Dubrovački dnevnik petkom br. 69

petkom

O BESPLATN

U OVOM BROJU Petak, 8. listopada

Godina 2, broj 69, 2021.

Izlazi jednom tjedno

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

BOLJA DIGITALNA BUDUĆNOST U Dubrovniku postavljeno pet baznih stanica koje emitiraju 5G mrežu

DANIEL MARUŠIĆ (49) ZAVRŠIO IZAZOVNO NATJECANJE - „Počeo sam malo trčati da skinem koji kilogram, a dogurao sam sve do Ironmana“

GENERACIJSKI PROBLEM -Projekt golfa na Srđu građane bi mogao koštati pola milijarde eura, Franković sudjeluje u arbitraži u Parizu

VIJESTI

SPORT

AKTUALNO

RIJEDAK SLUČAJ HRVATSKOG PRAVOSUĐA

Zbog kontradiktornih odluka oko koncesija u Uvali, DORH od Visokog upravnog suda zatražio hitno očitovanje ll

Stranica 8

Sjećanje Mata Duževića (96) iz Luke kraj Hodilja

Filmska i poučna priča koju rijetko tko zna

ČOVJEK SA SLAVNE FOTOGRAFIJE

KOJI JE ODBIO SALUTIRATI HITLERU POGINUO JE OKO STONA

DUBROVKINJE SE PITAJU:

ll Do ginekologa

treba dugo, do pedijatra teško, čemu plaćamo zdravstveno osiguranje?

Stranica 12

PRIČA O MORU I BRODOVIMA

THE EMERALD, česti posjetitelj Dubrovnika bio je jedan od posljednjih klasičnih kruzera ll

Stranica 38

2

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

www.dubrovackidnevnik.hr

GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Aida Čakić Petra Srebrović Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAFI Goran Mratinović Željko Tutnjević KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić, Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

LUCIJA KOMAIĆ HRT

GOVORIMO DUBROVAČKI BAŠ ZA DESPET

G

ledatelji nacionalne javne televizije, koji su ujedno korisnici društvenih mreža, kritizirali su govor novog voditelja emisije Dobro jutro Hrvatska Vicka Dragojevića, novinara HRTovog dubrovačkog dopisništva. Dubrovački naglasak i govor nisu im dobro sjeli. Izazvalo je to jednu od onih rasprava u kojoj mnogi imaju potrebu nešto reći. Oni kojima smeta dubrovački ton odmah su se našli na udaru kritika onih drugih kojima smeta to što ovima smeta, i to zbog više razloga. Prvi je definitivno taj što nacionalna televizija već odavno ne drži standard onog standardnog hrvatskog jezika koji ima svoje zakonitosti govora, ali i naglaska. Već odavno su tu itekako prisutni lokalizmi, ali uglavnom zagrebačkog područja.

Ali, to nikome očito smeta, dok je dubrovački govor na javnoj televiziji ispao tako veliki problem. Upravo je ova činjenica najviše zgrozila jednog od vodećih hrvatskih lingvista, Matu Kapovića s Odjela za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

O

n je iz pozicije struke rekao kako se radi o sramotnoj hajci na čovjeka samo zato što što je iz Dubrovnika. ‚’Usput, ako govorimo baš o naglasku kao naglasku, dubrovački je naglasak daleko bliži formalno propisanu standardnom naglasku od na primjer zagrebačkoga, koji ima suvoditeljica koju nitko ne proziva’’, napisao je lingvist na svom Twitter profilu. I to je ona ključna poanta.

Dubrovački naglasak puno je pravilniji standardnom hrvatskom kakvim bi trebali govoriti voditelji nacionalne televizije od zagrebačkog koji dominira već godinama ili nekog drugog. Kaže se ‚’do-MI-nira’’, s naglaskom na ‚’MI’’, dok voditelji nacionalnih televizija sa zagrebačkog područja prečesto govore ‚’domi – NI- ra’’, s naglaskom na predzadnji slog ‚MI’. Ovo je samo jedan od primjera u kojem Dubrovčani puno pravilnije izgovaraju standardni hrvatski jezik. Možda bismo i mi s dubrovačkog područja konačno trebali okupirati društvene mreže s objavama o tome koliko nam taj zagrebački naglasak na televiziji konstantno ‚’para uši’’, kao što to oni sada kažu.

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

V

icko Dragojević treba ostati svoj i ne obazirati se na loše komentare ljudi koji ovoga puta zaista nisu u pravu, a to potvrđuju i stručnjaci za jezik.

No, problem društva u kojemu dubrovački govor iritira na nekim je razinama i puno opasniji. Najbolje se to može vidjeti iz jedne scene iz Libertasovog autobusa koja se dogodila 2019. godine. Opća je gužva. U autobusu nema više mjesta ni za sjesti, a ni za stajati. Svi dišu jedni drugima u lice, srećom još uvijek nema korone. Bili su to posljednji mjeseci svijeta koji je nakon toga otplovio u distancu. Pričaju tako dvoje mladih dok se voze s posla. Svi su jedan drugome kraj uha pa je nemoguće ne čuti što govore. Nisu iz Dubrovnika, nego sudeći prema naglasku iz susjedne BiH. Tu samo rade u sezoni, u nekom hotelu. Rugaju se dubrovačkim izrazima koje koristi neka njihova starija kolegica ili šefica iz Dubrovnika. Umiru od smijeha na njene riječi krpatur, kikara i funjestra. Šire temu i na govor svih ostalih Dubrovčana. Izruguju se s izgovaranju riječi ‚’Gruad’’. To je, naravno,

njihovo pravo. I većini mlađih Dubrovčana funjestra je već odavno prozor. Bilo da kroz njega gledaju tek ispred kuće ili u svijet. vo je puno veći problem od pukog ruganja sunarodnjaka koji ne znaju kako zapravo ti Dubrovčani kojima se rugaju govore puno pravilniji hrvatski od njih samih. Jezik je živ. Mijenja se s vremenom i pod brojnim utjecajima. Htjeli mi to ili ne, mijenja se i pod utjecajem svih onih mnogobrojnih ljudi koji tu dolaze raditi, ali i živjeti. Pod utjecajem svih onih kojima je govor ljudi iz ove sredine u koju su došli potražiti svoju životnu sreću smiješan. To je proces koji se ne može zaustaviti. Jezik se mijenja onako kako se razvija i samo društvo. Uz najbolje napore nemoguće je imati staru, po mogućnosti dubrovačku riječ za guglanje, sejvanje, postanje, skrolanje ili fejsanje. Nemoguće je postalo uopće koristiti i hrvatske riječi za neke pojmove primjerice vezane uz digitalni svijet. ‚’Download’’ je rijetko kad ‚’preuzimanje’’, a ‚’upload’’ još rjeđe ‚’otprema’’, a ni helikopter nikada nije zaživio kao zra-

O

3

komlat. S protokom vremena, onih starih, raguzejskih riječi bit će sve manje, toga smo svjesni, ali baš zato, barem naglasak čuvajmo dok god možemo koliko god nam se rugali i koliko god to nekome smetalo. uganje, ismijavanje, omalovažavanje, vrijeđanje i pokude najčešće su intonacije korisničkih objava na društvenim mrežama. Rijetko kad će netko po cijele dane visiti na internetu kako bi drugima pisao poruke podrške, pohvale i kako bi pružio potporu. To je jednostavno tako u ljudskoj prirodi, ali i u cijeloj filozofiji na kojoj funkcioniraju društvene mreže. Posebno to dođe do izražaja ovakvih, skurih dana. Kad udari južina, svima sve smeta, sve ih živcira, sa svima bi se svađali, svakome nešto pribokali. Društvene mreže savršen su poligon za to. Dobro je dok negodovanja ostaju na bezazlenoj raspravi o naglasku voditelja s juga koji nekima ‚’para uši’’.

Očito nema većih problema. A mi i dalje govorimo koliko god više možemo baš dubrovački.

I po jugu, i po buri. Baš za despet.

R

4

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

ARBITRAŽA KAO GENERACIJSKI PROBLEM

Projekt golfa na Srđu građa milijarde eura, Franković su SAGA OKO GOLFA NA SRĐU se nastavlja. Dok jedni tvrde kako je ovaj projekt temeljen na korupciji, drugi da je dobar za Dubrovnik, hrvatskom proračunu prijeti visoka odšteta

AIDA ČAKIĆ GRGO JELAVIĆ/PIXSELL, ZVONIMIR PANDŽA/PIXSELL; GORAN MRATINOVIĆ

D

ubrovački gradonačelnik Mato Franković dobio je poziv Državnog odvjetništva Re-

publike Hrvatske zbog čega je ovoga tjedna morao poći u Pariz kako bi sudjelovao u postupku arbitraže između Republike Hrvatske i tvrtke Razvoj golf. Bila je to kratka informacija koju je on podijelio s javnosti podsjetivši tako na višemilijunske pravne postupke koji se vode protiv Republike Hr-

vatske zbog investicije na Srđu.

I doista, parafrazirajući jednog iskusnog dubrovačkog političara, arbitraža koja je pokrenuta zbog nerealiziranog projekta golfa na Srđu stoji kao Damoklov mač nad Hrvatskom. Brojke su vrtoglave - jedan od odštetnih zahtjeva iznosi 123 milijuna eura. Pro-

...

ces je pokrenut 2017. godine od strane tvrtki Elitech B.V. i Razvoj Golf na ICSID-u (International Centre for Settlement of Investment Disputes) sa sjedištem u Washingtonu. Investitori su objasnili kako je zahtjev podnesen s ciljem „osiguranja investicije i uloženih sredstava u projektu na Srđu”. Razvoj Golf je smatrao kako je njihov projekt „totalno blokiran” te da su poništene već izdane dozvole, a najveći propusti prema njihovom mišljenju bili su oni od administrativnih državnih tijela za koje su smatrali kako ni-

RAZVOJ GOLF TUŽIO GRAD DUBROVNIK JER SU IM PRODALI DRŽAVNO ZEMLJIŠTE Prošle godine Razvoj golf je tužio Grad Dubrovnik zbog prodaje dvije čestice zemlje na Srđu 11 godina ranije, a za koje se nakon završetka sudskog spora kojega je pokrenula Republika Hrvatska uspostavilo kako su bile u vlasništvu Države, a ne Grada. Vrijednost predmeta spora je nešto više od 2,7 milijuna kuna.

U tužbi stoji kako je tvrtka Razvoj golf d.o.o. u dobroj vjeri te postupajući s povjerenjem u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga u kojima je na dan sklapanja ugovora tuženik bio uknjižen kao vlasnik, uknjižio pravo vlasništva temeljem Ugovora na svoje ime te platio porez, a za nekretninu zbog koje je četiri mjeseca kasnije Republika

Hrvatska tužila Razvoj golf te Grad Dubrovnik radi upisa prava vlasništva te radi predaje u posjed.

Inače, ugovor o kupoprodaji spornih nekretnina zaključen je 5. svibnja 2009. na temelju javnog nadmetanja za prodaju nekretnina od 8. prosinca 2008. godine, a koje je Grad Dubrovnik objavio i u Narodnim novinama. Za dvije čestice zemljišta, jednu od 26033 kvadrata i drugu od 21008 kvadrata Gradu je isplaćena kupoprodajna cijena od 2.603.888.60 kuna. Na ovu je kupoprodaju Razvoj golf platio porez na promet nekretninama u iznosu od 130.194.13 kuna temeljem poreznog rješenja.

Republika Hrvatska je 22. rujna 2009. godine, četiri mjeseca kas-

nije, zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu podnijela tužbu protiv Razvoj golfa i Grada Dubrovnika radi upisa prava vlasništva Republike Hrvatske na predmetnim nekretninama i radi predaje u posjed čestica koje je Grad prodao privatnoj tvrtki iako nisu bile gradsko vlasništvo.

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

5

ane bi mogao koštati pola udjeluje u arbitraži u Parizu

su ispravljeni. Pozvali su se na bilateralni ugovor s Nizozemskom budući da je Elitech investicijsko društvo sa sjedištem u Nizozemskoj, a Razvoj Golf d.o.o. projektno društvo u Republici Hrvatskoj.

DVIJE ARBITRAŽE Prokurist tvrtke Razvoj Golf Ivan Kusalić u javnosti je govorio o naknadi za stotine milijuna dolara koje su prema njihovim riječima izgubili. On je početkom 2017. godine isticao kako su dosadašnja dokumentirana ulaganja bila nešto manja od milijardu kuna, a dodavala se i vrijed-

nost planiranih budućih ulaganja.

U konačnici, Razvoj Golf očekuje kako bi brojka trebala dosegnuti

Mato Franković

minimalno oko 500 milijuna eura odnosno oko 3,75 milijarde kuna.

Protivnici gradnje na Srđu sma-

traju kako je drugi postupak arbitraže uslijedio nakon što je Europski sud proglasio nezakonitim arbitražu između država članica EU, Hrvatske i Nizozemske, pa je investitor Frenkel ovaj put tužio temeljem sporazuma između Hrvatske i Izraela. Pretpostavlja se da je riječ o istim iznosima kao i u prvom postupku, pola milijarde eura.

Prošle godine su Srđ je naš i Zelena akcija prvi izvijestili o tom arbitražnom postupku koji je investitor osobno pokrenuo protiv Republike Hrvatske. „Kada je bilo izgledno da od hrvatskih građana neće dobiti 500 milijuna eura, pokrenuli su još jedan arbitražni postupak”, kazao je prošle godine Enes Ćerimagić iz Zelene akcije.

Srđ je naš i Zelena akcija najglasniji su dugogodišnji protivnici golfa na Srđu, a sam projekt postao je generacijski problem. Nemoguće je praktički izbrojati koliko pravosudnih procesa vodi investitor da bi ostvario ono što je prvotno zamislio. U početku je to bio ambiciozan atraktivan projekt u okviru kojega su se spominjali sportski sadržaj, hotelski kapaciteti, luksuzne vile, zeleni travnjaci… Zapravo sve od navedenog je bilo u planu, no od samog početka sporan je bio obuhvat.

Nastavak na sljedećoj stranici

6

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

Riječ je o velikoj površini od 310 Ha zbog čega od prvog dana uz sebe veže epitet ‚’megalomanski’’projekt.

Početkom dvijetisućitih donesen je Prostorni plan Grada Dubrovnika prema kojemu je područje jednog dijela Srđa namijenjeno sportsko-rekreacijskim sadržajima. S promjenama oko pratećih sadržaja i gradnje smještajnih kapaciteta mijenjala su se i imena zainteresiranih investitora. U svibnju 2004. godine većinski vlasnik u tvrtki Golf park Dubrovnik Srđ bio je Braslav Turčić koji tri godine kasnije projekt prodaje tvrtki Razvoj golf, odnosno Aaronu Frenkelu. U međuvremenu, obuhvat područja povećava se sa sto na 310 hektara, golf se proglašava projektom od izvanrednog interesa za Hrvatsku, šire se smještajni kapaciteti, a uz sve to raste negodovanje dijela građana.

Nikad ne dolazi do revizije prostornih planova, tvrtka Razvoj Golf nastavlja kupovati zemljište na Srđu, dobivaju

i koncesiju na tvrđavu Imperijal, javne rasprave i tribine postaju sve žustrije, a 2013. godine organizira se i prvi referendum u Hrvatskoj na inicijativu Srđ je naš upravo o golfu. Tad već kreću priče o odšteti kroz tužbe koje bi investitor pokrenuo protiv Republike Hrvatske, a zavrzlame oko golfa se ističu kao primjer nepovoljne investicijske klime. Referendum u konačnici nije uspio jer se nije odazvao dovoljan broj birača sukladno zakonu.

Podizanje tužbi, traženje ocjena ustavnosti i zakonitosti, izmjene i dopune PPU-a, procjene utjecaja na okoliš uz stalna politička previranja obilježile su iduće godine. Upravni sud u Splitu 2017. godine je poništio lokacijsku dozvolu za projekt golf resorta na Srđu , dok je Ugovor o koncesiji tvrđave Imperijal raskinut odlukom Gradskog vijeća 2020. godine.

Upravo navedene dvije godine bile su prekretnice da investitor posegne za arbitražnim postupcima.

...

TVRĐAVA IMPERIJAL VRAĆENA JE GRADU Prošle godine Gradsko vijeće Grada Dubrovnika prihvatilo je odluku o utvrđenju raskida Ugovora o koncesiji tvrđave Imperijal, zaključenog između Grada Dubrovnika i Razvoj Golf d.o.o. 25. ožujka 2009. godine.

Iz tvrtke Razvoj golf tada su poručili kako su neugodno iznenađeni odlukom Gradskog vijeća. Oni smatraju kako su ispunili sve obveze i da je odluka o raskidu protupravna i neutemeljena. Tada su najavili pravne korake i upozorili na arbitražu.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković tada je poručio kako su se konzultirali s pravnicima, te da odluka neće utjecati na arbitražu. ‚“Sam natječaj za koncesiju tvrđave Imperijal nema ama baš nikakve direktne veze s projektom Razvoj golfa’’, kazao je prošle godine dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

NEIZVJESTAN ISHOD Kakvu će presudu donijeti arbitražni sud? Hoće li Hrvatska morati isplatiti vrtoglavi iz-

nos odštete od 500 milijuna eura? Stvari još uvijek nisu gotove, no prema saznanjima Enesa Ćerimagića iz Zelene akcije sve bi trebalo biti poznato iduće godine. „Teško je prognozirati s obzirom na to da je postupak tajan. Mi smo se kao Zelena akcija uključili u postupak kao prijatelji suda i oni su nam to dopustili, međutim nemamo nikakvih uvida u spise samog predmeta tako da smo ‚na slijepo’ pisali podnesak sudu. Koncentrirali smo se na to da pokažemo kako se u ovom slučaju radi o legitimnoj odluci suda u Splitu koji je prihvatio rješenje kao nezakonito referirajući se na dokumentaciju koja je bila dostupna u spisu. Željeli smo dokazati europskom zakonodavstvu kako je presuda bila očekivana s obzirom na brojne nepravilnosti koje su bile

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

Maja Brinar Frenkel i Ivan Kusalić

u Studiji utjecaja na okoliš“, objasnio je Ćerimagić. On smatra kako arbitražni postupci koje je pokrenuo investitor imaju za cilj spasiti što se spasiti da. Ćerimagić za odgovorne oko ove pravosudne trakavice drži političare. „Oni su donosili odluke protivne hrvatskim sudovima koji su ih proglašavali nezakonitim. Iz medijskih napisa naslućujemo kako investitor tvrdi da je sud ar-

Enes Ćerimagić

bitrarno postupao te im je svojevoljno oduzeo dozvole koje su inače izdane u nezakonitom postupku. Žele dokazati kako je država imala nekog utjecaja. Međutim, država je cijelo vrijeme izdavala dozvole za taj projekt, postupke je vodila traljavo što je išlo u korist investitoru i uopće nije bilo neočekivano da sud reagira na nepravilnosti i poništi takva rješenja“, kazao je Ćerimagić.

GOLF JE BIO DOBRA IDEJA „Ako išta bude utjecalo na to da Hrvatska prođe loše, bit će to neodgovorne odluke političara da se ne drže zakona nego pokušavaju ulagivati i dodvoravati investitorima“, mišljenje je Enesa Ćerimagića iz Zelene akcije.

Za razliku od pravnika Zelene akcije, bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić smatra kako se projekt golfa na Srđu

Andro Vlahušić

trebao realizirati. Vlahušić je prije nekoliko godina bio svjedok te dao iskaz DORH-u koji je važan za postupak arbitraže. „Nitko ne zna kakav će biti ishod ovog postupka, ali nadam se kako će biti povoljno za Hrvatsku.

Ako su svi svjedoci, uključujući i mene, svjedočili u korist Hrvatske, onda bi moglo biti dobro“, smatra Vlahušić.

Bivši gradonačelnik zastupa stav kako je golf na Srđu dobra ideja. „Donijeli smo UPU većinom glasova u Gradskom vijeću, država je izdala lokacijsku dozvolu, Ministarstvo kulture je dalo suglasnost za tvrđavu Imperial, UNESCO je prihvatio projekt, dvije vlade su mu dale suglasnost, prošao je sve ekološke studije... Ne znam zašto Razvoj Golf nije krenuo s realizacijom. Oni su sukladno lokacijskoj dozvoli trebali uplatiti u proračun 200 milijuna kuna dok su obveze Grada trebale biti višestruko manje. Kakav god bio pravorijek, zemljište od 300 hektara će i dalje biti u vlasništvu gospodina Frenkela jer ga je on kupio po važećim planovima gdje je predviđen golf.

U cijeloj toj priči je puno politizacije, a premalo konkretnoga; puno laži, a premalo istine“, zaključio je za Dubrovački dnevnik Andro Vlahušić.

7

8

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

RIJEDAK SLUČAJ HRVATSKOG PRAVOSUĐA

Zbog kontradiktornih odluka od Visokog upravnog suda za POSTOJE DVIJE PRESUDE istog suda oko iste stvari u dva različita predmeta, no jedna, donesena 2019. godine, tvrdi kako su Dubrovački zalasci sunca legalno izabran koncesionar, dok druga iz 2020. godine to osporava.

Visoki upravni sud po istoj je stvari tako donio dvije različite odluke koje su međusobno kontradiktorne IVONA BUTJER MRATINOVIĆ vački zalasci sunca legalno izabran GORAN MRATINOVIĆ

K

oncesija tvrtke Dubrovački zalasci sunca d.o.o. nad područjem Uvale Sumartin nazvanim ‚Sunset Beach’ dovedena je u pitanje zbog presude Visokog upravnog suda iz 2020. godine. Prema tom se sudskom rješenju zapravo osporava koncesija Dubrovačkih zalazaka sunca, no ujedno se izvan snage ne stavlja pravomoćna presuda istog tog suda iz 2019. godine, koja je Dubrovačke zalaske sunca proglasila legalno izabranim koncesionarem.

U prijevodu, postoje dvije presude istog suda oko iste stvari u dva različita predmeta, no jedna, donesena 2019. godine, tvrdi kako su Dubro-

koncesionar, dok druga iz 2020. godine to osporava. Visoki upravni sud tako je donio dvije različite odluke koje su međusobno kontradiktorne.

DVIJE RAZLIČITE ODLUKE ISTOG SUDA SU IZNIMNA RIJETKOST U neslužbenim razgovorima, odvjetnici nam govore kako je ovakva praksa moguća, ali iznimno rijetka.

Neki od njih tvrde kako se s njom u svojim predmetima nisu susretali nikada u svojoj dugogodišnjoj odvjetničkoj praksi, a tvrde kako nisu čuli ni da su se u takvim situacijama našli njihovi kolege. Zbog svega navedenog, DORH je od Visokog upravnog suda zatražio izvanredno preispitivanje zakonitosti, a

Sud će konačnom odlukom ustvrditi imaju li Dubrovački zalasci sunca pravo na koncesiju ili ne.

Javnost o ovom događaju čini se nije znala ništa, sve do objave revizorskog izvješća Dubrovačkih zalazaka sunca iz 2020. godine, koje je objavljeno nakon što su Igor Legaz i udruga ‚Divlja liga vaterpolo’ najavili pokretanje kaznenog postupka zbog neobjave. U njemu zakonski zastupnik tvrtke Marinko Benić govori o odluci Suda koju su zaprimili početkom godine. „U siječnju i ožujku 2021. Društvo je primilo presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojim se poništavaju Rješenja Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture RH i Odluka Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije o odabiru Društva kao najpo-

voljnijeg ponuditelja za gospodarsko korištenje i uređenje plažno-rekreacijskog centra“, stoji između ostalog u izvješću.

KAKO JE DOŠLO DO TOGA? Dubrovački dnevnik razgovarao je s dobro upućenima u cijeli slučaj.

Kažu nam kako su se nakon odabira Dubrovačkih zalazaka sunca kao koncesionara dvije tvrtke žalile na odabir. Nadležno je Ministarstvo spojilo predmete te je donesen zaključak kako je Dubrovačko-neretvanska županija kao davatelj koncesije ispravno postupila prilikom odabira. Nakon donesenog Rješenja, potpisan je ugovor s izabranim koncesionarom.

Nakon toga, tvrtke su podnijele žalbe protiv Rješenja Ministarstva i Odluke Županije na Upravnom sudu u Osijeku odnosno Splitu. Oba

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

9

oko koncesija u Uvali, DORH atražio hitno očitovanje suda su potvrdila odluke Ministarstva i Županije – da su Dubrovački zalasci sunca tvrtka koja je legalno izabrana da bude koncesionar u Uvali Sumartin.

Potom su stranke uložile žalbu i na Visokom upravnom sudu u Zagrebu koji je potvrdio presudu Upravnog suda u Osijeku 2019. i time je ona postala pravomoćna. No, isti je sud 2020. godine osporio presudu Upravnog suda u Splitu po drugom tužitelju, ali po istoj stvari, i doveo u pitanje koncesiju Dubrovačkih zalazaka sunca.

Sada je DORH zatražio žurno preispitivanje zakonitosti donesene presude od Visokog upravnog suda iz 2020. godine, uz napomenu kako su prethodne odluke Županije i Ministarstva ipak zakonski utemeljene.

...

U neslužbenim razgovorima, odvjetnici nam govore kako je ovakva praksa moguća, ali iznimno rijetka. Neki od njih tvrde kako se s njom u svojim predmetima nisu susretali nikada u svojoj dugogodišnjoj odvjetničkoj praksi, a tvrde kako nisu čuli ni da su se u takvim situacijama našli njihovi kolege.

ZASAD NEMA UVJETA ZA RASKID KONCESIJE Dubrovački dnevnik kontaktirao je i Dubrovačko-neretvanske županiju kao davatelja koncesije odakle su potvrdili naša saznanja. „Dubrovačko-neretvanska županija davatelj je koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra. Odluke Županijske skupštine potvrđene su rješenjima nadležnog Ministarstva te su sklopljeni ugovori s tvrtkom Dubrovački zalasci sunca d.o.o.

Predmetne koncesije upisane su uredno u Registar koncesija.

Upravni sudovi u Osijeku i Splitu, također su potvrdili rješenja Ministarstva i Odluke Dubrovačko-neretvanske županije. Daljnjim Žalbama, Visoki upravni sud, pra-

vomoćnom presudom od 2019. godine, također je potvrdio presudu Upravnog suda, Rješenje Ministarstva te Odluke Županije. Također isti Visoki upravni sud svojom presudom iz 2020. godine , poništio je navedene akte, ostavljajući na snazi navedenu presudu Visokog upravnog suda iz 2019. godine, kojom je predmetna odluka o koncesiji postala pravomoćna,“ tvrde iz Županije.

Navode i kako je, s obzirom da su nadležno Ministarstvo kao i Županija zaprimili navedene presude, a zbog njihove kontradiktornosti, Županija putem Ministarstva zatražila od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u Zagrebu, izvanredno preispitivanje zakonitosti donesene presude.

„Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, uputilo je Vrhovnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti, nalazeći pri tom da su odluke Županije te nadležnog ministarstva utemeljene na pravilnoj primjeni zakona,“ kazali su iz Županije dodavši kako se u skladu s navedenim nisu stekli uvjeti za raskid ugovora o koncesiji. To bi eventualno mogla promijeniti jedino konačna odluka Visokog upravnog suda koji bi na neki način trebao usuglasiti donesene odluke iz 2019. i 2020. godine, o čemu će ovisiti koncesija nad spomenutim područjem.

Tražili smo reakciju Marinka Benića na ovu temu, ali do zaključenja ovog broja nismo je dobili.

10

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Vijesti Grada Dubrovnika

T IZAZVAO VELIKU POZORNOS

Plan upravljanja predstavljen na sastanku OWHC-a

N

a online održanom sastanku Organizacije gradova svjetske baštine (OWHC), regionalnog Tajništva Istočne i Srednje Europe, u ime Grada Dubrovnika sudjelovala je zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić. Ove godine naglasak je bio na klimatskim promjenama, na način da se kulturna baština učini otpornijom na učinke tih promjena, te na digitalizaciji koja može pomoći da zaštićena baština postane čim više javno dostupna.

Ovom je prigodom ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić održala prezentaciju o Planu upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a “Starim gradom Dubrovnikom”, nedavno usvojenom strateškom dokumentu, izrađenom upravo s ciljem stvaranja pretpostavki za upravljanje zaštićenom spomeničkom cjelinom grada, uz istodobno očuvanje i razvijanje suvremenog života Grada na održivim postavkama.

Predstavljanje Plana upravljanja izazvalo je veliku pozor-

nost članova OWHC-a, koji žele preuzeti iskustva Dubrovnika, s obzirom na to da je dosta gra-

dova sada u fazi izrade planova upravljanja te su upućena brojna pitanja i pohvale.

PRIPREMA ZA FONDOVE

Novi javni sanitarni čvorovi dostupni 24 sata dnevno

G

radonačelnik Mato Franković sa suradnicima održao je sastanak s članovima uprave Čistoće Markom Ivekovićem i Tomislavom Tabakom na temu pripreme projekata za dva nova javna wc-a, od kojih jedan unutar povijesne jezgre, a drugi na Pilama.

Javni sanitarni čvor unutar zidina planira se realizirati u prostoru koji se nalazi na križanju ulica Između polača i Marojice Kaboge, u prizemlju zgrade ukupne površine 123,80 m2. Prostor je u vlasništvu UTD Raguse te bi ga u nared-

nom razdoblju Čistoća uzela u najam. Prostor na Pilama uredio bi se u sklopu projekta uređenja površine oko platana, koji podrazumijeva hortikulturno, ali i uređenje okolnog prostora urbanom opremom te čvrsti objekt wc-a. Čistoća će u narednim tjednima angažirati arhitekta za izradu idejnog rješenja objekta wc-a u povijesnoj jezgri dok će Grad Dubrovnik, s obzirom na to da je projektna dokumentacija uređenja prostora oko platana na Pilama završena, prijaviti navedeni projekt na prvi otvoreni natječaj za finan-

ciranje putem europskih fondova.

Važno je napomenuti kako će oba wc objekta biti otvorena 24 sata

dnevno te će korisnicima javnog wc-a biti na raspolaganju i zasebna prostorija za prematanje beba.

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

11

ŠETNJA KROZ GRADILIŠTE

APEL GRAĐANIMA: Lapadsku obalu ne koristite za šetnju i rekreaciju

Z

bog odvijanja radova na rekonstrukciji i proširenju Lapadske obale, gdje su u tijeku zahtjevni radovi probijanja pilota i izgradnje obalnog zida, odvijanje prometa je strogo ograničeno, regulirano je rampom, a dozvoljeno kretanje odnosi se samo za nužni prolaz stanara i poslovnih subjekata.

Iz Grada Dubrovnika upozoravaju kako navedeni radovi koji se trenutno izvode na gradilištu naglašeno ugrožavaju sigurnost prolaznika. Stoga se dodatno apelira na građane da se Lapadskom obalom ne koriste za šet-

nju ili rekreaciju, kao što je vožnja biciklom, romobilom, mopedom i slično, za bilo koju vrstu razonode ili za iskrcavanje gostiju iz vozila, nego da se navedenom prometnicom služe isključivo osobe s dopuštenjem za nužni prolaz, a sve zbog vlastite sigurnosti i uobičajenih pravila zaštite na radu na gradilištima. Također, pozivaju se ugostitelji s ovog područja da upozore svoje goste na propisno ponašanje.

Građane se dodatno moli na strpljenje tijekom odvijanja radova jer se radi o investiciji od javnog interesa i najvećem cestov-

nom infrastrukturnom projektu u užem centru grada čijom će se realizacijom dodatno povećati

kvaliteta života stanovnika Lapada i unaprijediti prometna slika cijelog grada.

ZNAK SJEĆANJA

OBILJEŽENA 18. GODIŠNJICA OTKRIVANJA SPOMENIKA POGINULIM HRVATSKIM BRANITELJIMA NA OSOJNIKU

P

redsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica, pročelnica Upravnog odjela za proračun, financije i naplatu Anita Burić, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić, pročelnik Službe za unutarnju reviziju Ivan Bajić i gradski vijećnik Ivo Lučić položili su vijence i zapalili svijeće u znak sjećanja na 18. obljetnicu otkrivanja spomeni-

ka poginulim hrvatskim braniteljima na širem području Osojnika.

U ime Grada Dubrovnika iskazali su time zahvalu i pijetet prema poginulim braniteljima koji su hrabro i odlučno stali u obranu hrvatskog juga tijekom Domovinskog rata. Vijence za sve žrtve također su položili i predstavnici Dubrovačko – neretvanske županije, PU dubrovačko – neretvanske, udruge MO Osojnik, Udruge roditelja poginulih branitelja

Domovinskog rata Dubrovnik, udruga roditelja poginulih branitelja iz Kaštela te iz Imotskog,

115. brigada HV Imotski i predstavnici drugih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

12

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

ZDRAVSTVENI SUSTAV NAŠ SVAGDAŠNJI

Do ginekologa treba du čemu plaćamo zdravstv U NEFORMALNIM RAZGOVORIMA Dubrovkinje kažu kako je temeljni problem u tome što su dobri ginekolozi pretrpani i imaju puno pacijentica, a kažu kako u gradu u ambulantama primarne medicinske zaštite ima i onih kod kojih nipošto više ne žele ići. Pritužbe stižu i na nedostatan broj pedijatara.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ MART PRODUCTION, PEXELS

„N

aručila sam se kod ginekologa zbog problema koji imam, ne zbog godišnjeg pregleda ili nečega što može čekati. Dobila sam termin za mjesec dana,“ govori nam jedna Dubrovkinja (podaci poznati redakciji) i nije jedina. Liste čekanja su dugačke, a čekanje od mjesec dana zbog ginekološkog problema može se iskomplicirati. Ne mora nužno, ali lako može. Posebno kad se u obzir

...

Problem, upozorava dio Dubrovkinja s kojima smo razgovarali, leži i u tome što su sadašnje vrlo dobre i cijenjene pedijatrice u zrelijim godinama i uskoro bi mogle u mirovinu, a to je posebno realno za očekivati i zbog toga što su zagušene poslom.

Smatraju kako bi onda mogao nastati još veći problem.

uzme još barem mjesec dana čekanja na rezultate briseva i testova odnosno hormona.

Na navedeno se upozorava i u ženskim grupama, poput DUMAM-e, Mame iz Dubrovnika i okolice. Jednu od posljednjih objava pokrenula je jedna korisnica koja apelira da se problem riješi, a s njom se slaže stotinjak žena koje su podržale njenu objavu. Izdaci za zdravstveno i dopunsko osiguranje nisu zanemarivi pa se s pravom pitaju zašto postoje, ako je primarnu medicinsku skrb postalo prilično komplicirano dobiti i ako se na nju čeka i po mjesec dana, zbog čega mnoge od njih pribjegavaju odlasku u privatne ambulante i poliklinike što je, ponovno, uz izdatke za obvezno zdravstveno te dopunsko osiguranje, dodatni trošak.

POSTOJE GINEKOLOZI KOD KOJIH RIJETKE ŽELE IĆI… U neformalnim razgovorima s Dubrovkinjama kažu nam kako je temeljni problem u tome što su dobri ginekolozi pretrpani i imaju puno pacijentica, a kažu kako u gradu u ambulantama primarne medicinske zaštite ima i onih kod kojih nipošto više ne žele ići. Kažu kako su svjedočile nestručnom radu, neumjesnim komentarima i neetičnom ponašanju. Stoga su se prebacile kod

onih koji rade svoj posao sukladno pravilima struke i kojima vjeruju.

Ravnatelj Doma zdravlja Branko Bazdan tvrdi da je mreža popunjena i da ginekologa u njihovom sustavu ima dovoljno te vjeruje kako su duga čekanja na preglede iznimke, a ne pravilo.

LIJEČNICI SU PREOPTEREĆENI Pritužbe stižu i na nedostatan broj pedijatara. Majke tvrde kako vječito imaju problem s time tko će pregledati njihovo dijete ili se tu uvijek radi o drugim liječnicima koji ih pregledavaju. Tako ih se nekolicina žalila na jednu pedijatricu koja, kažu one, ne želi pregledati dijete ako se nije cijepilo, a tvrde da je navodno upućivala i vrlo oštre verbalne primjedbe. Problem, ali sasvim druge prirode, je postojao i u ambulanti u Mokošici gdje je dosadašnja pedijatrica pošla u mirovinu, a sada je mijenjaju kolegice. No, kako su javili iz Grada, problem bi trebao biti riješen dolaskom liječnice koja bi trebala u dogledno vrijeme položiti specijalistički ispit.

Problem, upozorava dio Dubrovkinja s kojima smo razgovarali, leži i u tome što su sadašnje vrlo dobre i cijenjene pedijatrice u zrelijim godinama i uskoro bi mogle u mirovinu, a

...

Izdaci za zdravstveno i dopunsko osiguranje nisu zanemarivi pa se s pravom pitaju zašto postoje, ako je primarnu medicinsku skrb postalo prilično komplicirano dobiti i ako se na nju čeka i po mjesec dana, zbog čega mnoge od njih pribjegavaju odlasku u privatne ambulante i poliklinike što je, ponovno, uz izdatke za obvezno zdravstveno te dopunsko osiguranje, dodatni trošak.

to je posebno realno za očekivati i zbog toga što su zagušene poslom.

Smatraju kako bi onda mogao nastati još veći problem.

Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijo Bekić kaže kako odjeli ginekologije i pedijatrije uvelike ovise o gostujućim liječnicima, ali i dodaje kako je bolnička djelatnost zapravo sekundarna zdravstvena zaštita, a ne primarna. Kaže i kako se očekuje i povratak dvije specijalizantice, a uz

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

ugo, do pedijatra teško, veno osiguranje? ...

osuvremenjenu opremu mogu biti relativno zadovoljni, mada je to, tvrdi, daleko od standarda kojem teže i za kojeg se nada kako će ga ostvariti. No, stječe se dojam kako je sustav opterećen te kako je teško organizirati dežurstva, barem bez vanjskih suradnika.

GINEKOLOGIJA I PEDIJATRIJA NISU BAŠ ATRAKTIVNE SPECIJALIZACIJE Pacijentice su uglavnom svjesne kako čarobni štapić za brzo rješavanje ovog problema ne postoji, a na mjere uglavnom gledaju kao na privremeno gašenje goruće situacije. Čini se kako voditelji zdravstvenih ustanova rade najbolje što mogu u datoj situaciji, ali ni ginekologi-

ja, ni pedijatrija nisu posebno atraktivne grane za specijalizaciju. Kako nam kažu djelatnici u zdravstvenom sustavu, prilike za napredovanje su bitno slabije nego što je to slučaj s primjerice kirurgijom. Mnogim su mladim liječnicima željnima daljnjeg usavršavanja i napredovanja u karijeri cilj KBC-ovi.

Uz to, upozoravaju kako će mnoge kvalitetne pedijatrice ubrzo u mirovinu te rješenje vide u nuđenju specijalizacija, no to je problem na državnoj razini koji se reflektira na sustave brojnih hrvatskih gradova. Dubrovnik u tome nije izuzetak.

Rješenje je, kažu one, napraviti Dubrovnik poželjnim mjestom za ostanak i dolazak liječnika.

U tom smjeru čini se idu i politike

vođenja Grada. Kako je već poznato, s ciljem proširenja zone stanovanja na prigradska područja, a u sklopu strateškog modela Dubrovačke stanogradnje, Grad Dubrovnik je na Pobrežju osigurao vlasništvo nad zemljištem površine preko 75 000 kvadrata. Dogovoreno je kako će Grad Dubrovnik za potrebu stambenog zbrinjavanja medicinskog osoblja i zaposlenika Opće bolnice Dubrovnik dodijeliti zemljište za izgradnju stambenih objekta te ga potpuno komunalno opremiti. Grad će također financirati izradu projektne dokumentacije. Predstavnici strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara te osoblja Bolnice izvijestili su tada gradonačelnika Mata Frankovića o pokretanju ankete

Pacijentice su uglavnom svjesne kako čarobni štapić za brzo rješavanje ovog problema ne postoji, a na mjere uglavnom gledaju kao na privremeno gašenje goruće situacije. Čini se kako voditelji zdravstvenih ustanova rade najbolje što mogu u datoj situaciji, ali ni ginekologija, ni pedijatrija nisu posebno atraktivne grane za specijalizaciju. Kako nam kažu djelatnici u zdravstvenom sustavu, prilike za napredovanje su bitno slabije nego što je to slučaj s primjerice kirurgijom.

Mnogim su mladim liječnicima željnima daljnjeg usavršavanja i napredovanja u karijeri cilj KBC-ovi.

među zaposlenicima Opće bolnice Dubrovnik za sudjelovanjem u projektu stanogradnje na Pobrežju koja je pokazala značajan interes.

Naime, oko 180 zaposlenika Bolnice ispunilo je anketni upitnik, a u ukupnom broju interesenata prevladavaju mladi liječnici specijalizanti te drugi medicinski kadar.

13

14

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

ZAVOD ZA MEDITERANSKE KULTURE

Ključ razvoja poljoprivrede je u spajanju znanstvenog i praktičnog pristupa ŽUPAN NIKOLA DOBROSLAVIĆ sa suradnicima i rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum posjetili su Zavod kako bi se upoznali s novom tehnologijom koja služi podizanju razine kvalitete nasada

Ž

upan Nikola Dobroslavić sa suradnicima i rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum posjetili su Zavod kako bi se upoznali s novom tehnologijom koja služi podizanju razine kvalitete nasada U Zavodu za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku je, zahvaljujući projektu Ministarstva poljoprivrede pod nazivom „Program podizanja kvalitete matičnih nasada agruma, jezgričavih i koštičavih voćnih vrsta u Republici Hrvatskoj“, uspostavljen reprodukcijski matičnjak agruma visoke kategorije. Radi se o projektu izuzetno značajnom za proizvodnju agruma, jer rasadničarima doline Neretve omogućuje nabavu bezvirusnih pupova za vlastitu proizvodnju, a što je do sada bilo moguće isključivo u inozemstvu.

Kako bi se upoznali s novom tehnologijom, prostore Zavoda u Čibači u utorak su obišli župan Nikola Dobroslavić, savjetnica župana Žakli-

na Marević i ravnateljica razvojne agencije DUNEA Melanija Milić, a u pratnji rektora Sveučilišta u Dubrovniku Nikše Buruma i njegovih suradnika. Župan Dobroslavić je istaknuo kako je najveći značaj Zavoda u implementiranju iskustava i znanja na poljoprivrednim nasadima diljem naše županije.

DOBROSLAVIĆ: POLJOPRIVREDA JE STRATEŠKA GRANA

“Poljoprivreda je jedna od strateških grana gospodarstva naše županije i kada govorimo o napretku poljoprivrede u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, s naglaskom na dolinu Neretve, a posebno kada se radi o ovom konkretnom projektu, upravo bi Zavod trebao biti mjesto gdje se razvijaju smjernice razvoja poljoprivrede. Zavod za mediteranske kulture jest i treba biti svojevrsna poveznica znanstvenog i praktičnog pristupa razvoju poljoprivre-

de juga Hrvatske“, rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Tijekom posjeta rektor Burum je govorio o potencijalima ovoga Zavoda koji je od 2011. sastavnica Sveučilišta u Dubrovniku, istaknuvši kako bi glavna zadaća Zavoda trebala biti i je - okupiti znanstvenike iz područja poljoprivrede.

Burum: Znanstvenici moraju davati smjernice “Zavod bi trebao biti prepoznat kao znanstveno-stručna ustanova koja će biti podrška novim smjernicama razvoja poljoprivrede, mogućnosti otvaranja studija, konkretnim akcijama u slučaju problema u poljoprivredi i provedbi projekata na tom području. Zbog toga u Zavodu moramo imati ljude koji će se baviti znanošću, davati smjernice poljoprivredi cijele županije, rješavati probleme u poljoprivredi te osiguravati kvalitetne i provjerene sadnica za naše poljoprivrednike“, istaknuo je rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum.

Tijekom obilaska objekata tzv. mrežarnika u kojima se čuva bezvirusni matični sadni materijal agruma visoke kategorije u kategoriji predbazni i bazni materijal, a koji je financiran putem Projekta Ministarstva poljoprivrede te sredstvima iz fondova EU, istaknuto je kako je temeljni cilj programa podizanje rasadničarske proizvodnje agruma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na višu razinu.

Tom su prilikom i Marija Marinović-Peričević i Marijo Car iz Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku dodatno pojasnili način rada i ulogu Zavoda u znanstvenom, ali i praktičnom dijelu, istaknuvši kako je njihov osnovni zadatak, kao znanstveno-gospodarske ustanove, proučavanje kultura važnih za poljoprivredu juga Hrvatske od masline, smokve i rogača preko naranče, limuna, buhača te aromatskog i ljekovitog bilja.

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

15

DUBROVNIK PODUZETNIČKI INKUBATOR

JAVNI POZIV za prikupljanje zahtjeva za subvencionirano korištenje poslovnog prostora

C

entar za poduzetništvo d.o.o. objavio je Javni poziv za subvencionirano korištenje poslovnog prostora u Poduzetničkom inkubatoru Dubrovnik, površine 23,63 m². Pozivaju se poduzetnici početnici koji posluju do 3 godine, a kojima je potreban poslovni prostor, da se prijave i ostvare pravo

na subvencioniranu cijenu najma prostora te stručnu i savjetodavnu pomoć u poduzetničkom inkubatoru.

Javni poziv nalazi se na web stranici Poduzetničkog inkubatora Dubrovnik, a za detaljnije informacije možete se obratiti Centru za poduzetništvo d.o.o. na telefon 418-401 ili putem maila dcp@dcp.hr.

BRAZOVNOG SUSTAVA KONTINUIRANO UNAPRJEĐENJE ODGOJNO-O

Najboljim učiteljima s područja Županije dodijeljene nagrade

N

a temelju Pravilnika o nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima, Povjerenstvo za nagrađivanje najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnika izabralo je 511 najuspješnijih djelatnika u području obrazovanja u 2020./2021. školskoj godini. Tim javnim pozivom Ministarstvo znanosti i obrazovanja u povodu međunarodnog Dan učitelja 5. listopada sustavno nagrađuje is-

taknute pojedince koji kontinuirano unaprjeđuju odgojno - obrazovni sustav Republike Hrvatske.

Među njih 511 je i pet učitelja i nastavnika osnovnih i srednjih škola kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija, a to su: Svjetlana Bebić, Gimnazija Metković (Metković), Martina Gluščina, Srednja poljoprivredna i tehnička škola (Opuzen), Petar Nikolić, Srednja škola Metković (Metković), Anamarija Radovanović, Osnovna škola Ante Curać-Pinjac (Žrnovo), Ivana

Bašić, učiteljica razredne nastave OŠ Opuzen (Opuzen) kao i nekoliko učitelja iz dubrovačkih osnovnih škola kojima je osnivač Grad Dubrovnik.

Također treba istaknuti kako

je Marijana Curić iz Osnovne škole Stjepana Radića, Metković dobila nagradu Global Teacher Award 2021 od organizacije AKS Education Awards iz Indije.

16

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

SUŽIVOT POVIJESNE BAŠTINE I MODERNE TEHNOLOGIJE

5G mreže se ne treba bojat na putu prema boljoj digita U DUBROVNIKU POSTOJI PET BAZNIH STANICA KOJE EMITIRAJU 5G MREŽU. Ova tema je još uvijek središte mnogih kontroverzi, lažnih informacija i zastrašivanja. U Dubrovniku je zbog toga održan panel o telekomunikacijskoj inf rastrukturi, a porazgovarali smo i s Renatom Totićem, menadžerom za korporativne korisnike Hrvatskog Telekoma koji je prvi doveo 5G u Dubrovnik.

PETRA SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

D

ubrovnik je urbana sredina i zahtjeva nova tehnološka rješenja koja prate moderne potrebe života i poslovanja, no ono po čemu je Dubrovnik također specifičan jest suživot s poviješću. Ime Dubrovnika i njegova prepoznatljivost počiva upravo na kulturnoj baštini i materijalnom dijelu ostavštine koju njegovi stanovnici čuvaju već stoljećima.

Ova dva svijeta, jedan povijesti, baštine i autentičnosti, te drugi, urbanosti, razvitka i modernih trendova; moraju pomiriti svoje interese, kako unutar, tako i izvan zidina. Grad se želi i trudi profilirati kao održiva turistička destinacija, upisivati si sintagme kao ‚smart city’ pored naziva, biti prepoznat kao destinacija za digitalne nomade, kotirati kao poželjna lokacija za ulaganja, a ništa od toga neće i ne može biti moguće ako se ne ide u korak s vremenom, suvremenim trendovima potražnje, a nastavno iz toga i ponude.

Bazna stanica

OVO JE SAMO POČETAK Podsjetimo, ovoga ljeta Dubrovački dnevnik prvi je pisao kao je HT pustio 5G mrežu na četiri lokacije u Dubrovniku - u poslovnoj zoni Gruž, na Ilijinoj glavici, oko hotela Rixos Libertas, te u Mokošici. Dubrovački dnevnik tada je testirao 5G mrežu koja je postizala ogromnu brzinu od gotovo 1000 mbps

na dvije lokacije - Ilijinoj glavici i kod hotela Rixos Libertas. Naravno, preduvjet za korištenje je posjedovanje uređaja/mobitela koji podržava 5G. Hrvatski telekom prvi je u Dubrovnik doveo 5G mrežu. Nakon provedenog postupka javne dražbe i investicije od 130 milijuna kuna za novi radiofrekvencijski spektar, Hrvatskom Telekomu je na nacional-

noj razini u frekvencijskom pojasu 700 MHz dodijeljen blok od 2x10 MHz, u frekvencijskom pojasu od 3,6 GHz 12 blokova od 10 MHz (ukupno 120 MHz), a u frekvencijskom pojasu 26 GHz 2 bloka od 200 MHz (ukupno 400 MHz).

Dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra dodjeljuju se na razdoblje od 15 godina. Menadžer za korporativne korisnike Hrvats-

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

17

ti, Dubrovnik je alnoj budućnosti ...

U Dubrovniku postoji pet baznih stanica Hrvatskog Telekoma koje emitiraju 5G mrežu - u poslovnoj zoni Gruž, na Ilijinoj glavici, oko hotela Rixos Libertas, u Mokošici i u Zračnoj luci. A planira ih se još, sve dok se ne riješi pokrivenost cijeloga Grada.

kog Telekoma Renato Totić potvrdio nam je kako je uvedena i još jedna lokacija bazne stanice u Zračnoj luci Dubrovnik. Upravo ovakvi pothvati čine preduvjet razvoja Dubrovnika u smjeru koji se navodi kao cilj profiliranja Grada, u smjeru pametnih gradova. A kako bi Dubrovnik krenuo tim smjerom potrebna je suvremena telekomunikacijska infrastruktura koja će odgovarati zahtjevima tržišta u razvoju.

Još uvijek nije moguće na području cijeloga grada koristiti 5G mrežu jer su bazne stanice ove mreže manjega dometa, stoga će ih u budućnosti morati biti više i trebat će biti puno gušće raspoređene. „Imamo planove za još baznih stanica dok se ne riješi pokrivenost cijeloga teritorija, ali to ovisi o odobrenjima lokalne uprave, koja dopušta ili ne dopušta no-

va postavljanja, a razvoja bez toga neće biti“, ističe Totić. ČETVRTA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA Što to zapravo 5G donosi? Koje su prednosti u odnosu na 4G i što to znači za prosječnog korisnika?

Glavna karakteristika 5G mreže jest njezina brzina, pa tako ova mreža postiže i do tisuću puta veću brzinu od njezine prethodnice. Upravo ta brzina je ono što će dovesti do četvrte industrijske revolucije, odnosno rasplamsavanja tehnologija umjetne inteligencije. Brži internet znači manje kašnjenje signala, koje je u 5G mrežama čak toliko malo da možemo reći da je zanemarivo. Osim veće brzine i niske latencije, 5G mrežu definira i mogućnost ogromnog broja povezanih uređaja.

To će omogućiti mnoge stvari o kojima danas možemo samo razgovarati sa strahopoštovanjem, kao što su telemedicina, odnosno operacije na daljinu preko robota, autonomni automobili koji će primjerice znati kada će se upaliti zeleno svjetlo na semaforu ili gdje je trenutno prometna gužva, pa vas odvesti drugim putem. Policajci će već i prije dolaska na mjesto prometne nesreće znati točno što se dogodilo, a kuće će nam biti u punom smislu digitalne pa će uređaji biti konfigurirani po osobnim potrebama, pa će vas tako kuća dočekati ugrijana na vama ugodna 24 stupnja, a objed gotov u 16:00 kada dolazite s posla. Ono što će prosječan korisnik prvo osjetiti jest brži internet, pa će tako npr. down-

Renato Totić, menadžer za korporativne korisnike Hrvatskog Telekoma

load biti brži, live stream s manjim kašnjenjem i boljom slikom, a uskoro neće biti potrebe za svim onim kabelima koje skrivamo iza televizija.

MORAMO BOLJE Hrvatska se tako na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti našla na 55. mjestu od ukupno 64 mjesta.

Ova ljestvica temelji se na analizi tri faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Samo ovaj podatak govori o nužnosti tehnološkog razvoja države, a 5G mreže trenutno su najveći tehnološki uspjeh modernoga doba. Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti mjeri sposobnost i spremnost zemalja da

usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu.

Hrvatska ima znanje, i tehnologiju, ali nedostaje joj spremnosti za budućnost, baš kao i Dubrovniku. O ovome problemu govorio je i Totić. „Građani pružaju otpor 5G mreži i baznim stanicama baš kao i prema cjepivu, demonstriraju i prema lokalnoj upravi, a to nosi sa sobom probleme u kočenju razvoja“, ističe Totić.

Nastavak na sljedećoj stranici

18

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Upravo iz razloga da se porazgovara o važnosti razvoja telekomunikacijske infrastrukture u Dubrovniku, ali i o pitanjima koji se nerijetko razviju u probleme koji muče građane, kao što je pitanje sigurnosti, prvenstveno zdravstvene, odnosno utjecaja na zdravlje 5G mreža na građane, nedavno je u Dubrovniku održan panel „Važnost komunikacijske infrastrukture u urbanim sredinama“ u organizaciji udruge HUP ICT uz podršku Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika. Na panelu su sudjelovali predstavnici HAKOM-a, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, te predstavnik upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika.

BAZNE STANICE NISU OPASNE „Sigurna je. Sigurna je iz svih aspekata, za početak sigurna je iz fizičkih aspekata, ona nikome neće pasti na glavu. Sigurna je jer vaši podaci putuju sigurno kroz naše mreže. A najčešće se u javnosti postavlja pitanje koliko je ona zdravstveno sigurna. Razina elektromagnetskih polja ko-

ju stvaraju naše bazne stanice, regulirane su od Ministarstva zdravstva. Nije nešto na što poseban utjecaj imaju operatori. Te su izračene vrijednosti polja višestruko manje od granica koje su danas postavljene. Te naše granice su i nešto strože od međunarodno preporučenih granica“, istaknuo je tom prilikom predsjednik vijeća HAKOM-a, Tonko Obuljen.

Ono što ljude najviše zanima jest je li problem kada je bazna stanica blizu njihovom mjestu gdje žive i rade, pa se uvijek postavlja pitanje tko to kontrolira i na koji način se vrši kontrola rada baznih stanica nakon što ih telekom uspostavi. Pojasnili su da se rade izračuni čija su mjerenja javno dostupna, uz to periodična mjerenja rade neovisne tvrtke.

KADA SE 15. I 21. STOLJEĆE MORAJU SLOŽITI Nije samo pitanje zdravstvene sigurnosti ovakvih telekomunikacijskih struktura centar rasprave, već i pitanje uklapanja moderne infrastrukture unutar povijesne jezgre. „Konzervatori nisu tu da brane napredak i koče razvoj, naš je po-

sao i poslanje da uskladimo očuvanje baštine sa suvremenim potrebama. Rješenje se uvijek nađe za sve probleme, pa tako i ovdje.

Složio bih se da treba postojati red i dijalog, rad svih uključenih strana.

Postoje neke mogućnosti prikrivanja, ali načelno konzervatori nisu za to da se grade lažni dimnjaci i slično jer to jednostavno umanjuje autentičnost onoga što imamo, a to je baština. Svaka konkretna situacija traži specifična rješenja, vjerujem da ćemo i za ovo naći rješenja“, istaknuo jeAntun Baće, pročelnik Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. „Konzervatore treba poštivati u segmentu da se ne narušavaju kulturna dobra, da se sve lijepo uklopi. Sve ovo treba raditi uz koordinaciju s Konzervatorskim odjelom. Oni nisu ti koji priječe razvoj i ja jesam načelno za to da se vodi računa o estetici, izgledu, uklapanju telekomunikacijske infrastrukture u okolinu“, poručuje Totić.

5G KAO GOSPODARSKI POKRETAČ Telekomunikacijska infrastruktura donosi rast u cijelom gospodarstvu, prema nekim podacima brzi-

5G mreža mogla bi dovesti još više digitalnih nomada u grad

...

Glavna karakteristika 5G mreže jest njezina brzina, pa tako ova mreža postiže i do tisuću puta veću brzinu od njezine prethodnice.

Upravo ta brzina je ono što će dovesti do četvrte industrijske revolucije, odnosno rasplamsavanja tehnologija umjetne inteligencije.

na broadbanda donosi 10 posto gospodarskog rasta u periodu od 5 godina nakon što se ta razina podigne. Ono što svakako treba istaknuti jest da telekomunikacijska infrastruktura za urbane sredine, gradove poput Dubrovnika ima iznimnu važnost ne samo zbog turizma nego i za razvoj gospodarstva. Govori se o digitalnim nomadima i mnogim stvarima koje su zapravo bez kvalitetne komunikacijske infrastrukture gotovo pa nemoguće. Za sada je prerano govoriti o nekim ekonomskim i gospodarskim učincima 5G mreža u Dubrovniku jer je sama mreža i njeno postojanje u Dubrovniku još uvijek novo.

Ali, Totić potvrđuje kako će 5G svakako transformirati život korisnika i pozitivno utjecati na gospodarski rast i razvoj. „5G će sigurno donijeti poboljšanja i većim korporativnim korisnicima, ali još uvijek je prerano o tome govoriti.

Ovo će zahtijevati ozbiljan stav lokalne samouprave, ali i građana“, zaključuje Totić.

20

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

DANIEL MARUŠIĆ ZAVRŠIO JE SVOJ PRVI IRONMAN U 49. GODINI

„Počeo sam malo trča kilogram, a dogurao s DANIEL MARUŠIĆ u svojoj 39. godini napravio je veliki zaokret u životu. Posvetio se sportu i na kraju je uspio završiti Ironman, najizazovnije sportsko natjecanje na planeti MARO MARUŠIĆ PRIVATNI ARHIV

D

aniel Marušić sa svojih 49 godina po prvi je put u životu svladao Ironman.

U Hamburgu je preplivao 3,8 kilometara, odvozio 180 kilometara bicikle i pretrčao 42 kilometra u vremenu 10 sati i 25 minuta. Inače, Marušić se bavi turizmom, ima svoju agenciju.

Jeste li tijekom Ironmana imali neku veliku krizu?

Jesam, zadnjih sat vremena trčanja. Odličan sam bio na plivanju, super i u bicikli, ali na trčanju iza 20. kilometra me udarila velika kriza. Bio sam slomljen, počeo sam padati.

U glavi mi je bilo samo da me ne smije uhvatiti panika. Nastavi dalje, prilagodi brzinu, kriza će završiti. Ali nikako nije prolazila. Ipak uspijevao sam održavati kakav takav tempo.

Vidim oko sebe stotine triatlonaca koji šetaju, jer ne mogu više. Neki i leže. Tješim sebe da mi se neće nešto slično dogoditi. Uzimao sam vode, hrane i energetske gelove na sva-

koj okrepnoj stanici. Na 30. kilometru su me počela boljeti leđa, sljedećih nekoliko kilometara trčao sam pogrbljen.

Kriza me tek pustila na 35., 36. kilometru, osjetio sam nalet energije. Nisam ni tu forsirao, jer su me osim leđa, boljele, i ruke, i noge. Kada sam vidio cilj, ne mogu vam opisati te emocije. Nakon deset i pol sa-

ti napokon je gotovo, još ujutro sam krenuo, a sada je već skoro pala noć. Kada sam malo došao sebi, upalio sam mobitel, a tamo milijun poruka čestitki. Ma ludilo. Čitavu sljedeću noć od adrenalina nisam oka sklopio. Sutra sam po Hamburgu nosio majicu koju sam dobio jer sam završio Ironman i svi su mi čestitali gdje god bih

došao. Nevjerojatna je njihova svijest po pitanju svega toga, svjetlosnim su godinama ispred nas.

To vidimo i u sportskoj infrastrukturi Dubrovnika koliko smo daleko od Zapada, pa je time vaš podvig još veći. Koliko bi kvalitetna sportska infrastruktura

„Žalosno je što Dubrovnik nema atletsku infrastrukturu, čak je i Trebinje bolje“

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

21

ati da skinem koji sam sve do Ironmana“ ...

„Bilo bi sjajno kada bi se pješačka i biciklistička staza napravila duž obale Rijeke dubrovačke. To nije ogromna investicija, a višestruko bi se isplatila, kako domaćima, tako i turistima. U Turističkom vijeću puno puta sam se zalagao za ovu ideju, ali nažalost još uvijek nije naišlo na plodno tlo. Iz EU fondova bi se to bez problema financiralo.“

pridonijela, ne samo kvaliteti lokalnog stanovništva, nego i turizmu?

Brojna turistička središta ulažu u sportsku infrastrukturu, jer posjetitelji sve više traže takve sadržaje. Jedan od njih sam i ja. Kada negdje idem turistički, gledam može li se trčati, voziti bicikla, plivati, ima li unutar smještaja teretana. Osim toga, brojni turisti spajaju natjecanja s turističkim razgledavanjem.

Daniel je nastupao na najvećim svjetskim maratonima.

Kaže da je atmosfera spektakularna

Dio njih bi došao u Dubrovnik samo zbog nekog triatlona ili (polu)maratona. Dovoljno je vidjeti brojne turiste kako trče po gradskim ulicama. Da postoje bolje staze bilo bi ih još više. Dubrovnik treba uložiti u sportsku infrastrukturu bilo koje vrste – trkačke i biciklističke staze, novi bazen, teniske, nogometne, košarkaške terene… Da ne govorim da s kvalitetnim sadržajima na zimske pripreme mogu dolaziti profesionalni sportaši kako je to bilo nekoć. Bilo bi sjajno kada bi se pješačka i biciklistička staza napravila duž obale Rijeke dubrovač-

ke. To nije ogromna investicija, a višestruko bi se isplatila, kako domaćima, tako i turistima.

U turističkom vijeću puno puta sam se zalagao za ovu ideju, ali nažalost još uvijek nije naišlo na plodno tlo. Iz EU fondova bi se to bez problema financiralo.

Gdje vi odrađujete treninge? Zaista je komplicirano biti triatlonac u Dubrovniku. Em nemaš gdje trčati, em nemaš gdje voziti biciklu, a nije lako ni zimi plivati, jer su termini za građane u gruškom bazenu u nezgodne ure.

Teška je to improvizacija. Naravno da kada trčim trening od 25 kilometara moram to odraditi po gradskim ulicama. Nekad trčim i po magistrali, do Mokošice. Slično je i s biciklom. Htio, ne htio, moram je voziti po magistrali. U pripremama za Ironman vikendom sam odrađivao od 120 do 150 kilometara. U takvom treningu ne možeš izbjeći magistralu, jer doslovno nemaš gdje voziti, osim u Konavlima ko-

Nastavak na sljedećoj stranici

22

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

ji su koliko toliko sigurni, ali tamo moraš vrtjeti krugove. Naviknuo sam se na magistralu i nije me strah. Naravno da bude škakljivih situacija. Neki luđaci namjerno prođu tik pored mene i tako mi poručuju kao zašto ja uopće vozim biciklu na prometnici? To je isto kao da se ja pitam zašto netko po magistrali vozi kamion.

Kada sam prije desetak godina počeo voziti to je bio užas – ljudi su trubili, bestimali, pokazivali srednji prst… Ipak, većina ljudi je s godinama postala sve tolerantnija na bicikliste – paze na nas, obiđu nas lijepo i u širokom luku. Što se tiče plivanja zimi, odem na more s odijelom. Dok plivaš nije hladno, jedino iza bude freško.

lati kilograme. Prvo sam počeo s trčanjem, i malo po malo zaljubio se. Negdje 2013. godine završio sam svoj prvi polumaraton i otprilike u to vrijeme vidio sam jedan novinski članak o Jakši Dikliću, triatloncu iz Konavala. Unutar članka pisalo je da on može trenirati sve zainteresirane za bavljenje ovim sportom. Odlučio sam mu se javiti i pomalo krenuti, jer sam odavno razmišljao o triatlonu. Taman se sve spojilo.

Trčao sam, a već od prije plivanje i bicikla su mi bili u krvi. Tako da sam osjetio da je pravi moment.

Jakša mi je složio plan, i cilj je bio za šest mjeseci odraditi svoj prvi triatlon u životu. Naravno, riječ je o kratkoj verziji. Onda je sve krenulo ozbiljnije.

Jeste li se u mladosti bavili kakvim sportom?

Bavio sam se raznim sportovima, ali nikad to nije bilo nešto ozbiljno. Kao klinac trenirao sam plivanje nekoliko godina u Jugu, tako da mi to danas itekako pomaže u triatlonu. Kasnije se obitelj preselila u Švedsku i nastavio sam nešto plivati dok nisam ušao u pubertet (smijeh). Nakon toga rekreativno nogomet, košarka, tenis. Ali triatlon mi je uvijek bio zanimljiv još otkako sam prvi put čuo za takvu vrstu natjecanja. To se dogodilo upravo u vrijeme kada smo živjeli u Švedskoj. Tamo je već tada dobar dio stanovništva bio na bicikli uključujući mene. Tako da mi ni bicikla nije bila strana kada sam napokon došao do triatlona.

Tada ste počeli organizirati natjecanja po Dubrovniku.

Da, povezali su se istomišljenici i pomalo smo krenuli s raznim trkama. Na početku nas je bio minimalan broj, na trčanju bi se skupilo svega pet, šest ljudi, a danas ih je već 30, 40.. Taj broj je iz godine u godinu rastao, isto kao i moji osobni apetiti. Kada završiš prvi polumaraton, misliš da je to kraj svijeta, ali onda ubrzo staneš razmišljati o maratonu i tako sve dalje i dalje, do Ironmana. Svoj prvi half Ironman odradio sam u Puli 2015. godine.

Onda upadneš u sve to i samo te usisava, ideš sve dalje i dalje, razvijaš se, probijaš granice.

Obuzme te skroz. Planiranje trka, usavršavanje, druženje, putovanja, prijateljstva, cijeli život ti se počne vrtjeti oko toga.

Kako se dogodio taj put prema triatlonu?

Negdje prije desetak godina, znači u svojoj 39. godini, uhvatio sam se ozbiljnije sporta, jer sam se bio zapustio (smijeh). Škemba je narasla i htio sam malo ka-

Vjerojatno i prehrana?

Nije toliko. Jedem što i većina ljudi. Pazim jedino na bijeli šećer i bijelo brašno. To izbjegavam u svakodnevnoj prehrani, u mom frižideru nema loših stvari, ali tu

i tamo, uzmem i slatkiše, hamburger... Kada sam s društvom ne pazim što jedem, jer mi je to preekstremno. Uzimam i suplemente, poput proteinskih shakeova koje konzumiram nakon treninga. Naravno, voće, povrće, meso, riba, to je najvažnije. Ukratko, hrana mi nije opsesija, nego alat da živim bolje, zdravije i kvalitetnije, te da su bolji rezultati koje postižem. Osim hrane, jako je bitan i odmor.

Kako ste uspjeli prilagoditi pripreme za Ironman zajedno s poslom? A tu su i obiteljske obveze, djeca?

Ja se ipak ovim bavim amaterski tako da u sedmici nemam toliko treninga kao primjerice Jakša koji je puno profesionalniji od mene. Tjedno odradim između 15 i 20 sati treninga, pa se pronađe vremena. Naravno da uz sve obveze ni to nije lako stići odraditi. Imam veliko razumijevanje obitelji i prijatelja. Važno se dobro organizirati, ne trošiti vrijeme uludo. Recimo ne idem navečer negdje bez veze sjediti, iskoristim to vrijeme za nešto pametnije, ako za ništa drugo, onda za odmor. Da se ne razumijemo krivo, volim i ja društvo, opustiti se, ali i to doziram. U programu treninga svaki četvrti tjedan je laganiji, pa tada nadoknađujem društveni život. Djeca su sada odraslija, pa je i s te strane puno lakše nego kada su mala. Što vas motivira za takvo odricanje, jer zaista nije lako voditi tako discipliniran život u tim godinama s toliko obveza? Jeste li se ikad pitali ima li sve to skupa smisla?

Jesam, pitao sam se, stotinu puta. Ali te krize prođu i nastaviš dalje. Nekad odradiš jako loš tre-

ning, ali nećeš zbog toga odustati. Ideš dalje prema tom velikom cilju. To te nosi, to ti je neki sveti gral, hoćeš ga pošto-poto ostvariti. Putem padaš, ali se digneš i ideš dalje. Kada se osvrneš ne možeš vjerovati do kuda si došao od onog prvog dana kada si odlučio krenuti. Gura me i to što smatram da je ovakav način života dobar primjer djeci, kako se radom i trudom može doći do rezultata. Puno bolje djeca uče kada vide na primjeru nego kada je riječ o samoj teoriji. Ponosan sam na njih i što su mi pomagali u organizaciji utrka po Dubrovniku. Također u organizaciji mi je pomagala i supruga, tako da je sjajno što imam potporu obitelji, onda je sve puno lakše.

...

„Pitao sam se stotinu puta koji je smisao ovakvog odricanja i discipline. Ali te krize prođu i nastaviš dalje. Nekad odradiš jako loš trening, ali nećeš zbog toga odustati. Ideš dalje prema tom velikom cilju. To te nosi, to ti je neki sveti gral, hoćeš ga pošto-poto ostvariti.

Putem padaš, ali se digneš i ideš dalje. Kada se osvrneš ne možeš vjerovati do kuda si došao od onog prvog dana kada si odlučio krenuti“

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

„Na Ironmanu me uhvatila velika kriza, samo sam ponavljao da me ne smije svladati panika“

Sjajan je osjećaj nastup u trkama. Tko to nije probao, ne zna kako je. Govorim iz vlastitog iskustva jer sam otrčao polumaraton u Ljubljani.

Da, u Ljubljani je super, a kako je tek u Berlinu, Londonu, New Yorku… Zaista sjajan osjećaj, milijun ljudi je uz cestu, svi te bodre.

Fenomenalna pozitivna energija je u zraku, sve te to diže, isplati se trenirati za taj osjećaj. Ludo mi je kada mi na startnom broju piše Daniel, pa me bodre imenom. Negdje se prolazi više krugova i znam vidjeti istu ekipu koja se svaki krug dere: Go, Daniel, go! Ti im uzvraćaš na bodrenje osmijehom i sve je toliko veselo. Zaista fenomenalno. Oni stvarno žele da uspiješ, nema tu nekih skrivenih emocija. Takav bi svijet trebao biti i mimo utrka.

Već se i u Dubrovniku na polumaratonu može osjetiti sjajna atmosfera. Bi li u budućnosti Grad trebao imati i maraton?

Svakako, to je samo još jedan vid dodatne turističke ponude o kojoj smo pričali, ali i ne samo to, nego propagiranje zdravog načina života i svih drugih beneficija koje idu uz to. Maraton bi trebalo organizirati prije ili poslije sezone i dobar dio ljudi što trči spojilo bi dolazak na trku i razgledanje grada. Ali organizacija (polu)maratona u Dubrovniku je samo šlag na kraju. Treba čitavu godinu raditi na promicanju sporta, a zbog toga je važna infrastruktura. Nemamo ni atletsku stazu, Trebinje nas šije u svemu tome. U Makarskoj se održavaju državna prvenstva, a u nas nema uvjeta.

Nastupali ste na najpoznatijim svjetskim maratonima. Kako ste tamo dospjeli?

Morate imati neko dobro vrijeme ili se svatko može prijaviti?

Kako za koji. Evo upravo se pripremam za odlazak na maraton u Boston koji je na rasporedu 11. listopada. Za bostonski maraton moraš imati vrijeme sukladno tvojoj kategoriji, odnosno godinama. Za mene je ta norma 3 sata i 20 minuta. Ja sam u Tokiju na maratonu trčao 3 sata i 9 minuta i zbog toga sam ušao. Prvi veliki maraton koji sam otrčao bio je u Berlinu 2015. godine. Prijavio sam se za nastup bez da sam tada imao neko sjajno vrijeme, ali dio natjecatelja upadne pukim izborom, odnosno srećom.

23

Mene su pozvali i to mi je bilo prvi put da sam nastupio na jednom od najslavnijih svjetskih maratona. Boston uopće nema ovo pravilo koje je u Berlinu, tamo se ne može upasti na sreću nego isključivo dobrim rezultatom.

Svaki od najvećih svjetskih maratona ima neku svoju politiku, ali nije lako upasti na nijedan.

Meni su godine trebale dok nisam nastupio. Na svih sam se stalno prijavljivao, pa sam jedne godine upao u London. Potom u Chicago. U New York sam uletio preko jedne humanitarne zaklade. Na tom maratonu oni dopuštaju određen broj nastupa za humanitarne organizacije. Ljudi koji trče preko tih društava plate puno veću startninu od uobičajene, a to ide u humanitarne svrhe. Maraton u New Yorku otrčao sam u dobrom vremenu, pa sam automatski upao za Tokio gdje sam trčao još bolje, i evo sad idem u Boston kako bih zaokružio seriju šest najvećih maratona. Ako netko od čitatelja želi nastupiti na nekom velikom svjetskom maratonu gdje nije teško upasti, preporučujem mu Pariz. Sjajan maraton, a dovoljno je platiti za start.

Koji je cilj za dalje? Gdje se vidite u budućnosti?

Ne znam, vidjet ću. Ja ću biti u ovome, meni je ovo životni stil i osjećam se odlično, a gdje ću točno nastupati, to ćemo vidjeti. Otkrio sam čitavu novu zajednicu, našao nove prijatelje, radimo na projektima. Dogodine ću malo reducirati, ne vjerujem da ću ići na neki Ironman ili veliki maraton, ali polumaratone i polu Ironman ću odrađivati. Važno mi je održavati trenutnu formu, ipak sam ja u godinama gdje ne mogu juriti bolje i bolje rezultate.

24

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Povijest

HRVATA ZANIMLJIVA I POUČNA PRIČA KOJU ZNA JAKO MALI BROJ

Čovjek sa slavne foto salutirati Hitleru pogi BIOGRAFIJA AUGUSTA LANDMESSERA, čovjeka koji na slavnoj fotograf iji odbija pozdraviti Hitlera, je kao stvorena za Hollywood.

Jako mali broj Hrvata zna da je svoj životni put završio oko Stona u borbama u listopadu 1944. godine MARO MARUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

S

vega mali broj fotografija zauvijek je urezan u povijest čovječanstva i gotovo nema ljudskog bića na Kugli zemaljskoj koji ih nije vidio.

Jedna od njih je čuvena fotografija iz hamburškog brodogradilišta Blohm & Voss. Prilikom porinuća jedrenjaka Horts Wessel u ljeto 1936. godine, koji je služio za obuku, govore su glavom i bradom održali nacistički lideri Adolf Hitler i Rudolf Hess. Stotine radnika brodogradilišta razdragano salutiraju Führeru podignutom desnicom, ali na fotografiji se jasno vidi jedan koji je prekrižio ruke i odbija nacistički pozdrav.

Iako ne postoje stopostotni dokazi vjerojatno je riječ o radniku brodogradilišta Augustu Landmesseru.

Njegova biografija je filmska.

Landmesser se rodio 1910. godine i na prijelazu iz dvadesetih u tridesete zadesila ga je velika ekonomska kriza i inflacija u Njemačkoj. Kako bi lakše došao do posla učlanio se u Nacističku stranku. Uspijeva se zaposliti, ali problemi za njega započinju kada je upoznao Irmu Eckler, ljubav svog života. Ona je Židovka, ali Landmesseru ne smeta, ia-

August Landmesser mobiliziran je u kažnjenički bataljun u veljači 1942.

ko su rasni progoni već počeli. Zaručuju se i žele oženiti, no nürnberški zakoni im ne dopuštaju. U listopadu 1935. godine dobili su svoje prvo dijete, kćerkicu Ingrid. Židovi se u Njemačkoj sve više ugnjetavaju, pa obitelj Landmessera odlučuje pobjeći u Dansku. Na granici ih ne puštaju i sude im zbog braka protivnom rasnim zakonima. Ipak slučaj završava

tek opomenom, aAugust je isključen iz Nacističke stranke.

ZATVOR I KONCENTRACIJSKI LOGOR U ljeto 1938. situacija za njemačke Židove još je teža, pa je obitelj opet na sudu. Ovoga puta Landmesser zbog opetovanog kršenja nürnberških zakona dobiva dvije i pol godine

zatvora u koncentracijskom logoru Börgermoor, a njegova supruga Irma prolazi još gore. Šalju je trudnu u zatvor Fuhlsbüttel, gdje rađa svoju drugu kćer Irene. Potom je premještaju u koncentracijski logor Oranienburg, pa opet od tamo u logor Lichtenburg, a naposljetku završava u ženskom koncentracijskom logoru Ravensbrück. U proljeće 1942.

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Povijest

25

ografije koji je odbio inuo je na Pelješcu gući neposluh kažnjavaju metkom.

Landmesser sa svojom kažnjeničkom postrojbom odlazi u Grčku, ali kako Saveznici napreduju oni se povlače prema Dalmaciji. Bablje ljeto je 1944. godine, a partizani su sve brojniji i bolje naoružani. Njemački zapovjednici od Hitlera dobivaju naredbu da predaja nikako ne dolazi u obzir i da se bore do posljednjeg čovjeka. Landmesser i njegova postrojba zaglavljuju u Stonu gdje ih očekuju krvave bitke s partizanima koje će potrajati mjesec dana sve do 17. listopada 1944. godine. Taj datum se u njemačkim ratnim arhivima službeno vodi kao dan smrtiAugusta Landmessera. Tako je čovjek koji je odbio salutirati Hitleru svoj životni put završio u Stonu.

Jedna od najpoznatijih i najslavnijih fotografija u povijesti čovječanstva

godine s još 14 tisuća žena nacisti je ubijaju u eutanazijskom centru Bernburg.

U međuvremenu Landmesser izlazi iz zatvora i tijekom 1941. godine zapošljava se u jednoj firmi kao majstor, a slobodno vrijeme provodi s djecom. Nakon Staljingrada rat za naciste zaokreće prema porazu, a 1944. godine su na pragu predaje.

Hitler je očajan, mobilizira sve raspoložive snage, od djece do (bivših) zatvorenika.

Landmesser je mobiliziran u veljači 1944. u 19. kažnjenički bataljun koji nosi prefiks 999 da se jasno razlikuje od redovnih postrojbi. Te 999 postrojbe, sastavljene od kriminalaca, političkih neistomišljenika, siledžija i svih drugih prijestupnika, obavljaju najpr-

ljavije ratne zadatke poput prolazaka kroz minska polja. Nikoga nije briga hoće li pripadnici tih postrojbi izginuti,

ni Saveznike, ni Nijemce, oni su neprijatelji, i za jedne, i za druge. Njihovi nacistički zapovjednici i najmanji mo-

...

Nastavak na sljedećoj stranici

JE LI NA SLICI ZAISTA AUGUST LANDMESSER? Nakon objave fotografije 1991. godine u njemačkom tjedniku Die Zeit, krenulo se u potragu za čovjekom s fotografije kako bi mu se otkrio identitet. Javile su se kćerke Augusta Landmessera koje su kazale da je osoba sa slike koja je odbila podignuti desnicu njihov otac, te su priložile svu dokumentaciju koju su posje-

dovale, njegove fotografije, kao i pozadinsku priču vezanu uz njihovu majku Židovku.

No javila se još jedna obitelj koja je tvrdila da je čovjek s fotografije ustvari Gustav Wegert, radnik brodogradilišta koji je odbio salutirati zbog religijskih uvjerenja.

Oni su podastrli dokaze o radnom odnosu Gustava u

brodogradilištu tih godina kao i njegove fotografije tog vremena.

Iako ne postoje konačni dokazi koji idu u prilog bilo kojoj obitelji, nekako je prevagnulo da je na slici August Landmesser, možda upravo iz razloga što je njegova životna priča puno holivudskija od one Gustava Wegerta.

26

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Povijest

...

BLEIBURG I DAKSA Nema još puno živih partizana, pa je razgovor s Matom Duževićem u sklopu čitave ove priče, bio odlična prilika da ga pitamo kako iz današnjeg kuta gleda na Bleiburg i Daksu?

-Naravno da je to greška partizana. Tim je ljudima trebalo suditi, a one koji su sagriješili, trebalo ih je poslati na Goli otok.

Nažalost, taj Bleiburg je izazvao još veće podjele u društvu koje osjećamo sve do danas. Također, žalosno je što sada političari umanjuju zločine ustaša i prikazuju čitav partizanski pokret kao nešto negativno. Djecu treba učiti činjenice, a ne okretati povijest u dnevnopolitičke svrhe – zaključuje Mato Dužević.

bi Talijani saznali da je netko otišao u partizane, odmah bi mu poubijali obitelj. Nijemci to nisu radili. Ustaše su također bile krvoločne na čelu s poručnikom Antom Tonćijem Duževićem. On je s Korčule, moj neki dalj(n)i rod. Ustaše su klale i ubijale diljem Pelješca i Primorja političke neistomišljenike, kao i pripadnike drugih nacionalnosti.

*************************************** Mato Dužević ima 96 godina, a rodio se u Luci nedaleko Hodilja. U Stonu i na Pelješcu znaju ga kao vrsnog brodograditelja, ali mi smo ga posjetili da nam ispriča svoja ratna sjećanja. Naime, Dužević je bio partizan koji je sudjelovao u borbama oko Stona, a bez obzira na pozne godine, mozak mu još uvijek radi kao u mladića.

-Prvo su na Pelješac došli Talijani.

Oni su bili gori od Nijemaca – živo se sjeća Mato Dužević dok sjedimo na taraci njegove kuće u Luci – Ako

KLANJE USTAŠA Jedan od najgorih zločina ustaša na jugu Hrvatske dogodio se u Lisačkim rudinama gdje su hrvatski kvislinzi mučki ubili pripadnike drugih nacionalnosti, pretežno Srbe. Jedan od ubijenih bio je gostioničar Murat Hajdarhodžić, otac proslavljenog glumca Izeta. Zbog maltretiranja ustaša i Talijana sve veći broj Dalmatinaca, priča nam Mato, odlazio je u partizane.

-Ustaše su maltretirale i Hrvate koji im se nisu sviđali, ne samo pripadnike drugih nacionalnosti. Također jedan od najpoznatijih ustaša s ovog područja bio je Stijepo Perić, ministar vanjskih poslova u NDH.

Mato Dužević u razgovoru s našim novinarom

Rodio se u Brocama, a umro je iza rata u Argentini. Kasnije je još veći broj ljudi odlazio u partizane kada se shvatilo da će Njemačka izgubiti rat, a i brojni neprijateljski vojnici promijenili su odoru i kasnije se borili na strani partizana – govori nam Mato.

Dolazi 1944. godina, Talijani su odavno kapitulirali, Nijemci i ustaše

sve su slabiji, a partizani i saveznici iz dana u dan jačaju. Njemačke jedinice povlače se iz Grčke i Makedonije preko Dubrovnika prema Metkoviću i vode se žestoke borbe na području Stona i Neuma. Jedna od najvećih događa se u Vukovu klancu gdje se Nijemci, među ostalim, sukobljavaju s 11. dalmatinskom bri-

Kao bivši partizan Mato kaže da su Bleiburg i Daksa bile greške

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Povijest

gadom. Dužević se sjeća te bitke.

-Bila je strašna borba u kojoj je poginulo na stotine Nijemaca. To je bila velika motorizirana jedinica s brojnim vozilima koji su zaplijenjeni. Nama partizanima Amerikanci su bili zračna potpora. Nakon te borbe brojni njemački vojnici izgubljeno su lutali ovim područjem. Na jednog sam i sam naletio, on mi se predao. Bio je uplašen, smirio se tek kada sam ga ponudio kruhom i duhanom. Kasnije je nastavio svoj ratni put s partizanima – govori nam Dužević.

Osim Vukovog klanca, krvave bitke vodile su se i za Ston. Nijemci su

...

Landmesser je mobiliziran u veljači 1944. u 19. kažnjenički bataljun koji nosi prefiks 999 da se jasno razlikuje od redovnih postrojbi. Te 999 postrojbe, sastavljene od kriminalaca, političkih neistomišljenika, siledžija i svih drugih prijestupnika, obavljaju najprljavije ratne zadatke poput prolazaka kroz minska polja.

Nikoga nije briga hoće li pripadnici tih postrojba izginuti, ni Saveznike, ni Nijemce.

ostali opkoljeni unutar stonskih zidina i tvrđava, te su se odbijali predati.

Iako ne postoje točni dokazi, vjeruje se da jeAugust Landmesser život izgubio upravo tamo. *************************************** Opkoljene Nijemce smještene u tvrđavi Veliki Kaštio vodio je njemački časnik Hauptmann Schulenberg, napisali su u svojoj knjizi 11. dalmatinska brigada autori Milan Rako i Slavko

Družijanić, nekadašnji borci koji su bili živi svjedoci tog vremena. Oni u svom uratku opisuju borbu za Ston i navode kako je dio njemačkih vojnika bio kažnjenička bojna osuđena u Njemačkoj zbog raznoraznih prekršaja. Pišu da su im ovi, nakon predaje, pokazivali legitimacije u kojim je bilo jasno navedeno da su kažnjenici.

Autori, iako ne navode točan naziv jedinice, vjerojatno govore upravo o 19. kažnjeničkom bataljunu u kojemu je bio i Landmesser. Nijemci su se danima odupirali od napada partizana i borili su se u skladu s Hitlerovim naredbama.Autori navode da su se kažnjenici borili kao da je riječ o redovnoj postrojbi. Drugim riječima, u borbama se nije osjećalo da im je nacistički pokret zagorčao život. Dužević ne zna taj podatak, odnosno je li se radilo o kažnjeničkom bataljunu, ali potvrđuje navode iz knjige.

MASOVNA GROBNICA -Bio je neki njemački bataljun koji smo zvali Drvena bojna jer su nosili drvenu obuću, ali ne znam je li riječ o kažnjenicima. Borili su se do posljednjeg daha, a partizani su bili jako ljuti i gnjevni. Zašto? Nijemci su iz stonskih tvrđava danima neprekidno mitraljezima pucali uokolo, pa je stradao i veliki broj civila. Kada su partizani napokon zauzeli Ston, ubili su zarobljene Nijemce iz odmazde, jer se nisu odmah htjeli predati i pokopali su ih u masovnu grobnicu na putu prema Hodiljama – objašnjava Dužević koji i dan danas zna točnu lokaciju njihova posljednjeg počivališta.

Razni izvori pišu kako je nakon predaje smaknuto između 40 i 50 Nijemaca. Možda je među njima bio iAugust Landmesser, čovjek koji je odbio salutirati Hitleru, a ubijen je, kakav paradoks, kao njegov vojnik. Kako god bilo, on je svoj životni put završio negdje okolo Stona, možda je poginuo u bitki, možda je ubijen kao zarobljenik, ali ono što je sigur-

Mata na Pelješcu znaju kao vrsnog brodograditelja

no jest da se s Pelješca nikad nije vratio kćerkama koje su, u međuvremenu, dane na usvajanje. Njegova kćer Irene mjesecima je nakon predaje Njemačke na željezničkom kolodvoru u Hamburgu čekala vlakove koji su dovozili izgubljene njemačke vojnike s raznih frontova nadajući se da bi među njima mogao biti i njen otac. Nažalost, nikad ga nije dočekala, jer je on poginuo na jugu Hrvatske. Iako je ta činjenica relativno poznata, jako mali broj Hrvata, Dubrovčana i Pelješčana zna za ovu priču, pa upravo iz toga razloga objavljujemo ovaj poučni tekst, iako u njemu nema nekih velikih ekskluziva o kojima već negdje nije pisano (među ostalim prije pet godina novinar Davor Krile napisao je sjajan tekst na ovu tematiku).

Stoga, da skratimo priču, iza rata, u ljeto 1951. godine brak Augusta Landmessera i Irme Eckler službeno je priznat na sudu u Berlinu. Tek 1991. godine objavom slavne fotografije u tjedniku Die Zeit svjetska javnost zainteresirala se za sudbinu prkosnog čovjeka koji se kao usamljena jedinka suprotstavio moćnom režimu. Pet godina kasnije izaći će knjiga Progon jedne obitelji radi zloči-

na protiv rase njegove kćerke Irene koja je zaslužna što je svijet saznao za tužnu sudbinu njenih roditelja.

Filmska pričaAugusta Landmessera najbolje dočarava sav besmisao rata i vrijedi je svako malo iznova ponavljati kako se nešto slično nikad više ne bi ponovilo.

...

Razni izvori pišu kako je nakon predaje smaknuto između 40 i 50 Nijemaca. Možda je među njima bio i August Landmesser, čovjek koji je odbio salutirati Hitleru, a ubijen je, kakav paradoks, kao njegov vojnik. Kako god bilo, on je svoj životni put završio negdje okolo Stona, možda je poginuo u bitki, možda je ubijen kao zarobljenik, ali ono što je sigurno jest da se s Pelješca nikad nije vratio kćerkama.

27

28

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

Naša Dube zna!

J

esu li Hrvati doista mrzitelji svega, svačega i svakoga različitog, po kojoj god osnovi? Jesmo li doista jalni, kako nas je opisivao Krleža? Bojim se da ima nešto u tome. Provincija, ma iz kojeg dijela Hrvatske više - manje mrzi Zagreb, Zagreb pak, sve osim sebe smatra provincijom u onom najgorem smislu. Biju se navijači Hajduka i Dinama s toliko bijesa da im stvarno neki drugi, ne daj Bože pravi neprijatelj, ne bi bio ni do koljena. Mrzimo se zbog svih mogućih i nemogućih razloga.To najbolje ilustriraju recentni napadi mržnje koji se prolijevaju društvenim mrežama zbog govora jednog od voditelja „Dobro jutro Hrvatska“! Ma zamislite užasa, taj bezobrazni voditelj dopustio si je u emisiji govoriti strašni i nedopustivi naglasak. Naglasak koji ih do ludila iritira pa ne mogu više neprekidno buljiti u ekran. To svetogrđe napravio je mladi voditelj koji je doš’o iz Grada. Okrivljeni se odaziva na ime Vicko Dragojević.

Sasvim strašno, pa kako je moguće takav užas pustiti na ekran i slušati taj iritantni dubrovački naglasak? o hejterima s mreža, uglavnom polupismenim, rečeni Vicko morao bi govoriti pravilnim književnim hrvatskim jezikom.

Da crkneš od smijeha. U pitanju je mozaička zabavna i opuštena jutarnja emisija u kojoj neki voditelji imaju izraziti zagrebački naglasak, dok neki govore taj toliko željeni hrvatski književni jezik, ali s hercegovačkim naglaskom. Ali, Držićev

P

jezik i naglasak je nedopustiv. Dragi naši mrzitelji, crknite od svoje zlobe u svom malom svijetu mržnje. I ne, uopće nema ni jedan razlog ispravljanja Vickovog naglaska jer je lijep i poseban i uči sve dobre i normalne ljude kojih, hvala Bogu ima u Hrvatskoj, kolika je ljepota različitosti.

Upravo to je i smisao takvih mozaičkih emisija. Teško se mogu sjetiti ma i jednog vrijednog književnog djela, filma ili dramske serije koja je bila na tom takozvanom ‚čistom’ hrvatskom jeziku. Od Krleže do Smoje preko Držića do Novakove ‚Črne mati zemle’. Ima li i jedan Hrvat ukoliko nije profesor i/ili jezikoslovac koji u svakodnevnom govoru koristi hrvatski književni jezik? Iako i oni rijetko. I sad bi HTV koja se, zamislite, zbog toga ispričava, fonetskim vježbama trebala ubiti upravo ono što je najprirodnije i zato lijepo u Vickovom govoru. Voditelj koji ujutro ulazi u domove Hrvata prije svega mora biti osoba kojoj vjeruješ, koja ima osobnost, stav i iskrenost. Dio te osobnosti, čak velik dio je upravo govor. Odavno su prošla vremena u kojima je na ekranu bila zatomljivana svaka osobnost, vrijeme u kojem su svi na tadašnjoj televiziji govorili isto. Pravilan i ‚čisti’, hrvatsko – srpski jezik. I zato Vicko nastavi govoriti svojim lijepim naglaskom, već ga i sad u tvom govoru, nažalost, ima premalo. Ne daj se ukalupiti, pa nek’ crknu od jala. Vrijeme je da HTV smogne snage, ne mijenjati Vickov govor, već javno progovoriti o ljepoti i poštivanju različitog. Možda jednom u budućnosti dočekamo vodst-

vo HTV-a koje ima stav i slijedi ga bez obzira na političke mijene ili odurne hejtere. međuvremenu je i jedna Dubrovkinja digla prašinu u medijima i šire. Naša nesalomljiva Dube Šuica. Lupila je kako je razlog što je Hrvatska najlošije procijepljena među europskim zemljama socijalne prirode(!?). Zato što smo u bivšoj Jugi bili centralizirana država pa je i cijepljenje bilo po diktatu centralne države.

Zato sad, valjda, nećemo po diktatu, što je, eto, socijalna problematika. Istina, u vrijeme izbijanja velikih boginja u bivšoj Jugi, u 15 dana procijepljena je gotovo cijela bivša Juga i pandemija je nestala.

Istina je isto tako da nije bilo sankcija za one koji se ne žele cijepiti, ali teško da ih je i bilo jer nije bilo društvenih mreža na kojima svaka budala može nadrljati što god hoće. Iz nekog razloga ljudi su tada smatrali da znanstvenici i liječnici bolje znaju od njih pa su im vjerovali. Čini se da su više vjerovali i tadašnjoj vlasti koja je, ruku na srce, uz sav užas ipak bila značajno manje korumpirana od ovog što danas imamo. Nije Dube pokušala objasniti zašto Hrvati ne vjeruju Stožeru, ministrima, Vladi i vlastitoj državi. Iako se možda i to može objasniti zanimljivim sociološkim razlozima. Kako god, Šuja je sigurna da vlasti u Hrvatskoj nisu zbog slabe procijepljenosti svojih građana, ni najmanje krive, nego je svemu tome kumovala ta glupa bivša država, koja je proizvela te, eto naše, je li ‚sociološke razloge’. Valjda naša Dube zna! Eto vas.

U

30

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

POSVETA MILANU MILIŠIĆU

Otkrivanje spomen p za prvu civilnu žrtvu „GRAD JEST IZGUBIO SVOGA PJESNIKA, ali nije izgubio njegove stihove, uspomenu na njega i njegovo djelo,“ naglasila je Jelka Tepšić.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ, ŽELJKO TUTNJEVIĆ

S

pomen ploča prvoj civilnoj žrtvi Domovinskog rata u Dubrovniku Milanu Milišiću otkrivena je u pone-

djeljak u Župskoj ulici. Milišić je bio pjesnik, književnik, novinar i prevoditelj. „Prije 30 godina, barbarska je granata prekinula život čovjeka koji rat i vojničke uniforme nije volio vidjeti ni izdaleka. Čak je u onoj državi izbjegao služiti vojsku tako

što je otišao u London i tamo se posvetimo prevođenju i stvaralaštvu. No, koliko god on bježao od rata, od te pogube ljudske naravi, kako je pisao Držić, rat je nažalost ipak obilježio njegov život,“ istaknula je Tepšić podsjetivši kako se Milišić rodio na početku Dru-

gog svjetskog rata, a kako mu je drugi rat prekinuo pjesnički put.

Dodala je kako su iza Milišića ostala njegova djela. „Grad jest izgubio svoga pjesnika, ali nije izgubio njegove stihove, uspomenu na njega i njegovo djelo,“ naglasila je.

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

ploče i Hommage u rata u Dubrovniku Prisutnima se obratila i Milišićeva supruga Jelena. „Morate me razumjeti da sam jako uzbuđena, pred plačem sam. Ovo je jako važno u punom smislu. Volim vas sve,“ kazala je te zahvalila svima onima koji su zaslužni što je došlo do realizacije postavljanja spomen ploče.

Nakon otkrivanja spomen ploče u ulici u kojoj je Milišić živio i u kojoj je izgubio svoj život, u Kazalištu Marina Držića je održan Hommage a Milan Milišić gdje su glumci Kazališta izveli njegove stihove i tekstove Milanovih prijatelja i suradnika o njegovom životu i trenutcima smrti.

31

32

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

30. OBLJETNICA OSNIVANJA ZLOGLASNOG LOGORA

„Morinj je opomena, da n PRVI PUT upriličeno je zajedničko polaganje vijenaca hrvatske i crnogorske delegacije GRAD DUBROVNIK, OPĆINA KONAVLE, DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

O

ve godine 3. listopada bila je 30. obljetnica otkako su prvi zarobljenici s dubrovačkog područja, a najviše iz Konavala, odvedeni u logor Morinj u Crnoj Gori. Tim povodom na ulazu u logor prošle nedjelje položeni su vijenci u čast svim zatočenicima iz Dubrovnika i Konavala koji su tijekom Domovinskog rata u tom logoru bili mučeni i zlostavljani, ali i svim Hrvatima iz Boke koji su tamo bili zatočeni zbog nesla-

ganja s velikosrpskom ideologijom. Ovu simboličnu gestu, polaganje vijenaca prvi put dosad zajednički su napravili hrvatski i crnogorski predstavnici.

Od hrvatske delegacije u ovoj prigodi sudjelovali su ministar vanjskih i europskih poslova RH Goran Grlić Radman, dubrovačko – neretvanski župan Nikola Dobroslavić, načelnik Općine Konavle Božo Lasić, predsjednik Općinskog vijeća Ivo Simović, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, državni tajnik Frano Matušić, predsjednica Saborskog odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić i ostali. Vijence su položili i ministar vanjskih poslova Crne Go-

Aktivistice nevladine ženske udruge za mirovno obrazovanje “Anima”iz Crne Gore svake godine podsjećaju na ovaj mračni dio crnogorske prošlosti.

Župan Dobroslavić istaknuo je kako se zločin počinjen u Morinju ne smije zaboraviti te kako još uvijek očekujemo promjenu odluke o nazivanju bazena u Kotoru po jednom od batinaša u logoru Morinju.

re Đorđe Radulović, predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Crne Gore, ujedno organizatori događanja, kao i članice udruge Anima koje to tradicionalno rade svake godine.

NAJVIŠE ZAROBLJENIH BILO JE IZ KONAVALA S delegacijom iz Konavala bio je i bivši logoraš Zlatko Bagoje, koji je među prvima zarobljen u Konavlima i odveden u Morinj, a koji je vijenac položio u ime žrtava.

Načelnik Lasić ovom prilikom je rekao kako je u Morinju nažalost bilo najviše Konavljana te kako su ovakva dostojanstvena obilježavanja, pa makar i 30 godina kasnije put ka uspostavljanju dobrog dijaloga među našim narodima. ”Samo bivši zatočenici znaju koliki su pakao prošli u tim logorima koji su svi redom bili mjesta koje zdrav razum ne može pojmiti. Prošlo je tri desetljeća od

agresije na naše domove i njihove patnje, a ovim odavanjem počasti stvaramo temelje za ostaviti prošlost u prošlosti. Neke stvari nećemo nikada zaboraviti, ali oprostiti moramo zbog sebe i naše djece”, rekao je načelnik Lasić.

Prema evidenciji hrvatske Udruge logoraša, u tzv. centru za prihvat zarobljenika u Morinju je kroz desetak mjeseci bilo zatočeno oko 300 civila i hrvatskih vojnika, a trojica su tamo i umrla nakon brutalnog premlaćivanja i psihičkog iživljavanja što su ih nad njima svakodnevno provodili čuvari logora.

POLIGON ZA MUČENJE Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Goran Grlić Radman rekao je kako je zloglasni logor, koji je točno prije 30 godina otvoren kao centar za prihvat zatočenika, zarobljenika, zapravo bio poligon za mučenje.

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

nikada ne zaboravimo’’ ”Neki nisu preživjeli, a neki su podlegli nedugo nakon što su uspjeli doći kućama.

Oni, koji su i danas živi, teško zaboravljaju ono što su u ovim zgradama podnosili.

Došli smo se pokloniti dušama onih, koji su ovdje ostavili svoj posljednji dah. Ne postoje opravdanja za zločin, ne može ga biti. Ne postoji, naravno niti izgovor, bilo koji argument, koji bi opravdao zlo i zločin. Mi ne možemo izbrisati bol, ni prebrisati ovaj logor i šutjeti, a ta bol je trajna, jer Hrvatska traga još i od Srbije za svojih 1858 nestalih civila i ratnih zarobljenika. Zato mi ovdje moramo glasno izreći što se događalo, kako se više nikada ne bi ponovilo – kako bi naše generacije rasle u miru i slobodi, ali sa spoznajom što je bilo“, rekao je među ostalim ministar Radman.

Ministar vanjskih poslova Cr-

S konavoskom delegacijom, uz Boža Lasića, Iva Simovića i Iva Radonića bio je i konavoski logoraš Zlatko Bagoje, koji je među prvima zarobljen i odveden u logor Morinj.

ne Gore Đorđe Radulović istaknuo je ovom prilikom kako svaka žrtva nosi prvo svoje ime i prezime, a tek onda naciju i vjeru.

„POMIRENJE OČEVA ZBOG BUDUĆNOSTI DJECE’’ ”Danas, stojeći ovdje, dokazujemo da postoji duh nove Crne Gore. Onaj koji u ratu nije sudjelovao, ali koji poštuje žrtve svih ratova na ovim prostorima – u Velici, Srebrenici ili Morinju, ali i sve druge, bez obzira kojem narodu, naciji ili vjeri pripadali. To je duh nove Crne Gore, koji želi pomirenje naših očeva, zbog budućnosti naše djece. Duh Crne Gore koji je u miru sa svima, zbog mira u sebi. Crna Gora je danas država svima. Nitko nema na nju više ili manje pravo. Ipak, za razliku od ranije, umjesto

barutom i mačem, patriotizam se danas pokazuje poštovanjem – poštovanjem onih koji misle kao vi, ali, možda i još više, poštovanjem onih koji misle drugačije. Poštovanjem svog susjeda, prijatelja i susjeda. Morinj je opomena da to nikad ne zaboravimo”, rekao je on. Župan Dobroslavić ovom prilikom je istaknuo kako se zločin počinjen u Morinju ne smije zaboraviti. ”Ne dopuštamo omalovažavanje logoraša i još uvijek očekujemo promjenu odluke o nazivanju bazena u Kotoru po jednom od batinaša u logoru Morinju”, istaknuo je župan Dobroslavić.

33

34

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

UZ ZAHVALU SVIMA KOJI SU SUDJELOVALI

Tiskano izdanje ‚30. obljetnica herojske obrane Dubrovnika’ razgrabljeno iz butiga, ali evo kako možete do svog primjerka ZBOG VELIKE POTRAŽNJE tiskano izdanja našeg priloga povodom 30. obljetnica herojske obrane Dubrovnika nestalo je iz butiga i kioska gdje se prilog mogao preuzeti u sklopu besplatnog tjednika Dubrovački dnevnik petkom.

B

ogati prilog tiskan na 56 stranica u suradnji s Muzejom domovinskog rata Dubrovnik donosi mnoge detalje o početku i trajanju rata u Dubrovniku, faktografske podatke, ali i brojne priče iz Dubrovnika, kako s prve crte obrane, tako i priče iz samoga Grada za vrijeme trajanja Domovinskog rata. Tu su povijesne i jedinstvene fotografije bogate građe Muzeja domovinskog rata Dubrovnik koje nas podsjećaju na najteža stradanja Grada.

Svi koji žele imati ovo specijalno izdanje mogu nam se obratiti putem emaila redakcija@dubrovackidnevnik.hr te nam poslati broj telefona i adresu na koju ćemo dostaviti primjerak.

Ovom prilikom redakcija

Dubrovačkog dnevnika upućuje još jednom zahvalu svima onima koji su sudjelovali u ovom projektu kao sugovornici, kao predlagatelji, koji su pomogli s informacijama, formalnim i ne-

formalnim razgovorima, dokumentima, iskustvima i vlastitim svjedočanstvima. Posebnu zahvalu upućujemo Muzeju Domovinskog rata Dubrovnik bez čije bi pomoći posebno izdanje Dubrovačkog dnevnika bilo neuspo-

redivo teže realizirati.

Iza Muzeja koji čuva neprocjenjivu građu kao svjedočanstvo jednog teškog, ali ipak vrijednog vremena, stoje dvoje entuzijasta i profesionalaca, marljivih ljudi s iznimnim znanjem i iskustvom. Veliko hvala Varini Jurici Turk i Mišu Đurašu na nesebičnoj pomoći pružanja točnih informacija i vrijednih savjeta, na pretraživanju i ustupljivanju materijala iz ogromne muzejske građe i dijeljenju tih neprocjenjivih fotografija, tekstova i priloga u cilju ovog simboličnog doprinosa povodom 30. obljetnice.

Također, i ovom prilikom se zahvaljujemo svim našim sponzorima koji su sudjelovali u projektu i tako pomogli da ovaj prilog uđe u brojne domove naših sugrađana.

36

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Marija i Marko - vremena se uhvati i za opušteno zajedno prošetati

Liza i Senija - zaustavljen trenutak u vremenu ostavila je fotografija za uspomenu

Jakov, Boris i Maja - obitelj se voli do beskraja

Zvonimir i Kate - kad nekog upoznaš, a osjetiš da ga “sto godina” znaš

Ilijana i Tereza - neraskidiva je između voljene kćeri i majke veza

Maja i Dubravka - od izložbi, predstavljanja knjiga do folklora, za iseljenike i Linđa se radi bez prestanka

Marina i Ageta - više ne rade zajedno, al’ bi prijateljstvo opstalo i da su “preko” Svijeta

Matea, Lea i Ana - ostat će im lijepa uspomena iz dubrovačkih školskih dana

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Monika i Mislav - su prijatelji postali čim su još u pelenama prve korake prohodali

Ana, Dijana, Marija i Nika - ovakva se zajednička slika ne snima svakog dana

Ivana, Vito, Marijana, Ria, Josipa i Allegra - ništa ljepše i ugodnije od dragog društva i jesenjeg dana vedra

Lucija i Dubravko - k’o jedno biće dišu, ljubavlju i zajednički život i knjige pišu

Prijatelji i suradnici Milana Milišića su ga se sjetili dirljivom priredbom u KMD na 30. obljetnicu njegove pogibije - Marina, Lucijana, Lukša, Miško, Perica, sin Oleg, supruga Jelena Trpković, Davor, Vedran, Brigita, Marin i Andrija

37

38

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

PLOVIO ZA AGENCIJU THOMPSON

THE EMERALD, česti posjetitelj Dubrovnika bio je jedan od posljednjih klasičnih kruzera BROD JE IZGRAĐEN 1958. kao klasični lajner i kršten imenom Santa Rosa za američkog brodara Grace line.

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

četiri General Electric parne turbine ukupne snage 14720 kW. Zajedno s brodom blizancem SANTA PAULA zamijenio je istoimene starije brodove na redovnim plovidbama iz New Yorka prema Karibima i Venezueli. Njegov prethodnik isto-

ga imena nas je kasnije redovno posjećivao kao grčki ATHINAI. NIJE PLOVIO 20 GODINA Dvanaest godina nova SANTA ROSA uspješno plovi, ali kada je 1970. godine Prudential Lines kupio matičnog brodara, mijenjaju ime u Prudential - Grace line, odlazi u raspremu te na mrtvom vezu u Hampton Roadsu ostaje sl-

jedećih 18 godina. Otplovio je tek 1990., prvo za Baltimore te potom u Grčku gdje je nakon dvije godine rekonstruiran u brod za kružna putovanja.

U brodogradilištu tri puta mijenja ime, prvo u PACIFIC SUN i DIAMOND ISLAND, da bi na koncu 1992. iz njega konačno isplovio kao REGENT RAINBOW. Cijena ove rekonstrukcije je iznosila 70 milijuna USD, skoro tri puta više od gradnje, što je očigledan re-

T

HE EMERALD, jedan od posljednjih klasičnih kruzera, dugo je godina bio redoviti posjetitelj gruške luke i lokrumskog sidrišta. Izgrađen je kao klasični lajner po ugovorenoj cijeni od 25 milijuna USD i krštenim imenom SANTA ROSA za američkog brodara Grace Line, 1958. godine kao novogradnja broj 521 u brodogradilištu Newport News u Virginiji.

Mogao je ukrcati 546 putnika, imao je 15371 bruto registarskih tona, bio je dug 178, širok 26 metra, a brzinom od 19 čvorova pokretale su ga

Putnici su bili vrlo zadovoljni plovidbama brodom THE EMERALD, posebno veličinom i standardom putničkih kabina te čistoćom.

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

39

Santa Rosa - Grace line, prvo ime broda

zultat globalne inflacije i njena najprimjerenija ilustracija.

Od tada na svojih deset putničkih paluba može ugostiti oko 1150 putnika i 420 članova posade iz svih krajeva svijeta koju predvode grčki i ciparski časnici, bruto tonaža mu je povećana na 26431 (volumen broda). Kada je 1995. matični brodar otišao u stečaj, brod je raspremljen i cijelu tu godinu ponovo ne plovi.

LOUIS CRUISE LINES Sljedeće 1996. godine ga na dražbi kupuje ciparska kompanija Louis Cruise Lines iz Limassola koja ga je nakon još jedne kozmetičke rekonstrukcije preimenovala u THE EMERALD. Odmah je unajmljen najvećem svjetskom organizatoru putovanja, britanskom Thomsonu za kojeg dugo plovi po Sredozemlju. Iz luke Krf, koji mu je cijelu godinu bila ukrcajno - iskrcajna luka

(home port), u ljetnim mjesecima je redovito uplovljavao u Dubrovnik. U dva različita programa posjećivao je naš Grad,

u sedmodnevnim plovidbama kada uplovljava u luke Krf, Brindisi, Ravenu, Trst, Veneciju, Split i Dubrovnik te u če-

trnaestodnevnim na istoj ruti nakon koje otplovljava prema Kefaloniji, Pireju, Kusadasiju, Mikonosu, Santorinu, Iraklionu i Zakintosu.

Putnici su bili vrlo zadovoljni plovidbama brodom THE EMERALD, posebno veličinom i standardom putničkih kabina te čistoćom. Brod je veličinom bio optimalan, dovoljno velik s puno sadržaja, a opet nije izgubio intimnost i osjećaj po kojem putnik nije samo jedan u nizu brojeva, što je zapravo i najveći nedostatak suvremenih megakruzera.

KRUŽNA PUTOVANJA U 2007. godini THE EMERALD je plovio ljeti na izmjeničnim tjednim kružnim putovanjima s polaskom iz Kr-

THE EMERALD - kartolina Nastavak na sljedećoj stranici

40

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

U 2007. godini THE EMERALD je plovio ljeti na izmjeničnim tjednim kružnim putovanjima s polaskom iz Krfa prema Kopru, Veneciji, Zadru, Brindisiju i Dubrovniku u okviru programa Adriatic Explorer.

fa prema Kopru, Veneciji, Zadru, Brindisiju i Dubrovniku u okviru programa Adriatic Explorer, a potom u programu Pearls of the Aegean prema Kefaloniji, Pireju, Kusadasiiu, Rodosu, Santoriniju i Zakintosu. U programu putovanja za 2008. ljetnu sezonu THE EMERALD je nešto modificirao svoje jadranske plovidbe pa je umjesto Brindisija i Kopra tom prigodom posjećivao Rovinj i Trst. Na egejskim putovanjima je luke Rodos i Kefalonija zamijenio Mikonosom.

Nakon isteka desetogodišnjeg ugovora o najmu s britan-

skim organizatorom putovanja Thomson Holidays, THE EMERALD je u sezoni 2009. s ne baš puno uspjeha zaplovio na trodnevnim i desetodnevnim kružnim putovanjima iz Limassola prema lukama Egejskog i Crnog mo-

ra. I naravno, kako za doista ostarjeli brod (51 godinu) više nije bilo unosnog posla, te konvencija SOLAS 2010 su ga prisilile na prestanak plovidbi.

THE EMERALD se brzo našao na mrtvom vezu zalje-

Brod je veličinom bio optimalan, dovoljno velik s puno sadržaja, a opet nije izgubio intimnost.

va Eleusisa pored Pireja u Grčkoj. Prodan je rezalištu Alang u Indiji, otegljen je pod nešto kraćim imenom EMERALD, gdje je do kraja 2012. izrezan u staro željezo.

42

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

OPĆINSKI SUD GA KAZNIO

Stigla mu presuda zbog vožnje u drogiranom stanju i ozljeđivanja bivše djevojke

PHOTOGRAPHEE.EU / FOTOLIA

Muškarcu iz Čibače izrečena je kazna zatvora u trajanju od godinu i 10 mjeseci

Z

bog tri kaznena djela obijesne vožnje te nanošenje tjelesnih ozljeda bivšoj djevojci 44-godišnjem Tomislavu Zucalu iz Čibače sudac Općinskog suda u Dubrovniku presudio je zatvor u trajanju od godinu i deset mjeseci.

Zucalo je početkom siječnja 2014. godine oko 15.30 sati u blizini Čibače, na predjelu Dupca, pod utjecajem droga, upravljao automobilom. U jednom trenutku je izgubio kontrolu nad upravljačem vozila, skrenuo u lijevo, prešao preko pune crte i sudario se s drugim vozilom kojim je upravljala djevojka. Ona je prilikom te prometne nesreće zadobila više težih tjelesnih ozljeda.

No, ta nesreća ga nije opametila nego je nakon pola godine, u srpnju, u Ulici Iva Vojnovića također vo-

zio pod utjecajem droga.

Tijekom vožnje je prešao u suprotnu kolničku traku i udario u motocikl čiji je vozač zadobio teške tjelesne ozljede.

Spomenuti 44-godišnjak je 2014. godine napao bivšu dugogodišnju djevojku, u stanu u Zlatnom potoku, oko 4 sata iza ponoći 16. listopada. Zucalo joj je te noći prijetio kuhinjskim nožem, rekao da će je ubiti ako se ne pomire, a zaprijetio je kako će

njenom bratu dignuti automobil u zrak, a ocu usred sezone dignuti restoran u zrak.

Iduće godine, 2015., Zucalo je također pod utjecajem droga divljao po prometnicama. Početkom siječnja je na predjelu Vidikovca udario u vozilo ispred sebe.

Optuženi Zucalo je za tri kaznena djela obijesne vožnje dobio osam mjeseci, dok je za prijetnje i nanošenje tjelesne ozljede djevojci dobio pet mjeseci zatvora.

Osim toga izrečena mu je i zabrana upravljanja motornim vozilima svih kategorija u trajanju od pet godina.

Zucalo je inače 2009. godine bio osumnjičen za podmetanje požara u auto dubrovačkog inspektora za droge, a 2015. godine je bio uhićen u policijskoj akciji Gladius u kojoj je na području Dubrovnika i susjednih zemalja uhićeno više od 50 osoba s ciljem čišćenja dubrovačkih ulica od droge i dilera.

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

43

ODUZELA IM IH JE POLICIJA

Na ulazu u Grad trojica turistima prodavali ampule za šlag s plinom za drogiranje POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKONERETVANSKA je o navedenom dopisom izvijestila Državni inspektorat i nadležni komunalni odjel Grada Dubrovnika sa zamolbom da poduzmu mjere iz svoje nadležnosti, odnosno sankcioniraju nedozvoljenu prodaju na javnim gradskim površinama

N

akon prethodno zaprimljene dojave građana, u subotu, 25. rujna, policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik, na ulazu u staru gradsku jezgru, zatekli su trojicu hrvatskih državljana u dobi od 50, 40 i 33 godine koji su stranim turistima prodavali N2O ampule

za šlag s dozerima i balonima koji konzumiranjem udisanjem djeluju kao opojna sredstva.

Iako se radi o zakonom dozvoljenim sredstvima, njihovim konzumiranjem na opisani način dolazi do djelovanja sličnom djelovanju droga uslijed čega dolazi do različitih oblika zakonom zabranjenih ponašanja.

Upravo iz tog razloga, odnosno radi zaštite opće sigurnosti i sprječavanja protupravnih ponašanja, sukladno članku 59. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, pronađene ampule su uz potvrdu oduzete, njih ukupno 480, kao i 20 mini dozera.

Osim toga, Policijska upra-

va dubrovačko-neretvanska je o navedenom dopisom izvijestila Državni inspektorat i nadležni komunalni odjel Grada Dubrovnika sa zamolbom da poduzmu mjere iz svoje nadležnosti, odnosno sankcioniraju nedozvoljenu prodaju na javnim gradskim površinama, priopćili su iz PU DN.

SUKOB NA PESKARIJI

Britanac osumnjičen da je 18-godišnjaku nanio ubodnu ranu, raspisana potraga Tijekom sukoba, jedan od dvojice stranih državljana oštrim je predmetom nanio ubodnu ranu 18-godišnjaku na predjelu natkoljenice. Ozlijeđenom mladiću je liječnička pomoć pružena u dubrovačkoj bolnici, a ozljeda je okarakterizirana kao lakša

D

ovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik 26-godišnji državljanin Velike Britanije sumnjiči se za kazneno djelo pokušaja nanošenja teške tjelesne ozl-

jede 18-godišnjaku.

Naime, u ranim jutarnjim satima 30. rujna, na Ribarnici u staroj gradskoj jezgri došlo je do verbalnog i fizičkog sukoba između dvojice hrvatskih državljana i dvojice stranih državljana.

Tijekom sukoba, jedan od dvojice stranih državljana oštrim je predmetom nanio ubodnu ranu 18-godišnjaku na predjelu natkoljenice. Ozlijeđenom mladiću je liječnička pomoć pružena u dubrovačkoj bolnici, a ozljeda je okarakterizirana kao lakša.

Policija je protiv osumnjičenog nadležnom državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu i za njim je raspisana potraga s mjerom uhititi, obzirom da je napustio područje Republike Hrvatske, stoji u priopćenju PU DN.

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO -NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU: - U spomen na dragog profesora Draga Vojvodića umjesto cvijeća Lukša Vojvoda udruzi prilaže 500,00 kn Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com DVA SKALINA U spomen na dragoga prijatelja Stijepa Ruščića 300 kuna prilažu Ana i Ramiz Sarić; U spomen na pok. Niku Gadžić 400 kuna prilažu stanari Vladka Mačeka 66; Umjesto vijenca za dragoga gospodina Gorana, 300 kuna prilaže obitelj Falkoni; U spomen na dragu prijateljicu iz djetinstva Miru Buhoberac, umjesto cvijeća 200 kuna prilaže Nela Kesovija Nožica;

Humanitarni prilozi

U spomen na pok. oca kolegice Ane Marije Sentić, 400 kuna prilažu DJEČJI VRTIĆI DUBROVNIK; Maja Sršen donacija 100 kuna; Antun Bergam donacija 300 kuna; Žana Plastić donacija 200 kuna; Niko Obradović donacija 200 kuna; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227

DOMUS CHRISTI Obitelj Vedrane Bender prilaže 200,00 kn u spomen na pok. Katicu Marušić, umjesto vijenca - U spomen na našu rodicu Miru ( Miću ) Muhoberac prilažu 300,00 kn Luko, Nila i Tomo Korisnici i djelatnici zahvaljuju na poklonu UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU: Antun Klarić prilaže 500,00 kuna za pomoć udruzi.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348 U spomen na dragoga prijatelja Stijepa Ruščića 300 kuna prilažu Ana i Ramiz Sarić; U spomen na pok. Niku Gadžić 400 kuna prilažu stanari Vladka Mačeka 66; Umjesto vijenca za dragoga gospodina Gorana, 300 kuna prilaže obitelj Falkoni; U spomen na dragu prijateljicu iz djetinstva Miru Buhoberac, umjesto cvijeća 200 kuna prilaže Nela Kesovija Nožica; U spomen na pok. oca kolegice Ane Marije Sentić, 400 kuna prilažu DJEČJI VRTIĆI DUBROVNIK; Maja Sršen donacija 100 kuna; Antun Bergam donacija 300 kuna; Žana Plastić donacija 200 kuna; Niko Obradović donacija 200 kuna; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na:

dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 DJEČJEM DOMU MASLINA DUBROVNIK DAROVALI SU: - Danijela i Borislav Marić, u spomen na pok. Željka Marića, umjesto cvijeća prilažu 300,00 kn; Marica Radinković, donacija 100,00 kn; - Bariša, Periša i Tea Pavlović, u spomen na pok. kapetana Draga Vojvodića, umjesto vijenca prilažu 300,00 kn; - Maturanti Ekonomske škole 1974.g., u spomen na pok.

Mata Marića prilažu 800,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiroračun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/ fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@ outlook.com

46

petkom

AUTO - MOTO

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi PLOVILA ll Prodajem brodsku kopču. ZF

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.

MOB:098285038

IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljujem stan na Zvekovici u blizini

autobusne stanice na duže vrijeme. Kontakt: 091 793 89 47 ll Iznajmljujem dvosobni stan u blizini ll Tražim djelove za skuter Honda

Lead 100 sa slike. Mob: 098/939-1164 ll Prodajem Peugeot 306, 97. Godište.

Cijena 8000 kn. Kontakt: 098 172 5318

Doma zdravlja, renoviran, opremljen, 56 m2. Cijena po dogovoru. Kontakt: 091 586 3932

ll Iznajmljujem manji stan u Gružu. 020

419 574

ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 +

garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije so-

be+DB, 129.900 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,219.960 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže

68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko

zemljište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ll Prodajem oldtimer Volvo 340, 87.

Godište. Cijena: 12 000 kn. Konatakt: 098 172 5318

ll Iznajmljujem stan u Mokošici, ljepše

ll Prodajem Opel corsu, 99. godište, neregistrirana. Kontakt: 097 661 6033

ll Iznajmljujem stan i garsonjeru u

Gružu za cijelu godinu, kompletno uređeno. Kontakt: 098 338 620

ma 77 m2 s terasom 24 m2 i parkingom. (prizemlje kuće, pogled na more. Cijena po dogovoru. Kontakt: 091 9577 843

ll Iznajmljuje se u Mokošici manji stan,

ll Hitno se prodaje trosobni stan,70 m2

ll Prodajem Peugeot 206, neregistriran.

Kontakt: 097 661 6033

ll Hyundai acent 1,4, gl, 2000god , 220 000km,registriran do 10/2021. ll Prodajem i kupujem auto srednje klase

oko 10 g starosti.Mob:091 61 43946

ll Prodajem BMW e.46 2000g benzin plin 16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792.

sređen sa parkingom i posebnim ulazom.

Kontakt: 020 419 574

ljepše namješten sa parkingom. Do autobusa 3 minuta. Kontakt: 020 419 574. ll Iznajmljujem jednosoban stan kraj

kapelice na duže vrijeme, 40m2. Kontakt: 020 416 331 ll Iznajmljujem poslovne prostore u

R.K. Minčeti 2.kat, 30m2 i 15m2. Info: 095/8090993

ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god,

110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829

ll Prodaje se Gillera Runner motor. 1998

godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. Mob:098285038

ll Seat Ibiza 2002g, registriran do 4/22,

benzinac, odlicna klima. Malo vozen, 139 000km. Sasvim novi akumulator. Neostecen, drugi vlasnik. 12000 kn.

Mob:098703069

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA ll Prodaje se stan u Gružu, dvosobni,

moguće preuređenje u trosobni, drugi neboder, 6.kat, 50m2 130 000 eura, opremljen za stanovanje. Kontakt:098 9128087 Kupujem stan u Lapadu cca 35-40 m2, novogradnja ili renovirani. Kontakt:098 9128087 ll Prodaje se stara kuća u Konavlima

oko 400 kvadrata okucnice ima pogled na more. Mob: 0955106792

ll Prodajem namješten stan u Solina-

(etaža dvojne stambene kuće) sa okućnicom 54 m2(moguća gradnja parkinga),pod magistralom sa pogledom na stari grad Cijena 220.000 eura. Mob:091 583 4481 ll Prodaje se stan u Cavtatu cca

47m2 kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Sve informacije na 098244682 ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici,

60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573

ll Prodaje se stan s taracom u Dubrovni-

ku u staroj gradskoj jezgri, 74 m2, 50m udaljen od Straduna. Vlasništvo 1/1, djelomično obnovljen, pogodan za 3 apartmana. Cijena 300 000E. Kontakt isključivo porukom na mob: 091 980 8403

petkom

• BROJ 69 • 8. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

47

ll Prodajem 2 plastična badnja od 1.500

l. i 5 demižana po 54 l. Kontakt 098 926 2589

ll Prodaje se kompletna Primorska sva-

tovska nošnja. Tel. 098-285-502

ll Prodajem vršu. Cijena 500 kuna.

PRODAJA RAZNO

Mob:098285038

ll Najcijenjeniji med u Europi , medljiko-

vac, sumski med od bora i jele prodajem Mob:0916143946

USLUGE RAZNO Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakasti zavjesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica. __________________________________ llTim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata... Kontakt: 098 765 460 ________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija...Mob: 091 7285208 ________________________________ ll Uredujem vrtove,đardine,okucnice kosnja trave i slicno. Mob:0916143946 ll

ll Hitno se prodaje obradivo poljoprivredno zemljište u Mihanićima (Konavle) površine 4.400 m2. Detaljne informacije u agenciji - ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009

ll Prodajem madrac 180x200 od me-

ll Pelješac, Malostonski zaljev - prodaje

ll Prodajem plinsku pećicu za grijanje.

poljoprivredno zemljište (maslinik) prvi red uz more s plažom površine 8.250 m2 - cijena 60.000 €. Pogodno za razne namjene kao što su turistička izletišta, glamping i ostalo. Detaljne informacije u agenciji ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009 ll Šipan, Suđurađ - prodaje se nekoliko

morijske pjene sa 2 podnice. Kontakt: 099 7703 797 Kontakt: 099 857 1306

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dosta-

vom Kontakt 099 835 7981

ll Prodajem dva plastična badnja po

1500 litara i 6 domidžana po 54 litre. Kontakt: 098 926 25 89

uredno održavanih i uređenih maslinika vrlo blizu uljare. Odlična lokacija, pristup manjim vozilom, mogućnost dovođenja vode... Detaljne informacije u agenciji ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009

ll Prodajem dvije bačve od inoksa.

ll Zaton - prodaje se apartmanska kuća

ll Prodajem drva od duba, 4m i dva

na moru s bazenom i uhodanim poslovnim prostorom. Mogućnost kombiniranja 15 smještajnih jedinica (apartmani, sobe s kupatilom i stanovi za dulji najam). Korisna površina cca 600 m2 i 170 m2 okućnice. Odlična prilika za dugoročno ulaganje. Detaljne informacije u agenciji - ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009

Cijena povoljna. Kontakt: 091 586 3932 ll Prodajem projektor za super 8 filmo-

ve sa ekranom i projektor obični. Kontakt: 091 586 3932 starinska pila. Konatakt: 097 661 6033 ll Prodavam maslinovo ulje i med

povoljno. Kontakt: 020 426-049, 091 9366 481

ll Prodajem kolekcionarske značke,

zastavice, markice, razglednice, kemijske… Kontakt: 095 360 9908

DEŽURNA LJEKARNA KOD ZVONIKA” od 4.10. do 10.10.2021. „GRUŽ” od 11.10. do 17.10.2021.

PREMINULI STOJAN JANČIĆ (1936.)

VLAHO NJIRIĆ (1938.)

FADILA BRKOVIĆ (1951.)

STIJEPO RUŠČIĆ (1953.)

BOŠKO TOMIČIĆ (1933.)

NIKO NJIRE (1936.)

MIRA MUHOBERAC ( 1959.)

DRAGO VOJVODIĆ (1938.)

MARIJA PIJEVIĆ (1941.)

ZORA ŠOLAJA (1987.)

ANTUN JEMIN (1954.)

IVICA HANŽEK (1957.) ŽELJKO RAKIĐIJA (1959.)

IVANA DUBELJ (1931.)

ANDREJ VELIKONJA (1934.)

48

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

VESELJE U DOMU ZA STARIJE

Gospođi Paoli Banac 104. su godine tek GORAN MRATINOVIĆ

S

lavljenički 104. rođendan korisnice Doma za starije osobe Dubrovnik Paole Banac priređen je danas u predvorju Doma za starije osobe Dubrovnik.

Uz slavlje i puhanje svijeća, gospođa Paola je obilježila svoj rođendan. Kako kaže, u domu joj je ugodno i ‚nije u sukobi ni s kim’. Dubrovački dnevnik od srca čestita slavljenici.