevnim satima na spomeniku „Konavoska Mati“ u Čilipima položeni su vijenci za sve poginule u Domovinskom ratu. Sjednica je i ove godine zbog epidemioloških prilika bila zatvorenog tipa.

Načelnik Lasić rekao je kako je Općina bez obzira na krizu i značajno smanjene prihode polučila velike uspjehe, svi projekti su nastavljeni, a krenulo se i u no-

vog hrvatskog zelenog restorana te doktorica pedijatrije Nada Marković zbog iznimnog doprinosa iz područja zdravstva i socijalne skrbi za svoj dugogodišnji predani rad na očuvanju zdravlja djece.

Općina Konavle raspisala natječaj za studentske stipendije ve. Istaknuo je nastavak izgradnje kanalizacije u Moluntu, na Grudi, početak izgradnje vatrogasnog doma, kao i pripreme za projekt izgradnje škole i vrtića u Cavtatu.

Načelnik se ovom prilikom zahvalio i ovogodišnjim laureatima na njihovu doprinosu za svoju općinu rekavši kako su svojim primjerom pokazali kako se treba ponašati te kako su svi redom itekako zaslužili nagrade.

Nagradu za životno djelo dobio je profesor emeritus Krešimir Veselić zbog iznimnog doprinosa iz područja kulture i očuvanja nematerijalne baštine Konavala.

Profesor Veselić autor je nedavno objavljene knjige ”Blago konavoskijeh riječi”.

Nagradu Općine Konavle dobio je i HNK Slaven Gruda zbog iznimnog doprinosa iz područja športa i tjele-

O

pćina Konavle kroz svoj program Demografskih mjera nastavlja ulaganja u obrazovanje mladih. Tako je raspisan Natječaj za dodjelu stipendija uspješnim i darovitim studentima te onima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja s područja Općine Konavle kao i Natječaj za dodjelu stipendija studentima iz obitelji slabijeg imovnog stanja s područja Općine Konavle.

U akademskoj godini 2021./2022. Općina Konavle dodijelit će ukupno 60 stipendija, od čega 33 stipendije kroz Natječaj za uspješne i darovite studente te za one koji se obrazuju za deficitarna zanimanja i 27 stipendija za studente slabijeg imovnog stanja.

Dodijelit će se pet stipendija studentima prve godine studija koji su u prethodnoj godini obrazovanja ostvarili odličan

uspjeh i 25 stipendija studentima druge, treće, četvrte i pete godine studija koji su u prethodnoj godini obrazovanja ostvarili vrlo dobar i odličan uspjeh.

Za studente koji se obrazuju za zanimanje doktor medicine, logoped i defektolog, koji su u prethodnoj godini obrazovanja ostvarili prosjek ocjena najmanje 3,50 dodijelit će se tri stipendije, od čega jedna za studente prve godine i dvije za studente viših godina.

Pravo za prijavu na natječaj za stipendije za studente iz obitelji slabijeg imovnog stanja imaju studenti iz obitelji kojima prihod po članu ne prelazi 1.700,00 kuna i koji su u prethodnoj godini studija ostvarili prosjek ocjena najmanje 3,00.

Detalji Natječaja za stipendije mogu se provjeriti na stranicama Općine Konavle, a Natječaj je otvoren do 11. studenog.

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

21

22

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

VIŠEGODIŠNJI DOPRINOS

Omiljena pedijatrica Nada M sam razgovorom uvjerila ne DOKTORICA NADA MARKOVIĆ nedavno je dobila nagradu Općine Konavle zbog iznimnog doprinosa iz područja zdravstva i socijalne skrbi za svoj dugogodišnji predani rad na očuvanju zdravlja djece AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

O

va neumorna doktorica kojoj mobitel zvoni po cijeli dan za Dubrovački dnevnik je otkrila s kojim se izazovima susreće sada, u odnosu na početak svoje karijere, ima li danas sve više bolesne djece, kako se najmlađi nose s koronavirusom. Također ima odgovor i za sve one roditelje koji se dvoje oko cijepljenja djece.

Pedijatrica Nada Marković inače je rodom iz Boke kotorske, studirala je i specijalizirala u Rijeci, radi preko 30 godina, a pola radnog vijeka je provela u Konavlima. Prisjeća se kako je u njezino doba nakon završenog fakulteta bilo teško dobiti specijalizaciju, prihvaćalo se sve što je tada bilo ponuđeno. ‚POSAO S DJECOM MI NIJE TEŽAK’ - Radila sam u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj skrbi, raznim bolnič-

kim odjelima. U početku sam razmišljala o internoj medicini, ali na red je došla pedijatrija i tu sam ostala. Posao u Konavlima sam dobila spontano - prisjeća se doktorica Marković koja ističe kako je zahvalna što se obrazovala u Rijeci jer se tada puno radilo i učilo.

- Svi koji su željeli raditi i pokazali su zanimanje za posao mogli su dobiti puno toga jer su mogućnosti bile dobre - ističe pedijatrica koja voli Konavle i smatra ih lijepim mjestom za život.

Voli i rad s najmlađim.

- Posao s djecom mi ni-

je težak, naprotiv to mi je zadovoljstvo i trudim se maksimalno odraditi sve što je potrebno s ciljem zaštite i savjetovanja. Naše specijalizacije nedostaje, a trenutno su uvjeti rada jako dobri. Meni je prvenstveno ugodno raditi jer imam sve potrebno za posao, odličnu dijagnostiku, izvrsne

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

23

Marković: Ponosna sam što eke roditelje da cijepe djecu laboratorije, dijagnostičke službe u našoj bolnici su jako dobre. Sve to nama specijalistima puno znači jer možemo pomoći malim pacijentima - govori doktorica Marković.

Ona inače radi svaki dan sedam i pol sati te dvije subote u mjesecu po pet sati. Dio radnog vremena provodi u pedijatrijskoj ambulanti u Mokošici gdje je pedijatrica nedavno otišla u mirovinu.

- Ovdje smo organizirali rad tako da svaki pedijatar iz Doma zdravlja dolazi po jedan dan. Jako nam je važno da ambulanta u Mokošici ostane jer smo je teško dobili. Procedura je složena, potrebno je puno dozvola, te jedan liječnik i medicinska sestra. Kad smo sve to uspjeli pokrenuti, moramo i sad sve učiniti da ambulanta ostane jer je ona potrebna ljudima na ovom području. Evo, primjerice danas dovode jedno dijete iz Stona na pregled - pojašnjava doktorica Marković.

Osvrnula se i na stanje u zdravstvu koje je specifično zbog epidemije korona virusa.

Nada Marković

‚DANAS IMAMO BOLJU DIJAGNOSTIKU’ - Zadnje dvije godine su nam jako izazovne jer se pojavilo nešto što je nama liječnicima novo i nepoznato.

Ljudi su bili zbunjeni, stanje se malo zakompliciralo zbog posebnog režima dolaska pa se to odrazilo na dostupnost liječnika. No, ja sam željela biti dostupna više nego prije pa sam dala i

broj mobitela na koji me uvijek mogu dobiti. Preferiram komunikaciju putem poruka jer tako je jednostavnije. Ponekad ljudi dođu i do mog privatnog broja, ali i tad im se javim jer ništa mi nije teško, sve s ciljem da obavim posao i pomognem pa će onda svi biti zadovoljni u dahu govori pedijatrica Marković.

Izbijanjem pandemije korona-

virusa došlo je do promjene razloga dolaska kod pedijatra.

- Djeca su jako puno padala, imali smo dosta trauma poput lomova ruku, nogu, ozljeda glavica... To me jako iznenadilo. Jedan period je bio miran jer su se lju-

Nastavak na sljedećoj stranici

24

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

di bojali doći kod doktora pa su više zvali. Sad smo se opustili pa su počele uobičajene viroze poput kožnih, crijevnih, bronhitisa, upala pluća... Reklo bi se normalna patologija koju i očekujemo - kazuje doktorica.

Pitali smo je pojavljuju li se danas bolesti i stanja s kojima se nekoć rijetko koji pedijatar susretao.

- Meni je sve jednako i prije. Danas imamo bolju dijagnostiku i to nam je odlično pa se čini da ima više bolesti. Inače je najvažnije postaviti dijagnozu. Na poslu imamo sve što je potrebno od opreme poput EKG-a, ultrazvuka, inhalatora i ostalih uređaja pa mi koji radimo dajemo sve od sebe. Dijete odmah šaljemo na pregled ako se dogodi bilo što hitno i u istom danu može biti u bol-

nici, a ako sumnjamo na nešto ozbiljnije šalje se u Zagreb. Također važno je istaknuti kako nikad bolja cjepiva nismo imali. Ljudi slušaju savjete liječnika konstatirala je pedijatrica.

Pitamo je koji je njezin stav o roditeljima koji odbijaju cijepiti djecu. I njima pristupa poprilično strpljivo.

- Treba malo više razgovarati. Ja se mogu pohvali-

ti kako sam imala ljude koji su u startu imali mišljenje da ne žele cijepiti djecu, a na kraju su pristali. Potrebno je samo strpljenja kojega mi profesionalci moramo imati u radu s ljudima. Razgovor i adekvatan rad su ključni mišljenja je doktorica.

Roditeljima savjetuje da s djecom što više borave na otvorenom.

- Uvijek im kažem da kad uzmu dijete iz vrtića da pođu vani. Djeca ljeti trebaju ići što više na kupanje, zimi dobro dođu klimatske promjene i ne bi bilo loše ići na snijeg. Sve je to u interesu djeteta. Bolesti ima svakojakih, potrebno je napraviti prevenciju, ali doktori će odraditi dijagnostiku i onda ćemo svi biti zadovoljni - zaključila je za Dubrovački dnevnik pedijatrica Nada Marković.

26

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

VLADA ŽELI TRGOVINAMA ZABRANITI RAD NEDJELJOM

Mogu li se kokoš, patate i zel ANALIZIRAMO VLADINU IDEJU o zabrani rada trgovinama nedjeljom. Ima li ta odluka i dobrih strana?

MARO MARUŠIĆ MATIJA HABLJAK/PIXSELL

V

lada Republike Hrvatske želi trgovinama zabraniti rad nedjeljom. Odluku obrazlažu „poštivanjem prava radnika na dan odmora u skladu s hrvatskom tradicijom i običajima“. Iako biste pomislili da Vlada opet nešto mulja i laže, to nije istina – oni zaista žele zabraniti rad nedjeljom u skladu s „hrvatskom tradicijom i običajima“, a najvažnija hrvatska tradicija i običaji za HDZ jesu lizanje oltara Katoličkoj Crkvi.

Brige Vlast za Vlastu na blagajni, oni ovom odlukom jedino i isključivo žele Crkvi objasniti koliko ju vole. No, fućka se i meni za odnos Vlade i Bozanića, ono što me interesira u čitavoj ovoj priči jest - ima li zabrana rada nedjeljom dobre strane, iako je motiv za donošenje ove odluke sve samo ne dobro isplaniran, odnosno bazira se jedino na ulizivačini Kaptolu?

Ekonomist Vuk Vuković smatra zabranu rada nedjeljom za trgovine katastrofalnom odlukom za hrvatsko gospodarst-

vo. Vuk i slični Vuci upozoravaju što će se dogoditi ako vrata s natpisom ‚vuci’ nedjeljom ostanu zaključana.

-Zatvaranjem trgovina nedjeljom smanjit će se potrošnja što će za posljedicu imati pad BDP-a – ističe Vuković.

PEČENA KOKOŠ I PATATE Čekaj malo, ajmo ovo podrobnije izanalizirati. Uzmimo kao primjer nedjeljni ručak, a on je, u skladu s hrvatskom tradicijom i običajima, naravno pečena kokoš i patate sa zelenom salatom. Znači moja obitelj planira kokoš za nedjeljni ručak, ali trgovine su zatvorene. Što da pobogu radimo?

Ne biste vjerovali, ali kokoš, patate i salatu možemo kupit dan prije - u subotu - i što je najluđe od svega, ako je stavimo u frižider, neće se pokvariti. Patate se ne moraju čak ni hladiti.

Drugim riječima, sve što nam treba u životu možemo nabaviti bilo kojim drugim radnim danom. Nekad se čovjeku dogodi da zapali marihuanu oko 11 navečer, pa ga pukne na konzumiranje Nutelle, ali šta ćeš, zaboravio ju je kupit. Da

ublaži šećernu krizu mlatnut će onu već kupljenu Domaćicu, jer iza 22 sata nijedna trgovina ne radi. Ovaj i slični noćni hašišari svoj problem mogu jednostavno riješiti – umjesto da se zalažu da trgovine rade čitavu noć, kupe Nutellu ili dvije prije zatvaranja trgovina, pa travu mogu pušiti sve do jutra.

Na kraju krajeva ni njihovi dileri ne rade stalno.

Znači problem je toliko lako rješiv da nema potrebe za uzrujavanjem. Umjesto da se sve potrepštine kupe u nedjelju, uzmu se u petak, subotu ili ponedjeljak – Vuk Vuković sit, a ovce na broju. Ili ipak nisu na broju? Vuk Vuković u čitavoj ovoj priči stvarno nije sit, a njegove analize pokazuju da ovce stvarno nisu na broju – pa gdje se janje izgubilo putem od subote kada je kupljeno u trgovini do nedjeljnog ručka? Kako je moguće, da ako se sve stvari koje nam trebaju kupe dan ranije, da prema točnom izračunu gladnog Vuka potrošnja zaista pada i smanjuje se BDP, odnosno nisu sve ovce na broju?

KUPUJU SE STVARI KOJE NAM NE TREBAJU E pa upravo tu je kvaka – nedjeljom se ne kupuju stvari koje nam trebaju, nego upravo obratno – one koje nam ne trebaju. Većina ljudi ima slobodan dan, vani je oblačno pa da ubiju prokletu nedjelju - nigdje nikog, pustinja – odlaze u tr-

...

A OTKAZI ZAPOSLENIMA? Vuk Vuković u svojoj analizi o zabrani rada nedjeljom trgovinama navodi da bi moglo doći do 7 tisuća otkaza. To je tek smiješno za komentirat. U Hrvatskoj ima sve manje ljudi, odlazi se u inozemstvo, a djeca se rađaju na kapaljku.

Već sada nedostaje pregršt radne snage, pogotovo u turizmu, a u budućnosti će biti još i gore. Za nekoliko godina i desetljeća molit ćemo Arape i Indijce da nam dođu raditi, jer neće imati tko. Čak i da ovi dobiju otkaz, posao će naći istog popodneva, barem što se tiče jednakih radnih uvjeta koje su u trgovinama sve, samo ne idealni.

govine i šoping centre i kupuju gluparije. Eto to su te ovce koje nedostaju u računici – ako se nedjeljom zatvore trgovine, BDP će pasti, jer ljudi neće kupovati ono što im ne treba.

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

27

lena salata kupiti u subotu? Čista logika, matematika i statistika. Ne može lagati. Ili ipak može? Ajmo ovo podrobnije izanalizirati. Ljudi nedjeljom obilaze trgovine i kupuju stvari koje im ne trebaju. Koje su to stvari? Pa 90 posto artikala u trgovinama čovjeku ne da ne treba, nego upravo obratno – konzumiranjem tih proizvoda brže će završiti u grobu. Gotovo sva hrana koju vidimo u trgovini je ustvari kupovanje jednosmjerne karte za nebeske pašnjake. Sve je puno šećera, čak i proizvodi koji se smatraju zdravi poput jogurta. Jedna litra prosječnog jogurta ima čak 50 grama šećera.

Proizvođači hrane su prepredeni kurvini sinovi – na ambalaži će vam istaknuti pozitivne strane proizvoda, a prešutjet će negativne. Gluten free oznaka obično znači da je proizvod pun cukra, tamo gdje je naglašen vitamin, prešućuje se da je unutra i brojna druga kemija, na onim proizvodima koji se diče proteinom, ne spominju se loše masnoće i E aditivi, i sve tako ukrug. Da trgovine na svojim policama u ponudi imaju Adolfa Hiltera istaknuli bi njegove vrline – zdrav za pse – jer je poznato da je nacistički lider volio kučke puno više nego ljude, a prešutjeli bi sve ono što čovjeka konzumacijom Hitlera vodi ka onom svijetu.

Kao što artikli na policama trgovina točno ističu pozitivne

strane proizvoda, a prešućuju negativne, tako i analiza Vuka Vukovića točno govori da će se smanjiti potrošnja i pasti BDP; ali njegovo izvješće prešućuje nastavak priče. Što se dalje događa s tim čovjekom koji nedjeljom u trgovinama kupuje stvari koje mu ne trebaju? Taj naš junak u budućnosti ima začepljene žile, boluje od čitavog niza bolesti i postaje brutalno opterećenje za zdravstvo, koje u skladu s hrvatskom tradicijom i običajima, nikada neće izaći iz minusa. Milijarde kuna godišnje se ulupaju u sanaciju ljudi či-

ji se motor pokvario konzumiranjem lošeg goriva. BDP ne da pada, nego propada.

Za dobar i zdrav život dovoljne su nam tržnice, ribarnice i mesnice s kvalitetnim proizvodima, a u trgovinama trebamo kupovati isključivo higijenske artikle i slične potrepštine, jer je većina industrijskih prehrambenih prerađevina koje oni nude put u bolest. Ovakve kakve su sada, trgovine služe jedino lažnom pumpanju BDP-a i zaradi njihovih vlasnika. Naime, da im se zabrani rad, ne samo nedjeljom, nego i čitavog tjed-

na, na kraju balade ljudi bi bili puno zdraviji, dugovi u zdravstvu bi se enormno smanjili, i samim tim cjelokupni BDP bi narastao. Smijali smo se nekoć debelim Amerikancima dok nam se nisu počele smiješiti sve moguće i nemoguće čokolade s polica – tko se zadnji smije, najslađe se smije – a najslađe se smije, najslađa čokolada.

Ali, šta ćeš, zdravlje nije u skladu s hrvatskom tradicijom i običajima - ili ako vam je lakše razumjeti – vlasnik trgovačkog lanca sit, a ovce na bolničkom odjelu.

28

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

Drage Dubrovkinje, rađajte male Zagrepčane!

N

ismo dugo čekali na novi rat između naša dva zagrebačka brda.

Ovaj put Zoki udara po ministru od obrane koji se, prema vlastitom priznanju, u ratno vrijeme još igrao Pokemonima, ali sad je veliki dečko i više mu odgovaraju igre moći u kojima ga štiti njegov mentor na čelu Vlade. Pa je krenuo držati lekcije, po Ustavu vrhovnom zapovjedniku vojske, na što je ovaj počeo rigati vatru po svim osnovama, u čemu je doista najjači među našom političkom elitom. Sve što Zoki lupa, ma koliko je često u pravu, teško se može svrstati u civiliziranu komunikaciju. Ali to Hrvati vole. Još od Šuvarovog popu – pop, a bobu – bob, Zoki im dođe kao jedini u državi koji je u stanju nazvati stvari pravim imenom. Iskreno, zaboli me za to tko je šef počasne postrojbe ili čega već na Pantovčaku, ali ako je šefu države to baš tako napeto sasvim je suludo od toga stvarati problem. Barem bi bilo odiozno pristojnom ministru obrane koji poštuje ustroj i hijerarhiju. Ministru u resoru bremenitom pravim problemima, pa ovakvo inaćenje predsjedniku upućuje na nesposobnost bavljenja i rješavanja onog suštinskog, a što predstavlja stvarni posao ministra obrane. I ma koliko na prvu loptu time i ubere nekoliko pozitivnih bodova kod Plenkija, generalno će teško završiti karijeru ičim vrijednim napravljenim u resoru svog Ministarstva. S druge strane, osobni animozitet Plenkiju i Zokiju koji traje još iz mladih dana i vremena kad su počeli karijere u Ministarstvu vanjskih poslova, jednako kao i ogromni ego koji im zamagljuje sve ostalo, ne dozvoljavaju im da zdravom suradnjom pokrenu i/ili naprave korisne poteze za državu u koju se obojica zaklinju. Počevši od trenutno aktualne slabe pro-

cijepljenosti do ozbiljnih gospodarskih tema.

Ali, nije ih briga kad je Hrvatima baš to napeto. rema zadnjim ispitivanjima Zoki je i dalje najpopularniji političar, uz jedan detalj koji se Plenkiju teško može dopasti, podatak kako više od polovice članova HDZ-a podržava Zokija. Razloge tome nije tako teško dokučiti. Zoki je debelo zagazio prema desnim političkim vrijednostima čime sve jače ulazi u Plenkijev politički prostor što trajno povećava animozitet među ovom dvojicom političara. Ipak, upravo takva, takozvana tvrda kohabitacija Plenkiju donosi brojne benefite. Kad god stvari ne idu dobro, bilo da se radi o poskupljenjima, katastrofi u zdravstvu, nekoj aferi njegovih ministara ili stranačkim korupcijskim repovima, krene rat Zokija i Plenkija ili osobni preko Plenkijevih ministara. Nije za odbaciti teza kako, kad god mu zatreba, Plenki podmetne Zokiju trulu dasku na koju ovaj bez razmišljanja zagazi. Takav je, brz na okidaču i s tim se uvijek može računati. a to vrijeme cijela hrvatska javnost saznala je kako u Dubrovačkoj bolnici rodilje nemaju mogućnost korištenja epiduralne anestezije, nego rađaju u mukama jer nema dovoljno anesteziologa, osim ako imaju sreće rađati baš u vrijeme dežurstva nekog od njih i ako baš u to vrijeme nije na nekoj operaciji. Sve to u 21. stoljeću u zemlji članici EU. Pa se svi živi čudimo kako je tako nešto moguće.E pa itekako je moguće. Jednako kako je moguće da bolnice oskudijevaju lijekovima i potrošnim materijalom.

Jednako kao što je moguće da su sve redom bolnice u Hrvatskoj dužne, odnosno nemaju čime plaćati svoje troškove i pritom nemaju

P

Z

dovoljan broj liječnika i medicinskog osoblja uz, u većini Hrvatske duge mjesečne liste čekanja koje za neke pretrage prelaze i godinu dana. To je realna situacija u našem zdravstvu za koje ministar prema njegovim negdašnjim izjavama priprema reformu od časa kad je stupio na dužnost. Sad se pokazalo da tek usuglašava smjernice. Pomalo. dubrovačkoj bolnici svojevremeno je radio vrhunski anesteziolog koji je nažalost po Dubrovčane, ali svakako bolje po njega, otišao u privatnu kliniku. Tako je otpalo i mentoriranje novih snaga u toj našoj bolnici. Epiduralna anestezija zahtijeva izuzetno stručnog anesteziologa jer ako nije vrhunski stručnjak posljedica su dugogodišnji bolovi i problemi s kralježnicom, što su iskusile brojne žene koje su rađale uz epiduralnu ako nije vrhunski odrađena. Je li ravnatelj bolnice odgovoran za to što nema dovoljno anesteziologa u bolnici? Bez namjere da ga branim doista mislim da je to problem koji je jedino moguće riješiti uz potporu vlasnika bolnice i Ministarstva. Jer to košta. S druge strane, ako ih nema u Hrvatskoj, ima ih u Makedoniji, Bugarskoj, Rumunjskoj ili gdje već, samo ako im se pruže pristojni uvjeti. I uz uvjet da ih se stvarno i potraži. Traže li ih Bekić i Županija nije rečeno.

Ministar od zdravstvenog resora nije našao vremena ni volje da kaže barem jednu suvislu o toj situaciji u bolnici iz Grada. Ništa! Nije njegov pos’o. Nije odavde! Drage buduće mame dobro došle u 21. stoljeće u najljepšem gradu na svijetu. Čini se da zagrebačka rodilišta, gle čuda, takav problem ne poznaju pa vam ostaje rađanje u mukama ili rađanje malih Zagrepčana. Eto vas.

U

30

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lifestyle

VEČERA ZA 5 U DUBROVNIKU

KARLOTI BENDER: U n glume i zbog toga sm KANDIDATI IZ DUBROVNIKA obilježili su prošlotjednu ‘Večeru za 5’, jednu od najpopularnijih dugogodišnjih RTL-ovih emisija i oduševili cijelu Hrvatsku

...

AIDA ČAKIĆ ŽELJKO TUTNJEVIĆ

V

ečera za 5 koju je činila dubrovačka ekipa je oduševila gledatelje koji su putem društvenih mreža imali samo najbolje komentare.

“Ma bravo za ekipu, to su pravi ljudi. Ova ekipa je ogledni primjer “Večere za 5”. Ljudi iskreni, korektni bez zavisti i spletki, svaka čast svima”. “Cijela ekipa ovog tjedna je za čistu desetku”. “Najbolja večera za 5 do sada, iskreni, simpatični, bez kalkulacija”. “U Dubrovniku su oduvijek bili drugačiji ljudi, sasvim deseti mentalitet, tamo kad odeš kao da si u drugoj državi, svi su jednostavni i spremni pomoći jedni drugima. Svaka čast!” “Ovo je primjer kako bi trebala izgledati emisija Večera za 5.

Kuhanje je vrhunsko, ali mene su posebno oduševili kandidati”, samo su neki od komentara prepunih oduševljenja zbog atmosfere koju

Ivana Bačić iz Mlina gostima je pripremila tri vrste bruschetta za predjelo, a za glavno jelo gulaš od patke s njokama pripremljen na azijski način.

Kao šećer na kraju domaćica je servirala lagani desert od sira i jagoda, što je svima odgovaralo nakon obilne večere.

Nakon tri ukusna slijeda Ivanin se stan pretvorio u pravi disco, dok se domaćica pretvorila u DJ Ivess.

su stvorili Ivana Bačić, Matej Oroz, Priscila Zumpano Martinović, Zoran Kosović i Karloti Bender.

U dubrovačkom tjednu kan-

didati su kuhali većinom laganu mediteransku hranu uz pregršt zabave i smijeha.

Jedna od sudionica ‘Večere za 5’ Karloti Bender is-

pričala nam je o kuharskim trikovima uz pomoć kojih je oduševila natjecatelje, atmosferi koja je vladala za vrijeme snimanja i druženju cijele ekipe.

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

Lifestyle

31

našoj emisiji nije bilo mo oduševili ljude ...

Matej Oroz, rođeni Zagrepčanin, je 27-godišnji kontrolor leta, a u show se prijavio jer je osjetio potrebu da pokaže i testira svoje kulinarsko znanje te upozna nove ljude. Pripremio je jelovnik koji se sastojao od predjela naziva Termički raspašoj, glavnog jela Ribljeg furtutma i deserta Voćni kuršlus.

Goste je dočekao s kamenicama i pjenušcem.

‘NISAM NEKI GURMAN, ALI VOLIM DRUŽENJE’ - U našoj emisiji nije bilo glume niti malo! Svaki komentar, reakcija i gesta bili su spontani i prirodni i zbog toga je naša emisija bila dobra. Jednostavno kamere pokažu prave emocije i to se odmah vidi, a ovako su ljudi bili oduševljeni - kazala je Karloti Bender koju su zvali

poznanici diljem svijeta da joj kažu kako su gledali emisiju.

Govori kako joj se javio i prijatelj iz Londona i rekao da se Večera za 5 gleda i tamo.

Ispričala nam je kako je došlo do toga da postane dio ove popularne emisije. Naime, jednoga dana je nazvala prijateljica Elizabeta koja je vidjela na Facebooku poziv

kandidatima na Večeru za 5 i predložila joj kako bi se upravo ona mogla prijaviti.

- Inače nisam neki gurman i ne kuham specijalitete, ali eto odlučila sam biti dio toga čisto iz zafrkancije. Kasnije su me zvali, prošla sam casting i televizijska ekipa nas je došla snimati. Procedura je bila zahtjevna i jako profesi-

onalna. Inače, nije bilo previše prijavljenih kandidata iz Dubrovnika. Nažalost, mi smo jedna specifična sredina gdje ljudi nisu skloni ova-

Nastavak na sljedećoj stranici

32

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lifestyle

...

kvim emisijama, ali ja mislim da je cijeli život jedna igra pa je tako i meni ovo iskustvo bilo zabavno i lijepo. U starosti ću sigurno pričati o tome i prisjećati se ovih trenutaka prepričava simpatična Karloti Bender koja se u emisiji predstavila upravo onakvom kakva je.

Tog dana je veselo dočekala svoje goste i pripremila im osvježavajući aperitiv, na taraci svoje kuće za predjelo je poslužila salatu od hobotnice i paštetu od tune. Za glavno jelo je ponudila pečenu hobotnicu s krumpirom i povrćem iz zemljane posude,

dok je desert bila tradicionalna dubrovačka rozata.

NASTAVILI SMO DRUŽENJE’ Na ideju što kuhati, govori Karloti, došla je spontano, a cilj joj je bio spremiti što jednostavnije jelo.

- Imala sam nekoliko ideja, ali ipak u pripremi jela najviše znači sreća jer ponekad ono ne ispadne dobro, a nekad bude super. Sve ovisi o tomu kakve je čovjek volje - ako si u lošoj fazi, ono će biti katastrofa, a ako si optimističan i veseo onda će biti super. Tako je

Zoran Kosović je glazbenik i učitelj glazbe koji je osvojio najveći broj bodova, ukupno 40 te je tako pobijedio u emisiji Večera za 5. Natjecatelje je oduševio rižotom s kozicama, šparogama i tikvicama, što je bilo predjelo, a glavno jelo bile su dvije vrste ribe, kijerna i zubatac. Za desert je domaćin poslužio panna cottu, flambirano voće i palačinku punjenu orasima i datuljama preliveno sladoledom.

sve u životu! - veselo će Karloti koja je ipak išla na sigurno i provjereno.

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lifestyle

fenomenalno zabavila.

- Možda ne bi svatko pristao biti dio televizijske produkcije jer nije ljubitelj kamera ili eksponiranja. Ja mislim da je dobro upustiti se u nešto novo.

Nije mi u životu bitna pobjeda, jer meni je pobjeda zdravlje i da su ljudi oko mene zdravi.

Ako netko ide za pobjedom ne bih mu savjetovala da se prijavi, treba ići prvenstveno s ciljem uživanja, zabave i druženja. To vrijedi za sve u životu - zaključila je za Dubrovački dnevnik Karloti Bender.

...

Iako nije ‘tip od hrane’ uvijek je za druženje što je bio glavni motiv da se prijavu u ovu zabavnu emisiju. Ostale članove ekipe je upoznala prvi put i odmah su ‘kliknuli’.

- Zorana sam znala iz grada, ali se nikad nismo službeno upoznali, a ove druge nisam uopće poznavala. Svi su me oduševili! Ma bilo je to kao spoj na slijepo, u početku smo bili malo ukočeni, ali kasnije smo se u potpunosti opustili. Nastavili smo druženje, jer je ekipa odlična, čak smo se od službenog snimanja dva puta okupili. Zoran je to organizirao jer ipak je on pobjednik pa nas je počastio i napravio veliki party - govori Karloti.

Ovo joj je druga emisija u kojoj je sudjelovala. Prije šest go-

dina bila je u RTL-ovoj emisiji ‘Pet na pet’ gdje se također

Brazilka Priscila Zumpano Martinović živi u Dubrovniku sa suprugom te radi kao turistički vodič. U Brazilu je jedno vrijeme radila na televiziji pa joj kuhanje pred kamerama nije bilo velika nepoznanica. Priscila je gostima za predjelo ponudila kruščiće od tapioke, paštetu od tune i salatu s inćunima. Za glavno jelo bile su poslužene kozice u umaku servirane u pjatu od hokaido tikve te riža. Priscila je za kraj napravila čak dva deserta – rozatu na brazilski način te hladnu tortu od kokosa

33

34

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Tomislav, Robert i Rebeka - tata je presretan i ponosan što s voljenom djecom i otvaranje izložbe slika Kraljevski plodovi dočeka

Jakov i Jadranka - mudro je svaki slobodni trenutak toplog kasnog listopada zajedno provesti vanka

Šimun i Lucija - on svirao, ona pjevala, dodatna i glazbeno-umjetnička nota se lijepoj Robijevoj izložbi dala

Tin, Luka i Ivo - vrijedilo je stati, pristojne momke, na njihovu molbu, za DD slikati

Iko i Zoran - omiljena klupica pored buže kod Akvarija čuje puno zanimljivih storija

Branko i Mladen - vrsni glazbenici, saksofon i orgulje su im glavni znamen

Eyla i Mike - radost života kćeri i tate se vidi i sa slike

Klaudija, Marko i Martina - Porporela im je omiljeni cilj i „meta”, ne samo za žarkoga ljeta

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mateja i Katarina - „Volimo te Dubrovniče!”, kažu Slavonke mlade, sretne što u Gradu bar sezonski rade

Matilda i Stanka - na svoje voljene u Zagrebu misle, spominju ih i ne gube iz vida

Niko i Boško - „Ma, vidi mi unuka, za njega mi ništa učiniti nije muka!”

Amela i Leila - s njima je bila i ljubimica Dolly, no, sakrila se, pozirati ne voli

Lukša i Vesna - vidljiva je stvar da u predahu uživa dugovječni bračni par

Učenici II. D Opće gimnazije - ne može im se odbiti kad snimanje znaju tako lijepo zamoliti

35

36

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

ANKETA

U nedjelju se pomiče sat, ljetno i zimsko vrijeme i š Zadnju nedjelju u listopadu, odnosno ove nedjelje, 31. listopada, za Hrvatsku započinje zimsko računanje vremena.

PETRA SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ, IGOR SOBAN/PIXSELL

U

3:00 sata u noći sa subote na nedjelju kazaljku ćemo pomaknuti za jedan sat unatrag, pa ćemo tu noć spavati sat duže, ali će nam i dani od nedjelje trajati ‚kraće’, mrak će padati prije, a jutarnje sunce će svanuti ranije. Zimsko računanje vremena trajat će do posljednjeg vikenda u ožujku iduće godine.

Prošle godine je u Europskoj uniji bila glasna debata o ukidanju pomicanja sata, kada je EU predložila svojim državama članicama da odluče žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.

KOJE JE ‚PRAVO’ VRIJEME? Prije prvoga pomicanja sata „pravo“ vrijeme je bilo ono zimsko, no

Benjamin Franklin je 1784. zbog frustracija oko gubitka dnevnog vremena ljeti predložio pomicanje kazaljke jedan sat unaprijed.

Ta ideja je doduše zaživjela tek početkom 20. stoljeća u Njemačkoj, kada je istaknuta važnost uštede energije koja se tako događa – financijski i ekološki.

ZAŠTO SE ONDA RAZGOVARA O UKIDANJU? U prošlosti su izvori energije bili manje dostupni i skuplji, u današnje vrijeme ta ušteda je neznačajna stoga je nestao glavni razlog zbog kojega se kazaljke sata pomiču dva puta godišnje. Osim toga nije rijetkost čuti kako se ljudi žale na pomicanje sata koje im uzrokuje stres, razdražljivost, umor, i treba im neko vrijeme da se privik-

nu na „nove ure“. Neka istraživanja su čak potvrdila blaže negativne učinke na funkcioniranje ljudi u prvom tjednu nakon promjene sata, posebno kada se ‚prebacujemo’ na zimsko vrijeme. No ta istraživanja ipak nisu pokazala nikakve značajne fizičke smetnje, već je pretežno riječ o subjektivnom dojmu ispitanika istraživanja. „U dugogodišnjoj praksi djelatnika Odjela za mentalno zdravlje nismo susreli pacijente kojima je promjena računanja vremena značajno utjecala na nastanak ili pogoršanje psihičkih poteškoća“, rekli su za Dubrovački dnevnik iz Odjela za mentalno zdravlje Opće bolnice Dubrovnik.

No, ni subjektivan dojam svakako nije nešto što bismo trebali zanemariti. Stoga smo naše sugrađa-

ne upitali – „Trebamo li pomicati sat dva puta godišnje ili usvojiti preporuku EU o odabiru jednog računanja vremena, i koje vrijeme preferiraju – zimsko ili ljetno?“.

Iako je opće prihvaćeno da je zimsko računanje vremena točno, odnosno pravilo, neka istraživanja su pokazala da je upravo pri ‚prebacivanju’ na zimsko računanje vremena najviše negodovanja, odnosno ljudima tada imaju zdravstvene probleme, kao što su nesanica i glavobolje. S obzirom na to da je Hrvatska turistička zemlja, a turizam uvelike ovisi o ljetnoj sezoni i ‚družem danu’ ne bi bilo iznenađujuće da se Hrvatska odluči na ljetno računanje vremena. No, nije ni ljetno računanje vremena savršeno, jer bi u tom slučaju problem za ljude mogao biti navikavanje na ustajanje po mraku.

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

37

Dubrovčani komentiraju što preferiraju

DUBROVČANI NE KUKAJU Kažu da su trudnice zbog promjena u hormonalnoj ravnoteži često pod udarom bilo kakvih promjena i ‚ispadanja’ iz rutine pa smo upitali našu sugrađanku koja je u iščekivanju svoje prinove smeta li joj mijenjanje kazaljki, na što nam je odgovorila kako problema nema, već baš suprotno - voli sve čari jednoga i drugoga računanja vremena. „Ugođaj kad ranije padne noć zimi mi je ljepši, kad nam se upale lampice. A s druge strane, ljeti - taj duži dan, isto volim. Sve ima svoje prednosti, nije loše mijenjati sat“, diplomatski će naša sugovornica.

u danima mirovine posvetio vrtu i maslinama. „Zimsko vrijeme je, što bi rekli, pravo vrijeme. Prije nego smo počeli pomicati sat, ure su nam bile ove zimske. I to vrijeme je adekvatnije za naše podneblje. Sva organizacija posla u poljoprivredi više odgovara zimskom vremenu. Biljnom svijetu, naravno odgovara i jedno ili drugo, u tom smislu je svejedno, ali ljudima koji su naviknuli cijeli život u poljoprivredi raditi na određeni način, koristiti jutra, više odgovara zimsko računanje vremena.Ana kraju nije ni čudo, ni slučajnost, da je to bilo staro-pravo vrijeme. Kako to geografski usuglasiti? Pa ni vremenske zone nisu svugdje iste, pa nam to nije problem. Ja bih uvijek potpisao da se sat ne mijenja, da nama ostane zimsko vrijeme, a onda neka sat mijenjaju oni kojima to treba i kako im odgovara“, kaže nam Petar Žuvela dok obrezuje masline u svome masliniku.

DUBO BULIĆ „Nisam ja za ove promjene svake godine. Treba se odlučiti, a meni je ljeto draže, da nam je duži dan, nikako zimsko računanje vremena“.

IRIS DUPČIĆ RADIĆ „Možda mi je ipak draže da prestanemo s tim okretanjem, bilo bi jednostavnije. A sada, ljetno ili zimsko? Pa možda ipak ljetno. Nije mi se teško prilagoditi kada se okrene sat, to su možda jedan-dva dana da se malo navikne čovjek. Ljetno mi je možda draže jer je ipak malo duži dan popodne“.

ANKETA

Petar Žuvela A što o pomicanju sata kažu naši sugrađani koji se bave poljoprivredom upitali smo Petra Žuvelu koji se

svih zemalja, što se neće dogoditi jer Slovenci žele zimsko, mi želimo ljetno računanje vremena. Tako da rješenja za sada nema.“

JOŠKO ĐURIĆ „Trebamo zadržati ljetno računanje vremena, ali treba biti konsenzus

MARIJA MATANA BAZDAN „Prije sam bila za to da se ne mijenja sat dva puta godišnje, nego da se ostane na jednom vremenu. Ali kada sam shvatila da bi to vjerojatno bilo zimsko računanje vremena onda zapravo ipak mi je draže mijenjanje sata. Ljeti mi je lijepo na kupanju do 20-21 sat. A ako bi se biralo, onda da, svakako sam za ljetnu opciju.“

HRVOJE RADIĆ „Bolje je da nam ostane ljetno računanje vremena jer to prebacivanje uopće nema smisla po mojoj logici.

A je li mi smeta to prebacivanje, ne smeta. Ja sam pomorac, pa kada prebacim osam-devet sati u deset dana, onda taj jedan sat ne smeta nikome.“

38

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

P&O (PENINSULAR AND ORIENTAL STEAM NAVIGATION COMPANY)

IBERIA, veliki britanski transatlantik čiji se dolazak u Grad dugo pamtio Nije često zalazila u Jadransko more. ali postoje zapisi da je krstarila po Mediteranu 1955. godine.

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

304.620 kubičnih stopa generalnog tereta i 147.720 kubičnih stopa ohlađenog tereta.

O brodu i putnicima je brigu vodilo 718 članova posade.

Kao posljednji od tri lajnera koje je poslije rata engleski brodar P&O izgradio za pru-

gu prema dalekoj Australiji, IBERIA je na svoje prvo putovanje zaplovila 28. rujna 1954. godine iz Londona do Sydneya. Sljedećih je godina brod plovio samo na toj liniji, ali povremeno i na kružnim putovanjima Sredozemljem.

S

/S IBERIA izgrađen je 1954. godine kao novogradnja broj 1476 u brodogradilištu Harland and Wolff Ltd. u Belfastu. Kuma broda je bila gospođa McGrigor, supruga admirala ratne flote sir Rhodericka McGrigora. Isto kao i brod blizanac ARCADIA bio je duljine 219, širine 27,5 metara, imao je 29614 bruto registarskih tona dok su mu dvostruke parne turbine s redukcijskim pogonom snage 42.500 KS. na dvije propele omogućavale plovidbu brzinom od 22 čvora. U svojim je kabinama mogao prihvatiti 673 putnika u prvom i 733 u turističkom razredu, dok je u skladištima imao mogućnost prijevoza

S/S “IBERIA“, engleske brodarske kompanije P&O (Peninsular and Oriental Steam Navigation Company)

„BIG SIX’’ Redovnu putničko-teretnu prugu prema engleskim istočnim kolonijama P&O je održavao sa svoja tri broda ARCADIA, IBERIA i HIMALAYA, i to u suradnji s drugim poznatim brodarom Orient Line, koji je na njoj uposlio svoje lajnere ORCADES, ORSOVA i ORONSAY. Tako formirana zajed-

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

39

Iberia je Dubrovnik posjetila 1955. godine nička flota velikih lajnera nazvana „Big Six“ plovila je rutom Tilbury-Southampton-Gibraltar-Marseille-Napulj-Port Said-Suez-Aden-Bombay-Colombo-Fremantle-Melbourne-Sydney.

Na prvo putovanje oko svijeta iz Londona (Tibury) preko Sydneya i San Francisca te natrag u polaznu luku IBERIA je započela 16. prosinca 1959. godine. Po povratku je rekonstruirana u brodogradilištu u Southamptonu te

kompletno klimatizirana. Nije često zalazila u Jadransko more. ali postoje zapisi da je krstarila po Mediteranu 1955. godine. Meni osobno je poznat taj jedan dolazak te imam 19 original fotografija i kartolina usidrenog pored Lokruma. Taj dan je bila skoro bunaca, nešto malo je puhalo, poslijepodne je puhao lagani maestral, a na odlasku je vidljivo da je zaplovio prema sjeverozapadu tj. plovio je pored Gradskih mira. IBERIA nije bila pouz-

dan brod zbog čestih kvarova na pogonskim parnim strojevima, a 1956. godine je ozbiljno oštećen kod Sri Lanke u sudaru s tankerom ss Stanvec Pretoria. Ipak, oba broda su ostala u plutajućem stanju te je IBERIA doplovila do Sydneya gdje je popravak trajao 17 dana.

Brodovi ARCADIA i HIMALAYA su plovili bez većih incidenata i kvarova te je nesretnu i incidentnu IBERIU britanski brodar P&O poslao u prijevremenu mirovinu.

POSLJEDNJE PUTOVANJE Na posljednje putovanje iz Southamptona prema Australiji IBERIA je krenula 5. studenog 1971. a po dolasku u Sydney je poduzela još nekoliko kružnih putovanja.

Natrag prema Europi je zaplovila sredinom ožujka sljedeće godine da bi nakon mjesec dana plovidbe 19. travn-

Nastavak na sljedećoj stranici

40

ja 1972. konačno i zadnji put stigla u Southampton.

Tu je odmah i raspremljena, uskoro prodana kupcima s Dalekog Istoka.

Na posljednje putovanje prema rezalištu brodova Kaohsiung u Tajvanu IBERIA je krenula pod zapovjedništvom kapetana Michaela Prowsea 28. lipnja 1972. Na to putovanje bez putnika je krenula sa 66 članova posade i sa samo dva lajbota za spašavanje na palubi. Za dopunu goriva i hrane IBERIA je pristala u luke: Dakar, Durban, Mauricijus, Hong Kong s dolaskom u Kaohsiung 5. rujna. Tijekom 1973. godine taj 18-to godišnji kruzer

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Iberia odlazi iz Grada, vidi se pilotina kako čeka na iskrcaj pilota

je u potpunosti izrezan.

Pojava ovako velikog transatlantika je u Dubrovniku

bio događaj od doista velikog značaja, pa na ovaj način njegovu posjetu obil-

ježavamo kao jednu od dugo pamćenih u našem Gradu.

U procesu otkrivanja i uklanjanja uzroka boli, svakom pacijentu se pristupa individualno, kroz timski rad fizioterapeuta i specijalista pojedinog područja.

Ovo su samo neka bolna stanja koje možete riješiti u Aritherinom Centru za fizioterapiju: -bolna stanja kralježnice (išijas, lumbago, bol u vratu i torakalnom predjelu te ostala bolna stanja);

-traumatske i sportske ozljede (istegnuća i povrede ligamenata, tetiva, mišića i zglobova; frakture, epicondylitis, plantarni fascitis i druge); -kronična i akutna bolna stanja (degenerativne bolesti, artroza, upalna stanja mekih tkiva, nespecifične boli) Popularni su i programi prevencije koji imaju za cilj sprječiti razvoj ozljeda i bolnih stanja i preoperativna habilitacija koja omogućuje

bezbolniji i brži tijek postoperativne rehabilitacije kroz jačanje određene mišićne skupine i poboljšanje općeg kondicijskog stanja.

Ortopedski pacijenti operirani u bolnici u Zagrebu imaju mogućnost provođenja postoperativne rehabilitacije u Aritherinom Centru za fizioterapiju u Dubrovniku i tako smanjiti troškove liječenja i kraće izbivati iz doma.

42

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

GOVORIO O TERORIZMU

Pijani Srbin lažno prijetio bombom u jednom dubrovačkom hotelu AIDA ČAKIĆ

P

ijani državljanin Srbije u petak uvečer je napravio pravu dramu u jednom hotelu u Lapadu.

Ovaj 24-godišnjak očito je pretjerao s alkoholom jer je u potpunosti izgubio kompas na taraci hotela. Vrijeđao je i urlao na prisutne, a što je najgore zaprijetio je kako će izvršiti teroristički čin te bombom raznijeti hotel. Da stvari budu još gora aktivirao je i protupožarni alarm što je posebno zabrinulo goste i djelatnike hotela koji su pozvali policiju, koja je brzo stigla na mjesto događaja.

Detaljnim pregledom hotela utvrdili

su kako nema opasnosti od ubojitih sredstava, a mladić je zbog prijetnje doveden pritvorskom nadzorniku i sucu istrage koji mu je odredio is-

tražni zatvor.

Neslužbeno doznajemo kako je imao skoro dva promila alkohola u sebi te da nije bio gost hotela.

JEDAN JE ČAK I PRIJETIO

Policija uhvatila dva lopova, jedan ukrao novac iz stana, drugi izvukao iz novčanika

P

olicijski službenici Policijske postaje Dubrovnik razriješili su dvije krađe novca koje su prijavljene tijekom poteklog tjedna.

U prvom se slučaju radi o krađi 30 tisuća kuna i odjeće koju je 56-godišnjak privremeno ostavio u svom stanu, a kojeg je dao u najam jednom ugostiteljskom objektu.

Krađa je prijavljena u četvrtak, 21. listopada, a kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno

kako je novac i odjeću otuđio 32-godišnji državljanin BiH, koji je, kao zaposlenik ugostiteljskog objekta, koristio spomenuti stan.

U drugom se slučaju radi o krađi 2 tisuće kuna koje je u noći s 10./11. listopada iz novčanika, koji se nalazio u stanu 72-godišnjaka, otuđio muškarac u dobi od 31 godine.

Osim toga, kriminalističkim istraživanjem je također utvrđeno da je mlađi muškarac, nakon počinjenog kazneno djela,

prijetio 72-godišnjaku koji je njegovim roditeljima izrazio sumnju da mu je on otuđio novac.

Zbog sumnje da su počinili kaz-

neno djelo krađe, oba osumnjičenika su uz kaznene prijave predani pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika Crna kronika OBUSTAVLJENA POTRAGA

Nestao član posade broda ‚’Miho Pracat’’ u Japanskom moru

ZLOUPOTRIJEBILA POVJERENJE

Čuvala staricu pa joj ukrala s kartice preko 6 tisuća kuna

S U

akvatoriju Japanskog mora prošle subote 23. listopada nestao je član posade broda ‚’Miho Pracat’’ dubrovačkog brodoprijevoznika „Atlantska plovidba d.d.” Radi se o pomorcu s područja Dubrovačko – neretvanske županije iz doline Neretve.

Nakon što je primijećen njegov nestanak pokrenuta je akcija potrage sukladno važećim međunarodnim procedurama, kojom je rukovodio Centar za traganje i spašavanje (MRCC) Vladivostok. Brod je u tom trenutku plovio iz ruske luke Shakhtersk prema Kini.

Nažalost, nestali pomorac

nije pronađen pa je potraga i službeno obustavljena.

Uzimajući u obzir temperaturu mora od tek petnaestak stupnjeva jasno je kako je u takvim uvjetima mogućnost preživljavanja oko 26 sati, pa je potraga prekinuta.

Priopćili su to iz Atlantske plovidbe, izražavajući sućut obitelji nestalog pomorca.

43

redinom rujna ove godine policijskim službenicima Policijske postaje Dubrovnik 73-godišnjakinja je prijavila kako je u vremenskom periodu od kraja svibnja do kraja lipnja ove godine njima nepoznata osoba na neutvrđeni način došla do podataka tekućeg računa njene nepokretne majke, koju je zlorabila i s računa podigla preko 6 tisuća kuna.

Nakon zaprimljene prijave provedeno je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da je karticu na opisani način zloupotrijebila 49-godišnjakinja koja je u to vrijeme bila angažirana da skrbi o spomenutoj starijoj osobi i koja je imala pristup bankovnoj kartici.

Zbog sumnje da je počinila kazneno djelo računalne prijevare policija je 49-godišnjakinju kazneno prijavila nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

44

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

UHIĆEN 23-GODIŠNJAK

Mladić iz Župe prodavao amfetamine preko maloljetnika, drogu skrivao u zelenilu

T

emeljem naloga Općinskog suda u Dubrovniku policijski službenici Službe kriminalističke policije ove Policijske uprave su tijekom poslijepodnevnih sati u ponedjeljak, 25. listopada, pretražili kuću u Župi dubrovačkoj koju koristi 23-godišnjak. Pretragom je skriveno u zelenilu na terasi kuće pronađeno, i uz potvrdu oduzeto, sedam pvc pakiranja u kojima se nalazilo ukupno 660 grama amfetamina i manja količina marihuane i ulja cannabisa.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni, radi prodaje, nabavio najmanje 910 grama amfetamina od čega je 250 grama dao maloljetniku da u njegovo ime obavlja preprodaju, a spomenutih 660 grama držao za sebe.

Maloljetnik je u društvu ro-

ditelja policiji predao 250 grama amfetamina te će protiv njega biti podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu za mladež zbog

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU: U spomen na oca naše kolegice dr. Vojvodić,umjesto cvijeće prilažu 320,00 kuna kolegice Odjela oftalmologije Opće bolnice Dubrovnik.

Lions club Sveti Vlaho prilaže donaciju od 1.000,000 kuna, Udruzi povodom Dana bijelog štapa.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima.

sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama.

Zbog istog kaznenog djela osumnjičeni 23-godišnjak je uhićen i uz kaznenu

Humanitarni prilozi Žiro račun za uplatu: IBAN HR5024070001100021348 DOMUS CHRISTI: U spomen na Gordanu Kasač, njen suprug Miro donira Domu 1000,00 kn Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonu DJEČJI DOM MASLINA Obitelj Vjekoslava Novaka, u spomen na pok. susjedu gospođu Rabu Zviždić, umjesto cvi-

prijavu jutros predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave, dok je za posjedovanje marihuane i ulja cannabisa prekršajno sankcioniran.

jeća prilaže 200,00 kn; Irena Petričić, u spomen na dobrog Ćića prilaže 500,00 kn; Ivo Koštro, dar djeci Doma 500,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

46

petkom

AUTO - MOTO

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi PLOVILA ll Prodaje se Barka 5 metara sa ka-

binom bez motora. Cijena joj je 14 tisuća kuna. Sve upite možete dobiti na broj mobitela 0997928091.

IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljujem manju garsonjeru u Šipči-

nama zaposlenoj muškoj osobi na dulje vrijeme. Kontakt: 020 419 718

ll Iznajmljujem manji stan u Gružu preko

cijele godine. Kontakt: 020 419 574 ll Tražim djelove za skuter Honda

Lead 100 sa slike. Mob: 098/939-1164 ll Hyundai acant 2000god registriran,

prodajem za 3000kn Mob: 09161 43946 ll Prodajem VW Golf 5. 2.0. TDI. 2006

godina. Mob:0991949003

ll Izajmljujem manji stan ljepše opremljen

sa parkingom preko cijele godine. Kontakt 020 419 574 ll Iznajmljuje se zemljište od 400 m2 u

Čibaći ,Župa Dubrovačka.Zemljište ima priključak na vodu i magazin 30 m2.Cijena 1000 kuna. Kontakt telefon 0989824076. ll Iznajmljujem stan od 65m2 u Novoj

ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije so-

be+DB, 129.900 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,219.960 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže

68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll Prodajem namješten stan u Solina-

ma 77 m2 s terasom 24 m2 i parkingom. (prizemlje kuće, pogled na more. Cijena po dogovoru. Kontakt: 091 9577 843 ll Hitno se prodaje trosobni stan,70 m2

ll Prodajem Peugeot 306, 97. Godište.

Cijena 8000 kn. Kontakt: 098 172 5318

Mokošici na duže vrijeme.

Pogled na rijeku.Informacije na telefon 020 331 132

(etaža dvojne stambene kuće) sa okućnicom 54 m2(moguća gradnja parkinga),pod magistralom sa pogledom na stari grad Cijena 220.000 eura. Mob:091 583 4481

ll Prodajem oldtimer Volvo 340, 87.

ll Iznajmljiva se jednosobni stan 42 m2

ll Šipan, Suđurađ - prodaje se nekoliko

Godište. Cijena: 12 000 kn. Konatakt: 098 172 5318 ll PProdajem automobil Audi 80 1.8 ben-

zin, 110 KS, prva registracija 1995. god. ,u voznom i ispravnom stanju, registriran do sredine ožujka 2022. Za poslednju registraciju kupio sam nove prednje gume i nov akumulator, svjećice, razvodnu kapu i razvodnu ruku. Lamela zamjenjena prije oko 20.000 km. Automobil je prešao oko 205.000 km. Boja je siva, od sunca djelimično oštecena. Cijena – JEFTINO! Mob.099 5935 144.

ll Prodajem BMW e.46 2000g benzin plin

16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792. ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god,

110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829

u Gružu (ulica od ljekarne čebulc). Stan se sastoji od spavace sobe,kuhinje,banje,dnevnog boravka. Informacije na broj +385914488654 ll Iznajmljujem kompletno opremljen i

renoviran jednosoban stan od 45m2 na Gornjem Konalu blizu hotela Adria. Stan ima kuhinju/dnevni boravak, odvojenu spavaću sobu, predsoblje i kupaonicu. Ugovor na duži period, najam 2500kn (za jednu osobu) plus režije. Polog i ugovor o prijavi obavezni. Kontakt 0912706201 ll Iznajmljujem stan od 86m2 u Hladnici

od 1. siječnja. Mob: 091/543-0029

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 +

garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B.

uredno održavanih i uređenih maslinika vrlo blizu uljare. Odlična lokacija, pristup manjim vozilom, mogućnost dovođenja vode...

Detaljne informacije u agenciji - ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009 ll Za poznatog kupca tražimo manji

studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

petkom

• BROJ 72 • 29. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

47

cije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaža i demontaža namještaja, izrada i postavljanje zeljeznih ograda, vrata.

Kontakt : 098/765 -460 ll Uređujem vrtove, đardi-

ne, okucnice , Mob:0916143946 ll KAMENOKLESAR- Izrada grob-

ll GRAĐEVINSKA ZEMLJIŠTA

nica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena.Mob: 091/7285208.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.

Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076. ll Prodajem namješten stan u Soli-

nama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

PRODAJA RAZNO ll Prodajem namještenu montažnu

kućicu sa slike (2 sobe, kuhinja,WC, klima). Mob: 091/543-0029

ll Prodajem dvokrilni drveni prozor

sa stokom i persijanama novi. Dimenzije 118x140 i drugi bez persijana dimenzije 114x137.Kontakt 099-6848-232 ll Prodajem visokokvalitetnu stijenku

za kadu od kaljenog stakla i nosačima dimenzija 140x60x60 skoro nova Telefon 098-573-109

ll Prodajem peć za centralno grijanje

na drva, snage (21+3) kW, stara 2 godine - kao nova. Mob: 098-757-831 ll Povoljno prodajem domidžane od 50

L (6 komada) i od 25 L (5komada) Kontakt: 020419718 ll Prodavam med i maslinovo ulje,

povoljno. Kontakt: 020 426 049 ili 091 9366 481 ll Prodajem električne klavijature-orgul-

je Yamaha 5 oktava u odličnom stanju-kao nove.1000 kn. Telefon 091 3245550 ll Prodaje se dječja soba: kreveti na kat

s ladicama za posteljinu, dvokrilni ormar, radni stol s policama za knjige. Očuvano, proizvodnja Alples, boja drva. Cijena po dogovoru. Kontakt: 020/419-018

USLUGE RAZNO ll Tim iskusnih meštara nudi pomoć

u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i održavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih. Građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstala-

DEŽURNA LJEKARNA GRUŽ” od 25.10. do 31.10.2021.

KOD ZVONIKA” od 1.11. do 6.11.2021.

PREMINULI

MILJENKO ĆORAK (1964) MARA PILATO (1935) BRIGITA GRBAVAC (1936) SPOMENKO MILANOVIĆ (1953) PERO KRILANOVIĆ (1921) ZLATKO DRAGIĆ (1953) VLATKO KOMARICA (1935) JASENKA DRAGIĆ (1952) BARTUL SILIĆ (1958) STIJEPO LJUBIŠIĆ (1928)