Dubrovački dnevnik petkom br. 71

petkom

O BESPLATN

U OVOM BROJU Petak, 22. listopada

Godina 2, broj 71, 2021.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

VELIČANSTVENI ‘NORWEGIAN EPIC’ Stiže nam najveći brod koji je ikada uplovio, a s njim i generalni direktor, Dubrovčanin Amir Tikveša

INTERVJU S ANDRIJOM MARTIĆEM ‘Jug nije krivac što Dubrovnik nema jaki nogometni klub’

GRAD

VIJESTI

INTERVJU

FOTO: GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

REORGANIZACIJA GRADSKE UPRAVE Novi pročelnici otkrivaju što će promijeniti u svojim odjelima

PITALI SMO STRUČNJAKE

KRIŽALJKA

STRUKA SOCIJALNIH RADNIKA NA UDARU

Ružica Misir: „Rad u ovakvim uvjetima smanjuje interes stručnjaka za bavljenje ovim područjem“ ll

Stranica 16

ADVENT U GRADU

Sve je više poznatih detalja ovogodišnjeg Dubrovačkog zimskog festivala ll

Stranica 32

PRIČA O MORU I BRODOVIMA ll Brodice i brodovi Plovputa koji su na dubrovačkom području služili održavanju naših svjetionika i plovnih puteva

Stranica 38

2

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Aida Čakić Petra Srebrović Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAFI Goran Mratinović Željko Tutnjević KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

www.dubrovackidnevnik.hr VJERA ŠUMAN

NO WAY

P

rošlo je devetnaest godina od kad je njemačka marka zamijenjena eurom.

Naši zakonodavci shvatili su to ovih dana i donijeli još jednu ‚povijesnu odluku’. Odluku o izbacivanju njemačke marke iz zakonom propisanog iznosa globe. To znači da više u zakonima neće pisati kako je za neki prekršaj propisana novčana kazna od 100 ili više njemačkih maraka, što je dosad uredno pisalo. Valjda ih nitko nije izvijestio da nam je službena valuta hrvatska kuna i tako punih dvadeset i sedam godina. Utješno je da se stvari kadtad raspetljaju, jednako kao i sudske trakavice.

Mi smo baš neki nestrpljiv narod. Još jedne povijesne, davne 2002. Hrvati su svoju, dotad drugu nacionalnu valutu DM zamijenili eurom i nastavili štedjeti u eurima. Naša pak nacionalna valuta kuna bliži se svom kraju i za koju godinu bi ju trebao zamijeniti euro. Kako Hrvati ionako štede u eurima, poglavito oni koji imaju što štedjeti, to neće izazvati pretjerane stresove, posebno ne kod Zekanovićeve ekipe iz stranke Suverenista jer je iz njihovih kartica vidljivo kako baš svi redom štede u eurima. raže referendum kako bi se hrvatski građani možebitno izjasnili za kunu, koja je po njima najbolja za nas. Pri tome se ovo ‚nas’ odnosi na sve one nesposobne luzere koji ne štede u eurima, doduše, ni u kunama jer nemaju što štedjeti, nego vječno plaćaju skupe kamate na dozvoljene i nedozvoljene minuse u svojim bankama. Jednako tako i prevelike kamate na kredite, od kojih bi neki, prema lakonskoj izjavi guvernera Vujičića

T

mogli porasti i do dvadeset posto. Tu izjavu malo je ublažio nakon ljutite Plenkijeve reakcije kojem je takvim najavama umanjio očekivane ovacije zbog zamrzavanja cijene benzina i dizela na jedanaest kuna i deset lipa. Srećom, granica je blizu pa je lako do BiH po benzin, gdje je više od dvije kune jeftiniji. Zagrebu je daleko bosanska granica, dok je slovenska iza ugla. U njih je benzin skuplji, ali gle čuda, ipak za kunu jeftiniji nego u Hrvatskoj, jednako kao što je jeftiniji i u Austriji i Mađarskoj. I ne, nije problem samo u trošarinama koje su ogroman državni namet, nego u monopolu Ine, odnosno Mola, koji drže više od 45 posto benzinskih postaja. Zašto ne bi dizali cijenu, bez obzira na to što je cijena barela gotovo ista kao i 2018., kad je litra benzina na pumpama bila oko 10 kuna? Čini se da to Plenkija, poglavito Ćorića, previše ne smara. ko su moje i greške su dobre’, sažetak je Plenkijevog vladanja HDZ-om pa tako i državom. U tom smislu oporba i ostali, obični su diletanti i jalnuši. Rasprave o tome da je HDZ zločinačka organizacija možda jesu dobar argument vidljivosti za oporbu, ali ne drže vodu jer bi se moglo govoriti o zločinačkim udruživanjima i u nekim drugim strankama koje su danas ili blizu vlasti ili su oporba. Istina je da Plenki nikako ne može snositi odgovornost za Sanaderov lopovluk prije jedanaest godina jer tad ni nije bio u HDZ-u. Ali istina je da je on predsjednik te stranke danas, u kojem je i cijela ekipa tadašnjih Sanaderovih poslušnika koji, eto, baš ništa nisu znali. U najmanju ruku civilizacijski je doseg is-

‚A

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

pričati se za grijehe onih koji su tu bili prije njega, kao i onih koji su i dalje tu ili pak kao uvažavanje činjenice da se to događalo i da se to činilo hrvatskim građanima čiji je sad premijer. Ili kao obećanje da se to više ne smije i neće dogoditi. Ali, no way! zbor direktora HRT-a koji je izazvao, prvi puta u nas, zbijanje redova oporbe, jedan je od primjera beskrupuloznosti politike, koja voli postavljati na svoju sliku i priliku. Prošlo je dosta godina kad je taj lik radio na HRT-u pa je maknut jer je zabrljao dobivanje prijenosa rukometnog prvenstva, zbog čega je i otišao. Vlasnik je nekoliko firmi koja se bavi kupovinom prava za sportske događaje pa potom ta prava prodaje onom tko najviše plati ili ih vrti na svojim kanalima. Dakle izravna je konkurencija HRT-u, ali i poslovni suradnik te kuće sa skupim ugovorima i sjajnom zaradom. Davno je morao otići zbog toga što nije kupio prava prijenosa za HTV, ali nije tad rečeno je li ih kupio za svoje firme. Što misli-

I

te, je li? Jest i prodao ih za više para konkurenciji. Sve to dok je bio na plaći u HTV-u. Sad ga je vladajuća većina postavila za direktora HTV-a jer će lakše moći kontrolirati situaciju i prodavati svojoj novoj kući ono što imaju njegove stare firme. Sve to odgovara trenutnim stvarnim šefovima hrvatske dalekovidnice jer ih neće ometati u provođenju programske i kadrovske politike kao ni u osobnim igrama moći. Jedan od njih je baš slučajno kućni prijatelj naše ministrice iz Grada. Kako god, rečeni Šveb je dao časnu pionirsku da neće više biti vlasnik drugih firmi kad postane direktor HTV-a. Sve će ih prebaciti na nekog drugog. Na ženinog brata, odvjetnika ili na dobru staru strinu. Naša ministrica od kulture svesrdno ga je podržala, jednako kao i vrh stranke. Baš idealan kadar i garancija da će HTV i dalje ostati glasilo vladajuće stranke, pa što košta da košta. Da barem to znaju raditi pametno. Ali, no way. Ni Centralni komitet ne bi se postidio takvog izbora, ali znamo i kako je završio.

P

3

olitička taština ne podnosi da u tim biraš one najbolje kako ne bi umanjili tvoju veličinu. Iako je istina suprotna. Biranjem najjačeg i najboljeg tima još si veći i bolji izbornik, premijer ili gradonačelnik. Je li u Gradu izbor novih pročelnika po drugačijem obrascu? Moglo bi biti. Ipak treba pričekati. Jedno je ipak sigurno, obrazac inaćenja i demonstracije moći nisu rukopis sadašnje vlasti u Gradu pa su već i po tome nekoliko svjetlosnih godina udaljeni od onog što se događa u državi. Nadam se da će tako i ostati. Što se pak Covida-19 tiče, cijela Hrvatska je sve bliže katastrofalnom broju umrlih i u tom smislu ni u DNŽ nije bolja situacija. Opustili smo se i zaboravili kako je prokleti virus upravo to jedva dočekao pa opet divlja. Sad više ne umiru neki tamo nama nepoznati ljudi već sve više onih koje znamo pa čak i neki vrlo bliski. Sve alate za zaštitu imamo na raspolaganju pa zašto, zaboga? Čuvajte sebe i svoje, sve drugo je besmisleno, tvrdoglavo i van pameti po besmislenom obrascu – No way. Eto vas.

4

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Grad

REORGANIZACIJA GRADSKE UPRAVE

Novi gradski pročelnici otkrivaju što će promijeniti u svojim upravnim odjelima REORGANIZACIJOM GRADSKE UPRAVE došlo je i do promjena na mjestima pročelnika u gradskim upravnim odjelima. Ovog je tjedna na mjesto pročelnika Upravnog odjela za proračun, financije i naplatu stigao bivši direktor Libertasa Dubrovnik Ante Vojvodić.

Dubrovački dnevnik je Vojvodića, ali i ostale nove pročelnike upitao kako su se snašli na novim radnim mjestima, koje promjene namjeravaju uvesti, a što im je pozitivno što su zatekli u odjelima IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Novost je i to što se vraća Upravni odjel za gospodarenje GORAN MRATINOVIĆ, imovinom, opće i pravne poslove koji je ukinut za vrijeme graradonačelnik Mato donačelničkog mandata Andra Franković mjeseci- Vlahušića, a tada je nosio nama je najavljivao re- ziv Upravnog odjela za nekretorganizaciju grads- nine. Novi odjel će preuzeti dio ke uprave, a u nju se i ušlo na- ovlasti i djelokruga postojećeg kon usvajanja Odluke na sjed- Upravnog odjela za poslove nici Gradskog vijeća održanoj gradonačelnika, ali i dio namkrajem rujna. Najveća novina ještenika. je to što je ukinut dosadašnji Kako je tada kazao Franković, Upravni odjel za promet, a ov- cilj je povećati efikasnost gralasti dosadašnjeg odjela preu- dske uprave. zima Upravni odjel za komunal- „Legitiman je i demokratski čin ne djelatnosti, promet i mjesnu da svaki izabrani gradonačelnik samoupravu. Drugim riječima, složi gradsku upravu kako misdosadašnja dva odvojena od- li da je najbolje, najučinkovitije i jela se spajaju u jedan jedinst- najkvalitetnije. U novim odlukama, gradska uprava će zadržati veni.

G

jednak broj upravnih odjela, dakle 13 sa službama, odnosno 11 bez službi,“ kazao je Franković dodavši kako je vraćanje odjela za imovinu važno kako bi se primjerice dobio bolji uvid u nekretnine koje Grad ima u Trstenom, Orašcu, na Lopudu ili u Gornjim selima. Kazao je i kako se radi o unutarnjem preustroju, a ne o novim zapošljavanjima ili o osnivanju većeg broja odjela.

VOJVODIĆ: FINANCIJE SU PODRUČJE NA KOJEM SAM ‚DOMA’ Reorganizacijom gradske uprave došlo je i do promjena na mjestima pročelnika u gradskim upravnim odjelima. Ovog je tjedna na mjesto pročelnika

...

„S obzirom na to da već prilično poznajem sustav i da znam kako stvari funkcioniraju te da je rad s financijama područje na kojem sam ‚’doma’, nije bilo nikakvih problema pri snalaženju na novom radnom mjestu,“ odgovorio je Vojvodić za Dubrovački dnevnik.

Upravnog odjela za proračun, financije i naplatu stigao bivši

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Grad

direktor Libertasa Dubrovnik Ante Vojvodić koji je zamijenio dosadašnju pročelnicu Anitu Burić.

Dubrovački dnevnik je Vojvodića, ali i ostale nove pročelnike upitao kako su se snašli na novim radnim mjestima, koje promjene namjeravaju uvesti, a što im se sviđa od stanja u odjelima. „S obzirom na to da već prilično poznajem sustav i da znam kako stvari funkcioniraju te da je rad s financijama područje na kojem sam ‚’doma’, nije bilo nikakvih problema pri snalaženju na novom radnom mjestu,“ odgovorio je Vojvodić za Dubrovački dnevnik.

Kako kaže, zadovoljan je načinom na koji je ustrojen Odjel i kako kolege funkcioniraju kao kolektiv. „Otvaranje Grada prema građanima kroz projekt Ot-

Ante Vojvodić

5

... „Ono što se može još poboljšati jest upravo razmjena informacija između pročelnika, odnosno različitih odjela, budući da svatko treba odraditi svoj dio, ali kao team.

Gradski projekti su projekti cjelokupne gradske uprave,’’ izjavila je Pikunić Vugdelija.

voreni grad smatram velikim i važnim pomakom u pitanju transparentnosti i dostupnosti podataka vezano za proračun i sva plaćanja koja se odvijaju putem gradskih računa. Odjel je specifičan, postoje već zadane zakonitosti u njegovom funkcioniraju tako da ne vjerujem da će biti nekih velikih promjena. Iza-

Paula Pikunić Vugdjelija

zov svima nama zasigurno će biti posložiti proračun prema prioritetima u ovoj trenutačnoj situaciji pandemije,“ tvrdi Vojvodić.

PAULA PIKUNIĆ VUGDELIJA: PROČELNICI MORAJU RADITI TIMSKI Paula Pikunić Vugdelija nova je pročelnica Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje nekretninama gdje je zamijenila donedavnog pročelnika Srđana Todorovskog. „Budući da sam već radila u ovom Odjelu, nisam se susrela s velikim nepoznanicama već sam samo nastavila raditi uz dodatne obveze koje se tiču pročelništva, a vezano za Gradsko vijeće, sastanke, objave za javnost i slično, tako da bih rekla da se snalazim na novom radnom mjestu uz podršku i oslonac svojih kolega iz Odjela i drugih odjela,“ prokomentirala je Pikunić Vugdelija.

Na pitanje čime je u Odjelu zadovoljna, nova pročelnica je odgovorila kako je to komunikacija kao i funkcioniranje samog Odjela i s ostalim odjelima, što smatra jako važnim za uspješno ostvarenje gradskih projekata. „Ono što se može još poboljšati jest upravo razmjena informacija između pročelnika, odnosno različitih odjela, budući da svatko treba odraditi svoj dio, ali kao team. Gradski projekti su projekti cjelokupne gradske uprave.

U izradi projektnih zadataka voditi se za trendovima koji ‚prolaze’ u natječajima za financiranje europskim sredstvima, maksimalno poznavati projekte koji se u Odjelu vode kao da je riječ o vlastitoj investiciji, vodeći računa

Nastavak na sljedećoj stranici

6

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Grad

... „Iako sam tek nekoliko dana tu, sigurna sam da ću se dobro snaći jer volim nove izazove. Moja osobina snalažljivosti uvelike će mi pomoći, ali moram priznati da sam imala i veliku olakotnu okolnost jer smatram da su ljudi koje sam zatekla u Odjelu kvalitetni i da znaju raditi svoj posao, a u suradnju i komunikaciju s njima uopće ne sumnjam,“ kaže Svilarić.

Antonela Svilarić

o primjeni ekonomičnih, ekoloških i praktičnih rješenja,“ odgovorila je Pikunić Vugdjelija na pitanje što bi u Odjelu promijenila.

SVILARIĆ: VRATIT ĆEMO POTICANJE ŽENA PODUZETNICA I TURISTIČKE PROJEKTE Dosadašnjeg pročelnika Marka Miljanića koji je bio

na čelu Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more, zamijenila je Antonela Svilarić. „Iako sam tek nekoliko dana tu, sigurna sam da ću se dobro snaći jer volim nove izazove. Moja osobina snalažljivosti uvelike će mi pomoći, ali moram priznati da sam imala i veliku olakotnu okolnost

jer smatram da su ljudi koje sam zatekla u Odjelu kvalitetni i da znaju raditi svoj posao, a u suradnju i komunikaciju s njima uopće ne sumnjam,“ kaže Svilarić govoreći o svom novom radnom mjestu.

Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more za nju je zanimljiv i opširan odjel koji

provodi brojne aktivnosti u poticanju poduzetnika, posebno one koje pomažu održavanju tradicionalnih zanimanja. „Zahvaljujući i našim potporama, povijesna gradska jezgra ostaje mjesto mnogih malih obrtnika, kožara, urara, zlatara. Svakako sam zadovoljna kako to funkcionira, ali i svim drugim projektima i naporima koje ova gradska uprava ulaže u unapređenje turizma u Dubrovniku, poput projekta ‚’Poštujmo grad’,“ izjavila je odgovarajući na pitanje što joj se u Odjelu sviđa. A što bi promijenila? „Budući je turizam glavna industrija u Dubrovniku, pandemija uzrokovana Covidom – 19 stavila je brojne projekte sa strane, koje ćemo svakako nastojati čim prije vratiti.

Između ostalog, projekt koji smatram jako dobrim i iznimno važnim je poticanje žena poduzetnica i svakako ću se zalagati da se prvi vrati čim se za to steknu financijska sredstava,“ odgovorila je nova pročelnica.

GRAD DUBROVNIK:

‚ANTE VOJVODIĆ uspješno je riješio nagomilane financijske probleme Libertasa’

N

akon provedenog Natječaja iz Grada Dubrovnika izvijestili su o detaljima iz biografije Ante Vojvodića.

‚’U razdoblju od 2017. godine obnašao je funkciju direktora javnog poduzeća Libertas Dubrovnik. Pokrenuo je rješavanje brojnih nagomilanih problema koji su opterećivali poslovanje gradskog javnog prijevoznika i proveo

financijsku konsolidaciju društva. Uspješno je upravljao društvom i u vrijeme korona krize osiguravši Libertasu stabilno poslovanje unatoč zabilježenom velikom padu prihoda tijekom pandemije. Prilikom preuzimanja dužnosti 2017. godine, Ante Vojvodić preuzeo je Libertas s minusom od 11. 858.160, 66 milijuna kuna, dok je kraj njegovog četverogodišnjeg mandata Libertas dočekao u znatno povoljnijoj financijskoj situaciji s oko 4

578. 150. 87 milijuna kuna na računu. Svaku poslovnu godinu u navedenom razdoblju Libertas je završio s pozitivnim financijskim rezultatom’’, navode iz Grada Dubrovnika.

Ante Vojvodić rođen je 1976. godine. Diplomirao je na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku, a prije angažmana u javnoj upravi bio je zaposlen u bankarskom sektoru i trgovini.

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Grad

7

KROZ PET KATEGORIJA

Grad Dubrovnik raspisao natječaj za učeničke i studentske stipendije

K

ako bi pružili potporu svojim mladim sugrađanima u školovanju u željenom zanimanju, Grad Dubrovnik i ove godine raspisuje natječaje za dodjelu stipendija učenicima i studentima za školsku/akademsku godinu 2021/2022.

Natječaji se raspisuju u pet kategorija: za nadarene studente, za deficitarna zanimanja, za učenike i studente iz obitelji slabijeg imov-

nog stanja, za učenike i studente koji su sami stradalnici ili su djeca stradalnika Domovinskog rata te za studente koji su osobe s invaliditetom.

Iznosi učeničkih stipendija kreću se od 500,00 kuna mjesečno za učenike koji se školuju u Dubrovniku do 1000,00 kuna, koliko će se mjesečno isplaćivati učenicima s mjestom obrazovanja izvan Dubrovnika. Studentske stipendije iznose 800,00 kuna mjesečno za

studiranje u Dubrovniku odnosno 1.500,00 kuna mjesečno za studente koji studijske programe prolaze izvan Dubrovnika. Stipendije se ne isplaćuju za mjesece srpanj i kolovoz.

Svi detalji natječaja, uvjeti i kriteriji te način prijave s potrebnim obrascima dostupni su na stranici nadležnog Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika te pod rubrikom Natječaji.

PREUSTROJ GRADSKE UPRAVE

Hladilo, Brnin i Krile Prkoča privremene pročelnice

O

dluka o izmjenama i dopunama Odluke o ustrojstvu gradske uprave Grada Dubrovnika, a koju je Gradsko vijeće usvojilo na 4. sjednici održanoj 29. rujna 2021., započela je s primjenom ove srijede, 20. listopada.

Slijedom navedenog, a sukladno s novim ustrojstvom, gradonačelnik Grada Dubrovnika imenovao je službenicu ovlaštenu za privremeno obavljanje poslova pročelnika za Upravni odjel za poslove gradonačelnika Ivanu Brnin, za Upravni odjel za gospodarenje gradskom imovinom, opće i pravne poslove Marijetu Hladilo te za Upravni odjel za komunal-

ne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Matildu Kri-

le Prkoča, a do raspisivanja i okončanja Javnog natječaj

za imenovanje pročelnika/ce navedenih upravnih odjela.

8

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

NASTAVAK PODRŠKE

Zamjenica Tepšić primila prvakinju Hrvatske u maratonu Teu Faber

Z

amjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i zamjenik pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić primili su ovoga tjedna Teu Faber, novu prvakinju Hrvatske u maratonu, ujedno i članicu Atletskog kluba Dubrovnik.

Naime, atletičarka Tea Faber na 29. Zagrebačkom maratonu osvojila je prvo mjesto u disciplini 3000 metara zapreke, postignu-

vši pritom i novi osobni rekord.

Zamjenica gradonačelnika Tepšić i zamjenik pročelnika Katičić uputili su iskrene čestitke atletičarki Faber i dubrovačkom atletskom klubu na ovom izvanrednom uspjehu.

Zaželjeli su atletičarki Tei Faber puno uspjeha i sreće na nadolazećim natjecanjima, naglasivši kako će Grad Dubrovnik nastaviti pratit i podržavati naše vrijedne i talentirane sportaše.

USKORO NABAVA BRODA I VEZA S LOKRUMOM

Otvoren Centar za edukaciju i multimedijalnu prezentaciju Arboretuma HAZU u Trstenome

G

radonačelnik Mato Franković sudjelovao je na otvorenju Centra za edukaciju i multimedijalnu prezentacijuArboretuma HAZU u Trstenome, izgrađenog u okviru projekta „Povijesni vrtovi dubrovačkog područja“ i sufinanciranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

Otvorenju su nazočili i glavni tajnik Hrvatske akademije akademik Dario Vretenar, voditelj Arboretuma HAZU u Trstenom akademik Igor Anić te Nikolina Grković, ravnateljica JU Rezervat Lokrum koja sudjeluje u realizaciji projekta.

Kako je istaknuo akademik Anić, Centar će pridonijeti interpretaciji prirodne baštine i povećanju turističke atraktivnosti Arboretuma HAZU u Trstenome te razvoju lokalnog gospodarstva. Predviđene su edukacije i radionice za lokalno stanovništvo, turiste i posjetite-

lje svih uzrasta na temu tradicijskog uzgoja maslina i vinove loze, primjene ljekovitog i aromatičnog bilja, na teme ornitofaune i entomofauneArboretuma te uloge šuma u melioraciji negativnih okolišnih promjena.

Gradonačelnik Mato Franković u svom je obraćanju prisutnima naglasio značaj širenja turističke ponude u kontekstu razvoja Grada kao održive destinacije.

- Ovaj projekt spojio je dva vrijedna prostora, Arboretum i otok Lokrum, a tek će budućnost pokazati koliko je to bitno za Grad Dubrovnik. U razdoblju prije korone, Grad se godina mučio s prekomjernim brojem gostiju i imao jedan cilj, a to je disperzija gostiju i pružanje novih atrakcija i siguran sam da je to put kojim smo krenuli s novom ponudom u Trstenom – rekao je Franković.

Najavljena je druga glavna aktiv-

nost projekta, nabava broda te otvaranje nove brodske linije koja će povezivati Arboretum Trsteno i otok Lokrum. Cilj projekta je očuvanje bioraznolikosti, održivo korištenje prirodnoga naslijeđa i njegovih kulturno-povijesnih vrijednosti te upravljanje prostorom pomoću interpretacije i prezentacije zaštićene prirodne baštine, čime se pridonosi održivom razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini.

Cjelokupna vrijednost projekta iznosi 18.289.422,37 kuna, a odobrena bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj, s kojima su se aktivnosti sufinancirale, iznose 10.932.344,70 kuna. Uz korisnika projekta, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, u projektu sudjeluju Javna ustanova Rezervat Lokrum, Turistička zajednica grada Dubrovnika i Dubrovačkom art udrugom bez granica (DART).

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika ZAOKRET PREMA SMART CITY TEHNOLOGIJAMA

Gradonačelnik se susreo s roboticom Pepper

H

umanoidna robotica Pepper ovoga utorka posjetila je gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića na njegovom radnom mjestu.

Naime, robotica u organizaciji Hrvatskog telekoma gostuje u Dubrovniku gdje je sudjelova-

la na prvoj EXPO smotri visokoobrazovnih institucija. Upravo je ključna uloga koju robotica Pepper ima u predstavljanju međunarodnog projekta IDEA, čiji je nositelj Sveučilište u Dubrovniku, a Hrvatski telekom partner. Riječ je o EU projektu kojem je krajnji cilj izrada

e-learning materijala o digitalnom poduzetništvu za studente te razvoj otvorene edukacijske platforme za unaprjeđenje studentskih vještina i poticanje digitalnog poduzetništva. Projekt je službeno započeo s provedbom 11. studenoga 2019. i na smotri su predstavljeni rezultati projekta.

Susret Gradonačelnika s roboticom Pepper naslanja se na zaokret Grada prema Smart City tehnologijama i razvoju ICT poduzetništva te je simbolična poruka budućnosti i novom obliku suživota ljudi s tehnologijom i umjetnom inteligencijom. Radi se o i prvom službenom posjetu robota jednom gradonačelniku.

Grad Dubrovnik već je, podsjetimo, okrunjen kao nacionalni Smart City prvak, a ove godine proglašen je i državnim prvakom u digitalnoj spremnosti.

Srebrne košarkašice na prijemu kod zamjenice Tepšić

P

ovodom osvajanja srebrne medalje na Svjetskim školskim sportskim igrama, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i zamjenik pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić primili su u Velikoj vijećnici košarkašice Osnovne škole Ivana Gundulića.

Uz mlade košarkašice, prijemu su nazočile njihove trenerice Ana Dedo i Alma Majstorović te ravnateljica Vedrana Elez.

Naime, Svjetske školske sportske igre održane su koncem rujna u Beogradu, a košarkašice iz Gruža nakon sjajnih i uvjerljivih pobjeda u finalu su poražene od košarkašica iz Ukrajine.

U ovoj su prigodi zamjenica Tepšić i zamjenik

pročelnika Katičić čestitali košarkašicama, trenericama i ravnateljici, usuglasivši se kako je ovo zavidan uspjeh za dubrovački školski sport.

9

MJERE POMOĆI

Isplaćeno još 190 tisuća kuna za 39 roditelja za Dar za novorođeno dijete

U

sklopu mjera socijalnog programa i demografskih mjera Grad Dubrovnik proveo je novu isplatu mjere „Dar za novorođeno dijete“, a sredstva u iznosu 190.500,00 kuna isplaćena su za ukupno 39 roditelja - korisnika mjere.

Iznos jednokratnih potpora „Dara za novorođeno dijete“ u 2019. godini povećan je te one sada iznose 2.500,00 kuna za prvo novorođeno dijete u obitelji, 3.500,00 kuna za drugo novorođeno dijete i 5.000,00 kuna za treće, dok se za svako daljnje novorođeno dijete u obitelji iznos povećava za 2.500,00 kuna. Dar u iznosu od 10 tisuća kuna ostvaruju i roditelji koji ispunjavaju uvjete, a imaju prijavljeno prebivalište u povijesnoj jezgri, na Elafitima kao i na području Dubravice, Gromače, Kliševa, Ljupča, Mravinjca, Mrčeva, Osojnika, Šumeta, Knežice, Čajkovice i Petrova sela.

Vrijedi podsjetiti i da je navedenim izmjenama Odluke iz 2019. uvedena i nova demografska mjera „Stalna godišnja naknada za treće i svako daljnje novorođeno dijete“, a sukladno istoj naknada od 33.600 kuna isplaćuje se u jednakim godišnjim obrocima sve do navršene sedme godine djetetova života.

Na ime mjera iz programa „Dar za novorođeno dijete“ iz Proračuna Grada Dubrovnika za 2021. godinu ukupno je do sada isplaćeno 2.267.700 kuna. Na godišnjoj razini za ovu mjeru rezervirano je 2,8 milijuna kuna, što je u razini sredstava isplaćenih u 2020. godini, odnosno čak dvostruko više od izdvajanja za istu namjenu u 2018. godini

10

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

STATISTIKA SE PODUPLALA

Naglo skočile brojke novozaraženih, veliki udio čine djeca LAKIĆ JE OTKRIO kako visoki udio u broju novozaraženih čine djeca školske dobi, i to 30 posto od ukupnog broja IVONA BUTJER MRATINOVIĆ AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

O

vog je tjedna zabilježen veliki porast broja novozaraženih. Prema podacima Županijskog stožera Dubrovačko-neretvanske županije, novozaraženih u Županiji je bilo 134, od čega je 61 osoba iz Dubrovnika, 17 iz Metkovića, 13 iz Ploča, po osam iz Blata i Trpnja, po pet iz Opuzena i Župe dubrovačke, po tri iz Korčule, Orebića, Pojezerja i Vele Luke, po dvije iz Konavala te po jedna iz Dubrovačkog primorja, Slivnog i Stona.U srijedu su u Općoj bolnici Dubrovnik bile hospitalizirane 23 osobe pozitivne na koronavirus, a četiri pacijenta su zahtijevala intenzivnu skrb i bili su na respiratoru.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Mato Lakić

Dr. Mato Lakić

tom je prilikom dao izvanrednu izjavu za medije. Kazao je kako je do porasta brojki došlo zbog kombinacije nekoliko čimbenika, od kojih je jedna svakako otvaranje škola, a kazao je i kako se veliki broj sugrađana ne pridržava mjera. „Mjere koje su na snazi su dosta liberalne, a čak ih se ni kao takvih dosta ljudi ne pridržava. Također, idemo prema hladnijim danima.

Sve su to čimbenici koji su doveli do ovakvih brojki,“ kazao je.

Lakić je otkrio kako visoki udio u broju novozaraženih čine djeca školske dobi, i to

30 posto od ukupnog broja.

Dodao je i kako na ovakav skok postoji veliki broj zaraženih starijih osoba, no ne i veliki udio u smislu ukupnih brojki, ali i podsjetio kako je upravo ta skupina bolesnika najugroženija. „Treba biti oprezan. Ako se ovakve brojke nastave, bit će jako teško jer će se početi bolnica puniti,“ kazao je.

Upitan o procijepljenosti stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije, Lakić je odgovorio kako s dobi raste i procijepljenost, što je bilo za očekivati, no to vrijedi samo za osobe do 85 godina, ali ne i one starije.

„Stariji od 85 godina su nešto lošije procijepljeni, tek nešto više od 60 posto što je vrlo loše za tu populaciju koja je ugrožena,“ odgovorio je te apelirao na cijepljenje.

Novinari su upitali Lakića je li u planu pooštravanje mjera, na što je Lakić odgovorio kako zasad to nemaju u planu. „Zadnja dva dana imamo pogoršanje, vidjet ćemo kako će se brojke kretati dalje. Najgora karakteristika kod ovog virusa je njegova nepredvidivost.

Teško je predvidjeti kako će biti, ali pratimo situaciju i adekvatno ćemo reagirati, O pooštravanju mjera sada nismo razmišljali,“ odgovorio je Lakić.

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

11

BEZ NAKNADE

Županija postala vlasnik zgrade Doma za starije u Korčuli ni ishodom ovog postupka,” izjavio je župan Dobroslavić.

Serdar je naglasio kako je važnost prijenosa upravo u mogućnosti apliciranja na europske ili socijalne fondove u slučaju potrebe poboljšanja kapaciteta za korisnike. “Dubrovačko-neretvanska županija je treća županija s kojom potpisujemo ovakvu vrstu ugovo-

RAVNATELJ HZMO-A IVAN SERDAR je naglasio kako je važnost prijenosa upravo u mogućnosti apliciranja na europske ili socijalne fondove u slučaju potrebe poboljšanja kapaciteta za korisnike

Ž

upan Nikola Dobroslavić prošlog je četvrtka je s ravnateljem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Ivanom Serdarom potpisao ugovor o prijenosu vlasništva na nekretnini u Korčuli (Ulica 58, br. 2) na Dubrovačko-neretvansku županiju, i to bez naknade. Radi se o zgradi Doma za starije u Korčuli.

“Zahvaljujem Vladi koja

je donijela odluku koja je omogućila ovakav prijenos vlasništva s države na jedinice regionalne samouprave. Mislim da je to dobro i da je u skladu s načelom supsidijarnosti. Mi ćemo dobiti pravo vlasništva nad zgradom, a time otvoriti sebi mogućnost za korištenjem europskih fondova. U pravilu ili gotovo uvijek je potrebno imati vlasništvo nad nekretninom. Jako smo zadovolj-

ra. Sve to radimo nastavno na odluku Vlade iz studenog 2020. godine, koja nas je zajedno s resornim ministarstvom zadužila da osiguramo sve preduvjete kako bismo mogli urediti zemljišno-knjižna stanja tih domova i kako bismo ih bez naknade mogli prenijeti na osnivače, u ovom slučaju županije,” kazao je.

Na području doline Neretve provest će se zračna snimanja zaslanjenosti

U

sklopu projektnih aktivnosti projekta Monitoring prodora slane vode u obalne vodonosnike i testiranje pilot projekata za prevenciju prodora soli (MoST), u razdoblju od 24. do 29.10.2021., na području Kuti, Opuzen ušće, Jasenska, Vidrice, Crepina, Mala Neretva, Luke, Komin i Ploče, provodit će se zračna snimanja zaslanjenosti podzemnih voda i poljoprivrednih površina.

Riječ je o neinvazivnoj geofizičkoj metodi istraživanja i tehnologiji koja nema štet-

nih utjecaja kako po objekte tako ni po ljudsko zdravlje, a koja se provodi niskim preletom helikopterom 20 do 40 metara iznad tla. Cilj projekta MoST je kroz terenske istražne radove, analizu poljoprivredne proizvodnje, uspostavu sustava praćenja slanosti u površinskim i podzemnim vodama, kao i modelskim ispitivanjima učinkovitosti predloženih mjera zaštite od štetnog djelovanja morske vode, zaštititi poljoprivrednu proizvodnju i okoliš u područjima pod utjecajem morske vode.

12

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ekonomija Vijesti

PLANIRA SE GRADNJA VELIKE ZRAČNE LUKE U SUSJEDSTVU

‚Trebinjski aerodrom jer nema ekonomske OPET SE AKTUALIZIRALA gradnja trebinjskog aerodroma. Naši sugovornici nisu sigurni da će se on uopće graditi, ali neki vide i pozitivnu stranu investicije ako do nje dođe MARO MARUŠIĆ PATRIK MACEK / PIXSELL GRGO JELAVIĆ / PIXSELL DAVORIN VIŠNJIĆ / PIXSELL

P

onovno su se zahuktale najave oko gradnje trebinjskog aerodroma. Da nije samo riječ o ideji u povojima govori natječaj za izradu projektno-tehničke dokumentacije koji je raspisala srpska državna tvrtka Aerodromi Srbije, a na kojem je izabran Institut za građevinarstvo iz Banja Luke. Investitor bi trebala biti Republika Srbija, a planira se gradnja velike međunarodne zračne luke s pistom dugom čak 3,5 kilometara, što je veća dimenzija i od onih u Zagrebu, te Beogradu. Zračna luka bi se trebala graditi na krškom terenu na površini većoj od 300 hektara, premjeri zemljišta već su obavljeni, a započeo je i postupak izvlaštenja. Posljednji dokument koji priječi gradnju trebinjskog aerodroma jest da Savjet ministara BiH i Vlada Srbije potpišu memorandum o razumijevanju i suradnji, a nacrt tog dokumenta izradilo je

Mato Franković: ‘Ništa to ne miriše na dobro’

Ministarstvo komunikacija i transporta BiH. Investicija se procjenjuje na 150 milijuna eura, a ovo nije prvi put da se spominje gradnja trebinjskog aerodroma.

Ideja je stara više od desetljeća, ali ove potonje vijesti su nekako najozbiljnije, pa nas ne bi trebalo čuditi da u bliskoj budućnosti prvi bageri krenu u iskope na lokaciju 14 kilometara zapadno od Trebinja, iako je veliko pitanje koliko bi investicija bila ekonomski isplativa. Kako bi se gradnja novog aerodroma u susjedst-

vu odrazila na čilipski, što bi on donio (ili odnio) dubrovačkom turizmu, te bi li građani Dubrovnika i njihovi posjetitelji imali korist od spomenute zračne luke ili ne, pitanja su koja smo postavili našim sugovornicima u slučaju da se zračna luka ipak napravi.

Gradonačelnik Mato Franković izrazito je skeptičan i cijelu priču vidi u negativnom svjetlu posebno ekološki aspekt.

KAKO PREKO GRANICE? -Putem Ministarstva van-

jskih poslova i zaštite okoliša, već smo uputili protestna pisma prema BiH i tražili odgovore kako je moguće da se u neposrednoj blizini izvorišta rijeke Omble gradi jedan tako veliki infrastrukturni objekt koji će neminovno ugroziti izvorište. Vjerujem da ćemo dobiti jasne odgovore o zaštiti navedenog. Čudno nam zvuči da Republika Srbija u BiH gradi zračnu luku. To sve zove na alarm. Ništa to ne miriše na dobro – rekao je nedavno Franković.

Direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić nije bio razgovorljiv na ovu temu.

-Ne bih komentirao što će se možda izgraditi u susjedstvu, koncentriran sam isključivo na naš aerodrom – kratko nam je kazao Luetić.

Nenad Sredojević, odgovorni urednik Avioradara, portala koji se bavi pitanjima zrakoplovstva, pak kaže da trebinjski aerodrom, ako se ikad izgradi, neće puno utjecati na promet u Čilipima.

-Ako bi neki turist koji želi posjetiti Dubrovnik sletio u Trebinje, mora prijeći granicu i biti spreman na gužve,

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ekonomija

13

m neće se izgraditi, e logike’ pogotovo kada jednog dana Hrvatska bude u Schengenu. Ako oni žele izgraditi aerodrom u Trebinju i računaju da će putnici tamo dolaziti radi Dubrovnika, u krivu su, jer BiH još dugi niz godina neće ući u EU. Uostalom, nisam uopće siguran da će se on ikad izgraditi. Prvo Srbija nije neka najbogatija zemlja da ulaže tek tako ogromne novce. Drugo, pitanje je hoće li Savjet ministara BiH dati potrebnu suglasnost.

Treće, gdje bi oni našli svu potrebnu radnu snagu za rad na tako velikom aerodromu? Već bi je sada trebali početi obučavati – ističe Sredojević te dodaje da ga ne bi čudilo da je in-

vestitor ipak netko drugi, a ne Srbija.

-Kinezi u posljednje vrijeme grade aerodrome diljem svijeta. Ako je u pozadini kineska lova, što još uvijek ne znamo, onda bi od svega i moglo nešto biti. Ako nije, ne vjerujem da će se izgraditi, a sigurno neće biti ozbiljna konkurencija dubrovačkoj zračnoj luci – mišljenja je Sredojević.

Možda računaju da bi s povoljnim uvjetima privukli niskotarifne avioprijevoznike poput Ryanaira koji bi onda nudio svojim putnicima letove za Dubrovnik, Zračna luka Trebinje, uostalom kako rade diljem Europe. Slete u Gironu, a nude let kao da je Barcelona?

Frano Luetić: ‘Nemam komentara, koncentriran sam isključivo na Čilipe’

Nenad Sredojević: ‘Ne vjerujem da će se trebinjski aerodrom izgraditi’

NE MOŽE SE TREBINJE PRODAVATI POD IMENOM DUBROVNIK -Da, Ryanair to radi, u ponudi ima Pariz ili Stockholm pa slete na manji aerodrom udaljen stotinjak kilometara, ali razlika je jer je riječ o istoj državi. Ne bi to mogli raditi s Trebinjem koji, ne da nije u istoj državi, nego nije ni u EU. Previše je tu nepoznanica i nelogičnosti, pa smatram da se taj aerodrom ni neće izgraditi – zaključuje

Sredojević.

Direktorica dubrovačke Turističke zajednice Ana Hrnić također smatra da se za Dubrovnik ništa posebno neće promijeniti.

-Nama to neće biti konkurencija, mi imamo našu priču koju dugi niz godinama razvijamo. Nažalost, sada ju je poremetila korona, ali na-

Nastavak na sljedećoj stranici

14

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ekonomija

...

EKOLOŠKI ASPEKT GRADNJE TREBINJSKOG AERODROMA Povodom najave gradnje trebinjskog aerodroma ovo ljeto je održan sastanak u sjedištu D u b r ova č ko - n e r e t va n s ke županije koji je inicirao inženjer Tomislav Paviša. Na sastanku je rečeno da bi gradnja aerodroma na lokaciji od svega desetak kilometara od izvora Omble mogla ugroziti opskrbu Dubrovnika pitkom vodom. Još 1989. godine, rečeno je na sas-

tanku, dubrovački Vodovod je angažirao beogradsku tvrtku Energoprojekt koja je zaključila da je ova lokacija, gdje se sada planira gradnja piste, u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Ombla. Tomislav Paviša upozorava da je riječ o izrazito propusnom krškom terenu, te da bi se gradnjom aerodroma mogao ugroziti izvor Omble. Župan Nikola Dobroslavić je

Pave Župan Rusković: ‘Ako se aerodrom izgradi, ciljat će na niskotarifne letove’

damo se da će se vratiti normalnom toku. Ne znam koju oni računicu imaju i ko-

ji im je cilj, ali nama to nije ni važno. Ugroziti nas neće, jedino ne znam taj ekološki

zaključio kako će se preko nadležnih institucija apelirati na one u BiH kako se ne bi ugrozio izvor Omble.

Zanimljivo je kako su njih dvojicu aktivisti godinama prozivali upravo zbog ekologije.

Pavišu zbog gradnje hidrocentrale na Ombli, a Dobroslavića zbog gradnje Centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju.

aspekt, nisam stručna u tom području pa da znam više, ali što se tiče turizma, mi se ne trebamo obazirati na njihove planove, nego nastaviti razvijati naše kapacitete poput izravnih zračnih linija sa SAD-om – govori Hrnić.

Bivša ministrica turizma Pave Župan Rusković vidi i pozitivne strane gradnje trebinjskog aerodroma.

-Konkurencija je uvijek dobrodošla. Ako budu kvalitetno radili i privukli niskotarifne letove sigurno će dići dio posla dubrovačkom aerodromu, pa će se i naš aerodrom morati dodatno poboljšati kvalitetom. Sigurno ciljaju na niskotarifne prijevoznike koji inače lete na manje, sporedne aerodrome i dosta im se izlazi u susret, jer se onda zarađuje na dodatnim uslugama, a ne na aerodromu. Pretežno je riječ o lokacijama koje bi turisti rjeđe posjećivali da nije niskotarifnih letova. Kod nas imamo primjer Ryanaira u Zadru. Korist bi mogli ima-

ti i građani Dubrovnika, jer se konkurencijom povećava broj linija i smanjuju se cijene. Naravno dio domaćih ljudi iz principa možda neće ići, ali dodatne opcije će se sigurno otvoriti pod uvjetom da se aerodrom izgradi. Ako se jednog dana dogodi, imat će to i svoju dobru stranu – optimistična je Župan Rusković.

CILJALI BI NISKOTARIFNE PRIJEVOZNIKE Turistički djelatnik i vlasnik agencije Daniel Marušić također vidi pozitivne strane u vezi gradnje trebinjskog aerodroma.

-Ako se aerodrom ikad izgradi, većina putnika će dolaziti zbog Dubrovnika. Vjerojatno će biti riječ o niskotarifnim letovima, jer poznato je da oni lete na sporedne aerodrome blizu atraktivnih turističkih destinacija, što bi moglo biti pozitivno za Dubrovčane. Mnogi već dugi niz godina u Trebinje idu jesti, u zubara, po spenzu, pa zašto onda ne bi i negdje jeftinije

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ekonomija

Daniel Marušić: ‘Zračna luka u Trebinju imala bi i pozitivne strane za Dubrovnik’

Ana Hrnić: ‘Neće nas ugroziti, niti će nam biti konkurencija’

otputovali. Također, vjerojatno bi i cijena prijevoza s trebinjskog aerodroma otprilike bila slična kao prema Čilipima. Drugim riječima od gradnje zračne luke u susjedstvu Dubrovnik bi mogao imati korist u povećanju bro-

ja posjetitelja. Gost je gost, neće ga u restoranu, hotelu, privatnom smještaju pitati kako je došao – kaže Marušić.

Kako god bilo, ako gradnja trebinjskog aerodroma neće ugroziti izvor Omble,

to bi moglo biti pozitivno za Dubrovčane. Vjerojatno bi dolazili niskotarifni letovi, možda dio njih čak i zimi.

Povećao bi se broj posjetitelja, a Dubrovčani bi za jeftine novce mogli otputovati na neke nove destinacije.

...

Naravno, pod uvjetom da se ovako velika investicija ikad realizira, jer je veliko pitanje ekonomske isplativosti trebinjskog aerodroma kada se u neposrednoj blizini nalaze čak tri već dobro uhodana: Podgorica, Tivat i Dubrovnik.

„AERODROM TREBINJE NEMA NIKAKVOG SMISLA“ Zrakoplovni analitičar Alen Šćuric na regionalnom zrakoplovnom portalu Zamaaero je u svojoj kolumni pisao kako aerodrom u Trebinju nema nikakvog smisla. On ističe kako se u neposrednoj blizini Trebinja nalaze čak tri aerodroma: Podgorica, Tivat i Dubrovnik.

Smatra da je najavljena investicija od 150 milijuna eura jako mala, te tvrdi da ni s 500 milijuna eura investicije trebinjski

aerodrom ne može konkurirati ni onima u Podgorici i Tivtu, a kamoli Dubrovniku koji ima najsuvremeniju opremu. U tekstu također naglašava kako Banja Luka subvencionira letove Ryanaira, ali da nije riječ o (pre) velikom broju putnika, njih svega 150 tisuća, a riječ je o gradu koji je veći od Trebinja i kojem gravitira veći broj ljudi. Šćuric ističe da Trebinje nije u EU, pa kompanijama treba dodatna

birokracija za pokretanje linije, a problem putnicima bi mogla biti i tvrda granica prema Dubrovniku i Hrvatskoj. Jedino da se aviokompanijama u velikom iznosu subvencioniraju letovi, piše kolumnist, možda bi pristali na linije, ali koja je onda financijska korist trebinjskog aerodroma? Da se iz proračuna Srbije svake godine krpaju dugovi, zaključuje zrakoplovni analitičar.

15

16

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

TO SU PRVI NA METI KRITIKA JAVNOSTI SOCIJALNI RADNICI SU OPTEREĆENI, A ČES

RUŽICA MISIR: „Rad u ova nerijetko uključuju atmos interes stručnjaka za bav POSLJEDNJIH TJEDANA U JAVNOSTI se razvila rasprava oko stručnih termina za koje većina prije nije niti znala da postoje. Pa je tako ‚sindrom otuđenja djeteta’ postao koncept o kojem svi znaju sve, a nije pomoglo ni to što su stručnjaci u Hrvatskoj podijeljenih mišljenja.

Sustav socijalne skrbi još jednom je podnio udarac i razne optužbe za ‚institucionalno zlostavljanje’ o čemu smo porazgovarali s ravnateljicom Centra za socijalnu skrb u Dubrovniku, Ružicom Misir PETRA SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ, PEXELS

C

entar za socijalnu skrb Dubrovnik pokriva područje od oko 67.500 stanovnika, područje Grada Dubrovnika i šest jedinica lokalne samouprave, i to općine Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje, Ston, Janjina i Mljet. Trenutno imaju 32 zaposlenih uključujući jednog pripravnika, od čega je 27 stručnih radnika, uključujući socijalnog radnika, pravnika, psihologa i socijalnog pedagoga.

SOCIJALNI RADNICI SU OPTEREĆENI Ne treba biti izrazito dobar matematičar kako bi shvatili da su brojke korisnika, u odnosu na brojke zaposlenih u nesrazmjeru. Nije rijetkost čuti kako socijalni radnici jednostavno nemaju dovoljno sati u da-

nu za sav posao koji trebaju obaviti, što posljedično vuče za sobom i ponekad nezadovoljne korisnike, no rijetko se čuje u javnosti koliko je teško socijalnim radnicima raditi u takvim uvjetima, a njihov posao je izrazito važan jer se tiče najranjivijih skupina društva. „Ističemo da brojke prelaze propisane norme. Primjerice, jedan socijalni radnik u Odjelu za odrasle osobe i novčane naknade prati oko 500 osoba korisnika novčanih prava ostvarenih na temelju zdravstvenog i funkcionalnog statusa – doplatak za pomoć i njegu i osobna invalidnina.

Taj isti socijalni radnik na godišnjoj razini zaprimi oko 250 novih zahtjeva za ista prava.

Jedan socijalni radnik prati i brine o oko 120 osoba pod skrbništvom, a zakonom je propisano da smo, između ostalog, dužni terenskim izvidom obići ih četiri puta godišnje.

Socijalna radnica brine o 330 djece s teškoćama u razvoju. Socijalni radnik u Odjelu za djecu, mlade

i obitelj vodi od 15 do 20 obitelji tijekom cijele godine u kojima je roditeljima temeljem Obiteljskog zakona izrečena mjera Stručne pomoći i potpore roditeljima u ostvarivanju skrbi o djetetu. Rad s tim obiteljima zahtjeva više intervencija mjesečno. To je samo manji dio poslova Odjela za djecu, mlade i obitelj. Ovo je samo dio poslova stručnog radnika centra,

ali pokazuje koliko su socijalni radnici opterećeni“, kažu nam iz Centra za socijalnu skrb Dubrovnik.

SINDROM OTUĐENJA OD RODITELJA Europski parlament 6. listopada donio je Rezoluciju o posljedicama nasilja koje vrše partneri u intimnim vezama i prava skrbništva po žene

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

17

akvim uvjetima, koji sferu linča, smanjuje vljenje ovim područjem“ ...

Često su na meti javnoga linča, a rijetko se spominje činjenica kako brojke korisnika po stručnjaku u Centrima za socijalnu skrb prelaze sve propisane norme. Socijalni radnici su preopterećeni.

i djecu, a cilj joj je zaštiti žene i djecu od nasilja u vrijeme određivanja skrbništva, tijekom, ali i nakon razvoda. Osim svih važnih točaka Rezolucije, možda najzanimljivija u aktualnom vremenu za Hrvatsku jest točka u kojoj Europska Unija izražava zabrinutost zbog korištenja, kako je u Rezoluciji istaknuto „neznanstvene teorije sindroma otuđenja od roditelja“ i preporučuje državama članicama da iz svojih praksi uklone ovaj koncept jer je „uvjetovan rodnim stereotipima i patrijarhalnim predrasudama“. Taj koncept temelji se na ideji da jedan roditelj u konfliktnom razvodu manipulira djetetom kako bi uništio djetetov odnos s drugim roditeljom. „O spomenutoj Rezoluciji infor-

Ružica Misir, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Dubrovnik macije dobivamo iz dnevnog tiska, te nemamo informacije o temeljima, o razlozima temeljem kojih je donesena. Pravo djeteta na davanje mišljenja je jedno o njegovih temeljnih prava te se u skladu s time u Centru postupa. S djecom u CZSS Dubrovnik rade psiholozi posebno educirani za razgovor i za procjenu djece u kriznim situacijama poput razvoda braka. Od ukupnog broja razvoda, smatra se da većina roditelja postiže dogovor o roditeljskoj skrbi nakon razvoda te ima dobru

suradnju, dok je oko 1/3 obilježena visoko izraženim konfliktom. Svatko tko radi s djecom u procesima razvoda braka zna kako posebno u visoko konfliktnim razvodima postoje situacije manipulacija od strane roditelja s ciljem djelovanja na odnos s drugim roditeljem što podrazumijeva emocionalno zlostavljanje, a u ekstremnim oblicima nazivamo ga otuđenjem. Nažalost, o otuđenju se trenutno raspravlja u široj javnosti koja nema stručnih kapaciteta za raspravu o pojmu koji se tiče viso-

kospecijaliziranog područja psihologije i psihijatrije. Smatramo kako je raspravu o konceptima poput ovoga potrebno prepustiti stručnim djelatnicima, kao što bi to prepustili u situacijama tretiranja rijetkih oblika karcinoma“, o Rezoluciji i konceptu koji se spominje odgovara Misir.

Nastavak na sljedećoj stranici

18

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

...

„Uzimajući u obzir mali broj pritužbi u odnosu na zaprimljeni broj predmeta, zaključno može se reći da svoj posao djelatnici Centra za socijalnu skrb Dubrovnik obavljaju stručno i profesionalno, što sa zadovoljstvom ističem“, kaže Misir.

NARUŠENO JE POVJERENJE I UGLED INSTITUCIJA SOCIJALNE SKRBI Gordana Buljan Flander, bivša ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih u Zagrebu, u hrvatskoj javnosti posljednjih mjeseci poznata je upravo kao žestoka zagovornica ovoga koncepta, no na kraju Buljan-Flander je ovaj koncept ‚došao fotelje’. Nakon glasne medijske buke majki koje su, nezadovoljne radom Poliklinike, Buljan-Flander optužile za institucionalno zlostavljanje, ona je odstupila s mjesta ravnateljice Poliklinike. „O eventualnim pogreškama stručnjaka saznajemo iz dnevnog tiska i iz toga proizlazi kako se radi o administrativnim pogreškama čiji je utjecaj na ljudske sudbine neznačajan. Općenito, smatramo kako je između ostalog zbog senzacionalističkog iznošenja vijesti u medijima narušeno povjerenje i ugled institucija socijalne skrbi. Stoga bi izvještavanje o temama poput ove trebalo biti manje sele-

ktivno, a uključivati temeljit pristup temi. Rad u ovakvim uvjetima koji nerijetko uključuju atmosferu linča zasigurno smanjuje interes stručnjaka za bavljenje ovim područjem“, ističe ravnateljica Misir stav Centra za socijalnu skrb u Dubrovniku.

SLUŠAMO LI DJECU? Europski parlament naglašava kako se djetetu osobito mora pružiti mogućnost da ga se sasluša, što je od presudne važnosti za određivanje onoga što je u najboljem interesu djeteta tijekom postupaka za određivanje skrbništva, u skladu s dobi i zrelošću djeteta. Ističući da bi saslušanja trebala voditi za to osposobljeni stručnjaci, kao što su doktori i psiholozi, uključujući stručnjake s potrebnim kvalifikacijama u području dječje neuropsihijatrije, kako bi se analizirao učinak povjerenja u druge na neometan razvoj djeteta i kako bi se izbjeglo produbljivanje njihove traume i daljnja viktimizacija. „Metode koje stručnjaci koriste u radu su razgovori s roditeljima i djecom, psihološka obrada roditelja i djece, koriste se liste za procjenu sigurnosti i ugroženosti djeteta, dobivaju se informacije od drugih sustava (liječnika obiteljske medicine, odgojnih i obrazovnih ustanova, zatim Poliklinike za zaštitu mentalnog zdravlja djece pri OB Dubrovnik, Zavoda za javno zdravstvo DNŽ, Obiteljskog savjetovališta Dubrovačke Biskupije). Centar u okviru svog tima obavlja dijagnostičke postupke za potrebe vlastitog rada, a u Polikliniku upućuje klijente vezano za druge poteškoće mentalnog zdravlja ili razvoja, a kojima se Centar ne bavi“, pojašnjava Misir.

KULTURA OCRNJIVANJA GLASOVA ŽENA Europski parlament poziva države članice „da prate kulturu ocrnjivanja glasova žena i da se bore protiv nje“. Izražena je zabrinutost zbog utjecaja rodnih stereotipa i pristranosti koji dovode do nedostatka povjerenja u žene, posebno kad se optužbe za zlostavljanje djece i obiteljsko nasilje proglašava neistinitima. Jedna od platformi koja je omogućila ženama žrtvama nasilja da se izraze jest Inicijativa Spasi me, i istoimena Facebook grupa inicijative. „Udruge i građanske inicijative, kao što je inicijativa “Spasi me”, odraz su demokracije i zrelosti građanskog društva, međutim ni u kojem slučaju ne mogu zamijeniti stručnu i znanstvenu zajednicu u raspravama o visokostručnim konceptima ili djelovanju struke u određenom području pa kad i čak postoji veliki interes javnosti za to područje, no one mogu pridonijeti jačanju svijesti i potaknuti na rješavanje određenih problema“, kaže nam ravnateljica Misir. „Osobno sam mišljenja da određene teme koje su izrazito osjetljive naravi jer zadiru u privatnost pojedinca i obitelji, treba sagledati s određenom pažnjom, a mišljenje stručnjaka koji se time bave, smatram najrelevantnijim“, ističe. ČESTO SU NA METI JAVNOG LINČA, A PRVI SU KOME SE LJUDI U PROBLEMIMA OBRAĆAJU Na Facebook grupi inicijative Spasi me rijetko se mogu naći primjedbe na rad Centra za socijalnu skrb u Dubrovniku. „Rastužuje nas činjenica da se stručnjake u javnosti optužuje za neosjetljivost prema žrtva-

Tablica dolazaka i noćenja, usporedba rujna 2021. i 2019.

ma obiteljskog nasilja kad smo mi prvi kojima se obraćaju, svakodnevno smo u kontaktu, osiguravamo smještaj u sigurnim kućama i pružamo i druge vrste podrške i pomoći. Uzimajući u obzir mali broj pritužbi u odnosu na zaprimljeni broj predmeta, zaključno može se reći da svoj posao djelatnici Centra za socijalnu skrb Dubrovnik obavljaju stručno i profesionalno, što sa zadovoljstvom ističem“, kaže Misir. „S obzirom na to da su korisnici Centra najčešće iz skupine visoko konfliktnih partnera u razvodu braka, njihovo nezadovoljstvo proizlazi iz same prirode problema s kojim se suočavaju. Što se tiče pitanja povjerenja u struku mišljenja sam da, s obzirom na to da radimo sa ranjivim skupinama stanovništva, uvijek se može očekivati određeni postotak korisnika koji su nezadovoljni pojedinim odlukama Centra“, pojašnjava Misir za Dubrovački dnevnik.

U CENTRU U DUBROVNIKU NEMA PROBLEMA S COVID POTVRDAMA „Što se tiče cijepljenja, sukladno uputama nadležnog Ministarstva, svi djelatnici Centra prilikom ulaska u prostorije Centra trebaju imati COVID potvrde, ili potvrde o preboljenju ili potvrde da su COVID negativni. Od ukupnog broja, 75 posto djelatnika je cijepljeno, odnosno ima važeću COVID potvrdu, odnosno potvrdu o preboljenju. Ostali djelatnici su u obvezni testirati se. U svakodnevnom radu s korisnicima Centra poštuju se epidemiološke mjere sukladno uputama HZJZ i Stožera Civilne zaštite“, ističe Misir za kraj.

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

UNUTARSTRANAČKI IZBORI

BLAŽ PEZO novi predsjednik županijskog HDZ-a, Franković potvrđen na gradskoj razini PEZO JE DOSAD bio potpredsjednik gradske organizacije, a na tom mjestu ga je zamijenio Pero Milković koji će tu dužnost obavljati uz Marka Potrebicu i Zrinku Raguž

U

nutarstranački izbori u HDZ-u održani su prošle nedjelje. Za novog predsjednika HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije izabran je Blaž Pezo, koji je na tom mjestu zamijenio Branka Bačića, a za potpredsjednike Joško Cebalo, Đuro Lonza, Roberto Krile i Dalibor Milan. „Za mene je ovo nastavak aktivnog političkog djelovanja u HDZ-u. Ima tu i nekih novih lica, a tu su i potpredsjednici županijske organizacije koji su u po svojim djelovanjima bili istaknuti i prije – Cebalo kao zamjenik župana, Milan kao gradonačelnik Metkovića, Krile kao

direktor Dubrovačkih cesta i Lonza kao bivši član predsjedništva Županijskog odbora. Mislim da smo dobra ekipa i zastupat ćemo cijelu županiju te raditi u interesu svih krajeva županije. Cilj nam je i održati županijsku organizaciju snažnom kao što je to bila i dosad, štoviše, i dodatno je unaprijediti, kako bismo bili spremni za izbore koji praktički kreću za tri godine,“ izjavio je Pezo za Dubrovački dnevnik.

Uz županijsko predsjedništvo, članovi Hrvatske demokratske zajednice birali su vodstva u ukupno 21 općinskoj i gradskoj organizaciji. Tako je za predsjednika GO HDZ-a Dubrovnik izabran Mato Franković, a za potpredsjednike su izabrani Marko Potrebica, Zrinka Raguž i Pero Milković.

„Vjerujem kako ćemo svi skupa u naredne četiri godine nastaviti predano služiti našem Gradu i našoj Županiji. Siguran sam da će gradska i županijska organizacija i dalje biti najbolje organizacije HDZ-a s izvrsnim članstvom, a što se pokazalo i prethodnih godina. Dozvolite mi da se još jednom zahvalim gospodinu Branku Bačiću na dugogodišnjem mudrom i uspješnom vođenju županijske organizacije,“ objavio je Franković u zahvali članovima na društvenim mrežama te je čestitao svima koji su imenovani na dužnosti.

Za predsjednika GO Korčule izabran je Andrija Fabris, Metkovića Dalibor Milan, a Opuzena Ivan Vodanović. Što se tiče općinskih organizacija, u Konavlima će i sl-

jedeće četiri godine na čelu HDZ-a biti Ivo Simović, u Župi dubrovačkoj Lovorko Klešković, a u Dubrovačkom primorju Nikola Knežić. Za predsjednika OO HDZ-a Slivno, izabran je Smiljan Mustapić, Kule Norinske Nikola Batinović, Pojezerja Borislav Dominiković, a Zažablja Maja Vrnoga. Stonsku općinsku organizaciju sljedeće četiri godine vodit će Frano Vlašić, u Janjini predsjednik ostaje Vlatko Mratović, u Trpnju je izabran Tonči Jelaš , a u Orebiću Tomislav Ančić. Članovi HDZ-a općine Mljet za predsjednika su izabrali Điva Marketa, a u općini Lastovo Anitu Jančić Lešić. Anto Bezek izabran je na čelo općinske organizacije Lumbarda, Miroslav Pecotić u Smokvici, Franciska Jurišić Bačić u Blatu, a Tatjana Vučetić u Veloj Luci.

19

20

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

VELIČANSTVENI ‚NORWEGIAN EPIC’

Stiže nam najveći brod u Dubrovnik, poseban VELIČANSTVENI ‚NORWEGIAN EPIC’ KRUZER, čiji kapacitet iznosi 5 100 putnika i 1 724 člana posade, 31. listopada trebao bi krenuti na put iz Barcelone, obići f rancuski Cannes te talijanske destinacije, nakon čega bi 6. studenog trebao stići i u Dubrovnik. S njim u svoj Grad stiže i generalni direktor Norwegian Cruise Linea u Hrvatskoj, Dubrovčanin Amir Tikveša Epica bio zadužen i sadašnpridružio s pozicije direktoIVONA BUTJER MRATINOVIĆ francuski Cannes te talijanske destinacije, nakon čega ji regionalni potpredsjednik ra hotela Valamar DubrovNORWEGIAN CRUISE LINE bi trebao stići i u Dubrovnik. za hotelske operacija NCL- a nik President. Kad se radi o Zanimljivo je i to kako s njim Denis Prguda, također iz Duvezi ovog pozamašnog kruruzerska kompaniu svoj rodni grad stiže i gebrovnika. zera i Dubrovčana, vrijedi ja Norwegian Cruneralni direktor na Norweginapomenuti i kako je u proise Line u Dubrovan Epicu, Dubrovčanin Amir OD PRVOG ICE BARA, jekt izgradnje, uhodavanje, a niku bi u studeTikveša koji se kompaniji PREKO SOLO SOBA, kasnije i vođenje Norwegian nom trebala srušiti vlastiti rekord. Naime, najveći brod koji je ikada posjetio Dubrovnik, Norwegian Epic, trebao bi 6. studenog uploviti u dubrovačSADRŽI VODENE TOBOGANE, ICE BAR, ALI I REPLIKU KLUBA U ki akvatorij te tako s trona skiKOJEM SU STVORENI BEATLESI nuti ‚Norwegian Getaway’, također u vlasništvu NorwegiNorwegian Epic ima 2 114 pros- kada, dječjim bazenom, vodenim an Cruise Linea koji je 15. rujtorije, a najekskluzivniji dio bro- toboganima… Tu su još i košarkašna ove godine uplovio u grušda zove se ‘Heaven’. On sadrži 75 ki teren, kao i staza za trčanje ku luku. prostranih apartmana, privatnu te kuglana. Upravo je na njemu ‚Norwegian Epic’ ima fasciblagovaonicu, bazen, dnevni bo- napravljen prvi ice bar na moru u nantnu bruto tonažu koja izravak, teretanu i spa. Jedinstve- kojem je sve napravljeno od leda, nosi 155 873 tone. Brod je izno iskustvo na kruzeru će pružiti i uključujući sjedala i skulpture. Zagrađen 2010. godine i tada mogućnost korištenja usluga bat- nimljiv je i The Cavern Club, repje bio treći najveći na svijetu, lera i vratara. Također, Norwegian lika kluba u Liverpoolu u kojem su a ujedno je i prvi megabrod Epic je bio prvi brod s kabinama za stvoreni Beatlesi. Mandara Spa NCL-a. Veličanstveni bi krusolo putnike. Ima zid za penjanje, nudi veliki izbor tretmana i prostor zer, čiji kapacitet iznosi 5 100 kao i vodeni park s dva odvojena za opuštanje ukupne površine 2,9 putnika i 1 724 člana posabazena sa šest hidromasažnih tisuće četvornih metara. de, 31. listopada trebao krenuti na put iz Barcelone, obići

K

...

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

21

d koji je ikada uplovio je po mnogočemu DO NAJVEĆEG SPA CENTRA NA MORU „Norwegian Epic je poseban prema mnogo različitih karakteristika,“ govori Tikveša koji objašnjava zašto je to tako. „Otkad je izgrađen, prvi je u svijetu po mnogočemu - od prvog Ice bara i najvećeg ‚Spa at Sea’ do posebnosti u smještajnom dijelu poput studio soba za solo putnike koje su se tek kasnije standardno uvrštavale na brodovima koji su uslijedili,“ kaže Tikveša dodavši kako je brod prije svega orijentiran na koncept ‚freestyle cruisinga’. „Freestyle Cruising zapravo znači slobodu izbora. Uobičajeno je da na brodovima za kružna putovanja gost ima unaprijed zadane termine obroka odnosno na početku putovanja odabere između dvije ponuđene opcije. Kod nas je taj koncept ‚oslobodio’ gosta te on sam bira kada želi jesti, s kime i gdje. To se odnosi i na većinu zabavnih sadržaja koje gost može konzumirati. Da bi se ‚freestyle’ koncept potpuno implementirao, potrebno je od samog početka, odnosno same izgradnje, brod i opredijeliti za to. Upravo zato, naši brodovi imaju najveći broj specijaliziranih restorana, više glav-

Norwegian Epic

nih restorana, buffet restorana kao i više zabavnih sadržaja - sve kako bi se gostu omogućila sloboda i raznolikost izbora,“ tvrdi Tikveša.

Za najugodnije doživljaje na brodu brine 1 724 člana posade iz 60 zemalja svijeta od kojih je preko 1 500 zaposleno u hotelima, a premda brod može primiti 5 100 putnika, u Dubrovnik neće uploviti s punim kapacitetom zbog epidemioloških mjera.

ZBOG KORONE SE ISKORIŠTAVA 50 POSTO KAPACITETA, BROD IMA LIJEČNIKE I SESTRE Kako govori Tikveša, ‚Norwegian Epic’ je s plovidbama ponovno krenuo od 5. rujna i načelno se zasad ne prelazi više od 50 posto kapaciteta. „Protokoli su jasno i precizno postavljeni na svim razinama, počevši od predradnji prilikom rezervacije, preko check-ina, do ukrcaja i proto-

kola na samom brodu. Prvi uvjet je da su svi putnici i posada cijepljeni protiv Covida-19.

Dakle 100 posto, bez iznimaka. Trenutno plovimo s dvije tisuće gostiju,“ kaže Tikveša koji dodaje kako se testiranja gostiju i posade provode na tjednoj bazi.

Nastavak na sljedećoj stranici

22

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Sam brod ima i medicinski centar, svojevrsnu bolnicu s tri doktora i šest medicinskih sestara. Također, opremljen je s centrima za intenzivnu njegu, a moguće je na njemu provoditi i određene medicinske zahvate. Ekipa broda slijedi ukupno 74 preporuke koje su donesene u sklopu healthy sail panela koji se fokusirao na sigurna putovanja na moru. „S obzirom na sve mjere koje su donesene, a vezane za pandemiju, te iskustvo u posljednja dva mjeseca, sa sigurnošću mogu reći da je boravak na kruzeru sigurniji od bilo kojeg drugog putovanja. Duboko sam uvjeren u brzi oporavak industrije, a stanje bookinga u ovom trenu to potvrđuje,“ Tikveša će o optimističnoj statistici. ‚CRUISE INDUSTRIJA VAŽNA JE ZA EKONOMIJU DESTINACIJA’ No, poznato je kako su mišljenja oko kruzing turizma u Dubrovniku podijeljena. Čini se kako su prije iz-

Amir Tikveša

bijanja pandemije kritike na račun kruzing kompanija bile nešto češće, no izostankom kruzera 2020. godine dokazano je koliko su oni ustvari potrebni Dubrovniku kao destinaciji. Tikveša naglašava kako je cruise industrija iznimno važna za ekonomiju destinacija koje oni posjećuju, bez obzira na često oprečna mišljenja. No, u tome veliku ulogu odigrava i sama destinacija. „Preduvjet uspješne suradnje je logistika same destinacije, odnosno mogućnost prihvata određenog broja gostiju u relativno kratkom vremenu u smislu infrastrukture, raznolikost kulturnih i prirodnih znamenitosti, ali i popratnih sadržaja poput ugostiteljskih usluga i drugih tercijarnih aktivnosti. Tijekom kružnog putovanja postoje i luke ukrcaja koje se opet određuju prema logis-

...

NORWEGIAN PO PRVI PUT U DUBROVNIKU, S NJIM I TIKVEŠA STIŽE U RODNI GRAD Zanimljivo je kako s ‚Norwegian Epicom’ u svoj rodni grad stiže i generalni direktor na brodu Norwegian Epic, Dubrovčanin Amir Tikveša. To mu, kaže, predstavlja veliko zadovoljstvo, tim više što će to biti prvi put za ovu klasu broda, nakon više od 10 godina od njegovog porinuća. „S Epicom u Europi uvijek imamo ustaljen itinerar – zapadni Mediteran, s dvije luke ukrcaja: Barcelona i Civitavecchia (Rim).

Ostale destinacije koje posjećujemo su Palma de Mallorca, Napulj, Livorno i Cannes. Okvirno, sezona traje od druge polovice travnja do studenog kada se repozicioniramo na Karibe. Krajem europske sezone obično dodatno posjetimo južnije destinacije, primjerice u Grčkoj, dok još vrijeme to dopušta. Tako ćemo ovaj put iz Napulja krenuti prema Messini te dalje u Dubrovnik, što mi je posebno drago. Nakon toga idemo prema Grčkoj i Turskoj, što će nam ujedno biti i posljednji cruise prije repozicioniranja,“ zadovoljan je Tikveša.

tičkim mogućnostima destinacije, što ultimativno generira dodatnu potrošnju, dodatna noćenja u samoj destinaciji, bilo odlukom gosta da tu provede dan više ili rasporedom letova,“ komentira Tikveša. Većina kritika se prilikom dolazaka kruzera odnosi na gužve i zagušenost grada što ipak,

kaže Tikveša, iziskuje multidisciplinarni pristup problemu kojega treba riješiti sama destinacija, a odnosi se na ulaganja u infrastrukturu, prometnu povezanost te pametnije planiranje dolazaka i brojki. Kruzeri kao takvi, smatra on, ipak u globalu donose dobrobit destinacijama.

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti NOVOST U POSLOVANJU LIBERTASA

Uvodi se beskontaktno plaćanje na šalterima Dodatna kvaliteta usluge

L

ibertas Dubrovnik dodatno podiže kvalitetu usluge koju pruža. Uz osigurane dodatne polaske na području Osojnika i Bosanke, od četvrtka 21.

listopada na prodajnim mjestima Libertasa moguće je obavljati plaćanje beskontaktnim putem.

Prilikom kupnje pokaza, ili neke od kartica koje Libertas ima u svojoj ponudi, više nije nužno imati

gotovinu, već se plaćanje obavlja svim kreditnim karticama koje su dostupne na hrvatskom tržištu.

Dodatna prednost ovog načina plaćanja, je i epidemiološka komponenta koja je u skladu sa preporukama struke.

23

24

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

CE.HR ANDRIJA MARTIĆ, KOLUMNIST VATERPOLO PORTALA DAN

‘JUG NIJE KRIVAC ŠTO D NEMA JAKI NOGOMETNI S KOLUMNISTOM vaterpolo portala Dance.hr popričali smo o f inanciranju Juga i kakve to ima posljedice na druge sportove, te o brojnim drugim zanimljivim temama MARO MARUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

M

nogi Dubrovčani smatraju da zbog Vaterpolskog kluba Jug Adriatic osiguranje pate drugi sportovi, ponajviše nogomet. Njihova teorija je da Jug dobije velika sredstva iz proračuna, pa ne ostane dovoljno za druge klubove kako bi bili konkurentni. O toj problematici, ali i o mnogim drugim temama vezanim uz vaterpolo, popričali smo s Andrijom Martićem, kolumnistom portala Dance.hr. Ne postoji bolji sugovornik od njega za pitanja vaterpola – prati i zna sve, a pošto nije ‘unutra’, njegov pogled na čitavu situaciju je nepristran.

Koliki je godišnji proračun Vaterpolo kluba Jug AO? Koliko su od toga javna sredstva, a koliko privatni sponzori?

Ne znam točno sada iznose u koroni. Kada sam bio na Skupštini Juga prije dvije godine proračun je iznosio 6,8 milijuna kuna. U godinama prije bilo je i oko 8 milijuna kuna. Drugim riječima, godišnji proračun Juga iznosi otprilike oko

milijun eura, nekad više, nekad manje. Također, u ovoj pandemiji ne znam koliko je Grad Dubrovnik dao Jugu, je li tu bilo nekih rezanja, ali prije tri godine iz gradskog proračuna su dobivali oko milijun i pol kuna. Za čitav sport u Dubrovniku u to vrijeme izdvajalo se 8 milijuna kuna. Jug se znači većim dijelom financira iz privatnih firmi, ima dosta sponzora.

Koliko se kreću plaće igrača prve momčadi? Tražio sam te podatke, ali ih nisam mogao naći.

Oni se ne spominju često u medijima, baš zato što se dobrim dijelom financiraju iz privatnih izvora. No ja smatram da se dobar dio ugovora većim dijelom financira u nekretninama. Ako neki igrač potpiše, recimo, na tri godine za 80 tisuća eura godišnje, dobar dio tih novaca isplatit će mu se kroz kupnju stana.

Pa gledajući sve ove podatke izgleda da nije Jug krivac što drugi sportovi nisu na nekim visokim granama, posebno nogomet.

I sam sam milijun puta čuo slične priče po kafićima. Ljudi smatraju da se u Jug slijeva ogroman novac

iz proračuna i gradskih tvrtki, pa da zbog toga GOŠK igra tek treću ligu. Kada pričamo o toj problematici najbolje se vratiti u razdoblje prije rata. Tada su, osim vaterpola, u Gradu bili jaki i nogomet i košarka. Drugim riječima uvjeti su bili isti za sve sportove, ali što se naposljetku dogodilo? Dubrovčani su jedino igrali vaterpolo, a brojni igrači iz nogometa i košarke dovodili su se sa strane. Evo sjetimo se samo nekih igrača GOŠK Juga. Brojni prvotimci, posebno oni glavni, nisu bili iz Dubrovnika poput Ive Šeparovića, Dukića, Zarubice… Malo tko je od domaćih igrača dobivao priliku. Slično je bilo u košarci, najveći broj igrača bio je iz Trebinja, Crne Gore, Čapljine, samo rijetki su bili iz Grada. Trener košarke bio je Jukić, a on je iz Vukovara. Isto bi se dogodilo i danas da se pojača financiranje nogometa i košarke.

Najveći dio igrača dovodio bi se sa strane, pa koja onda korist Dubrovčanima ako za nogometnu momčad neće igrati domaći ljudi? S obzirom da je to tako, Grad Dubrovnik ponajviše treba financirati vaterpolo i mali nogomet gdje igraju pretežno Dubrovčani koji su dovoljno kvalitetni da se u prvoj ligi bore za vrh tablice.

Možda bi sada nogomet igrali domaći s obzirom koliko puno djece trenira i koliko je velik broj nogometnih škola.

Bilo je i prije puno djece koja su tre-

...

„Bilo je i prije puno djece koja su trenirala nogomet, ali ponavljam, rijetki su igrali za prvu momčad. One najbolje poput onda Milana Petrovića i kasnije Deranje, Andrića, Miladina… pokupit će Hajduk ili neki drugi klub, pa opet GOŠK-u neće ostati domaći igrači. Zašto je to tako, odnosno zašto nitko od ogromnog broja djece koja trenira ne ostane u klubu, trebalo bi pitati njihovo vodstvo. Na kraju krajeva dobar dio GOŠK-ovih igrača sada i u trećoj ligi nije iz Dubrovnika. Zašto bi se takav sport financirao iz proračuna Grada Dubrovnika kada građani Dubrovnika od toga nemaju koristi?“

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

DUBROVNIK KLUB’

Tu dolazimo do problema sportske infrastrukture koja je u Dubrovniku u katastrofalnom stanju.

To je najveći problem. Djeca nemaju normalnu sportsku dvoranu za trening. Bazen u Gružu je lijep, ali i tu se napravila greška prilikom ove zadnje rekonstrukcije. Trebalo je umjesto onog tr-

‘Bazen u Gružu je lijep, ali napravila se greška prilikom rekonstrukcije’

nirala nogomet, ali ponavljam, rijetki su igrali za prvu momčad. One najbolje poput onda Milana Petrovića i kasnije Deranje, Andrića, Miladina… pokupit će Hajduk ili neki drugi klub, pa opet GOŠK-u neće ostati domaći igrači. Zašto je to tako, odnosno zašto nitko od ogromnog broja djece koja trenira ne ostane u klubu, trebalo bi pitati njihovo vodstvo. Na kraju krajeva dobar dio GOŠK-ovih igrača sada i u trećoj ligi nije iz Dubrovnika. Zašto bi se takav sport financirao iz proračuna Grada Dubrov-

nika kada građani Dubrovnika od toga nemaju koristi? Ako Dubrovnik hoće jaki nogometni klub, onda mora dovesti privatnog investitora kao što je to napravio Šibenik s Kolumbijcima ili Osijek s Mađarima. Nemoguće je da se samo iz proračuna financira konkurentan nogometni klub. Grad treba osigurati uvjete da se djeca mogu baviti s desetak-petnaest sportova, to mu treba biti temeljna misao vodilja, a ne da financira konkurentnost nekog kluba, posebno ne nogometa koji je najskuplji.

ga ispred bazena na tom mjestu napraviti dodatni mali bazen od 25 metara. Naime, bez tog malog bazena u Dubrovniku se ne može organizirati nijedno natjecanje koje zahtijeva da se natjecatelji prije nastupa mogu zagrijati u pomoćnom bazenu. Znači u Dubrovniku se sada ne može organizirati nijedno plivačko, ni vaterpolsko natjecanje uključujući FINAL 8. Pošto je sada više momčadi u završnici Lige prvaka, one moraju imati bazen za rasplivavanje, a u Dubrovniku ga ne-

25

...

DIVLJA LIGA JE U PADU, POSLJEDNJE DVIJE GODINE SE NIJE NI ORGANIZIRALA. KAKVA JE BUDUĆNOST? Žao mi je što se nije igrala, mogle su se barem neke revijalne utakmice održati radi tradicije. I bez korone je Divlja liga bila sve manje popularna, ali nije to tako pesimistično kako se čini na prvu. Više je anomalija one lude godine kada je bilo pregršt ekipa. To se dogodilo na prijelazu milenija kada je vaterpolo u Dubrovniku bio najpopularniji. Ogroman broj ekipa u Divljoj ligi i ogroman broj publike na utakmicama Juga. Kada vidimo osamdesete i početak devedesetih, tada nije bilo toliko masovno, to je možda neka realnija brojka, imati oko dvadesetak ekipa. Koliko god momčadi bilo tradicija se mora nastaviti i održavati. Pad broja ekipa i igrača naravno da je vezan i uz rast turizma. Mnogi tuku sezonu, pa im ne preostaje vremena za vaterpolo i utakmice.

ma. Da ne govorim da u Dubrovniku kronično fali taj dodatni ba-

Nastavak na sljedećoj stranici

26

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

zen koji bi građani mogli koristiti za rekreaciju, ovako su im termini u nezgodne ure.

Kako se radi s djecom na bazenu, ima li potražnje, koliko je kvalitetan rad?

S djecom se uvijek odlično radilo, pa tako i sada. Dovoljno je pogledati uspjehe hrvatskog vaterpola u posljednjem desetljeću, svi oni su nastali na temeljima Juga. Dolaze djeca trenirati i vaterpolo i plivanje, ali čini mi se da ih je manje nego u prošlosti.

Većina djece danas hoće ići na nogomet i vrlo rano kreću u nogometne škole, već sa šest godina. Ako djeca tamo nađu prijatelje, manje šanse su da će se prebaciti na vaterpolo. Dobro, možda ni ne treba na bazenu biti masovnost, jer se s manje djece može kvalitetnije raditi.

Jug godinama ima sjajne rezultate, a s druge strane, nikad manje publike. Zašto?

Nije u pitanju samo jedan veliki razlog, već puno malih. Ta-

kođer, nije to isključivo problem Juga i Dubrovnika, to se događa u svim hrvatskim gradovima što se tiče svih sportova, osim Hajduka. Možda da i Hajduk osvoji prvenstvo nekoliko godina zaredom da bi se publika zasitila.

Jedno vrijeme je atrakcija bio hokej i Medvešćak, pa je i ta priča ispuhala. Naravno, jedan od razloga slabog posjeta mlađih osoba su i društvene mreže i internet, danas mladi imaju milijun načina za provoditi popodneva i večeri, pa ne dolaze na utakmice, a tu su i svi mogući i nemogući prijenosi raznoraznih sportova koji se mogu gledati na televiziji. Danas je prosjek godina na tribinama Gruža preko 60.

Samo starije generacije imaju još uvijek tu naviku dolaska na utakmice Juga. Da se nogomet u Dubrovniku poboljša, ljudi bi na početku dolazili na utakmice, ali vjerojatno bi i to s vremenom palo. Dovoljno je pogledati prosječnu posjećenost utakmica u Hrvatskoj nogometnoj ligi izuzev Poljuda.

Kako bi se vaterpolo mogao približiti prosječnom gledatelju 21. stoljeća?

Vaterpolo bi se trebao igrati ljeti, na otvorenom bazenu ili u moru.

Da Jug igra u Portu bilo bi sigurno više gledatelja nego u Gružu.

Lijepo je vrijeme, odmah je nekakav šušur, ljudi bi s uživanjem pogledali utakmicu na svježem zraku. Klubovi iz unutrašnjosti koji nemaju more, poput Mladosti, bi mogli igrati na otvorenom bazenu. Puno je bolje doći gledati utakmicu pod reflektorima u kratkim rukavima, nego ići na bazen zimi po snijegu i bljuzgi, a onda kada tamo dođeš, skuhaš se od vrućine. Ne bi se cijelo prvenstvo moglo odigrati u tri mjeseca, ali svakako bi se trebalo preorijentirati da se najvažnije utakmice igraju ljeti, pa neka zimi igraju reprezentacije, baš kao u rukometu. Da se vaterpolo igra ljeti puno više bi se medijski pratio, baš zato što se zbog vrućine ne igraju drugi sportovi. Sparina je komparativna prednost za vaterpolo, kada svima drugima ne od-

‘Vaterpolo se treba igrati ljeti, na otvorenom bazenu ili u moru’

... „Ako Dubrovnik hoće jaki nogometni klub, onda mora dovesti privatnog investitora kao što je to napravio Šibenik s Kolumbijcima ili Osijek s Mađarima. Nemoguće je da se samo iz proračuna financira konkurentan nogometni klub.“

govara, tebi valja, ali je ne koristiš. Pa tko je tu lud?

Znači izmjene pravila nisu toliko bitne, kao ni VAR? Naravno da je nebitno je li korner od golmana ili ne. To je možda važno za neku taktiku, ali što se tiče marketinga i medija nema apsolutno nikakve veze. Vaterpolo je nekad bio popularniji od rukometa, prvo europsko prvenstvo u rukometu je odigrano tek početkom devedesetih, a u vaterpolu se igralo još dvadesetih. Na kraju je rukomet medijski znatno prešišao vaterpolo i došlo je do toga da klubovi sami plaćaju da igraju Ligu prvaka u iznosu od 30 tisuća eura. To nema u nijednom sportu, ali najbolje govori koliko je ovakva vaterpolska Liga prvaka neatraktivna medijima i sponzorima. I završnicu Lige prvaka isto treba održavati ljeti, odmah je veći spektakl kad je na otvorenom, nego zatvorenom bazenu. Što se tiče VAR-a u vaterpolu, njega je dobro imati za gol liniju, ali u vezi ovih nekih drugih aspekata poput faulova ili isključenja, samo bi zakomplicirao situaciju i sve bi to dugo trajalo, tako da mislim da u konač-

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

nici ne bi unaprijedio vaterpolo.

Stalno se spominje kamera ispod vode, ali ništa to ne bi promijenilo nabolje.

Puno spominjete igru ljeti, a dio čak i u moru. Što ako su valovi?

Sjećam se da je jednom kod nas trebalo biti juniorsko prvenstvo u moru i da su se neki žalili da će mjesece treninga upropastiti ako budu valovi. I onda umjesto da lijepo igraju u moru, oni utakmice u srpnju odigraju u Gružu, i naravno da ih nitko, osim roditelja, ne gleda. Što ima veze ako su manji valovi, pa i jednima i drugima su isti uvjeti? Pa je li bolje da ima publike i da je spektakl, nego da te nitko ne gleda? To najbolje vidimo na Divljoj ligi. Bili valovi ili ne, u prosjeku je uvijek više publike nego na utakmicama Juga.

U ovoj koroni bila je ideja da se završnica Jadranske lige, zbog lakše organizacije što se tiče COVID mjera, odigra na otvorenom, točnije u Portu, ali na kraju se odustalo, jer bi suci mogli suditi samo s jedne strane. Pa što ima veze? Zar ne bi bilo bolje da je puno gledalište, nego se zamarati s tim sitnicama? Evo recimo u nogometu ne moraju biti iste dimenzije terena i nitko se u vezi toga ne buni. U Barceloni je teren ogroman, a na drugim stadionima puno kraći i uži.

Na primjeru Red Bull sidruna koje je održano na jadranskoj obali vidimo da vaterpolo ima marketinški potencijal.

To je najbolji primjer kako se može. Ali opet se vraćamo na igranje ljeti u moru. Red Bull je to prepoznao, ispratio sjajnom promidžbom, fotografijom, videima i svim ostalim popratnim materijalima, pa je na kraju ta vaterpo-

‘Manjak publike na utakmica Juga nije isključivo problem Dubrovnika, nego svih hrvatskih gradova u svim sportovima izuzev Poljuda’

lo događanja pogledalo 1,2 milijuna ljudi širom svijeta. Da ja i vi sada ovdje zabacimo na frnja i da je oko nas stotinjak ljudi, odmah je zanimljivo. I naravno važno je da smo podjednaki da se ne događa da je rezultat izvjestan. Kada gledamo vaterpolo, vidimo da je zadnjih godina europski prvak stalno bio netko drugi, u posljednjih 8 sezona imamo čak 7 različitih pobjednika, što znači da je puno konkurentnih ekipa, čak i više nego u nogometu.

Tko je onda najveći krivac za marketinški neuspjeh vaterpola? LEN, klubovi ili netko treći…?

LEN je svakako najveći, ali i klubovi su inertni, kao da pate od

Stockholmskog sindroma. Oni se uopće ne bune na LEN, točno zaslužuju da im je ovakva Liga prvaka i da za nastup u njoj moraju plaćati. Nenormalno je da se ne može naći sponzor koji bi barem omogućio klubovima da besplatno igraju najvažnije europsko klupsko natjecanje. Čelnicima LEN-a odgovara ovakva situacija, oni dobiju dnevnice i putuju na natjecanja s obitelji i u interesu im je da se ništa ne poboljša. Uvijek se nađe neki bleso koji će se staviti oko organizacije FINAL 8 i dovesti nekog sponzora da bi financirao završnicu. Otprilike to dođe oko milijun eura, a dobar dio od tog novca plaćaš čelnicima LEN-e smještaj u hotelu, put i ostale troš-

kove. Eto, prije nekoliko je jedan bogati Nijemac financirao završnicu Lige prvaka u Hannoveru, sad će biti u Novom Beogradu preko Aleksandra Šapića i politike, pa će onda vjerojatno biti u Parizu, jer tamo raste jedan klub s novim bazenom... Milijun eura se potroši za svega nekoliko dana, koliko iznosi godišnji proračun Juga, a ništa od toga ne ide za razvitak vaterpola.

Bi li vaterpolu bila dobra Superliga?

Sve bi bilo bolje od ovoga kako je sada. Bilo je ideja od Volpija za Superligu, ali LEN je to minirao. Superliga bi sigurno privukla sponzore, možda ne odmah, ali za koju godinu.

27

28

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tehnologija

STVARANJE SILICIJSKOG BOGA

Umjetna inteligencija već sada poznaje bolje ALGORITMI ONLINE DIVOVA, poput Google ili neke od društvenih mreža, iza kojih stoji umjetna inteligencija su tijekom sati i godina našeg surfanja internetom o nama skupili, pohranili i analizirali bezbrojne gigabajte informacija. Putem umjetne inteligencije složili su vrlo preciznu sliku o tome što volimo, što nas uzbuđuje, čega se bojimo i za čim žudimo kad mislimo da nitko ne gleda u privatnosti svoje sobe spojeni na mrežu SREĆKO SPREMO GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

”G

o ’’ j e n a z i v najstarije igre na ploči koja se na dalekom istoku igra u nepromijenjenom obliku već nekoliko tisuća godina. Naizgled jednostavna drvena ploča s 19 vertikalnih i jednako toliko horizontalnih linija na koju se postavljaju jednolični bijeli i crni kamenčići ne odaje dojam kompleksnosti i strateške vještine potrebne da biste postali ‚’go’’ majstor. ‚’Go’’ često znaju uspoređivati s nama zapadnjacima mnogo poznatijom igrom na ploči, šahom, iako među njima postoje mnoge različitosti. Šah je sa svojim pomičnim, i od početka igre postavljenim figurama te ciljem uzimanja protivničkih figura po mnogočemu igra destrukcije dok je njegov istočnjački pandan, u kojem statičnim kamenčićima gradimo svoju stra-

tegiju s konačnim ciljem kontrole većeg dijela ploče, igra strateške konstrukcije i stvaralaštva. Zaljubljenici u šah često se hvale činjenicom da je Shannonov broj, koji označava broj svih mogućih šahovskih partija, veći od broja svih atoma u svemiru. Zaljubljenici u go na to samo odmahnu rukom jer je broj svih mogućih partija ‚’go’’- a gotovo nemoguće izračunati. Možda je upravo to jedan od razloga što igrači ‚’Go’’-a uz strategiju i logiku podjednako koriste intuiciju i kreativnost kako bi savladali protivnika.

Upravo ova dva obilježja, beskrajno mnogo kombinacija te ljudska intuicija, čine ‚’go’’ ultimativnim testom za superračunala i umjetnu inteligenciju. Na temelju toga se smatralo čak i nakon što je 1997. IBM-ovo superračunalo Deep Blue pobijedilo Garija Kasparova u šahu kako je nemoguće da se isto uskoro dogodi i nekom od go velemajstora.

Svi su tvrdili kako je go prekom-

pleksan, a ljudska intuicija nešto što umjetna inteligencija ne može tako skoro savladati. Istina je da bi s tehnologijom devedesetih umjetnoj inteligenciji bilo nemoguće pobijediti, međutim, strojno učenje i umjetne neuronske mreže pokretane sve jačim hardverom u posljednjem desetljeću mogu zaroniti u nikad bogatije baze podataka i tako učiniti umjetnu inteligenciju neusporedivo moćnijom nego li u doba kad je Kasparov poražen od Deep Bluea. Čak i nakon što je 2015. AlphaGo Fan pobijedio europskog prvaka, istočnjaci su i dalje tvrdili da stroj nema apsolutno nikakve šanse protiv njihova šampiona Lee Sedola, koji na dalekom istoku ima status polubožanstva.

No tada je došla 2016. i okršaj u Južnoj Koreji kojim su ljudi trebali dokazati da su i dalje nedodirljivi u ‚’go’’-u, međutim, dogodio se hladan tuš nakon što je AlphaGo porazio jednog od naj-

većih igrača u povijesti s 4:1 uz apsolutnu dominaciju i poteze koji su zastrašili, ali i oduševili svijet ‚’go’’- a mijenjajući ga zauvijek. Južna Koreja gotovo je proglasila dan žalosti, a čitava ljudska vrsta napravila jedan mali korak za čovjeka, ali veliki za budućnost u kojem će strojevi i umjetna inteligencija dominirati sferama koje su od početka vremena bile rezervirane samo za čovjeka. ŠTO JE TO UMJETNA INTELIGENCIJA? Već za samu prirodnu inteligenciju koju nalazimo kod ljudi i životinja postoji više definicija, a najkraća je ona koja govori da je to sposobnost snalaženja u novonastaloj situaciji. Umjetna inteligencija (UI, prema engl. akronimu AI, od Artificial Intelligence) tada bi označavala istu tu sposobnost kod svega što nisu ljudi i životinje, odnosno kod računala i strojeva.

U stvarnosti pojam umjetne in-

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

Tehnologija

i svijet koji nas e od nas samih

29

...

ASIMOVLJEVI ZAKONI SU: 1. Robot ne smije naškoditi čovjeku ili svojom pasivnošću dopustiti da se čovjeku naškodi.

2. Robot mora slušati ljudske naredbe osim kad su one u suprotnosti s prvim zakonom.

3. Robot treba štititi svoj integritet osim kad je to u suprotnosti s prvim ili drugim zakonom.

vala inteligenciju, jednako kao što avioni ne moraju mahati krilima kako bi letjeli. teligencije ipak je nešto kompleksniji, pa se čak i eksperti razilaze u mišljenjima o tome što se može nazvati inteligentnim kad pričamo o neživom svijetu.

Najčešće nailazimo na podjele na jaku umjetnu inteligenciju koja bi trebala biti na razini čovjeka i svjesna svog vlastitog postojanja, te slabu umjetnu inteligenciju koja na neki način samo glumi inteligenciju u usko specijaliziranom području. Negdje opet nailazimo na pojmove specijalizirane i opće umjetne inteligencije kod kojih je prva sposobna obavljati samo jednu zadaću poput vožnje, pre-

poznavanja slika, ljudskog govora ili prevođenja dok bi opća bila u stanju obavljati svaku zadaću koja se pred nju postavi.

U ovom trenutku smo još daleko od razvoja jake ili opće umjetne inteligencije, dok specijalizirana, odnosno slaba bilježi snažan napredak i razvoj u mnogim poljima te postaje sveprisutna u našim životima.

POVIJEST ROBOTA I UMJETNE INTELIGENCIJE Jedan od pionira ovog područja engleski je znanstvenik Alan Turing koji je još pedesetih, u doba kad su računala bila veličine

autobusa i imala snagu manju od modernog kalkulatora, postavio pitanje mogu li računala razmišljati poput čovjeka i postati svjesna (jednaku dvojbu imao je mnogo godina kasnije i TBF zapitavši se da li kapetan Data sanja električne ovce). Turingovo ime široj je javnosti ostalo prije svega poznato po Turingovu testu u kojem ispitivač pokušava odgonetnuti komunicira li s čovjekom ili strojem. Stručnjaci danas opovrgavaju značaj Turingova testa jer smatraju kako umjetna inteligencija ne mora posjedovati ljudske značajke u komunikaciji kako bi posjedo-

Umjetna inteligencija neraskidivo je povezana s robotikom, stoga umjetnu inteligenciju i njezin softver možemo uz malo pjesničke slobode zamisliti kao dušu dok robotika izradom strojeva stvara tijelo, odnosno robota kojim će umjetna inteligencija upravljati. Za samu riječ robot moramo zahvaliti češkom piscu Karelu Čapeku koji je prvi put bilježi 1920. u svojoj drami R.U.R. u kojoj roboti rade teške

Nastavak na sljedećoj stranici

30

tvorničke poslove poput robova, da bi na koncu podigli ustanak protiv svojih gospodara.

Ovdje svakako valja spomenuti i jednog od najplodonosnijih pisaca znanstvene fantastike Isaaca Asimova koji 1942. donosi tri zakona robotike.

U njima možemo iščitati dvije važne stvari. Prva je ljudski strah od nečeg novog i potencijalno snažnijeg od nas samih, dok drugi ukazuje na želju da se roboti kontroliraju i bespogovorno služe čovjeku. Asimovljevi zakoni su: 1. Robot ne smije naškoditi čovjeku ili svojom pasivnošću dopustiti da se čovjeku naškodi.

2. Robot mora slušati ljudske naredbe osim kad su one u suprotnosti s prvim zakonom.

3. Robot treba štititi svoj integritet osim kad je to u suprotnosti s prvim ili drugim zakonom. ŠTO OČEKIVATI U BUDUĆNOSTI? Iako se mnoga predviđanja iz prve polovine 20. stoljeća nisu ostvarila, tako i dalje nemamo inteligentne robote koji nam svako jutro rade doručak i kuhaju kavu, tijekom posljednjih nekoliko desetljeća robotika i umjetna inteligencija ušle su u mnoge sfere naših života. Već neko vrijeme možemo čuti upozorenja o tome kako će milijuni ljudi u bliskoj budućnosti zbog automatizacije poslova biti zamijenjeni robotima i umjetnom inteligencijom. Najeklatantniji primjer za to već nekoliko godina možete vidjeti u McDonald’su koji je većinu svojih blagajnika zamijenio jeftinijim sustavom s pa-

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tehnologija

nelima za naručivanje i naplatu hrane. Posljednjih godina čak i kategorije za koje smo smatrali da su ekskluzivno vezane za ljudsku rasu, poput umjetnosti i stvaralaštva, bivaju ugrožene od strane umjetne inteligencije. Tako danas postoje roboti koji slikaju i stvaraju skulpture putem 3D printera jednako kao i programi koji pišu pjesme i diraju ljudske osjećaje možda čak i više od mnogih modernih pop-uradaka.

litičkih igrača, poput SAD-a, Kine i Rusije, tu je i bezgranično bogat vojnoindustrijski kompleks koji umjetnu inteligenciju vidi kao značajno oružje s mnoštvom potencijalno smrtonosnih primjena. I tu dolazimo do hladnoratovskog problema u kojem se niti jedna strana iz nepovjerenja prema drugoj neće zaustaviti, ograničiti ili usporiti razvoj umjetne inteligencije jer će ona predstavljati ultimativno oružje budućnosti, potencijalno čak i značajnije od onog što je prva Osobe poput Billa Gatesa, Elo- atomska bomba značila za dona Muska i jednog od najpoz- minaciju SAD-a 1945. natijih fizičara prošlog stoljeća, Stevena Hawkinga prepozna- Slijedom takvog razvoja dole su umjetnu inteligenciju kao gađaja vrlo je zamislivo da će jednu od najvećih prijetnji s ko- doći trenutak u kojem će umjom će se ljudska rasa suočiti u jetna inteligencija preuzeti vlasbudućnosti. Iako se njihovi stra- titi razvoj jer je to u stanju raditi hovi temelje na različitim sce- brže i bolje od bilo kojeg čovjenarijima koji bi se u budućnos- ka. Jednostavno rečeno, neuti mogli odigrati, zajedničko im ronske veze biološkog mozga je što smatraju kako se čovjek su neizmjerno spore kad se usigra vatrom stvarajući nešto porede sa silicijskim neuronsmoćnije od sebe samog i što će kim mrežama umjetne inteliu bliskoj budućnosti imati mo- gencije. Ako se to dogodi, ljugućnost preuzeti vlastiti razvoj di kao vrsta i prepuštaju vlast te u jednom trenutku postati u nad čitavim planetom nečem potpunosti samostalno i neo- novom i nepoznatom. Koji će visno o svom stvoritelju. smjer umjetna inteligencija tada zauzeti, odluka je na koSvima nam je jasno da osim ju više ne možemo utjecati jer Googlea, Facebooka, Tesle i ona tada predstavlja nadbiće sličnih tehnoloških kompanija koje je u svakom segmentu koje tvrde da putem umjetne in- moćnije od zastarjelog homo teligencije žele stvoriti bolju bu- sapiensa. Jedna krajnost bi bidućnost za sve nas, pa onako la ta da taj novi silicijski bog kousputno prodaju naše podatke jeg smo stvorili odluči, iz nekog najboljem ponuditelju i sumn- samo njemu znanog razloga, jivim državnim agencijama ljudima osigurati raj u kojem će zarađujući milijarde dolara, živjeti beskrajno sretni i zadopostoji i ona druga još moćni- voljni, možda čak i vječno, dok ja strana koja koristi umjetnu bi druga bila neka od verzija iz inteligenciju za nešto mračni- distopijskog SF filma tipa Maje stvari, poput kontrole i pris- trix ili Terminator. luškivanja, kako vlastitih, tako i stranih državljana. Uz tajne Kao što je Yuval Noah Harari službe svih značajnijih geopo- u svojoj knjizi Homo Deus

prekrasno izložio, danas po prvi puta u povijesti živimo u razdoblju u kojem nas netko ili nešto poznaje bolje čak i od nas samih. Algoritmi online divova, poput Google ili neke od društvenih mreža, iza kojih stoji umjetna inteligencija su tijekom sati i godina našeg surfanja internetom o nama skupili, pohranili i analizirali bezbrojne gigabajte informacija te putem umjetne inteligencije složili vrlo preciznu sliku o tome što volimo, što nas uzbuđuje, čega se bojimo i za čim žudimo kad mislimo da nitko ne gleda u privatnosti svoje sobe spojeni na mrežu. Tako da bi Google danas putem informacija koje ima o svakom od nas mogao preciznije i ispravnije čak i on nas samih dati odgovor na pitanje koga volimo i tko bi nam bio idealan životni partner. Možda je i došlo vrijeme da ga to priupitamo prije donošenja važnih životnih odluka, poput stupanja u brak, umjesto da se oslanjamo na nešto tako trivijalno, prolazno i nestalno poput ljudske emocije koju nazivamo ljubav. Koliko god mnogima od vas ovo izgleda bedasto ili pak zastrašujuće, nemojte se začuditi ako generacije koje dolaze odluče umjesto pjesnika i filozofa pitati upravo umjetnu inteligenciju da im da odgovor na to vječno pitanje: što je ljubav.

32

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

SKROMNIJI ADVENT U GRADU

Sve je više poznatih deta Dubrovačkog zimskog fe ZABAVE ĆE BITI, ali u nešto drugačijem ozračju zbog epidemioloških mjera i preporuka Stožera

AIDA ČAKIĆ GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

Z

ahvaljujući Dubrovačkom zimskom festivalu grad je oživio u vrijeme zimskog perioda. Brojni događaji poput koncerata, igraonica za djecu, plesnih i glazbenih sadržaja i bogate gastronomske ponude ostali su u sjećanjima Dubrovčana i posjetitelja grada koji su prethodnih godina dolazili u grad za vrijeme Adventa.

Sama po sebi organizacija Adventa je ponajprije odličan sadržaj za domaće stanovništvo jer generira potrošnju, zapošljavanje i podiže kvalitetu sadržaja u gradu i tijekom zimskih mjeseci. Dubrovnik ima blagu klimu što je zapravo idealno za boravak na otvorenom prilikom Zimskog festivala kada se većina događanja odvija vani. Dubrovački ugostitelji su iz godine u godinu poboljšavali ponudu pa je i posjećenost bila bolja. Sve je to rezultiralo da grad bude na dobrom putu za predstavljanje vrhunskog turističkog proizvoda tijekom zimskog perioda.

KUĆICE ULIJEVAJU NADU No, pandemija korona virusa u svijetu je poremetila sve pa tako i plani-

ranjeAdventa. Prošle godine Grad Dubrovnik je razvio nekoliko scenarija koji su se realizirali sukladno epidemiološkoj situaciji i drugim okolnostima. Budući da je u tom periodu rastao broj novozaraženih koronavirusom te da je područje Banije pogodio razoran potres većina planiranog sadržaja je otkazana.

Tako nisu postavljene ni blagdanske kućice kojih je planirano 20 jer se prijavilo samo pet zainteresiranih zakupaca, a otkazani su koncerti, zabave za najmlađe i ostalo.

Ove godine okolnosti su povoljnije jer je procijepljen veći broj ljudi, za sad su brojke novozaraženih stabilne iako je primjetan nešto blaži porast. Zbog svega toga organizatori Dubrovačkog zimskog festivala ohrabrili su se i krenuli u ozbiljno planiranje. Prvo su iz Dubrovački baštine objavili natječaj za prikupljanje ponuda za zakup kućica za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Riječ je o davanju u zakup montažnih drvenih kućica dimenzija 2,8 x 1,8 m2 na unaprijed određenim lokacijama i to na Stradunu, Pilama (Brsaljama), Gundulićevoj poljani, Uvali Lapad, Gružu i Mokošici u razdoblju od 27. studenog 2021. do 6. siječnja 2022. godine. Deset kućica je planirano na Stradunu, po četiri na Brsaljama i Gundulićevoj poljani, a po jed-

na u Uvali Lapad, Gružu i Mokošici.

Sve kućice će moći imati četiri stola s po četiri stolice. Početna cijena zakupa kućica na Stradunu je 20 tisuća kuna, dok su ostale nešto jeftinije. Naime, kućica na Gundulićevoj poljani košta 16, na Brsaljama 14, a u Uvali, Gružu i Mokošici 10 tisuća kuna.

Jedan od zakupaca kućice na Stradunu za Dubrovački dnevnik je kazao kako su on i njegov poslovni partner ove godine odlučili iskušati sreću i biti dio Festivala. Govori kako se nadaju da će situacija s epidemijom biti povoljna što će u konačnici najviše utjecati na njihove planove. ‚ŽELIMO DUBROVČANIMA PRUŽITI MALO ODUŠKA’ „Ponudit ćemo posjetiteljima kao i uvijek dobru hranu i zabavu, najviše ciljamo na mlade koji su nam dolazili i prethodnih godina. Bilo bi dobro da je procijepljenost još veća, ali zadovoljni smo i s ovim. Odlučili smo se na zakup kućice najviše zbog toga što želimo Dubrovčanima pružiti malo zabave i oduška u ovom teškom periodu koji je za sve nas bio traumatičan“, govori Dubrovčanin koji će ove godine zakupiti kućicu na Stradunu.

Osim tog najupečatljivijeg dijela Zimskog festivala, adventskih kućica koje privlače najveći broj posjetitelja, Dubrovačka baština je ove godi-

...

Atrij Kneževog dvora prvi put će biti zaodjenut pravim blagdanskim ruhom, uz postavljanje božićne jelke, a Stradun i ostali dijelovi grada bit će okićeni blagdanskom rasvjetom i ukrasima. U planu je i Božićni koncert uz soliste Valentinu Fijačko, Gorana Karana i Roka Radovana te DSO.

ne kreirala i brojne zabavne sadržaje za sve uzraste.

Stručna suradnica za komercijalne poslove Katarina Milat Kralj u odgovoru za Dubrovački dnevnik naglasila je kako vlada specifično vrijeme tijekom kreiranja plana zbivanja u Lazaretima. „Zbivanja će se odvijati i nadopunjavati kako se bude bližilo vrijeme Adventa, sve u skladu s epidemiološkom situacijom“, poručila je Milat Kralj. Aktivnosti koje će Dubrovačka baština ponuditi tijekom Dubrovačkog zimskog festivala su Čudesan svijet vilenjaka i mrazica koji će biti kreiran u suradnji s Plesnim studijom Lazareti. Osim toga pripre-

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

alja ovogodišnjeg estivala

mili su i plesne predstave i radionice. Programi su planirani vikendom ujutro te se iz Baštine nadaju kako će se odvijati na otvorenom, ako vri-

...

Deset kućina je planirano na Stradunu, po četiri na Brsaljama i Gundulićevoj poljani, a po jedna u Uvali Lapad, Gružu i Mokošici. Sve kućice će moći imati četiri stola s po četiri stolice.

jeme dopusti. I DEŠA će sudjelovati u njihovom programu. Planiran je tradicionalni ‚slatki tjedan’ ususret Božiću od 13. do 17. prosinca, a navode kako će to biti organizirano uživo, no ako se situacija zakomplicira onda će se prebaciti na online model. DEŠA s Art radionicom Lazareti priprema i humanitarnu akciju, dok Teatar Lero organizira pripovijedanje za najmlađe, ali i izvedbe Jugo i Perivoj od gospođa. Zanimljiva je suradnja sa Zavodom za povijesne znanosti HAZU u sklopu koje će biti prezentirana dubrovačka povijest vezana za Advent i Božić. Ako okolnosti budu išle na ruku organizatorima te uspiju dobiti sredstva, organizirat će se i jednodnevni simpozij o kolendi s popratnim glazbenim i izložbenim programom.

BOŽIĆNI UGOĐAJ U KNEŽEVOM DVORU Najave iz gradske uprave također su sa zadrškom zbog epidemioloških okolnosti te tako sva planirana događanja ovise o brojkama. „U planu je i organizacija Dočeka Nove godine, a kako i na koji način bit će poznato kada se bude znalo koje će se mjere pri tome morati provesti“, naveli su suorganizatori blagdanskog ugođaja u Dubrovniku.

Iako se sa sigurnošću ne zna hoće li biti odbrojavanja na Stradunu, iz Grada Dubrovnika najavljuju kako će Stradun i ostali dijelovi grada biti okićeni blagdanskom rasvjetom i ukrasima.

Detalji oko mjera koje će vrijediti u prosincu tako će utjecati i na cjelokupni program. Ipak iz Grada su za

33

sad najavili bajku Orašar koju će realizirati u suradnji s Kazalištem Marina Držića i baletnog odjela Umjetničke škole. U planu je i Božićni koncert uz soliste Valentinu Fijačko, Gorana Karana i Roka Radovana te DSO. Novost je da će cijeli dan za posjetitelje biti otvoren Atrij Kneževog dvora koji će po prvi put biti zaodjenut pravim blagdanskim ruhom s božićnom jelkom. Bit će tu i niz predavanja, radionica na blagdanske teme u kulturnim ustanovama kao i već poznata Stanica Sjeverni pol u Luži i Šarena zima u Uvali za najmlađe.

Izlozi će svakako biti ukrašeni, a Libertasov pop up cabrio bus uveseljavat će zvucima kolende kroz grad.

RADI SE NA PROMOCIJI U DRŽAVI, REGIJI I NA DRUŠTVENIM MREŽAMA Turistička zajednica grada Dubrovnika sudjeluje i ove godine u organizaciji Dubrovačkog zimskog festivala. Oni su zaduženi za Torta Party na Stradunu koji je prethodnih godina bio posebna atrakcija pa se tako nadaju da će i ove godine biti. Osim toga TZ organizira Božićnu bajku za najmlađe, Dane bakalara po dubrovačkim restoranima, Novogodišnji cocktail na Staru godinu ispred Gradske kavane, a 1. siječnja se očekuje i Novogodišnji koncert DSO-a uz kamenice i pjenušac. U planu su i besplatna razgledavanja grada svake subote na engleskom i hrvatskom jeziku. Što se tiče promocije, Turistička zajednica radi na posebnim prezentacijama na domaćem tržištu te u regiji.

Ponuda Dubrovnika bit će promovirana putem billboarda i city lightova.

U planu je i blagdansko druženje u Londonu za predstavnike tour operatera, avio kompanija i medija, priprema se i kampanja s Turkish Airlinesom za zimski period. Osim navedenog, ponuda Dubrovnika s fokusom na Zimski festival bit će predstavljena i u kampanjama putem društvenih mreža.

34

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Davor i Kieran - dva amaterska trkača malo jača u neradni dan

Paulina i Andrija - o dugogodišnjem prijateljstvu bi se mogla ispisati bar 1001 storija

Luka i Nevenka - unuk je sretan što s nonom hrani golubove na svoj imendan

Baldo i Luko - konavoski su prijatelji stari, i slikari i sportski ribari

Boris i Nike - ljubaznost i profesionalnost su im odlike

Antonija i Lili - lakše je zajedno raditi kad su si suradnici mili

Ivan i Dinka - neumorni na djelu da ljubitelji sendviča od pršuta uživaju u jelu

Ivan, Dragan i Marta - gosti ljude i uslugu pamte, pa u Gradsku opet rado navrate

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Stane i Martina - kažu da im biti pune radosti i veselja nije teška sudbina

Barbara, Nikola i Orsat - ekipa s Banja, svakom gostu jedino vrhunsku uslugu umiju dat’

Sale i Janko - predah kratki dobro dođe prije neg’ se opet raditi zdušno pođe

Berta, Anica i Tane - vole se družiti u tople listopadske dane

Lea i Ivo - na Sunset Beachu i u Uvali su kćer i tata šetnju i predah uživali

35

36

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

PLOVPUT D.O.O. SPLIT - PLOVNO PODRUČJE DUBROVNIK

BRODICE I BRODOVI PLOVPUTA koji su na dubrovačkom području služili održavanju naših svjetionika i plovnih puteva PRIJE SU NA SVJETIONICIMA ŽIVJELE OBITELJI, a Sv. Andrija mjesto je rođenja i nekih beba, među kojima je i jedna kćer zadnjeg svjetioničara Luka Kisića

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

P

lovput d.o.o. je trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske čija je temeljna djelatnost, sukladno Pomorskom zakoniku i Zakonu o Plovputu, vezana za sigurnost plovidbe i kao takva od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. Obuhvaća održavanje i uređenje plovnih putova u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru, postavljanje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putovima i osiguranje njihovoga pravilnog rada. U djelatnosti Plovputa također je obavljanje poslova radijske služ-

be na pomorskim plovnim putovima, kao i obavljanje istraživanja i projektiranja radi obavljanja poslova iz vlastite djelatnosti.

Plovput je, u ime Republike Hrvatske, član Međunarodne udruge svjetioničarskih službi IALA (International Association of Lighthouse Authorities).

PLOVNO PODRUČJE DUBROVNIK Plovput Split ima svoje ispostave tj.

Plovna područja na kojima oni imaju svoju odgovornost rada, a to su Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Korčula i Dubrovnik. Ovo je feljton o svim brodicama i brodovima Plovputa Split koje su stalno boravile

Plovput 2 registarske oznake 636 ST

na našem području ili su povremeno iz Splita dolazile u naše područje za održavanje postojećih svjetionika, obalnih svjetala, lučkih svjetala, pomorskih oznaka, i za izgradnju novih objekata, opskrbu svjetioničarskih posada svjetionika, smjene posada na svjetioniku, popravak kvarova itd.

Danas svjetionici više nemaju stalnu svjetioničarsku posadu, kako su one tamo nekad radile i živjele. Primjerice, prije su na otoku Sv. Andrija živjele tri obitelji, a danas su svi svjetionici daljinsko nadzirani. Ipak, na 16 svjetionika uzduž cijele obale posto-

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

je jedna do dvije osobe u smjeni koje su tu radi značaja sigurnosti plovidbe, održavanje zgrada od propadanja i čuvanja istih. Svi svjetionici su opremljeni s glavnim i rezervnim svjetlom. Pri našem Plovnom području je i obalna radio postaja “Dubrovnik radio“ koja služi za komunikaciju s brodovima te uglavnom sva traganja i spašavanja kapetanije Dubrovnik se obavljaju preko njihovih stanica koje kvalitetno pokrivaju cijelo područje, također emitiraju meteorološku prognozu za pomorce, radio oglase i slično.

PODGORA Brod PODGORA najstariji je brod koji je održavao svjetionike, a čiju fotografiju posjedujem. Slikan je u Dubrovniku u gradskom portu 11. ožujka 1952., ali on nije nikad bio u floti Plovputa jer je on osnovan tek 1962. godine. Izgrađen je 1947. u Korčuli kao PODGORA za “Direkciju luka južnog Jadrana sa sjedištem u Dubrovniku“. Godine 1952. prelazi pod Upravu pomorske oblasti srednjeg Jadrana u Splitu. Tom prilikom ime broda je promijenjeno u PRIŠNJAK. Tako da su ovo unikatne i vjerojatno jedine fotografije broda pod imenom PODGORA. Brod je imao 38 BRT-a, dug je 18,6 i širok 4.9 metara, s dizelskim motorom od 150 konjskih snaga koji mu omogućavao brzinu od 7,5 čvorova. PRIŠNJAK je prodan 2002. godine i preuređen u putnički brod MALA MARIS. Sadašnji mu je vlasnik Andrej Jančić iz Svetoga Jurja kod Senja. Brod danas može prevoziti 84 putnika, ima 31 BRT-a, i motor Iveco od 295 konjskih snaga. Šezdesetih godina na Plovnom području Dubrovnik, na naša tri glavna svjetionika: Grebeni (izgrađen 1872.), Sv. Andrija (izgrađen 1873.), i Olipa (izgrađen 1872.) su bile stalne svjetioničarske posade. Na Grebenima su tu bili do kraja 1957. go-

dine, a na Sv. Andriji i Olipi do kraja 90-tih godina. Svoje su brodice duljine do 6 metara držali i podizali na grujama- sohama na uzdignuti dio otoka Grebeni i Sv. Andrija, na strani zaštićenoj od južnog vjetra.

Na Olipi su svoje plovilo držali u sjeverozapadnoj uvali otoka pored prolaza Mali Vratnik, u sigurnoj uvali zaštićenoj od juga i bure, a imala je svoje istezalište i magazin. S tim malim brodicama svjetioničari su se opskrbljivali namirnicama za osobne potrebe i svim ostalim potrebnim za normalan rad svjetionika. Na otok su donosili i duge čelične boce s plinom koji je bio glavni izvor svjetlosti svjetionika, a kasnije se sve više prelazilo na struju tako da je opskrba plinom prestala. Danas su sva tri otoka ponuđena u najam za odmor turista za duže vremensko razdoblje, s tim da svjetionici rade kao i prije najma, a na otoku Sv. Andrija radi jedan svjeti-

37

Podgora

oničar - lanternista, kojega mijenja drugi djelatnik nakon sedam dana.

STRAŽICA Godine 1977. u Betini na otoku Mur-

Stražica, danas u privatnom vlasništvu

teru za potrebe Plovputa je izgrađena drvena brodica imena STRAŽICA, duljine 9,95 metara te je dugo godina bila vezana u Gružu pored mula Petka gdje su uz obalu u seriji vezana plovila: kapetanije, carine, pomorske policije i ribarske inspekcije. Nemam fotografiju brodice pod vlasništvom Plovputa, ali prilažem fotografije brodice nakon prodaje i nakon rekonstrukcije gdje je vidljivo da se brodica nije bitno promijenila vanjskim izgledom. Prodana je Peru Raduloviću, a danas je u vlasništvu Miha Kalauza te služi za prijevoza putnika na dnevnim izletima. Brodica je zadržala ime STRAŽICA, ima motor Scam od 79 konjskih snaga, i dalje plovi u našem području te ima registarsku oznaku 693 DB, može prevoziti 9 putnika, ima jednog voditelja brodice.

Godine 2000. STRAŽICA je prodana, a na njezino mjesto dolazi nova brodica registarske oznake 636 ST i imena PLOVPUT 2. Svih sedam ispostava tj. plovnih područja je dobi-

Nastavak na sljedećoj stranici

38

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

lo po jedan potpuno isti brod, imena su im PLOVPUT od 1 do 7, tako da je Dubrovnik dobio broj 2.

Do sada je Plovput svojim brodicama i brodovima davao imena s početnim slovom “S“, a ova serija od sedam brodova je promijenila dosadašnju tradiciju. Brodica je izgrađena u brodogradilištu ‘’Brodosplit - Brodogradilište specijalnih objekata’’ u Splitu. Brod je aluminijskog trupa, duljine 12,7 , širine 4,65 metara, može prevoziti 7 putnika i ima 2 člana posade. Dva jaka MTU motora, i to svaki po 409 konjskih snaga, pokreću ga brzinom od 25 čvorova. Dio krme na palubi mu je otvoren kao radni prostor i opremljen je sa zglobnom elektrohidrauličkom dizalicom maksimalne nosivosti do 1,5 tone. Brodica se i danas nalazi na istom vezu kao i prethodna brodica STRAŽICA, ali će biti još dugo godina u upotrebi jer je izvanredne kvalitete i baš pogođena za ovu vrstu poslova koju obavljaju.

Svilaja, vezana u Batahovini

SVILAJA Brod SVILAJA je izgrađen je od drva 1952. u brodogradilištu ‘’Jozo Lozovina Mosor’’ u Trogiru. Služi kao brod-radionica specijaliziran za izvođenje radova modernizacije i održavanja postojećih objekata pomorske signalizacije. Zbog

toga su, osim članova posade, na brodu prisutni i ostali radnici Sektora za održavanje (elektroničari, električari, zidari, keramičari, drvodjelci, plastičari, bravari, limari), ovisno o vrsti posla koja se izvodi na objektu pomorske signalizacije. Brod je opremljen s tankovima za davanje

...

vode, te posjeduje dobro opremljenu priručnu radionicu. Ima 153,29 BT-a, dug je 31,12 i širok 7,20 metara, brzinom od 9,5 čvorova ga pokreće motor Cummins od 500 konjskih snaga. SVILAJA je često dolazila u naše područje od osnutka Plovputa 1962. godine. Prilažem

KRATKA POVIJEST SVJETIONIČARSKE SLUŽBE NA JADRANU - 1818. Austro - ugarska Monarhija izgradila je svjetionik Savudrija. Daljnjim razvojem svjetioničarske službe upravlja “Pomorska uprava u Trstu“.

- 1918. Brigu o objektima pomorske signalizacije preuzima “Pomorska oblast u Bakru“.

- 1924. Reorganizacijom služba premještena u Split, pod nazivom “Direkcija pomorskog saobraćaja“.

- 1945. Služba se nastavlja odvijati putem “Uprave pomorstva“ sa sjedištem u Splitu, u sklopu “Glavne uprave pomorstva u Beogradu“.

- 1949. Osnovana “Direkcije luka sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana“ pri Ministarstvu FNRJ. - 1952. Osnovana “ Uprave pomorskih oblasti sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana“ pri Ministarstvu pomorstva FNRJ. - 1962. Osnovana “Ustanova za održavanje pomorskih plovnih putova“ koja se brine o sigurnosti plovidbe na pomorskim plovnim putovima obalnog mora SFRJ, a djeluje pod okriljem “Saveznog sekretarijata za saobraćaj i veze“.

- 1992. Uredbom Vlade Republike Hrvatske osniva se tvrtka “Plovput“ p.o. Split (u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske) koja je preuzela sva sredstva, prava i obaveze kao i radnike bivše “Ustanove za održavanje pomorskih plovnih putova“, koja se nalazila na teritoriju Republike Hrvatske.

- 1997. Sabor Republike Hrvatske donio je Zakon o Plovputu Split, kojim se tvrtka “Plovput“ p.o. Split preoblikovala u trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću skraćenog naziva “Plovput d.o.o. Split“. (izvor teksta je Plovput d.o.o. Split)

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Brodovi Svjetionik i Sušac, radovi na svjetioniku Grebeni 2009.

fotografiju broda vezanog uz rivu u Batahovini u Rijeci dubrovačkoj, te mu vidimo izvanrednu liniju trupa.

SUŠAC Brod SUŠAC je izgrađen od drva u brodogradilištu “Brodograđevna industrija Trogir“ u Trogiru 1948. godine. Služi kao brod-radionica specijaliziran za izvođenje radova modernizacije i održavanja postojećih objekata pomorske signalizacije, dug je 31,12 , širok 6,94 metara. SUŠAC je često dolazio u dubrovački akvatorij za održavanje svjetionika, a kao što se može vidjeti s posljednje fotografije iz 2009., gdje je sudjelovao u radovima na svjetioniku Grebeni. Godine 2017. Plovput iz Splita ga je ponudio na prodaju putem javnog natječaja, a današnji vlasnik mu je Društvo s ograničenom odgo-

vornošću “MOTORNI BROD BOŽIDAR d.o.o.“ iz Omiša koji ga je preuredio u motornu jahtu. Sada ima 190 BT-a, može prevoziti deset putnika u pet kabina, ima motor Cummins od 600 konjskih snaga koji mu omogućuje plovidbu od 9 čvorova brzine.

Luka upisa je i dalje ostala Split, a danas plovi pod imenom GALLANT. SAIDA Brod SAIDA je izgrađen od drva 1987. u brodogradilištu “Greben“ u Vela Luci na otoku Korčuli, ima 38,84 bruto tona, dug je 17,50 , širok 4,88 metra, motor Famos od 173 konjskih snaga mu omogućuju brzinu od 7,5 čvorova. SAIDA je brod-radionica specijaliziran za izvođenje pripremnih hidro-građevinskih radova i sanaciju postojećih objekata pomorske signalizacije. Brod

Sušac i Saida pored svjetionika Grebeni

Saida pred lukom Gruž. Radovi na pomorskoj oznaci ograničenja brzine na 4 čvora, slikano 2011.

je opremljen s teleskopskom dizalicom, kompletnom opremom za ronioce, te posjeduje dobro opremljenu priručnu radionicu. Osim članova posade, na brodu je cijelo vrijeme prisutna i ronilačka ekipa sa svom potrebnom opremom za podvodne radove. Na priloženoj fotografiji iz 2011. godine vidi se kako SAIDA radi na postavljanju oznake na obali gdje se ograničava brzina u luci Gruž na 4 čvora, a tu je i fotografija gdje obavlja zajedničke radove na svjetioniku Grebeni zajedno s brodom SUŠAC. SVJETIONIK Brod SVJETIONIK je izgrađen od čelika 1987. u brodogradilištu „ Inkobrod“ u Korčuli, ima 306 bruto tona, dug je 32,80, širok 9,50 metara, ima dva motora Cummins ukupne

snage 700 KS. koji mu omogućuju brzinu od 8 čvorova. Brod SVJETIONIK je brod-radionica specijaliziran za izvođenje hidrograđevinskih radova i sanaciju postojećih objekata pomorske signalizacije.

Brod je opremljen s automatskom betonarom i beton-pumpom, teleskopskom dizalicom, tankovima za davanje vode velikog kapaciteta, kompletnom opremom za ronioce, te posjeduje dobro opremljenu priručnu radionicu. Osim članova posade, na brodu je cijelo vrijeme prisutna i ronilačka ekipa sa svom potrebnom opremom za podvodne radove. Prilažem sliku broda SVJETIONIK iz 2009. godine koji zajedno s brodom SUŠAC obavlja radove na svjetioniku Grebeni.

Potrebno je spomenuti kako Plovput iz Splita ima svoj najveći i najnoviji čelični brod duljine 49,60 metara imena PLOVPUT SPLIT koji je izgrađen 2016. u brodogradilištu ‘’Brodograđevna industrija Split’’ u Splitu.

Za kraj i jedna zanimljivost. Jedna od dvije kćeri zadnjeg svjetioničara Luka Kisića na Grebenima se tamo i rodila. Nakon poroda su je preveli u rodilište u Dubrovniku te joj ipak nisu upisali točno mjesto rođenja. Međutim, na otoku Sv. Andrija svjetioničaru se rodio sin I. Rušić kojemu se u osobnim dokumentima kao mjesto rođenja navodi otok Sv. Andrija.

39

40

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

PRVI PUT U POVIJESTI

Više od dvije tisuće maturanata i brojni izlagači na prvoj dubrovačkoj Expo smotri visokoobrazovnih institucija NAJVEĆA ATRAKCIJA BILA JE ‚ROBOTICA’ PEPPER koja može kopirati tuđe pokrete, prepoznavati lica, kretati se po prostoru, plesati, spojiti na vanjsku bazu, razgovarati s ljudima…

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

P

rva dubrovačka Expo smotra visokoobrazovnih institucija održana je ovog tjedna u hotelu Rixos Premium Libertas. Prvi put u povijesti, Dubrovnik je bio domaćin jedne ovakve manifestacije u organizaciji Centra za karijere mladih Dubrovnik. Srednjoškolci iz Dubrovačko- neretvanske županije kao i njihovi vršnjaci iz Splitsko- dalmatinske županije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine dobili su priliku, kroz dva dana održavan-

ja Smotre, upoznati se s brojnim visokoobrazovnim institucijama i drugim sudionicima koji su se prezentirali s posebno pripremljenim aktivnostima kroz predstavljanja institucija i edukativne panele.

Na svečanom otvorenju koje je održano u ponedjeljak, 18. listopada, prisutnima su se obratili organizator događaja i predsjednik Centra za karijere mladih Dubrovnik Marko Žmirak, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, savjetnica dubrovačko-neretvanskog župana Žaklina Marević i direktor hotela Rixos Premium Dubrovnik Ayhan Basci. „Jako sam ponosan na sve što smo napravili, uložen je veliki trud. Više od 20 srednjih škola, više od 2 tisuće maturanata, dva dana, po prvi put u Dubrovniku, s više od 15 visokoobrazovnih institucija koje se ovdje predstavljaju. Mislim da smo napravili sjajan posao,“ izjavio je Žmirak.

“Važno je imati ovakva okupljanja u Dubrovniku jer je važno da se ljudi koji su još uvijek mladi upoznaju s mogućnostima za daljnje školovanje, naročito u svom rodnom gradu ako su iz Dubrovnika, odnosno iz bliskih država ako žele promijeniti grad svog studiranja. Lijepo je vidjeti cijeli niz izlagača ko-

ji su danas prisutni, posebno Sveučilište u Dubrovniku, RIT, koledž u Dubrovniku i sve ostale visokoškolske institucije, ali i poslodavce, naročito iz turizma i drugih djelatnosti jer znamo koliko je važno imati navrijeme osigurane kadrove i zaposlenike za budućnost,“ kazala je Tepšić.

Marević je kazala kako je raduje što su, uz dubrovačke, na događaj stigli i učenici iz drugih županija, ali i zemalja, a Basci je podsjetio na renoviranje hotela, ali i novi koncept koji naglasak stavlja na luksuz.

Najveća atrakcija bila je ‚robotica’ Pepper. „Doveli smo je primarno u Dubrovnik kako bi predstavila IDEA projekt, međunarodni EU projekt čiji je nositelj Sveučilište u Dubrovniku. Mi iz HT-a smo jedan od partnera.

Ključna poruka koju Pepperica

šalje je nužnost da se prilagodimo učeći nove digitalne vještine. U tom kontekstu je potrebno prilagoditi obrazovne programe, ali i alate da se te digitalne vještine kvalitetno prenesu budućim naraštajima i novim studentima. Ključna komponenta koja nedostaje našem tržištu je kompetencija. Postojeća znanja ostaju, no ta je znanja potrebno oplemeniti novi, digitalnim vještinama,” istaknuo je Renato Totić iz Hrvatskog telekoma.

Kako nam je pojasnio Robert Podvezanec iz Media Link tvrtke za HT, robotica može kopirati tuđe pokrete, prepoznavati lica, kretati se po prostoru, plesati, spojiti na vanjsku bazu te razgovarati s ljudima, zasad na engleskom, japanskom i francuskom jeziku, ali i utvrđivati osjećaje na licima ljudi.

U HOTELU RIXOS PREMIUM DUBROVNIK

Studio Marcela predstavio proizvode i otkrio trikove za savršen styling kose

V

Direktor hotela Ayhan Basci, Jadranka Pezo i voditelj Davor Garić

lasnica lanca frizerskih salona Studio Marcela, Jadranka Pezo organizirala je u srijedu prigodni brunch u hotelu Rixos Premium Dubrovnik na kojem je predstavljena najnovija linija proizvoda za njegu i oblikovanje kose brenda Silky Technobasic, ali i uvijek dobrodošli trikovi, koji uvelike olakšavaju oblikovanje kose.

Program je vodio glumac i TV voditelj Davor Garić, dok su influencerice Deniss Grgić i Antea Valenta blistale u ulozi modela. Brunch u režiji Jadranke Pezo uvijek je inspirativan, ugodan i edukativan, pa tako i ovoga puta nije nedostajalo dobrog raspoloženja. Vlasnica studija Marcela tom je prigodom istaknula kako se odlično osjeća u Dubrovniku i kako je i njeni prijatelji već zadirkuju kako više vremena provodi na jugu Hrvatske nego u njenom Zagrebu.

Na druženju su predstavljena tri proizvoda koja će zasigurno poželjeti svaka žena: Upper dust odnosno puder za volumen koji kosi daje ultra brzu podršku i volumen te odlično fiksira frizuru.

Ocean spray koji sadrži morsku sol, a kosu oblikuje stvaraćuji valove te ostavlja dojam lagano mokre kose.

Posljednji, ali ne i manje poželjan proizvod je Blooming cloud. Radi se o laganom parfemu bez alkohola koji štiti kosu od neugodnih mirisa i vlage. Djeluje antioksidativno zahvaljujući ekstraktu zelenog čaja.

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika Crna kronika UŽAS U KONAVLIMA

NIJE BILO PROVALE

Podignuta optužnica protiv mladića osumnjičenog da je silovao maloljetnicu Okrivljenog 24-godišnjaka tereti se da je 28. kolovoza 2021. počinio navedeno kazneno djelo u jednom mjestu na području Općine Konavle na štetu hrvatske državljanke

Ž

upanijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 19. listopada, nakon provedenog istraživanja, podiglo pred Županijskim sudom u Dubrovniku optužnicu protiv hrvatskog

43

Lažno prijavila da joj je ukradeno 20 tisuća eura Policija je na mjestu događaja obavila očevid te je utvrđeno da su ulazna vrata stana otključana na nepoznati način i da se novac navodno nalazio u hodniku stana, spremljen u ladici.

K PHOTOGRAPHEE.EU/FOTOLIA

državljanina (24) zbog počinjenog kaznenog djela silovanja, objavljeno je na stranicama DORH-a.

Okrivljenog 24-godišnjaka tereti se da je 28. kolovoza 2021. počinio navedeno kazneno djelo u jednom mjestu na području Općine Konavle na štetu hrvatske državljanke.

Podsjetimo, glasnogovornik

Županijskog suda u Dubrovniku Pero Miloglav potvrdio je tada za Dubrovački dnevnik kao se radi o maloljetnici. „Uhićen je mladić rođen 1997. godine zbog osnovne sumnje da je počinio kazneno djelo silovanja u ranim jutarnjim satima 28. kolovoza na štetu žrtve oštećenice, djeteta rođenog 2004. godine,” kazao je tada Miloglav.

rajem rujna ove godine policijskim službenicima Policijske postaje Dubrovnik 39- godišnjakinja je prijavila kako joj je, prethodno tog dana, provaljeno u stan, koji je lociran na području Dubrovnika, iz kojeg je otuđeno 20 tisuća eura.

Policija je na mjestu događaja obavila očevid te je utvrđeno da su ulazna vrata stana otključana na nepoznati način i da se novac navodno nalazio u hodniku stana, spremljen u ladici. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno je kako je 39-godišnjakinja lažno prijavila kazneno djelo teške krađe zbog čega je kazneno prijavljena nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, izvijestili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

SLUČAJ KOKAINA U BANANAMA

Diler priznao djelo i nagodio se s tužiteljstvom Dobio je šest i pol godina zatvora, a u državni proračun će uplatiti milijun i pol kuna

O

pširna istraga dubrovačke policije u ožujku ove godine je u dolini Neretve

dovela do uhićenja trojice muškaraca i zapljene 73 kilograma kokaina.

Zaplijenjeni kokain nalazio se

u 60 paketa skrivenih u kontejneru punom banana, koji je, kako su tada izvijestili iz policije, slučajno završio u lučkom skladištu tvrtke čija je suvlasnica bivša gradonačelnica Metkovića te jedna od osnivačica Mosta Katarina Ujdur. Uhićeni su Oliver Čokara (46), Anđelko Oršu-

lić (34) i Goran B. (41).Kako doznaje RTL, Čokara se nagodio s tužiteljstvom i priznao djelo. Dobio je šest i pol godina zatvora, a u državni proračun će uplatiti milijun i pol kuna. Zaplijenjena droga se procjenjuje na iznos između 50 i 70 milijuna kuna. I iznimno je visoke čistoće.

Humanitarni prilozi DJEČJI DOM MASLINA - Ivo Ucović, dar djeci Doma 1.500,00 kn; - Obitelj Nikole Vojvode, u spomen na dragog rođaka Stijepa Laptala, umjesto cvijeća prilaže 300,00 kn; - Mare i Pero, u spomen na dragog Mata, umjesto cvijeća prilažu 300,00 kn; - Zlatko Kovač, dar djeci Doma 80,00 kn.

- Obitelj Ivanović, umjesto vijenca za dragog Mata (Draga) Konjevod prilaže 300,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽ -U spomen na dragog prijatelja kapetana Draga Vojvodića umjesto cvijeća 300,00 kn prilaže obitelj Iveković

- Umjesto cvijeća za pokojnog Mata Konjevoda , Dubravka i Mario Bičić udruzi prilažu 300,00 kn Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com DOMUS CHRISTI Obitelj Toma Vujnovića prilaže 200,00 kn u spomen na pok. Mata Konjevoda, umjesto vijenca Obitelj Vlaha Lise prilaže 150,00 kn u spomen na g-đu Ankicu Marić Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonima DVA SKALINA U spomen na dragog prijatelja, gospara Željka Kulišića 300 kuna prilaže obitelj Iva Maškovića.

U spomen na pokojne kolegice i kolege, 300 kuna prilažu maturanti Eko-

nomske škole Dubrovnik generacija 1961.g.; U spomen na pok. Antu Zorića, umjesto cvijeća 300 kuna prilažu obitelji Mišić i Dužević; U spomen na pok. Niku Urljević, mamu naše prijateljice Kate Gavranović, umjesto cvijeća 300 kuna prilažu Leni, Netty, Izeta, Katica, Lenka i Ljilja; U spomen na pok. gospođu Niku Urljević 300 kuna prilažu obitelji Asturić i Bruer; U spomen na pokojnu Niku Urljević, 300 kuna prilažu Pepo, Blaženka, Katica i Marina; U spomen na kuma Željka Kulišića, umjesto cvijeća 300 kuna prilaže Ana Held Car; U spomen na dragog prijatelja, gospara Željka Kulišića , umjesto vijenca 1.600 kuna prilažu njegovi brodostrojari: Ivo, Joško, Tomi, Veljko, Vlaho, Ivica, Marko i Mato; U spomen na dragog Željka Kulišića , umjesto cvijeća 300 kuna prilaže Ankica Njirić;

U spomen na pok. gospara Željka Kulišića, 400 kuna prilaže Stijepo Butijer s obitelji; U spomen na na gospara Željka Kulišića, 200 kuna prilaže obitelj Maria Ivušića; U spomen na pok. Stijepa Laptala, umjesto vijenca 300 kuna prilaže Petrica obradović s obitelji; U spomen na Iva Bokuna, umjesto cvijeća 200 kuna prilaže Nade Bradaš; U spomen na dragu tetu Maru Matić, umjesto cvijeća 200 kuna prilažu Željka Mračić i Vesna Tomičić; NAUTIKA d.o.o Putnička agencija donacija 2.000 kuna; Davor Pujo donacija 400 kuna.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227

46

petkom

AUTO - MOTO

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi ll Prodaje se Gillera Runner motor. 1998

godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. Mob:098285038

PLOVILA ll Prodaje se Barka 5 metara sa ka-

binom bez motora. Cijena joj je 14 tisuća kuna. Sve upite možete dobiti na broj mobitela 0997928091.

IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljujem na duže vrijeme jednosoll Tražim djelove za skuter Honda

Lead 100 sa slike. Mob: 098/939-1164 ll Prodajem ili mijenjam Opel corsu, 99.

godište, neregistrirana. Kontakt: 097 661 6033 ll Prodajem ili mijenjam Peugeot 206,

neregistriran. Kontakt: 097 661 6033

ll Prodajem Peugeot 306, 97. Godište.

ban stan za jednu ili dvije osobe na ulazu u CAVTAT. 2 parkinga osigurana. Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 199 0360 ll Iznajmljujem dugoročno stan i gar-

sonjeru kompletno namješteno na duže vrijeme u Gružu. 098 338 620 ll Iznajmljujem manji stan u Gružu preko

cijele godine. 020 419 574

ll Iznajmljujem stan u Mokošici, parking,

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA ll Prodaje se stan u Gružu, dvosobni, mo-

guće preuređenje u trosobni, drugi neboder, 6.kat, 50m2 130 000 eura, opremljen za stanovanje. Kontakt:098 9128087 Kupujem stan u Lapadu cca 35-40 m2, novogradnja ili renovirani. Kontakt:098 9128087 ll Prodaje se stara kuća u Konavlima

oko 400 kvadrata okucnice ima pogled na more. Mob: 0955106792 ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 +

garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije so-

be+DB, 129.900 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,219.960 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

Cijena 8000 kn. Kontakt: 098 172 5318

poseban ulaz, do autobusa 3 min. 020 419 574

ll Prodajem oldtimer Volvo 340, 87.

ll Iznajmljujem manji stan u Gružu preko

cijele godine. 020 419 574

68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D

llIznajmljujem stan u Mokošici, parking,

ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

ll Iznajmljuje se prostrani dvosobni stan

ll Prodajem namješten stan u Solina-

Godište. Cijena: 12 000 kn. Konatakt: 098 172 5318 ll PProdajem automobil Audi 80 1.8 ben-

zin, 110 KS, prva registracija 1995. god. ,u voznom i ispravnom stanju, registriran do sredine ožujka 2022. Za poslednju registraciju kupio sam nove prednje gume i nov akumulator, svjećice, razvodnu kapu i razvodnu ruku. Lamela zamjenjena prije oko 20.000 km. Automobil je prešao oko 205.000 km. Boja je siva, od sunca djelimično oštecena. Cijena – JEFTINO! Mob.099 5935 144.

ll Prodajem BMW e.46 2000g benzin plin

16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792. ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god,

110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829

poseban ulaz, do autobusa 3 min. 020 419 574 u Gružu površine 70 m2, veliki balkon, pogled more, besplatni parking kod zgrade, potpuno namješten i odmah useljiv.

Mjesečni najam 500 € + režije. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

ll Daje se u višegodišnji zakup dvo-

etažni poslovni prostor površine 220 m2 blizu Pomorske škole pogodan za uslužne, turističke ili ugostiteljske djelatnosti kao i za zdravstvene te sportske i rekreativne djelatnosti. Mogućnost zakupa jedne etaže posebno, odlična lokacija. Cijena mjesečnog zakupa - 10 € / m2. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ma 77 m2 s terasom 24 m2 i parkingom. (prizemlje kuće, pogled na more. Cijena po dogovoru. Kontakt: 091 9577 843

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

47

ll Prodajem original CD-ove domaće i

strane glazbe. Kontakt: 095 522 4611

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dostavom.

Kontakt 099 835 7981

ll Prodajem drva od duba,

3m. Konatakt: 097 661 6033 ll Hitno se prodaje trosobni stan,70 m2

(etaža dvojne stambene kuće) sa okućnicom 54 m2(moguća gradnja parkinga),pod magistralom sa pogledom na stari grad Cijena 220.000 eura. Mob:091 583 4481

PRODAJA RAZNO

Mob:098285038

ll Najcijenjeniji med u Europi , medljiko-

vac, sumski med od bora i jele prodajem Mob:0916143946

ll Šipan, Suđurađ - prodaje se nekoliko

uredno održavanih i uređenih maslinika vrlo blizu uljare. Odlična lokacija, pristup manjim vozilom, mogućnost dovođenja vode... Detaljne informacije u agenciji ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009

USLUGE RAZNO KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena.Mob: 091 7285208. ll

ll Za poznatog kupca tražimo manji

studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009. ll Prodaje se stan u Cavtatu cca

47m2 kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Sve informacije na 098244682

ll Prodajem namještenu montažnu

kućicu sa slike (2 sobe, kuhinja,WC, klima). Mob: 091/543-0029

ll Zaštita od sunca ,izrada roleta ,koma-

DEŽURNA LJEKARNA KOD ZVONIKA” od 18.10. do 24.10.2021.

GRUŽ” od 25.10. do 31.10.2021.

PREMINULI

60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573

ku u staroj gradskoj jezgri, 74 m2, 50m udaljen od Straduna. Vlasništvo 1/1, djelomično obnovljen, pogodan za 3 apartmana. Cijena 300 000E. Kontakt isključivo porukom na mob: 091 980 8403

ll Podučavam gitaru.Info na 098 860 796

rica ,trakastih zavijesa ,venecijanera ,rolo zavijesa ,sve informacije na 0911472794 ,Mokošica

ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici,

ll Prodaje se stan s taracom u Dubrovni-

ll Prodajem vršu. Cijena 500 kuna.

ll Prodajem ležaj 90x200 - 300kn

Prodajem električni mlin za žitarice 800kn

ll Prodajem inkubator za leženje pilića

kapaciteta 60 komada jaja - 800kn Prodajem motornu pilu Makita - 1200kn

ll Iznajmljujem kuću u Župi dubrovačkoj

na dulji period Sve na broj telefona 099 679 35 97 ll Prodajem med i maslinovo ulje po-

voljno. Kontakt: 020 426 049 ili 091 963 6481

PETAR JEŽIĆ (1935) JAKA KRISTIĆ (1935) NIKOLA BENIĆ (1953) NIKOLA PETROVIĆ (1940) MARE GLAVINIĆ DRAGIČEVIĆ (1930) ŽELJKO KULIŠIĆ (1952) MARE MATIĆ (1927) MARIJA MUSLADIN (1935) RABA ZVIZDIĆ (1930) ANTUN MARKOVIĆ (1934) KATE KALINIĆ (1934)

48

petkom

• BROJ 71 • 22. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

U NEDJELJU SVI NA LAPAD RUN!

Trčite ili lagano šetajte za plemeniti cilj Još nas svega nekoliko dana dijeli od utrke Lapad Run kojom Du Motion i Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko neretvanske županije obilježavaju Mjesec borbe protiv raka dojke

O

va lijepa sportska priča, Lapad run startat će u nedjelju, 24. listopada u 9:30 sati u Uvali Lapad.

...

PRIVREMENA PROMETNA REGULACIJA PROMETA Za vrijeme održavanja utrke u vremenu od 9:30 do 11:30 privremena prometna signalizacija zabrane prometovanja za sva vozila bit će postavljena na križanju ulice Miljenka Bratoša s ulicom Kneza Domagoja, križanju ulice Miljenka Bratoša s Oraškom ulicom, spoju ulice Miljenka Bratoša s Lapadskom obalom te spoju Riječke ulice i ulice Ivana pl. Zajca.

“Pozivamo Dubrovkinje i Dubrovčane da se u što većem broju odazovu na nedjeljnu utrku i da rekreacijom, koja ima itekako važnu ulogu u očuvanju zdravlja, podrže ovaj plemenit cilj”, izjavio je direktor Du MotionaAlen Bošković te objasnio kako sudionici mogu birati između šetnje ili trčanja i to na dvije dionice - 5 ili 10 km, a sve kako bi se podigla svijesti o važnosti redovnih preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti.

Podsjetimo, prema aktualnim podacima županijskog Zavoda za javno zdravstvo, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji otkrije se jedan rak dojke svaki četvrti dan, dok se na razini Hrvatske dnevno otkrije čak šest novih slučajeva. No, bolest je izlječiva u preko 95 posto slučajeva ako se otkrije na vrijeme.

Svi zainteresirani mogu se prijaviti za utrku do petka, 22. listopada putem službene stranice Du Motiona.

...

COVID-19 UVJETI ZA REGISTRACIJU U skladu s aktualnim epidemiološkim mjerama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske s ciljem sprečavanja širenja zaraze koronavirusa, svi trkači stariji od 14 godina moraju zadovoljiti barem jedan od uvjeta za sudjelovanje: posjedovanje valjane EU digitalne COVID potvrde, negativni PCR test ili brzi antigenski test, potvrdu o preboljenju COVID-19 bolesti ili potvrdu o cijepljenju (za treće zemlje).