Dubrovački dnevnik petkom br. 68

petkom

O BESPLATN

U OVOM BROJU Petak, 1. listopada

Godina 2, broj 68, 2021.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

OD PONEDJELJKA NOVA PRAVILA Covid potvrde uskoro u Bolnici i Domu zdravlja, zabilježen veliki skok cijepljenih

VELIKI USPJEH ŽUPKE Made Žeravica - prva žena s juga Hrvatske koja je svladala Ironman

ZAPEO JEDAN OD PILOTA Nikša Kaleb i ekipa ronioca odradili su opasan posao pri samom dnu Pelješkog mosta i spasili stvar

VIJESTI

SPORT

VIJESTI

DONOSIMO VELIKI PRILOG POVODOM 30. OBLJETNICE HEROJSKE OBRANE GRADA

KRIŽALJKA

NEGATIVAN TREND

Korona je poljuljala brakove, no Dubrovčani se na razvode teško odlučuju ll

Stranica 24

NEMA PRAVNIH PREPREKA

ll Projekt Lapadske

BOŽIDAR GJUKIĆ, MDRD F ,

obale ide dalje, stigao sudski pravorijek Stranica 16

REPORTAŽA IZ AUSTRIJE

‚„Kvaliteta života puno je veća od hrvatskog prosjeka’ ll

Stranica 32

2

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

www.dubrovackidnevnik.hr

GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Aida Čakić Petra Srebrović Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAFI Goran Mratinović Željko Tutnjević KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić, Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

LUCIJA KOMAIĆ Milo Kovač, građa Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik

Prvi desetog i desetljeća ispred nas

S

jećanje na neke dane u životu nikada ne blijedi. Obično su to velike prekretnice, dan vjenčanja, rođenje djeteta ili dan nekog tragičnog gubitka. Prvi desetog devedesetprve jedan je od takvih dana. Jedan od onih u kojemu se sjećamo čak i pojedinih trenutaka koji i dalje ne blijede. A prošlo je već 30 godina...

Ta okrugla brojka sada već probija psihološku granicu protoka vremena. Gazimo u novo desetljeće bez da smo iza sebe na svoje mjesto smjestili neke stvari koje smo odavno trebali. Dubrovački branitelji nakon 30 godina od njihovih ratnih zasluga ovog su tjedna konačno dobili ključeve od obećanih stanova. Je li moglo prije? Sigurno da jest, ali kad se konačno zatvori neka stranica knjige, takva je rasprava suvišna. Puno je problema čije stranice rješenja tek treba početi pisati.

30 godina čovjek se rodi, završi školu, fakultet, odraste, zasnuje vlastitu obitelj i ostvari poslovnu karijeru. Dru-

U

gim riječima, i tadašnja djeca, iz tog ratnog Dubrovnika, danas su već odrasli ljudi pred kojima je sigurno mnogo toga, ali što je iza njih? Isto što i iza svih onih tada već odraslih ljudi, a sada građana u jeseni života. Svi oni skupa već 30 godina dijele istu sudbinu, slušaju iste priče, jednaka objašnjenja, nose zajednički teret. Sjećanje na taj dan i ne treba nikada izblijediti. Ni ne smije. I nakon 40, 50 godina to će i dalje biti početak najtežih dana i vremena u kojemu smo jednostavno izgubili previše. Naše najhrabrije ljude koji su položili živote za slobodu. Naše nedužne civilne žrtve, među kojima je bilo i djece, našu baštinu, domove, imovinu... I da se ne lažemo, izgubili smo i 30 godina nekog normalnijeg života, barem onakvog kakvoga su imali svi oni neki drugi ljudi svijeta koji iza sebe nisu imali ono najgore što bilo koje društvo može doživjeti, a to je rat.

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

T

rideset godina očito nije bilo dovoljno ni da se pokrpaju svi tragovi granata po cestama po kojima svaki dan hodamo i vozimo.

Nije bilo dovoljno ni za obnovu razorenih, a odavno prodanih hotela, od najelitnijeg dijela Dubrovnika do okolice. A to su samo posljedice koje se vide. Ono materijalno.

Posljedice razaranja samog tkiva društva puno su veće, a 30 godina očito premalo za san o tome da generalno živimo kao jedno zdravo društvo. Još uvijek previše boli.

A ta bol s vremenom ne jenjava, nego čak i raste pod teretom društva koje presporo napreduje. Pod pogledom na Državu koja je na brojnim razinama korupcijom i otimačinom javnog nažalost razočarala. Pod vječnom neimaštinom i krizama. Pod političkim okolnostima u kojima je previše strana koje su dosad već odavno trebale poznate povijesne činjenice poslagati na svoje mjesto i krenuti naprijed, ali jednostavno nisu u stanju. Ne samo da nisu u stanju kre-

nuti naprijed, nego prave opasne korake unazad poput susjedne Crne Gore koja s odmakom vremena kao da sve više zaboravlja na krimen s kojim se odavno trebala suočiti. Ili poput mokrih snova o Velikoj Srbiji koje u toj zemlji pojedini političari nikako da prestanu sanjati. at je poguba ljudske naravi, danas jednako kao i prije 450 godina otkad su ispisane ove Držićeve riječi. Bio je poguba i prije 30 godina, a bit će i narednih desetljeća. Nemamo mogućnost izbrisati bolnu prošlost, ali imamo šansu promijeniti način na koji će takve rane i dalje opterećivati našu budućnost. Ne možemo birati ni susjede, ali s njima živjeti moramo. I onda kad se toleriramo, razumijemo i uvažavamo, kao i onda kada zastrane. Važno je prihvatiti činjenicu da su takva skretanja službene politike unazad i dalje puno veći problem svim onim normalnim ljudima s druge strane granice, nego ikome drugome.

R

A

3

čovjek nakon 30 godina od gorčine zbog nepravde i nanesenog zla nema ništa osim gnjeva. Može jedino tako živjeti i sljedećih 30 godina kroz bolna sjećanja ili početi graditi budućnost, neka drugačija desetljeća ispred nas. To nema nikakve veze ni s oprostom, ni sa zaboravom. Nemoguće je zaboraviti, a ni oprostiti ono što ne blijedi u sjećanjima ni nakon proteka vremena, ali je moguće promijeniti kut gledanja. Tako je puno lakše, a dugoročno isplativije i uspješnije. Europske zemlje, suprotstavljene strane, nedugo nakon Drugog svjetskog rata zajedničkim snagama zasukale su rukave i krenule krčiti ruševine rata i graditi mir. A gdje smo nakon dugih 30 godina mi? Još uvijek se spotičemo preko onih ožiljaka od granata po putu. Još uvijek bole ožiljci u kamenu i u ljudima. Prvi desetog pustimo neka zaboli još jače, ali već sutra moramo naprijed. Vrijeme sve stavi na svoje mjesto, a prošlo ga je previše.

4

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

PREVLADANE PREPREKE

Projekt Lapadske obale zabijanja prvih pilota st PONIŠTENA JE PRIVREMENA MJERA kojom je Upravni sud u Splitu zabranio Gradu Dubrovniku izvođenje radova na Lapadskoj obali te se radovi, po Rješenju kojeg je donio Visoki upravni sud Republike Hrvatske, mogu nastaviti AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

N

avedeno rješenje kaže kako ne postoje zakonom propisane pretpostavke za ranije donesenu privremenu mjeru o obustavi radova. Iz Grada Dubrovnika smatraju kako je

...

Investicija rekonstrukcije Lapadske obale je vrijedna 70 milijuna kuna, koje je Grad Dubrovnik osigurao bespovratno kroz europske fondove i nacionalna sredstva. Projekt je u potpunosti financiran izvanproračunski, europskim i nacionalnim sredstvima.

ovo velika pobjeda te dodaju kako su na ovaj način zaštitili javni interes. „Vrhovni sud ne prihvaća ocjenu prvostupanjskog suda budući da se privremena mjera izdaje u situaciji kada je stranka učinila vjerojatnim nastanak teške i nepopravljive štete te mora biti u vezi s upravnim aktom čija je ocjena zakonitosti predmet upravnog spora, a što u ovom predmetu nije slučaj. Nadalje navode kako je osporenom privremenom mjerom faktički obustavljeno izvršenje građevinske dozvole kojom je zainteresiranoj osobi dozvoljena rekonstrukcija, proširenje gradske prometnice, Lapadske obale, 3. i 4. faza, građevine infrastrukturne namjene prometnog sustava”, pojasnili su iz Grada Dubrovnika.

Podsjetimo, u svibnju ove godine zaustavljeni su radovi na Lapadskoj obali temeljem odluke Upravnog suda u Splitu, nakon tužbe koju je protiv Grada Dubrovnika podnijela tvrtka ‚Laguna trade’. Grad Dubrovnik uložio je žalbu na takvo rješenje, koje je u konačnici poništeno.

UPRAVNI SUD U SPLITU JE

PRAVORIJEK DRŽAO DESET DANA Gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je ovo rješenje očekivano. „U ponedjeljak smo dobili odluku putem našeg odvjetnika. Vidjeli smo kako je Upravni sud u Splitu zaprimio 17. rujna, a jučer je bio 27. rujna. Znači deset dana je Upravnom sudu iz Splita trebalo da odluku pošalju našem odvjetniku. Deset dana!

Prethodno je tri mjeseca, tom istom Upravnom sudu u Splitu, trebalo da pošalje Visokom upravnom sudu u Zagrebu našu žalbu. Na kraju, kada su primili, pravorijek su držali deset dana”, kaže gradonačelnik. „Taj način na koji taj sudac radi, sudi i djeluje u Splitu... pa to je za institucije. Ne treba im puno tražiti, samo pogledati kako su radili ovdje. Visoki upravni sud je dao jasan pravorijek, dovoljno je pročitati članak 8. koji kaže zapravo da je Upravni sud u Splitu donio nezakonitu odluku. Pa to je strašno i to je ono što sam rekao na početku. Uredu, zaustavili ste nas, zbog koga? U čije ime? I za čiji račun?

Jer to sigurno nije u ime javnos-

...

Franković je još u svibnju iskazivao nezadovoljstvo odlukom predsjednika Upravnog suda Silvia Čovića. „Odlučio je bez bilo kakve prethodne rasprave i mogućnosti za očitovanjem privremeno obustaviti radove na Lapadskoj obali.

Mjera privremene zabrane izvođenja radova, tvrde nam pravni stručnjaci u ovakvim slučajevima u Hrvatskoj nije donesena u posljednjih dvadesetak godina”, poručio je tada Franković.

ti, građana grada Dubrovnika i javnog interesa. Zaustavljen je javni projekt, da bi se razmatralo o tome je li netko stranka u postupku. Poštujem institucije pravne države, poštujem neovisno sudstva, ali ovdje previše dokaza upućuje na to da Upravni sud u Splitu nije bio neovisan, a spomenuti sudac je bio,

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

e ide dalje, nakon tigao sudski pravorijek cija ispred benzinske stanice Ina i na Batali. „Mogući su potpuni prekidi u prohodnosti zbog mehanizacije i vrste radova uzevši u obzir pogon za proizvodnju zavjesa na parkiralištu ispred marine i izrazito uzak prostor za manevar strojeva. Molimo građane za razumijevanje i minimalno prometovanje vozilima”, poručili su iz Grada Dubrovnika.

...

po meni, iz svega ovoga, itekako ovisan i zainteresirana strana”, reagirao je Franković nakon Rješenja kojega je donio Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

Nakon što je poništena privremena mjera radovi na najvećem infrastrukturnom projektu Grada Dubrovnika se nastavljaju.

Iz Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima pojasnili su kako su gradilište reorganizirali zbog privremene mjere obustave radova tako da je počela gradnja obalnog zida od II. faze, odnosno od Batale. Za-

sad se tako i nastavlja.

POSTOJE ŽELJA I VOLJA ZA SURADNJOM I DOGOVOROM „Radovi su takve vrste da ih je organizacijski najlakše izvoditi sukcesivno, odnosno redom s jednog kraja prema drugom.

Ukidanje mjere obustave radova na III. I IV. fazu znatno utječe na tijek provođenja projekta, a želja i volja za suradnjom i dogovorom oko svih tehničkih pitanja s marinom i dalje postoje i na tome će se i dalje raditi”, poručila je v.d. pročelnice Paula Vugdelija.

Početkom rujna započelo je bušenje prvih pilota od lučice Batala prema Ekonomskom fakultetu te je izvođač radova organizirao je mehanizaciju i radnu snagu za najveće i najkompleksnije radove.

Trenutno su najveći izazovi na gradilištu suživot građana, poslovnih subjekata, građevinara i strojeva.

Budući da se radi o uskoj jednosmjernoj prometnici, rampom je organiziran nužni prolazak kroz gradilište kad je to moguće za stanare i poslovne subjekte. Postavljena je i privremena gradilišna prometna regula-

Rješenje o privremenoj obustavi radova odnosilo se na građevinsku dozvolu za III. i IV. fazu (od fakulteta do raskrižja na Orsanu) pa je izvođač prilagodio svoj dinamički plan novonastaloj situaciji kako ne bi došlo do zastoja u radovima. Tako su radovi prebačeni na II. fazu, kod lučice Batala, a na parkiralištu ispred Marine Frapa nalazi se privremeni pogon za proizvodnju betonske zavjese.

5

6

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Gradsko vijeće

USVOJEN IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA

Franković o financijama Grada: „Situacija nije sjajna, ali nije ni dramatična, ne zvoni alarm!” „U OVOM TRENUTKU IMAMO STANOVITIH PROBLEMA, ali situacija nije takva da zvoni na alarm i da ne možemo pomoći svima kojima je potrebna pomoć. Zadržali smo financijsku likvidnost svo vrijeme, a i danas smo financijski likvidni,“ istaknuo je Franković.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

P

rijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za prvo polugodište 2021. godine usvojen je u srijedu većinom glasova vijećnika na sjednici Gradskog vijeća. Gradonačelnik Mato Franković uvodno je kazao kako je točka važna jer će se na nju nasloniti Rebalans koji bi se trebao naći na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća, nakon reorganizacije gradske uprave. „Prvih šest mjeseci ove godine su bili dvostruko gori nego prvih šest mjeseci prošle godine, kad smo se nalazili u vremenu strogog lockdowna. U 2020. godini, prva tri mjeseca smo sasvim normalno poslovali jer nismo bilo pogođeni korona krizom koja je kasnije stvorila svoje efekte, a u prvih šest mjeseci 2020. godine prihodi su iznosili 167 milijuna kuna. U istom razdoblju 2021. godine su prihodi iznosili 160 milijuna kuna. Prateći rashode u istim terminima, u prvih šest mjeseci 2021. godine smo zabilježili nešto više od 20 milijuna kuna deficita u odnosu na ostvarene prihode, a u istom smo razdoblju 2020. ostvarili 44 milijuna kuna deficita u odnosu na priho-

de. U prijevodu, za dvostruko smo smanjili rashode,“ istaknuo je Franković dodavši kako ‚situacija nije sjajna, ali nije ni dramatična’. „U ovom trenutku imamo stanovitih problema, ali situacija nije takva da zvoni na alarm i da ne možemo pomoći svima kojima je potrebna pomoć. Zadržali smo financijsku likvidnost svo vrijeme, a i danas smo financijski likvidni,“ dodao je Franković.

Nezavisni vijećnik Andro Vlahušić kazao je kako za prolivenim mlijekom ne treba plakati, ali kako bi trebalo dati neke ideje. Najveću opasnost vidi u kreditnim obvezama. „Te obveze iznose 277 milijuna kuna. Još 20 milijuna kuna nismo iskoristili. Dalje, imamo jamstvo od 15 milijuna za hotel Gruž. Volio bih da Franković i pročelnica Anita Burić kažu gdje je 60 milijuna kuna od Poslovne banke i Državnog proračuna, je li to oprošteno ili smo dužni 370 milijuna kuna?“, izjavio je Vlahušić na što je Franković odgovorio kako je kreditno zaduženje bilo jedina opcija u vremenu kad nisu postojali nikakvi prihodi Grada, a trebalo je mnogima pomoći, no kako su se zadužili po niskoj kamatnoj stopi i velikim rokom počeka da bi se dočekala godina kad će Grad postati u potpunosti financijski stabilan

nakon korona krize.

Vlahušić je kazao kako je HDZ davao nekretnine u bescjenje te kako mu je drago što su naposljetku priznali grešku. „Brojevi vas demantiraju. Dakle, 2016. godine, proračun je iznosio oko 400 milijuna kuna, 2015. 378 milijuna, 2019. godine je proračun iznosio 789 milijuna kuna. Dakle, u mom se mandatu proračun udvostručio znajući baštiniti ono što smo naslijedili i stvoriti dodatne vrijednosti. Imali ste vi i dobrih odluka, ali bilo je i loših. No, nisam se opterećivao vašim likom i djelom,“ odgovorio je Franković dodavši kako je Vlahušić započeo puno toga, ali nije završio, što je napravio on. „Moram priznati da mi je danas jedan od najsretnijih dana jer ovo je prvi put da u 16 godina postoji rasprava o prihodima proračuna i ka-

ko zaraditi. Nitko osim mene o tome nije govorio. Govorilo se samo o tome kako potrošiti pare,“ izjavio je Vlahušić.

Capor je mjere koje spadaju u nadstandard nazvao ‚bacanjem novca kroz prozor’, kako u mandatu Vlahušića, tako i u mandatu Frankovića, a kažu kako su u tome sudjelovali i Vićan i Željko Raguž (DUSTRA). „Ja nisam bacao pare kroz prozor, nego su, i jedan, i drugi (op.a. bivši gradonačelnik Vlahušić i sadašnji Franković) bacali pare, a ja sam bio ispod prozora i kupio što oni bacaju,“ odgovorio mu je. Potrebica je istaknuo kako su za nadstandard u vidu općih subvencijskim mjera i ‚Srđevci’ dizali ruke. Capor je pitao Vićana je li pare koje je kupio vratio u gradsku blagajnu, na što je Vićan kazao – dao sam ih potrebitima.

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Gradsko vijeće

7

IDE SE U REORGANIZACIJU

Usvojena nova odluka o ustrojstvu gradske uprave, vraća se stari odjel, dva se spajaju NAJVEĆA NOVINA JE TO što će se ukinuti dosadašnji Upravni odjel za promet, a ovlasti dosadašnjeg odjela će preuzeti Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu. Novost je i to što se vraća Upravni odjel za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

N

ova odluka o ustrojstvu gradske uprave usvojena je većinom glasova na sjednici Gradskog vijeća. Najveća novina je to što će se ukinuti dosadašnji Upravni odjel za promet, a ovlasti dosadašnjeg odjela će preuzeti Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu. Drugim riječima, dosadašnja dva odvojena odjela se spajaju u jedan jedinstveni.

Novost je i to što se vraća Upravni odjel za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove koji je ukinut za vrijeme gradonačelničkog mandata Andra Vlahušića, a tada je nosio naziv Upravnog odjela za nekretnine. Novi odjel će preuzeti dio ovlasti i djelokruga postojećeg Upravnog odjela za poslove gradonačelnika, ali i dio namještenika. „Legitiman je i demokratski čin da svaki izabrani gradonačelnik složi gradsku upravu kako misli da je najbolje, najučinkovitije i najkvalitetnije. U novim

odlukama, gradska uprava će zadržati jednak broj upravnih odjela, dakle 13 sa službama, odnosno 11 bez službi,“ kazao je Franković dodavši kako je vraćanje odjela za imovinu važno kako bi se primjerice dobio bolji uvid u nekretnine koje Grad ima u Trstenom, Orašcu, na Lopudu ili u Gornjim selima.

Kazao je i kako se radi o unutarnjem preustroju, a ne o novim zapošljavanjima ili o osnivanju većeg broja odjela. U svom je obraćanju istaknuo kako mu je žao što pripadnici KLGB ‚Srđ je Grad’ jer ne poštuju volju građana koji je odabrao njega kao gradonačelnika koji ima pravo preustrojiti gradsku upravu prema svojoj viziji. „Prilikom predizborne kampanje Franković nije najavljivao nova zaposlenja ni reorganizacije. Nije najavljivao ni da će natječaji biti farsa jer se u medijima već spekulira tko će biti pročelnici. Imamo deficit, ne mislimo da su nova zapošljavanja opravdana,“ odgovorio je Capor. Franković je na to kazao kako zahvaljuje značajnom dijelu ‚Srđevaca’ koji su mu dali povjerenje na izbori-

ma jer se to vidi po nerazmjeru dobivenih glasova za njihovu listu i za Capora kao gradonačelničkog kandidata. „Razumijem vašu bojazan, ali ne trebate se bojati, neće biti uhljebljivanja. Ako bude potrebe da se netko zaposli, bit će zaposlen da radi i generira novi prihod. Sve što se zove natječajem i što je podložno javnom sudu i interesu ne smije biti farsa. Natječaj ima komisiju i ljude koji odgovaraju za ono što rade. Interes za određenu poziciju svakako postoji, a mi svakako neke od njih vidimo kao kvalitetna rješenja. Utječemo li na procese? Ne, to je kazneno djelo,“ odgovorio je gradonačelnik.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica (HDZ) kazao je kako Možemo u Zagrebu traži glasnogovornika i dva nova pročelnika te kako se novi pročelnici valjda mogu tražiti u Dubrovniku. „Što se tiče Zagreba, kad se radi o imenovanju pročelnika, pozvao se širi krug sposobnih ljudi. Nije se govorilo tko su vjerojatni novi pročelnici,“ kazao je Capor, na što je Potrebica pitao Capora

‚je li misli kako su građani kukumari jer on zna za takva dva slučaja u Zagrebu’. „Jedno je teorija politike, a drugo je upravljanje. Ne možete provoditi izborni program ako zapošljavate ljude u koje nemate povjerenja,“ kazao je Potrebice.

Spajanje prometnog prometa s komunalnim je podržao Maro Kristić (Most) koji je kazao kako u Hrvatskoj ne postoji grad veličine Dubrovnika, a da nema takvo rješenje, kao i vraćanje odjela koji se odnosi na gospodarenje imovinom.

Potez je podržao i Andro Vlahušić (nezavisni) koji je kazao kako se ‚Franković nakon četiri godine lutanja vraća na pravi put jer je prepoznao vrijednost gradske imovine’. Anita Bonačić Obradović (SDP) je kazala kako načelno podržava odluku, ali kako sumnja u efikasnost novog velikog odjela u koji se spajaju dva dosadašnja. Za novu odluku su glasali DDS-ovci, a Pero Vićan je kazao kako bi, da je postao gradonačelnik, ‚imao pet pročelnika, ali bi oni u punom smislu riječi bili gradonačelnikovi zamjenici’.

8

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

UNUTARSTRANAČKI IZBORI

Zrinka Raguž, Gordan Špero, Dubravko Pasqualicchio i Katarina Doršner izabrani za HDZ-ove predsjednike temeljnih ogranaka Započeli su unutarstranački izbori u Gradskoj organizaciji Hrvatske demokratske zajednice Dubrovnik

Z

a razliku od prošlog izbornog ciklusa, od prije godinu dana, odlukom Gradskog odbora oformljeni su novi temeljni ogranci i to Temeljni ogranak Mokošica, Temeljni ogranak Nova Mokošica, Temeljni ogranak Kalamota, Temeljni ogranak Lopud i Temeljni ogranak Šipan.

Na održanim izbornim skupštinama za predsjednike u četverogodišnji mandat izabrani su za Temeljni ogranak Ploče iza Grada Zrinka Raguž i za Teme-

ljni ogranak Grad Gordan Špero.

Za članove Izvršnog odbora Temeljnog ogranka Ploče iza Grada izabrani su Đuro Market-Vlastelin, Vido Nadramija, Zlatko Uršić, Srđan Benić, Ivuša Brajević, Paola Šutić te za članove Izvršnog odbora Temeljnog ogranka Grad Denis Ajduković, Ana Baralić, Frano Beusan, Nikolina Soko, Roberta Soko, Ana Prohaska Vlahinić i Tonći Tkalec.

Za predsjednika Temeljne organizacije HDZ-a Montovjerna na

četverogodišnji mandat izabran Dubravko Pasqualicchio, a za potpredsjednika Ariel Žitković.

U Izvršni odbor ove temeljne organizacije izabrani su Josip Bačić, Anica Ćurković Suton, Andrej Greguš, Ivan Maslać i Kristian Vrbanić.

Također, na Izbornoj skupštini Temeljne organizacije Pile Kono za predsjednicu je izabrana dr. Katarina Doršner dok je za potpredsjednika izabran Zlatan Rajčević. Za članove Izvršnog odbora ove

temeljne organizacije izabrani su Matea Andrić, Ana Bačić, Ivan Damić, Ivica Martić, Davor Miloglav, Nikola Potrebica, Marko Radić, Ante Rubin i Tomislav Vukić.

Posljednja izborna skupština temeljnih organizacija održati će se zaključno sa 6. listopada 2021. godine, dok će se 17. listopada 2021. godine održati izbori za predsjednika i potpredsjednike Gradske organizacije Hrvatske demokratske zajednice Dubrovnik.

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Gradsko vijeće

9

A SPORTSKA INFRASTRUKTUR

VIĆAN NAJAVIO: Do kraja Frankovićevog mandata realizirat će se projekt ‚Arena Dubrovnik’, a ja se više neću kandidirati VIJEĆNICI SU DONIJELI ODLUKU koja je preduvjet za izgradnju sportskog kompleksa na području Lapadskog stadiona AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

U

svojen je Prijedlog odluke o proglašenju svojstva komunalne infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi – Gradski stadion Lapad, a gradonačelnik je objasnio kako se to odnosi na uknjiženje značajnih javnih površina koje će postati neotuđivo vlasništvo Grada Dubrovnika. U konačnici, prema njegovim riječima, cijeli

kompleks Lapadskog stadiona će biti gradsko vlasništvo što je preduvjet za realizaciju izgradnje sportskog kompleksa na tom mjestu.

- Pred nama su značajne stvari vezane za gradsku arenu Dubrovnik. Važno je da svi sudjeluju u tekstu izrade natječaja kako bi on bio koncizan i jasan da dobijemo najboljeg ponuditelja, a valjda će doći i do toga da imamo prvoligaša. Imali bismo dvoranu u Gospinom polju, tenis terene u Lapadu, dvoranu u Orašcu, dvoranu Studentskog doma i sve to bi bio veliki iskorak. Ni-

kad dvorana dosta i vjerujem kako bi s različitim izvorima financiranja napravili čudo - kazao je gradonačelnik Franković.

DDS-ov Pero Vićan najavio je kako će uskoro pred gradske vijećnike doći temeljiti materijali za raspisivanje javnog poziva.

ZAPELA GRADNJA

GROBLJE DUBAC DIŽE KREDIT, LONZA NE ZNA KAD ĆE PRVI UKOPI Na Gradskom vijeću Krešimir Marković pitao je direktora Groblja Dubac kad će se na groblju moći ukopati prvi pokojnici AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

L

onza je pojasnio kako bi bio sretan kada bi mogao dati odgovor na to pitanje.

- Ovo je zahtjevan projekt, a imali smo puno problema od

pravnih do projektnih. Pri kraju smo prve etape, a znam da sve najviše zanimaju ukopna mjesta. Imamo građevinsku dozvolu za drugu etapu i sve je spremno za to. No, uslijed krize morali smo prolongirati završetak prve etape. Druga etapa košta oko 100 milijuna kuna što je iznos za gradnju

objekata unutar groblja i grobnica - pojasnio je Lonza te dodao kako u ovom trenutku ne mogu osigurati 28 milijuna kuna zbog čega su razgovarali s poslovnim bankama.

Lonza je otkrio kako će kroz 15 dana imati konačan dogovor po pitanju dizanja kredita u navedenom iznosu koji bi se otplaći-

- Nadam se kako će dokumentacija biti gotova do kraja ove godine, a arena Dubrovnik će biti završena do kraja mandata gradonačelnika Frankovića. Ja se nakon toga neću više politički kandidirati.Arena Dubrovnik je projekt čitavog grada istaknuo je Vićan.

vao idućih deset godina. Groblje Dubac će tako graditi objekte od kredita, a grobnice će kasnije graditi kako budu stizali zahtjevi i uplate građana.

- Za sad imamo 1900 zahtjeva od građana, a gradit ćemo onoliko grobnica koliko nam ljudi bude spremno platiti u prvom valu. Očekujemo kako će biti veliki broj zainteresiranih. Sve to će biti završeno do kraja ove godine ili siječnja 2022. godine - pojasnio je Lonza te najavio kako će ova odluka o kreditu biti na Gradskom vijeću.

Na proljeće bi trebala, prema riječima direktora Lonze, krenuti druga etapa koja će trajati prema njegovim procjenama oko dvije godine.

10

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

U MOKOŠICI

STAMBENO ZBRINUTI DUBRO mjesto bolje budućnosti i vr SVEČANO su uručeni ključevi 65 stanova hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata u Dubrovniku, na adresi Od Izvora 67-73.

AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

U

kupno 108 stambenih jedinica u četiri stambene zgrade financirali su Ministarstvo hrvatskih branitelja i Grad Dubrovnik. Ministar branitelja Tomo Medved podsjetio je kako je vrijednost investicije viša od 95 milijuna kuna, od čega je Grad Dubrovnik uložio 48,8 milijuna za 43 stana s 20 garažnih i parkirnih mjesta, dok je Ministarstvo izdvojilo 46,5 milijuna kuna za izgradnju 65 stanova za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata s područja Dubrovnika.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković prisjetio se 2018. godine i polaganja kamena temeljca za zgrade u kojim su danas stanovi za branitelje.

‚HVALA BRANITELJIMA ZA VELIKI DOPRINOS’ - Danas stojimo ovdje ponosno, znajući da smo ispunili obećanja koja smo dali. Dodjelom ključeva uveliko se mijenjaju životi 65 naših sugrađana, hrvatskih branitelja koji konačno dobivaju svoj krov nad svojom glavom. Ovo je još jedan način da im kažemo hvala za veliki doprinos u obrani Domovine - istaknuo je Franković. Naveo je kako je pred Dubrovnikom obilježavanje 30. obljetnice herojske obrane grada Dubrovnika, obljetnice početka agresije i svega onoga što je potom uslijedilo.

- Koliko god su to teški dani za ovaj Grad, uvijek u toj priči imamo i naše branitelje koji nas čine ponosnima i nikad ne smijemo zaboraviti njihovu žrtvu kako bismo mi danas mogli vijoriti naš hrvatski barjak i zastavu Libertas - dodao je gradonačelnik.

Podsjetio je kako je Grad Dubrovnik

...

STANOVE SU DOBILI: Jure Matić, Ivica Bonovil, Slavko Perić, Bernard Gavran, Siniša Fajdetić, Denis Tomašić, Jozo Hapan, Anđelko Bogdanović, Pero Matijević, Mato Ćurćija, Branko Batinić, Jadranko Herceg, Denis Tešanović, Stipe Šarac, Andrija Glavić, Goran Prizmić, Rasim Delić, Mirko Rakić, Zoran Buntić, Srećko Džamarija, Božo Urdžević, Stanislav Bošković, Ivo Hapan, Karmela Fertić, Ivo Limov, Mato Raguž, Denis Dilberović, Božo Raguž, Hakija Krluc, Pavle Mateljak, Brankica Tolušić, Rafo Sentić, Marija Perković, Ivo Burić, Pero Kristić, Darko Prkačin, Anđel Kraljević, Mišo Bokarica, Zdravko Mikulić, Miljenko Zvono, Fehim Podrug, Željko Dekan, Ružica Đuderija, Mato Glamazić, Niko Vlahušić, Milan Biočić, Tomislav Kaznačić, Ile Vujnović, Dubravka Vnučec, Željko Raguž, Ivica Vlatko, Dean Vučković, Zoran Jozić, Ivica Barišić, Robert Ovničević, Vedran Pehar Ljoljić, Mladen Mikulić, Nikša Ucović, Roberto Trojanović, Mišo Oberan, Antun Radiš, Davor Kozić, Zoran Gaurina, Frano Kolundžija i Marko Palameta.

sudjelovao s Ministarstvom u stambenom zbrinjavanju branitelja s područja grada. Grad je naime darovao zemljište, snosio komunalne troško-

ve i troškove komunalnog doprinosa te su dodatno stimulirali izgradnju s nešto većim iznosom od deset milijuna kuna. Grad je kupio 43 stana s

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

11

OVAČKI BRANITELJI „Ovo je raćanja dugova iz prošlosti” pripadajućim garažnim mjestima, naveo je Franković te tako dodatno podržao ovu investiciju s iznosom od 38 milijuna kuna.

- Ovo je danas mjesto bolje budućnosti i vraćanja dugova iz prošlosti - kazao je gradonačelnik Franković.

Istaknuo je kako je pred Gradom još posla oko zbrinjavanja branitelja.

- Na tome ustrajno radimo i obećavam kako ćemo taj posao vrlo skoro dovesti do svog kraja. Nadam se i vjerujem da će svi u budućnosti biti zadovoljni na ovom mjestu novog življenja, sreće i zadovoljstva. Od srca svim korisnicima želim sve najbolje - poručio je gradonačelnik Mato Franković.

Ministar branitelja Tomo Medved kazao je kako su dodjelom ovih stanova stambeno zbrinuti svi hrvatski ratni invalidi s područja Grada Dubrovnika koji su u skladu s kriterijima ostvarili pravo na dodjelu stana.

‚SVAKA KUNA ULOŽENA U BRANITELJE VIŠESTRUKO SE ISPLATI’ - Od Domovinskog rata do danas u Dubrovačko-neretvanskoj županiji stambeno su zbrinuta 704

stradalnika od kojih 388 dodjelom stambenog kredita, 65 dodjelom financijske potpore i 251 dodjelom stana. Uvjeren sam kako se svaka kuna uložena u stambeno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata višestruko isplati. Za buduće stanare ovo je novi dom istaknuo je ministar Medved.

Dodao je kako je svečanost dodjele stanova dio jubileja herojske obrane Dubrovnika.

- Prilika je iskazati svim hrvatskim braniteljima zahvalu na hrabrosti, domoljublju, žrtvi i odlučnosti u obrani Domovine. Hvala i obiteljima koje su tijekom rata izgubile svoje najmilije - kazao je Medved te iznio podatke kako je s područja Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovalo 18 006 hrvatskih branitelja od kojih su 203 iz-

gubila život, a 2068 ih je izgubilo dijelove tijela ili zdravlje.

- Svim sudionicima obrane Dubrovnika zahvaljujem na njihovom doprinosu, a budućim korisnicima stanova želim dobro zdravlje i obilje veselja s obiteljima u novom domu – poručio je ministar branitelja. Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako s braniteljima dijeli veliko zadovoljstvo zbog useljavanja u stambenim prostor.

- S ovim im doista vraćamo dug koji imamo prema njima. Nama je Domovinski rat svetinja i to je najsvjetliji dio naše povijesti, a u ratu najzaslužniji su naši branitelji i ovo je jedan način vraćanja duga za onu žrtvu, ljubav i ustrajnost u obrani domovine i krajnjeg juga - poručio je župan Dobroslavić.

12

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NEPREDVIĐENE KOMPLIKACIJE

Nikša Kaleb i ekipa ronioca pri samom dnu Pelješkog m JEDAN OD PILOTA NA GRADILIŠTU PELJEŠKOG MOSTA je zapeo u stijeni ispod razine mora. Nije pomagao nikakav sofisticirani alat pa su Kinezi u pomoć pozvali ronioce koji su tri mjeseca radili na tom zahtjevnom poslu

AIDA ČAKIĆ OSOBNA ARHIVA NIKŠA KALEB

R

aditi na gradnji Pelješkog mosta veliki je izazov, ali i ponos za sve one koji su sudjelovali u stvaranju ovog grandioznog projekta koji spaja teritorij Hrvatske. Velebno arhitektonsko remek djelo napravio je kineski izvođač rado-

va koji ima iskustva s nekim od najvećih mostova napravljenih u posljednjih desetak godina u svijetu.

Njihova tajna je težak rad.

Dok su sve oči bile uprte u vrijedne i posvećene kineske radnike, veliki obol su dali i drugi koji su sudjelovali u stvaranju Pelješkog mosta.

Jedni od tih su ronioci koji su iznimnim naporima uspjeli izvući nekoliko tona težak komad čelika što Željan Glavinić i Nikša Kaleb

Ronioc Bruno Dubinac

je omogućilo nastavak radova. Po zlu je pošlo prilikom zabijanja pilota kada su inženjeri naišli na stijenu koja je pod određenim kutem iskrivila donji dio pilota na dubini od 50 metara.

Bušilica nije mogla ići dalje i bušiti u stijenu sedam metara koliko je bilo potrebno da se postavi armatura i betonira taj pilot. Da bi se nastavila gradnja u pomoć su morali priskočiti ronioci koji su izveli važan pothvat

ronjenja u cijevi pa je most u konačnici spojen.

RONILO SE POD ODREĐENIM MJEŠAVINAMA Detalje o tim nadljudskim naporima koji su bili potrebni da se odreže iskrivljeni dio ispričao nam je jedan od ronioca Nikša Kaleb, inače nekadašnji proslavljeni rukometaš.

- Bio je to jako složen proces. Pokušalo se odraditi uz

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

13

a odradili su opasan posao mosta i spasili stvar ...

U POČETKU SU RONIOCI IŠLI DO DUBINE OD 38 METARA. „Dalje od toga nismo ništa vidjeli pa čak ni uz pomoć svjetiljki koje su nam bile na ronilačkim kacigama. Prvo smo radili na opip dok kasnije nije bilo nešto lakše, nakon što smo počeli upumpavati svježe more u pilot i ispuštati ono zamućeno. Tako smo dobili bistrije more na kraju pilota pa smo mogli nastaviti s izvlačenjem tog spornog komada,” prisjeća se ronioc.

pomoć eksplozija, međutim nije išlo tako lako kako smo očekivali pa smo morali pristupiti rezanju tog komada čelika uz pomoć broco elektroda i hidrauličnih rezalica. Jako se pazilo da ne režemo metal previše okomito kako se ne bi skupljao vodik u pukotinama, jer bi onda prijetio nastanak eksplozije koje bi bila pogubna za ronioce - stručno ob-

jašnjava Kaleb koji je uz ekipu od petnaestak stručnjaka bio angažiran na ovom zadatku.

Koliko je ovaj posao bio kompleksan Kaleb prepričava kako je jedan čovjek bio zadužen samo za punjenje plinskih mješavina. A upravo su one bilo najosjetljiviji dio.

- Ronili smo uz točno određenu pripremljenu smjesu plina za dubinu od 50 metara. Smjesa se zove trinix, a to je mješavina helija, kisika i dušika, a pri izronu smo koristili nitrox koji je dušik s kisikom više od 21 posto. Nije to koncentracija kisika na koju smo navikli kad površinski udišemo zrak, nego se koriste specijalizirane mješavine s nešto drugačijim postotcima - opisuje on.

U ekipi je bilo ronioca koji su imali iskustva na naftnim platformama, čak su i kolege iz Hrvatske vojske pomagale sa savjetima oko eksplozija, a jedan od ronioca bio je profesionalni vatrogasac. Kaleb navodi kako je oprema bila teška pa su dvojica kolega morala više brinuti oko toga, a nešto su manje ronili.

Sve je bilo programirano i točno se znalo kad je tko u cijevi. Kaleb govori kako se ronilo oko 47 minuta, od čega je bilo samo 17 minuta

Jakov Zelenčić tijekom izrona

efektivnog rada. Dnevno je ronilo četiri do šest ronioca, ovisno tko je bio na redu.

- Morali smo strogo poštovati režim ronjenja i odmaranja. Sve je bilo napravljeno kako treba jer nismo smjeli pogriješiti - prisjeća se Kaleb koji je s kolegama napravio ukupno oko 200 urona.

Za taj posao im je trebalo oko tri mjeseca, jer su imali pauze zbog drugih poslova na gradilištu pa su morali povremeno prekidati ronjenje.

Sporni pilot je zapravo čelič-

na cijev koja je na tom mjestu debela šest centimetara, unutarnjeg promjera 1,63 metra.

MALI KINA RADIO JE ZA VELIKU KINESKU KORPORACIJU Dubinu od 23 metra ispod razine morskog dna ronilac Kaleb naziva „simpatičnom”.

- Zanimljivo je da smo se spuštali u samo dno mosta.

Nastavak na sljedećoj stranici

14

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Ovo mi je najdraži posao u ronilačkoj karijeri iako nije da prvi put ronim u cijevima. Na svu sreću nisam klaustrofobičan - govori kroz smijeh Kaleb koji se ronjenjem bavi već tridesetak godina, a sve je krenulo još u srednjoj školi.

Danas je Kaleb vlasnik tvrtke zanimljivog imena ‚Podvodni radovi Kina’.

Upravo dodatak Kina kao da ga je predodredio za ovaj posao, ali Kaleb objašnjava kako je to tek njegov nadimak od rođenja koji nema nikakve veze s korporacijom China Road and Bridge Corporation.

- Ispalo je baš zanimljivo da jedan mali Kina radi za veliku kinesku korporaciju koja gradi most - šali se on.

- Za nekih tridesetak godina imat ću neku svoju priču vezanu za Pelješki most koju ću počinjati s ‚Eh kad sam ja...’. Osjećaj nakon ovog odrađenog posla se ne može opisati! Iz razgovora s osta-

...

EKIPA KOJA JE OBAVILA ZADATAK PREMA SVOJIM ZADUŽENJIMA:

Slavlje nakon vađenja spornog komada čelika

lim ljudima iz Doline Neretve i ostatke Hrvatske stekao sam sličan dojam, jer

su preponosni što su sudjelovali, manje ili više, u projektu izgradnje Pelješkog

Ronilo se uz točno određenu pripremljenu smjesu plina za dubinu od 50 metara

Boran Martić - tvrtka Stijeg, ugovaratelj posla Dalibor Prikaski voditelj ronjenja, iskustvo s naftnih platformi Jakov Zelenčić dubinski ronilac Anto Vuković punjenje boca i odabir plinskih mješavina Dražen Pavlić - JVP Zagreb, ronilac i kontrola pumpi u pilotu Matija Ruga - JVP Zagreb, ronilac i pumpe Ronioci: Nikša Kaleb, Željan Glavinić, Boris Umik, Jakša Đalo, Slavko Rogić, Ivan Buljan, Gordan Elegović, Aljoša Komerički, Bruno Kokan Dubinac, Ante Ravlić i Josip Musulin.

mosta. Ovo je važno i za nas koji smo bili u specifičnom poslu jer se ovako nešto, pod ovakvim uvjetima, ne radi svaki dan. Vladalo je veliko zadovoljstvo kada smo taj komad čelika izvadili van. Poslije toga Kinezi su dovršili posao i spojili Pelješki most - zaključio je priču o ronilačkoj akciji Nikša Kaleb iz Metkovića.

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

15

DONIRALI VIJEDNE UREĐAJE

ZAHVALJUJUĆI PALČIĆIMA najmlađi pacijenti dubrovačke bolnice i dalje imaju opremu kakvu zaslužuju AKCIJOM “PALČIĆI ZA HRVATSKU” prikupljena su sredstva kojima su za potrebe Odjela pedijatrije nabavljeni bilirubinometar i fototerapijska lampa u vrijednosti gotovo 60 tisuća kuna GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

O

pća bolnica Dubrovnik bogatija je za još dva vrijedna uređaja koja su nabavljena donacijom Kluba roditelja nedonoščadi „Palčići“. Akcijom “Palčići za Hrvatsku” prikupljena su sredstva kojima su za potrebe Odjela pedijatrije nabavljeni bilirubinometar i fototerapijska lampa u vrijednosti gotovo 60 tisuća kuna. Uređaji su primjenjivi u neonatologiji te služe za dijagnostiku i liječenje novorođenačke žutice, a u okviru donacije vrijednih uređaja upriličena je svečana primopredaja na Odjelu pedijatrije. ‘’U ime djelatnika Opće bolnice Dubrovnik, Pedijatrijskog odjela i naravno pacijenata zahvaljujem se predstavnicama udruge Palčići

na ovim hvale vrijednim darovima koji će nam zaista pomoći u svakodnevnom radu s najmanjim pacijentima kojima je to i najpotrebnije. Pedijatrijski odjel je specifičan, tu su naši najosjetljiviji, mali pacijenti i zaista možemo biti zadovoljni socijalnom osjetljivošću naših sugrađana. I ovo ljeto smo imali još nekih donacija i nastojat ćemo na tome ustrajati. Zahvaljujem se i voditeljici Odjela dr. Mariji Radonić koja je također napravila sve što je bilo moguće s njene strane da se realizira ova donacija. Udruzi čestitam i zahvaljujem’’, rekao je uvodno ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr.

Marijo Bekić.

Doktorica Marija Radonić pojasnila je kako je riječ o dva uređaja koji služe dijagnostici i liječenju patologije novorođenačke žutice. ‘’Perkutano mjerenje bilirubina odavno je poznato, međutim ti uređaji spadaju u potrošni materijal i naši su prethod-

ni aparati došli svome kraju, rezultati nisu bili pouzdani tako da nam je donacija došla u pravo vrijeme’’, rekla je Radonić dodavši kako lampe za liječenje novorođenačke žutice imaju svoj vijek trajanja i broj sati koliko rade, a ovim donacijama u ključnom su trenutku u mogućnosti zamijeniti one stare, dotrajale. ‘’Ovo je najnoviji model s kojim su sestre u svakodnevnom radu jako zadovoljne i stoga zahvaljujem na odabiru upravo ovog modela. Novorođenačka žutica je podjednako patologija, i u zdravih, i u bolesnih novorođenčadi. Možda imamo jednom u 10 dana potrebu za liječenjem djeteta na ovaj način. Prije je toga bilo puno više’’, rekla je Marija Radonić podsjetivši pritom kako ovo nije prva donacija Palčića njihovom Odjelu.

Okupljenima se obratila i predsjednica Udruge Željka Vučko. ‘’Prva donacija za Opću bolnicu Du-

brovnik bila je 2012, drago mi je čuti da je taj stol za reanimaciju u upotrebi i da koristi, kao što se nadam da će koristiti i ovi uređaji za koje su sredstva nabavljena u humanitarnoj akciji Palčići za Hrvatsku koja je opet nastavak humanitarne akcije Vratimo palčiće u Petrovu. Tu smo prikupili 5 milijuna 700 tisuća kuna i donirali dvije zagrebačke bolnice koje su stradale u potresu. Taj val ljudske dobrote bilo je nemoguće zaustaviti, ljudi su tražili da idemo dalje, da se akcija proširi na sva hrvatska rodilišta’’, rekla je Vučko dodavši kako su kontaktirali sva hrvatska rodilišta o njihovim potrebama pa tako i OB Dubrovnik. ‘’Nadam se da će jednog dana svako dijete, bez obzira u kojoj se bolnici rodilo, imati najbolji mogući start u život, a svi mi znamo da o tome ovisi njegova budućnost’’, zaključila je Vučko.

16

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

OD PONEDJELJKA NOVA PRAVILA

Bolnica i Dom zdravlja s obvezne covid potvrde, cijepljenih u zadnjih tje U DUBROVAČKOJ BOLNICI cijepljeno ukupno 590 djelatnika što je veliki skok u odnosu na brojke koje su objavljene prije 10-ak dana, kad je bilo cijepljeno 70-ak djelatnika manje IVONA BUTJER MRATINOVIĆ FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

N

acionalni stožer civilne zaštite donio je odluku o uvođenju obveznih covid potvrda u zdravstvene i socijalne ustanove, a na snagu ona stupa od ponedjeljka, 4. listopada. Novosti koje donosi odnose se na zaposlenike zdravstvenih ustanova i u socijali koji će morati imati valjanu covid po-

tvrdu ili odgovarajući drugi dokaz kako su preboljeli virus ili su se cijepili. Svi oni koji nisu cijepljeni i koji nisu preboljeli virus, morat će se testirati dvaput tjedno.

Osim njih, nova odluka predviđa i nova pravila za pacijente koji dolaze u bolnicu na planiranu hospitalizaciju ili zahvat, pratnje pri porodu, koji su roditelji odnosno skrbnici koji borave u smještaju s djecom te osobe koje dolaze u pratnji pacijenata i u posjete hospitaliziranim osobama. I od njih će se tražiti covid potvrde ili neki drugi odgovarajući dokaz o cijepljenju, prebolijevanju bolesti ili o negativnom testu. Sve to provjeravat će osobe koje je za to ovlastio pružatelj zdravstvene zaštite.

Branko Bazdan

U DOMU ZDRAVLJA 30-AK NECIJEPLJENIH Zanimljivo je i to kako do srijede, 29. rujna, dakle u trenutku pisanja ovog napisa, prema dubrovačkim zdravst-

...

venim ustanovama još uvijek nisu došle nikakve detaljnije upute o postupanju ni službene odluke, pa se njihovi voditelji uglavnom informiraju iz medija. „Točno je kako nismo dobili neku službenu obavijest. Kod nas u Domu zdravlja je necijepljeno 30-ak osoba, što medicinskog, što nemedicinskog osoblja. Organizacija posla će ovisiti o uputama koje zaprimimo,“ kazao je ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan.

Zanimljivo je i to kako do srijede, 29. rujna, dakle u trenutku pisanja ovog napisa, prema dubrovačkim zdravstvenim ustanovama još uvijek nisu došle nikakve detaljnije upute o postupanju ni službene odluke, pa se njihovi voditelji uglavnom informiraju iz medija.

U SLUČAJU GUŽVI, OTVARAT ĆE SE DODATNI PUNKTOVI Službena obavijest o novim pravilima nije stigla ni u Opću bolnicu Dubrovnik, a dr. Marijo Bekić kaže kako je u dubrovačkoj bolnici cijepljeno ukupno 590 djelatnika što je veliki skok u odnosu na brojke koje su objavljene prije 10-ak dana, kad je bilo cijepljeno 70-ak djelatnika manje. Od ukupnog broja cijepljenih, 133 je liječnika, 227 medicinskih sestara, sto spada u ostalo zdravstveno osoblje, a 130 u ostalo osoblje. „Zasad se informiramo iz sredstava javnog informiranja i sukladno tome se pripremamo. Ustanova će testirati djelatnike i pacijente, što uostalom radimo i sada kod

dobrog dijela medicinskih zahvata, dijagnostičkih ili terapijskih, a kod kojih postoji povećana mogućnost zaraze prilikom otpuštanja aerosola,“ izjavio je dr. Bekić.

Dodao je kako su sve glavne sestre obaviještene o necijepljenim djelatnicima s njihovih odjela te će se od idućeg tjedna tražiti Covid-potvrda odnosno negativan PCR ili brzi antigenski test, ovisno o tome koji će biti propisan pravilima koja tek trebaju zaprimiti.

Poznato je kako u zimskim mjesecima, u čijim uvjetima se brže širi virus, ima i više testiranja građana. Na pitanje hoće li biti otvaranja novih punktova za testiranje u

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

se pripremaju na u bolnici veliki skok dan dana slučaju gužvi, Bekić odgovara potvrdno. „Prošle godine na kraju drugog i početku trećeg vala imali smo dva kontejnera na kojima se radilo testiranje, a nakon potresa u Banovini smo im ustupili jedan jer u tom razdoblju u našoj Županiji je pala incidencija. Preostali kontejner nam je bio sasvim dostatan, uz još jedan koji koristi Zavod. Bez problema smo organizirali rad s djelatnicima na postojećim punktovima, a u slučaju gužve organizirat ćemo još punktova unutar bolnice specijalno za njih,“ kazao je dr. Bekić.

Dr. Marijo Bekić

SLUČAJEVI U KOJIMA PRAVILA NE VRIJEDE Spomenuta pravila se neće odnositi na djecu do 12 godina koje su

u posjetu hospitaliziranim članovima uže obitelji ili su u pratnji pacijenta jer nemaju s kim osta-

U zdravstvene ustanove od ponedjeljka pod posebnim uvjetima

ti kod kuće. Također, to se neće odnositi ni na osobe koje su zapravo nužna pratnja onih koje se zbog zdravstvenog stanja ne mogu sigurno kretati unutar zdravstvene ustanove.

Također, covid potvrde neće se tražiti ni od onih koji idu u bolnicu na pregled ili na dijagnostičke obrade koje ne generiraju aerosol (npr. većina radiološke dijagnostike) ili oni koji koriste zdravstvene usluge u domovima zdravlja, u ambulantama i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Odluke o obveznim covid potvrdama neće se odnositi ni na one koji dolaze u zdravstvenu ustanovu zbog pružanja hitne medicinske pomoći.

...

„Prošle godine na kraju drugog i početku trećeg vala imali smo dva kontejnera na kojima se radilo testiranje, a nakon potresa u Banovini smo im ustupili jedan jer u tom razdoblju u našoj Županiji je pala incidencija. Preostali kontejner nam je bio sasvim dostatan, uz još jedan koji koristi Zavod. Bez problema smo organizirali rad s djelatnicima na postojećim punktovima, a u slučaju gužve organizirat ćemo još punktova unutar bolnice specijalno za njih,“ kazao je dr. Bekić.

17

18

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NEGATIVAN TREND

Korona je poljuljala brak se na razvode teško odlu TIJEKOM PANDEMIJE U DUBROVNIKU nije bilo više zahtjeva za razvodom, ali je došlo do više upita po toj temi i obraćanja za stručnu pomoć zbog kriza u braku u odnosu na razdoblje prije pojave Covida-19 i lockdowna IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ, GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

N

a samom početku pandemije lani je u kineskoj pokrajini Shaanxi u karanteni bilo zatvoreno milijun ljudi, a otvaranje

nije značilo samo veće slobode, nego i veliki porast razvoda. Global Times tada je pisao o iskustvu lokalnog socijalnog radnika koji je kazao kako se u 20 dana javilo tri tisuće parova koji se žele razvesti. Kako su objavili, iz svjedočanstava parova koji su se odlučili na rastavu vidljivo je kako je boravak u karanteni do-

Vesna Raguž Staničić

...

„U mom radu, kao klinički psiholog, primijetila sam među ostalim skupinama pacijenata kako se zamjetan porast problema uočava kod bračnih parova. Iste bismo mogli opisati kao eskalirane probleme u komunikaciji, koji su zasigurno postojali kod ovih bračnih parova i ranije, ali su sada provodili više vremena zajedno i taj problem je isplutao na površinu.

Inače je problem komunikacije najčešće prisutan problem u partnerskim odnosima i najčešći razlog za razvode,“ tvrdi Raguž Staničić.

veo do toga da su vrijeme konstantno provodili zajedno, što je naposljetku na površinu izvuklo i neke davne konflikte za koje su smatrali da su ih prevazišli.

Trend porasta razvoda u vremenu pandemije Covida zabilježen je diljem svijeta, a i u Hrvatskoj je od pojave pandemije uočen snažan skok pretraživanja pojma ‚razvod braka’ putem Google pretraživača. Mnogi parovi s dubrovačkog područja zatražili su stručnu pomoć zbog narušenih brakova, što je za Dubrovački dnevnik potvrdila Vesna Raguž Staničić, prof. klinički psiholog u Općoj bolnici Dubrovnik.

STARI PROBLEMI ISPLUTALI NA POVRŠINU „Pandemija Covida-19 je, u smislu razvijanja brojnih psihičkih smetnji, pogodila sve uzrasne skupine na svoj način. Svi trpimo određene posljedice, svatko na svoj način. U mom radu, kao klinički psiholog, primijetila sam među ostalim

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

19

kove, no Dubrovčani učuju ...

„Pred Općinskim sudom u Dubrovniku u 2018. godini pokrenuto je 210 postupaka za razvod braka, u 2019. njih 139, u 2020. 150 postupaka te u 2021. godini do danas pokrenuto je 115 postupaka za razvod braka,“ navodi se u odgovoru Općinskog suda u Dubrovniku na upit Dubrovačkog dnevnika.

skupinama pacijenata kako se zamjetan porast problema uočava kod bračnih parova. Oni se u ovoj pandemiji javljaju za pomoć nešto češće, s brojnim problemima. Iste bismo mogli opisati kao eskalirane probleme u komunikaciji, koji su zasigurno postojali kod ovih bračnih parova i ranije, ali su sada provodili više vremena zajedno i taj problem je isplutao na površinu. Inače je problem komunikacije najčešće prisutan problem u partnerskim odnosima i najčešći razlog za razvode,“ tvrdi Raguž Staničić.

Kako je objasnila, u vremenu prije pandemije većina radne populacije je dosta vremena provodila na poslovima, što je uglavnom u značajnoj mjeri partnerima oduzimalo vrijeme koje bi mogli provoditi zajedno, te su s jedne strane mogli prolongirati suočavanje s gore spomenutim problemom. Upravo ovakva situacija, tvrdi psihologinja, sada s dovoljno vremena za detektiranje postojeće problematike, bračne je parove dovela po pomoć kod psihologa.

Raguž Staničić napominje i kako je pandemijska situacija mnogima donijela brojne ekonomske probleme, koji su čak i stabilnije partnerske

odnose znali ozbiljno uzdrmati. „Važno je reći da stabilni brakovi nisu garancija za kvalitetne odnose u toj zajednici, tako da neki vanjski faktori, kao što je narušavanje dotadašnje financijske konstrukcije u braku, mogu ozbiljno aktivirati postojeću nekvalitetu u njihovim odnosima, tako da se i s ovako narušenim odnosima u braku, parovi javljaju za stručnu pomoć,“ kaže Raguž Staničić. ČESTE PREVARE PREKO INTERNETA Dodaje i kako se fenomen prevara putem interneta također povećao jer je u pandemijskom vremenu inter-

netska nevjera još izraženija. „Može se primijetiti jedna učestalo prisutna problematika kod bračnih parova, karakteristična za današnje mogućnosti u korištenju interneta, te u pandemijskom vremenu široko korištena, a to je ostvarivanje izvanbračnih emocionalnih veza putem društvenih mreža.

Nakon nekoliko godina braka, prestaju emocije zaljubljenosti i zanosa s kojima se obično ulazi u brak, u odnosima bračnih parova počinje dominirati ili prijateljski od-

Nastavak na sljedećoj stranici

20

...

nos, ako se uopće razvije, ili dolazi do nekih ‚prizemljenja’. U ovom drugom, češće prisutnom slučaju, ubrzo se javlja kod partnera potreba za nježnijim emocijama, što postaje motivacija za potragom na društvenim mrežama.

Ovakve ‚prevare’ bračnog partnera se javljaju u svim periodima bračnog staža, kako kod mlađih, tako i kod srednjih ili već zrelijih bračnih partnera, sa zavidno dužim bračnim stažom.

Otkrivanje da su ih muž, ili žena, na ovakav način iznevjerili, je vrlo bolno, i vrlo čest razlog za traženje stručne pomoći,“ kaže Raguž Staničić. No, to nisu jedini problemi. „Pored navedenih bračni parovi se u ovo pandemijsko vrijem javljaju i s nekim drugim problemima, vezanim za neslaganje njihovih karaktera i naravi, a što su upravo sada, s puno više vremena, ali i motivacije, odlučili poraditi na ovome. Dalje i zbog različitih stavova po pitanju metoda odgoja njihove djece, češće u spomenutom periodu se bračni parovi javljaju za pomoć. Događa se da roditelji bračnih parova koji se jave za pomoć, u namjeri da im pomognu, učine suprotan efekt te ubrzaju javljanje po stručnu pomoć, što u konačnici zna biti korisno,“ izjavila je Raguž Staničić dodavši kako je uvijek važno prvo osvijestiti problem, a onda i krenuti u njegovo rješavanje.

Bez obzira na to što se u

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

...

„Nemam uvid u službene evidencije Suda, ali iz mog osobnog iskustva mogu reći da smo imali značajan porast upita oko razvoda za vrijeme korone. Međutim, nismo imali značajno veći broj samih razvoda. Znači puno je ljudi razmišljalo o tome, ali nije ih se puno više nego inače za to odlučilo.

Vjerujem da je razlog tome to što razvod redovito nosi vrlo značajne ekonomske posljedice. Puno je lakše preživjeti u dvoje, uz dvije plaće u jednom stanu i s npr. dvoje djece, nego s to isto dvoje djece u dva odvojena stana i dva domaćinstva,“ kaže Knežević.

pandemijskom vremenu sve više parova odlučuje javiti za stručnu pomoć zbog problema s kojima se susreću, broj rastava za vrijeme pandemije Covida ipak nije porastao.

NARASTAO BROJ UPITA OKO RASTAVA, ALI DO NJIH NE DOLAZI JER JE U DVOJE FINANCIJSKI LAKŠE „Pred Općinskim sudom u Dubrovniku u 2018. godini pokrenuto je 210 postupaka za razvod braka, u 2019. njih 139, u 2020.

Viktorija Knežević

150 postupaka te u 2021. godini do danas pokrenuto je 115 postupaka,“ navodi se u odgovoru Općinskog suda u Dubrovniku na upit Dubrovačkog dnevnika.

Dubrovačka odvjetnica Viktorija Knežević ima logično objašnjenje za ovakvu situaciju koja proizlazi iz toga da su se mnogi brakovi našli u krizama, ali se supružnici ipak ne odlučuju na razvod. „Nemam uvid u službene evidencije Suda, ali iz mog osobnog iskustva mogu reći da smo imali značajan porast upita oko razvoda za vrijeme korone. Međutim, nismo imali značajno veći broj samih razvoda. Znači puno je ljudi razmišljalo o tome, ali nije ih se pu-

no više nego inače za to odlučilo. Vjerujem da je razlog tome to što razvod redovito nosi vrlo značajne ekonomske posljedice.

Puno je lakše preživjeti u dvoje, uz dvije plaće u jednom stanu i s npr. dvoje djece, nego s to isto dvoje djece u dva odvojena stana i dva domaćinstva. Mi pravnici volimo reći da je uvijek bolji dobar razvod nego loš brak. Koliko god da ta odluka bila ‚skupa’ kako emotivno, tako i ekonomski, uvijek je tu ogroman stres - nikad u životu nisam srela nekoga tko je zažalio što se razveo. Ljudi redovito kad se razvedu žale samo i jedino što to nisu učinili prije,“ zaključuje Knežević.

24

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

MADE ŽERAVICA SLUŽBENO JE POSTALA IRONWOMAN

‚Nakon šest masaža n otišla sam trčati 25 ki MADE ŽERAVICA je prva žena s juga Hrvatske koja je završila Ironman, najtežu sportsku disciplinu na svijetu koja se sastoji od 3,8 kilometara plivanja, 180 kilometara bicikliranja i 42 kilometra trčanja MARO MARUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

M

ade Žeravica nedavno je ostvarila ogroman uspjeh – postala je prva žena s juga Hrvatske koja je završila Ironman, vjerojatno najteže sportsko natjecanje na svijetu. Ironman se sastoji od 3,8 kilometara plivanja, 180 kilometara vožnje biciklom i 42 kilometra trčanja. Ne samo da ga je završila nego je u konkurenciji žena između 35. i 39. godine osvojila brončanu medalju. Za završiti trku trebalo joj je 11 sati i 9 minuta.

Nikad ni s čim (smijeh).

Košarka mi je bila velika želja, kao dijete sanjala sam da ću je igrati, pogotovo u vrijeme Jugoplastike, ali nije se dogodilo. Bila su drugačija vremena, nije bilo toliko mogućnosti za treniranje, posebno ne za djevojke. A pogotovo onda kada je počeo rat, tada je sve stalo, uključujući sport.

Znači, tek ste se kasnije krenuli baviti sportom.

Kako se dogodio taj klik?

Po zanimanju sam maser i kozmetičar pa sam jedno vrijeme radila pola godine u Dubrovniku, pola godine u Zagrebu. Imala sam tada 30 godina. Gore sam radila u jednoj teretani i upoznala se s tim stilom života. U Zagrebu su se tada ljudi pu-

no više bavili sportom nego ovdje kod nas. Na Jarunu se stalno trčalo i sve me to negdje privuklo, jer sam vidjela kako je tim ljudima lijepo i da se dobro osjećaju. Onda sam se vratila u Dubrovnik i pomalo počela trčkarati sa psom. Izvela bih ga u šetnju, a ja bih malo đogirala. Nisam tada imala ni poštene teniske (smijeh). Nekako sam

Kako se osjećate nakon svega? Je li tijelo još uvijek umorno?

Još uvijek sam van sebe.

Ljudi me zaustavljaju putem i čestitaju, emocije se nisu slegle. Tijelo se već regeneriralo, odmah bih sad mogla na neko novo natjecanje (smijeh).

Sada imate 38 godina.

Jeste li se u mladosti bavili nekim sportom?

‘Zbog vojničkog načina života izgubila sam neke prijatelje koji me nisu razumjeli’

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

25

na poslu, ilometara’ ...

„Kada sam ušla u cilj doslovno sam skakala od sreće, iako uopće nisam bila svjesna da sam osvojila brončanu medalju u mojoj disciplini“

vidjela da mi ide i da mi leži pa sam skinula aplikaciju i počela pratiti napredak.

Jeste li imali društvo?

U to vrijeme nisam znala ni tko trči u gradu, ni je li postoji ikakvo udruženje. Sama bih trčala sa psom po šumarcima, u početku mi je bilo neugodno da me itko vidi (smijeh). Potom sam na internetu našla da postoji trkačka liga u Dubrovniku pa sam se priključila. Oni su svaki mjesec imali neke kratke utrke po 5,6,7 kilometara, i počela sam u njima nastupati. Sjećam se da sam u prvoj trci dobila jedan bod. Srce mi je bilo veliko kao kuća (smijeh), a jedna djevojka mi je rekla da sam talentirana, i da se malo više posvetim, da bih bez problema mogla otrčati polumaraton. To mi je negdje u mis-

lima počelo zvoniti. Pomalo sam krenula ozbiljnije. Prvi polumaraton otrčala sam u Splitu u vremenu jedan sat i 49 minuta. To je bio dobar rezultat za prvi polumaraton u životu, pa me motiviralo za dalje.

Je li bilo kakvih ozljeda?

Nažalost, jest. Valjda sam bila preneiskusna pa sam tijelo dovodila do pregrijavanja. Ne bi mi se dovoljno regeneriralo, a ja bih ga i dalje rasturala bez plana i programa (smijeh). Ne znaš ništa, nemaš tehniku trčanja, forsiraš se. Ma luda kuća. Sve dok nisam upoznala Antu Živkovića s kim sam puno naučila o svim finesama kojih se moraš držati kako bi ostvario optimalne rezultate.

Recimo disanje. Katastrofa bih disala tijekom trčanja, a još sam u to vrijeme i pušila.

Došla bih na neko natjecanje i prije utrke zapalila dok bi me drugi u čudu gledali (smijeh). Kasnije sam prestala i dosta su mi se rezultati poboljšali.

A što je s prehranom?

Ne jedem meso 15 godina i mnogi mi govore da to nije dobro za ovakvo bavljenje sportom. Ali eto uspijevam. Naravno da pazim na prehranu i unos šeće-

‘Ne smiješ puno misliti, samo se odvažiš i ideš’

ra. Izbjegavam ga, ali onda u PMS-u mlatnem čokoladu (smijeh). Voće i povrće mi je najvažniji dio prehrane, a prije velikih napora, povećam unos ugljikohidrata poput paste, riže i žitarica.

Prvo ste se počeli baviti trčanjem, ali kako ste se okrenuli triatlonu?

Upravo zbog ozljeda. Jedno vrijeme sam morala prestati trčati, pa sam počela plivati. Ni tu nisam imala nikakvu tehniku kada sam počinjala, tek kasnije mi je Goge (trenerica u Jugu op.a.) rekla kako trebam. Ja sam osoba ko-

ja ne voli vući za rukav, zato nikad nikoga nisam pitala da mi objašnjava tehniku. Možda je to moja greška, možda bih imala puno bolje rezultate, ali takva sam. Jedino ih slušam kada mi sami priđu. Tako mi je i Dean Kontić došao i molio me da mu se javim prije Ironmana. I još mi je rekao da baš zato što ne želim pitati, da mi on hoće pomoći. Možda mu se u budućnosti i obratim (smijeh). I

Nastavak na sljedećoj stranici

26

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

tako sam na kraju zavoljela plivanje, doduše puno draže mi je u moru, nego u bazenu, čak i zimi plivam u moru s odijelom. Bude mi zimi hladno, ali ne odustajem, jer volim zen osjećaj iza treninga.

Odradite li i teretanu?

Da, s Jakšom Diklićem (sjajni triatlonac iz Konavala op.a.). Radimo specifične vježbe, posebno zimi kada imam više vremena. Teretana je isto važna, vidim puno benefita u plivanju, trčanju i bicikli nakon rada s utezima.

Samo se gradiš i gradiš, nema tu kraja u usavršavanju.

A bicikla? Kako ste s njom krenuli? Nije je lako ni voziti u našim krajevima, a da ne riskiraš život?

Imala sam doma neki mountain bike koji bih tu i tamo vrtjela po Župi. Pa sam malo po malo povećavala distance. Na kraju sam se prijavila za jedan duatlon u Crnoj Gori. Išla sam tamo s mojom biciklom, bez neke posebne opreme. Ma samo odlučiš u glavi i ideš. Ne smiješ puno misliti, jer nećeš otići. Ako staneš razbijati glavu što ću ja s ovom mojom nikakvom biciklom kada oni imaju puno bolje, nikad se nećeš odvažiti. Odeš i sve to gledaš kao na veliku avanturu. Htjela sam probati to natjecanje i na kraju mi je baš bilo lijepo. Upoznala sam masu pozitivnih ljudi koji slično razmišljaju, svi te razumiju, neka pozitivna energija. Sve te to polako obuzme. Natjecanja, putovanja, prijateljstva… I onda sam se počela okretati triatlonu. Inače bici-

klu vozim u Konavlima, tamo je najsigurnije.

Kada vam se u glavi pojavila ideja o Ironmanu?

Uvijek su me privlačili ekstremi i veliki izazovi. Prvo sam počela razmišljati o half Ironmanu, pa sam se prijavila na jedno natjecanje u Istri.

Nikome nisam govorila, jer bi me možda neki pokušali zaustaviti. Jedino mojima iz Atletskog kluba Dubrovnik.

Tek kada se približilo natjecanje i kada sam shvatila da

ja to mogu i drugi su saznali.

Vremenski uvjeti u Istri su bili katastrofa. Jugo, kiša, veliki valovi. Nije bilo kraja plivanju, nikako da ugledaš cilj. Za vrijeme vožnje biciklom, bila je prava poplava, mnogi su padali na nizbrdicama, bilo je ozljeda, zato mi ni dan danas bicikla nije najdraža disciplina. Ipak, na kraju sam došla do cilja i dokazala sebi da mogu.

Kako vam izgledaju t reninzi, jedan prosječni tjedan? Vi ste zaposleni,

...

„U početku sam trčala sa psom po šumarcima, bilo mi je neugodno da me itko vidi“

radite u turizmu, kako sve to stignete?

Vikendom obično treniram dužinske treninge. Recimo pet, šest sati vožnje bici-

‘Motiv je probijanje granica i dokazivanje sebi da ja to mogu. Pobijediti sebe u glavi’

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

Na Ironmanu je Made osvojila treće mjesto u konkurenciji žena između 35 i 39 godina

klom i iza toga deset ili petnaest kilometara trčanja. Ili samo trčanje po 25 kilometara. Naravno, najveći mi je izazov uskladiti treninge s poslom, to je moj Ironman.

Evo recimo najteži mi je dan bio kada sam na poslu odradila šest masaža i iza toga sam išla trčati 25 kilometara.

prema. Većinom mi je smjena od 11:00 do 19:00, pa sam treninge odrađivala prije ili poslije. Naravno, ja vodim taj wellness, pa ako nema dogovorenih tretmana u 11:00, mogu onda doći u podne. Sve je to jedna velika organizacija i vojna disciplina.

Da sam Oprah Winfrey, sad bi rekao woooow…

Ma bez zezancije, svaka čast. Ironman vam je bio u rujnu, što znači da ste paralelno tukli sezonu i pripremali se za najteže sportsko natjecanje. Nevjerojatno.

Ni ja ne znam kako sam to uspjela. Pripremala sam se za Ironman dvije godine, ali ovo ljeto je bio vrhunac pri-

Koji vam je motiv za takvo odricanje? Što vas goni naprijed? Mnogi to ne mogu shvatiti.

Motiv je probijanje granica i dokazivanje sebi da ja to mogu. Pobijediti sebe u glavi.

Sva ograničenja, poteškoće.

Sve mi je to bilo jako zanimljivo. Kada mi se Ironman počeo vrzmati u mislima, bila sam samo na to usredotočena koliko god naporno i teš-

ko bilo. Naravno da puno toga žrtvuješ. Izgubiš neke prijatelje koji te ne razumiju, ali istovremeno dođu neki novi.

Jeste li ikada razmišljali da odustanete, da se pitate što vam sve skupa ovo treba?

Naravno da jesam. Sve ti to oduzima puno vremena i veliko je odricanje, ali opet s druge strane, puno je toga i pozitivnog. Uvijek sam imala volju, to nikada nije bilo upitno. Kada nešto zacrtam, idem prema tome. Ja sam tvrdoglavi ovan u horoskopu.

A jeste li na Ironmanu imali kakvu veću krizu, da vam je tijelo vapilo da odustanete?

Nevjerojatno, ali ne. Baš sam

se dobro osjećala i sve sam nekako ravnomjerno odradila, osim što sam malo u plivanju podbacila. Ali odmah to zaboraviš i kreneš dalje.

Na bicikli sam imala problema s hranom, nije mi se mogao otvoriti spremnik, pa ništa nisam konzumirala sve do jedne kontrolne točke gdje sam se opskrbila energetskim gelovima. Malo sam i pretjerala s kofeinskim napitcima, pa sam pri kraju utrke pila samo vodu i elektrolite. I zveknula sam jedan brufen, pa preduhitrim bol. Jakša mi je rekao da budem oprezna na 20. kilometru trčanja, jer tek tu počinje Ironman, ali iako sam imala strahopoštovanje kako će biti, išlo je prilično glatko. Zadnji kilometar sam skoro sprintala, eto kako me sve to ponijelo. Baš je nekako sve prošlo idealno, dobro sam se osjećala i na kraju, kada sam završila trku, bila sam nevjerojatno sretna.

Doslovno sam skakala od sreće, iako uopće nisam znala da sam osvojila brončanu medalju u mojoj konkurenciji. To sam tek kasnije saznala. Kada ulaziš u cilj, službeni spiker ti kaže: „Made, you are Ironman“, i to sam sanjala da doživim, a na kraju od silnih emocija uopće nisam čula tu rečenicu (smijeh). Što u budućnosti? Kakvi su ciljevi?

Ne znam još, stat ću malo na loptu. Moram pustiti da se sve slegne i stiša, pa ću onda odlučiti. Jedino što znam je da ću u listopadu ići otrčati maraton u Zagreb i kratki triatlon ovdje kod nas. Dalje ćemo vidjeti, nikad ne znaš što ti život nosi.

27

28

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

Zoki vas je na vrijeme upozorio

O

dlukom Visokog upravnog suda konačno se nastavljaju radovi na Lapadskoj obali, upravo onako kako su planirani i zbog čega je Grad dobio novac iz EU fondova. Za izgubljene mjesece i tome pripadajuće dodatne troškove nitko neće odgovarati, kamoli obeštetiti Grad. Jer imamo sudstvo kakvo imamo. Mato se živ čudi kako je Upravnom sudu u Splitu trebalo 10 dana da tu odluku proslijede odvjetniku Grada, jednako kao što su istom tom sudu trebala tri mjeseca da žalbu proslijedi Visokom sudu. Ogorčeno je konstatirao kako je potpuno nezakonitu odluku donio sudac koji je očito imao interes pogodovati vlasniku Marine. Baš se snervao naš Mato, gotovo kao da živi u nordijskim zemljama pa nema pojma koliko nam je sudstvo premreženo korupcijom i interesima, dok upravo zbog dugotrajnosti postupka i pravne nesigurnosti, hrvatsko gospodarstvo ne raste kako bi raslo u nekoj uređenoj zemlji. Pritom brojna ulaganja ili bježe iz Hrvatske ili ju zaobilaze u širokom luku. Novac iz Fonda za oporavak od čega je prva, nikad veća kuverta, već stigla u Hrvatsku, utrošit će se u jednom segmentu i na državnu upravu i Pravosuđe, što je itekako korisno. Nažalost, ustroj u glavama svih onih koji su zauvijek zasjeli u svoje pravosudne fotelje i koji se ponašaju kao svete zaštićene krave, nikakav novac u sustavu neće promijeniti. Jedino kazne, gubljenje fotelja, jednako kao i sudski progon svih korumpiranih, od predsjednika sudova do sudaca. U tom kon-

tekstu ne treba zaboraviti kako SOA, u svom godišnjem izvještaju, upozorava na korupciju na svim razinama koja opasno ugrožava državu. Ne bi li bilo logično da SOA na osnovu svojih saznanja podnese i kaznene prijave i prisili Odvjetništvo na djelovanje? Jer njihov posao je, uz obavještajnu djelatnost, upravo sigurnost RH. Ako je ona ugrožena zbog korupcije, a po njihovom izvješću jest, onda oni moraju reagirati. Naravno i djelovanje državnog Odvjetništva u istrazi može trajati godinama što smo lijepo vidjeli na primjeru zagrebačkog gradonačelnika. Da je ostao živ i slučajno opet dobio izbore, istraga bi se nastavila još nebrojeno godina. Tako funkcionira sustav. Bez suštinskih promjena i strukturnih reformi ništa se ni dalje neće promijeniti na bolje, već ćemo i dalje imati sudske procese od 15 i kusur godina. I da, imat ćemo sve ugroženiju sigurnost i opstanak Hrvatske. Tko to ne vidi, slijep je kraj zdravih očiju. pravo neki dan slušali smo kako je ratni zločinac prema odluci EU suda za ljudska prava dobio pet tisuća eura odštete i sudske troškove od RH zbog 11 godina dugog postupka u kojem još uvijek nema pravomoćnu presudu. Pritom smo saznali kako su presude dva puta padale na Vrhovnom sudu, znači dva puta vraćane na suđenje iz početka. Treba imati na umu da Vrhovni sud može i ima pravo preinačiti presudu i završiti agoniju. Ali nije ih briga, to bi zahtijevalo trud i rad na obrazloženju presude. Ne da im se tramakati. Vrije-

U

me nije faktor koji zanima Vrhovni sud pa čak ni onda kad to u finalu košta vlastitu im državu. Najjednostavnije je vratiti na ponovno suđenje. Zanimljivo je da se u istom tom predmetu na upit Ministarstvu pravosuđa odgovor čekao tri godine. Tri godine je našem vrlom Ministarstvu trebalo za odgovor. Koliko godina traje kad je odgovor zahtjevniji od ovog? Za otpravak svake presude čeka se najmanje tri mjeseca do sasvim uobičajenih šest mjeseci.

Kad se tako promotre stvari naš Mato nije ni svjestan koliko ima sreće i kojom gotovo fantastičnom brzinom je dobio presudu, nakon koje može nastaviti s radovima. Da hrvatski gospodarstvenici presude dobiju u periodu od sedam ili osam mjeseci pa čak i do godine i pol, ne bi strahovali ulaziti u nove investicije. a to vrijeme se naš Zoki, osim što je predsjednik Hrvata u BiH pa onda tim slijedom i predsjednik onih u Njemačkoj, Čileu, Austriji, Irskoj i šire, u slobodno vrijeme bavi i psihologijom. Zato je smatrao potrebnim komentirati stravično ubojstvo troje djece, koje je počinio njihov otac u zagrebačkom kvartu Mlinovi. Njegova stručna analiza glasi ovako: „Ljudska narav je nepredvidiva, nasilna, posebno muškaraca, posebno kad polude, popiju, kad se osjećaju frustriranima, kad ih društvo odbaci. Dakle, tu vreba jedna permanentna opasnost“. Eto, sad znate kako stvari stoje pa pripazite na muškarce oko sebe koji su permanentna opasnost. Da ne bi poslije bilo kako vas Zoki nije upozorio. Eto vas.

Z

30

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NEMA TRPEZE, ALI PUNO JE PRIMAMLJIVIH DOGAĐANJA

Od zdravih doručaka kreće još jedan GOOD DIREKTORICA TZ GRADA DUBROVNIKA ANA HRNIĆ istaknula je kako je ove godine odličan odaziv restorana za Tjedan restorana, slatke ponude, vinokušnje i gastrotura. Tako je kazala kako su se prijavila 33 restorana, a u tjednu Festivala gosti će u tim restoranima moći na posebne festivalske menije ostvariti popuste od 20 posto IVONA BUTJER MRATINOVIĆ IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

G

ood Food Festival održat će se i ove godine, od 7. do 10. listopada, u organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika. O programu je prošlog petka nešto više rekla direktorica TZ grada Dubrovnika Ana Hrnić na predstavljanju u Lazaretima. „Nakon prošlogodišnjeg pandemijskog izdanja, i ove godine smo nažalost još u uvjetima pandemije i naš je program prilagođen trenutnim okolnostima. Svi se pitaju za Dubrovačku trpezu koja je bila centralni dio našeg festivala. Ove godine je nažalost nismo bili u mogućnosti organizirati zbog epidemiološke situacije,“ izjavila je Hrnić.

Kazala je kako je ove godine odličan odaziv restorana za Tjedan restorana, slatke ponude, vinokušnje i gastrotura. Tako je istaknula kako su se prijavila 33 restorana, a u tjednu Festivala gosti će u tim restoranima moći na posebne festivalske menije ostvariti popuste od 20 posto.

DOMAĆE TOČENO PIVO I GASTRO UŽICI Ovogodišnja ponuda je obogaćena i Street Foodom na četiri kotača koji priprema Oli’s Food Factory. Prva dva dana Festivala će se nuditi na šetnici u Uvali Lapad, a druga dva dana, dakle u subotu i nedjelju će u TUP-ovom dvorištu organizirati Cubano vikend, dakle pripremu najboljeg od kubanske ponude.

U najukusnijem gastro tjednu svi zainteresirani moći će uživati u delicijama i točenom pivu Dubrovačke pivovare. Tako će svakog dana festivala biti organiziran BARBAQ & DBC CRAFT BEER, od podne do ponoći. U četvrtak 7. listopada prisutni će moći uživati u izvedbi Bjelouški, u petak u koncertu Valetuda, u subotu će nastupiti Čuvari svirala, a u nedjelju će prisutne zabavljati DJ. Dario Ševelj ispred Dubrovačke pivovare najavio je kako će ljubitelji piva moći uživati u šest vrsta, ali i četiri vrste gostujućeg piva.

RUČAK POSVEĆEN TARTUFIMA Ljubitelji dobre hrane u subotu,

9. listopada, s početkom u 13:00 sati, moći će uživati u prezentaciji i tematskom ručku „Istarsko zlato-tartuf’ u konobi Veranda, uz živu glazbu Vicka i Luke. „Imat ćemo jednu jako zanimljivu temu, a to su tartufi. Mnogi misle kako su tartufi nedostupni i namijenjeni samo određenim ljudima, pokazat ćemo da to nije istina. U suradnji s obitelji Karlić iz Paladina ćemo organizirati događaj. Imat ćemo tri slijeda uz tri čaše vina, također iz Istre, po jako pristupačnoj cijeni. Ne mogu reći koja će to jela biti, ni meni to žena još nije rekla. Samo želim reći ljudima kako su dobrodošli,“ kazao je vlasnik ‚Verande’ Mirko Andrić.

AMERIČKA HRANA PO MEDITERANSKI Gastro užici očekuju vas i u restoranu Urban&Veggie gdje će svi zainteresirani u četvrtak, 8. listopada, s početkom u 19:00 sati moći uživati u večeri ‚American Way’, uz zvuk starih gramofonskih ploča, a nastupit će DJ Mrki. „Event će biti popraćen hranom koja dolazi s američkih područ-

... „Nakon prošlogodišnjeg pandemijskog izdanja, i ove godine smo nažalost još u uvjetima pandemije i naš je program prilagođen trenutnim okolnostima. Svi se pitaju za Dubrovačku trpezu koja je bila centralni dio našeg festivala. Ove godine je nažalost nismo bili u mogućnosti organizirati zbog epidemiološke situacije,“ izjavila je Hrnić nakon čega je predstavila bogat ovogodišnji program Festivala.

ja, a prilagođena je našem mediteranskom duhu,“ izjavio je dodavši kako veganska hrana ne mora biti samo za vegane nego kako u njoj mogu uživati svi koji to žele.

U petak, 8. listopada, s počet-

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

do večera uz glazbu, D FOOD FESTIVAL kom u 19:00 sati bit će organizirana ribarska večer uz živu glazbu Tria Laus, a kušat će se jela s lokalno-uzgojenim namirnicama proizvođača iz Gornjih sela.

UČIT ĆE SE KUHATI, I NE SAMO TO U subotu, 9. listopada, u Sunset Beachu će se uživati u roštilju s OFYR-a uz izvedbe Feredona, s početkom u 19:00 sati, a svi ljubitelji zdravog načina života na istom će mjestu u subotu i nedjelju, s početkom u 9:00 sati moći kušati zdravi doručak uz satove joge studija We DU Yoga. Kad se govori o doručcima, u petak, 8. listopada će se od 8:00 sati do podne u Kavani Lazareti služiti doručak s domaćim proizvodima dubrovačkog područja.

I ove godine Deša organizira radionice pripreme hrane. Tako će u četvrtak, 7. listopada, u 10:00 sati biti upriličena radionica kolača budim voditeljice Nine Smokvine, u petak, 8. listopada održat će se radionica ‚Rogač na kvadrat’ pod vodstvom Mirne Sarić, u subotu radionica cukarina voditeljice Fani Knego Pijević, a u nedjelju radionica koktela s Dešinim džemom od ljute naranče voditelja Lea Bautovića, Ivane Vinović i Marija Saulana. Sve radionice će se održati u Lazaretima.

Ana Grgić je ispred Deše pozvala sve zainteresirane da se prijave putem telefona i obogate radionice svojim prisustvom.

Ove godine organizirana je i vinska radionica Uvod u svijet vina koja će se održati u petak, 8. listopada u taverni Loggia, pod vodstvom Ksenije Matić. Također, u subotu, 9. listopada u TUP-u, s početkom u 15:00 sati svi koji to žele moći će naučiti nešto više o izradi keramičkih kalupa za kontonjatu u sklopu radionice pod vodstvom Anamarije Bezek.

Uz sve navedeno, u četvrtak 7. listopada u hotelu Rixos Premium Dubrovnik, s početkom u 9:00 sati bit će organiziran seminar i promocija knjige Uspješnost primjene Halal certifikata na međunarodnom tržištu, u organizaciji Centra za certificiranje Halal kvalitete i Županijske komore Dubrovnik, kao i besplatno vođenje pješačkom stazom Jesenski đir Gornjim selima, na Lokvi u Mrčevu. Bit će tu predstavljeni i promotivni meniji u seoskim domaćinstvima.

Ove godine Festival će biti izveden u skladu s odlukom o ograničavanju korištenja jednokratne plastike Grada Dubrovnika i tvrtki u suvlasništvu Grada, a koja je donesena je u sklopu projekta Plastic Smart Cities, čiji je cilj smanjenje i zaustavljanje korištenja plastike za jednokratnu uporabu.

Važno je naglasiti kako se za sve događaje potrebno prethodno najaviti zbog epidemioloških mjera.

31

32

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

KVALITETA ŽIVOTA

Tek kada sam otišao u A sam sebe kako lažem o Prosječni Austrijanac ima puno kvalitetniji život od prosječnog Hrvata. Za svoju plaću može kupiti više toga, ali to je manje bitno – ono po čemu mu je život bolji jest svakodnevica – male sitnice koje mu život čine ugodnijim MARO MARUŠIĆ MARO MARUŠIĆ

L

judski govor je poput indijskog grada – 95 posto toga ne valja. Od svih izrečenih riječi u jednom danu, mjesecu ili godini samo mali dio ima smisla, baš kao što u New Delhiju svega minijaturan postotak građevina ima arhitektonsku vrijednost. Ljudi govore i pišu takve budalaštine da ih ni najveće svjetsko reciklažno dvorište ne bi moglo probaviti.

Uzmimo samo ovu situaciju s

koronom. Milijarde i milijarde riječi i tvrdnji o koroni su kazane, pa opet, kada se podvuče crta, i dalje puno toga ne znamo – 95 posto svih izrečenih tvrdnji u vezi korone nisu ni približno blizu istini. Gluparije govore i oni koji su za cijepljenje, i oni koji su protiv, i liječnici, i znanstvenici, i mediji – sve je jedan veliki kakofonični kušlus bez skoro ikakvog smisla.

Ja to nisam mogao slušati, pa da ubijem vrijeme tijekom ovih godinu i pol dana, nalazio sam se s prijateljima. Problem s tim druženjima je što moraš izbaci-

Stotine kilometara biciklističkih staza izgrađeno je po Austriji, a dobar dio njih prolazi kraj rijeka

vati riječi, a kako smo vidjeli gore, njih 95 posto nema veze s istinom. I tako sam ja blebetao i blebetao, bez veze i nesvjesno iskrcavao kontejnere smeća iz usta sve dok nisam sebe uhvatio kako ponavljam jedan te isti obrazac. Čudno je to s mišljenjem i stavovima – ni sam ne znaš kako ti i zašto nešto dođe, ali ti to prihvatiš kao konačnu istinu, pa staneš maltretirati druge i uvjeravati ih da si u pravu. Elem, da skratim priču, u tim našim govorancijama često sam stajao na braniku Lijepe naše – toliko sam ju zdušno branio da su mi komotno mogli dati status branitelja. Naime, moja teorija je bila da Hrvatska nije nimalo lošije mjesto za život od takozvanih razvijenih zapadnih zemalja. Pa da potkrijepim moj stav nabrajao sam primjere.

BESPRAVNA GRADNJA JE NEPOZNANICA -Jesi vidio kako one seljačine s Farskih otoka masakriraju dupine? Jesi vidio kako je Boris Johnson korumpiran? Što tek reći o FIFA-i i UEFA-i, leglu kriminala? Pa onda onaj švedski kralj kojega su često povezivali

...

Zašto je to tako? Zašto Austrijanac može tako živjeti, a mi ne?

Odgovor je još davno dao Winston Churchill – „Balkan proizvodi više povijesti nego li je može konzumirati“. U nas su u posljednjih stotinjak godina bila ogromna politička previranja, a Austrija je, osim loše epizode s nacizmom, od Prvog svjetskog rata imala konstantan progres

sa seks skandalima i brzim vožnjama? A Norveška, najlicemjernija zemlja svijeta, propagira ekologiju, a živi od prodaje nafte? O Americi ne treba trošiti ni slova, kakva li je samo to zemlja koja izabere Donalda Trumpa za predsjednika?

Nabrajao sam i nabrajao grijehe zapadnih zemalja, kao da sam mladi, talentirani reper Dr Drea, braneći kvalitetu života u Hrvatskoj sve dok nedavno nisam par dana boravio u Austri-

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

33

Austriju uhvatio Dubrovniku ji. Osjećao sam se kao da sam po prvi puta u životu prešao granicu rodne domovine, što i nije daleko od istine, jer koliko ova korona traje, više se ni ne sjećam života od prije. Prvo sam stigao u Lesachtal, pitoresknu dolinu podno Alpi koja kao da je upravo pobjegla iz reklama za Milku. Prenerazio sam se. Koliko god sam pokušavao pronaći bespravnu gradnju, nisam uspio.

-Pa šta je ovim Austrijancima, znaju li zazidati dodatni kat kuće, napraviti neke skaline da strše, proširiti verandu…?

Ima bit da ne znaju. Sva sela u Lesachtal dolini izgledaju baš kao iz bajke. Prekrasne kućice s čijih balkona visi raznobojno cvijeće. Čemu toliko cvijeća?

Hallstatt nikad nije čuo za bespravnu gradnju

Postoji li u Austriji neki zakon koji tjera žitelje da moraju imati bilje na balkonima? Ili oni to naprosto rade da je lijepo i njima, i čitavoj zajednici? Možeš čitav dan gledati taj prizor i neće ti dosaditi. Svako selo ima ba-

Skoro je nemoguće pronaći balkon bez cvijeća

rem dvije, tri fontanice oko kojih su skladno napravljene drvene klupice. Investicija vrijedna nekoliko tisuća eura, a brutalno podiže kvalitetu života.

Sjedneš na klupicu, voda žubori, a duša vrišti od sreće.

STOTINE KILOMETARA BICIKLISTIČKIH STAZA Dok tako sjediš u idili sjetiš se da u Dubrovniku nismo u stanju napraviti ni malu fontanu da na nešto liči (čitaj Lapadski trg). Sve te male sitnice čine život boljim i ugodnijim, ali mi u Gradu nemamo za to osjećaj. Prostor gledamo isključivo kroz zaradu, nikako mjesto opuštanja. Najbolje se to sada vidi po pitanju Babinog kuka gdje nema govora o gradnji šetnica, fontana, sportskih igrališta, biciklističkih staza, nego jedino i isključivo o novim hotelima. Uzmi lovu i bježi. U Austri-

ji svako selo ima travnati nogometni teren koji djeca besplatno koriste, a kod nas gledamo na sportsku i rekreacijsku infrastrukturu kao neko zlo koje krade prostor za turizam i ugostiteljstvo.

Kada već spominjemo biciklističke staze, one su u Austriji toliko rasprostranjene da to balkanski mozak ne može vjerovati. Ne samo da po gradovima i selima imaju brojni putovi, već biciklističke staze spajaju gradove. Na stotine kilometara biciklističkih staza Austrijanci su izgradili, a posao nimalo nije bio jednostavan, jer nije riječ o ravnici, već planinskoj zemlji. I mlade i stare ćete sresti u svako doba dana kako pedaliraju i aktivno provode slobod

Nastavak na sljedećoj stranici

34

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

ne trenutke. Zašto smo mi tako nesposobni da čitavom dužinom Rijeke dubrovačke ne možemo napraviti šetnicu i biciklističku stazu?

Onda sam stigao u Hallstatt, možda i najljepši mali gradić Europe. Leži na obalama jezera, a izgleda kao da su ga Picasso i Dali zajedno crtali.

Naravno da vrvi turistima, kako neće? Priključio sam im se u razgledavanju gradića, a onda ponovno ostao paf. Lokalci imaju, ne znam kako da ih nazovem, drvene ‚garaže’ gdje još uvijek drže barke. Odmah mi je eksplodirala slika u mislima – da mi imamo ovako nešto, siguran sam da bismo sve te drvene građevine pretvorili u apartmane i masno iznajmljivali turistima. Ali ove baš briga – iako im mjesto posjećuju gosti iz svih krajeva svijeta dobar dio njih živi baš kao i prije 500 godina – odlaze u ribolov, imaju krave, obrađuju zemlju.... Naravno da se i oni bave turističkim aktivnostima – nude izlete, restorane, slas-

tičarne, suvenire, ali u puno manjem obimu nego kod nas.

O bespravnoj gradnji ne treba trošiti slova, jer jednostavno ne postoji. Ne može Austrijancu pasti na pamet da proširi kuću, pa da tu dodatnu sobu iznajmljuje. I naravno, nezaobilazno cvijeće.

AUSTRIJANCI RADE MANJE OD HRVATA Još jedna stvar po kojoj se itekako razlikuju je radno vrijeme. Brojni restorani nedjeljom uopće ne rade, a i inače trgovine su im otvorene puno kraće nego kod nas. Stoga imaju više slobodnog vremena koje aktivno provode u sportu i prirodi. A cijene, gledajući njihov standard, su puno prihvatljivije nego kod nas.

Gorivo košta jednako, u supermarketima su artikli malo skuplji nego kod nas, u brojnim restoranima čak su cijene i niže nego u Dubrovniku, a ni turistički smještaj nije skup.

Za četrdesetak eura na periferiji možeš imati sjajnu sobu s

Svako selo ima travnati teren na kojem djeca besplatno igraju nogomet

doručkom u obiteljskom hotelu. Jedino su atraktivni gradovi poput Salzburga nešto skuplji.

Zaključak je jednostavan – prosječniAustrijanac ima puno kvalitetniji život od prosječnog Hrvata. Za svoju plaću može kupiti više toga, ali to je manje bitno – ono po čemu mu je život bolji jest svakodnevica – male sitnice koje mu život čine ugodnijim. Klupa, fontana, staza kroz šumarak, nogometni teren, cvijeće – estetika koja čovjeka opušta i veseli.

Zašto je to tako? Zašto Austrijanac može tako živjeti, a mi ne? Odgovor je još davno dao Winston Churchill – „Balkan proizvodi više povijesti nego li je može konzumirati“.

U nas su u posljednjih stotinjak godina bila ogromna politička previranja, a Austrija je, osim loše epizode s nacizmom, od Prvog svjetskog rata imala konstantan progres.

Već treća i četvrta generacija Austrijanaca živi blagodat demokracije, a mi smo još uvijek zapeli u povijesti. Tu je ključna

...

U Austriji svako selo ima travnati nogometni teren koji djeca besplatno koriste, a kod nas gledamo na sportsku i rekreacijsku infrastrukturu kao neko zlo koje krade prostor za turizam i ugostiteljstvo

razlika, u (drugačijem) mentalitetu. Austrijanci su opušteniji, gledaju dugoročno, a mi stalno imamo osjećaj da će se neki belaj opet sutra dogoditi. Zato živimo samo za danas, pokušavamo zdrpiti što više u što manje vremena. Briga nas za biciklističke staze i šetnice kada možemo bespravno izgraditi smještajne kapacitete i uzeti lovu dok ide. Stalno imamo osjećaj da sutra neće biti, a Austrijanci znaju da hoće, zato restorani i ne rade nedjeljom i zato su, sve u svemu, puno opušteniji.

Sada se sigurno pitate pa zašto živim u Dubrovniku umjesto da odem u neku zapadnu zemlju?

Ne mogu zbog privatnih razloga, valjda sam zato i napravio onaj obrambeni zid gdje sam lagao i sebe i druge da je život svuda isti i da Hrvatska nimalo ne zaostaje. Čista laž, baš kao i 95 posto ostalih tvrdnji koje izbacujem kroz usta i kolumne.

36

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

U GRUŽ JE DOLAZIO KAO KRUZER

MEDITERRANEAN SKY je dolazio osamdesetih, danas je podrtina u plićaku u Grčkoj ZANIMLJIVA SUDBINA jednog od četiri istovjetna putničko – teretna broda izgrađena 1953.

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

PORT ELIZABETH, CITY OF DURBAN, CITY OF EXETER i CITY OF YORK. Imali su 14941 BRT-a, bili dugi 165, široki 21,7 metara. Mogli su pored 11500 tona tereta prihvatiti i 107 putnika isključivo u prvom raz-

redu. Dva šesterocilindrična Doxford diesel motora ukupne snage 12650 konjskih snaga na dvije propele omogućavala su im brzinu od 16,5 čvorova po ekonomičnoj brzi. Kada je nakon dvadeset godina uspješne plovidbe postalo jasno da posla na ovoj ruti više nema, brodovi su rasprodani.

GRČKA KOMPANIJA KARAGEORGIS LINES

B

ritanska brodarska kompanija Ellerman je između dva svjetska rata imala respektabilnu flotu od preko sto trgovačkih i putničkih brodova od kojih je čak 60 stradalo u Drugom svjetskom ratu. Poslijeratna obnova flote obuhvatila je ugovor o izgradnji ukupno 100 brodova u brodogradilištu Vickers Armstrongs iz Newcastlea od čega i četiri istovjetna putničko-teretna broda sagrađena 1953.godine za liniju prema Južnoj Africi.

Bili su to brodovi CITY OF

Mediterranean Sky u luci Gruž

KUPUJE ČETIRI IDENTIČNA BRODA Tako su sva četiri broda prodana po bagatelnoj cijeni od 700 tisuća USD po brodu 1971. godine grčkom brodovlasniku Michaelu A. Karageorgisu koji ih je namjeravao preurediti u trajekte za prugu Grčka - Italija i natrag. Dva broda su uspješno preuređena, a dva koja je naknadno vlasnik htio preurediti u kruzere nisu nikad

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

37

City of York, kasnije Mediterranean Sky zaplovila s tom namjerom te su uskoro završila u rezalištu. CITY OF DURBAN je trebao postati luksuzni kruzer s imenom MEDITERRANEAN DOLPHIN, ali je izrezan u tajvanskom Kaohsiungu već 1974. Na brodu CITY OF PORT ELIZABETH su započeti radovi preobrazbe u luksuzni kruzer, prvo s imenom MEDITERRANEAN ISLAND, a potom MEDITERRANEAN SUN, ali su se radovi razvukli do 1980. kada je i on na Tajvanu završio u starom željezu. CITY OF EXETER uspješno postaje MEDITERRANEAN SEA, plovi kao trajekt između Patrasa, Brindisija i Ancone, a neko vrijeme je služio za smještaj izbjeglica u Luandi i na Jamajci. Raspremljen je

u zaljevu Eleusis 1995., neko je vrijeme još plovio u Turskoj pod imenom TUTKU da bi konačno kao ALICE bio izrezan u turskoj Aliagi.

MEDITERRANEAN SKY - GRČKA KOMPANIJA KARAGEORGIS LINES

...

MEDITERRANEAN SKY je 2017. godine posjetila poznata udruga sprej grafita iz Berlina imena “1UP“. Na njegovom su boku nacrtali svoj logo koji se i danas može vidjeti iz satelita na Google Earthu.

Putničko-teretni brod CITY OF YORK je izgrađen 1953. kao posljednji iz ove serije brodova. Plovio je iz Londona prema Africi i to za gradove Las Palmas- Kanarski otoci, Cape Town- JAR, Port Elizabeth - JAR, East London - JAR, Durban - JAR. Lourenco Marques - Mozambik i Beira - Mozambik.

Plovidba od Londona do Cape Towna s ticanjem navedenih luka je trajala 15 dana. Godine 1971. je prodan grčkoj brodarskoj kompaniji Karageorgis Lines, koja ga je preuredila kao trajekt (roro putnički) s prihvatom 800 putnika i 470 automobila na pruzi Patras, Brindisi, Ancona i natrag. Daju mu ime MEDITERRANEAN SKY i sada ima 16533 BRT-a.

Koncem 1987.godine nakratko odlazi u Argentinu gdje pod novim imenom SITERRANEAN SKY plovi godinu dana iz luke Ushuaia u Argentini prema Antarktiku.

Ponovo se vraća u Sredozemlje pod starim imenom MEDITERRANEAN SKY i nastavlja ploviti na istoj liniji. Zanimljivo je da 1995. sudjeluje kao transportni vojni brod u američkim invazijama prvo u Somaliji, a potom i na Haitiju. Sljedeće godine je ponovo u Jadranu između Patrasa i Barija, ali je već koncem 1996. raspremljen, prvo u Patrasu, a od 1999.

Nastavak na sljedećoj stranici

38

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Mediterranean Sky nasukan u zaljevu Eleusis pored Pireja - Grčka

u zaljevu Eleusis ispred Pireja. Kada je 2002. brodu zbog naglog prodora mora zaprijetilo potapanje, posada ga je namjerno nasukala na plićak uz samu obalu gdje se i danas u doista žalosnom stanju još uvijek nalazi. Pola broda je bokom u moru, a pola je na površini.

MEDITERRANEAN SKY je ukupno 11 puta kao kruzer uplovio u grušku luku, prvi put 6. listopada 1985. u 8:00 da

bi sa 661 putnikom otplovio u 17:00 u pravcu Krfa. Sljedeće godine ne dolazi, a 1987. dva puta i to 28. svibnja i 9. listopada kada odlazi prema Anconi. U 1988. godini uplovljava ukupno 3 puta a 1989. pet puta. Nažalost, 13. listopada 1989. posljednji put podiže sidro i ovamo se više nikada ne vraća. Tako je i ovaj brod, član četvorke doista zanimljive sudbine, u svoje brojne plovidbe uključio i Dubrovnik kao svoju nezaobilaznu luku.

MEDITERRANEAN SKY je 2017. godine posjetila poznata udruga sprej grafita iz Berlina imena “1UP“. Na njegovom su boku nacrtali svoj logo koji se i danas može vidjeti iz satelita na Google Earthu.

40

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Roko i Mirso - bez alata nema zanata, uglas rekoše, dok se svaki svog sredstva za rad hvata

Frano i Lukša - pošli su na kafu i za stolom se oko nekih „pretpovijesnih” puteva i izmjera „otvorila” duša

Marina i Jure - sliku su zajedničku poželili, odavno, kažu, nisu u tiskanim novinama „osvanili”

Like i Lile - vazda su vrijedne bile, ribe, mačke i golubove rado hranile

Anita i Žaklina - njihovo istinsko prijateljstvo objema je milina

Matea i Jelena - za opušteni razgovor prijateljice uvijek nađu vremena

Andrea i Daniela - kad se nađu novinari i vodiči, gledatelji se mogu nadati zanimljivoj TV turističkoj priči

Ivica i Dube - od prvog se susreta i zajedničke slike već 37 godina vole i ljube

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Šimun, Gabrijela i Jelena - sretna majka je svojom dragom i vrijednom djecom oduševljena

41

Pripadnici ONB su se okupili da bi 30. punih godina od osnivanja proslavili - Antiša Milić, Ivica Dabrović, Josip Koprivec, Mladen Miović, Miho Bulić, Nikola Miloš, Miho Grkeš, Periša Stražičić, Maroje Capurso, Ljubo Perić, Toni Stanković, Ivo Bošković, Antonio Kusovac, Daniel Vuić, Mladen Đović i Mirko Đuka - Alemani

Nika, Ana i Ivona - maturantice Jezične Gimnazije, svaka par jezika razumije i tečno govoriti umije

Samuel i Filip - zorno pokazuju kako treba pozirati svaki samosvjesni tip

56. godina od mature u Orsana proslaviše prvi maturanti Elektrotehničke škole u Dubrovniku - Ante Džakula, Dubravko Kovačević, Baldo Marić, Marinko Mikulandra, Ivo Bulić, Pero Božanja, Mladen Kraljević, Tonći Vukasović, Boro Milošević, Slobodan Vujanović i Niko Gluhan

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

KRALI I PO DUBROVNIKU

Stariji Makedonci varali ljude po Jadranu pa prisvojili 200 tisuća kuna Kada bi oštećeni donijeli novac i predali ga, spomenut bi oštećenima, zbog stvaranja osjećaja sigurnosti prikazivali kako u torbicu stavljaju kuvertu s svojim novcem za koji nemaju potvrdu iz banke, a koju bi, dok oštećeni ne gledaju zamijenili s drugom kuvertom bez novca

P

olicijski službenici Druge policijske postaje Split, Policijske postaje Trogir te Prve policijske postaje Split dovršili su 25. rujna kriminalističko istraživanje nad 76-godišnjakom i 68-godišnjakom, obojica državljani Republike Sjeverne Makedonije, zbog sumnje u počinjenje pet kaznenih djela prijevare te jednog kaznenog djela teške krađe.

Naime, spomenuti dvojac se sumnjiči da je tijekom kolovoza i rujna, na području Splita, Trogira i Primoštena izvršio pet kaznena djela prijevare na način da su prilazili starijim osoba, praveći se da se ne poznaju te da trebaju pomoć prilikom prevođenja, a nakon ostvarivanja prvoga kontakta s oštećenim, jedan od njih bi prikazujući trenutnu tešku životnu situaciju ponudio lažni zlatni sat oštećenima na prodaju po nižoj cijeni od cijene za koju bi spomenuti dvojac govorio da vrijedi jer mu trebaju novčanice s potvrdom iz banke iako kod sebe ima novca za koji nema potvrdu iz banke.

Kada bi oštećeni donijeli novac i predali ga, spomenut bi oštećenima, zbog stvaranja osjećaja sigurnosti prikazivali kako u torbicu

stavljaju kuvertu s svojim novcem za koji nemaju potvrdu iz banke, a koju bi, dok oštećeni ne gledaju zamijenili s drugom kuvertom bez novca te bi torbicu potim zaključali lokotom i predavali oštećenima, a u ruci bi im ostavili lažni zlatni sat.

Za napomenuti je da je također utvrđena sumnja u počinjenje kaznenog djela teške krađe od strane spomenutog dvojca, kada su isti na području Dubrovnika, prilikom gore opisanog počinjenja prijevare, oštećenom koji je posumnjao u istinitost njihove priče, istome istrgnuli novčani iznos iz ruke te se udaljili u nepo-

znatom pravcu. Procijenjena materijalna šteta počinjenja ovim kaznenim djelima procjenjuje se na oko 200 tisuća kuna.

Tijekom kriminalističkog istraživanja izvršena je pretraga osobnog vozila i stana na području Omiša kojeg je koristio osumnjičeni dvojac, te je tom prilikom pronađen veći novčani iznos, više lažnih zlatnih satova te više lokota.

Zbog sumnje u počinjenje pet kaznenih djela prijevare i kaznenog djela teške krađe uz kaznenu prijavu 76-godišnak i 68-godišnjak predani pritvorskom nadzorniku, stoji u priopćenju policije.

...

PRIPAZITE SE PREVARANATA! Policija je upozorila građane da obrate pozornost na ovakve i slične oblike prijevare, te savjetuju posebno osobe starije životne dobi, ali i njima bliske osobe: -Ne posuđujte novac nepoznatim osobama i ne kupujte na ulici ili kućnom pragu - Ne dajte da vas zavedu uvjeravanja nepoznatih osoba, njihove titule i slični nastupi, zapišite registracijsku oznaku vozila te njegovu boju, marku i druge karakteristične detalje, zapamtite izgled, boju kose i očiju, visinu, stas i karakteristične znakove, poput madeža -Građani se izlažu velikom riziku ako pokleknu pred upornosti nepoznatih osoba koje pod svaku cijenu žele ući u njihov dom pod izlikom pružanja pomoći kod bolesti, nuđenja povoljne robe, traženja milostinje, pomoći, i slično.

-Odrasli članovi obitelji i bliske osobe trebali bi starije osobe često upozoravati na takve opasnosti i ponavljati im policijske savjete.

-Ukoliko smatrate da se radi o prijevari ili nekom drugom protupravnom ponašanju odmah obavijestite policiju na broj 192

PHOTOGRAPHEE.EU / FOTOLIA

42

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

43

STIGLI BROJNI UZVANICI

Svečano obilježen Dan policije, Pavličević: „Ove godine ćemo imati značajan pad kaznenih djela“ „PREVENCIJOM koju smo polučili imat ćemo jedan značajan pad kaznenih djela ove godine’’, istaknuo je načelnik PU DN Ivan Pavličević

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

P

olicijska uprava dubrovačko-neretvanska i ove godine svečano je obilježila Dan policije i blagdan zaštitnika policajaca sv.

Mihovila.

Središnja proslava Dana policije održana je u ponedjeljak, 27. rujna, polaganjem vijenaca ispred Spomen križa na groblju Boninovo i na grobovima poginulih pripadnika policije, polaganjem vijenaca ispred zgrade Policijske uprave dubrovačko-neretvanske te prigodnim druženjem i svečanim govorima. Prisutnima se obratio načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević. „Svi oni koji rade na terenu znaju koliko je teško ostati sabran i profesionalan postupajući u raznim životnim sudbinama i situacijama, a još je teže doći doma i sve ono što se događalo taj dan staviti sa strane. Priznali to mi ili ne, to i dalje tinja u našoj podsvijesti. Mjerilo našeg rada su naši sugrađani. Vjerujem kako oni znaju da žive u jednom sigurnom okruženju, a to je rezultat našeg rada i postupanja,“ izjavio je Pavličević zahvalivši svim policaj-

kama i policajcima na trudu i zalaganju, kao i svoje suradnike za koje tvrdi kako djeluju kao tim, što je i tajna njihovog uspjeha.

Gradonačelnik Mato Franković prisjetio se uloge policije u Domovinskom ratu. „Za nekoliko dana ćemo obilježiti 30 godina od početka agresije na naš grad. Želio bih istaknuti činjenicu da se ne ističe dovoljno jedna od vrlo važnih, ako ne i ključnih uloga hrvatske policije koja je tada bila nositelj okosnice obrane cijelog dubrovačkog područja. Da nije bilo tadašnjeg angažmana, tko zna kako bi se pisala hrvatska povijest,“ izjavio je Franković. „Hrvatska policija u miru predstavlja ono što je važno za svaku destinaciju, a posebno za Grad Dubrovnik, kao jedna od najposjećenijih svjetskih destinacija. Hrvatska policija predstavlja sigurnost za građane i za sve posjetitelje. Vjerujem da će se naš grad uvijek moći diviti niskom stopom kriminaliteta je sigurnost je ta, uz sve ono što imamo, nešto što predstavlja odluku nekoga da dođe u destinaciju,“ kazao je gradonačelnik. Župan Nikola Dobroslavić je kazao da su zahvalni na tome što je policija uspješno prošla put do de-

mokratske institucije čuvara javnog reda, mira i sigurnosti. „Sjetit ćemo se da je policija u početku 90-ih bila prva oružana obrambena snaga koja se suprotstavila velikosrpskoj agresiji, a kasnije je bila izvorište svih drugih postrojbi,“ podsjetio je Dobroslavić istaknuvši pozitivne rezultate rada PU DN poput značajnih zapljena droge ili osiguravanja granice. Zahvalio je i MUP-u na ustupljivanju policijskog helikoptera za potrebe novouspostavljene Hitne helikopterske medicinske službe.

Odgovarajući na pitanja novinara, Pavličević je istaknuo kako je izuzetno zadovoljan svojim timom.

Novinari su ga pitali kako se on sjeća 1. listopada 1991. godine. „Područje današnjeg graničnog prijelaza Lozica-Slano i prvi napad minobacačima u ranim jutarnjim satima 1. listopada gdje sam bio s dijelom policijskih službenika. Tad smo vidjeli što znači minobacačka granata i što znači oružani napad. Do tada smo se

pripremali, ne znajući što nas čeka. Svi smo služili nekakav vid vojske, pripremali se, no ničim se to nije moglo zamijeniti s onim našim prvim iskustvom rata na dubrovačkom području,“ kazao Pavličević.

Na pitanje čime je posebno zadovoljan u ovoj godini, a tiče se djelovanja PU DN, Pavličević je odgovorio kako je zadovoljan postotkom razriješenih kaznenih djela. „Prevencijom koju smo polučili imat ćemo jedan značajan pad kaznenih djela ove godine. Ne možemo se izvlačiti na koronu koja je bila 2020. godine jer je ove godine ipak bilo nešto više posla i gostiju, međutim napravili smo dobar preventivni rad tako da nam je statistika jako dobra. Ono čime nikada nećemo biti zadovoljni jesu stradanja u prometu. Negdje smo na razini prošle godine, a ova godina još traje te se nadamo kako se neće događati još teških prometnih nesreća,“ zaključio je Pavličević.

Humanitarni prilozi UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU - Obitelj Marka Sekulo umjesto vijenca za pokojnu Niku Gadžić udruzi donira 200.00 kn Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com DOMUS CHRISTI U spomen na dragu rodicu Niku Gadžić , umjesto vijenca 200,00 kn prilaže obitelj Miha Zvone

Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonu DJEČJI DOM MASLINA -Tilda i Vido, u spomen na pok.

Antu Vuličevića, s poštovanjem prilažu 300,00 kn; -Tilda i Vido, u spomen na pok. Điva Obradovića, s poštovanjem prilažu 300,00 kn; - Vese Barišić, dar djeci Doma 100,00 kn; - Ljilja i Ognjen Krstulović, u spomen na gospara prof.

Zdenka Kulušića, supruga drage kolegice i prijateljice, umjesto cvijeća prilažu 300,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-

račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/ fax:312 218 ili na mail: dom. maslina@outlook.com DVA SKALINA U spomen na pok. Boža Letunuća, umjesto vijenca 200 kuna prilaže obitelj Miha Šiše; U spomen na pok. oca kolegice Martine Daničić, 400 kuna prilažu DJEČJI VRTIĆI DUBROVNIK; U spomen na pok. Nikolu Pošu, umjesto cvijeća 300 kuna prilaže obitelj Pera Sambraila; U spomen na pok. Antuna Vuličevića, 800 kuna prilažu obitelji: Brković, Butigan, Ničetić i Šantić; U spomen na dragu susjedu

Vedranu Staničić, umjesto cvijeća 400 kuna prilažu obitelji Aletić i Jovica; U spomen na pok. Vedranu Staničić, 600 kuna prilažu Sylvia, Olivia, Mark i Ranko; U spomen na dragu tetu Vedranu Staničićć, 300 kuna prilaže obitelj Ribić; U spomen na na dragog prijatelja Zdenka Kulišić, 400 kuna prilaže Ankica Kraljević s obitelji; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227

46

petkom

AUTO - MOTO ll Prodajem Opel corsu, 99. godište,

neregistrirana. Kontakt: 097 661 6033

ll Prodajem Peugeot 206, neregistriran.

Kontakt: 097 661 6033

ll Hyundai acent 1,4, gl, 2000god , 220

000km,registriran do 10/2021.

Prodajem i kupujem auto srednje klase oko 10 g starosti.Mob:091 61 43946 ll Prodajem BMW e.46 2000g benzin plin

16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792. ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god,

110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829

ll Prodaje se Gillera Runner motor. 1998

godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. Mob:098285038

ll Prodajem VW Golf IV. 2003 godina. 1.6

benzin. Registriran do 05/2022. Servisiran redovito. 12000 kn. Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672 ll Seat Ibiza 2002g, registriran do 4/22,

benzinac, odlicna klima. Malo vozen, 139 000km. Sasvim novi akumulator. Neostecen, drugi vlasnik. 12000 kn.

Mob:098703069 ll Prodajem skuter Piaggo NRG 50,

2003. god. Cijena 2.600 kuna.Mob: 098 345 606

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi PLOVILA ll Prodajem brodsku kopču. ZF

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.

MOB:098285038

IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljujem stan i garsonjeru u

Gružu za cijelu godinu, kompletno uređeno. Kontakt: 098 338 620 ll Iznajmljuje se u Mokošici manji stan,

ljepše namješten sa parkingom. Do autobusa 3 minuta. Kontakt: 020 419 574.

ll Prodajem VW Passat, 1,9 Tdi, 77 kw,

259000 km, godina proizvodnje 2006.

Nije uvoz, servisiran, registriran do 05.07.

2022.g. Cijena 45.000,00 kn.

Mob: 098 345 636 ll Prodajem Peugeot 306, 97. godište.

Cijena 8 000 kn. Kontakt: 098 172 5318

garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije so-

be+DB, 129.900 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,219.960 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže

ll Iznajmljuje se manji stan u Gružu.

Kontakt: 020 419 574

68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D

ll Iznajmljujem jednosoban stan kraj

ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko

kapelice na duže vrijeme, 40m2. Kontakt: 020 416 331

zemljište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ll Iznajmljujem poslovne prostore u

ll Prodajem namješten stan u Solina-

R.K. Minčeti 2.kat, 30m2 i 15m2. Info: 095/8090993

ll Iznajmljujem dvosoban stan u Župi

ma 77 m2 s terasom 24 m2 i parkingom. (prizemlje kuće, pogled na more. Cijena po dogovoru. Kontakt: 091 9577 843

dubrovačkoj u blizini škole. Idealan za smještaj do 5 radnika. Stan se sastoji od dvije sobe, dvije banje, dnevnog boravka s kuhinjom, ima poseban ulaz i balkon.

Raspoloživ tijekom cijele godine.

Mobitel: 098785231

ll Hitno se prodaje trosobni stan,70 m2

ll Iznajmljujem stan na duže vrijeme

47m2 kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Sve informacije na 098244682

površine 56 m2 kompletno opremljen od 1.10. Stan se nalazi na Montovjerni i ima pogled na luku Gruž. Sve info na: 091 586 3932

ll Prodajem osobni automobil FIAT CRO-

MA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611

ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 +

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA ll Prodaje se stan u Gružu, dvosobni,

moguće preuređenje u trosobni, drugi neboder, 6.kat, 50m2 130 000 eura, opremljen za stanovanje. Kontakt:098 9128087 Kupujem stan u Lapadu cca 35-40 m2, novogradnja ili renovirani. Kontakt:098 9128087 ll Prodaje se stara kuća u Konavlima

oko 400 kvadrata okucnice ima pogled na more. Mob: 0955106792

(etaža dvojne stambene kuće) sa okućnicom 54 m2(moguća gradnja parkinga),pod magistralom sa pogledom na stari grad Cijena 220.000 eura. Mob:091 583 4481 ll Prodaje se stan u Cavtatu cca

ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici,

60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573

ll Prodaje se stan s taracom u Dubrovni-

ku u staroj gradskoj jezgri, 74 m2, 50m udaljen od Straduna. Vlasništvo 1/1, djelomično obnovljen, pogodan za 3 apartmana. Cijena 300 000E. Kontakt isključivo porukom na mob: 091 980 8403

petkom

• BROJ 68 • 1. listopada 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

47

ll Zbog odlaska u mirovinu, prodajem

vrlo povoljno opremu bravarske radionice (strojeve i alate) Mob: 098/344-611 ll Prodajem crno grožđe merlot, berba

oko 15.09. Kontakt broj: 0992337833

ll Prodajem opremu za butigu, izložbe-

PRODAJA RAZNO

ne lutke,vješalice,poličar. Cijena povoljna.

Mob.0958090993

ll Prodajem električne klavijature-orgulje

Yamaha 5 oktava u odličnom stanju-kao nove.1000 kn. Telefon 091 3245550

ll Prodajem nove drvene prozore + per-

sijane, komada 4, zidarska mjera 130x107 cm, 300 kn komad. Kontakt: 095 253 1800.

USLUGE RAZNO Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakasti zavjesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica. __________________________________ llTim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata... Kontakt: 098 765 460 ________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija...Mob: 091 7285208 ________________________________ ll Uredujem vrtove,đardine,okucnice kosnja trave i slicno. Mob:0916143946 ll

ll Hitno se prodaje obradivo poljoprivredno zemljište u Mihanićima (Konavle) površine 4.400 m2. Detaljne informacije u agenciji - ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009 ll Pelješac, Malostonski zaljev - prodaje

poljoprivredno zemljište (maslinik) prvi red uz more s plažom površine 8.250 m2 - cijena 60.000 €. Pogodno za razne namjene kao što su turistička izletišta, glamping i ostalo. Detaljne informacije u agenciji ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009 ll Šipan, Suđurađ - prodaje se nekoliko

ll Prodajem drva od duba, 4m i dva

starinska pila. Konatakt: 097 661 6033

ll Prodajem ovčji gnoj. Cijena sa dosta-

vom 25 kn vreća, cijena bez dostave 22 kn vreća. Kontakt: 099 681 5456 ll Prodavam maslinovo ulje i med

povoljno. Kontakt: 020 426-049, 091 9366 481

ll Prodajem kolekcionarske značke,

zastavice, markice, razglednice, kemijske… Kontakt: 095 360 9908

uredno održavanih i uređenih maslinika vrlo blizu uljare. Odlična lokacija, pristup manjim vozilom, mogućnost dovođenja vode... Detaljne informacije u agenciji ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009

ll Prodajem 2 plastična badnja od

ll Zaton - prodaje se apartmanska kuća

ll Prodajem unutarnju jedinicu DAIKIN

na moru s bazenom i uhodanim poslovnim prostorom. Mogućnost kombiniranja 15 smještajnih jedinica (apartmani, sobe s kupatilom i stanovi za dulji najam). Korisna površina cca 600 m2 i 170 m2 okućnice. Odlična prilika za dugoročno ulaganje. Detaljne informacije u agenciji - ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009

1.500 l. i 5 demižana po 54 l. Kontakt 098 926 2589 ll Prodaje se kompletna Primorska

svatovska nošnja. Tel. 098-285-502

INVERTER klima uređaja-neraspakiranu.

PLIN-R32 Cijena:1500 kuna ll Prodajem vršu. Cijena 500 kuna.

Mob:098285038

ll Najcijenjeniji med u Europi , medljiko-

vac, sumski med od bora i jele prodajem Mob:0916143946

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 27.9. do 3.10.2021.

KOD ZVONIKA” od 4.10. do 10.10.2021.

PREMINULI IVANKA FRANIĆ (1948) NIKE GADŽIĆ (1940) ANTUN CRNČEVIĆ (1952) NIKO GLAVIĆ (1968) IVO MAJSTOROVIĆ (1950) PAVE RAČEVIĆ (1946) JASNA TAROCCO (1949) PAVICA PETRUŠIĆ (1941) MILJENKO BOTO (1944) MARIJAN KARLOVAC (1944) ANA ALEKSANDRA STANIČIĆ (1925) VLADIMIR SAMBRAILO (1943) BALDO PUJO (1933)

PROGRAM OBILJEŽAVANJA 30. OBLJETNICE HEROJSKE OBRANE GRADA GRAD DUBROVNIK 1. LISTOPADA 2021.

– PETAK 9.30 Polaganje vijenaca kod Spomen križa GROBLJE BONINOVO 11:00 Prigodan školski program NA SRĐU 12:00 Polaganje vijenaca uz molitvu NA SRĐU 12:30 Recital poezije „Poezijom protiv zaborava’’ Udruga samostalnih umjetnika Dubrovnik NA SRĐU 17:00 Međunarodna znanstvena konferencija Dubrovački medijski dani 30 godina od napada na Dubrovnik: Politički, komunikološki i kulturološki aspekti grada pod opsadom KAMPUS SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU 17:15 - Panel 1: Framing rata u Hrvatskoj: medijski narativi KAMPUS SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU 18:00 Spuštanje vijenaca u more u znak sjećanja na poginule na moru (BROD TIRENA ISPLOVIT ĆE IZ LUKE GRUŽ) 19:00 Sveta misa za sve poginule u Domovinskom ratu SLUŽIT ĆE SE U CRKVI MALE BRAĆE 20:00 Film „Od Toga Dana“ autorica Slavica Šnur KINO SLOBODA 2. LISTOPADA 2021.

– SUBOTA 9:00 Međunarodna znanstvena konferencija Dubrovački medijski dani

30 godina od napada na Dubrovnik: Politički, komunikološki i kulturološki aspekti grada pod opsadom

kša Peko

- Panel 2: Gradovi pod opsadom KAMPUS SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU

7.LISTOPADA 2021.

– ČETVRTAK 17:45 30. obljetnica pogibije devet mladih sugrađana u Mokošici 18:00 Sveta misa U CRKVI SVETE OBITELJI MOKOŠICA

11:00 Međunarodna znanstvena konferencija Dubrovački medijski dani 30 godina od napada na Dubrovnik: Politički, komunikološki i kulturološki aspekti grada pod opsadom – Panel 3: Novinarstvo, računala i sjećanje KAMPUS SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU 19:00 Prezentacija multimedijalnog rada „Udahni“ doc. dr.art Kristina Kojan Goluža LAZARETI 20:00 Predstavljanje knjige “Do logora Bileća i natrag” autor Zoran Tomaš - KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA 4. LISTOPADA 2021.

– PONEDJELJAK 19:00 Projekcija dokumentarnog filma Dubrovačkih muzeja „Skloništa sjećanja“ ŽITNICA RUPE 5. LISTOPADA 2021.

– UTORAK 09:30 Otkrivanje spomen ploče Milanu Milišiću ŽUPSKA ULICA 10:30 Hommage à Milan Milišić kAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA -:- Izložba grafičke mape “ VRT BEZ DOBI”, autori Milan Milišić i Lukša Peko i grafičke mape posvećene Milanu Milišiću “ KAD SU GOLUBOVI UMIRALI”, autor Lu-

12:00 18.obljetnica otkrivanja spomenika NA OSOJNIKU

15.LISTOPADA 2021.

– PETAK 11:00 30. obljetnica pogibije maloljetnog branitelja Josipa Zvona POBREŽJE 25.LISTOPADA 2021.

– PONEDJELJAK 10:00 Polaganje vijenaca na grob prvog zapovjednika obrane Dubrovnika Miljenka Bratoša 29. LISTOPADA 2021.

– PETAK 30. obljetnica osnutka Hrvatske ratne mornarice Dubrovnik 10:00 Polaganje vijenaca BONINOVO 10:45 Polaganje vijenaca ISPRED BRODICE SVETI VLAHO 11:30 Polaganje vijenaca u more s raketne topovnjače LUKA GRUŽ 12:00 Postrojavanje LUKA GRUŽ 31. LISTOPADA 2021.

– NEDJELJA 19:00 Film „Konvoj Libertas“ autori Aleksandar Črček i Ma-

rio Marušić KINO SLOBODA PROGRAMI MUZEJA DOMOVINSKOG RATA: 1.LISTOPADA – 6.PROSINCA 2021. „30 godina poslije, 1. listopada 1991. – 6. prosinca 1991.“ http://mdrd.hr/ category/novosti/30-godina-poslije/ https://www.facebook.com/MUZEJ/ 1.LISTOPADA – 24.LISTOPADA 2021. „Dani ponosa – početak vojnog napada na dubrovačko područje“ TVRĐAVA IMPERIJAL https://mdrd.hr/category/ novosti/ 31.LISTOPADA – 7.STUDENOG 2021. „Dani ponosa – Konvoj Libertas“ TVRĐAVA IMPERIJAL https://mdrd.hr/category/ novosti/ PROGRAM ZAVODA ZA OBNOVU DUBROVNIKA: 1. LISTOPADA – 6.PROSINCA 2021.

-:- Preuzimanje digitalnog sadržaja arhivske građe stradanja građevina Zavoda za obnovu Dubrovnika www.zod.hr