Dubrovački dnevnik petkom br. 67

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN

SPORTA[ICA SA SLIKE

OVIM PRAVCEM

UZIMATI PRAVO MONOPO LA

FILM WIMA WENDERS A

OP]A TEORIJA RELATIVNOSTI

S K A N D I N A V K A VOJNIK GLAVNI IN@ENJEKISIK

RAC

GRAD VELIKE BRITANIJ

E

PRASTANOVNICA BALKANA

ZORAN OD MILJA

SABLAST I, UTVARE

POJAVA NA VODI

SLIKAR MURTI]

PORILUK

KAZALI[TE

KRATICA ZA ATRIBUT

ODATLE

VRAD@BI

PORTUGA

L

PROGRES, BOBOLJ[ANJE

NA

I

STARO IME RABA

17. I 13.

SLOVO ABECEDE

PRAVNI PISAC, PAULUS (anagram : VETO)

L. R. @ENSKA RADNA OBU]A

VOLUMEN

U VELIKOM JEDAN BROJU, U TITANA OD IZ VELIKOJ GR^KOG KO[ARKA [ KOLI^INI MITA, STAUSKA S ATLAS

DUBROVA^KI DNEVNIK

INDIJ

RIBONUK MALA L. D@EPNA ACID BILJE@NI CA RADNIK U KESONU TIP AUTA IZ J. KOREJE DO POLOVICE

SAVR[EN I UZORI ZID OD PRU]A I ILOVA^E

SKLONOS T ROMANT ICI

KEC U KARTAMA

SPORTSK A PROGNO ZA NJEN SPORT

NEPER

TROSLO@ NA STOPA U METRICI

IK AZIJSKE DR@AVE

NATJECANJE N KOJEM J A E BILA USPJE[N A

CRIJEVO KOJIM SE IZVLA^I

NEPOBIT NA ^INJENIC A

VRSTA PLESA

SJEVER

TANGENS

GR^KI OTOK

ELAN

VINO, NATEGA^

RELIGIJS

A

KI

PRIJESTOLJE (mn.)

ZA^INSK A BILJKA, KOMORA ^

PIGMENT U KO@I, KOSI I O^IMA

STOTI DIO DOLARA

KALIJ TKA^ RJE[ENJ E - monopol ideali, romanti~ izirati, aveti, nost, S, as, polka, olovo, IV, Dubrovn polet, natega, ik, Dore, Edo, nadripisa tronovi, anason, r, @an, Ilok, melanin, cent, tkalac, otuda, e, atr, napredak aa. , rude, lji, Arba, stas, Voet, tire, ikra, V, SP, C, lr, notes, ABI, RNA, Ironman, ISTA SLOVA

U OVOM BROJU Petak, 24. rujna

Godina 2, broj 67, 2021.

Izlazi jednom tjedno

COVID REŽIM Školska godina započela s nekoliko razreda u izolaciji, ali situacija je pod kontrolom

METEOROLOGIJA KAO HOBI I STRAST DANIEL PAVLINOVIĆ: Priroda je uvijek korak ispred čovjeka

GRAD DUBROVNIK

AKTUALNO

INTERVJU

TUP I TUPLJI Hoće li prodajom TUP-a Dubrovnik postati još tuplji?

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

PRIJEDLOG POBUDIO ŠPEKULACIJE Grad pokreće proceduru upisa stadiona Lapad, kreće projekt izgradnje?

UVOD U SVIJET KRIPTOVALUTA

One su tu, došle da ostanu, upoznajte ih! ll

Stranica 24

ODVAJANJE OTPADA

ll Građani kažu da

im fali informacija, direktor odgovorio na ‚’zlonamjerne’’ priče o Grabovici Stranica 16

Posljednja dubrovačka tvornica na prekretnici nakon 70 godina, građani apeliraju na gradsku upravu da zaštiti javni interes.

PRIČA O MORU I BRODOVIMA

Parobrod „Dubrovnik’’ plijenio je pažnju svoga puka i tada sve brojnijih turista ll

OTROVAN JE KRVI

CRTICA PRI PISANJU

STANOVN

O BESPLATN

NOGOMETNI KLUB IZ LONDONA

UZRAST

RIBLJA JAJA

APPLICATION BINARY INTERFAC E OSOBNA ZAMJENI CA

4

IZRE]I OSUDU

FR. SLIKAR, GUSTAVE

NADRIPISARSTVO M NA[ GRAD NA DUNAVU

MINERAL

CELZIJ

DUG DOSADAN GOVOR

AMPER

RIMSKI:

OSOBA KOJA SE BAVI

BIV[I KO[ARKA [ TABAK

ENERGIJA

INICIJALI GLUMCA STANJE VIDOVI]A RODITEL JA

TE[KA KOVINA

RODNI GR AD SPORTA[ICE SA SLIKE

Stranica 36

MORSKA RIBA

2

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

www.dubrovackidnevnik.hr

GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Aida Čakić Petra Srebrović Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAFI Goran Mratinović Željko Tutnjević KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić, Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

MARO MARUŠIĆ Tonči Vlašić/ Dubrovački vjesnik

Daniel Marušić i Made Žeravica – čista inspiracija!

Č

esto vozim relaciju Dubrovnik – Split. Treba mi otprilike 3 i pol, 4 sata, ovisno o gužvi u Neumu.

Kada stignem na odredište, ostatak dana budem umoran, iako sam putem stao zapalit, popit kafu, protegnut noge. Sve skupa sam potrošio možda 100 kalorija.

Nevjerojatno mi stoga zvuči da su istu udaljenost naši sugrađani prošli plivajući, vozeći biciklu i trčeći. Bez da su uopće stajali na benzinskim pumpama.

Upravo su to nedavno postigli Daniel Marušić i Made Žeravica. Uspješno su završili Ironman, najteže sportsko natjecanje na svijetu, koje se sastoji od 3,8 kilometara plivanja, 180 kilometara bicikliranja i 42 kilometra trčanja. Marušiću je za taj veleban uspjeh trebalo 10 sati i 25 minuta, a Madi 11 sati i 9 minuta. Drugim riječima, njih dvoje su čitav dan proveli plivajući, trčeći i vozeći biciklu.

Za završit Ironmana potrebno je nev-

jerojatno odricanje i upornost. Sati i sati (ma što sati - mjeseci i godine) treninga pri tom pazeći na prehranu i brojne druge finese. Još bi čovjek shvatio da su njih dvoje profesionalci, ali oni su zaposleni, svakodnevno rade, pa je samim tim ovaj uspjeh još veći. Nestvaran. Nevjerojatan. Teško shvatljiv.

Zasluženo su primili čestitke od brojnih žitelja juga Hrvatske, ali mnogi od čestitara nisu javno rekli što misle o njihovom bavljenju triatlonom. Sigurno dobar dio njih smatra da ovo što rade nema prevelikog smisla. Što će ti toliko ogromno odricanje u životu kada od svega toga nemaš nikakve (čitaj financijske) koristi? Ajde možda imaju neke zdravstvene koristi, ali čak i to je upitno, jer je pitanje koliko je ovakav napor dobar za tijelo?

Ovdje nije riječ o rekreaciji, nego brutalnom probijanju granica.

E pa upravo se u granicama, točnije njihovu probijanju, krije odgovor. Made Že-

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

3

Daniel Marušić (lijevo), Made Žeravica (u sredini) i Ivo Dadić

ravica i Daniel Marušić probijaju granice za koje su možda unazad nekoliko godina mislili da su nedostižne. Sigurno su masu puta razmišljali o odustajanju, mozak ih je pilao sa zaključcima da sve ovo nema smisla, što će ti ovakav život bez čokolade, sladoleda i pive, ali oni su, unatoč svim ograničenjima i preprekama na koje su nailazili, nastavili dalje. Ka cilju.

Nije li ovo uostalom i sama definicija života? Unatoč svim ograničenjima i preprekama nastaviti dalje i dalje. Pasti, pa se opet dići. I opet i opet. Samo nastaviti ići, isključiti mozak koji uvijek savjetuje da ništa nema smisla i da se odustane.

Pobijediti i njega i sve žive predrasude. Život počinje upravo tamo gdje završava komforna zona. Iako komfor zvuči kao nešto lijepo, dugoročno je upitan.

Daniel ima 49 godina. Trčanjem se počeo

baviti u svojoj 39. godini. Mnogi ljudi već u tim godinama proglase sebe starima.

Ne da im se više ništa. Samo jedu, piju, leže na kauču. Osjećaju se ugodno u toj komfornoj zoni sve dok im doktor ne pokaže nalaze i kaže da ovako više ne može. Lijepe stvari ne dolaze bez muke, samo se tragedije događaju preko noći.

Za sve dobro, treba se potruditi. Nije lako krenuti, početak je uvijek najteži, ali sami pokušaj je već puno. Barem možeš reći da si pokušao, nema veze što nisi stigao do cilja.

Uostalom, proces je uvijek važniji nego krajnji rezultat. Umijeće je naći zadovoljstvo u procesu, a cilj je samo dodatna nagrada. Jest da bi nekad lupao macom po tom trnovitom putu, ali u tim krizama krije se progres. Nastaviti kada je teško i kada ti se čini nemoguće.

Marušić i Žeravica, siguran sam, milijun puta su vagali hoće li odustati. Na kraju su stigli do cilja, ali čak i da nisu, trud bi vrijedio. Pokušali su, potrudili se, nisu odmah odustali. Mnogi nikad ne pokušaju, i na kraju života im bude žao što nisu probali. Što ih je bilo strah, što su se ograničenja u glavi činila puno veća nego što objektivno jesu.

I njih dvoje su bili svojevremeno na početku puta. Onda su napravili prvi korak, a Split se činio još uvijek toliko daleko, nemoguće dohvatljivim. Ali onda mic po mic, barijera po barijera, pa brojni padovi, pa opet ustajanje, pa novi krug ushićenja i razočarenja, iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu… sve do trenutka kada je i posljednja prepreka ostala iza njih.

Bravo! Čista ste inspiracija.

4

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

COVID REŽIM

Na samom početku školske i razreda u izolaciji, ali situ DUBROVAČKI DNEVNIK razgovarao je s ravnateljicama osnovnih škola oko toga kako su se učenici, roditelji, ali i samo nastavno osoblje snašli u prvih nekoliko tjedana nastave, kada brojke novozaraženih u Županiji nisu zanemarive IVONA BUTJER MRATINOVIĆ PREŠLI U DVOSMJENSKU GORAN MRATINOVIĆ

N

ova školska godina počela je prije nešto više od dva tjedna, a i ove godine je učenike dočekao ‚novi normalni’ sistem nastave, s kojim su se upoznali lani.

Nastava se odvija uz poštivanje svih epidemioloških mjera, uključujući i nošenje maski. U razgovoru s ravnateljima može se čuti kako im je drago što se vratila nastava ‚licem u lice’ koja se pokazala efikasnijom, boljom i jednostavnijom od online varijante.

Posebno je to korisno za učenike prvih razreda kojima je ulazak u školske klupe po prvi put svojevrstan izazov, ali i ostale osnovnoškolce koji su u osjetljivoj fazi razvija, kad im je iznimno potrebna interakcija u školi i osoban pristup koji je nešto teže postići putem monitora. Dubrovački dnevnik razgovarao je s ravnateljicama osnovnih škola oko toga kako su se učenici, roditelji, ali i samo nastavno osoblje snašli u prvih nekoliko tjedana nastave, kada brojke novozaraženih u Županiji nisu zanemarive.

NASTAVU KAKO BI ZAŠTITILI UČENIKE I UČITELJE Kako je izjavila ravnateljica Osnovne škole Ivana Gundulića u Gružu Vedrana Elez, u cilju zaštite zdravlja učenika i učitelja te sprječavanja pojave i širenja zaraze Co-

...

Epidemiološka situacija je relativno povoljna i u Osnovnoj školi Mokošica, no ipak su dva razreda u samoizolaciji, od čega i jedan prvi stoga se materijali dostavljaju roditeljima putem Viber grupe i pri tom se uvažavaju njihove sugestije i prijedlozi kako bi svima situacija bila što jednostavnija.

Učitelja u samoizolaciji nemaju

vidom-19, škola je prešla na dvosmjensku nastavu. „Nadamo se kako će se epidemiološka situacija poboljšati i kako će škola uskoro funkcionirati kao i prije. Istina je da je određeni dio roditelja negodovao zbog takve odluke, ali većina roditelja zaista razumije situaciju i zajedno surađujemo na dobrobit učenika i učitelja,“ kaže Elez.

U utorak, u trenutku pisanja ovog teksta, dvije djelatnice gruške škole su bile u izolaciji, kao i pet učenika, dok je troje ili četvero učenika u samoizolaciji. Razreda u izolaciji nema. „Zasad je situacija u našoj školi prilično pod kontrolom, kao i u područnim školama na Šipanu i Kalamoti gdje dosad nismo imali oboljelih,“ izjavila je Elez.

Ovih dana se velika prašina u javnosti podigla oko ‚antimaskera’, osoba koje prosvjeduju protiv nošenja maski, koje su ušle u školu u Krapinskim Toplicama i negodovale zbog odluke koja važi za učenike viših razreda osnovnih škola. Na pitanje jesu li se roditelji bunili protiv nošenja maski učenika u gruškoj školi, Elez odgovara kako takvih slučajeva nije bilo. „Imamo tek jedan mali broj učenika koji imaju opravdanje od liječni-

...

„Zbog toga što imamo više iskustva nam je lakše, a teže je jer smo svi očekivali kako će dosad pandemija završiti.

No, snalazimo se. I sada imamo nekoliko učenika koji su u izolaciji ili samoizolaciji i nastavnici rade s njima putem virtualnih učionica te neće zaostajati s gradivom,“ zaključuje Elez

ka kako zbog kroničnih bolesti ne mogu nositi masku,“ dodaje Elez. Što se tiče snalaženja u ‚novom normalnom’, ravnateljica gruške škole kaže kako je ove godine nešto lakše, s obzirom na to što su škole već lani učile kako funkcionirati u pandemiji pa ove školske godine imaju i više iskustva. „U tom dijelu što imamo više iskustva pa nam je lakše, a teže je jer smo svi očekivali kako će dosad pandemija završiti. No, snalazimo se. I sada imamo nekoliko učenika koji su u izolaciji ili samoizolaciji i nastavnici rade s njima putem virtualnih učionica te neće zaostajati s gradivom,“ zaključuje Elez.

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

5

e godine nekoliko učenika uacija je pod kontrolom toga epidemiolozi daju preporuke oko toga ide li neki razred u izolaciju ili ne. „Od početka smo dali prioritet zdravlju i u tom kontekstu smo se dalje prilagođavali, a sad smo se već naviknuli i sve puno lakše ide. To je priča koja traje još od prošle godine. No, spremno smo dočekali novu nastavnu godinu i nastavljamo kao i dosad,“ izjavila je ravnateljica škole Petra Caput Đapić.

Na pitanje oko nošenja maski i kako roditelji na to gledaju, ravnateljica i ove škole odgovara kako nije bilo nikakvih problema i kako roditelji surađuju i oko toga, a kako uvijek ima učenika koji zbog zdravstvenih razloga ne mogu nositi maske, za što imaju liječničku ispričnicu.

‚IMALI SMO DOBRU SURADNJU I NEŠTO SREĆE’ Zadovoljavajuća je situacija i u Lapadskoj školi, a ravnateljica Nikolina Soko tvrdi – imali smo dobru suradnju, ali i nešto sreće. „Prošle godine smo ispekli zanat, a ove godine smo dodatno poboljšali neke segmente za koje smo detektirali kako ima prostora za napredak. To su primjerice reorganizacija velikog odmora, raspored sati i ostale interne stvari,“ izjavila je Soko dodavši kako je ove godine sve lakše jer je u biti nastavljena ustaljena praksa od prošle godine, a i u kontekstu epidemioloških prilika u školi, nastavna je godina počela

dobro, mada nekoliko učenika prati online nastavu.

Na pitanje postoje li roditelji koji negoduju zbog nošenja maski njihove djece, Soko odgovara kako ih nema i kako je i po tom pitanju sve pod kontrolom. „Roditelji su uistinu kooperativni, djeca također. Dogodi se ponekad da neko dijete zaboravi ponijeti masku i ono zna gdje treba doći i kome se obratiti da bi je dobilo. Postoji nekolicina učenika koji zbog zdravstvenih razloga ne mogu stalno nositi masku i s tim smo upoznati još od prošle godine tako da nikakvih problema nema,“ istaknula je Soko.

U OŠ MOKOŠICA DVA RAZREDA U SAMOIZOLACIJI Epidemiološka situacija je relativno povoljna i u Osnovnoj školi Mokošica, no ipak su dva razreda u samoizolaciji, od čega i jedan prvi stoga se materijali dostavljaju roditeljima putem Viber grupe i pri tom se uvažavaju njihove sugestije i prijedlozi kako bi svima situacija bila što jednostavnija. Učitelja u samoizolaciji nemaju.

U slučaju zaraze, procedura je poznata – epidemiolozi obavještavaju ravnatelja, koji kasnije konzultira učitelje, a sve s ciljem utvrđivanja epidemioloških veza. Nakon

...

„Prošle godine smo ispekli zanat, a ove godine smo dodatno poboljšali neke segmente za koje smo detektirali kako ima prostora za napredak.

To su primjerice reorganizacija velikog odmora, raspored sati i ostale interne stvari,“ izjavila je Soko

6

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

POSLJEDNJA DUBROVAČKA TVORNICA

TUP na prekretnici nakon 70 od gradonačelnika zatražila DIONIČARI su najavili prodaju društva za kojega su stigle dvije neobvezujuće ponude LUCIJA KOMAIĆ, AIDA ČAKIĆ MARIO BABAROVIĆ

T

UP, posljednja dubrovačka tvornica, koja još uvijek proizvodi i izvozi svoje poznate četkice za električne strojeve, ili TUPkreativna četvrt, ili možda ipak TUP – luksuzni nekretninski potencijal za prodaju? Sve je to ovih dana Tvornica ugljenografitnih i elektrokontaktnih proizvoda u Gružu, koja je utemeljena davne 1953. godine.

TUP je dioničko društvo u privatnom vlasništvu koje posljednjih godina zapošljava četrdesetak radnika, od kojih je dvadesetak u proizvodnji. Temeljne djelatnosti su im proizvodnja ugljenografitnih i metalografitnih poluproizvoda kao što su četkice za električne strojeve i motorna vozila, proizvodnja metalnih i metaloplastičnih proizvoda te izvoz i uvoz. Svoju primjenu njihovi proizvodi imaju u elektroindustriji, strojogradnji, brodogradnji, automobilskoj industriji i procesnoj industriji, a proizvode izvoze u susjedne zemlje, Makedoniju, Bugarsku, pa čak i Švedsku i Koreju.

IZNAJMLJUJU PROSTORE Osim toga društvo posljednjih godina ubire prihod od iznajmljivanja svojih prostora u Gružu u kompleksu koji je u međuvremenu spontano zaživio kao mjesto okupljanja i djelovanja civilnog društva uz brojne kreativne i kulturne sadržaje.

No, sve je jasnije kako je najvjerojatnija budućnost TUP-a, kao i uvijek, ona tržišno najisplativija dioničarima, unatoč nastajanju udruga i pojedinaca, korisnika prostora koji su se udružili u Inicijativu TUP- urbana četvrt, kao i negodovanju građana. Mnogi su sentimentalno vezani uz pogon i prostor društva kroz kojega su prošle generacije Dubrovčana dok

drugi s pravom gledaju na to koliko je uopće mudro i posljednje kvadrate prevrijednog prostora u centru Dubrovnika pretvarati u hotelske kapacitete ili neki sličan doprinos monolitnom gospodarstvu. Osim ako se novi kupci ne oduče za daljnji razvoj industrije, pogotovo na toj lokaciju u Gružu, u što je teško povjerovati.

DVIJE PONUDE ZA KUPNJU Prema posljednjim informacijama za kupnju društva TUP stigle su dvije ozbiljnije ponude o kojima se govori u javnosti. Tako se spominju ponude češkog investitora i biznismena Jaroslava Trešnaka te ponuda tvrtke See Capital Partners uz koju se vezuju osnivači i članovi društva Bruno Georgiev i Ivan Valentić, kao i odvjetnik Oleg Uskoković, a barata se ponudom od oko deset milijuna eura. Navodno je Skupština prihvatila ove neobvezujuće ponude te im je dopustila

...

Inicijativu TUP urbana četvrt čine poduzetnici i udruge: Majeutika d.o.o., udruga Tvornica umjetnosti Podroom, Ritam jedan dva d.o.o., Ljubav j.d.o.o., Studio Bonsenjo, Aerobik klub KL, obrt Anamarija Bezek Ceramics, zajednički obrt Digital Print Pogon, udruga Tango Dubrovnik, Dvorište TUP, Studio &P, udruga Muzej crvene povijesti, Yoga i Pilates Studio Dubijoga, Kulturni centar Jadran.

dubinsko snimanje tvrtke.

Sve to stvara posebnu neizvjesnost akterima društvenog centara u kojemu su privatne inicijative mladih Dubrovčana realizirale kreativne sadržaje. Otvoren je tako prije dvije i pol godine Muzej crvene povijesti, nedavno i dvorište TUP-a gdje se odvijaju razni društveni sadržaji, tu je i Kulturni centar Jadran te brojni drugi klubovi i udruge. Oni su nedavno osnovali inicijativu ‚’TUP - urbana četvrt’’ koja okuplja predstavnike kulturnih, kreativnih, sportskih i proizvođačkih djelatnosti te zatražili sasta-

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

0 godina, incijativa građana a da zaštiti javni interes nak s gradonačelnikom Frankovićem s ciljem da dođu do zajedničkog rješenja na obostrano zadovoljstvo svih zainteresiranih stranaka - od dioničara i vlasnika TUP-a, preko Grada i najmoprimaca do građana. Tim povodom ove srijede održan je i sastanak predstavnika inicijative „TUP - urbana četvrt” s gradonačelnikom i predstavnicima gradske uprave. ČLANOVI INICIJATIVE U GRADSKOJ UPRAVI ‚’Na sastanku smo upoznali gradonačelnika s trenutnim kreativnim i društvenim sadržajima koji se odvija u prostorima TUP-a te našim viđenjem razvoja TUP-a, te smo od gradonačelnika saznali trenutno stanje i mogućnosti Grada vezano za očuvanje TUP-a. Stav je inicijative da je sastanak prošao u konstruktivnom i pozitivnom tonu te vjerujemo kako ćemo kroz desetak dana u započetom dijalogu s Gradom uspjeti doći do zajedničkog rješenja koje će biti na dobrobit svih zainteresiranih strana’’, poručili su iz Inicijative ‚’TUP-urbana četvrt’’. Još jednom su istakli svoj stav kako je prostor TUP-a od krucijalne važnosti za daljnji razvoj Grada te da im je ‚’drago što i gradonačelnik dijeli njihovo mišljenje’’.

Ipak, mišljenja su jedno, a mogućnost Grada nešto sasvim

drugo. Tako se već ranije povela rasprava o tome treba li Grad kupiti TUP, a potakli su je Srđevci koji smatraju kako je taj prostor prevrijedan te da bi ga Grad trebao kupiti. Franković im je već ranije na to odgovorio kako Grad ne može kupiti dioničko društvo te da dioničari ne prodaju prostor, kako se pogrešno navodi, nego cjelokupno društvo sa svim svojim drugim obavezama.

Upravo su zato potencijalni kupci krenuli u dubinske analize stanja društva.

FRANKOVIĆ OBEĆAO ZAŠTITI JAVNI INTERES ‚’U okviru prostorno-planskih ala-

ta Grad Dubrovnik će i na navedenom području zaštiti javni interes, ali i omogućiti daljnji razvoj i napredak ovog, za nas iznimno važnog dijela Grada kojeg kroz europski projekt intermodalnog centra Gruža planiramo u potpunosti revitalizirati’, rekao je tom prilikom Franković.

Inače, prema javno dostupnim podacima može se vidjeti kako društvo posljednje tri godine posluje s dobiti, koja je 2019. godine prije krize iznosila oko 720 tisuća kuna, a 2020. dosta manje, odnosno 30 tisuća kuna.

U izvješću ovlaštenog revizora o poslovanju TUP-a stoji kako gubitak u proizvodnji TUP nado-

knađuje najmom prostora. U 2021. godini TUP, prema izvješću direktora, ne očekuje poboljšanje poslovanja, a zanimljivo je kako najavljuju „redefiniranje ukupne poslovne orijentacije” zbog „dugogodišnje stagnacije u temeljnoj djelatnosti proizvodnje”.

Iz svega je jasno kako je budućnost TUP-a poprilično neizvjesna i kako vjerojatno slijede promjene koje će možda biti jasnije narednih mjeseci. Svima je uvijek najveća želja da investicije i promjene koje dolaze budu u stvarnom interesu građana i Grada Dubrovnika, koji, usput rečeno, više nema vremena, mjesta, ni prostora za nove pogreške.

7

8

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

GradVijesti Dubrovnik

PRIČA SA SRETNIM KRAJEM

Branitelj Dragan Čobanski ipak neće postati beskućnik U međuvremenu se oslobodio gradski stan koji je bespravno korišten nakon smrti nositeljice stanarskog prava i bit će dodijeljen Čobanskom MARO MARUŠIĆ

H

rvatski ratni vojni invalid lošeg zdravstvenog stanja Dragan

Čobanski ipak neće postati beskućnik. Tako proizlazi iz odgovora koji smo dobili od Grada Dubrovnika.

-Gradonačelnik Mato Franković susreo se s gospodinom Čobanskim, koji je kao HRVI bio korisnik stana. S obzirom na novonastalu situaciju s povratom stana, ali i na situaciju da se u međuvremenu oslobodio gradski stan koji je bespravno korišten nakon smrti nositeljice stanarskog prava, o čemu je gradonačelnik izvijestio na prethodnoj sjednici Gradskog vijeća, na idućoj će se sjednici uputiti prijedlog vijećnicima za dodjelu ovog

gradskog stana gospodinu Čobanskom – kazali su nam iz Grada Dubrovnika.

Podsjetimo, Čobanski je bio korisnik gradskog stana koji se u međuvremenu vratio u vlasništvo Srpske pravoslavne crkve. Stan je trebao napustiti do 1. listopa-

ZAKUPNINE ZA JAVNE POVRŠINE umanjene za 50 posto i do 1. ožujka Radi se o zakupninama koje se odnose na ugostiteljske stolove i stolice, kioske za pružanje ugostiteljskih usluga i nepokretna vozila za pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga

P

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ remda je Dubrovnik ove sezone ostvario znatno bolje turističke rezultate nego lani, Grad Dubrovnik bi trebao nastaviti s mjerama pomoći gospodarstvenici-

ma. Na dnevnom redu predstojeće sjednice Gradskog vijeća naći će se i točka koja se odnosi na umanjenje ugovornih iznosa zakupnine za korištenje javnim površinama Grada Dubrovnika.

Radi se o zakupninama koje se odnose na ugostiteljske stolove i

stolice, kioske za pružanje ugostiteljskih usluga i nepokretna vozila za pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga.

Ako vijećnici Gradskog vijeća izglasaju spomenutu Odluku, a za očekivati je kako hoće, od 1. studenog do 1. ožujka zakupnine bi

da, a nije imao kamo. Ipak pronašlo se sretno rješenje. O sudbini Čobanskog će odlučivati gradski vijećnici jer je Prijedlog Odluke koji se tiče branitelja uvršten na dnevni red sjednice Gradskog vijeća koja će se održati u srijedu.

trebale i nadalje biti umanjene za 50 posto. „Ciljane i planske aktivnosti, kao i povoljna epidemiološka situacija, omogućili su turističke aktivnosti te su za drugi dio sezone ostvareni kvalitetni turistički rezultati, no cilj je produljenje sezone ako epidemiološka situacija dozvoli, a kako bi se dubrovačko gospodarstvo uistinu oporavilo. Slijedom navedenog, predlagatelj je stava kako treba nastaviti s primjenom mjere o umanjenju svih ugovorenih iznosa zakupnine za korištenje javnim površinama Grada Dubrovnika u spomenutim kategorijama,“ stoji u materijalima za sjednicu Gradskog vijeća.

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Grad Dubrovnik

PRIJEDLOG KOJI JE POBUDIO SPEKULACIJE

Grad pokreće proceduru upisa stadiona Lapad, kreće projekt izgradnje?

Franković je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća kazao kako je najbolji model javno-privatno partnerstvo te kako vjeruje da će takav model vijećnicima biti predstavljen do kraja godine IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

P

rijedlog odluke o proglašenju svojstva komunalne infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi – Gradski stadion Lapad jedna je od točaka dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća koja će se održati u srijedu. Iz Odluke je vidljivo kako se radi o sportskom objektu i javnoj zelenoj površini, a kad vijećnici izglasaju prijedlog Grad će naložiti Općinskom sudu u Dubrovniku upisati u zemljišne knjige kako je cijelo područje stadiona ‚’Javno dobro u općoj uporabi – neotuđivo vlasništvo Grada Dubrovnika’’.

Naime, sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu komunalna infrastruktura je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu ili suvlasništvu jedinice lokalne samouprave. Status može steći danom izgradnje, uređenjem, odnosno proglašenjem, što bi vijećnici tre-

bali i izglasati. Za izglasati ovu točku vijećnici će prethodno raspravljati o ukidanju statusa puta na jednom manjem dijelu čestice koja bi trebala biti proglašena komunalnom infrastrukturom.

Ovakav upis u zemljišnim knjigama na stadion u Lapadu mogao bi značiti i preduvjet za raspisivanje natječa-

ja za pokretanje javno-privatnog partnerstva u cilju izgradnje novog lapadskog stadiona o kojem se odavno govori. Podsjetimo, gradonačelnik Mato Franković je već bio najavio tu mogućnost, a na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća u srpnju HDZ-ovog vijećnika Blaža Peza je zanimalo jesu li ostvareni određeni pomaci po pitan-

ju radova na lapadskom stadionu. Franković je tada odgovorio kako je najbolji model javno-privatno partnerstvo te kako vjeruje da će takav model vijećnicima biti predstavljen do kraja godine. Gradonačelnik je tada istaknuo kako su imovinsko-pravni odnosi uvelike riješeni i kako više ne postoje veće prepreke za projekt.

9

10

...

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Grad Dubrovnik

U CILJU BOLJE EFIKASNOSTI

VIJEĆNICI ĆE ODLUČIVATI o preustroju gradske uprave, ukida se Odjel za promet, vraća onaj za nekretnine NAJVEĆA NOVINA je to što će se ukinuti dosadašnji Upravni odjel za promet, čiji je pročelnik bio Đuro Šutalo. Ovlasti dosadašnjeg odjela će preuzeti Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu.

Novost je i to što se vraća Upravni odjel za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove koji je ukinut za vrijeme gradonačelničkog mandata Andra Vlahušića, a tada je nosio naziv Upravnog odjela za nekretnine IVONA BUTJER MRATINOVIĆ IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

N

a dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća koja će se održati u srijedu, 29. rujna, naći će se i točka koja se odnosi na dugo najavljivani preustroj gradske uprave.

Najveća novina je to što će se ukinuti dosadašnji Upravni odjel za promet, čiji je pročelnik bio Đuro Šutalo. Ovlasti dosadašnjeg odjela će preuzeti Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu. Drugim riječima, dosadašnja dva odvojena odjela se spajaju u jedan jedinstveni. Kao najizgledniji kandidat za pročelnika tog objedinjenog Odjela spominje se Miljenko Mikulić, inače pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav i gospodarenje nekretninama Općine Konavle.

Novost je i to što se vraća Upravni odjel za gospoda-

renje imovinom, opće i pravne poslove koji je ukinut za vrijeme gradonačelničkog mandata Andra Vlahušića, a tada je nosio naziv Upravnog odjela za nekretnine.

Novi odjel će preuzeti dio ovlasti i djelokruga postojećeg Upravnog odjela za poslove gradonačelnika, ali i dio namještenika. Odjel će, između ostalog, voditi i registar nekretnina u vlasništvu i suvlasništvu Grada, kao i onih s pravom korištenja Grada.

Odjel za poslove gradonačelnika će postojati i dalje, a kao najizglednija kandidatkinja za pročelnicu u javnosti se spominje Ivana Brnin koja bi mogla zamijeniti sadašnju pročelnicu Odjela Marijetu Hladilo, a Hladilo bi mogla doći na čelo novog Odjela za gospodarenje imovinom.

Kako stoji u Prijedlog Odluke Upravni odjel za kulturu i baštinu, UO za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša i UO za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju nastavl-

jaju s radom s već utvrđenim djelokrugom i pod istim nazivom. Isto vrijedi i za Upravni odjel za proračun financije i naplatu, UO za turizam, gospodarstvo i more, UO za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, UO za gradnju i provedbu projekata, UO za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, kao i za Službu Gradskog vijeća i Službu za unutarnju reviziju.

Preustroj gradske uprave gradonačelnik Mato Franko-

vić je najavio nakon pobjede u drugom krugu izbora koji su održani ove godine. „Obavio sam razgovor s pročelnicima svih odjela i svi su stavili mandate na raspolaganje te su svi imenovani privremenim pročelnicima do okončanja reorganizacije. Sukladno natječajima, vidjet ćemo tko će obnašati koju dužnost,“ objavio je tada Franković dodavši kako je glavni cilj preustroja bolja učinkovitost gradske uprave.

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Grad Dubrovnik

USUSRET RASPRAVI

Realizirane direktorske rošade u gradskim komunalnim društvima, slijedi rasprava o financijama Financijska izvješća gradskih komunalnih društava bit će tema sljedeće sjednice Gradskog vijeća

N

a održanim skupštinama trgovačkih društava u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika ovoga utorka na mandat od četiri godine imenovani su novi direktori. Libertas Dubrovnik d.o.o. u narednom periodu vodit će Franko Mekišić.

Nova direktorica Sanitata Dubrovnik d.o.o. je Klaudia Barčot, koja je na tom mjestu zamijenila Tomislava Tabaka, koji je istog dana imenovan predsjednikom Uprave i direktorom Čistoće d.o.o., zajedno s dosadašnjim direktorom i članom uprave Markom Ivekovićem. Marijan Dadić ostao je na mjestu direktora Boninova d.o.o. i u narednom razdoblju.

Gradska komunalna društva, točnije njihove financije bit će tema naredne sjednice Gradskog vijeća koja će se održati 29. rujna. Na dnevnom redu su financijska izvješća za 2020. godinu koja je svima bila izazovna i teška zbog pada gospodarstva uslijed epidemije korona virusa.

Vrtlar Dubrovnik, kako se navodi u Izvješću, unatoč padu prometa u svim jedinicama godinu je završio s dobiti

od 139 tisuća kuna. Društvo Vodovod Dubrovnik je 2020. godinu završilo s gubitkom od 15 milijuna i 730 tisuća kuna, najviše zbog 20 posto manjih prihoda nego prethodne godine zbog posljedica pandemije. Treba spomenuti kako je i pred kraj godine, 14. prosinca 2020. potpisan najveći ugovor u povijesti tvrtke, ali i Grada Dubrovnika za unaprjeđenje infrastrukture za projekt aglomeracije vrijedan gotovo 900 milijuna kuna.

UTD Ragusa d.d. je godinu završila s gubitkom od 25 tisuća kuna. Naime, slijedom preporuke o očuvanju radnih mjesta i pomoći gospodarst-

Klaudia Barčot

vu Nadzorni odbor društva je u travnju 2020. donio odluku o smanjenju zakupnine svojih poslovnih prostora.

Zbog posljedica krize i društvo Sanitat Dubrovnik imalo je u 2020. pad prihoda od 42 posto uslijed čega je godinu završilo s gubitkom poslije oporezivanja u iznosu od 3 milijuna i 633 tisuće kuna.

Luka Dubrovnik godinu je završila s gubitkom od 828 tisuća kuna, dok je godinu ranije završila s dobiti od 9 milijuna i 945 tisuća kuna.

Libertas Dubrovnik u 2020. godine, kako se navodi u izvješću, prevezao je čak 60 posto manje putnika nego godinu ranije zbog obustave javnog prijevoza, a kasnije i smanjenog rasporeda vožnje. Godinu je društvo završilo s dobiti u iznosu od 75 tisuća kuna, dok je u istom razdoblju pre-

Franko Mekišić

thodne godine dobit iznosila 50 tisuća kuna.

Hotel Gruž d.d. ostvario je dobit od 364 tisuće kuna, Groblje Dubac dobit od gotovo 11 tisuća kuna. Dobit DURA-e nakon oporezivanja je milijun i 440 tisuća kuna.

Dubrovačka baština ostvarila je dobit od 23 tisuće kuna, a Domouprava dobit od 52 tisuće kuna. I društvo Čistoća imalo je smanjene prihode u pandemijskoj godini u iznosu od ukupno 27 posto te je godinu završilo s gubitkom od 2 milijuna i 340 tisuća kuna. Boninovo je ostvarilo dobit od 65 tisuća kuna.

Na Gradskom vijeću raspravljat će se o izvješćima koje će predstavljati direktori društava pa će to sigurno biti prilika za dobiti i informacije o poslovanju i investicijama i u tekućoj godini.

Tomislav Tabak

11

12

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

TE U DUBROVNIKU MLADI PRATE TRENDOVE TRŽIŠTA RADA, ALI NE I SVEUČILIŠ

Studij Povijest Jadrana i potražnje ove godine ne JE LI SVEUČILIŠTU U DUBROVNIKU došlo vrijeme da preispita ponuđene studije? Valjalo bi krenuti u korak s potražnjom, ali i preporukama institucija koje se bave analiziranjem realnih potreba na tržištu rada PETRA SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ,

J

esenski upisni rokovi za Sveučilište u Dubrovniku završili su ovoga tjedna, a Sveučilište ove godine bilježi i neke ne tako dobre brojke. Za odgovore na pitanja je li za nedovoljan broj studenata kriva pandemija, demografska slika ili obrazovni sustav koji ne prati trendove, morat ćemo pričekati neke konkretnije analize. Jedno je sigurno, studij Povijest Jadra-

...

Profesori na studiju Povijest Jadrana i Mediterana su većinom vanjski suradnici, zbog toga je ovaj studij značajno skuplji za izvođenje.

Upravo zbog toga je od presudne važnosti broj studenata koji se prijave na upise i nije dovoljno samo ispuniti kvotu za održavanje nastave.

na i Mediterana ove godine neće upisivati brucoše.

Sa Sveučilišta su nam potvrdili kako je ovaj studij ipak preskup za održavanje uz tako mali broj studenata, pa će onih sedam studenata koji su sebe vidjeli na tome studiju ipak morati pričekati godinu ili se odlučiti za neki drugi smjer. Ako uopće druge godine bude veće potražnje od ovogodišnje, jer nije sigurno hoće li se studij iduće godine održati, obzirom na današnje brojke. Sve

ovisi o sadašnjim maturantima, odnosno budućim studentima i njihovim željama.

NEMA RAČUNICE Profesori na studiju Povijest Jadrana i Mediterana su većinom vanjski suradnici, zbog toga je ovaj studij značajno skuplji za izvođenje. Upravo zbog toga je od presudne važnosti broj studenata koji se prijave na upise, i nije dovoljno samo ispuniti kvotu za održavanje nastave.

Glasnogovornik Sveučilišta u Dubrovniku Mislav Ćimić nam je istaknuo kako je još uvijek prerano govoriti o konkretnim razlozima lošeg odaziva na studij Povijesti Jadrana i Mediterana, ali je dodao kako se svake godine događaju neke dinamične promjene upravo iz razloga što mnogo faktora utječe na potražnju i odluke o studiranju budućih studenata. „Nekada imate godinu gdje su maturanti, odnosno naši budući studenti naklonjeniji humanistič-

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

13

i Mediterana zbog loše eće upisivati brucoše ...

Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine objavljuje listu Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, unutar koje predlažu povećanje ili smanjenje upisa na određene studije. Studiji koji su predloženi kao poželjna zanimanja u našoj županiji Sveučilište u Dubrovniku ne nudi.

kim znanostima, nekada su naklonjeniji prirodnim znanostima.

To su promjene koje se uvijek događaju i nisu ništa neobično“, istaknuo je glasnogovornik Sveučilišta Ćimić.

Otkrio nam je kako je prošle godine slična situacija bila sa studijem Sestrinstva, kada je odaziv brucoša bio poprilično lošiji u odnosu na 2019., ali i ovu godinu. „Kolege iz struke su nam to pojasnili. Oni kažu kako je problem prošle godine bila pandemija, zdravstveni djelatnici su bili fokusirani na rad u borbi protiv koronavirusa i jednostavno nisu imali vremena upisivati studije. Upravo zbog toga se ove godine, ka-

da je zdravstvena situacija bolja, dogodio veliki priliv upisa Sestrinstva, jer sada medicinski djelatnici imaju vrijeme i mogućnost studirati“, ispričao je Ćimić.

DEMOGRAFSKI POKAZATELJI TAKOĐER NISU DOBRI Ćimić je istaknuo kako je ove godine bilo čak 10 posto manje maturanata, što sa sobom odmah donosi probleme i u manjem broju budućih studenata. No, kada se gleda zbirno, ukupno upisanih studenata je 300-njak, što je, kažu sa Sveučilišta, u rangu prošlogodišnje popunjenosti.

Studenti prethodnih godina će nastavit imati redovnu nastavu na studiju Povijesti Jadrana i Mediterana.

PREPORUKE JEDNO, SVEUČILIŠTE DRUGO

Je li došlo vrijeme da Sveučilište krene u korak s potražnjom, i smanji broj upisanih studenata pojedinih studija, kao što je Poslovna ekonomija, a što Hrvatski zavod za zapošljavanje predlaže već godinama? Na Sveučilištu u Dubrovniku mjesta za studij Poslovne ekonomije ove godine bilo je čak i više nego prethodne. Možda Sveučilište preporuke ne uzima u obzir, ali izgleda da ih uzimaju budući studenti i odabiru neke druge smjerove koji ih nakon studija neće voditi ravno na – Burzu rada.

Od 146 upisnih mjesta na početku upisnih rokova na Poslovnoj ekonomiji, čak 112 ostalo je slobodno za drugi, jesenski upisni rok, a ostaje vidjeti kakva će situacija biti nakon objave konačnih lista jesenskog roka.

Zavod za zapošljavanje preporučio je ove godine povećati broj

upisanih i stipendiranih studenata u našoj županiji za studije: Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, Medicina, Fizika - nastavnički smjer, Matematika - nastavnički smjer, Biologija i kemija - nastavnički smjer, Latinski jezik i rimska književnost, Informatika - nastavnički smjer, Računarstvo, Farmacija, Medicinska biokemija, Rehabilitacija, Psihologija, Logopedija, Građevinarstvo, Strojarstvo, Geodezija i geoinformatika i Studij za instrumentaliste.

Jedini problem u ovome popisu jest što Sveučilište u Dubrovniku, osim Računarstva, ne nudi niti jedan od ovih studija. Pa tako mladi Dubrovčani koji žele studirati zanimanja koja su prema podacima Zavoda danas tražena nemaju druge opcije već otići iz Grada na neka druga Sveučilišta koja su zadržala korak s realnom potražnjom u Hrvatskoj.

14

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Grad

DUGOOČEKIVANI PROJEKT

Franković i Gabričevi umirovljenika, radovi DOGRADNJOM, NADOGRADNJOM TE PRENAMJENOM OBJEKTA dobit će se koristan i udoban prostor podijeljen na pet etaža predviđen za smještaj 48 umirovljenika u 32 smještajne jedinice

G

radonačelnik Mato Franković u društvu predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika Veselka Gabričevića obišao je u srijedu gradilište bivšeg hotela Gruž, odnosno budućeg doma za starije i nemoćne, prvog takvog objekta nakon 51 godinu.

Na samom gradilištu završeni su zahtjevni radovi rušenja i iskopa, a u tijeku je izvođenje armiranobetonske konstrukcije. Građevin-

uporabne dozvole. Podsjetimo, dogradnjom, nadogradnjom te prenamjenom objekta dobit će se koristan i udoban prostor podijeljen na pet etaža predviđen za smještaj 48 umirovljenika u 32 smještajne jedinice.

Predsjednik HSU-a i umirovljeni general Hrvatske vojske Gabričević izrazio je zadovoljstvo napretkom radova i pohvalio nastojanja ove gradske uprave u osiguravanju novog standarda za dubrovačke umirovljenike.

ski radovi, prema planu, bit će završeni u travnju 2022.,

nakon čega slijedi opremanje te potom ishođenje

Gradonačelnik Franković i ovom prilikom istaknuo je kako je osiguravanje smještajnih kapaciteta za umi-

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Grad

ić obišli budući dom i gotovi do proljeća rovljenike na području Grada Dubrovnika jedan je od prioriteta u segmentu socijalne skrbi ove gradske uprave. Uz ovaj projekt, nakon izrađene projektne dokumentacije, u tijeku je ishođenje građevinske dozvole za dom ispod Opće bolnice Dubrovnik, ključne investicije koja će osigurati kapacitet dostatan za 200 stalnih i 70 dnevnih korisnika, o čemu je također izvijestio generala Gabričevića, stoji u priopćenju Grada Dubrovnika.

NOVA-STARA ČELNICA

Muratti ponovno izabrana za predsjednicu dubrovačkog HSU-a Za potpredsjednike Gradske organizacije.

Muratti je tom prilikom zahvaliOrganizacije la svima koji su kroz četverogoizabrani su Luce dišnje razdoblje pomagali umiŠalja i Miljenko rovljenicima kao najugroženijoj kategoriji društva, naglasivši da Lučin

O

lga Muratti u srijedu je ponovno izabrana za predsjednicu dubrovačkog HSU-a na Izbornoj skupštini

je briga za starije obveza svakog pojedinca, ali i društva općenito.

Za potpredsjednike Organizacije izabrani su Luce Šalja i Miljenko Lučin. U Gradski odbor su izabrani Marijana Manenica,Ana

Greget, Vlaho Violić, Nila Perušina, Pero Mirošević, Pave Ogresta, Nikša Raspopović i Zdravka Kulaš, a u Nadzorni odbor Ivo Elez, Maja Marčinko, Jasminka Kreso, Kristina Simoni i Marija Kulth.

Skupštini je prisustvovao i predsjednik HSU-a Veselko Gabričević koji je iskazao zadovoljstvo radom i djelovanjem Organizacije.

15

16

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

ANKETA POKAZALA - GRAĐANIMA FALI INFORMACIJA

Iveković: Priča kako odlagalištu Grabovic „U TRENUTKU kada će se račun za usluge odvoza i zbrinjavanja otpada kreirati prema stvarno predanoj količini možemo očekivati povećanje stope odvojeno prikupljenog otpada“ PETRA SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ NIKŠA KLEČAK IVICA GALOVIĆ/PIXSELL

D

ok su kontejneri miješanog komunalnog otpada često natrpani i izvan svoga kapaciteta, vreće smeća iz kućanstava čekaju odvoz pored kontejnera. S druge strane obojani kontejneri namijenjeni razvrstavanju otpada nemaju istu sliku. Žuti, zeleni i plavi kontejneri nerijetko su prazni jer Dubrovčani nemaju naviku niti svijest o razvrstavanju otpada.

Tragom informacija kako Dubrovčani dijele mišljenje kako ‚nema smisla razvrstavati otpad jer na kraju sve završi na odlagalištu komunalnog otpada’ čiju je premisu potvrdilo malo istraživanje udruge DEŠA u

ožujku 2019. godine, pitali smo naše sugrađane koliko su oni upoznati s ovom temom i razvrstavaju li oni otpad kod svojih kuća.

Oni koji ne odlažu ili rijetko odlažu razvrstani otpad prije dvije godine za udrugu DEŠA u 60 posto slučajeva istaknuli su tvrdnju kako sve ionako završi na odlagalištu komunalnog otpada Grabovica, a njih 23 posto nije znalo gdje je najbliži spremnik.

Nepovjerenje u institucije i stajalište kako nema smisla razdvajati otpad jer će sve ionako, na kraju dana, završiti na istoj hrpi na Grabovici najveći je razlog nerazvrstavanja otpada u dubrovač-

kim kućanstvima, pokazalo je tada istraživanje. Dovoljno je osvrnuti se malo oko sebe, uočiti kontejnere u šetnji kroz grad, ili popričati s obitelji, kolegama ili prijateljima, i jasno će biti kako se situacija, nažalost, nije mnogo promijenila, da ne kažemo uopće.

IDE LI SVE NA ISTU HRPU? Sjeveroistočno od Dubrovnika, 25 kilometara dalje, u uvali između dva brdašca, nalazi se Grabovica - službeno odlagalište grada Dubrovnika i okolnih općina Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje i Konavle. Počeci odlaganja komunalnog otpada na ovu lokaciju sežu u 1982. godinu. Zatvarala se Grabovica već više puta, projekti sanacije su započeli još davne 1996. godine, ali Grabovica je za Dubrovnik još uvijek isto što je bila i posljednjih 39 godina. Po riječima gradonačelnika Mata Frankovića Grabovica će otpad primati do 2022. godine, kada se zatvara, i u tom tre-

...

„Sugrađani koji odvajaju otpad nisu rijetki ali su, nažalost, još uvijek u manjini.

Nepovjerenje u sustav predaje odvojeno prikupljenog otpada i priča kako sve ipak završi na odlagalištu Grabovica sigurno utječu na odluku o početku odvajanja otpada u kućanstvu.“

nutku morat će se odvoziti otpad negdje drugo. Ako i to ne bude samo jedno u nizu najavljenih zatvaranja, nakon kojih sve teče dalje kao i do tada. „Sugrađani koji odvajaju otpad nisu rijetki ali su, nažalost, još uvijek u manjini. Nepovjerenje u sustav predaje odvojeno prikupljenog otpada i priča kako sve ipak završi na odlagalištu Grabovica sigurno utječu na odluku o početku odvajanja otpada u kućanstvu. Ipak, smatram

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

17

sav otpad završi na ca je zlonamjerna da su takve priče neutemeljene i dijelom zlonamjerne jer društvo Čistoća sav odvojeno prikupljeni otpad sukladno ugovorima s ovlaštenim oporabiteljima, predaje na daljnju oporabu te o istom posjedujemo svu potrebnu dokumentaciju“ rekao nam je direktor Čistoće, Marko Iveković.

Na području Dubrovnika provodi se sustav odvojenog prikupljanja otpada. Na više od 100 lokacija postavljeni su spremnici za prikupljanje papira, stakla, biorazgradivog otpada te ambalaže od plastike i metala, a Čistoća odvojeno prikupljeni otpad predaje ovlaštenim oporabiteljima uz predaju pratećeg lista kojim se prati tijek otpada. Odvojenim sakupljanjem otpada smanjuju se količine otpada koje će se trajno odložiti na odlagalište te se ujedno prikupljaju sekundarne sirovine koje se mogu ponovo materijalno i energetski iskoristiti. „Nažalost, stupanj svijesti građana o važnosti razvrstavanja otpada je još uvijek relativno nizak. Promjena načina postupanja s otpadom je dugogodišnji proces koji ne dolazi preko noći, ne donosi nagle i br-

ze rezultate već će upornim radom i zalaganjem početi donositi željene efekte“ poručio je Iveković.

NA POLEĐINI RAČUNA UPUTE O RAZVRSTAVANJU OTPADA „Smatram da su građani imali jako puno mogućnosti informirati se i saznati sve potrebne informacije o razvrstavanju, reciklaži, odvozu otpada, lokacijama reciklažnih dvorišta i slično.

Uz edukaciju na lokalnoj razini kroz projekt RE DU i paralelnu nacionalnu kampanju na poleđinama sva-

kog našeg računa nalaze se jasne upute što i kako odvajati, kako postupati sa određenim vrstom otpada te telefonski broj i mail adresa za bilo kakav dodatni upit ili nejasnoću o načinu odvajanja i zbrinjavanja pojedine vrste otpada“ istaknuo je Iveković. „Postotak odvajanja otpada je u 2020. bio 11.16 posto što je smanjenje u odnosu na 2019. kad je bio 15.34 posto. Na pad stope odvojeno prikupljenog otpada svakako je kroz 2020. utjecao i izostanak prave turističke se-

zone jer iz turističke branše, ugostiteljstva i hotelijerstva, potječe veliki udio odvojeno prikupljenog otpada, pogotovo biorazgradivog otpada iz kuhinja“, objasnio je.

U vrijeme tehnologije, informacije i društvenih mreža zaista ne postoji opravdanje za ovako male postotke odvojenog otpada u Dubrovniku.

Građani imaju dostupne informacije do kojih nije teško

Nastavak na sljedećoj stranici

18

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

doći, no izgleda da je problem negdje drugo. Mogla bi to jednostavno biti samo navika. I sama psihologija kaže kako prosječnom čovjeku treba i do 120 dana kako bi neko ponašanje, odnosno radnju usvojio kao naviku, a Dubrovčanima je izgleda teško ustrajati 120 dana u razvrstavanju otpada u svome domu. Iako su naši sugrađani u anketi istaknuli kako žele više informacija, za sada bi bilo dovoljno i samo pročitati natpise na svakome kontejneru i u njega staviti ono što je istaknuto na natpisu. Već to bi napravilo veliku razliku

za planet, državu, grad, i na kraju sve nas.

JE LI RJEŠENJE „LUPNUTI PO ŠPAGU“?

Zagreb će ovome problemu, prema najavama zamjenice gradonačelnika, Danijele Dolenec, doskočiti varijabilnim cijenama, tako što će građani koji odvajaju manje otpada to osjetiti više na računima odvoza smeća, u odnosu na one koji razdvajaju više otpada. Jednostavno rečeno, što manje Zagrepčanin razdvoji, to će više platiti. Zanimalo nas je što direktor Čistoće misli o ovakvom potezu.

„Pružanje mogućnosti svakom pojedincu da svojim postupanjem s otpadom izravno utječe

na visinu svog računa za odvoz otpada smatram jedinim ispravnim rješenjem u svrhu motiviranja na odvojeno pri-

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

19

KOLIKO DUBROVČANI RAZVRSTAVAJU OTPAD? je. Vodeći problem vezano za samo razvrstavanje otpada, po mom mišljenju je ipak premala educiranost, kako pojedinaca, tako i društva.

FAHRO MANDŽIĆ Smatram da bi se otpad trebalo razvrstavati kako bi se to sutra recikliralo i iskoristilo. Recimo u Španjolskoj se autobusi voze na račun toga. Mislim da ljude treba bolje educirati o razvrstavanju otpada, ja živim u Komolcu i nisam nikad obaviješten o razvrstavanju otpada. Otpad obavezno razvrstavam jer imam nešto i vrta u kojem provodim kompostiran-

MARIJA RUŠČIĆ Smatram da bi se otpad trebao razvrstavati, što se tiče educiranosti populacije o razvrstavanju otpada najbolje bi bilo uključiti što više reklamnog materijala preko svih vrsta medija. Ja, iskre-

kupljanje otpada. U trenutku kada će se račun za usluge odvoza i zbrinjavanja otpada kreirati prema stvarno predanoj količini možemo očekivati povećanje stope odvojeno prikupljenog otpada“, odgovorio je Iveković.

No, Dubrovnik još uvijek nema vlastite spremnike „od vrata do vrata“, pa je o uvođenju ovakve, ili slične odluke apsurdno govoriti.

SVIMA PUNA USTA ZAŠTITE OKOLIŠA Jedna od pet glavnih premisa

no, ne razvrstavam otpad.

DRAGICA KOTLIĆ Mi u Zagrebu bar dobijemo vrećice od Holdinga pa imamo za plastiku, imamo za bio-otpad, papir posebno i opći otpad zasebno. Ljude bi trebalo više obavještavati o važnosti razvrstavanja otpada, uključiti više reklama, više govoriti o posljedicama ne razvrstavanja otpada. Pobornik sam razvrstavanja otpada i to radim svaki put. Od-

nacrta Plana razvoja Dubrovačko - neretvanske županije do 2027. godine je i zaštita okoliša, a konkretno tiče se i projekta Lučinog razdolja, odnosno Županijskog centra za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije. Kako bi taj Centar imao smisla, Dubrovčani, ali i svi u Dubrovačko - neretvanskoj županiji morat će početi razdvajati više otpada. Naime, Centar neće moći primiti više otpada na obradu od onoga koliki je njegov kapacitet, a to je oko 40 posto ukupnog otpada, dok će se ostatak

vajam bio-otpad, odvajam plastiku, odvajam papir. Kontejneri bi trebali biti bolje označeni bojama i natpisima kao što je to kod nas u Zagrebu, iako i tamo imamo velike probleme upravo s otpadom.

TONI ĐURASOVIĆ Svi bi trebali više razvrstavati otpad, premalo su ljudi educirani, treba na tome poraditi, podijeliti letke i uključiti obavijesti preko medija. Ja osobno razvrstavam papir i

morati sortirati i obraditi u jedinicama lokalne samouprave. Na to pitanje se osvrnuo i župan Nikola Dobroslavić. „Projekt Lučinog razdolja se realizira, ima svoja osigurana sredstva. Iz prethodnih sastanaka je jasno kako su jedinice lokalne samouprave svjesne važnosti rješavanja pitanja gospodarenja otpadom.

Apelirat ćemo da se povećaju postotci odvajanja otpada u jedinicama lokalne samouprave“, napomenuo je Dobroslavić.

Dok su svima usta puna eko-

plastiku, a ostalo završi na hrpi.

PETAR ĐIVANOVIĆ Previše smo zatrpani otpadom, pogotovo pati podmorje. Mislim da bi trebalo prvo educirati domaću populaciju, grozno je vidjeti da pojedinci bacaju još uvijek otpad po putu, onako usput. Treba poraditi za početak na nekoj općoj kulturi da nam svima bude bolje. Ja razvrstavam otpad i pazim da sve završi u odgovarajućem kontejneru.

logije i zaštite okoliša, sada kada je aktualan projekt Lučinog razdolja, izgleda da ispod radara prolazi činjenica kako je ove godine postotak razvrstanog otpada manji za više od četiri posto, a ne treba ni posebno naglašavati kako je taj broj, čak i bez ovoga pada, premali. Ako stvari ostanu kao danas logično je zapitati se gdje će završiti sav otpad koji neće svoje mjesto naći na Lučinom razdolju i hoće li se Grabovica u svojoj 40. – oj godini života moći konačno zatvoriti.

20

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

METEOROLOGIJA KAO HOBI I STRAST

DANIEL PAVLINOVIĆ: ‚Priroda j LJUBITELJA METEOROLOGIJE DANIELA PAVLINOVIĆA prijatelji i poznanici često pitaju kakva će biti prognoza. Temperatura, vlažnost zraka, brzina i smjer vjetra, količina padalina i ostali podaci fasciniraju ga otkako zna za sebe AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

M

eteo fotograf, meteorolog amater, meteorološki entuzijast, sve su to riječi koje se vezuju uz ‚lovca na munje’Daniela Pavlinovića koji ovih dana sa svojom udrugom Storm Chasers Dubrovnik obilježava šest godina od postavljanja automatske meteo postaje u Gružu koja kontinuirano bilježi kretanje temperature i odstupanje u odnosu na taj prosjek.

- Ovo nisu podaci koji se mogu službeno koristiti, to je amaterski pristup jer ipak ne možemo na takvim lokacijama postići sve što traži Svjetska meteorološka organizacija. Oni zahtijevaju određenu količinu travnate zelene površine, točno definiranu visinu i druge propisane uvjete mjerenja, a mi za to nemamo uvjete. Čak i da imamo, podatke ne bi mogli službeno koristiti jer samo su podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda službeni. Ovo je hobi i osobna strast – odmah se u početku ‚ograđuje’Daniel Pavlinović koji dodaje kako se na području meteorologije stalno educira, kontaktira s kolegama koji su profesionalci, ali i amaterima. Za njega je to, dodaje on, interdisciplinarno područje koje obuhvaća fiziku, matematiku, računarstvo, meteorologiju i ostale znanosti koje su potrebne da bi kompjuter danas mogao prognozirati vrijeme.

Objavili ste kako je prošlo 80 mjeseci od postavljanja automats-

ke meteo postaje Gruž. O čemu je točno riječ?

- Postaja mjeri podatke koji svakih pet minuta idu online. Prikupili smo dnevne i mjesečne podatke koji su grafički prikazani i tu se vide srednja mjesečna kretanja temperature na lokaciji Gruž, a donji graf prikazuje anomalije.

Izračunat je prosjek za pet godina i onda su prikazane anomalije za svaki taj mjesec u odnosu na prosjek. Inače, to je jako kratko razdoblje u klimatološkom smislu. Potrebno je barem trideset godina kontinuiranog mjerenja da bi se stvarali neki zaključci. Ovo je što sada imam i to je to.

I što pokazuju ti podaci koje ste prikupili?

- Vide se neka odstupanja, primjerice 2017. godine u siječnju kada je primjetno negativno odstupanje. Ako se

sjećate bilo je to razdoblje jakih zimskih prodora kada je pao snijeg i to je trajalo sedam dana. Ove godine se vidi pozitivno odstupanje ljetne temperature. Vidi se tu još nekih značajnijih događaja poput hladnijeg proljeća ove godine, i ranije navedenog toplijeg lje-

ta. Vjerojatno bi bila potpuno drugačija odstupanja ako bi se gledali službeni podaci od DHMZ-a jer oni to uspoređuju s drugim, 30 – godišnjim referentnim razdobljem pa treba gledati u kontekstu razdoblja s kojim se podaci uspoređuju.

Po čemu je postaja u Gružu posebna?

- Ona nije postavljena po standardima Svjetske meteorološke organizacije nego više za naš gust. U Gružu je previše utjecaja zgrada i ostalog, ali ona je baš kao takva relevantna za to područje jer mi osjećamo te utjecaje. Postaja mjeri sve meteorološke podatke od temperature, vlage, tlaka, vjetra i njihovih tendencija. Nije dobra za neko ozbiljnije klimatološko praćenje. Ovo je čisto kuriozitet.

Gdje ste još postavili uređaje?

- Imamo postaje na otvorenim lokacijama koje su puno više po standardima. Primjerice ova na brdu Petka je

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

21

je uvijek korak ispred čovjeka’ poluprofesionalna kao i donekle ona na OŠ Mokošica. Imamo ukupno pet postaja u gradu, uz navedene u Mokošici, Gružu i na Petci, tu su još i postaje Orašac i dvije u Župi. Neke smo mi financirali, a neke nam je Grad pomogao financirati na čemu smo im zahvalni. Postaju u Mokošici financirala je OŠ Mokošica, a u Orašcu i Župi smo postavili u suradnji s udrugom DEŠA putem njihovih projekata. DEŠA je sa svojim projektima jako pridonijela razvoju automatskih meteo postaja na našem području.

A ovim putem bih se zahvalio i Radio Klubu Dubrovnik i Ivu Đivanoviću koji su nam ustupili prostor za opremu na Petki. Čini se kako vam je prognoza dobro ušla pod kožu. Većini ljudi je to usputan podatak prema kojemu određuju što će taj dan obući.

- Sve je krenulo od projekta Pljusak. com koji povezuje automatske meteorološke postaje u Hrvatskoj, a kojega je pokrenuo član Crometeo tima Zoran Dragić. To je bilo iz entuzijazma i zanimacije. Svatko od nas doma ima neki termometar, barometar i sličan uređaj. Ja pratim te podatke od kada znam za sebe, a uvijek sam bio sklon prirodi. Kako živim u Dubrovniku sve je krenulo s vjetrom i valovima pa se kasnije interes proširio na cijelo područje meteorologije. Uz to se prirodno povezao interes prema meteo fotografiji, jer čovjek ima potrebu zabilježiti prirodne pojave. Onda su došle moderne automatske postaje koje su postale dostupne i do toga je došlo nekako spontano.

Na čemu se temelje te prognoze?

Je li to zapravo puko prikupljanje podataka?

- Sve se temelji na podacima. Mi se

primjerice bavimo najviše bilježenjem podataka što ipak nije prognoza.

Ona nastaje iz prognostičkih numeričkih modela koji prikupljaju službene podatke iz cijelog svijeta, modeli sadrže gomile kompleksnih jednadžbi i simuliraju razvoj daljnjeg vremena koje proizlazi iz tih izmjerenih podataka.

Pogreške se događaju pa ljudi često negoduju. Kako dolazi do toga?

- Pogreške su normalne i one proizilaze iz same nesavršenosti mjerenja podataka i nesavršenosti modela. Čak i da je sve to savršeno moralo bi se mjeriti perfektno na svakoj točki na Zemlji da bi imali gotovo savršeno točne prognoze, što je u konačnici nemoguće. Također morao bi se svaki mogući podatak unijeti u fenomenalno savršeno razrađen model u super računalo koje danas ne postoji. U konačnici bi izašli podaci koji bi opet sadržavali određenu grešku, koja se sa svakim proračunom za daljnje razdoblje dodatno pogoršava.

Priroda je sama po sebi nepredvidljiva. Koliko je moguće uhvati korak i približiti se minimalnoj pogrešci?

- Ovi modeli koje sam naveo pokušavaju uhvatiti tu nepredvidivost, ali uvijek postoji nekakav faktor ‚X’ i zato se modeli stalno unapređuju. Nešto što se do danas nije znalo, u međuvremenu se otkrije i onda se model nadopuni. Uglavnom danas sve napreduje i sigurno se tri do pet dana može dosta precizno predvidjeti kakvo će biti vrijeme. Ali priroda je uvijek korak ispred čovjeka. Postoje prirodni zakoni koji govore zašto se neće nikad moći napraviti savršen model koji će davati savršenu prognozu.

Kada čovjek može postići najveću podudarnost?

- Ovisno koliko je kompleksna neka promjena koja slijedi. Prognoza za idućih nekoliko dana je jednostavnija u stabilnim razdobljima, pod utjecajem zimskih ili ljetnih anticiklona, jer tada su podaci dosta ‚jednostavniji’. Kad je vrijeme nestabilno, s čestim prodorima fronta, pogotovo ljeti kada postoje konvektivne nestabilnosti, onda je dosta teško procijeniti gdje će se koji oblak razviti, hoće li doći do grmljavine, u kojem intenzitetu i koliko će pasti kiše. Čini mi se kako je to danas najveći izazov.

Postoje li obrasci koji mogu nagovijestiti te pojave?

- Postoje, ali što su pojave lokalnije njih

je teže precizno prognozirati zato što se podaci vade na puno širim područjima. Dosta podataka koji ulaze u model su interpolirani ako nema postaje.

Svijet pogađaju strašne vremenske nepogode. Od čega to ovisi?

- To ovisi od područja do područja, ali čini mi se kako su dominantni požari i suše. Postoje i suprotni ekstremi koje smo vidjeli u New Yorku i drugim krajevima svijeta gdje su zabilježene poplave. Suše i požari su nezgodni zbog dugotrajnosti i sveobuhvatnosti površine koju zauzimaju. Oni su istaknutiji u zadnje vrijeme. Možda sam u

Nastavak na sljedećoj stranici

22

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

DOSAD NEOBJAVLJENA FOTOGRAFIJA MUNJE U PILAMA

krivu, to je samo moj dojam, jer ipak nisam pratio statistiku pa da mogu staviti na papir i reći kako je to točno.

Koja je najgora nepogoda koja se može dogoditi u Dubrovniku?

- To bih radije prepustio kolegama koji su stručniji u tom području. Što se tiče meteorologije opasne su ljetne suše i nagli obrati u obliku pljuskova i poplava.Ako se nastave predviđanja porasta razine mora, to bi moglo biti jako nepovoljno za Dubrovnik, ali ne bih ulazi u to detaljno, jer to je posao klimatologa koji imaju puno više podataka.

Može li meteorologija nešto pretpostaviti pa da se izbjegnu katastrofe?

- Sigurno da može. To su pojave koje su brze u geološkom razdoblju, a za razvoj čovječanstva su relativno spore pa čovjek može reagirati u smislu da se pripremi na primjerice podizanje razine mora pa da se ne potope niža područja obalnih gradova. Neke druge promjene nam možda i neće biti baš dovoljno spore za prilagodbu.

Nekako je kod ljudi uvriježeno mišljenje kako su nepogode po-

ruka od prirode. Je li to doista tako?

- Ne bih rekao da je to poruka prirode nego reakcija prirode na zagrijavanje i promjene koje se događaju.

Sve se to događalo i prije, bilo je poplava i požara kao i drugih ekstrema. Moguće je da su usred promjene klime promjene učestalije.

Vjerujete li u pučku meteorologiju?

-To je zanimljivo područje koje je većinu meteorologa zainteresiralo za bavljenje tim poslom u profesionalnom smislu. I mene je to zainteresiralo pa sam počeo čitati literaturu koja je bila puna pučke meteorologije pa je tako sve krenulo.

Zanimljiv je taj skup narodnih zapažanja tijekom stoljeća, ljudi su prikupljali podatke jer ih je zanimalo vrijeme. Vrijeme je ipak važno za svaki aspekt ljudskog djelovanja.

Zapravo je teško prognozirati nešto što nas očekuje za tri mjeseca, a da nije nagađanje.

- To i nisu nagađanja jer su ipak pretpostavke bazirane na odrađenim podacima, no dovoljno su nepouzdana da se ne mogu uzeti krajnje ozbiljno. Nagađanje bi bi-

lo da se baci grah i na osnovu toga zaključi kakvo će biti vrijeme. Ljudi se često žale što u prognozi stoji i sunce i kiša, ali zaista imamo dana koji su promjenjivi, tijekom kojih se smjenjuju sunčana i kišna razdoblja.

Pitaju li vas prijatelji pitaju kakvo će biti vrijeme?

- Stalno me to pitaju i ako u tom trenu znam što će biti, kažem im, a ako ne znam onda provjerim.

Iznenadi li ponekad i vas kiša?

-Sto puta me iznenadi i još pokisnem. Vrijeme je i dalje ispred nas.

Ima jedna scena iz filma Povratak u budućnost kada Christopher Lloyd pogleda na neki uređaj i kasnije u nebo pa kaže sad će prestati kiša.

Ona doista u toj sekundi sekundu stane. Mi ipak tu razinu preciznosti nećemo doživjeti.

I kakva nas zima očekuje?

- Ne znam. Kratko i jasno. Postoje sezonske prognoze koje nisu baš pouzdane, a meteorolozi se bave i takvim prognozama i imaju određene signale za neko razdoblje koji ukazuju na moguća odstupanja prema prosjecima, koje se u konačnici ostvari manje ili više. U

U Facebook grupi „Storm Chasers Dubrovnik” mogu se pronaći izvrsne fotografije vremenskih neprilika na ovim prostorima. Daniel i ekipa često objavljuju prizore Dubrovnika zahvaćenog olujom, jezive udare munje, dramatične pijavice i ostale nepogode. „Prije me nije bilo ničega strah, ali kako vrijeme prolazi, što više toga vidim i naučim, sve sam oprezniji. Treba se uvijek zaštiti i kad se veliko nevrijeme približi mi se odmah kupimo i idemo jer ništa nije vrijedno takve opasnosti”, kazao je Daniel Pavlinović koji upozorava na udare munje.

rujnu teško možemo znati kakva će biti zima. Zasad. Treba napomenuti da su sasvim drugačiji klimatski modeli i klimatske prognoze od meteoroloških, to je sasvim druga priča. Uzmimo na krajnje jednostavan primjer, nešto sasvim očito, kao primjerice da već sad intuitivno znamo da će sljedeći srpanj biti topliji od sljedeće veljače, kao posljedica sve većeg kuta upada sunčevog zračenja na površinu Zemljine sjeverne hemisfere. Utjecaj porasta kuta upada sunčevog zračenja postat će dovoljno dominantan nad ostalim faktorima da već sad znamo da će zbog njega u prosjeku zatopljavati od veljače prema srpnju. Istovremeno pojma nemamo kakav će biti neki određeni dan u prosincu ili sam taj prosinac u odnosu na prethodne prosince.

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

23

SKLONIŠTA ZA ŽRTVE NASILJA U OBITELJI

Dovršetak projekta ‘Josipovog doma’ predviđen krajem kolovoza 2023.

Projekt rekonstruiranja i opremanja objekta koji će služiti kao sklonište za žrtve nasilja u obitelji je u tijeku, a predviđeno je uređenje triju stambenih jedinica od kojih je jedna u potpunosti prilagođena osobama s invaliditetom

O

bilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama bilo je prigodom za skretanje pozornosti javnosti na neprihvatljivost i štetnost nasilnog ponašanja, te na prihvaćanje odgovornosti svakoga od nas, kao pojedinca, za prijavu nasilja. Upravo to su smjernice kampanje koja se vodi u okviru projekta Josipov dom.

Dubrovačko-neretvanska županija realizacijom projekta „Josipov dom“ osigurat će preduvjete za uspostavu sustava podrške za žene žrtve nasilja i žrtve nasilja u obitelji, a sve s ciljem prevencije nasilja i zaštite žrtava nasilja. Projekt rekonstruiranja i opremanja objekta koji će služiti kao sklonište za žrtve na-

silja u obitelji je u tijeku, a predviđeno je uređenje triju stambenih jedinica od kojih je jedna u potpunosti prilagođena osobama s invaliditetom. Do uspostave Sigurne kuće, u suradnji s Caritasom Dubrovačke biskupije, žrtvama nasilja u obitelji osiguran je smještaj u privremenom skloništu za žrtve obiteljskog nasilja, a dovršetak projekta „Josipovog doma“ predviđen je krajem kolovoza 2023. godine. „Projekt izgradnje trajnog skloništa za žrtve nasilja u obitelji u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 85% financira se iz Europskog socijalnog fonda – operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“, a 15% čine bespovratna sredstva iz državnog proračuna RH“ – istaknula je zamjenica v.d. pročelnice žu-

panijskog Odjela za zdravstvo, obitelj i branitelje Nina Skurić te dodala da je ukupni proračun projekta Josipovog doma 11.7 milijuna kuna. „Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Hrvatskoj obilježavamo 22. rujna u spomen na tri ubijene žene na zagrebačkom Općinskom sudu toga dana 1999. godine“ – podsjetila je ovom prigodom zamjenica v.d. pročelnice Nina Skurić.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama Upravni odjel za zdravstvo, obitelj i branitelje i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Dubrovačko-neretvanske županije obilježili su prezentacijama profesorice Suade Salčić i učenika Gimnazije Dubrovnik koji su iz svoje perspektive govorili o nasilju u obi-

telji i u intimnim vezama, posebno naglasivši rezultate anonimne ankete provedene među gimnazijalcima na temu nasilja. Među podacima se navodi da je u Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljana, a dubrovački gimnazijalci u provedenoj anketi smatraju da se najviše zlostavljanja događa upravo u obiteljima, te da je najčešće verbalno zlostavljanje. Na predstavljanju u prostorijama Centra za mlade Dubrovnik sudjelovali su i predstavnici policije, Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Centra za socijalnu skrb i ravnatelji srednjih škola, priopćili su iz Dubrovačko-neretvanske županije.

24

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Gospodarstvo

UVOD U SVIJET KRIPTOVALUTA

Kriptovalute su tu među n da ostanu, budite mudri i TKO JE TAJANSTVENI STOSHI NAKAMOTO, osnivač digitalne svjetske valute? Što uopće znače pojmovi kao što su bitcoin, blackchain tehnologija, digitalni novčanici, mjenjačnice i rudarenje kriptovaluta?

Kako banke stvaraju novac iz zraka i jesu li kriptovalute upravo odgovor na to pročitaje u uvodnom tekstu u svijet kriptovaluta.

SREĆKO SPREMO PIXABAY

N

ekoć davno, tamo negdje 2009., eksplodirao je prenapuhani balon visoko rizičnih investicija u kojima su menadžeri velikih, ali i manjih banaka glumili bogove i zarađivali milijune dolara u bonusima putem kompleksnih sistema ulaganja, koji nisu potpuno jasni niti najvećim ekonomistima današnjice. Sigurno se sjećate kako je čitav svijet nakon toga dospio u veliku ekonomsku krizu i depresiju. Nakon toga su vlade priznale kako su mnoge banke ‚’too big to fail’’ i odlučile upumpati milijarde dolara javnog proračunskog novca u njihov spas i opstanak.

U primjeni tog socijalističkog modela prednjačila je kolijevka kapitalizma - Sjedinjene Američke Države koje su na taj način novcem poreznih obveznika spasile svoje najveće banke kako bi omogućile njihovim menadžerima da se i dalje igraju kapitalizma tuđim novcem po sistemu – „dobit naša, a gubitak zajednički’. Gledajući svjetski bankarski i monetarni sustav danas, izgleda kao da se ništa nije promijenilo, ili možda ipak jest?

TAJANSTVENI SATOSHI NAKAMOTO

Legenda kaže kako je upravo spomenuta ekonomska kriza razlog što je Satoshi Nakamoto odlučio stvoriti digitalnu svjetsku valutu kojom neće upravljati zli bankarski lobiji, niti momci s Wall Streeta. Što je još i važnije, tom novom valutom nazvanom bitcoin neće upravljati niti sam Satoshi (čijim se imenom danas naziva sto milijunti dio bitcoina) ili netko četvrti, već će ona putem

blockchain tehnologije omogućiti izravan i brz transfer vrijednosti između dva pojedinca bilo gdje na svijetu.

Tajnoviti Satoshi Nakamoto možda je i najveći misterij svijeta kriptovaluta jer njegov identitet nikad nije otkriven. Pretpostavlja se kako se u njegovom digitalnom novčaniku nalazi oko milijun bitcoina koji danas vrijede preko 50 milijardi dolara, a to je iznos koji bi ga plasirao poprilično visoko na Forbesovoj lis-

ti najbogatijih ljudi svijeta. Tijekom posljednjeg desetljeća za više pojedinaca nagađalo se da bi mogli biti tajanstveni Satoshi, međutim, on i dalje ostaje skriven.

Mnogi misle kako Satoshi Nakamoto i nije pojedinac, već skupina programera, neka tajanstvena organizacija, državna agencija neke supersile, poput CIA-e ili su nam velike banke putem bitcoina uvalile trojanskog konja s ciljem apsolutne svjetske mone-

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Gospodarstvo

25

nama, stigle upoznajte ih! tarne kontrole i uvođenja jedinstvene svjetske valute. O stvoritelju bitcoina ne znamo mnogo, ali to nas ne sprječava da se upoznamo s najpoznatijom kriptovalutom današnjice.

KAKO BANKE STVARAJU NOVAC?

Osim što ne posjeduje centralnu vlast i upravljačku strukturu bitcoin se od našeg svakodnevnog fiat (iz lat. riječi fiat - „neka se izvrši! neka bude!) novca razlikuje po još jednom ključnom detalju. Bitcoina ima samo 21 milijun, odnosno bit će ih maksimalno toliko nakon što se svi u dalekoj budućnosti izrudare, ali nemojte da vas to sad buni, o rudarenju kriptovaluta i razlogu zašto je cijena grafičkih kartica odletjela u nebo možemo malo kasnije. Kako biste znali cijeniti činjenicu da nikad u budućnosti neće biti stvoren niti jedan bitcoin više od dvadeset i jednog milijuna, morate znati kako banke stvaraju novac.

Ukratko, banke stvaraju novac iz ničega, baš poput čarolije fiat novac stvara se iz zraka i to za posljedicu ima stalnu inflaciju, što opet dovodi do onih priča kako je devedesetih litra goriva bila 4 kune, a kutija mekog Kolumba 6.50 kuna. No, nije oduvijek bilo tako, novac se u prošlosti kovao od plemenitih metala kojih je bilo u ograničenim količinama, a nešto kasnije monete mnogih ze-

malja imale su pokriće u srebru i zlatu pa ste tako u SAD-u mogli otići na banku i zatražiti da vam isplate vrijednost vašeg dolara u srebru.

Međutim, zbog velike depresije tridesetih godina SAD ukida zlatni standard, a 1971. američki dolar gubi svaku vezu za zlatom i postaje samo komad papira s državnim žigom koji od vas traži da vjerujete državi da taj komad papira ima vrijednost koja je na njemu ispisana i da će država prihvatiti taj isti papir za plaćanje poreza. Uz to banke su tijekom 20. stoljeća neprestano umanjivale obveznu bankovnu rezervu koja danas iznosi i manje od 10 posto. Što bi značilo da svaka komercijalna banka nije obavezna u svom trezoru imati više od 10 posto novca kojeg posuđuje, odnosno prodaje klijentima.

Objasnimo ovo na primjeru jer

se radi o veoma zanimljivom fenomenu koji bi trebao biti poznat svima, ali iz nekog razloga nije: Ivo na svoj bankovni račun položi 100 HRK. Banka zadrži 10 HRK u sefu (bankovna rezerva), a 90 HRK isplati Đuru. Đuro sad posjeduje 90 HRK, ali i Ivo posjeduje 100 HRK na svom bankovnom računu!

Dakle, banka je uz pomoć čarolije iz zraka stvorila 90 HRK iz kojih će, nakon što budu položene u neku drugu banku, biti opet stvoreno 90 posto novog novca iz ničega, odnosno nova 81 HRK. Na koncu će ovim postupkom od početnih 100 HRK biti stvoreno još čarobnih 900 HRK.

KAKO FUNKCIONIRAJU DIGITALNI NOVČANICI?

Nakon što smo zaključili da se svjetska ekonomsko-monetar-

na politika bazira na bankovnom čarobnjaštvu, nastavimo s pričom o našem digitalnom junaku. Vrijeme je da progovorimo o tome kako funkcioniraju digitalni novčanici, mjenjačnice kriptovaluta i o kakvom se rudarenju govori kad je u pitanju bitcoin, no prije svega odškrinimo vrata i zavirimo u ono što stoji ispod bitcoinove haube i omogućuje mu izvršavanje transakcija.

BLOCKCHAIN

Blockchain (lanac blokova) tehnologija u svojoj je osnovi decentralizirana baza podataka koja u nepromjenjivom obliku čuva zapise korisnika o imovini i transakcijama putem peerto-peer mreže. Slikovito, bloc-

Nastavak na sljedećoj stranici

26

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Gospodarstvo

kchain možemo zamisliti kao otvoreni lanac digitalnih knjiga s podacima o svim transakcijama koje su na njima ikad izvršene.

Dakle, iako je identitet vlasnika digitalnih novčanika preko kojih se obavljaju transakcije anoniman, svaka transakcija na blockchainu je javna i vidljiva. Bilo koji pojedinac može vidjeti stanje svakog drugog digitalnog novčanika ako zna njegovu adresu. Upravo zbog skrivenog identiteta blockchain često se povezuje s pranjem novca, kupovinom droge na dark webu i ostalim kriminalnim radnjama, ali se uglavnom izostavlja činjenica da je svaka transakcija na blockchainu vidljiva i nemoguće je izbrisati, ukloniti ili izmijeniti sve do kraja svijeta, ili barem dok je interneta.

Dakle, ako netko pronađe način da otkrije identitet osobe iza određenog novčanika, imat će uvid u čitavu prošlost svih legalnih i ilegalnih transakcija koje su obavljene iz tog novčanika i znat će točan iznos digitalnog novca koji se u njemu nalazi.

DIGITALNI NOVČANICI (WALLETI)

Postoji više tipova novčanika za bitcoin i ostale kriptovalute i svaki od njih ima neke svoje prednosti i nedostatke, ali gotovo svi funkcioniraju na sličan način. Najjednostavnije je imati novčanik na svom mobitelu kojeg možete besplatno preuzeti i instalirati, pa sve svoje kriptovalute, coine i shitcoine (kriptovalute male ili nikakve vrijednosti) imati uvijek sa sobom, u džepu.

Isto tako postoje i novčanici koje ćete instalirati na svoje računalo ili im pristupiti preko internetskog preglednika, međutim, najsigurniji su hardwalleti koji izgledaju poput USB sticko-

va, a možete ih kupiti već za pedesetak američkih dolara. U slučaju da posjedujete kriptovalute veće vrijednosti oni su svakako najbolja opcija.Ako ste baš potpuno lijeni, svoje kriptovalute možete držati i na nekoj od mjenjačnica za kriptovalute, ali uvriježeno je mišljenje da kriptovalute nisu vaše ako se ne nalaze u vašem novčaniku zaštićene zaporkom koju samo vi znate. I to ne bez razloga jer je u prošlosti bilo nebrojeno mnogo hakerskih napada na mjenjačnice i prevara od strane vlasnika mjenjačnica u kojima su investitori izgubili stotine milijuna dolara u kriptovalutama.

Dakle, nakon što otvorite novčanik koji vam se čini najprikladnijim za vaše potrebe, pri otvaranju ćete dobiti dva duga niza brojeva i slova. Prvi je javni ključ i on služi kao adresa vašeg novčanika, javan je, svima vidljiv i njega upisujete da bi kriptovalute s mjenjačnice ili nekog drugog novčanika (walleta) poslali na vlastitu adresu, odnosno u vlastiti novčanik. Drugi je privatni ključ i on je u svojoj biti zaporka kojom je vaš novčanik zaštićen. Važno je naglasiti da u slučaju da izgubite ili zaboravite vaš privatni ključ sva sredstva s vašeg novčanika bit će zauvijek izgubljena jer im bez njega više ne možete pristupiti!

S praznim novčanikom možete ostati i ako netko sazna koji je vaš privatni ključ, stoga ga dobro čuvajte. Važno je naglasiti da ne postoji način da od neke institucije ili tvrtke zatražite izdavanje novog ključa kao što to radite kad zaboravite šifru od Gmaila ili Instagrama jer takav netko ne postoji. Kao što smo spomenuli, blockchain tehnologija nam omogućuje izravne transakcije između dva pojedin-

ca bez središnje institucije, poput banke ili Paypala koja će tu transakciju odobriti. To se samo vaš digitalni novac, vaš novčanik i vaša odgovornost!

MJENJAČNICE (EXCHANGES) ZA KRIPTOVALUTE

Kao što im i samo ime govori, mjenjačnice za kriptovalute su online mjesto na kojem možete prodati neku od kriptovaluta koje posjedujete za fiat novac (dolare, eure), zamijeniti je za neku drugu kriptovalutu ili fiat novcem kupiti željenu kriptovalutu. Proces je brz i posljednjih godina uvelike pojednostavljen, pa tako danas možete putem exchangea kojeg imate na mobitelu u svega nekoliko sekundi vašu teško zarađenu plaću od 7000 HRK pretvoriti u 0.02400 BTC (bitcoina), ili ako vam je jednostavnije 2400 satoshija (bitcoin se sastoji od 100 milijuna satoshija).

Na mjenjačnicu se prije svega potrebno registrirati i dok ste u prošlosti mogli bez otkrivanja identiteta kupiti ili prodati svoje kriptovalute, danas sve ozbiljnije (čitaj: sigurnije) mjenjačnice zahtijevaju vaše osobne podatke prije nego krenete s trgovinom. I tu ona priča o skrivenom identitetu koji nude kriptovalute gubi svoj smisao.

Postoji nekoliko vrsta naknada koje mjenjačnice naplaćuju korisnicima, pa obratite pozornost na njih i ukalkulirajte ih u trošak trgovanja kriptovalutama. Najčešće se naplaćuje uplata novca s kreditne kartice, naknada za kupovinu coina i naknada za isplatu novca s mjenjačnice. Dodatni trošak može predstavljati i transakcija kriptovaluta s mjenjačnice u vaš digitalni novčanik i obratno.

...

RUDARENJE KRIPTOVALUTA (MINING) Putem bitcoina možete izvršiti izravan transfer vrijednosti između dva pojedinca bilo gdje na kugli zemaljskoj. Za tu transakciju potrebni su takozvani rudari. Oni putem računala (mining rig), stvorenih s ciljem rudarenja bitcoina ili neke druge kriptovalute, potvrđuju transakcije i za to bivaju nagrađeni malim iznosom kriptovalute čiju su transakciju potvrdili.

Najviše bitcoina danas rudare velike kompanije, od kojih se većina trenutno nalazi u Kini. One su uložile stotine milijuna dolara u kompjutersku opremu, odnosno najveći dio u grafičke kartice koje su ključne za potvrdu transakcija kriptovaluta.

Važno je naglasiti kako svi coin nisu izlistani na svim mjenjačnicama, pa ako želite provjeriti gdje možete trgovati određenim coinom predlažem da posjeti-

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Gospodarstvo

jmera. Budući da je cijena bitcoina odletjela u nebo, rudarenje je postalo visoko isplativo, pogotovo u zemljama s malom cijenom električne energije, pa su mnogi pojedinci krenuli s rudarenjem iz svojih domova, a da bi rudarili potrebne su grafičke kartice. I zatim je osnovni zakon tržišta napravio svoje.

POVEĆANA POTRAŽNJA = RAST CIJENA.

te COINMARKETCAP koji će vam uz sve osnovne informacije o željenoj kriptovaluti prikazati i na kojim se mjenjačnicama vrši trgovina. Ako se odlučite okušati u trgovini kriptovalutama ova stranica predstavlja odličnu bazu za početak istraživanja i prikupljanja informacija o svim iole značajnim kriptovalutama koje trenutno postoje na tržištu. Što se sigurnosti mjenjačnica tiče ona je u posljednjih nekoliko godina značajno povećana, pa je tako ujedno i smanjen broj hakerskih napada u kojima su otuđena sredstva s računa korisnika. Međutim, valja upozoriti kako i danas postoje stotine manjih mjenjačnica koje bih osobno radije zaobišao i vršio trgovinu kriptovalutama putem neke od većih i sigurnijih. Najveća, i trenutno najpoznatija mjenjačnica kriptovalutama je BINANCE, dok je COINBASE najjednostavnija za korištenje u slučaju da tek počinjete s ulaganjem u kriptovalute. Ako se odlučite okušati u trgovini, registrirati i uložiti najmanje 100

$ od Coinbasea dobijete još 10 $ bonusa za početak trgovine.

RUDARENJE KRIPTOVALUTA (MINING)

Do sada već znate da putem bitcoina možete izvršiti izravan transfer vrijednosti između dva pojedinca bilo gdje na kugli zemaljskoj. Da bi tu transakciju bilo moguće izvršiti, potrebni su takozvani rudari. Oni putem računala (mining rig), stvorenih s ciljem rudarenja bitcoina ili neke druge kriptovalute, potvrđuju transakcije i za to bivaju nagrađeni malim iznosom kriptovalute čiju su transakciju potvrdili. Najviše bitcoina danas rudare velike kompanije, od kojih se većina trenutno nalazi u Kini.

One su uložile stotine milijuna dolara u kompjutersku opremu, odnosno najveći dio u grafičke kartice koje su ključne za potvrdu transakcija kriptovaluta. Bitcoin se često nalazi pod kritikom boraca za zaštitu okoliša jer se golema količina električne energije troši na njegovo rudarenje, pa tako većina kriptovalu-

ta danas s rudarenja (Proof Of Work) prelazi na drugu metodu osiguranja mreže i potvrde transakcija (Proof Of Stake). Proof of Stake metoda funkcionira na način da vi svoje coine držite u novčaniku koji je spojen na mrežu, te tako pridonosite njenoj sigurnosti, a kao nagradu dobijete stakeove kriptovalute koju držite u novčaniku. Iznosi su različiti i variraju od kriptovalute do kriptovalute, ali su u svakom slučaju mnogostruko veći od kamate koju biste dobili za štednju na banci.

Upravo je masovna kupovina grafičkih kartica razlog zašto su rudari najveći neprijatelji ge-

Tako da danas na tržištu gotovo i nema jačih grafičkih kartica u slobodnoj prodaji, pa mnogi klinci ostaju uskraćeni za napucavanje u Fortniteu ili PUBG-u zbog zločestih rudara.

Ovim tekstom samo smo zagrebali površinu svijeta kriptovaluta da bismo onima koji dosad nisu imali uvid u temu razotkrili osnove tržišta koje više od jednog desetljeća ubrzano raste i čija se vrijednost mjeri u tisućama milijardi američkih dolara. Kriptovalute su već danas značajan faktor u svijetu financija i ekonomije te u sektorima kao što su programiranje, baze podataka, internet sigurnosti, gaming industrija i mnoge druge. Jedno je sigurno: blockchain tehnologija i kriptovalute tu su da ostanu, stoga je mudro što bolje ih upoznati i iskoristiti njihove prednosti u poslovanju ili razmisliti o investiranju u kriptovalute kao alternativu dionicama i zlatu.

27

28

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

Zakucali tricu Plenkiju

N

ova, ovaj put puno sofisticiranija Zokijeva pakost, ne malo je snervala HDZ, poglavito njihovog predsjednika Plenkija. Zato je Bačić morao petljati kako je zajednički odlazak Zokija i Kolinde u UN vjerojatno nešto što može biti dobro za Hrvatsku, ali kako će tek kad budu o svemu tome imali više informacija znati kakve su rezultate napravili. No, generalno, oni protiv toga nemaju ama baš ništa, objašnjavao je za njega neuobičajeno smušeno, ni sam sebi ne vjerujući.

Ipak, Bačić je potpuno u pravu. Plenki i HDZ ovaj put doista nemaju ništa, barem ne ništa efikasno, protiv ovog Zokijevog poteza. Svaki bi napad na ovaj novi zanimljivi tim bio osuđen na propast, prije svega jer je Hrvatska javnost tu suradnju dočekala, sam Bog zna zašto, s ogromnim oduševljenjem i odobravanjem. Gotovo kao dječica kad im se roditelji nakon svađe opet milo gledaju. Kako god, prigodno udruženi, Zoki i Kolinda su s velikim guštom, što Plenki itekako dobro zna, zakucali opaku tricu direktno u Plenkijev koš. Inače, samo događanje uobičajena je UN formalna sesija od koje se neki inovativni rezultati ionako ne očekuju. Da nije bio sjajna prilika za napraviti opačinu Plenkiju, teško da bi se Zoki odlučio na toliki tramak do New Yorka. No, kad je već došao, onda je i radio. Prije svega je poslao važne poruke vladi u Sarajevu i o tome te-

meljito informirao Erdogana. S druge strane jako je snervao Vučića koji je na Zokija odmah pustio svog vjernog psa Vulina koji u nedostatku argumenata viče Zokiju da je glupan. Takve poruke iz Srbije, poglavito od Vučića i Vulina, samo su pokazale da je Zoki u skladu sa sinjskom mu tradicijom pogodio točno u sridu. a to vrijeme esdepeovci su se sastali kako bi, jednako kao i već nekoliko puta dosad, razriješili jesu li izbačeni članovi i dalje članovi SDP-ovog parlamentarnog kluba. Pa su vijećali i na kraju izvijećali kako će osnovati Odbor ili popularnije Komisiju, koja će se pozabaviti tim pitanjem. Ako ne, ne treba se uzrujavati, nego što drugo doli više sreće u nekom drugom pokušaju. Čemu hića? Peđa Grbin ovaj put nije odlutao sa sastanka u nepoznatom pravcu već je hrabro ostao do kraja. U međuvremenu je Bandićev đak Bernardić pokazao raskošno znanje koje mu je njegov učitelj nesebično prenosio i uspio je rasturiti stranku daleko kvalitetnije nego ju je bio u stanju voditi. Kako god, bez obzira na periodična mumlanja, makar što se SDP-a tiče, Plenki može mirno i neometano spavati. Što se pak Domovinskog pokreta tiče, Penava se učlanio i kandidirao za predsjednika ove brzo padajuće stranke, zbog čega će, po njegovim riječima, morati više vremena provoditi u Zagrebu. Znači li to da će

Z

Vukovarci malo mirnije spavati? Jer kako god okreneš, ma koliko žurio, ne možeš istovremeno lupetati na dva mjesta. Osim ako nije alibi predsjednik za Radića koji se nije kandidirao jer nije blesav. Zna da ga ne bi izabrali.

Ovako misli da može biti predsjednik uz protokolarnog predsjednika Penavu. Nije Radić dosad bio u politici i nema pojma kako se stvari i događaji nevjerojatnom brzinom mijenjaju. Pa tako zaokupljen sobom i svojom željom za moći ni ne sluti kako politika iz ljudi nekako uvijek uspijeva izvući ono najgore. Kad najmanje očekuješ opali te direktno u glavu. nas u Gradu na dijelu je preslagivanje direktorskih funkcija u gradskim poduzećima. Tako je Čistoća bogatija za novog direktora koji je prešao iz Sanitata, ali tu je i onaj bivši da se nađe pri ruci. Pomagat će mu dva pomoćnika koji sve znaju o freganju ulica, poglavito Maro nam svestrani Kristić. Kad sve zbrojiš i oduzmeš taj vrijedan upravljački kadar Čistoće čistit će Čistoću za nekih sto tisuća brutto kuna mjesečno. Što je u redu jer, ako je čistoća pola zdravlja, onda zdravlje treba i platit’. Ne morate se brinut’, svi bivši su zbrinuti samo su se malo tramakali da mogu doći novi, sve to u skladu s potrebom veće efikasnosti.

Je li tako? Pobjednik je dobri naš Pero koji uz Vodovod i Boninovo sad kontrolira i Sanitat. Kralj! Eto vas.

U

BROJ 1 PIZZERIA U GRADU.

I IL EN IJ OC I ST GO

POSEBNE PONUDE: UTORKOM: #TripleTuesday Za dvije naručene pizze, treća gratis, po vašem izboru PETKOM: #JumboFriday Za svaku naručenu jumbo pizzu, jedna standardna gratis, po izboru NEDJELJOM: #SundayMeating Za dva naručena jela s roštilja, treće gratis, po izboru.

Narudžbe i dostava na: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

30

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

ACI MARINA ‘’VELJKO BARBIERI’’ SLANO

Ova marina jedan je od svjetskih nautičara, mn U kolovozu je jedinstvena ACI marina ‘’Veljko Barbieri’’ Slano proslavila peti rođendan

A

CI marina „Veljko Barbieri“ Slano u kolovozu je proslavila pet godina od osnutka. Ime je dobila po čovjeku koji je po mnogočemu obilježio noviju hrvatsku povijest, a između ostaloga je i začetnik ideje o osnivanju lanca ACI marina.

Ova jedinstvena marina sagrađena je u istoimenoj prelijepoj uvali koja je zaštićena od svih vjetrova pa je zato još od antičkog doba bila

poznato sidrište svih brodova. Osim toga, ACI marinu Slano karakterizira idealan položaj u puno širem smislu. Smještena u sjeveroistočnom dijelu prostrane Luke Slano, ova marina zavukla se u kopno na sjevernoj obali Koločepskog kanala. Blizina bajkovitog Elafitskog otočja, Mljeta, Pelješca, Dubrovnika i dubrovačkog akvatorija ACI marinu Slano čini jednim od najpopularnijih izbora. Brojnim

nautičarima iz cijelog svijeta upravo je ovaj akvatorij jedna od najomiljenijih i nezaobilaznih destinacija. Dok uživaju u otkrivanju čarobnih nenaseljenih uvala, ali i šarmantnih primorskih mjesta dubrovačkog kraja, plovidbu počinju i završavaju uz odmor i okrjepu na sigurnom vezu omiljene ACI marine Slano.

RAZNOVRSNA PONUDA SADRŽAJA Svojom ponudom ACI marina Slano prati visoke standarde cjelokupnog lanca pa nautičari tako i ovdje mogu pronaći restoran, trgovinu nautičke opreme, dvije charter tvrtke

i praonicu rublja. Uz to, gostima su dostupne i usluge transfera, rent-a-car, tehnički servis plovila te usluga pranja plovila. Za goste koji, baš kao i ACI, brinu o okolišu te preferiraju održivije varijante prijevoza, ACI marina Slano raspolaže i Tesla punionicama za električna vozila. Također, gosti na korištenje imaju bazen koji je smješten pokraj restorana.

U blizini marine, u hotelu Admiral, nalazi se wellness centar i frizerski salon te dvije manje trgovine prehrambenim proizvodima.

DODATNI NAUTIČKI SADRŽAJI U MARINI U samoj marini nalazi se trgovina nautičke opreme, u kojoj gosti mogu nabaviti gotovo svu potrebnu nautičku opre-

...

Svojom ponudom ACI marina Slano prati visoke standarde cjelokupnog lanca pa nautičari tako i ovdje mogu pronaći restoran, trgovinu nautičke opreme, dvije charter tvrtke i praonicu rublja te koristiti bazen i brojne druge usluge.

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

najpopularnijih izbora nogo je razloga za to ...

mu i sigurni krenuti u istraživanje neponovljivog juga Dalmacije.

NAUTIKA CENTAR NAVA je charter firma koja posluje od samog početka u ACI marini Slano, a nudi usluge najma jedrilica, katamarana i ostalih morskih plovila. U ACI marini Slano je nedavno svoja vrata otvorila i charter firma „SAILOR’S MOON“ koja, osim što nudi usluge chartera, nudi i školu jedrenja.

RESTORAN PERAST Jedan od aspekata po kojima je ACI prepoznat je svakako izvrsna gastronomija, pri čemu ACI marina Slano nipošto nije iznimka. Naprotiv, u ACI marini Slano smješten je pravi raj za sve gurmane, a riječ je o restoranu Perast, koji se

ponajviše ističe po tome što hranu priprema isključivo sa svježim i domaćim namirnicama iz uzgoja lokalnih OPG-a.

Posebnost restorana je i domaće maslinovo ulje iz vlastite proizvodnje. Obitelj posjeduje 3000 stabala maslina. „Ambijent u ovome restoranu je osiguran jer svakog ponedjeljka u restoranu na sak-

...

ACI marinu Slano krasi idealan položaj. Još je u antičkom vremenu bilo poznato kako je ova uvala zaštićena od svih vjetrova pa tako i sigurno sidrište svih brodova.

sofonu se svira ambijentalna cover glazba, a srijedom nastupa bend/duo. Restoran je time povećao posjećenost u dane kada je bilo manje posla. Iako predsezona nije briljirala, sezona i postsezona su iznad svih očekivanja“ ističe Nikša Brbora, vlasnik restorana.

Raj za gurmane Restoran Perast u ACI marini Slano pravi je raj za sve gurmane.

Ponajviše se ističe po tome što se hrana priprema isključivo sa svježim i domaćim namirnicama iz uzgoja lokalnih OPG-a. Posebnost restorana je i domaće maslinovo ulje iz vlastite proizvodnje.

Obitelj posjeduje 3000 stabala maslina.

S obzirom na još uvijek visoke temperature, ugodnu klimu i za ovo doba godine iznadprosječno toplo more nautička postsezona mogla bi biti izvrsna.

31

32

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

VRIJEDNO ISTRAŽIVANJE BAŠTINE

Na Lokrumu otkrivene doista stvari, pronađene brojne grob ognjište, i do sada nepoznat v AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

R

ezultati istraživanja kompleksa nekadašnjega benediktinskog samostana i rezidencije nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na Lokrumu objavljeni su u utorak u klaustru samostana na Lokrumu Ovim predstavljanjem javnost je upoznata s rezultatima posljednje faze istraživanja koja su prevedena 2018. i 2019. godine tijekom kojih se došlo do značajnih novih spoznaja o nastanku, razvoju i fazama benediktinskoga samostana koje potvrđuju važnost tog spomenika, ne samo u nacionalnom, nego i u širem konteks-

tu. Kompleks spada među najvažnije i najslojevitije spomenike toga tipa na dubrovačkome području, a nužna arheološka, restauratorska i arhivska istraživanja provodila su se više godina.

Rezultate arheoloških i restauratorskih istraživanja na Lokrumu i arhivskih istraživanja obavljenih po ustanovama diljem Hrvatske i inozemstva predstavili su voditeljica istraživanja arhitektica Zvjezdana Tolja te članovi istraživačkoga tima: arheologinja Nela Kovačević Bokarica, povjesničarka umjetnosti Ana Marinković koja se bavila gotičkom fazom zdanja, te povjesničari umjetnosti Franko Ćorić i Ivan Viđen, koji su radili na istraživanju posvećenom 19. stoljeću habsburške faze, a o ranijim fazama romanič-

kog dijela samostana govorio je i akademik Igor Fisković. Oni su napravili niz istraživanja po arhivima u Europi, Hrvatskoj i Dubrovniku kako bi saznali što više podataka o Lokrumu.

NAJVAŽNIJI KORAK PRIJE OBNOVE SAMOSTANA Ravnateljica JU Rezervat Lokrum Nikolina Grković uvodno je kazala kako je ovo istraživanje prvi i najvažniji korak prije obnove samog samostana.

Povjesničar umjetnosti, koji je bio dio istraživačkog tima, Ivan Viđen istaknuo je kako svi koji su posjetili Lokrum imaju u mislima lijepe romantične vizure.

No, njih je dočekala drugačija slika.

- Kad smo krenuli istraživati dočekalo nas je područje koje podsjeća kao da je jučer bilo bombardiranje Dresdena.

Snimke su dramatične, no to nam je bio izazov koji nas je poticao da istražujemo što više i šire. Pregledane su tisuće i tisuće stranica dokumenata, nacrta, fotografija, razglednica i dopisnica. Inače ne volim riječi koje se korisne u novim medijima poput ‚senzacionalno’, ‚spektakularno’, ali večeras smo vas pozvali kako bi s vama doista podijelili senzacionalne stvari! - naglasio je povjesničar umjetnosni Ivan Viđen koji je prikazao skicu samosta-

...

„Baština za sve!” tema je ovogodišnje manifestacije Dana europske baštine koja je prigoda za predstavljanje i slavljenje zajedničke kulturne baštine svih europskih zemalja, regija, gradova i manjih sredina. Zavod za obnovu Dubrovnika u suradnji s Javnom ustanovom Rezervat Lokrum priključio se manifestaciji predstavljanjem rezultata istraživanja kompleksa nekadašnjega benediktinskog samostana i rezidencije nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na Lokrumu.

na početkom 18. stoljeća koja je čuvana u knjižnici u Njemačkoj. Ona je istraživačima pomogla razriješiti razmještaj prostorija što je ranije bilo prilično nepoznato. Također, naveo je i fotografije iz zbirke u Beču. Jedna datira iz 1863. godine kada se popravljala kula romaničke crkve, a druga je

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

33

senzacionalne bnice, keramika, veliki kapitel iz 1859. godine koja prikazuje što je Maksimilijan zatekao kada je došao na Lokrum.

Voditeljica istraživanja arhitektica Zvjezdana Tolja kazala je kako su fotografije iz Beča, koje je donio Franko Ćorić, kao i neki nacrti koje je pronašla Ana Marinković razriješili dosta dilema koje su imali.

Arheologinja Nela Kovačević Bokarica pojasnila je kako je svrha istraživanja bila utvrđivanje razvojnih faza lokaliteta i njegova valorizacija u svrhu izrade projekta obnove. Prema njenim navodima istraženo je 55 arheoloških sondi od kojih su 51 otvorene i istražene u prizemlju i podrumu samostana, dok su četiri istražene u prizemlju i podrumu Maksimilijanove rezidencije.

- Mnogi ciljevi koji su zadani programom ostvareni su kao što je pronalazak hodnih niveleta, odnos zidova, zidanih struktura i način njihovog temeljena na stijeni... Od nalaza bih izdvojila pronalazak ognjišta u jugozapadnom dijelu klaustra u kuhinji, pronalazak velikog stupa dimenzija 180 x 90 centimetara kojega tijekom ovih rado-

va nije bilo moguće izvaditi, jer je zatrpan slojem zemlje. Tu je i zidana grobnica pronađena u sondi, u podestu vanjskog stepeništa, koje je ispred južnih vrata. Ona se nije istraživala u unutrašnjosti, ali je zanimljiva jer je njezin pronalazak potvrdio povijesni podatak o njezinom postojanju - navela je arheologinja Nela Kovačević Bokarica koja je dodala kako su zanimljiva istraživanja iz perioda koji bi se mogao smjestiti u kasno Antički, rani Srednji vijek. Najbolje bi bilo prema njezinom mišljenju provesti daljnja istraživanja jer je ovu fazu teško interpretirati.

Krovni crijep, ulomci posuda, kamena plastika, jako puno novovjekovne keramike staklenih posuda, proizvodi iz radionice iz 15. i 16. stoljeća, koštane drške noža iz Novog vijeka samo su neki od nalaza koje je navela Kovačević Bokarica koji su pronađeni u samostanu.

DUBROVNIKA BEZ LOKRUMA NE BI BILO - Svi ovi nalazi su izuzetno vrijedni i pokazali su kulturnu slojevitost i potvrdili najraniju frazu izgradnje na ovom lokalitetu. I u budućim radovima bi trebalo predvidjeli sustavna arheološka istraživanja, osobito u zapadnom dijelu, gdje je najranija faza ukapanja i arhitekture.

Većina ciljeva je ostvarena, a potrebna su probna istraživanja zbog budućeg projekta obnove - istaknula je arheologinja Nela Kovačević Bokarica.

Akademik Igor Fisković govorio je o neraskidivoj vezi između Dubrovnika i Lokruma.

- Lokum je u savršenoj poziciji prema gradskoj luci dovoljno koliko je potrebno da se jedra spuste ili podignu da bi brod sigurno uplovio ili isplovio iz luke.

Nastavak na sljedećoj stranici

34

Dubrovnik nije hrid osamljen na vrhu brda i bez Lokruma ga ne bi bilo. Obilazio sam otok misleći da ću naći nešto iz Rimskog doba prateći svoju intuiciju, ali nisam ništa našao. Iz ranijih podataka znamo da je bio pošumljen i lijep, da su tu bili benediktinci koji osnivaju zajednicu koja konkurira biskupiji u gradu jer dobivaju posebne privilegije... Tu su i brojne grobnice u koje su se pokapali vjerojatno dinasti. Imamo i jedan ozbiljan spomenički komad koji smo pronašli, a to je kapitel koji izgleda na prvu kao naivni rad, no to je prvi figurativni narativni kapitel s brojnim dekoracijama i ispričanom pričom od Navještenja pa do krštenja, tu su i sveti Josip, sveti Benedikt - naveo je akademik Fisković.

Povjesničarka umjetnosti Ana Marinković govorila je o gotičkoj fazi. Istaknula je da samostan spada u najvažnije benediktinske samostane 15. i 16. stoljeća Europe.

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

...

- Godine 1466. Lokrum je pripojen Kongregaciji sv.

Justine, a odmah nakon toga kreće gradnja na otoku, tako i gradnja novog klaustra.

Smatralo se kako je to bilo strano upravljanje samostana što je krivo tumačenje, jer je kongregacija osnovana u cilju borbe protiv privatnog uplitanja u samostanski

život. Tada se gradi novi arsenal u Portoču, a monasi traže majstora da im pomogne oko gradnje - navela je Marinković te dodala kako su značajke prve faze jedrasti svodovi iz 16. stoljeća, a zanimljiv je pronalazak gotičkog luka. Novi samostan na Lokrumu prema njezinim istraživanjima ima značajne arhitektonske paralele s mletačkim samostanom San Giorgio Maggiore što je svojevrsna ‚senzacija’.

Povjesničar Ćorić je predstavio fazu Habsburgovaca koja počinje od 1815., a tri godine kasnije dolazi Franjo I, dok austrijska vojska dovršava Fort Royal. Ćorić navodi dolazak Maksimilijana i Charlotte koji su kasnije kupili otok.

- Oni su mnoga toga na otoku prepoznali sa svojih putovanja i dali romantičarski značenje. Arhitekti koji su tu boravili radili su po njihovoj naredbi jer su oni točno znali što su htjeli. Iz početka su željeli privatni raj, bogat biljka-

Posebno se ističe dosad zanemarena faza pripadanja samostana Kongregaciji Sv. Justine u Padovi, čije je istraživanje pozicioniralo renesansni lokrumski klaustar uz bok najistaknutijim benediktinskim arhitektonskim rješenjima oko 1500. godine. Jednako je tako i s vremenom kada je Lokrum bio u vlasništvu dinastije Habsburga u 19. stoljeću: ta je razvojna faza koju karakterizira samo manjim dijelom izvedeno proširenje samostana za rezidenciju nadvojvode Maksimilijana (1859.-1867.), ali koja Lokrum i Dubrovnik jasno pozicioniraju u kontekstu arhitekture i kulture historicizma.

Sva su provedena istraživanja i nove spoznaje ključni ne samo radi visokoga vrednovanja kompleksa, nego i radi projektiranja njegove buduće obnove i prezentacije.

ma, a kasnije je to trebalo biti njihovo ukopište s crkvom.

Tu su planirali i reprezentativnu palaču s privatnom zbirkom, bibliotekom na tri kata... Nakon Maksimilijanovog odlaska u Meksiko vidi se kako je projekt postao megalomanski - zaključio je povjesničar umjetnosti Franko Ćorić.

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Promo PROSECCO BAR ‚’FRATELLOS’’

Prvi prosecco bar u Hrvatskoj otvoren u Dubrovniku!

P

rosecco bar Fratellos otvorio je svoja vrata svim gostima koji žele uživati u okusima pjenušaca, finih pića, ali i ukusne kave u otmjeno uređenom

prostoru sa spektakularnim pogledom, na jedinstvenoj lokaciji u gradu.

Uz dobre vibracije jazz lounge glazbe probajte i novost u gastro ponu-

di Dubrovnika, male ukusne zalogajčiće ‚cicchetti’, tipične za talijansku regiju Veneto.

Vidimo se na Boninovu, odmah do kina Slavice!

35

36

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

U VLASNIŠTVU DUBROVAČKE PAROBRODARSKE PLOVIDBE A.D.

PAROBROD „DUBROVNIK’’ plijenio je pažnju svoga puka i tada sve brojnijih turista Feljton o putničko-teretnom brodu koji je zaplovio pod imenom ‚’Lovrjenac’’, između 1927. i 1938. pod imenom ‚’Dubrovnik’’ održavao je redovnu prugu između Gruža i Trsta, ali je povremeno plovio i na kružnim putovanjima. Posljednjih godina plovio je pod imenom ‚’Dedinje’’. Nažalost, završio je tragično u rujnu 1943. zajedno sa 100 putnika i članova posade.

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

U

bogatoj pomorskoj povijesti Dubrovnika ostalo je zabilježeno kako je čak 19 njegovih brodova na svome pramcu ponosno nosilo ime svoga Grada. Podatak je star dvadesetak godina te se pojavilo još brodova s imenom Dubrovnik. Iako se o svakome od njih može ispisati barem po jedan zanimljivi feljton, ovoga puta riječ je o putničko-teretnom brodu koji je između 1927. i 1938. pod imenom DUBROVNIK održavao redovnu prugu između Gruža i Trsta, ali je po-

vremeno plovio i na kružnim putovanjima.

U tršćanskom brodogradilištu Cantieri Navale Triestino u Monfalconeu (Tržiću) porinuta je 14. svibnja 1909. s navoza u more novogradnja broj 3, krštena tom prigodom imenom LOVRJENAC. Kobilica broda dugog 61 metar po-

ložena je 1. rujna 1908. za naručitelja Dubrovačku parobrodarsku plovidbu. Pogonom parnog stroja snage 1200 KS zaplovio je brzinom od 13 čvorova iz Trsta za Gruž i Kotor 28. rujna 1909., imao je 924 BRT-a.

Iste godine i na istom mjestu isporučen je i brod blizanac

Parobrod Dubrovnik, kartolina

LOKRUM, pa su oba broda, uz PETKU i LAPAD, u to vrijeme već činila jednu reprezentativnu flotu velike dubrovačke obalne plovidbe.

ZAPLOVIO KAO LOVRJENAC U svojim plovidbama LOVRJENAC nije imao nekih po-

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

37

Parobrod Lovrjenac, kartolina sebno zanimljivih događanja osim jednog zabilježenog početkom ožujka 1912. kada je snažno udario u rivu u Risnu, na sreću bez ozbiljnije štete. U Prvom svjetskom ratu rekvirirala ga je 1916. austrijska vojna uprava za ratne plovidbe između Zeleni-

ke i albanskih luka. Završetkom rata preuzimaju ga savezničke snage koje ga tek 1921. vraćaju vlasnicima u Dubrovnik. Brod blizanac LOKRUM stradao je od talijanskog torpeda i potopljen je pored Drača u Albaniji 7. lipnja 1916. godine.

Na dolasku je parobrod dobio ime Lovrjenac

„LOVRJENAC’’ MIJENJA IME U ‚’DUBROVNIK’’ LOVRJENAC je nastavio održavati svoje prijeratne plovidbe, a 1926. mu je rekonstruiran glavni parni pogonski stroj koji od tada umjesto ugljena počinje trošiti naftu, vidno mu je promijenjeno nadgrađe, dobio je i novo ime DUBROVNIK. Te je godine iz flote Dubrovačke parobrodarske plovidbe otpisan istoimeni 57 godina stari i neugledni parobrod od 575 GT da bi ponosno ime svoga Grada mogao preuzeti šesti po redu brod istoga imena.

Novi DUBROVNIK je uspješno održavao dužobalne brze pruge od 1927. sljedećih 11 godina. Dubrovačka parobrodarska plovidba je u škotskom Glasgowu 1938. izgradila novi teretni brod od 5156 BRT-a i dala mu je ime DUBROVNIK.

„DUBROVNIK’’ MIJENJA IME U ‚’DEDINJE’’ Naš putničko - teretni parobrod DUBROVNIK godine 1938. ponovo mijenja ime jer u istoj brodarskoj kompaniji nisu zakonski smjela biti dva broda s istim imenom te nakon kompletne rekonstrukcije dobiva novo ime DEDINJE, i ima 1037 BRT-a. Iste godine je i Dubrovačka parobrodarska plovidba promijenila ime i skratila ga u Dubrovačka plovidba a.d., odnosno u nazivu je skinuta riječ parobrodarska.

Parobrod DEDINJE je kratko vrijeme plovio prema Dubrovniku na redovnim putničko - teretnim prugama, a povremeno je poduzimao i kružna putovanja. Neko vri

Nastavak na sljedećoj stranici

38

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Parobrod Dedinje, kartolina

jeme 1939. plovi između Sušaka i Venecije, a u travnju 1941., početkom novoga svjetskog rata na našim prostorima došao je u talijanske ruke. Neko vrijeme redovito plovi između Dubrovnika i Splita, a od 1943. je u floti talijanskog brodara Sidarma u Rijeci.

STRADANJE PAROBRODA „DEDINJE’’ Slomom fašističke Italije parobrod DEDINJE se našao u Rijeci odakle je 10. rujna 1943. s izbjeglim dijelom 2. Armije po-

kušao naći spas u plovidbi preko Pule prema Veneciji. Kada je sljedećeg dana stigao pred Lido, na sami ulaz u Lagunu, njemačka je vojska već ulazila u Veneciju pa je brod okrenuo svoj pramac prema obližnjoj luci Chioggia.

Po dolasku na novo odredište oko 17:00 sati, uslijedio je zračni napad nje-

mačke Luftwaffe u kojem je bombardiran i DEDINJE. Teško oštećen, brod je uskoro potonuo zapadno od tvrđave San Felice na dubinu od oko 20 metara. Zajedno s njim na morskom je dnu svoj život nesretno okončalo i oko 100 njegovih putnika i članova posade.

Nakon rata, ostaci DEDIN-

Parobrod Dubrovnik, kartolina

JA su izvučeni na morsku površinu te u Chioggi izrezani u hrpu staroga željeza. Tako je iz Jadranskog mora zauvijek nestao jedan naš lijepi i skladni parobrod koji je svojom elegantnom pojavom u staroj dubrovačkoj luci uvijek plijenio pažnju svoga puka i u to vrijeme sve brojnijih turista.

me o c l e W

www.sbd.hr Šetalište kralja Zvonimira 17, 20000 Dubrovnik

40

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Cmilja, Antonio, Diandra, Vlatko i Rita u voljeni Dubrovnik se s veseljem hita

Dušica i Lucia - užitak je u rodni Grad iz Švicarske doći, s majkom svaki kutak proći

Mihaela i Mia - Župska Kraljica i Mljetska Vila, najbolji je opis dragih prijateljica

Cvijeta i Ana - sestre najviše mogu zajedno biti ljetnih dana

Martina, Karina, Nikolina i Mak - da je dječačić u sigurnim rukama vidi svak

Maura, Sara i Jana - cjeloživotno prijateljstvo „rođeno” je vrtićkih dana

Alen i Ante - da momci vole razigrano pozirati sad i sami znate

Nika, Toni, Nancy i Andy - ljeto je za obiteljsko okupljanje sveto

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tatjana i Ema - nije im jasno kako nekoga pred kamerom može tresti trema

41

Jasna, Niko, Ivan, Ante i Ana - fotografija za obiteljski album jednoglasno odabrana

Vesna i Ida - rodice jedna drugu ne gube iz vida

Učenice i učenici 1. i 3. razreda Umjetničke škole sa svojom profesoricom Ivanom ponajviše na Lokrumu sat tjelesnog odgoja vole

Mirjana i Rene - majka rado sa sinom na taracu Gradske sjedne

42

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

NITKO NIJE OZLIJEĐEN

Kod Bistrine u potpunosti izgorio automobil Nešto stariji automobil se zapalio tijekom vožnje i u potpunosti izgorio nakon što je vozač izašao i spasio se RADARSKA KONTROLA

N

a području Bistrine je u utorak potpuno izgorio automobil splitskih tablica.

Nešto stariji automobil se zapalio tijekom vožnje i u potpunosti izgorio nakon što je vozač izašao i spasio se. Plamen je zahvatio dvadesetak kvadrata niskog raslinja u blizini ceste što su vatrogasci ugasili kao i uništeno vozilo. Promet je ubrzo normaliziran, a srećom nitko nije ozlijeđen.

Muškarac (53) osumnjičen da je u Dubrovniku silovao djevojku (20) Državno odvjetništvo predložilo je u optužnici produljenje istražnog zatvora protiv okrivljenika zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela

Ž

upanijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 15. rujna, nakon provedenog istraživanja, podiglo pred Županijskim sudom u Dubrovniku optužnicu protiv hrvatskog državljanina (53) zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo silovanje.

Kako stoji na stranicama DORH-a, muškarac je osumnjičen kako je počinio kazneno djelo silovanja iz članka 153. stavka 1. Kaznenog zakona koji u slučaju dokazivanja krivnje predviđa kazne zatvora do 10 godina.

Okrivljenom 53-godišnjaku se stavlja na teret da je 28. lipnja

2021. počinio navedeno kazneno djelo na štetu hrvatske državljanke (20) na području Dubrovnika. Državno odvjetništ-

vo predložilo je u optužnici produljenje istražnog zatvora protiv okrivljenika zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.

PHOTOGRAPHEE.EU / FOTOLIA

DORH PODIGAO OPTUŽNICU

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

43

STAJALO GA 14,5 TISUĆA KUNA

Mladić vozio motocikl bez dozvole i izazvao prometnu nesreću na Pilama

N

ajveća novčana kazna prošlog tjedna u iznosu od 14.500,00 kuna izrečena je 19-godišnjem vozaču motocikla dubrovač-

kih registarskih oznaka koji je u popodnevnim satima 18. rujna, na Pilama izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom, izvijestili su iz policije.

Tada je utvrđeno da upravlja neregistriranim motociklom prije stjecanja prava na upravljanje tom kategorijom vozila.

Vozač je isključen iz prometa i

prekršajno sankcioniran gore spomenutom novčanom kaznom i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima A2 kategorije.

UHIĆEN MLADIĆ, OTPRIJE POZNAT POLICIJI

Policija pronašla nasade indijske konoplje u obiteljskoj kući Očevidom je utvrđeno da je posađeno ukupno 16 stabljika visine 102 do 223 cm. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je pronađena marihuana bila namijenjena daljoj preprodaji krajnjim korisnicima s područja Konavala i šireg dubrovačkog područja POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO-NERETVANSKA

P

ostupajući po prethodno prikupljenim operativnim informacija, policijski službenici Postaje granične policije Gruda su 21. rujna, temeljem naloga Općinskog suda u Dubrovniku, pretražili obiteljsku kuću i okolne prostore koje koristi 22-godišnjak kada je pronađen nasad s indijskom konopljom.

Očevidom je utvrđeno da je posađeno ukupno 16 stabljika visine 102 do 223 centimetara. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je pronađena marihuana bila

namijenjena daljoj preprodaji krajnjim korisnicima s područja Konavala i šireg dubrovačkog područja, izvijestili su iz PU dubrovačko-neretvanske.

Osumnjičeni 22-godišnjak je uhićen i, uz kaznenu prijavu, zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama, doveden pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.

Dodali su da je osumnjičeni 22-godišnjak višestruki počinitelj kaznenih djela i prekršaja koji je u isto ovo vrijeme prošle godine kazneno prijavljen zbog pronalaska preko 800 g marihuane koja je bila pakirana u desetak man-

jih vrećica spremnih za dalju prodaju, a pronađena je tije-

kom pretrage njegove obiteljske kuće.

Humanitarni prilozi DJEČJI DOM MASLINA -Tilda i Vido, u spomen na pok.

Antu Vuličevića, s poštovanjem prilažu 300,00 kn; -Tilda i Vido, u spomen na pok. Điva Obradovića, s poštovanjem prilažu 300,00 kn; - Vese Barišić, dar djeci Doma 100,00 kn; - Ljilja i Ognjen Krstulović, u spomen na gospara prof.

Zdenka Kulušića, supruga drage kolegice i prijateljice, umjesto cvijeća prilažu 300,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/ fax:312 218 ili na mail: dom. maslina@outlook.com

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU U spomen na dragu Katicu Marušić umjesto vijenca obitelji Maje, Seke i Tonća Brunsko prilažu 500 kuna Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com DVA SKALINA U spomen na pok. Boža Letunuća, umjesto vijenca 200 kuna prilaže obitelj Miha Šiše; U spomen na pok. oca kolegice Martine Daničić, 400 ku-

na prilažu DJEČJI VRTIĆI DUBROVNIK; U spomen na pok. Nikolu Pošu, umjesto cvijeća 300 kuna prilaže obitelj Pera Sambraila; U spomen na pok. Antuna Vuličevića, 800 kuna prilažu obitelji: Brković, Butigan, Ničetić i Šantić; U spomen na dragu susjedu Vedranu Staničić, umjesto cvijeća 400 kuna prilažu obitelji Aletić i Jovica; U spomen na pok. Vedranu Staničić, 600 kuna prilažu Sylvia, Olivia, Mark i Ranko; U spomen na pok. Vedranu Staničić, umjesto cvijeća 200 kuna prilaže obitelj Vratonjić; U spomen na dragu tetu Vedranu Staničićć, 300 kuna prilaže obitelj Ribić; U spomen na na dragog pri-

jatelja Zdenka Kulišić, 400 kuna prilaže Ankica Kraljević s obitelji; U spomen na pok. mamu naše kolegice Ane Previšić, 400 kuna prilažu DJEČJI VRTIĆI DUBROVNIK; Obitelj Anke i Balda Mojaš donacija 120 kuna; Teo Pivčić donacija 1.000 kuna; TEXO MOLIOR D.O.O. donacija 5.000 kuna; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227

46

petkom

AUTO - MOTO ll Hyundai acent 1,4, gl, 2000god , 220

000km,registriran do 10/2021.

Prodajem i kupujem auto srednje klase oko 10 g starosti.Mob:091 61 43946 ll Prodajem BMW e.46 2000g benzin plin

16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792. ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god,

110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829

ll Prodaje se Gillera Runner motor. 1998 godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. Mob:098285038 ll Prodajem VW Golf IV. 2003 godi-

na. 1.6 benzin. Registriran do 05/2022.

Servisiran redovito. Cijena 12000 kn.

Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672 ll Seat Ibiza 2002g, registriran do 4/22, benzinac, odlicna klima. Malo vozen, 139 000km. Sasvim novi akumulator. Neostecen, drugi vlasnik. 12000 kn.

Mob:098703069 ll Prodajem skuter Piaggo NRG 50,

2003. god. Cijena 2.600 kuna.Mob: 098 345 606 ll Prodajem osobni automobil FIAT CROMA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611 ll Prodajem VW Passat, 1,9 Tdi, 77 kw,

259000 km, godina proizvodnje 2006.

Nije uvoz, servisiran, registriran do 05.07.

2022.g. Cijena 45.000,00 kn.

Mob: 098 345 636 ll Prodajem Peugeot 306, 97. godište.

Cijena 8 000 kn. Kontakt: 098 172 5318

ll Prodajem Old Timer Volvo 87. godište.

Cijena 12 000 kn. Kontakt: 098 172 5318 ll Prodajem kombi WV T3, 90. Godište.

Kontakt: 098 959 5949.

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi PLOVILA ll Prodajem brodsku kopču. ZF

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.

MOB:098285038

IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljujem poslovne prostore u

R.K. Minčeti 2.kat, 30m2 i 15m2. Info: 095/8090993

ll Iznajmljujem dvosoban stan u Župi

dubrovačkoj u blizini škole. Idealan za smještaj do 5 radnika. Stan se sastoji od dvije sobe, dvije banje, dnevnog boravka s kuhinjom, ima poseban ulaz i balkon.

Raspoloživ tijekom cijele godine.

Mobitel: 098785231 ll Iznajmljujemo dva nova apartmana u

Gružu studentima od 01.10. do 01.06.2022.

Molimo kontaktorati putem maila: edinacustovic@yahoo.com ili pozivom na kucni broj 020 418 708 (poslije 18h). ll Iznajmljujem stan na duže vrijeme

površine 56 m2 kompletno opremljen od 1.10. Stan se nalazi na Montovjerni i ima pogled na luku Gruž. Sve info na: 091 586 3932 ll Iznajmljujem stan u Gružu za radnike

tel 020/ 419 574.

ll Iznajmljujem stan u Mokošici , pose-

ban ulaz, 3 min od autobusne stanice s parkingom. Kontakt: 020/ 419 574

ll Iznajmljujem opremljen stan na Plo-

cama 40 m2 jednoj osobi na duže vrijeme Mob:098 966 7589

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA ll Prodaje se stan u Gružu, dvosobni,

moguće preuređenje u trosobni, drugi neboder, 6.kat, 50m2 130 000 eura, opremljen za stanovanje. Kontakt:098 9128087 Kupujem stan u Lapadu cca 35-40 m2, novogradnja ili renovirani. Kontakt:098 9128087 ll Prodaje se stara kuća u Konavlima

oko 400 kvadrata okucnice ima pogled na more. Mob: 0955106792

ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 +

garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije so-

be+DB, 129.900 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,219.960 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže

68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko

zemljište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll Prodajem stan u Solinama, 77m2 s

taracom 24 m2 s parkingom. Cijena po dogovoru, Kontakt: 091 957 7843

ll Hitno se prodaje trosobni stan,70 m2

(etaža dvojne stambene kuće) sa okućnicom 54 m2(moguća gradnja parkinga),pod magistralom sa pogledom na stari grad Cijena 220.000 eura. Mob:091 583 4481 ll Prodaje se stan u Cavtatu cca

47m2 kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Sve informacije na 098244682 ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici,

60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573

ll Prodaje se stan s taracom u Dubrovni-

ku u staroj gradskoj jezgri, 74 m2, 50m udaljen od Straduna. Vlasništvo 1/1, djelomično obnovljen, pogodan za 3 apartmana. Cijena 300 000E. Kontakt isključivo porukom na mob: 091 980 8403

petkom

• BROJ 67 • 24. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

ALAVIJA NEKRETNINE d.o.o.

TRAŽITE ILI PRODAJETE KUĆU ILI STAN? ALAVIJA NEKRETNINE - ZA ALAVIJA POSAO

47

ll Prodajem el. sklopivu biciklu Fido od

lake al.konstrukcije 14 inča. Može stati u svaki gepek. Kontakt: 091 20310973

ll Prodajem madrac 180x200 i 2 podni-

ce vrlo povoljno. Kontakt: 020 416 661

Adresa: Dr. Ante Starčevića 24, Dubrovnik, ATLANT CENTAR 1.kat Telefon: +385 98 288 254

PRODAJA RAZNO ll Prodaje se kompletna Primorska

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

ZA POZNATE KUPCE TRAŽIMO DVOSOBNI I TROSOBNI STAN NA PLOÈAMA - POGLED MORE! POZIVAMO INVESTITORE U ZDRAVSTVENI TURIZAM !

Ured Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 098 676 009

www.angelusnekretnine.hr ll Hitno se prodaje obradivo poljoprivredno zemljište u Mihanićima (Konavle) površine 4.400 m2. Detaljne informacije u agenciji - ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009 ll Pelješac, Malostonski zaljev - prodaje

poljoprivredno zemljište (maslinik) prvi red uz more s plažom površine 8.250 m2 - cijena 60.000 €. Pogodno za razne namjene kao što su turistička izletišta, glamping i ostalo. Detaljne informacije u agenciji ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009 ll Šipan, Suđurađ - prodaje se nekoliko

uredno održavanih i uređenih maslinika vrlo blizu uljare. Odlična lokacija, pristup manjim vozilom, mogućnost dovođenja vode... Detaljne informacije u agenciji ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009

ll Zaton - prodaje se apartmanska kuća

na moru s bazenom i uhodanim poslovnim prostorom. Mogućnost kombiniranja 15 smještajnih jedinica (apartmani, sobe s kupatilom i stanovi za dulji najam). Korisna površina cca 600 m2 i 170 m2 okućnice. Odlična prilika za dugoročno ulaganje. Detaljne informacije u agenciji - ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009

svatovska nošnja. Tel. 098-285-502

ll Prodajem maslinovo ulje i med po-

voljno. Tel: 426 049 ili mob: 091 9366 481 ll Prodajem unutarnju jedinicu DAIKIN

INVERTER klima uređaja-neraspakiranu.

PLIN-R32 Cijena:1500 kuna ll Prodajem visokokvalitetnu staklenu

stjenku za kadu dimenzije 140x60x60 cm.

Sastoji se od fiksnog i pomičnog dijela te nosača. Telefon 098573109 ll Prodajem vršu. Cijena 500 kuna.

Mob:098285038

ll Najcijenjeniji med u Europi , medljiko-

vac, sumski med od bora i jele prodajem Mob:0916143946

ll Zbog odlaska u mirovinu, prodajem

vrlo povoljno opremu bravarske radionice (strojeve i alate) Mob: 098/344-611 ll Prodajem crno grožđe merlot, berba

oko 15.09. Kontakt broj: 0992337833

ll Prodaje se Inox bačva 400 litara. Tel.

098-285-502

ll Prodajem opremu za butigu, izložbe-

ne lutke,vješalice,poličar. Cijena povoljna.

Mob.0958090993

ll Prodajem električne klavijature-orgul-

je Yamaha 5 oktava u odličnom stanju-kao nove.1000 kn. Telefon 091 3245550

ll Prodajem ovčji gnoj. Cijena sa dosta-

vom 25 kn vreća, cijena bez dostave 22 kn vreća. Kontakt: 099 681 5456 ll Prodajem nove drvene prozore

+ persijane, komada 4, zidarska mjera 130x107 cm, 300 kn komad. Kontakt: 095 253 1800.

USLUGE RAZNO Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakasti zavjesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica. __________________________________ llTim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata... Kontakt: 098 765 460 ________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija...Mob: 091 7285208 ________________________________ ll Uredujem vrtove,đardine,okucnice kosnja trave i slicno. Mob:0916143946 ll

DEŽURNA LJEKARNA „KOD ZVONIKA” od 20.9. do 26.9.2021. „GRUŽ” od 27.9. do 3.10.2021.

PREMINULI MARA RAJKOVIĆ (1932) BALDO HAJDIĆ (1930) BOŽO LETUNIĆ (1945) NIKOLA POŠA (1939) STOJAN KRMEK (1972) ANTUN - ANTE VULIČEVIĆ (1946) MARJAN KOCMUT (1953) BALDO ČUPIĆ (1934) IVICA DOBRAŠIN (1969) ANE SELAK (1937) KATICA MARUŠIĆ (1942) ALEKSANDAR NEŠIĆ (1946)

P

osjetite 18-ti Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva od 30-og rujna do 30-og listopada u parku Luja Šoletića, neposredno do glavne tržnice grada Dubrovnika u Gružu svaki dan od 8 do 18 sati.

Cilj sajma je postizanje veće razine ekološke svijesti, održivi razvoj, promocija zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva kroz kvalitetu plasman i marketing.

Zainteresirani gospodarski subjekti i građani svi ste dobrodošli!

Proslavimo zajedno 18-ti po redu Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva.

Vidimo se u parku Luja Šoletića, neposredno do glavne tržnice grada Dubrovnika u Gružu.