Dubrovački dnevnik petkom br. 70

petkom

O BESPLATN

U OVOM BROJU Petak, 15. listopada

Godina 2, broj 70, 2021.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

NAJSKUPLJE U POVIJESTI Dubrovčani navalili na Ivanicu po gorivo, dio njih i s bidonima, no ograničenja ipak postoje

TURISTIČKI OPORAVAK Lastovo, Korčula i Orebić ‚razvalili’ u posezoni, rezultati bolji nego 2019.!

VELIKI INTERVJU S AUTOMOBILISTIČKIM ASOM Niko Pulić: ‘Kad me Čikor pitao hoću li se uključiti u utrku, uopće nisam imao ni dozvolu’

AKTUALNO

VIJESTI

INTERVJU

ZIMA ĆE BITI DUGA I TEŠKA

DUBROVAČKI PODUZETNICI SLOŽNI: Bez potpora slijede otkazi

KRIŽALJKA

BEETHOVENOVA ILI ‚ROBOTSKA’ 10.

SIMFONIJA?

Pomoću umjetne inteligencije dovršena simfonija koja je bila samo skica na papiru, stižu reakcije stručnjaka ll

Stranica 18

FOTO: GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

DOSADIO JOJ ZAGREB I UREDSKI POSAO

Priča o sjajnoj čokolateriji na Hvaru i ženi koja je krenula ispočetka ll

Stranica 30

PRIČA O MORU I BRODOVIMA

PACIFIC PRINCESS bio je brod glumac romantičnoj američkoj seriji ‚’Love Boat’’ koja je 1975. pokrenula masovni kruzing turizam ll

Stranica 38

2

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Aida Čakić Petra Srebrović Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAFI Goran Mratinović Željko Tutnjević KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

LUCIJA KOMAIĆ

www.dubrovackidnevnik.hr

Portal Oštro screenshot YouTube

KAPITAL NEMA BOJU, POGOTOVO KAD SE ISPERE

R

azvoj i investicije trebaju svima, a posebno zemlji koja je po svojim ekonomskim parametrima na začelju Europe. Upravo zbog toga u Hrvatskoj, pa tako i u Dubrovniku, strani investitori, bogati Amerikanci, Rusi ili Kinezi uvijek su i više nego dobrodošli. Jer, kako kažu zagovaratelji bilo kakvih investicija stranih biznismena na našoj obali, kapital navodno nema boju. Kad taj kapital dođe tamo gdje ga kronično nedostaje, ne samo da nije bitno koje je valute, boje ili mirisa, nego je potpuno nevažno odakle je. Je li šporak, čist, svježe opran ili će to tek postati. Prava smo mala zemlja za velika pranja novca. Siromašni, a korumpirani, pravno nerazvijeni, a istovremeno atraktivni i bogati potencijalom. Savršen smo poligon za takvo nešto. Zbog toga ne čudi što je Hrvatska u tolikoj mjeri zastupljena u najnovijoj globalnoj aferi ‚’Pandora papers’’ ili bolje rečeno gomili afera koje će istraživački novinari diljem svijeta objaviti na temelju milijunske dokumentacije koja je procurila o off shore tvrtkama koje se povezuju sa svjetskom političkom elitom. Riječ je o do sada najvećoj globalnoj novinarskoj suradnji u povijesti, koju predvodi Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) s partnerima, među kojima je i hrvatski istraživački portal Oštro. Milijuni dokumenta koji su procurili iz odvjetničkih ureda koje posreduju pri registraciji firmi otkrivaju kako se imovina vrijedna milijarde dolara skriva u poznatim poreznim oazama od Angvile, Belizea i Singapura preko Švicarske Paname, Barbadosa i Cipra do

Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahama, Britanskih Djevičanskih otoka, Sejšela i Vijetnama. Riječ je o više od 29 tisuća off-shore tvrtki koje se povezuju s poslovanjem u 200 zemalja svijeta, a mnoge od njih već sada se povezuju s više od tristotinjak bivših i sadašnjih političara. dokumentaciji koja je procurila, čak 532 dokumenta su na hrvatskom jeziku. Pretražujući milijune dokumenata, novinari portala Oštro u Hrvatskoj pronašli su 7571 rezultat koji sadrži riječ ‚’Croatia’’ i 394 riječi ‚’Hrvatska’’. Kao grad, Zagreb se spominje 1976 puta, a Dubrovnik odmah iza njega, čak 266 puta. Iz papira koji otkrivaju kako svojom imovinom upravlja više od 130 svjetskih milijardera, zasad se vidi kako je najviše njih iz Rusije, zatim Velike Britanije, Argentine, Kine i Brazila. Pandora papers otkrivaju poslovanje u poreznim oazama čak 46 ruskih oligarha. Tako je portal Oštro, koji je tek krenuo objavljivati zanimljiva istraživanja temeljem vrijedne dokumentacije, ovoga tjedna pisao o ‚’ruskoj’’ investiciji u Šipanskoj luci. Luksuzno imanje oko Vile Katino nalazi se uz samu obalu i proteže se na 5,5 hektara, a uključuje više luksuznih vila, bazena, sportskih terena i pratećih objekata. Investitor je tvrtka Mikado koja je izgradnju financirala s 37,5 milijuna eura zajmova iz ukupno sedam off-shore tvrtki. Prema Pandorinim papirima, od toga je većinu ugovorima preuzela tvrtka bivšeg ruskog ministra energetike Igora Jusufova, iz vremena prvog Putinovog mandata. Tvrtku Mikado, koja je investitor luksuznog imanja na Šipa-

U

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

nu, osnovao je ruski državljanin s hrvatskom putovnicom Konstantin Veniaminovič Gološčapov, u medijima spominjan kao Putinov prijatelj i maser. Tvrtki Bourg Financial iz Paname, koja je dala jedan od milijunskih zajmova, Gološčapov je predao 90 posto udjela u firmi 2011. godine besplatno. amo nekoliko mjeseci kasnije Mikadu stižu još dva zajma, u iznosu od 4 milijuna eura, ovoga puta od tvrtke Cadram Holding, isto iz Paname, da bi na kraju Cadram kupio udjele Bourga u šipanskom Mikadu za 2400 eura. Prema Pandorinim dokumentima, stvarni vlasnik Cadrama u to je vrijeme bio ruski ministar Jusufov. Narednih godina stižu novi zajmovi u iznosu od oko 20 milijuna eura, između ostalih od Cadram Holdinga, kao i tvrtke Prosal Investments s Britanskih Djevičanskih Otoka. Cadram Holding krajem 2013. godine svoje 28 milijuna eura vrijedne zajmove u Mikadu pretvara u kapitalne rezerve Mikada koje, tvrde stručnjaci, može povući bez plaćanja ikakvih poreza. Unatoč tolikim sredstvima, Cadram sljedeće godine prodaje 90 posto Mikada švicarskoj tvrtki Realty Investments. Za Šipance je investitor u susjedstvu bio i ostao ‚Rus’.

A sad koji je to Rus, je li onaj na papiru, ili onaj koji je to prema Pandorinim papirima ili neki treći, bilo koji svjetski, možda i naš ‚’Rus’’, manje je bitno. Kapital, je li, nema boju, a pogotovo kad se ona dobro ispere. Nisu šipanske vile jedina investicija ruskih tajkuna na našoj obali, a još manje jedina investicija koja se realizira uz pomoć zajmova iz tajanstvenih tvrtki i fondova iz poreznih oaza. U prijevodu,

S

nikad nećemo znati tko je u kojoj velikoj investiciji stvarni vlasnik imovine u našem susjedstvu. Rusi obožavaju našu obalu, to nije tajna. Od RomanaAbramovića, čije su najluksuznije svjetske jahte već domaća plovila, do onih čija su vlasništva nad imovinom i projektima već poznata poput Viktora Vekselberga, vlasnika hotela Belvedere. Ruski kapital vezivao se i uz buduće investicije u Kuparima, kompleks Radeljević, kao i onaj na otoku Jakljanu, uz već postojeća vlasništva nad dubrovačkim hotelima poput Hotela Zagreb. spada možda kako su Rusi ovdje problem. Nisu! Investitori iz Rusije su, naravno, kao i svaki drugi ulagači dobrodošli. Ove sezone Dubrovnik je bio dodatno povezan svakodnevnim letovima s Moskvom i Rusi su dragi gosti koji su pomogli uspješnosti i ove sezone. Dapače, nedostajali su onih godina kad im je zbog ulaska u Europsku uniju zakomplicirana situacija s vizama. U temi oko kapitala koji je skriven u poreznim oazama, možda su prvi, ali definitivno nisu jedini. Na dubrovačkom području i investicija golfa na Srđu vezivala se uz fondove s Cipra i Djevičanskih otoka. Brojne manje investicije u nekretnine stranih investitora mahom imaju porijeklo kapitala s tajanstvenih poreznih oaza. Nikad nećemo saznati odakle je taj kapital, koja je sve pranja, ispiranja i centrifugiranja prošao, ni tko su stvarni vlasnici.

Možda su to i neki jako dobro poznati ljudi iz lokala koje se samo nikada ne smije pitati za prvi milijun.

Ne bi to bio toliki problem da istovremeno ne ugnjetavamo, ne uništavamo i ne ubijamo svaku volju

I

3

za životom domaćim ljudima koji pokušavaju investirati u sebe doma svoje novce itekako poznatog porijekla, svoju djedovinu i imovinu. Takve ova država i lokalni čelnici ubijaju s birokracijom dok iz njih ne izbiju zadnje kapi krvi i života. Sve dok im konačno ne dokažu kako je ovo zemlja samo za investicije savršeno čistog, dobro opranog novca, a ne onog šporkanog krvlju i znojem domaćih ljudi.

Ugnjetavaju i ove strance, dokle god mogu i dok se svi u lancu ne namire. To je valjda domoljublje i tako se voli Domovina. Baš kao što svoju domovinu vole svi ovi ruski oligarsi i svi drugi ini tajkuni koji svoje milijarde skrivaju što dalje od bilo kakvih poreza. Putin je baš ovoga tjedna pozvao novi saziv Parlamenta da se bori sa siromaštvom, kao najvećim problemom nacije. Da nije tragično, bilo bi smiješno onda kada Pandorini papiri otkrivaju kako se s tim problemom bore njegovi ministri i prijatelji. Veliki zaljubljenici u našu obalu i Grad u kojega mahom dolaze privatnim avionima na svoje luksuzne jahte i imanja. Kad smo kod ruskih aviona, usred ničega Republika Srbija izgleda da zaista u Republici Srpskoj gradi aerodrom tek petnaestak kilometara zračne udaljenosti od onog dubrovačkog. Odakle joj lova za nešto takvo zasad potpuno neisplativo i koji im je cilj? Zasad se može samo nagađati zašto im je to u ovom trenutku toliko u interesu ili bolje rečeno, kome je u interesu izgraditi aerodrom na Balkanu, ali zapravo na Mediteranu? Sve do nekih novih Pandorinih papira koji će otkriti kako iza investicija i kapitala uvijek stoji neko ime, prezime, ali i nacionalnost.

4

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

ZIMA ĆE BITI DUGA I TEŠKA

DUBROVAČKI PODUZETNICI SLOŽNI: Oporavak je iluzorna kategorija, obrti se gase, a mjere koje su ukinute potrebnije su više nego ikada O IZJAVI MINISTRA ALADROVIĆA kako je gospodarstvo oporavljeno, financijama nakon Covid krize, sezoni, ukidanju državnih potpora za većinu gospodarskih grana i očekivanjima za zimu razgovarali smo s predstavnicima turističkog realnog sektora u Dubrovniku.

Svi su složni – zima će u financijskom smislu biti duga, teška i zahtjevna za održati poslovanje.

PETRA SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ, LUCIJA KOMAIĆ

S

redinom kolovoza ove godine ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović službeno je izjavio kako je tržište rada stabilno i oporavljeno od covid krize. „Po povratku s godišnjih odmora red je da se osvrnemo i na brojke vezane za zaposlenost, ali i one koje su vezane za radna mjesta generalno u Hrvatskoj. Mogli smo vidjeti krajem sr-

pnja 52 tisuće osiguranika više nego što smo ih imali prošle godine, 6 tisuća više nego što smo ih imali 2019. godine i tržište rada je stabilno i oporavljeno od Covid krize u punom zamahu, to sad možemo reći“, rekao je tada Aladrović.

IZ FAZE OČUVANJA RADNIH MJESTA U FAZU OTKAZA? „Prelazimo iz faze očuvanja radnih mjesta u fazu kreiranja radnih mjesta“, rekao je Aladrović novinarima tom prilikom.

Osim ovih optimističnih prognoza, Aladrović je najavio i kako očekuje najveći broj zaposleni-

...

Vlada RH je ukinula potpore za očuvanje radnih mjesta svima osim event industriji, putničkim agencijama i noćnim klubovima, a drugi su sada prepušteni sami sebi iako se posljedice krize još uvijek nadaleko osjećaju.

ka u posljednju 21 godinu, odnosno od kada se ovaj podatak statistički prati.

Shodno svim ovim najavama Vlada RH je ukinula potpore za očuvanje radnih mjesta svima osim event industriji, putničkim agencijama i noćnim klubovima, a drugi su sada prepušteni sami sebi iako se posljedice krize još uvijek nadaleko osjećaju.

U neformalnim razgovorima s dubrovačkim konobarima saznali smo kako mnogo njihovih kolega trenutno traži posao, pa su tako u jednom lokalu u posljednjih mjesec dana dobili preko 30 otvorenih molbi za posao. Iako je mali broj dubrovačkih lokala i hotela ostao zatvoren ove godine, problem je i što

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

se radilo pod smanjenim obujmom, pa su tako poslodavci za održavanje poslovanja zapošljavali manje radnika nego prethodnih godina. Hoće li ukidanje potpora dovesti do smanjenja broja osiguranika, sada kada ih Država ne plaća, već opet postaju obaveza samo i isključivo poslodavaca, upitali smo predsjednicu Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika pri Obrtničkoj komori Dubrovačko - neretvanske županije, Nikolinu Farčić.

“Vlada je odlučila ukinuti mjere potpore onim sektorima koji imaju dobre rezultate, međutim dobri rezultati su relativni u kontekstu Dubrovnika, budući da je to grad koji ima vrlo dugu

sezonu i ovisi o velikim brojevima. Radi se o sezoni od ožujka do studenog, dakle izgubljenoj cijeloj prošloj godini te polovici ove. Niti jedan poslovni plan ne može se bazirati samo na tri uspješna mjeseca, posebno ne u Dubrovniku. O oporavku se ne može govoriti, to je zaista iluzorna kategorija, oporavak će biti dugotrajan i težak. Mjere Vlade svi smo koristili, one su učinile svoje samo što služe za preživljavanje, a nekima ni one neće biti dostatne“, kaže nam Farčić. „Pretpostavljamo da će biti i zatvaranja poslovanja, već ih ima, smanjenja broja zaposlenih za ine subjekte koji svoje obveze neće moći ispoštovati,

a nadamo se da će ih biti što manje“, iskrena je predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika.

TRI MJESECA ZARADE RASTEGNUTI NA ŠEST MJESECI ŽIVOTA Iako Vlada sliku sagledava centralistički, pa sliku Zagreba preslikava na ostatak Hrvatske, treba imati na umu kako je ovakav način promišljanja i donošenja odluka u potpunosti pogrešan. Dubrovnik je u mnogočemu specifičan, pa tako i u dinamici života i ‚punjenja blagajne’ koja se u Dubrovniku puni osam mjeseci godišnje, odnosno od ožujka do listopada ili studenog, ovisno o sekto-

5

ru, ali na kraju i vremenu. Nakon ‚nategnutih’ osam mjeseci sezone novci se spremaju u ‚špag’ za preživjeti zimu. Naime, koliko god to žele oni koji grad vode, kao i njegovi žitelji, Dubrovnik još uvijek nije destinacija cjelogodišnjeg turizma. Dubrovnik je destinacija sunca, mora i povijesne baštine, koju je, složit ćemo se, puno ljepše doživjeti dok ramena miluje lipanjsko sunce, nego siječanjska kiša.

Pa kako onda da prosječni dubrovački poduzetnik ozbiljno shvati najave ministra o oporavku

Nastavak na sljedećoj stranici

6

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

gospodarstva nakon tri mjeseca prosječne sezone, čiju zaradu treba rastegnuti na idućih 6 mjeseci prosječnog života, nakon što se više od godine akumulirao gubitak? Dubrovnik je tri mjeseca punio državnu blagajnu, a sada će ostati prepušten sam sebi, sa stotinama sezonskih radnika na burzi rada u iščekivanju nove sezone, nadajući se da će ona početi ranije od prethodne jer rezerve od ove sezone su znatno manje od onih ‚pred covid’ sezona. „Naravno da bi bilo dobro da su mjere za očuvanje radnih mjesta potrajale i ostavile prostora i vremena za oporavak, makar smo svjesni da država nije toliko financijski potentna pa je tako izostala i bilo kakva kompenzacija poduzetnicima, sve je bilo usmjereno prema očuvanju radnih mjesta, što je za budućnost ipak vrlo relevantno u kontekstu kadra kojeg trebamo zadržati za buduće poslovanje“, poručila je Farčić. „Pred nama je zimski period i manje radno intenzivno razdoblje pa nas tek čeka borba u smislu podmirivanja svih naših obaveza do početka sljedeće sezone“, iskreno će Farčić o očekivanjima za zimu.

NIKOLINA FARČIĆ, predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika pri Obrtničkoj komori Dubrovačko neretvanske županije

REALNI SEKTOR IPAK NE MOŽE BEZ JAVNOG „Jedan dio suodgovornosti smo preuzeli uzimanjem kredita makar je financijski sektor zakazao u kontekstu turizma generalno, turizam je postao kontraindikacija za povoljne kredite. Na lokalnoj razini imali smo razumijevanje od strane Grada u smislu potpunog oslobađanja plaćanja javnih površina, prostora u vlasništvu Grada te se nadamo da će se to razumijevanje nastaviti i dalje u nekom obliku, jer smo u krizi ipak naučili da ne možemo jedni bez drugih, bez obzira na različite postavke realnog sektora u odnosu na javni“, poručila je za kraj Farčić.

OBRTI SE ZATVARAJU ILI PREBACUJU NA SEZONSKE Ni prijevoznici nisu zadovoljni

...

Dubrovnik je u mnogočemu specifičan, pa tako i u dinamici života i ‚punjenja blagajne’ koja se u Dubrovniku puni osam mjeseci godišnje, odnosno od ožujka do listopada ili studenog, ovisno o sektoru, ali na kraju i vremenu. Nakon ‚nategnutih’ osam mjeseci sezone novci se spremaju u špag za preživjeti zimu.

ukidanjem mjera potpore za očuvanje radnih mjesta, a već su se počeli iskazivati neki negativni trendovi u ovome sektoru, o čemu nam je pričao

predsjednik Udruženja autotaksi prijevoznika, Miše Miloslavić. „Mislim da se za ova dva ipo mjeseca sezone, u niti jednom poslu, pa tako ni u poslu prijevoza, ne može zaraditi toliko da se preživi cijela godina, sada zima. Ali preživjeli smo i gore, pa ćemo preživjeti i ovo. Što se tiče moga posla, ja sam se dosta raspitivao, i kraj priče je da će mnogi zbog cijele ove situacije ići u mirovinu i gasiti obrte, mnogi će prebaciti obrte na sezonski jer se moraju ljudi snalaziti kako god znaju“, kaže Miloslavić. Pojašnjava i kako svi ti ljudi koji zatvore obrte znače i manje mogućnosti drugim vozačima za rad. Istaknuo je kako se prije nekoliko godina na posao vozača gledalo kao na nešto poželjno, svi su htjeli biti taksisti ili voziti Uber, ali ističe kako to više nije situacija i kako je to vrijeme gotovo. „Ne može se toliko zaraditi da se može normalno živjeti kroz godinu, koliko god da su bila dobra ova dva mjeseca“, zaključuje Miloslavić.

MJERE SU NAM POTREBNIJE VIŠE NEGO IKAD Vesna Lukić, predsjednica Udruge autobusera Ragusa Bus iznijela je za Dubrovački dnevnik svoje viđenje cjelokupne situacije o ovoj ‚post-covid’ sezoni. „Nažalost i povremeni prijevoz je ispao iz mjera, a moram samo naglasiti da povremeni prijevoz nisu samo, ono što ljudi često misle, autobusi. U povremeni prijevoz spadaju, uz autobuse, kombiji i luksuzna vozila, a upravo luksuznih vozila u Dubrovniku imamo mnogo“, kaže Lukić. Pojasnila je kako i sama ima agenciju koja je zbog prometa koje je

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

ništa pozitivno ne vidim u nadolazećem periodu“, otvoreno će Lukić.

MIŠE MILOSLAVIĆ, predsjednik Udruženja autotaksi prijevoznika

ostvarila kroz ljeto „ispala“ iz mjera, a takvih je velika većina, kaže. „Izuzetno iritantno u cijeloj situaciji jest što Ministarstvo forsira dolaske, odnosno ističe se da smo ostvarili dolaske slične onima iz 2019. Ali kada smo ostvarili te dolaske? Pa to je u mjesec ipo dana sezone. To nije dovoljno za apsolutno ništa, a kamoli da ispadnemo iz mjera. One su trenutno potrebnije više nego ikada. Kada su krenule mjere bilo je starih zaliha, a sada se nije radilo više od godinu ipo, pa se radilo mjesec ipo pa se odmah ukidaju mjere“, nezadovoljna je Lukić.

Podsjetimo, Lukić je još prije godinu dana najavljivala kako će s krajem mjera potpora za očuvanje radnih mjesta doći do otkaza, i kako će ljudi završavati na burzi rada. Upitali smo je što sada misli, je li se njena prognoza obistinila i ima li sada jednako „crne prognoze“ ili očekuje da će situacija biti nešto bolja.

„To će se dogoditi kroz koji dan, kada sezona u potpunosti završi naći ćemo veliki broj nezaposlenih. Dolazi zima, a to za nas većinu znači samo hladni pogon, to su samo troškovi, najmovi prostora, vozila, parkinga, kancelarija, održavanje voznog parka. A što se tiče prihoda, do negdje u najboljem slučaju 1. travnja idemo svi na jedan zimski san. Mi ovdje nemamo nikakav outgoing program, sve to nešto bude minimalno, možda jedna agencija od njih 50 ima neki program za zimu, ali nije to posao, i ne možemo uopće govoriti o ikakvim prihodima kroz zimu“, ističe Lukić.

Lukić je za kraj poručila kako je svjesna da mjere potpore za očuvanje radnih mjesta ne mogu trajati u nedogled, no ističe kako je u Europi puno primjera gdje su poduzetnici puno manje oštećeni samom krizom i gdje su vlade bolje reagirale i pružile pomoć, a za primjer navodi Francusku. „Počele su naplate, blokade, nažalost

A ŠTO KAŽU SLUŽBENE BROJKE? Službene brojke Zavoda za zapošljavanje pričaju neku drugu, malo optimističniju priču nego što se može čuti od naših poduzetnika, ali i nezaposlenih.

Kako je to moguće, nije posve jasno. Možda će se utjecaji vladinih odluka vidjeti tek ove zime, kada sezona bude i u potpunosti gotova, jer ipak Grad je još uvijek pun turista, i rijetki su oni koji su sezonu „završili“.

Prema zadnjim podacima sa stanjem na kraju rujna u Dubrovačko - neretvanskoj županiji je bilo nezaposleno 3.926 osoba što je 31,2 posto manje nego u rujnu 2020.

Upitali smo Hrvatski zavod za zapošljavanje bilježi li se li se porast nezaposlenih osoba

u Županiji od kada je ukinuta državna mjera potpora za očuvanje radnih mjesta većini poduzetnika. „Za sada se ne bilježi porast nezaposlenosti u Dubrovačko - neretvanskoj županiji nego smanjenje. O tome nam najbolje govori podatak da je u rujnu 2021. bilo 239 osoba manje na evidenciji nego u kolovozu 2021. ili za 5,7 posto manje“, kažu iz Zavoda za zapošljavanje.

Dio zaposlenika ogorčen je i zbog uvođenja cijepljenja kao preduvjeta za potpore, nakon čega su se one vrlo brzo za većinu gospodarskih grana ukinule. „U slučaju da dođe do poremećaja zbog pogoršanja epidemiološke situacije, poduzetnici će moći računati na pomoć Vlade, ali isto tako i ako dođe do poboljšanja očekujemo da će u nekom trenutku iščeznuti mjera za očuvanje radnih mjesta“, istaknuo je Aladrović ovoga ljeta.

VESNA LUKIĆ, predsjednica Udruge autobusera Ragusa Bus

7

8

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

NAJSKUPLJE U POVIJESTI

Dubrovčani navalili na I njih i s bidonima, no og S OBZIROM NA GEOGRAFSKU POZICIJU na krajnjem jugu, Dubrovnik bi mogao dodatno osjetiti povećanje cijena zbog troška prijevoza f inalnih proizvoda do krajnjeg kupca IVONA BUTJER MRATINOVIĆ jeme i tome doprinosi kombinacija porasta cijena nafte na svDUŠKO JARAMAZ/PIXSELL, jetskom tržištu, tečaja dolara u GORAN MRATINOVIĆ kojem se pretežito trguje naftom te prije svega oživljavanja d utorka u ponoć, ekonomske aktivnosti koje se građani Hrvatske dogodilo s popuštanjem epideplaćaju najskuplje mioloških mjera i na taj način gorivo u povijesti. povećalo potražnju za naftnim Prema podacima portala cije- derivatima,“ tvrdi Stojčić koji negoriva.info, litra eurosupera naglašava kako kod nas u Hr95 je u prosjeku skuplja 26 lipa nego prošlog tjedna, dizela 40 lipa, a autoplina 13 lipa. Prosječan spremnik dizelskog goriva od 50 litara tako je skuplji za „Kad je riječ 19,5, benzina za 13, a autoplio finalnim na za 11,5 kuna. proizvodima onda Time su se ostvarile pesimisse takva povećanja tične prognoze o poskupljenju cijena uglavnom goriva o kojima se špekuliralo pravdaju porastom u posljednje vrijeme, a radi se o troškova transporta još jednom poskupljenju kojem dobara do krajnjih svjedoče građani, nakon snažkupaca. Za nas u nog poskupljenja hrane koje se Dubrovniku to nije također dogodilo. neizgledan scenarij s obzirom na to da U DUBROVNIKU MOGUĆE smo na krajnjem POSKUPLJENJE jugu i samim time FINALNIH PROIZVODA prilično udaljeni od Prorektor za poslovanje na izvora distributivnih Sveučilištu u Dubrovniku Nelanaca brojnih bojša Stojčić govori kako je niz proizvoda,“ smatra razloga zbog kojih je došlo do Stojčić. poskupljenja.

O

„Cijene nafte rastu već neko vri-

...

Nebojša Stojčić

vatskoj tome treba pridodati i relativno visoki udio trošarina u cijeni goriva.

Na pitanje hoće li spomenuto poskupljenje utjecati i na cijene ostalih proizvoda, Stojčić odgovara kako je takav scenarij moguć. „Naftni derivati su input u brojnim sektorima i povijesna iskustva nam govore kako proizvođači kod nas troškovni udar uzrokovan rastom njihovih cijena u pravilu nastoje prevaliti na krajnje potrošače dizanjem cijena finalnih i intermedijarnih proizvoda. Kad je riječ o finalnim proizvodima onda se takva povećanja cijena uglavnom pravdaju porastom troškova transporta dobara do krajnjih

kupaca. Za nas u Dubrovniku to nije neizgledan scenarij s obzirom na to da smo na krajnjem jugu i samim time prilično udaljeni od izvora distributivnih lanaca brojnih proizvoda,“ smatra Stojčić.

PORASTAO BROJ VOZILA NA RELACIJI DUBROVNIK-IVANICA I dok se u Hrvatskoj bilježe rekordne cijene goriva, u Bosni i Hercegovini su ostale jednake. Po spremniku je moguće uštedjeti oko 150 kuna, stoga ne čudi što su i Dubrovčani pribjegli praksi u kojoj gorivo idu ulijevati u BiH. Zbog blizine granice, to je prije svega Ivanica. Neslužbeni izvori nam go-

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

Ivanicu po gorivo, dio graničenja ipak postoje ...

Carinskoj upravi uputili smo pitanje koliko je goriva uopće moguće prenijeti preko granice bez carinjenja. ‚’Od plaćanja uvoznih davanja oslobođeno je gorivo u standardnim spremnicima svakog prijevoznog sredstva, kao i do 10 litara identične vrste goriva u prikladnim prenosivim spremnicima za rezervno gorivo’’, odgovorili su Dubrovačkom dnevniku.

vore kako se promet na benzinskim postajama na Ivanici posljednjih dana povećao, a kako veliki dio kupaca čine Dubrovčani koji dolaze samo kako bi napunili spremnike gorivom i vratili se natrag u grad.

Povećanje kretanja preko Graničnog prijelaza Brgat su

Cijene goriva probile su psihološku granicu

potvrdili i iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Prema njihovim podacima, broj vozila u vikendu nakon poskupljenja goriva u odnosu na vikend prije je porastao za 25, a osoba za 13 posto.

Iz spomenutih podataka je vidljivo kako se radi o znatno većem povećanju vozila, ali i nešto manjem povećanju osoba što bi značilo kako su u vozilima većinom bili samo vozači. Stoga je za pretpostaviti kako nisu išli na izlete nego su na Ivanicu išli zbog obaveza, a kako se dogodila značaj-

na promjena u cijenama goriva, za pretpostaviti je kako je upravo to razlog povećanja predmetnih kretanja.

PO GORIVO PREKO GRANICE S BIDONIMA Dio sugrađana koji ide na Ivanicu govori nam kako obično sa sobom nose i bidone kako bi mogli kupiti što više goriva.

Stoga smo prema Carinskoj upravi uputili pitanje koliko je goriva uopće moguće prenijeti preko granice bez carinjenja. „Od plaćanja uvoznih davanja

oslobođeno je gorivo u standardnim spremnicima svakog prijevoznog sredstva, kao i do 10 litara identične vrste goriva u prikladnim prenosivim spremnicima za rezervno gorivo,“ odgovorili su na upit Dubrovačkog dnevnika.

Svakako, treba napomenuti kako za odlazak u BiH više nije dovoljno vratiti se u roku od 12 sati, nego će svima koji prelaze granicu biti potrebna covid potvrda, dakle dokaz o prebolijevanju bolesti ili o cijepljenju.

9

10

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Grad

GRADSKI PROJEKTI

FRANKOVIĆ S GRADILIŠ ULICI ILIJE SARAKE: „Ci jednosmjensku nastavu ZA POTREBE RAZREDNE NASTAVE (od 1. do 3. razreda) organizirat će se šest učionica te popratni prostori, a u sklopu projekta predviđena je adaptacija i opremanje manjeg obuhvata zgrade Centar IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

G

radonačelnik Mato Franković sa suradnicima i uz predstavnike izvođača radova i nadzora obišao je u srijedu gradilište na novoj lokaciji Osnovne škole Marina Getaldića u Ulici Ilije Sarake. Naime, ugovor potpisan s odabranim izvođačem radova tvrtkom Alfaplan građenje d.o.o. obuhvaća obnovu, adaptaciju i uređenje ove škole na dvije lokacije - na adresi Ilije Sarake 7

(prostor buduće škole) i adresi Nikole Gučetića 1 (prostor sadašnje škole Centar).

Novi objekt škole smješten je u nekadašnjoj palači omeđenoj ulicama Ilije Sarake i Pobijana, a koju je za potrebe organiziranja osnovne škole Gradu na korištenje bez naknade ustupila Dubrovačka biskupija. Za potrebe razredne nastave (od 1. do 3. razreda) organizirat će se šest učionica te popratni prostori, a u sklopu projekta predviđena je adaptacija i opremanje manjeg obuhvata zgrade Centar. „Radi se o drugoj školi koju će Grad uvesti u jednosmjensku

nastavu, s krajnjim ciljem da sve osnovne škole budu u jednosmjenskom sustavu i da samim time osiguramo svim našim osnovnoškolcima jednake uvjete obrazovanja. Veliko mi je zadovoljstvo što je započela ova investicija koja će u idućoj godini, vjerujem, biti završena. Samim time će sva

djeca u Gradu biti u jednosmjenskoj nastavi, otvorit će se dodatne mogućnosti Gimnaziji koja će se rasteretiti od dosadašnjeg dvosmjenskog rada i samim time će i ona ući u jednosmjenski sustav,“ istaknuo je Franković dodavši kako je ovo tek jedna od investicija koje su planirane u narednom razdo-

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Grad

ŠTA NOVE ŠKOLE U ilj je sve škole uvesti u u do kraja mandata!“ blju, kad se govori o osnovnoškolskom obrazovanju. „Pri kraju smo ishođenja građevinske dozvole za OŠ Mokošica, a radimo i na brojnoj projektnoj dokumentaciji za adaptaciju postojećih škola, novim prilagodbama, zahtjevima, ali i gradnji buduće nove škole koja će se početi u Komolcu,“ najavio je Franković pri tom istaknuvši kako se očekuje natječaj resornog ministarstva, a kako je Grad spreman s cijelim nizom projekata. „Nakon završetka ovog četverogodišnjeg razdoblja, vjerujem kako će svi učenici i sve škole biti u potpunosti u istim, jednakim standardima i da će svi pohađati jednosmjensku nastavu,“ prokomentirao je Franković Na samom objektu u Ulici Ilije Sarake u tijeku su radovi na iskopu pijeska iz postojeće gustjerne koja će se prema projektu koristiti za protupožarni sprinkler sustav, a isti se provode uz arheološki nadzor. Istovremeno, izvode se radovi rušenja i demontaže, a svi radovi izvode se sukladno dinamičkom planu. „Radi se za početak, u jednoj postojećoj gustjerni, iskop pijeska. To je jedno jako važno nalazište koje ćemo dokumentirati, a kasnije ćemo ga koristiti kao bazen za sprinkler sustav jer ova škola ima sve moguće raspoložive mjere

protupožarne zaštite. Postavlja se skela jer slijedi sanacija zidova i postavljanje karbonskih traka. Rade se potpuno nove međukatne konstrukcije, novo krovište, novi otvori… Tako da se sve što vrijedi u školi, uz kvalitetan konzervatorski nadzor, čuva, a ono što nije previše vrijedno mijenjamo. Ovdje će se odvijati razredna nastava od prvog do trećeg razreda, bit će i prostorija za produljeni boravak, djeca će imati blagovaonicu, a u potkrovlju će se nalaziti prostorije za osoblje,“ izjavila je pročelnica Upravnog odjela

za izgradnju i upravljanje projektima Paula Pikunić Vugdelija.

Vrijednost ugovora za izvođenje radova na dva objekta iznosi 11.304.323,50 kuna bez PDV-a, odnosno 14.130.404,38 kuna s PDV-om, dok je vrijednost radova nadzora 180.550,00 kuna, odnosno 225.687,50 kuna s PDVom. Nadzor provodi tvrtka Struktura projekt.

Realizacijom projekta koji je, podsjetimo, financiran donacijom Zaklade Caboga Stiftung, dobit će se uređen prostor po svim pedagoškim standardima uz priključenje i

ove škole režimu nastave u jednoj smjeni.

Franković je dodao i kako su planirana ulaganja i po pitanju vrtića.

Imamo građevinsku dozvolu za vrtić u Mokošici, radimo i na vrtiću u Komolcu, očekuju nas vrtići Solitudo i u Gružu. Pripremili smo brojnu projektnu dokumentaciju kako bismo spremno dočekali novi proračun i kroz europske novce rješavali pitanje podizanja kvalitete života svih naših sugrađana, a prije svega naših najmlađih,“ izjavio je Franković.

11

12

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Vijesti Grada Dubrovnika

JU GRAĐANI POTEZ KOJEGA POZDRAVLJA

FRANKOVIĆ POTVRDIO: Grad je zainteresiran za kupnju TUP-a, time ćemo riješiti veliki problem institucija Grada

...

Društvo UTD Ragusa poslalo neobvezujuću ponudu, kreće dubinska analiza poslovanja

N

akon što je postalo jasno kako je budućnost TUP-a neizvjesna te kako vlasnici žele prodati dioničko društvo, počele su rasprave u javnosti koliko bi bilo važno da prostori u vlasništvu društva ostanu za javne sadržaje.

Gradonačelnik Mato Franković ovoga tjedna je potvrdio kako je Grad Dubrovnik zainteresiran za kupnju TUP-a te kako je tvrtka UTD Ragusa za tu svrhu dala neobvezujuću ponudu.

Kako je istaknuo Franković, zemljište TUP-a važno je za Grad. Ne radi se samo o devet tisuća kvadrata u Gružu, nego i o prostoru u Komolcu, a kupnjom bi Grad riješio problem nedostatka skladišta za gradske ustanove.

„Iako je bio gospodar brojnih prostora, Grad s vremenom nije realizirao pitanje skladišta, postoji cijeli niz institucija Grada koje se nalaze kao podstanari te plaćaju najam fizičkim osobama. S druge strane, Grad Dubrovnik kroz buduću kupnju TUP-a može angažirati ili uzeti u zakup, od svog društva, skladište u Komolcu ili na nekoj drugoj lokaciji. U konačnici, na taj će se način riješiti brojna pitanja, prije svega ustanova u kulturi,“ kazao je Franković dodavši kako se zemljište u Gružu od devet tisuća kvadrata može staviti na raspolaganje za mnogo toga. „Činjenica je da će se tamo vrlo skoro početi s realizacijom cruise terminala za goste na kružnim putovanjima i želimo sudjelovati u toj priči,“ izjavio je Franković.

Kako kaže gradonačelnik, Grad ne može kupiti dioničko društvo TUP, ali neobvezujuću ponudu za kupnju može poslati trgovačko društvo u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika UTD Ragusa. „Društvo ima vrlo stabilnu likvidnost. Treba napomenuti kako smo prije tri godine u potpunosti otkupili društvo UTD Ragusa od Republike Hrvatske, konsolidirali i stabilizirali ga te je sada spremno da ide dalje. To dalje je sigurno kupnja društva TUP d.d. i u konačnici spajanje društva TUP-a d.d. s UTD Ragusom u jedinstveno društvo UTD Ragusa d.d. gdje je Grad Dubrovnik vlasnik više od 80 posto,“ najavio je Franković dodavši kako će krenuti u proces dubinske analize društva TUP.

Nakon gradonačelnikove izjave stigla je reakcija inicijative ‘’TUP urbana četvrt’’ kojom su izrazili zadovoljstvo smjerom kojim je Grad krenuo. ‘’Svjesni smo da je kupovina TUP-a proces koji traje te podržavamo gradonačelnika u namjeri da se TUP ostavi građanima i njihovim potrebama, ali također vjerujemo da će se ova kupovina gradu isplatiti višestruko, ne samo financijski kroz najmove, nego i kroz rješavanje gradskih prostornih problema te kroz generiranje novih radnih mjesta koje ovakve transformacije prate’’, poručili su iz inicijative. Dodali su kako se nadaju kako će s Gradom nastaviti graditi ‘’TUP budućnosti, TUP urbanu četvrt, mjesto suradnje javnog i privatnog za dobrobit građana i lokalne zajednice’’.

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

13

U KORAK S VREMENOM

Dubrovnik je prvak u digitalnoj spremnosti gradova u 2021.

G

rad Dubrovnik najbolji je grad u digitalnoj spremnosti, u kategoriji malih gradova, prema Analizi digitalne spremnosti hrvatskih gradova u 2021. koju je treću godinu zaredom provela konzultantska tvrtkaApsolon. U konkurenciji 20 hrvatskih gradova i prema cjelokupnom indeksu digitalne spremnosti, zauzeo je visoko treće mjesto, odmah iza Rijeke i Zagreba.

Dubrovnik je odnio apsolutnu pobjedu u tri od pet kategorija –u području Dostupnost i kvaliteta e-Usluga, Dostupnost gradskih podataka i Participacija građana u odlučivanju. U području Servisnih informacija i objedinjenih sustava plaćanja zauzeo je drugo mjesto.

PHOTOGRAPHEE.EU / FOTOLIA

Dubrovnik je odnio i apsolutnu pobjedu u tri od pet kategorija –u području Dostupnost i kvaliteta e-Usluga, Dostupnost gradskih podataka i Participacija građana u odlučivanju

Time je prepoznat iskorak koji je Dubrovnik učinio u odnosu na prethodnu godinu kroz središnji gradski portal e-Dubrovnik, za pristup javnim informacijama, otvorenim podacima i digitalnim uslugama i servisima. Kao primjer dobre prakse izdvaja se pružanje uvida građanima u sve gradske račune putem mrežnih stranica, kao i veliki set otvorenih podataka ili implementirane geografske informacijske sustave (GIS) za kartografsku prezentaciju prostornih podataka. „Budući da građane potiče na suodlučivanje o predloženim proračunskim rješenjima, Dubrovnik je ogledni primjer participativne demokracije u Hrvat-

skoj,“ navodi se između ostalog u objavljenoj analizi.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković izrazio je zadovoljstvo rezultatima analize, ističući važnost transparentnosti javne uprave i sudjelovanja građana u procesima odlučivanja. „ Grad Dubrovnik sustavno koristi i razvija nove digitalne i Smart City koncepte, koristeći suvremena rješenja kako bi unaprijedio sveukupnu kvalitetu života te kako bi svoje poslovanje u što većoj mjeri otvorio prema građanima. Implementacijom sustava Otvoreni grad postigli smo to da su građani do najniže razine uključeni u financijsko poslovanje Grada, ali i

upravljanje te sudjelovanje u donošenju odluka kroz dio sustava „Vox Populi – Građani upravljaju Gradom“. Koristeći ga mogu promovirati svoje ideje i prijedloge za poboljšanja kvalitete života u svom gradskom kotaru/mjesnom odboru ili gradu kao cjelini te ih pratiti na putu od ideje do realizacije,“ kazao je gradonačelnik Franković.

Ukupni pobjednik prema cjelokupnom Kompozitnom indeksu digitalne spremnosti hrvatskih gradova ove je godine Rijeka, koja je na prvom mjestu i u kategoriji velikih gradova. U skupini srednjih gradova pobjedu je odnijela Pula, stoji u priopćenju Grada Dubrovnika.

14

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

OJKE TURISTIČKE BR

Lastovo, Korčula i posezoni, rezultati NAJUGODNIJE IZNENAĐENJE, uspoređujući turističke rezultate u rujnu ove godine u odnosu na rujan iz rekordne 2019. godine su općine Lastovo i Blato koje, i u dolascima, i u noćenjima bilježe bolje rezultate IVONA BUTJER MRATINOVIĆ LUCIJA KOMAIĆ, DAVOR PUKLAVEC/PIXSELL

M

alo tko se nadao uspješnom turističkom rujnu, barem u obimu u kojem se on i dogodio. Gradovi i općine u Hrvatskoj približili su se turističkim rezultatima iz rujna rekordne 2019. godine, a svi su ostvarili znatno bolje brojke od onih iz 2020. godine koje su za Dubrovačko -neretvansku županiju bile bitno lošije nego što je to bio slučaj s ostatkom hrvatske obale.

Prema podacima Turističke zajednice Dubrovačko - neretvanske županije, Grad Dubrovnik je u rujnu ove godine zabilježio 55,44 posto u dolascima i 64,10 posto u noćenjima u odnosu na rujan rekordne 2019. godine, a to su bitno bolje brojke u odnosu na rujan 2020. godine pa Dubrovnik bilježi višestruki rast. U rujnu ove godine Dubrovačko - neretvanska županija je zabilježila 60,16 posto u dolascima i 74, 35 posto u noćenjima u odnosu na rujan iz 2019. godine.

No, najugodnije iznenađenje, uspoređujući turističke rezultate u rujnu ove godine u odnosu na rujan

iz rekordne 2019. godine su općine Lastovo i Blato koje, i u dolascima, i u noćenjima bilježe bolje rezultate nego 2019!

ZASLUŽNI SU IZNAJMLJIVAČI Tako je Lastovo u rujnu ove godine zabilježilo porast od 16,93 posto u dolascima te 8,67 posto u noćenjima u odnosu na rujan 2019. godine. Direktorica Turističke zajed-

nice Lastovo Bruna Rizvanović kaže kako su za takve brojke najviše zaslužni iznajmljivači. „Svakako, dobar posao je odradio i Park prirode, a vrijedi spomenuti i novi projekt ‚Lastovo-otok zvijezda’. Prethodno smo bili započeli s predstavljanjem tog projekta, a radi se o promatranju zvijezda i aktivnosti koje se događaju na nebu. Poduzeli smo sve potrebne

Općina Blato na Korčuli

korake kako bismo prijavili Lastovo kao park tamnog neba, u cilju privlačenja turista i izvan sezone jer to ne ovisi o ljetu, suncu i toplini. Zanimljive se stvari na nebu događaju i u zimskim mjesecima,“ izjavila je Rizvanović.

Na ruku im je, kaže, vjerojatno išlo i to što je rujan i meteorološki bio povoljan, a dodaje i kako na otok rado dolaze gosti na čarter jahtama

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

15

Orebić ‚razvalili’ u i bolji nego 2019.! ...

Lastovu je na ruku vjerojatno išlo i to što je rujan i meteorološki bio povoljan, a na otok rado dolaze gosti na čarter jahtama koje su u pravilu nešto povoljnije za unajmiti u posezoni nego u samom srcu sezone. Ipak, takvi dolasci obično ne ulaze u postotak dolazaka i noćenja tj. u sustav E-visitors pa se smatra kako su turistički rezultati za Lastovo još i bolji od službenih podataka.

koje su u pravilu nešto povoljnije za unajmiti u posezoni nego u samom srcu sezone. Ipak, takvi dolasci obično ne ulaze u postotak dolazaka i noćenja tj. u sustav E-visitors pa smatra kako su turistički rezultati za Lastovo još i bolji od službenih podataka.

Rizvanović naglašava i kako je veliku ulogu u zavidnim turističkim rezultatima odigralo i

Lastovo

uvođenje svakodnevne direktne linije iz Dubrovnika što je osiguralo bolju povezanost i mogućnost gostima lakše doći do Lastova.

OVO SE NIKADA NIJE DOGODILO I zaista, tko god je tijekom sezone pokušao rezervirati apartman na Lastovu putem nekog od servisa za iznajmljivanje, vrlo dobro zna kako je ove godine gotovo nemoguće bilo naći smještaj. Slično je i s Korčulom koja je ove sezone

bila prepuna, a trend se nastavio i u posezoni. Mnogi koji su je htjeli posjetiti, nisu mogli rezervirati smještaj jer nije bilo slobodnih ležajeva. Kad se govori o rujnu, posebno dobre rezultate bilježi Općina Blato koja je nadmašila turističke rezultate iz 2019. godine. Tako je Blato ostvarilo 16,47 posto više dolazaka i 25,92 posto više noćenja nego u rujnu 2019. „Ova korona kriza srećom nije bila toliko intenzivna kao ona prošle godine, a mislim i kako su se naši

iznajmljivači ove godine iznimno potrudili. Nitko se nije nadao kako ćemo ovoliko dolazaka i noćenja ostvariti,“ zadovoljan je načelnik Općine Blato Ante Šeparović.

Smatra kako razlog boljim rezultatima ove godine u odnosu na lani leži u činjenici što je sada turistima na raspolaganju cjepivo zbog ko-

Nastavak na sljedećoj stranici

16

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

...

„Korčulanski privatni iznajmljivači su podigli kredite i dosta poradili na kvaliteti smještaja.

Rekao bih kako je kvaliteta usluge porasla za dva koplja. Kvaliteta je sve veća u svim tipovima smještajnih jedinica, a sve je više vila i smještajnih kapaciteta za goste visoke platežne moći, tako da se nađe za svakoga ponešto,“ govori Šeparović.

jeg se osjećaju sigurnijima prilikom putovanja, ali i povoljnoj epidemiološkoj situaciji tijekom sezone. „Korčula je postala prepoznatljiva kao destinacija koju vrijedi vidjeti. Ona glasi kao jedan od najljepših otoka, a to nam je velika prednost. Naši privatni iznaj-

mljivači su podigli kredite i dosta poradili na kvaliteti smještaja.

Rekao bih kako je kvaliteta usluge porasla za dva koplja. Kvaliteta je sve veća u svim tipovima smještajnih jedinica, a sve je više vila i smještajnih kapaciteta za goste visoke platežne moći, tako da se nađe za svakoga ponešto,“ govori Šeparović.

Pozitivni rezultati i u posezoni su ugodno iznenadili Korčulane. „Posezona nikada nije bila ovakva i ugodno smo iznenađeni. Još ima turista, mislim kako će se taj trend nastaviti i ubuduće,“ dodaje Šeparović.

Na pitanje je li im pomoglo to što su otok, pa su kao takvi nešto izoliraniji, Šeparović kaže kako je to sigurno bila psihološka prednost, mada u naravi baš i nije tako. „Istina je kako smo otok, no povezani smo. Svaki dan je dolazio trajekt iz Splita, dolazilo se i iz Dubrovnika i dosta ljudi je pristizalo. Nismo toliko izolirani, ali psihološki učinak kako smo kao izoliraniji nešto sigurniji tijekom epidemije sigurno je učinio svoje,“ odgovorio je Šeparović.

Uz Općinu Blato, sjajne rezultate u rujnu bilježe i ostale korčulanske općine. Tako je grad Korču-

la ostvario 65,79 posto u dolascima i 84,86 posto u noćenjima od rujna 2019. godine. Vela Luka bilježi iznimne rezultate. Tako je na 87,28 posto u dolascima u odnosu na rujan 2019., a u noćenjima je ostvarila 0,42 posto bolje rezultate nego u rujnu 2019.. Lumbarda je ostvarila 83, 78 posto u dolascima od ukupnih rezultata u rujnu 2019., ali i 3,04 posto više noćenja nego u rujnu 2019.

Smokvica je u rujnu 2021. zabilježila 76,55 od ukupnih rezultata iz rujna 2019., a u noćenjima čak i više - za 3,13 posto nego u rujnu 2019..

DESTINACIJE KOJIMA SE POSJETITELJI VRAĆAJU I U KORONI Uz Lastovo i Korčulu, odlične rezultate u rujnu ove godine bilježi i Općina Orebić. Ona je tako ostvarila 99,62 posto od ukupnog broja dolazaka iz 2019. te 7,74 posto više noćenja. Općina Orebić poznata je po mjestu Viganj kao destinaciji u koju rado dolaze surferi, ali i po Podobuču i Potomju te njihovim vinogradima. Radi se o područjima u koja rado pristižu stalni gosti te im se vraćaju iz godine u godinu, a čini se kako ih u tome nije spri-

Tablica dolazaka i noćenja, usporedba rujna 2021. i 2019.

ječila ni epidemija koronavirusa.

Turističkim rezultatima iz rujna 2019. godine ozbiljno su se približile i općine Janjina, Mljet i Ston. Čini se kako u vremenu epidemije gosti radije biraju nešto mirnije destinacije za uživanje u prirodi i kvalitetnoj gastronomiji.

...

Uz Lastovo i Korčulu, odlične rezultate u rujnu ove godine bilježi i Općina Orebić. Ona je tako ostvarila 99,62 posto od ukupnog broja dolazaka iz 2019. te 7,74 posto više noćenja. Općina Orebić poznata je po mjestu Viganj kao destinaciji u koju rado dolaze surferi, ali i po Podobuču i Potomju te njihovim vinogradima.

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

MEĐUNARODNA RADIONICA

DOBROSLAVIĆ O PROBLEMU PLASTIKE U MORU: „Podmorje će u budućnosti čistiti specijalni roboti“ „BORIMO SE PROTIV ZAGAĐENJA MORA, dobro surađujemo s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja i našim Sveučilištem,“ istaknuo je Dobroslavić Župan Nikola Dobroslavić nazočio je u utorak u Dubrovniku na kapitalizacijskoj radionici Projekta PLASTIC BUSTERS MPAs u organizaciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Plastic Busters MPAs Interreg Med projekt okuplja 15 projektnih partnera kao i 17 pridruženih institucija iz 8 mediteranskih zemalja. Krajnji cilj projekta je poboljšati zaštitu staništa i vrsta u pelagijskim i obalnim morskim zaštićenim područjima kroz ciljano praćenje, procjenu, prevenciju i ublažavanje utjecaja morskog otpada.

Kako je istaknuo župan Nikola Dobroslavić, aktualna je to tema, a naša je županija pravo mjesto za predmetnu raspravu. ”Veliki dio područja naše županije su zaštićena područja i na kopnu i u moru. Više od 50 posto teritorija DNŽ je pod nekom vrstom zaštite.

Veći dio tog zaštićenog područja je u morskom dijelu. Sva ta područja koja štitimo izložena su raznim vrstama zagađenja, posebice plastikom u moru. Mi kroz pravilno gospoda-

renje otpadom nastojimo smanjiti količinu te plastike, ali nismo uspjeli izbjeći naplave plastike koje dolazi s mora. Apeliram na sve zemlje jadranskog i jonskog mora te Mediterana da zajedničkim naporima smanjimo i eliminiramo takvu vrstu otpada”, rekao je župan Dobroslavić. „Borimo se protiv zagađenja mora, dobro surađujemo s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja i našim Sveučilištem. Istaknuo sam projekt SEACLEAR - čišćenja podmorja pomoću specijalnih robota,“ objavio je Dobroslavić na društve-

nim mrežama.

Vrijedi spomenuti kako je 15. i 16. rujna u organizaciji Regionalne agencije DUNEA, u prostorima Studentskog doma i Sveučilišnog kompleksa na Bistrini, održan partnerski sastanak projekta SeaClear, trenutno jednog od najzanimljivijih akcija na sceni projekata financiranih EU sredstvima. Fokusna aktivnost je razvoj prototipa autonomnog sustava robota za prikupljanje otpada s morskog dna i iz stupca vode. Kao prateće događanje partnerskom sastanku, Sveučilište u Dubrovniku zajedno sa stručnim

...

Busters MPAs Interreg Med projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj s iznosom od 4.296.000 €, a ukupni proračun iznosi 5.055.000 €.

Trajanje projekta je 48 mjeseci.

dijelom konzorcija, provodi preliminarna testiranja dijelova autonomnog sustava robota u akvatoriju Lokruma. Župan Nikola Dobroslavić kazao je tada kako je hrvatsko more čisto, ali ipak ima veliku količinu stvari koje tamo ne pripadaju. ”Mi smo ih do sada uklanjali uz pomoć ronioca kojima smo zahvalni na tomu. Uz ovaj projekt će to raditi roboti što će olakšati posebno na onim mjestima koja nisu dostupna.

Vjerujem kako ćemo uz pomoć robota dobiti kvalitetno rješenje za čisto podmorje”, rekao je tada župan Dobroslavić.

SeaClear ukupni proračun iznosi nešto manje od 38 milijuna kuna, a financira se u 100 postotnom iznosu iz Europske unije iz programa HORIZON 2020, kroz koji je za područje Dubrovačko-neretvanske županije osigurano više od šest milijuna kuna. Jedini hrvatski partneri su Regionalna agencija DUNEA i Sveučilište u Dubrovniku. Prijavljen je na poziv Informacijske i komunikacijske tehnologije 2018. – 2020., shema financiranja znanstveno-inovacijska (RIA) te je od ukupno 56 prijavljenih, jedan od četiri projekta odobrenih za financiranje.

17

18

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

MOŽE LI TEHNOLOGIJA ZAMIJENITI ČOVJEKA?

BEETHOVENOVA ILI ‚ROBOT Pomoću umjetne inteligenc je bila samo skica na papiru MOŽE LI TEHNOLOGIJA umjetne inteligencije naučiti ‚biti’ Beethoven i dovršiti ono što je ostalo nedovršeno na papiru kada ga je u stvaralaštvu prekinula smrt? Osjeća li se u završenoj simfoniji Beethovenov duh i jesu li ovakvi pothvati etični, razgovarali smo s profesorima glazbe i renomiranim dubrovačkim glazbenicima.

PETRA SREBROVIĆ BEETHOVEN HAUS BONN MUSEUM, IVONA BUTJER MRATINOVIĆ, OSOBNA ARHIVA

P

rošle subote održana je svjetska premijera 10. simfonije Ludwiga van Beethovena, koja je završena uz pomoć umjetne inteligencije (AI-Artificial Intelligence) i tima međunarodnih stručnjaka. Deutsche Telekom, u suradnji s grupom međunarodnih glazbenika i stručnjaka za umjetnu inteligenciju, tako je predstavio jedan od najvećih kulturnih projekata u svijetu.

Beethoven je skicu 10. simfonije napisao prije 199 godina, no zbog lošega zdravlja i skore smrti, sve je ostalo samo na skicama. Skoro 200 godina kasnije, zahvaljujući nevjerojatnim dostignućima ljudskog roda i tehnologija koje smo raz-

vili, Beethoven je dobio kraj svoga desetog maestralnog djela.

Pod vodstvom generalnog glazbenog direktora Dirka Kaftana, skladatelj Walter Werzow i Beethovenov orkestar iz Bonna premijerno su izveli dovršenu 10. simfoniju na Telekom Forumu.

KAKO JE SIMFONIJA NASTALA Tehnologija umjetne inteligencije u ovom projektu trebala je dokazati da može biti kreativna. A to je potkovano dugogodišnjim pripremama, pa je tako analizirana cijela Beethovenova glazbena ostavština, a to znači apsolutno sve simfonije, svaka nota, zapis i glazbena skica, nakon čega je sve pretvoreno u oblik koji umjetna inteligencija može čitati. No, ni to nije sve, pa je osim čitljivih zapisa, obrađivan i glas jer se glazba sastoji od glasova koji daju smi-

Paola Dražić Zekić, dubrovačka glazbenica

sao. Osim toga, podaci o skladateljima koji su utjecali na Beethovena, odnosno bili njegovi uzori također

su uneseni u sustave umjetne inteligencije na obradu.

Iza projekta tako stoji 66 GB materijala, više od 10 tisuća

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

19

TSKA’ 10. SIMFONIJA? cije dovršena simfonija koja u, stižu reakcije stručnjaka ...

Prošle subote održana je svjetska premijera 10. simfonije Ludwiga van Beethovena, koja je završena uz pomoć umjetne inteligencije (AI-Artif icial Intelligence) i tima međunarodnih stručnjaka.

obrađenih glazbenih djela, 10 glazbenih i AI stručnjaka te impresivnih dva milijuna nota. Na taj način je tehnologija strojno učila postati, jedan i jedini – Ludwig van Beethoven.

Mogu li kompjuteri, strojevi, roboti, odnosno tehnologija koju je stvorio čovjek zaista biti kreativni, predvidjeti misaoni put jednog od najvećih glazbenika svih vremena dovoljno dobro da zaista dovrši njegove maestralne glazbene doprinose; je li ovu simfoniju više možemo nazivati ‚Beethovenovom’ ili ona sada postaje ‚robotska 10. simfonija’, te kako ona

Beethovenova skica 10. simfonije čuva se u muzeju Beethoven-Haus Bonn museum

uopće zvuči uhu poznavatelja klasične glazbe, razgovarali smo s profesorima glazbe i renomiranim dubrovačkim glazbenicima.

ZVUČI KAO BEETHOVEN, ALI IPAK, NEDOSTAJE DUHA

Poznata dubrovačka glazbenica, Paola Dražić Zekić istaknula je kako je ovo jedan od testova važnih za razvoj umjetne inteligencije, pa su po njenom mišljenju zbog toga upotrijebili Ludwiga van Beethovena, napomenula je i kako je Beeho-

ven jedan od umjetnika bez pravnog naslijednika, stoga za njegovu glazbu nisu potrebna autorska prava koja za sobom vuku velike iznose

Nastavak na sljedećoj stranici

20

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

novca. „Kada se tako sofisticirani sustav ‚nafila’ Beethovenovim obrascima, naravno da će stvoriti nešto što u dobroj mjeri zvuči kao Beethoven. Ali, Beethoven je bio Beethoven i zato jer je rušio obrasce i pravila. Svoja djela je godinama znao prepravljati i brusiti. Glazba, uza sva pravila, ipak je u prvom redu proizvod duše, emocije i nadahnuća. Svirala sam svih devet Beethovenovih simfonija – one nisu samo blještavilo i gomila zvuka, nego su prepune ljudskog srca. Ovaj eksperiment me kao ljubitelja glazbe nije dodirnuo“, istaknula je Dražić Zekić. Uz to je nadodala i opasku kako joj se ne sviđa „strašno puno sekvenciranja i ponavljanja obrazaca“, što je nešto što samo poznavatelji glazbe mogu čuti i razumjeti.

DOBAR ALAT, ZGODNA MUZIKA IZA KOJE JE ČOVJEK

Aljoša Lečić, pijanist i profesor klavira podijelio je s Dubrovačkim dnevnikom razmišljanja o umjetnoj inteligenciji u glazbi, pa i o ovom konkretnom projektu. „Znam za ovu priču duže vrijeme, za samu umjetnu inteligenciju u kontekstu glazbe, to nije ništa previše novo. Sada se radi o nedovršenom potencijalnom remek djelu velikog kompozitora, to je nešto drugačije“, započinje Lečić. „Ova priča ima dva dijela, jedan prije i jedan poslije slušanja. Ovo se tiče svih 7 ipo milijardi ljudi na zemlji.

Mene kao muzičara naravno zanima kako to zvuči, ali svako umjetničko djelo ima namjeru kojom se samo djelo radi. A umjetna inteligencija nema sama od sebe namjeru da napravi 10. simfoniju prema motivima Beethovena, njoj je netko, da slikovito kažem, rekao: napravi jednu moguću ver-

Aljoša Lečić, pijanist i profesor klavira

...

Mogu li kompjuteri, strojevi, roboti, odnosno tehnologija koju je stvorio čovjek zaista biti kreativni, predvidjeti misaoni put jednog od najvećih glazbenika svih vremena razgovarali smo s profesorima glazbe i renomiranim dubrovačkim glazbenicima.

ziju dovršenja te simfonije.

U tom smislu je to zgodan alat s kojim se takvo nešto može napraviti. Ja bih takvu stvar procijenio posebno intrigantnom u momentu kada bi se AI sama, baš sama, odlučila završiti simfoniju, kada bi to bio jedan kolektivni organizam koji sam odlučuje hoće li završiti skladbu Beethovena ili npr. Justina Biebera. Što se tiče zvuka, to je kuriozan rezultat, zgodna muzika, može biti dopadljiva nekome tko je zainteresiran za slušati Beethovena. U tome je umjetnoj inteligenciji svejedno je li završava Beethovena i Biebera“, pojašnjava Lečić uz opasku kako nema ništa protiv muzike Justina Biebera, već ga samo uzima kao običan primjer pop glazbe nasuprot klasične. „Umjetnoj inteligenciji nedostaje ideja zašto bi završila baš Beethovena, a ne neku drugu stvar, u tom

smislu iza umjetne inteligencije još uvijek stoji čovjek. Možemo ovo slikovito usporediti s orguljama u Zadru, zvuk nastaje potpuno slučajnim valovima mora, ljudi to doživljavaju kao fantastičnu intervenciju jer je to arhitekt napravio. I to je poanta, postoji namjera, a kod umjetne inteligencije ne postoji namjera“, ističe Lečić. „Možemo se ovdje dotaknuti situacije kada je testni samovozni Uber ubio pješaka. Sudski proces je završen nagodbom, jer očito nije bio nitko kompetentan da odluči tko je kriv, to govori jako puno o samome organizmu AI inteligencije. Kada se ta cijela priča pusti s lanca, pitanje je kada ćemo dopustiti da nam zvučnu kulisu radi AI. To je stvar i našega ukusa, a s druge strane našega ne angažmana prema zvukovima koji nas okružuju, kada nas to nije briga to znači da smo prešli u sferu da nam glazba nije bitna. Beethoven je u nekom trenutku života možda osjetio želju da se nadmeće sa sudbinom, možda ga je mučila neostvarena ljubav, ili je imao poruku za one koji cijene njegovo djelo. Što god bilo, osjetio je impuls kojemu se nije, niti mogao, niti želio othrvati i krenuo je pisati.

Za sada, takav impuls, a onda niti razlog AI nema, izvan onoga koji joj se zada kao zadatak. Onog trenutka kad AI bude imala takav impuls, očito joj više nećemo trebati“, zaključuje Aljoša Lečić.

GLAZBA KOJA POMIČE GRANICE

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

punosti formulira u cjelovito glazbeno djelo. Međutim, takva glazba, ma koliko god ona bila zanimljiva i koliko god pomiče granice, ipak je u konačnici iskustveno lišena onog stvaralačkog zanosa i rasta kojeg može proizvesti samo ljudsko biće, tj. sam skladatelj“, zaključuje Vidak.

Antun Vidak, profesor glazbene teorije

Antun Vidak, profesor glazbene teorije u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića smatra kako je ‚algoritmičko komponiranje glazbe nevjerojatno postignuće i sasvim legitiman postupak komponiranja’. „Ovoj metodi u kojoj se partitura stvara putem umjetne inteligencije, dakle korištenjem automatskih, mehanički definiranih procesa i algoritmova, sve više pribjegavaju kompozitori i koriste kao pomoćno sredstvo komponiranja, neki od njih čak u potpunosti, međutim ona je u konačnici ipak plod suradnje čovjeka i stroja“, uvodi nas u razgovor Vidak. „Drugim riječima, ljudsko biće je i dalje odgovorno za njen konačan rezultat. Dugo se na kreativnost gledalo

kao na nešto što može nastati samo u ljudskom mozgu, međutim sve je više primjera, sviđalo se to nama ili ne, da to ipak nije tako. Algoritmi dominiraju našim svakodnevnim životom, bilo da vozimo, radimo ili obavljamo neku drugu aktivnost.

Na tom tragu, bilo je i ranije manje-više uspjelih radova kada su računala dovršavala nedovršene skladbe skladatelja poput Gustava Mahlera, Franza Schuberta i drugih“, otkriva Vidak. „Isto tako, bilo je i više pokušaja da se u sprezi umjetne inteligencije te tima stručnjaka sastavljenih od niza povjesničara, skladatelja i informatičara, zapis Ludwig van Beethovenove 10. simfonije, koja postoji tek u nekoliko fragmenata u pot-

PODSJEĆA NA BEETHOVENA, ALI FALI ONO ‚NEŠTO’ Poznati dubrovački glazbenik i glazbeni producent Giorgio Baranac istaknuo je kako „glazbene fraze u orkestraciji podsjećaju na Beethovenove alate“. „Međutim, trebalo bi se vratiti na osnovno pitanje neodvojivosti umjetnosti i ljudskosti. Neki inspiraciju u umjetnosti nazivaju Božanskim dodirom, u nekom modernijem slengu kažu ‚spojio se na kanal’, ali

svakako to ‚nešto’ je dar koji računalo ne može nikako i nikad imati uz svu slavu, novac i tehnička dostignuća. Stoga bi Beethovena ostavio na miru i uživao u onom savršenstvu koje je ostavio čovječanstvu. Netko od slušatelja lijepo je komentirao: ‚big brain, small heart’, zaključuje Baranac za Dubrovački dnevnik.

Bilo kako bilo, slažu se svi naši sugovornici, veliki je ovo uspjeh na polju tehnologiju umjetne inteligencije.

Glazba svakako zvuči ‚beethovenski’, no ipak, svima im je zajedničko razmišljanje kako umjetna tehnologija nije, i ne može biti Beethoven, a u tome ćemo se, naravno, svi složiti. Zanimljive su ove intervencije tehnologije u kreativnim procesima stvaralaštva i svakako su dio budućnosti koja nas svih očekuje.

Giorgio Baranac, glazbenik i glazbeni producent

21

22

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

AUTOMOBILISTIČKI AS

VELIKI INTERVJU NIKA PULIĆ li se uključiti u utrku, uopće HRVATSKI VOZAČ, višestruki hrvatski pobjednik i uzastopni trostruki europski pobjednik na brdskim utrkama AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

P

rvi brzi automobil Niko Pulić je kupio svirajući s bendom po taracama dubrovačkih hotela. Tada je bio maloljetan. Kasnije, s nepunih 30 godina kupio je prvi ozbiljan trkaći automobil od novaca zarađenih sa špedicijom.

Nije bilo jednostavno, jer je morao sedam godina voziti kamione kako bi skupio 25 tisuća tadašnjih maraka. Višestruki hrvatski pobjednik i uzastopni trostruki europski pobjednik na brdskim utrkama govori kako je jedini u državi od nule napravio šest vozila, tri kamiona i tri trkaća automobila.

S legendom hrvatskog automobilizma, pokojnim Dubravkom Čikorom, upoznao se slučajno i od tada su bili nerazdvojni kao prijatelji i u osvajanju trofeja. U razgovoru za Dubrovački dnevnik Pulić je pričao kako je ušao u svijet automobilizma, prisjetio se utrka koje su se održavale devedesetih u gradu, govorio je o europskim trofejima, otkrio koje rituale prakticira prije vožnje...

Kako ste ušli u svijet automobilizma?

- Evo baš kraj ovog mjesta gdje danas sjedimo, hotela Lera, pokojni Dubravko Čikor me zaustavio jer je vidio da imam dobar trkaći auto i pitao me bi li se uključio u vježbu za utrku. On tada nije znao da uopće nisam imao vozačku dozvolu jer sam imao 17 godina i par mjeseci. Vozio sam na tuđe dozvole. No, ipak sam se odazvao pozivu i kasnije svoj prvi pokal ostvario na ime Vicka Šoletića, brata tadašnje djevojke, današnje supruge. Tada sam se zarazio i reklo bi se kako benzin iz krvnih žila nije mogao izaći do dana današnjeg. Inače, prvi put sam u automobil ušao s godinu i pol kada me je pokojni tata stavljao u skute. Kako sam odrastao mijenjao sam bicikla i motore, ali nikad nisam bio za dva kotača.

Tada su na red sigurno došli automobili. Kako ste kupili prvoga?

- Prve novce sam zaradio kao glazbenik svirajući po taracama dubrovačkih hotela. Bili smo mladi bend, svirali smo tri-četiri godine u Hotelu Neptun, a gostima hotela smo se jako sviđali. Tako

sam prije 16. rođendana na ljeto kupio prvi automobil. Ni tada nije bilo lako zaraditi novce za auto, ali glazba je bila dobro plaćena pa sam uzeo dobro uređenog trkaćeg ‚fićeka’.

Jeste li već tada imali viziju kako se želite natjecati?

- Da me Dubravko Čikor nije povukao u taj svijet ne znam bi li uopće ostvario neku karijeru. Samo sam imao viziju o lijepom, brzom, sportskom automobilu, nisam razmišljao o tome kako vozim utrke. Bio sam u vaterpolu, a u Dubrovniku nisu bile organizirane utrke. Kasnije se sve promijenilo, posebice devedesetih kad smo pokazali da imamo puno uspavanih

...

‘NEPREPOZNATLJIV SAM U PROMETU’ “Kad vozim na cesti imam strpljenja za pješake, kolone, nigdje mi se ne žuri tako da mislim da sam neprepoznatljiv u prometu. Možda nekad malo pretjeram na autoputu, ali nemam problema s policijom, ni brzinom”.

talenata kojima nije data prilika.

Osnovali smo klub Čikor-Pulić, kasnije Autoklub Dubrovnik Racing, koji je stvarao hrvatski automobilizam, dao brojne vozače koji su i danas aktivni i ostvaruju dobre rezultate.

I tako je zapravo stvorena tradicija trofejnog kluba s vrhunskim vozačima.

- Imamo 14 titula kao klub, brojne pojedince koji su napravili vrhunske rezultate vani, imamo najveći broj priznanja, zlatnih i dijamantnih kaciga kao što nema cijela Hrvatska! Ali, iza nas je 30 godina, nije to sve palo s neba. Počeli smo 1994. godine raditi utrke, zatvarali smo Zračnu luku, imali kružne i brdske utrke. I moji europski rezultati su doprinijeli pa smo ucrtani kao automobilistički grad s vrhunskim vozačima. Puno smo pomogli u promicanju Dubrovnika, Hrvatske i automobilizma.

Nevjerojatno je da ste po okončanju rata organizirali utrku gradom. Kako je to izgledalo?

- Vozila se dionica preko autobusnog kolodvora, nekadašnje Petrolove pumpe, pa sad gdje su ova dva centra prema sudu do Doma zdravlja i onda se okretalo preko mosta prema dolje. Još uvijek su padale granate po zračnim lukama te 1993. godine, a mi smo željeli

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

23

ĆA: ‘Kad me Čikor pitao hoću nisam imao ni dozvolu’

...

‘RODITELJI ODGAJAJU VOZAČE’ “Što se tiče velikog broja prometnih nesreća i stradavanja mladih, najviše odgovornosti snose roditelji. Zašto djeca moraju dobiti tako jak automobil?

Roditelji moraju odgajati dijete za volan, autoškole ne odgajaju vozače, oni su tu samo da uzmu novce i odrade neke sate, a to nije dovoljno.”

„Budućnost auto sporta u Hrvatskoj je nikakva“

nešto napraviti. Imali smo brojne kontakte i iskoristili smo tu privilegiju pa smo tako doveli utrku u grad. U Kninu smo istu takvu organizirali 1995. godine, mjesec dana nakon oslobađanja. S tim utrkama smo željeli pokazati svijetu da se tu može živjeti i da automobilizam može nešto pokrenuti. Ne znam postoji li čovjek koji je tih devedesetih bio u Dubrovniku, a da nije došao na utrku. Sjećam se, pet dana je padala kiša, ljudi su spavali u hotelu President koji je

imao oštećenja i ujutro kad su se probudili odjeća im je bila mokra jer je krov prokišnjavao.

Financije su i danas jako važe. Kako je sa sponzorima na tako važnim natjecanjima?

- Ključni problem je što automobilizam u Hrvatskoj nije priznat sport kao što je u Češkoj, Španjolskoj, Njemačkoj i drugima državama. Ovdje je na zadnjem mjestu i to odmah smanjuje mogućnost da se uspije kod sponzo-

ra. Srećom postoje ljudi koji jako vole automobile, tvrtke im dobro stoje, u garažama imaju svoje ljubimce, sami ne mogu tako voziti, a žele biti blizu trkača. Oni, da bi sebi dali oduška i ostvarili taj svoj hobi, ulažu u naš sport. Osim toga i mi vozači ‘krpimo’ se sa svih strana, i da nema osobnog novca, ne bismo imali takve rezultate. Potrebna je velika zaljubljenost jer pati obitelj, praktički djeci iz usta dižemo da bismo kupili nove gume i išli na natjecanja. Tu nema profesionalizma kao u dru-

gim sportovima, a da ne pričam o zaradi i življenju od toga. Nije se još uvijek rodio Hrvat koji bi bio u Formuli i živio od automobilizma. Inače, smiješno mi je da INA ima svoj logo na kapicama vaterpolskog kluba, a ne na automobilima. To je čisti promašaj marketinga.

Nastavak na sljedećoj stranici

24

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Frustrira li vozača kad dođe do totalne nesreće? Toliko toga ste uložili u automobil i onda samo jedan krivi zavoj ili neka druga pogreška i u nekoliko minuta se uruši taj sav trud.

- Ima vozača koji su u godinu dana imali sedam vožnji i četiri ‚totalne’, a to im nije početak nego voze 10 do 15 godina. Oni su na svaku vožnju izašli. Bez obzira na frustraciju čovjek se ne može od toga maknuti. Onda slijedi uništavanje života idućih tri, četiri godine pa se opet nešto skupi, obitelj se sažali, uskoče prijatelji u pomoć i onda kažu - idemo to napraviti.

Jesu li vam se javljale misli da odustanete od svega?

- To se događa nakon svake druge ili treće utrke. Ponekad se sve spoji i nanižu se brojne stvari poput kašnjenja s plaćanjima, dugovi i još svašta nešto. Tada kažem - ‚Neću više, puna mi je pipa svega!’. Onda dođe do neke male pauze pa se opet nešto iskemija, ni sam ne znam kako uspijem. A možda i nas čudne ljude prati neka luda sreća... Bog nas nekako stvori pa kad misliš da je sve gotovo nekako uspiješ nešto riješiti.

Negdje sam pročitala kako vas je strah pred svaku utrku.

Ipak je ključna visoka razina poštovanja, a ne ludost i nepromišljenost?

- Uvijek kažem da ako čovjek nema respekta, dozu straha i poštovanja prema onome što radi da ne može uspjeti. Ja sam i preoprezan, u mene sve mora biti točno u milimetar. U svojoj karijeri nisam ušao u zavoj kao što to mnogi rade pa zažmirio i rekao ‚Neka mi je Bog na pomoći’. Ako ulazim u zavoj 99,99 posto sam siguran da ću izaći iz njega i nastaviti natjecanje. To pokazuju i rezultati i samo je došlo do jedne jedine štete u 40 godina.

Da, ono izlijetanje u Buzetu je bilo nevjerojatno kao i sama činjenica da ste iz automobila izašli neokrznuti.

- I tu nisam bio kriv ja, nego tehnika koja nije pretpostavila toliki preljev vode. Tih dana je bila užasna kiša, imao sam kišne gume, sve je napravljeno da ne dođe do aquaplaninga, ali blokirao je jedan od regulatora. Izletio sam 200 kilometara na sat i izašao bez ogrebotine. Taj inženjer je i danas sa mnom jer je napravio sve do savršenstva, ali čo-

„Nikad nisam bio za dva kotača“

vjek nikad ne zna sto posto. Ovo je samo primjer koliko je sigurnosna oprema važna.

Ostanu li čovjeku traume nakon takve nesreće?

- To je bilo nešto najgore što mi se dogodilo u karijeri, ali traume nisu ostale, to je za mene prolazno.

U privatnom životu imam preko šest milijuna kilometara iza sebe, puno sam vozio špediciju, vezan sam za Zagreb i Stuttgart te sam svaki tjedan na putu. Događaju se ljudima razne tragedije, čovjek se posklizne na ledu, udari glavom i tako strada. Sve je to negdje zapisano i zna se unaprijed.

Imate li neke svoje rituale prije utrke?

- To počinje ujutro kad se probudim pa se nastavlja dok jedem, dok sjedim, dok se oblačim...

Imam baš dosta rituala i ako se nešto poremetilo do samog kretanja i paljenja zelenog svjetla na semaforu, moram biti posebno oprezan jer neće štimati. I doista uvijek nije štimalo onako kako sam ja zamislio, ako se taj ritual na neki način promijenio. Meni to nije praznovjerje nego mi daje sigurnost i drugačiji pristup onom što ću učiniti za nekoliko sati.

A vjera?

- Ništa bez ozbiljne vjere u to da me netko prati i čuva. Ne bih se bavio ovim poslom da ne vjerujem u to. Imam krunicu koja je sa mnom od 1983. godine, kad sam igrom slučaja bio vozač trojice tadašnjih svećenika koje je po prvi put poslao papa Ivana Pavao II. da vide što se to događa u Međugorju. S njima sam proveo četiri, pet dana, iz Međugorja smo išli u Sarajevo i Split pa kasnije opet u Međugorje gdje sam uzeo krunicu koja je blagoslovljena. Nema

... ‚REKAO SAM: JA TO MOGU, BIT ĆU PRVAK EUROPE’ „U Europu sam prvi put došao 1994. godine kad smo Dubravko Čikor, Dražen Belohradski i ja bili Croatia tim. Tada sam bio treći i vidio sam da su tamo ljudi normalni, ni po čemu se ne razliku od mene, imaju iste automobile, samo možda više novaca i bolje gume. Tad sam rekao - ‚Ja to mogu! Bit ću prvak Europe’. Mislio sam da će ići puno lakše, međutim trebalo je punih šest godina jer 1999. godine je došao prvi trofej. Onda sam rekao - ‚Ok, ovo se nije dogodilo slučajno. Sad ću pokazati da ću i iduće godine biti prvak’.

To sam i ostvario pa sam i 2001. godine ponovno bio prvak.

Inače nitko nije bio tri puta zaredom, ali ja sam uspio.”

šanse da bih krenuo u utrku, a da ona nije na mjestu gdje mora biti. Ja to ne pokazujem i ne radim da drugi vide. To je jednostavno jedan od mojih rituala.

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

vozača to su sve ljudi koji su prolazili identično kao ja - nisu imali novaca, ni bogate roditelje, samo su imali drugačiju žicu za automobile i utrke nego drugi. Mi smo svi jednaki, ali imaju oni koji su najbolji među najboljima i upravo oni prave bolje rezultate. Najbolji su imali sreću da su uspjeli doći u timove kojima je to na nivou svijeta biznis i gdje se vrte veliki novci.

„Čitav Dubrovnik je devedesetih bio na kružnoj utrci“ Što je najvažnije u automobilizmu - novac, tehnika, tim, trening, sreća?

- Sve od navedenog. Ako kockice nisu posložene onda ne funkcionira, a važan je i talent. Ima puno boljih vozača, ali možda nemaju vremena i novaca za naći sponzore. Većina trkača u Dubrovniku vezana je za obiteljski ili privatni posao pa je teško organizirati vrijeme za poći i gledati utrke i još voziti.

Postoji li idealno vozilo?

- Ja trenutno vozim Smarta, BMW sam vozio na prvenstvu Europe, a prije toga Lanciu.

Svako pet do deset godina pojavi se neka tvornica automobila koja izbaci iz svoje grupacije dobar trkaći automobil. Ako si u trendu i ako to želiš pratiti, onda moraš ići za tim. Danas se zna koji je najbolji automobil, ali većina vozača ga može sanjati. Od devedesetih do naovamo cifre su se samo povećale.

Doista je tehnika nevjerojatna. Nešto što čovjek prije deset godina nije mogao ni zamisliti, danas je na tržištu.

- Baš sam o tome pričao s prijateljima koji su od mene stariji nekih šest godina i koji su prekinuli karijeru ‘90.ih, kada sam ja bio u najvećoj žiži s rezultatima. Tada smo vozili automobile od 400 do 450 konja i borili se s vremenom na Grobniku. Sad se može dovesti skoro pa cestovni automobil, primjerice Seat ili Ford Fiesta koji imaju tri cilindra na 220 konja. S takvim karakteristikama se mogu praviti bolji rezultati nego s Lanciom na četiri pogona s 450 konja! To je nevjerojatno, ali jednostavno tehnika, stabilnosti, ubrzanja, turbo motor, kočenje i ostalo je otišlo naprijed i teško je zamisliti što će još biti u budućnosti.

Jedan mi je pilot rekao kako je opasnije sjedenje u uredu od zrakoplovstva. Koli-

ko je zapravo automobilizam opasan sport u odnosu na druge?

- Više ljudi strada u rukometu, košarci ili nogometu nego u automobilizmu. U drugim sportovima jako često ljudi padaju od srčanog udara. Iako se u automobilizmu radi o velikim brzinama, statistike govore da smo daleko po smrtnosti. Kod nas je sve napravljeno upravo za te brzine od sigurnosne opreme do pojaseva i druge zaštite. Na Formuli se cijelo vozilo uništi i onda vozač izađe neokrznut pa prošeta do boxa.

Sigurno ste na natjecanjima upoznali brojne slavne vozače. Tko je od njih ostavio najviše utjecaja na vas?

- Svi su ostavili neki dojam, ali ako bih morao nekog istaknuti to su onda Česi koji su kulturni, strašni vozači i kod njih je popularnost automobilizma najveća u Europi. Što se tiče

Kakva je budućnost hrvatskog autosporta?

- Nikakva. Trideset godina je ravna crta koja ovisi samo o fanaticima i zaljubljenicima i tako će dugo ostati. U Češkoj je tako bilo dok se nisu osamostali, ali tamo su Amerikanci uložili veliku lovu i odlučili se promovirati kroz automobilizam, a i hvala Bogu imaju i tvornicu Škodu. Zato im je automobilizam sport broj jedan, dok se kod nas ulaže u nogomet, tenis i ostale.

Ima li u Dubrovniku prostora za napredak?

- Želja nam je Nagradu Dubrovnika dovesti na jednu od 12 prvenstva Europe. Počeo sam projekt da utrka bude na Zvekovici prema Stravči i Dubi, ali nismo uspjeli pa je to pošlo u Buzet, ali ne mora biti vječno tamo. Voljeli bismo da AK Dubrovnik Racing bude organizator utrke. Treba nam i lijepa karting staza jer u Hrvatskoj imamo samo Grobnik koji je 70 posto trkačka staza. U Dubrovniku su klimatski uvjeti odlični, zračna luka je blizu, imamo brojne hotele, ali eto predaleko smo od onih koji imaju novce pa nas vide kao ‘slijepo crijevo’. Postoji naša vizija da staza živi cijelu godinu.

25

26

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

MIGRANTI JEDINO RJEŠENJE

Hrvatska policija na hr po hrvatskim penzijam JEDINO RJEŠENJE SU MIGRANTI. Voljeli ih ili ne, bez njih neće biti penzija. Postupci hrvatske policije za svaku su osudu, jer batinanje nitko ne zaslužuje, ali ako već ljude nije briga za tuđi život, valjda im je stalo do svoga MARO MARUŠIĆ SCREENSHOT LIGHTHOUSE REPORTS

Š

okantne video snimke s hrvatske granice u hipu su obišle Europu – hrvatski policajci udaraju po mirovinskom fondu. Europska komisija sva je u čudu, ne može vjerovati zašto se hrvatska policija okomila na hrvatske penzije. Najluđe od svega što brojni Hrvati na društvenim mrežama pozdravljaju čin hrvatske policije kojim će jednog dana u budućnosti ostati bez mirovine.

-Bravo, policijo!

-Samo tuci, i ja bih!

-Samo jako. Svaka čast MUP-u Hrvatske!

-Samo tako nastavite, da je vodstvo kako treba i vojska bi vam pomagala!

-Mogli su i s nekim ozbiljnijim oružjem!

Ovo su samo neki od komentara radišnog hrvatskog naroda koji želi umrijeti na radnom mjestu. Ne trebaju njima penzije, ne treba njima mirovinski fond, oni žele svoj radni ži-

vot dati za Domovinu, umrijeti na prvoj liniji blagajne Konzuma. Zašto bi se odmarao u penziji i igrao s unucima kada možeš raditi noćne sate na recepciji hotela?

Penzije, kako stvari stoje u Hrvatskoj stoje, u budućnosti neće biti, jedino ako dođu preko granice.

NEODRŽIVI SUSTAV Prema najsvježijim statističkim podacima omjer umirovljenika i zaposlenih u Lijepoj našoj iznosi 1 naprema 1,3. I svima onima koji su okinuli razred zbog matematike jasno je da je mirovinski sustav neodrživ bez dodatne radne snage koje ionako nedostaje. Najviše radnika fali u ugostiteljskim djelatnostima, u građevini, u trgovini i prijevozu. Nema doslovno tko raditi – mladi koji bi trebali nositi hrvatsko gospodarstvo pobjegli su glavom preko granice, jer im je dosadilo podcjenjivanje slabim plaćama, a djeca se slabo rađaju upravo zbog istih tih niskih primanja. Tko će u situaciji kada nema vlastiti krov nad glavom, a kada cijene ne-

kretnina divljaju, praviti djecu i samo sebi natovariti dodatan problem? Da, dobro govorite, samo budale.

...

Nema doslovno tko raditi – mladi koji bi trebali nositi hrvatsko gospodarstvo pobjegli su glavom preko granice, jer im je dosadilo podcjenjivanje slabim plaćama, a djeca se slabo rađaju upravo zbog istih tih niskih primanja. Tko će u situaciji kada nema vlastiti krov nad glavom, a kada cijene nekretnina divljaju, praviti djecu i samo sebi natovariti dodatan problem?

Da, dobro govorite, samo budale.

Stoga pitanje je dana kada će sustav do kraja popucati i kada se mirovine više neće isplaćivati.

Jedino rješenje su migranti.

Voljeli ih ili ne, bez njih neće biti penzija. Postupci hrvatske policije za svaku su osudu, jer batinanje nitko ne zaslužuje, ali ako već ljude nije briga za tuđi život, valjda im je stalo do svoga. A ovako kako je sada, vrlo je jednostavno donijeti zaključak – Hrvati koji na društvenim mrežama izražavaju divljenje policiji u tuči migranata u budućnosti će umrijeti od gladi, jer neće imati penzije.

Brojni Hrvati mrze migrante, jer se boje da među njima ima šljama, ISIL-ovaca i terorista.

Naravno da među migrantima ima smeća od ljudi, ali ima ih u svakom narodu uključujući Hrvate. A taj omjer je otprilike uvijek jednak među svim narodima na svijetu. Ima loših ljudi svuda, ali ima i vrhunskih.

NAJBOLJI IGRAČ ATHLETIC BILBAA Inaki Williams je jedan od najboljih igrača Athletic Bilbaa, nogometnog kluba poz-

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

27

Kolumna Škura bura

rvatskoj granici udara ma hrvatskih građana ...

natog po tome što za njega igraju samo Baski. Stari su Baski nacionalisti - čak i u doba suvremenog nogometa gdje bez stranih igrača nikad nećeš osvojiti prvenstvo - oni nisu odustali od svoje politike. Trofej nisu i neće osvojiti još desetljećima što je i normalno kada se oslanjaju samo na svoj narod. Međutim, Williams je crnac, kakav je to, pobogu, Bask i kako može igrati za Athletic koji ne dopušta nastup u svojim redovima ni bijelim strancima, a kamoli crncima?

Inaki se rodio u Bilbau i zbog toga je dobio pravo igranja za crveno-bijele, ali njegovi roditelji su klasični migranti. U Baskiju su došli iz Gane bježeći od gladi i neimaštine. Bosi su prepješačili vruću Saharu s opeklinama na stopalima kako bi se dokopali Europe. Naposljetku su krivotvorili papire i slagali španjolske vlasti da dolaze iz ratom zahvaćene Liberije, pa su im ovi dali politički azil.

Ostalo je povijest. Naselili su se u Bilbau gdje se mali Inaki svojim trudom i zalaganjem vinuo do prve postave slav-

nog Athletica postavši njegov najbolji igrač. Što nas ova priča uči? I U Baskiji se rađa sve manje djece kao uostalom svuda u Europi, ne samo da nema tko raditi, nego nema tko ni igrati za ponos Baskije. Ako u budućnosti za njih ne budu igrali migranti poput Inakija rođeni u Bilbau klub će s njihovom politikom nestati s nogometne scene, jer doslovno neće imati tko nastupati. Do jučer su isti ti Baski na društvenim mrežama pisali hvalospjeve mrskoj španjolskoj policiji što ne dopušta Inakijevim ro-

Nema doslovno tko raditi – mladi koji bi trebali nositi hrvatsko gospodarstvo pobjegli su glavom preko granice, jer im je dosadilo podcjenjivanje slabim plaćama, a djeca se slabo rađaju upravo zbog istih tih niskih primanja. Tko će u situaciji kada nema vlastiti krov nad glavom, a kada cijene nekretnina divljaju, praviti djecu i samo sebi natovariti dodatan problem?

Da, dobro govorite, samo budale.

diteljima ulaz u zemlju, a danas potpuno identični ljudi na društvenim mrežama pišu hvalospjeve sinu tih istih migranata i nazivaju ga ponosom Baskije. Može li luđe?

Nastavak na sljedećoj stranici

28

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

Inaki Williams – Dijete migranata najbolji je igrač Athletica, nogometnog kluba u kojem nastupaju isključivo Baski

Umjesto da se ljudi dijele na dobre i loše, nažalost, još

uvijek se dijele na nacije. Za ti isti, osim ako se ne zovu brojne Hrvate svi su migran- Eduardo da Silva. Onda mu

se dive isto kao Baski Inakiju, a ne razumiju da među migrantima ima sjajnih ljudi i vrhunskih doktora, inženjera, građevinara, a ne samo nogometaša, isto kao što ima i silovatelja, pedofila… Ali njih ima u svakoj naciji i u svim porama društva uključujući Katoličku crkvu. Treba li onda hrvatska policija na granici tući svakog svećenika, jer među njima ima pedofila i silovatelja? Nije teško za shvatiti poantu priče, ali ljudska glupost je beskonačna i neuništiva.

Ne možeš joj ništa dokazati čak ni kada ostane bez egzistencije. Glupost, naime, hrani samu sebe.

30

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Posao

SJAJNA ČOKOLATERIJA U JELSI NA HVARU

Dosadio joj je Zagreb i krenula ispočetka i sad slastice na otoku FEDRU GAMULIN Zagreb je umorio od silnih obaveza.

Odlučila je krenuti ispočetka, preseliti se na Hvar i skroz promijeniti struku. Ovo je njena priča hlepno sljedeću turu ugljikohidrata pričao sam s vlasnicom koja mi je otkrila inspirativnu priču kako je došla na ideju postati čokolater, iako joj struka posve različita.

Fedra Gamulin većinu je života provela u Zagrebu, a njeni su porijeklom s Hvara.

Kako joj se povećavao broj svjećica na rođendanskoj torti glavni grad joj je postajao sve teži za život. Posao, djeca, vanškolske aktivnosti, razne druge obaveze – ujutro bi izašla iz kuće, a vratila se tek navečer.

Fedra Gamulin napravila je veliki zaokret u životu, skroz je promijenila život, a ne samo struku

MARO MARUŠIĆ PRIVATNI ARHIV

T

ijekom skiperaža koje sam radio ovo ljeto, put me često vodio u Jelsu, gdje

sam na rivi uočio čokolateriju Gamulin Chocolates, koja se odmah na prvu razlikovala od uobičajenih. Nudila je handmade praline rađene od belgijske čokolade s lokalnim dodacima poput rogača, la-

vande, naranče... Tu su bili i sjajni sladoledi, također od domaćih proizvoda, a tekstura im je bila božanstvena. Moj ovisnički gen za slatko oduševljeno je tražio nove i nove doze. Gutajući po-

-Tijekom mog života u Zagrebu uglavnom sam radila uredski posao, točnije administraciju. Najveći dio svog radnog staža provela sam u Vipnetu, a radila sam i za neke druge firme. Zagreb te pojede. Dobar je za mlade i studente, ali kako vrijeme ide, odnosno kada dođu djeca, sve je kompliciranije i čovjek je sve umorniji. Od točke A do točke B treba ti sat

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Posao

31

i uredski posao, pa je d radi fenomenalne

Čokolaterija Gamulin nudi praline i sladoled od čokolade, lavande, rogača, naranača, kadulje, smokava…

vremena. Godinama je u meni tinjala ideja da odem iz Zagreba na otok kako bi mi se život usporio – započinje Fedra svoju priču.

KĆER NIJE BILA ODUŠEVLJENA PRESELJENJEM NA OTOK Naravno, od ideje do rea-

lizacije stoji pregršt poteškoća. Gdje se preseliti, što raditi, kako će djeca prihvatiti promjenu?

-Kćer mi nije bila oduševljena idejom odlaska na otok i životom u maloj sredini. Stoga sam je pričekala da završi srednju školu i osamostali se, pa sam

skupa sa petnaestogodišnjim sinom (taman kretao u prvi srednje), koji nije imao ništa protiv, došla u Jelsu 2014. godine. Svi su mi govorili da sam luda, gdje ću s tinejdžerom doći živjeti u selo, ali napravila sam po mome i na kraju je ispalo odlično – prisjeća se hrabra žena.

Nije u početku sve bilo jed-

nostavno. Fedra nije ni točno znala što će raditi, ali želja za promjenom bila je jača od svih izazova koje su stajale na putu.

Nastavak na sljedećoj stranici

32

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Posao

Sve slastice proizvode se ručno od belgijske čokolade i lokalnih namirnica

-Još dok sam radila u Zagrebu, odmah do naše firme, bila je jedna koja se bavila izradom neobičnih ambalaža za lokalne proizvode. To mi je baš bilo zanimljivo i mislila sam se pa ja sve ove lokalne proizvode imam na Hvaru, samo se trebam spojiti s ljudima i početi nešto slično raditi. Kada sam došla na Hvar, mic po mic, spojila sam se sa ženama koje su radile tradicionalne kolače i marmelade.

One su uglavnom te proizvode prodavale po štandovima i sajmovima, nisu išle dalje.

Na Hvaru sam s jednom ženom, koja je bila upraviteljica jedne zadruge, pokušavala dogovoriti da se proizvode proba plasirati preko zadruge, ali na kraju nisu baš imali sluha, jer su njima ulje i vino najvažniji – govori čokolaterka.

HVARSKI FERRERO ROCHER Iako stvari nisu tekle po pla-

nu odustajanje nikad nije bilo opcija.

-Poslije neuspjeha sa zadru-

...

gom, nas deset žena osnovale smo vlastitu pod nazivom Faria. Ja sam se u toj našoj zadruzi trebala baviti marketingom, ali nismo imali dovoljno novaca za takve aktivnosti, pa sam se i sama prebacila u proizvodnju.

Prvo na što sam se odlučila da ću raditi bila je kombinacija smokve i čokolade, nekakav hvarski Ferrero Rocher – smije se Fedra i dodaje – Počela sam nuditi vinarijama svoje proizvode, a oni su bili oduševljeni, jer se odlično slažu s vinom. Počeli su naručivati veće količine, a ja ih sama nisam mogla sve napraviti, pa sam zadužila familiju. Tako smo jedno ljeto svi radili kuglice od čokolade i smokava. Na kraju sezone je čitava obitelj poludjela od toliko posla, ali uspjeli smo i nismo zeznuli dogovor s vinarijama.

I tada se rodila čokolaterka u Ferdi, iako nikada nije imala

STRAH Pitamo Fedru je li ikad bilo straha i kriza kada je mislila da je najbolje odustati, jer je put prekompliciran.

-Ja sam takve naravi da idem glavom kroz zid. Da sam na početku stala dumati o svim poteškoćama koje me čekaju, možda se ni ne bi odvažila. Kad sam bila mlada odmah bi odustala od nečega što mi nije išlo na prvu, ali u poznijim godina-

ma shvatila sam što mi je činiti, pa stoga nisam ni imala strah.

Sve je nekako išlo po inerciji, uopće nisam razmišljala hoću li uspjeti ili ne, samo sam koračala iz dana u dan, i sve se počelo otvarati. Jedini plan mi je bio da neću uzimati kredite, nego korak po korak, pa kako bude išlo. Kad nemam dugovanja mirno spavam. Na kraju sam us-

pjela i jedino me neka bolest može zaustaviti u daljnjem napretku.

Kada pogledam unatrag potpuno mi je jasno, da ako čovjek ima volje, da može uspjeti u bilo čemu. Odbaciti strah i imati malo ludosti u sebi, to je recept – ponosno će Fedra koja je prije samo desetak godina umorna propadala u uredskom poslu zatvorena među četiri zida.

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Posao

veze s ovom strukom. Naime, ona je završila hotelsko-turističku školu. Nakon te sezone, čitavu zimu je usavršavala znanje o proizvodnji čokolade i pravljenu slastica. Jako joj je puno pomogao internet, preko kojega je završila i razne tečajeve.

-Bez interneta bi čitav proces bio puno sporiji i skuplji. Te sam zime shvatila koliko je škakljivo raditi s čokoladom. Naravno da sam mislila da je puno jednostavnije. Recimo sobna temperatura pri proizvodnji čokolade mora biti 24 stupnja, ni manje, ni više, to su idealni uvjeti. Kroz godine rada dovela sam se do toga da uopće ne moram imati termometar, nego osjećam koja je temperatura. Nakon što sam naučila rad s čokoladom, počela sam kupovati alate za proizvodnju, poput posebnih profesionalnih kalupa. Onda dalje napreduješ, pa sam smislila nove okuse, s lavandom, rogačem i kaduljom – prisjeća se čitavog puta.

Nije bila zadovoljna kako joj je okus rogača ispao, pa je istraživala dalje i otkrila da se sjajno slaže s medom i čokoladom. Potom se posao još dalje razvijao, došli su novi proizvodi i nova pakiranja, otvorila je čokolateriju na rivi u Jelsi, a počela je nuditi i sladoled.

-Sve je to polako išlo. Lako je kad imaš novac koji si spreman uložiti u svu opremu i ostalu logistiku, ali ja ga nisam imala. Htjela sam pokrenuti posao bez kredita.

Kako bih što zaradila, ula-

gala sam dalje u posao, pa je čitav proces išao polako.

I dan danas kupujem dodatnu opremu. Jednog dana kada posao bude dostatan za tri, četiri plaće stvarno ću moći biti zadovoljna do kuda sam došla od samih početaka. Svi vide kraj, ali ne i sve

...

„Kćer mi nije bila oduševljena idejom odlaska na otok i životom u maloj sredini. Stoga sam je pričekala da završi srednju školu i osamostali se, pa sam skupa sa petnaestogodišnjim sinom (taman kretao u prvi srednje), koji nije imao ništa protiv, došla u Jelsu 2014. godine. Svi su mi govorili da sam luda, gdje ću s tinejdžerom doći živjeti u selo, ali napravila sam po mome i na kraju je ispalo odlično“.

prepreke koje su stajale na tom putu – ističe Fedra i odmah skromno naglašava da nije ona jedina u Hrvatskoj koja je prošla sličan put.

Gosti su oduševljeni njenim proizvodima (govorim iz vlastitog iskustva, jer sam

ih vodio tamo), a kako i ne bi bili kada su sve namirnice s kojima radi pomno birane.

NOVI IZAZOVI -Sve su to domaći, ekološki proizvodi, smokva, kadulja, rogač, lavanda, med…, i svi dolaze s Hvara, a čokolada je belgijska koja je po mom mišljenju bolja od švicarske. Povezana sam s malim OPG-ovima i proizvođačima, a kadulju sama berem u prirodi, jer je bolja od one iz uzgoja. Sve su to partnerski, domaći odnosi koji se svode na kombinaciju, ja tebi, ti meni, odnosno međusobno se pomažemo i nije u pitanju čisti biznis – ponosna je na čitav lokalni štih.

Ove zime planira raditi svoje arome od naranče, limuna, koromača i sličnih proizvoda koje će miksati u slasticama, a ne da su već gotove, tako da će i taj dio postati ručno rađen.

-Vidjet ćemo što će se izroditi iz svega, nemam neki pritisak. Vjerujem da će sljedeća sezona biti dobra, jer je i ova bila bolja od očekivane. Bilo je više posla nego što je itko planirao, pa su se svi satrali kao nikada.

Ako će dogodine biti još bolje, unaprijed ću posao, zaposliti još dvoje ljudi. Proizvodi su prepoznati i traže se, najveći je izazov imati logistiku za zadovoljiti svu tu potražnju. Ne smije se dogoditi da nauštrb kvantitete pati kvaliteta. To će biti najvažniji izazov u novom iskoraku koji se trebao dogoditi prije korone, ali ka-

33

...

“Najveći dio svog radnog staža provela sam u Vipnetu, a radila sam i za neke druge f irme. Zagreb te pojede. Dobar je za mlade i studente, ali kako vrijeme ide, odnosno kada dođu djeca, sve je kompliciranije i čovjek je sve umorniji.

Od točke A do točke B treba ti sat vremena.

Godinama je u meni tinjala ideja da odem iz Zagreba na otok kako bi mi se život usporio“.

ko nas je svih usporila, tako je i mene. No s druge strane, ako smo ovo preživjeli, može biti samo bolje – zaključuje optimistično Fedra Gamulin.

Danas je puna samopouzdanja, ali da bi to toga došla, prošla je krvavi put od Zagreba do čokolaterije u Jelsi. Njena inspirativna priča može poslužiti kao putokaz svima koji su nezadovoljni poslom i žele nešto promijeniti, a ne mogu, jer se boje. Nije jednostavno, ali bolje pokušati i ne uspjeti, nego ostati nezadovoljan na istom mjestu čitav život.

34

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Margarita, Martina i Marija - tri sestrice, mljetske krasotice

Josipa i Klara - dvije prijateljice vidimo, a i malo biće ispod mamina srca slutimo

Miho, Orsat i Nino - djeca iz Porta su ljubitelji i znalci ribolovnog sporta

Slobo, Braco i Baldo - u Klub pomoraca svrate rado

Petra i Leona - između dva susreta i novosti bude „tona”

Ana i Matea - kamo god ih razgovor vodi, sigurno je par minuta i o modi

Suzana i Vlatko - presretni što im je radost šetnje Stradunom dana

Marija, Slavica i Milica - čim je zahladilo jesenjom se robom opremilo

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ivan, Tin i Amila - prilika jedinstvena za urediti se svakako je bila

35

Carolina, Lea, Krešimir, Hrvoje, Andrea, slikarica Sunčana i Stojan - kad autorica ima ovoliko braće i sestara s još većim ponosom i veseljem se i prva samostalna izložba otvara

Marc, Iko, Veke i Srđan - svima dragi naši dobri Karmenaši

Mirjana i Stijepo - izložbom su dokazali kako je konavoske lišajeve snimati i umjetnički lijepo

Anđela, Anamarija, Antonija, Marija, Martina, Renata, Luka, Tatjana i Ljiljana - svi su lijepi i elegantni najsvečanijega dana

36

petkom

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

STRATEGIJA

DUBROVNIK KAO SPORTSKA Već sad imamo kvalitetne do treba dodatno ojačati

AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

S

trategija brendiranja Dubrovnika kao sportske destinacije rezultat je sudjelovanja dubrovačkih predstavnika u projektu Brand EU. O projektu Brand EU govorili su Luna Polić Barović iz Dubrovačke razvo-

jne agencije DURA, dok je samu Strategiju predstavio njen izrađivač Zrinko Čustonja. Projekt DUMOTION, kao primjer dobre prakse, predstavio je direktor utrke Alen Bošković.

Luna Polić Barović pojasnila je kako je riječ o europskom projektu iz programa Erasmus+ u kojem je DURA bila partner. Projekt je započeo u listopadu 2018. godine s ciljem osposobljavanja djelat-

nika javnih ustanova kako izraditi projekte za strategije.

DURA je za ovaj projekt dobila 14 tisuća eura.

- Dubrovnik ima jako dobru svjetsku reputaciju i analizom trenutnog stanja zaključili smo kako možemo nadograditi ovaj brend i iskoristiti novu nišu i brendirati Dubrovnik kao sportski grad - istaknula je Polić Barović.

Polazišna točka ove strategije bila je Strategija razvoja

sporta i sportske infrastrukture Grada Dubrovnika.

Izrađivač Strategija brendiranja Dubrovnika kao sportske destinacije Zrinko Čustonja predstavio je temeljni dokument. Ukratko, zaključak Čustonje je kako Dubrovnik već sad ima organizirane kvalitetne događaje, njih dvadesetak te da je to smjer u kojem Dubrovnik treba ići. Čustonja je dodao kako Dubrovnik treba jačati događanja na području grada jer tu ima još puno potencijala.

- Organiziranje sportskih događaja srednjih i malih razmjera, podizanje kvalitete postojećih sportskih događanja, njih 20-ak, treba njegovati i održavati, kao i razvijanje ponude sportske baštine te razvijanje ovog dokumenta strategije sportske destinacije. To je smjer u kojem Dubrovnik treba ići.

Također, treba se okrenuti sportskoj zajednici i pitati ih što im treba, treba pitati i turističke djelatnike i građane kako oni vide brendiranje grada kao sportske destinacije. Ključni čimbenik je da građani prihvate taj brend.

Nadam se da će Dubrovnik postati prvi hrvatski grad ko-

petkom

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

37

ROK JE 8. STUDENOG

DESTINACIJA ogađaje koje

Javni poziv za Program javnih potreba u športu za 2022.

Zrinko Čustonja

ji koristi dio svog identiteta u kontekstu brendiranja sporta - poručio je izrađivač Strategija brendiranja Dubrovnika kao sportske destinacije Zrinko Čustonja.

Kao primjer dobre prakse naveden je DUMOTION, a direktor utrke Alen Bošković govorio je o detaljima.

- DUMOTION, već šesto izdanje, daleko je prepoznat u trkačkoj zajednici širom svijeta jer je poprilično internacionalan. Dubrovnik upravo takvim manifestacijama teži, koje u pros-

jeku zadnje dvije godine ostvaruje preko 11 tisuća noćenja. Na danima DUMOTIONA se događa jako puno ne samo utrka nego i popratnih sadržaja. Na sve to smo ciljali od početka i ostvarili smo 2019. godine. Mislim da je Dubrovnik upravo u posezoni i predsezoni pravo mjesto za širenje sporta, spajanju djelatnosti turizma i sporta kako bi dobili dodatni sadržaj.

Na dobrom smo putu da to zaživi - naglasio je Alen Bošković iz DUMOTIONA.

S

ukladno svojim zakonskim ovlastima, Dubrovački savez športova raspisuje Javni poziv za predlaganje šporskih programa u području javnih potreba u športu Grada Dubrovnika za 2022.

Na prijedlog Skupštine Dubrovačkog saveza športova, Program javnih potreba u športu Grada Dubrovnika za 2022. donijet će Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, sukladno rezerviranim sredstvima u gradskom proračunu za 2022.

Proračunska sredstva namjenski će se rasporediti korisnicima sukladno Pravilniku o mjerilima i krirterijima za vrjednovanje Programa javnih potreba u športu Grada Dubrovnika za 2022.

Javni poziv za podnošenje prijedloga otvoren je od 11. listopada do 8. studenog 2021.

38

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

NIJE SE DAO DO SAMOG KRAJA

PACIFIC PRINCESS bio je brod glumac u romantičnoj američkoj seriji ‚’Love Boat’’ koja je 1975. pokrenula masovni kruzing turizam BROD JE ZAPLOVIO 1971. pod imenom SEA VENTURE, 1975. mijenja ime u PACIFIC PRINCESS, a od 2002. u PACIFIC. ses u brodogradilištu Rheinstahl Nordseewerke u njemačkom Emdenu 14. svibnja 1971., krštena je imenom SEAVENTURE. Bio je to putnički kruzer od 19903 BRT-a, duljine 169 metara, koji je na svojim palubama mo-

gao prihvatiti 626 putnika. Četiri glavna pogonska FIAT diesel stroja ukupne snage 13240 kW pokretala su ga brzinom od 21 čvora.

Iste godine sredinom prosinca isporučen je i brod blizanac ISLAND VENTURE. Oba broda odmah započinju kružna putovanja između New Yorka i Hamiltona u floti Flagship Cruises. Međutim, nešto očito nije krenulo po dobru pa je

mladi ISLAND VENTURE nakon samo jedne sezone iznajmljen kompaniji Princess Cruises, za koju je zaplovio na krstarenjima iz San Francisca za Havajsko otočje. Često je mijenjao kompanije (P&O, Princess Cruises, Hyundai Merchant Marine, Fiducia Shipping) i imena (ISLAND PRINCESS, HYUNDAI PUNGAK, PLATINUM) da bi od 2002. sve do današnjih dana plovio pod imenom DISCO-

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

U

hrvatskim medijima gotovo nezamjetno je prošla vijest iz turskog rezališta brodova Aliaga da je 6. kolovoza 2013. na tamošnje plaže jednog od najvećih rezališta brodova na svijetu nasukan putnički kruzer ACIF koji je to ime dobio samo za posljednju plovidbu. U teglju turskog remorkera IZMIR BULL u svoju posljednju luku je uplovio legendarni prvi televizijski “Love Boat“ - PACIFIC PRINCESS. Novogradnja broj 411 isporučena je naručitelju Flagship Crui-

Discovery, brod blizanac Pacific Princessa

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

39

Pacific Princess

VERY te tako često dolazio i u naš Grad.

SEA VENTURE 1975.

MIJENJA IME SEA VENTURE se uspio zadržati na krstarenjima prema Bermudima sve do travnja 1975. kada ga je kupio Princess Cruises i dao mu novo ime PACIFIC PRINCESS. Sljedećih deset godina na njemu su snimane brojne epizode kultne romantične TV serije “Love Boat“, najzaslužnije za neočekivani brzi skok popularnosti turističkih kružnih putovanja u svijetu.

Od 2002. u floti španjolskog Pullmantura plovi pod imenom PACIFIC, a od 2008., pod istim imenom nakratko i za Quail Cruises. U floti Pacific Cruises ga je pod istim imenom PACIFIC PRINCESS zamijenio nekadašnji R3 koji još i danas često navraća u Dubrovnik.

Koncem 2008. naš dobri stari PACIFIC je upućen na rekonstrukciju, između ostalog i zbog uklanjanja u njega ugrađenih velikih količina opasnog azbesta, u brodogradilište San

Giorgo Del Porto Genova, ali ga je uskoro zbog financijskih problema arestirala talijanska Obalna straža. Naime, tijekom

rekonstrukcije se pokazalo da će obnova broda stajati daleko više od očekivanog te je PACIFIC jednostavno otpisan.

Love Boat, popularna američka televizijska serija

NIZ NESREĆA U REZALIŠTU Nekada najpopularniji brod za kružna putovanja na svijetu, legendarni Love Boat, tužno ostaje prisilno vezan u Genovi sve do kolovoza 2013. kada je za 2,5 milijuna EUR-a konačno prodan u staro željezo i otegljen u rezalište brodovaAliaga u Turskoj. Nasukan je uz bok već dobrim dijelom razrezanih putničkih krstaša ROCHDALE ONE i ANTIC, nama u Gradu nekada dobro poznatih kruzera AYVAZOVSKIY i SKY WONDER. Žilavi brod se nije predavao do posljednjeg trenutka, pa je nakon nasukavanja, prilikom prvih radova na njegovom rezanju, došlo do velike nesreće u kotlovnici u kojoj su poginula dva turska radnika, a više njih teško ozlijeđeno. Ni to nije bilo dovoljno, jer je ACIF prigodom nasukavanja svojim pramcem zahvatio pramac ostataka broda AYVAZOVSKIY te se sljedećeg dana opasno nagnuo na des-

Nastavak na sljedećoj stranici

40

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Serija ‚’Love Boat’’ prikazivala se sedamdesetih i osamdesetih

ni bok na nekih 40 stupnjeva, zbog čega su radovi na njegovom rezanju zbog velike mogućnosti prevrtanja do daljnjega obustavljeni.

DUBROVNIK POSJETIO 14 PUTA PACIFIC PRINCESS je na svojim kružnim putovanjima ukupno 14 puta posjetio Dubrovnik. Prvi put je uplovio 16. lipnja 1985. i te godine ovamo dolazi još dva puta, sljedeću 1986. nas preskače, a 1987. uplovljava četiri puta. Kada je izgledalo da je 1988. konačno ozbiljnije započeo češće dola-

ziti, nakon ukupno sedam posjeta, zauvijek je otplovio 12. listopada i više se ovamo nikada nije vratio.

Sljedećih sezona brodarska kompanija Princess Cruises je intenzivirala posjete svojih bro-

dova prema Dubrovniku pa je umjesto dotadašnjih PACIFIC PRINCESS i OCEAN PRINCESS koji su mogli prihvatiti oko 650 putnika ovamo poslala DAWN PRINCESS i ROYAL PRINCESS s mogućnošću

prihvata 2000 putnika.

U nastupajućoj igri velikih brojeva, skladni PACIFIC PRINCESS nažalost u Dubrovniku doista nije imao više što tražiti.

U turskom rezalištu Aliaga, prilikom nasukavanja je zahvatio pramac drugog kruzera te se opasno nagnuo, što je odgodilo daljnje radove.

42

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

KRAĐA NA KORČULI

Pomagala bolesnom muškarcu pa ukrala nakit njegovoj kćeri

K

rajem kolovoza ove godine u Policijsku postaju Korčula pristupila je 18-godišnjakinja i prijavila krađu nakita u vrijednosti od 20 tisuća kuna.

Nakit se nalazio spremljen u kutijama koje su se nalazile u ormarima spavaće sobe unutar obiteljske kuće u Blatu na otoku Korčuli.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je krađu počinila 37-godišnjakinja koja je povremeno pomagala bolesnom i teško pokretnom ocu oštećene 18-godišnjakinje.

Zbog sumnje da je počinila kazneno djelo krađe 37-godišnjakinja je kazneno prijavljena nadležnom državnom odvjetništvu, priopćili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Vozio pijan preko Batale, platit će 10 tisuća kuna

N

ajveća koncentracija alkohola od 2,45 g/kg izmjerena je u ranim jutarnjim sati-

ma, 5. listopada, 33-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen prilikom prometne

kontrole na Batali u Dubrovniku.

Vozač je isključen iz prometa i prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 10 tisuća kuna

i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije što je ujedno i najveća novčana kazna u proteklom tjednu.

Humanitarni prilozi DOMUS CHRISTI: - U spomen na pok. prof. Stojana Jančića, umjesto vijenca, daruju 900,00 kn kolege Franica Andrijić, Antica Ivellio, Dragan Kovačević, - Mara Margaritoni, Vjera Martić, Jelica Martinović, Milan Perić, Maja Perović i Josip Žuvela - Ivo Ucović poklanja Domu 3.000,00 kn Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonima

KO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU - U spomen na pok. Niku Gadžić 600 kn prilažu Ane, Marina i Pina.

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČ-

DVA SKALINA: U spomen na pok. Jasnu

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Tarocco, umjesto cvijeća, 300 kn prilažu Jasna i Tonći Bergam; U spomen na pok. kapetana Draga Vojvodića, 300 kn prilaže obitelj Ljuban; U spomen na pok. Maru Rajković, majku naše prijateljice Kate, 500 kn prilažu prijateljice; Obitelj Iva Ucovića donacija 1750 kn; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kn; Antonija Rakigjija donacija 200 kn; Zlatko Kovač Ramiz donacija

50 kn; Obitelj Mojaš donacija 120 kn; HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA I TEHNIČARA DONACIJA 300 KN; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227

46

petkom

AUTO - MOTO

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi PLOVILA ll Prodaje se Barka 5 metara sa ka-

binom bez motora. Cijena joj je 14 tisuća kuna. Sve upite možete dobiti na broj mobitela 0997928091.

IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljujem kompletno opremljen i

ll Tražim djelove za skuter Honda Lead 100 sa slike. Mob: 098/939-1164 ll Prodajem Opel Kadet 1990. godište

1.4, neregistriran. Može za dijelove ili vožnju. 020 420 285 ll Prodajem oldtimer Volvo 340, 87.

Godište. Cijena: 12 000 kn. Konatakt: 098 172 5318 ll Prodajem Opel corsu, 99. godište,

neregistrirana. Kontakt: 097 661 6033

ll PProdajem automobil Audi 80 1.8 ben-

zin, 110 KS, prva registracija 1995. god. ,u voznom i ispravnom stanju, registriran do sredine ožujka 2022. Za poslednju registraciju kupio sam nove prednje gume i nov akumulator, svjećice, razvodnu kapu i razvodnu ruku. Lamela zamjenjena prije oko 20.000 km. Automobil je prešao oko 205.000 km. Boja je siva, od sunca djelimično oštecena. Cijena – JEFTINO! Mob.099 5935 144.

ll Prodajem BMW e.46 2000g benzin plin

16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792. ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god,

110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829

ll Prodaje se Gillera Runner motor. 1998

godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. Mob:098285038

renoviran jednosoban stan od 45m2 na Gornjem Konalu blizu hotela Adria. Stan ima kuhinju/dnevni boravak, odvojenu spavaću sobu, predsoblje i kupaonicu. Ugovor na duži period, najam 2500kn (za jednu osobu) plus režije. Polog i ugovor o prijavi obavezni. Kontakt 0912706201

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA ll Prodaje se stan u Gružu, dvosobni, mo-

guće preuređenje u trosobni, drugi neboder, 6.kat, 50m2 130 000 eura, opremljen za stanovanje. Kontakt:098 9128087 Kupujem stan u Lapadu cca 35-40 m2, novogradnja ili renovirani. Kontakt:098 9128087 ll Prodaje se stara kuća u Konavlima

oko 400 kvadrata okucnice ima pogled na more. Mob: 0955106792 ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 +

garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije so-

cijele godine. 020 419 574

be+DB, 129.900 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

llIznajmljujem stan u Mokošici, parking,

ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

ll Iznajmljuje se prostrani dvosobni stan

ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

ll Iznajmljujem manji stan u Gružu preko

poseban ulaz, do autobusa 3 min. 020 419 574 u Gružu površine 70 m2, veliki balkon, pogled more, besplatni parking kod zgrade, potpuno namješten i odmah useljiv.

Mjesečni najam 500 € + režije. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

ll Daje se u višegodišnji zakup dvo-

etažni poslovni prostor površine 220 m2 blizu Pomorske škole pogodan za uslužne, turističke ili ugostiteljske djelatnosti kao i za zdravstvene te sportske i rekreativne djelatnosti. Mogućnost zakupa jedne etaže posebno, odlična lokacija. Cijena mjesečnog zakupa - 10 € / m2. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

be+DB,219.960 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže

68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll Prodajem namješten stan u Solina-

ma 77 m2 s terasom 24 m2 i parkingom. (prizemlje kuće, pogled na more. Cijena po dogovoru. Kontakt: 091 9577 843

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

47

ll Prodajem Polukoncertni klavir KARL

HAMBURGER star preko 100 god u očuvanom stanju. Engleska mehanika.Cijena po dogovoru.Info na 098 860 796 ll Prodajem ovčji i kozji gnoj.

Mob:0998357981 ll Hitno se prodaje trosobni stan,70 m2

(etaža dvojne stambene kuće) sa okućnicom 54 m2(moguća gradnja parkinga),pod magistralom sa pogledom na stari grad Cijena 220.000 eura. Mob:091 583 4481

PRODAJA RAZNO

Mob:098285038

ll Najcijenjeniji med u Europi , medljiko-

vac, sumski med od bora i jele prodajem

uredno održavanih i uređenih maslinika vrlo blizu uljare. Odlična lokacija, pristup manjim vozilom, mogućnost dovođenja vode... Detaljne informacije u agenciji ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009

USLUGE RAZNO

ll Prodajem montažnu kućicu sa slike.

Mob: 091/543-0029

47m2 kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Sve informacije na 098244682

ll Prodaje se stan s taracom u Dubrovni-

ku u staroj gradskoj jezgri, 74 m2, 50m udaljen od Straduna. Vlasništvo 1/1, djelomično obnovljen, pogodan za 3 apartmana. Cijena 300 000E. Kontakt isključivo porukom na mob: 091 980 8403

ll Podučavam gitaru.Info na 098 860 796 ll Zaštita od sunca ,izrada roleta ,koma-

rica ,trakastih zavijesa ,venecijanera ,rolo zavijesa ,sve informacije na 0911472794 ,Mokošica

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 11.10. do 17.10.2021. KOD ZVONIKA” od 18.10. do 24.10.2021.

ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici,

60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena.Mob: 091 7285208. ll

ll Za poznatog kupca tražimo manji

ll Prodaje se stan u Cavtatu cca

tovska nošnja. Tel. 098-285-502

ll Prodajem vršu. Cijena 500 kuna.

ll Šipan, Suđurađ - prodaje se nekoliko

studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

ll Prodaje se kompletna Primorska sva-

ll Prodajem madrac 180x200 od me-

morijske pjene sa 2 podnice. Kontakt: 099 7703 797 ll Prodajem plinsku pećicu za grijanje.

Kontakt: 099 857 1306

ll Prodajem dva plastična badnja po

1500 litara i 6 domidžana po 54 litre. Kontakt: 098 926 25 89 ll Prodajem dvije bačve od inoksa.

Cijena povoljna. Kontakt: 091 586 3932 ll Prodajem projektor za super 8 filmo-

ve sa ekranom i projektor obični. Kontakt: 091 586 3932

48

petkom

• BROJ 70 • 15. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

RASPISAN JAVNI NATJEČAJ

U zakup se daje 21 kućica, od čega bi ih 10 trebalo biti na Stradunu POČETNA CIJENA ZAKUPA, BEZ PDV-a, za kućicu na Stradunu iznosi 20 tisuća kuna, na Gundulićevoj poljani 16 tisuća, na Brsaljama 14 tisuća, dok cijene zakupa za kućice u Uvali Lapad, Gružu i Mokošici iznose po 10 tisuća kuna, bez PDV-a

D

ubrovačka baština objavila je javni natječaj za prikupljanje ponuda za zakup kućica za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u sklopu ovogodišnjeg Zimskog festivala.

Kako je navedeno u natječaju, u zakup se planira dati 21 kućica, od čega bi ih se 10 trebalo nalaziti na Stradunu.

Po četiri kućice bi se trebale nalaziti na Brsaljama i na Gundulićevoj poljani, a po jedna u Uvali Lapad, u Gružu i u Mokošici. Zanimljivo je kako se ove godine planiraju dodjeljivati kućice samo za ugostiteljsku djelatnost.

Početna cijena zakupa, bez PDV-a, za kućicu na Stradunu iznosi 20 tisuća kuna, na Gundulićevoj poljani 16 tisuća, na Brsaljama

14 tisuća, dok cijene zakupa za kućice u Uvali Lapad, Gružu i Mokošici iznose po

10 tisuća kuna, bez PDV-a.

U javnom je natječaju navedeno i kako će se Zims-

ki festival održavati od 27. studenog 2021. do 6. siječnja 2022. godine.