Dubrovački dnevnik petkom br. 66

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN

DUBROMALOVA^KI GRA\ANI ZNANOST N GLA ZBENIK OTROVIM O SA SLIKE A

ZNANOST O BILJNIM BOLESTIMA

KISIK

S K A N D I N A V K A MNO@INA U STARI GRAMANAROD U JAPANU

TICI

RAZMJEN A ROBE ZA ROBU

4. I 1.

SAMOGLASNIK

POKUS, EKSPERIMENT

LITRA

UMJETNI^KO IM GLAZBEN E IKA SA

JEZERO U FINSKOJ,

SLIKE

PISAC ANDRI] TURSKA MONETA LAGAN

TERENI, ZEMLJI[TA

UKUPNOST INSTRUM ENATA

PJESNIKIN JA MERILUO TO

INDIGOBILJKA

ISTOK NA INTIMAN NA^IN

... I HARIBDA ^OVJEKU VJERNE @IVOTINJ E

NAJVE]I URBANI KOMPLE CIVILIZACKS IJE MAYA

AZIJSKA DR@AVA

SNA@AN, RAZVIJEN MU[KAR AC, ATLETA

STJECAN JE SAMOSTA LNOSTI

PRIMITIV AN PLUG

ELEKTRO

N TUNIS RA[IRITI NOGE STOJE]I

BILJKA PERUNIK A

UZVIK KONJU DA UNATRAG IDE RASKO[,

^AMOTIN

GLAMUR

JA

GLAVNI GRAD LATVIJE

KIDS SONGS NETWORK

MU[KO IME, JOAKIM

SJEVER

OBLIK PLODA @ITARICE

OBAVJE[TAJNA AGENCIJA

NAPOR, PREMOR

RA^UN U BANCI KRATICA ZA RUKOMETNI

VOJNI OKRUG

EUROPSK PORTUGA A L PLATNA UNIJA GOSPO\A (tur.)

OTOK OTOCI KOD NOVE

SKLADATELJ HA^ATURJA N

KOMAD STRUGOTINE

GVINEJE

NOVCI X

5. SLOVO

POKRETN I DIO MOTORA

UPITNA ZAMJENI CA UZVIK PRI DIZANJU TERETA

VRSTA KITA (mn.)

KOSITAR

TRENUTA K (mn.)

GRAD U NIGERIJI (anagram : MIKO) J. O. FENJER, SVJETILJ KA

NEU^TIVOST

@ENA KOJA SE BAVI

KOJI PRIPDA NJOJ

UJEDINJE N. ARAPSKA REPUBLI KA EGIPATT

FOSFOR

TAPECIRANJEM

TEMPO

STANLIJE V DRUGAR

PROST BROJ KRATICA ZA LIRSKI

SKLADATELJ, NINO

GALIJ

UJESTI

INICIJALI BALERIN E LUKATEL I

REPUBLI

KA

RJE[ENJ E - fitopatolo teku}i ra~un, gija, {trapac, koji, Ivo, lira, panel, lak, Una, T, neuljudno st, tri, orke, Aila, I, instrume ntarij, UAR, Olio, Sn, njen, Scila, psi, Kina, ugristi, tapetarka Tikal, atlet, TN, ako, , Real. iris, ralo, ~ama, tos, KSN, Riga, Ikom, A}im, VO, o, S, jo, Aram, klas, p, pare, Oa, NOGOME TNI KLUB IZ MADRIDA

U OVOM BROJU Godina 2, broj 66, 2021.

Izlazi jednom tjedno

COVID POTVRDE ZA ZDRAVSTVENO OSOBLJE Ravnatelj Bekić zadovoljan brojem cijepljenih liječnika, ali ne i sestara

INTERVENTNI POLICAJCI PU DUBROVAČKO NERETVANSKE Petar i Marko su među najspremnijim hrvatskim policajcima!

ANKETA

INTERVJU

VIJESTI

UREDNO UNATOČ TISUĆAMA POSJETITELJA

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

AFERA ‘MITO OD 10 TISUĆA KUNA’ Dubrovački gradski vijećnici komentirali slučaj Posavec

„MANIFESTACIJA TRGANJE”

Ivo Vodopić: Kad vidimo kako turisti doživljavaju ove naše vinograde i tradiciju postaje nam obaveza očuvati je ll

Stranica 22

I NJIMA JE KRIZA

Fina u problemima zbog nedostatka ovrha, slijede drastična rezanja, ukidanje radnih mjesta i funkcija ll

Po količini otpada se sezona poznaje

RADNICI ČISTOĆE DNEVNO IZ

Stranica 26

GRADA IZNESU 8 TONA OTPADA Ivo Batričević o brodovima Rezervata Lokrum povodom 50. rođendana brodova Zrinski i Skala ll

14. I 9.

SLOVO ABECEDE

E

ESTONAC

POGODBENI VEZNIK

O BESPLATN

Petak, 17. rujna

ENARE

VRSTA DISKUSIJ

PRITOK SAVE

Stranica 23

SPORAZU M O SAVEZU

2

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

www.dubrovackidnevnik.hr

GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAFI Goran Mratinović Željko Tutnjević KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić, Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

LUCIJA KOMAIĆ Dubravka Petric / PIXSELL

Tanka granica dijeli sadržaj kuverte zahvalnosti

M

atija Posavec, sada već bivši međimurski župan, bio je jedan od onih za koje bi mnogi poznavatelji političkih prilika u Hrvatskoj rekli kako je posljednji koji bi mogao pasti zbog korupcije. I to na klasičnom mitu vulgaris. Kuverti s iznosom. I to smiješnim, zanemarivim iznosom hrvatske korupcijske valute. Najmlađi župan u Hrvatskoj u trenutku prvih izbora pobijedio je uvjerljivo čak tri puta zaredom, posljednji put s nevjerojatnih 65 posto glasova birača prvog kruga. Iza sebe je ostavio jednu od najrazvijenijih hrvatskih županija, u kojoj je najmanji omjer zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na privatni, u prijevodu kao Županiju s najmanje uhljeba na brojnim razinama. Nema sektora za koji je Županija nadležna u kojem u njegovim mandatima nisu pokrenuti razvoj i novi projekti. Ljudi su ga, očito, birali zbog rezultata. Infrastruktura se u toj Županiji gradila europskim sredstvima iz fondova, a poduzetnici, obrtnici, poljoprivrednici i svi ostali građani dobivali

su snažne potpore. Iz dobrostojeće obitelji, situiran i bez povećanja imovine u svojim mandatima bio je jedan od onih za kojega bi mnogi ljudi stavili ‚ruku u vatru’ da nije kao i drugi. Istražitelji USKOK-a razbili su taj mit, no većini Međimurcima to izgleda i nije previše bitno. Razočarani su, ali ako je suditi po komentarima po društvenim mrežama kao i internetskim anketama, da se kojim slučajem opet kandidira, opet bi ga izabrali. tad je krenulo opće zgražanje. Međimurci, primitivci, podupiru korupciju. A Međimurci ne daju na svog uspješnog župana. Nije rulji i medijima iz glavnog grada jasno kako ovi gore mogu podržavati nekoga tko je uzeo kuvertu. Zaboravljaju kako cijeloj Hrvatskoj nije jasno kako su oni, ne isto, nego puno gore podržavali toliko puta zaredom. Svi su sve znali, ali su i dalje podržavali čovjeka koji se radi ovako smiješnih iznosa vjerojatno ne bi dizao iz kreveta ni prošetati Rudija, a kamoli što drugo. Posebno je nejasno kako se uopće

I

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik svemu tome zgražaju Dubrovčani koji su i sami bili u sličnoj situaciji. Međimurci trenutno smatraju kako kuverta s 10 tisuća kuna mita ili donacije u kampanji nije toliki uteg koji bi okrenuo vagu u drugom smjeru. Očito smatraju kako je i dalje sve ono u čemu je Posavec bio uspješan kao župan puno važnije od ovog kadroviranja s iznosom mita. A kadroviranja, donacije i kuverte u Hrvatskoj trebalo bi zaštititi kao nematerijalnu kulturnu baštinu. Politika i kadroviranje idu ruku pod ruku, bez obzira na to što bismo mi rado deklarativno bili Švedska, Švicarska ili Japan. Ali, daleko smo mi od takvih razina časti. Daleko su političari, ali i narod. anka je granica sadržaja kuverte kojom se određuje je li taj sadržaj unutra mito ili puka zahvalnost. To je nešto što kao narod nosimo u genetskom kodu, potrebu da se nekome tko nam je pomogao i značio zahvalimo.

Na kraju krajeva, od ranih dana djetinjstva nas maltretiraju kako je potrebno biti zahvalan i kako nije pristojno biti nezahvalan.

Osim toga, kao društvo funkcioniramo tako da su neke stvari jedino i moguće uz pomoć onih koji su ‚’blizu oltara’’, a kome se moliti, nije se srditi. I što bi sad bila kuverta s recimo sto eura doktoru koji je nekome spasio život? Da, on je samo radio svoj posao.

Ali, osim što je radio svoj posao, radio ga je prije svega u državi lošijeg standarda u kojoj je nedvojbeno potplaćen s obzirom na svoj značaj i obrazovanje. Ljudi nerijetko osjećaju toliku zahvalnost da su i iznosi koje su spremni izdvojiti simboličan poklon u odnosu na to koliko im to što im je doktor pomogao znači. Je li kuverta doktoru mito ili tek zahvalnost? Politika u društvu rođačke ekonomije druga je tema. Poslovi se dobivaju kako se dobivaju. Postoje zakonski javni natječaji, ali nerijetko je njihov ishod realiziran daleko od zakona i javnosti. I onda na natječajima za radna mjesta pobjeđuju oni bliži oltaru, koji su spremni dobro se zahvaliti kuvertom. Nerijetko, kao u Međimurju, dobiju i odgovore na pitanja.

3

T

O

sim zapošljavanja, tu su uvijek i dodjele unosnih poslova. Tu se zahvalnost kreće u puno većim iznosima od onih koji stanu u kuvertu. Tu se nose torbe, poklanjaju stanovi, grade vikendice, no međimurskog župana zasad za ova kaznena djela ne terete, ne-

go samo za uhljebljavanja i primanje kuverte za mjesto u upravnom vijeću Županijske uprave za ceste. Je li 10 tisuća kuna u kampanji mito ili samo donacija za političku utrku i kampanju, ili samo puka zahvalnost?

Postoje političke stranke u Hrvatskoj koje statutima reguliraju kako njihovi članovi, koje stranka postavi u nadzorne odbore, upravna vijeća i rukovodeće funkcije moraju određeni postotak donirati stranci. Da je Posavec tako nešto stavio u Statut stranke koju je osnovao, a iznos prijavio kao donaciju u kampanji, nikakvog kaznenog djela ne bi bilo. Društvene mreže vrve sprdnjama oko Posavca, koji je korupciju konačno približio narodu, odnosno iznosima koje sad već i obični ljudi mogu i zamisliti. Koliko god da je uspješan župan i koliko god da je kuvertu zaista smatrao samo donacijom, ostavku je morao podnijeti. Njegov potez mo-

gao bi biti presedan u Hrvatskoj, koja bi konačno mogla postati zemlja u kojoj se političari ponašaju krajnje časno, onda kad bi i drugi slijedili njegov primjer. Ali, što ćemo s narodom? Onim istim ljudima koji bi tražili ostavke zbog namještanja natječaja, ali bi rado da ga njima netko namjesti. Što ćemo s onima koji bi tražili ostavke zbog mita, ali bi ga prvom prilikom dali za dobar posao? Što ćemo s onim gosparima koji se zgražaju nad Međimurcima dok podržavaju vlastite političare i njihove prijestupe radi osobnih interesa? Što ćemo sa svim onim zahvalama u kuvertama? Što ćemo sa svim onim pozivima kojima prosječni građanin pokušava riješiti prosječni problem poput termina u doktora, kazne za parking, upisa na fakultet, mjesta u vrtiću do potrebne dozvole? Korupcija možda smrdi od glave, ali se ipak čisti od repa.

4

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

COVID POTVRDE ZA ZDRAVSTVENO OSOBLJE

Ravnatelj Bekić zadovoljan liječnika, prosjek smanjuju „ZDRAVSTVENI DJELATNICI nemaju adekvatnog opravdanja za necijepljenje, ono jednostavno ne postoji. Ja apsolutno pozdravljam ovu odluku ministra’’, riječi su ravnatelja.

PETRA SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ, DUSKO JARAMAZ/PIXSELL

M

inistar zdravstva Vili Beroš najavio je kako će liječnici, medicinske sestre, ali i nezdravstveno osoblje od listopada na radno mjesto moći doći isključivo uz digitalnu covid-potvrdu. Zeleno svjetlo dobit će na osnovi jednog od tri uvjeta, a to su cijepljenje, preboljenje bolesti ili negativan test na covid. „Samo uvođenje trebalo bi biti početkom listopada. Za takvu organizaciju ipak je potrebno vremena. Moramo održati sastanke s upravama bolnica, a u konačnici, i zaposlenici će imati neko vrijeme da se ipak odluče za onu najbolju varijantu, cijepljenje“, objasnio je tada Beroš za Jutarnji list.

CIJENU TESTIRANJA NECIJEPLJENI ZAPOSLENICI ĆE USKORO SNOSITI SAMI

U prvoj fazi testiranje za necijepljenje zaposlene bit će besplatno, a planira se da se nakon mjesec i pol ili dva testiranja provode o vlastitom trošku. Iako većina, pa tako i ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić, smatraju da je testiranje trebalo odmah naplatiti zaposlenima, jer se od zdravstvenog osoblja očekuje da bude cijepljeno, Beroš je odlučio dati vrijeme za prilagodbu.

S ravnateljem Bekićem smo porazgovarali o ovoj odluci ministra i stanju procijepljenosti u dubrovačkoj bolnici.

Naime, prema posljednjim podacima Ministarstva zdravstva, u sustavu zdravstva dvjema dozama cijepljeno je 60,67 posto za-

Marijo Bekić

poslenih, a niti jednu dozu nije primilo njih 33,56 posto. Što je tiče liječnika na razini Hrvatske, necijepljeno ih je 15,75 posto.

DUBROVAČKI LIJEČNICI SKORO 100 POSTO CIJEPLJENI Prema podacima koje je iznio ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić, brojke iz dubrovačke bolnice po pitanju cijepljenih liječnika mogle bi poslužiti kao ogledni primjerak struke koja se drži svojih preporuka temeljenih na znanosti. „U našoj bolnici je zaštićeno, cijepljenjem ili preboli-

...

Prema podacima koje nam je iznio ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić, skoro 100 posto dubrovačkih liječnika je cijepljeno, a ukupna procijepljenost u bolnici jest oko 75 posto. Dubrovački liječnici tako su iznad Hrvatskog prosjeka procijepljenosti liječnika i svakako tako šalju jednu dobru poruku svim sugrađanima da vjeruju u znanost i medicinu.

jevanjem, oko 75 posto djelatnika. Naši liječnici su cijepljeni skoro pa 100 posto, imamo izvrsnu procijepljenost liječnika“, iznio je podatke Bekić. „Zdravstveni djelatnici nemaju adekvatnog opravdanja za necijepljenje, ono jednostavno ne postoji. Ja apsolutno pozdravljam ovu odluku ministra. Sporadično smo imali slučajeva da su se

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

brojem cijepljenih medicinske sestre pacijenti zarazili na odjelima, to dovodi do neugodnih situacija. Ali nikada se PCR testiranjem nije dokazala povezanost sa zdravstvenim djelatnikom vezano uz obolijevanje“, istaknuo je Bekić.

Zanimalo nas je obraćaju li se necijepljeni djelatnici ravnatelju i opravdavaju li mu se s razlozima zašto se ne žele cijepiti.

MLAĐE MEDICINSKE SESTRE NASJELE NA LAŽNE INFORMACIJE „Uglavnom se radi o medicinskim sestrama mlađe dobi. One navode negativne utjecaje na fertilitet, što je apsolutno znanstveno neutemeljeno i jedan u potpunosti neadekvatan razlog za necijepljenje, a to sve proizlazi iz lošeg utjecaja društvenih mreža. Upravo zbog toga smo kroz ljeto provodili kampanju i vršili pritisak kako bi naši djelatnici dobili prave, u struci utemeljene informacije i cijepili se“, otkrio nam je Bekić.

Podsjetimo, Michael Yeadon, bivši potpredsjednik Pfizera u kojemu je radio šest godina i onda bio otpušten tvrdi da Pfizer/BioNTech-ovo mRNA cjepivo uzrokuje neplodnost kod žena.

Njegove tvrdnje su bazirane na hipotezi da je spike pro-

tein SARS-CoV-2 virusa jako Syncytin-1, a koji se nalazi sličan proteinu pod nazivom u ljudskoj placenti. Upravo zbog toga Yeadon tvrdi da će antitijela, koje je stvorio naš organizam nakon unosa cjepiva protiv COVID-19, Problem se stvorio osim virusnog spike proteikod mlađih na, također prepoznati i Synmedicinskih cytin-1 u placenti, te će tako sestara koje uzrokovati neplodnost u žesu mahom na. Zato što taj protein Synpovjerovale u cytin-1 igra važnu ulogu u lažne informacije zdravoj funkciji placente. o povezanosti Niz domaćih i stranih stručncjepiva protiv jaka objasnili su kako je ova covida-19 i izjava puko tapkanje u mraneplodnosti. ku, i kako je logički, ali i znanNiz domaćih i stveno potpuno neutemeljestranih stručnjaka na i opovrgnuta. objasnili su kako „Zašto? Iz jednostavnog raje ova izjava puko zloga jer bi po toj logici sve tapkanje u mraku, žene koje su se oporavile od i kako je logički, COVID-19 infekcija bile neali i znanstveno plodne, a one to, hvala Bopotpuno gu, nisu. A također je i ekspeneutemeljena i rimentalno dokazano da proopovrgnuta. tutijela protiv S proteina ovog novog koronavirusa ne pre-

...

poznaju Syncytin-1 niti se na njega vežu“, objasnio je, među ostalima, i ugledni hrvatski znanstvenik Igor Štagljar, još u prosincu prošle godine. „Medicinske sestre su se znatno cijepile ovog ljeta kroz tu kampanju, a s ovom novom odlukom ministra očekujem još bolji rezultat u procijepljenosti,“ istaknuo je Bekić.

Ravnatelj Bekić je za kraj istaknuo kako zdravstveni djelatnici imaju nepunih 20 dana da donesu odluku o cijepljenju. Zanimalo nas je očekuje li ravnatelj probleme sada, znamo da tzv. „avax“ skupine znaju biti dosta glasne. Bekić je poručio kako ne očekuje otpor niti probleme s kadrom koji nije cijepljen, već se nada pozitivnom ishodu ove odluke i povećanju procijepljenosti, a za dalje, kaže, vidjet će se sve kada se situacija iskristalizira i odluka krene provoditi.

5

6

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Anketa

AFERA ‘MITO OD 10 TISUĆA KUNA’

SLUČAJ POSAVEC NEKE VIJEĆNIK poruku: Dođite u realni sektor, ne U AKCIJI USKOK-A UHIĆEN JE SAD VEĆ BIVŠI MEĐIMURSKI ŽUPAN MATIJA POSAVEC koji je dao ostavku na tu funkciju. Posavec je priznao kaznena djela za koja ga se tereti, a to su primanje mita, odnosno kuverte s 10 tisuća kuna u kampanji za mjesto u nadzornom odboru i posredovanje pri zapošljavanju. Ekipa Dubrovačkog dnevnika pitala je dubrovačke gradske vijećnike da prokomentiraju slučaj Posavec.

MARKO POTREBICA (HDZ): Nemam komentara iz prostog razloga jer je u javnom prostoru o tome sve rečeno.

SLAVICA GRKEŠ (DDS):

Od svega u toj priči, žalosno mi je da se mladi ljudi sa završenim fakultetima odlučuju na službenički posao na kojem će biti do mirovine, još da netko plaća mito za to? Je li to vrhunac ambicije, da su spremni dati mito da ih netko zaposli kako bi radili od 8 do 16 sati?

Primjerice, u Finskoj imaju velikih problema za pronalazak ljudi za ta radna mjesta, a taj posao općenito nije ni plaćen nešto posebno i ljudi se ne zadržavaju dugo.

Na mjestu ovih što primaju i daju mito nisam bila, niti ću, samo bih im preporučila da nakon što završe fakultete dođu u realni sektor. Ne treba mito i nikad nije dosadno. Stalno izlazimo iz komfor zone jer jedino tako rastemo. Onda mogu probati pronaći neki mirniji posao na temelju iskustva i kvalifikacija. Baš tužni neki životi s obje strane.

ĐURO CAPOR (SRĐ JE GRAD): Koruptivne radnje gosp. Posaveca su za svaku osudu i ne razumijem pokušaje relativiziranja ili opravdavanja koji dolaze od npr. Radimira Čačića. Korupcija do te mjere prisutna u političkom životu da je građanke i građane Hrvatske teško iznenaditi nekom novom korupcijskom aferom. Smatram da je Posavec obavezno trebao podnijeti ostavku pod teretom snimki koje nedvojbeno dokazuju nečasne radnje. Za ljude, koji već imaju pravomoćne presu-

de za nedjela počinjena prilikom obavljanja političkih dužnosti, poput nekih od vijećnika u aktualnom dubrovačkom Gradskom vijeću, ne bi smjelo biti mjesta u političkom životu. Za vladajuće u HDZ-u, uzdrmane sličnom korupcijskom aferom u Kutini ovakva afera dolazi kao naručena jer uz pomoć ove afere župana Posaveca mogu tvrditi da korupcija nije vezana samo za njih nego i za druge aktere na političkom spektru. Model političkih zapošljavanja i uhljebljivanja, dodjele pročelničkih i direktorskih mjesta koalicijskim partnerima, koji se naočigled svima provodi i u našem gradu, je karakteristika vladavine HDZ-a. Na tome se vladavina HDZ-a i temelji.

ANDRO VLAHUŠIĆ (NEZAVISNI): Kriteriji, stavovi i izjave oko Posaveca su toliko čudne i neuobičajene da je to teško komentirati. Stoga ne bih ni komentirao.

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Anketa

7

KE ŠOKIRAO, a neki imaju snažnu e treba mito i nikad nije dosadno! da je pogriješio, priznao djelo i podnio ostavku.

MARO KRISTIĆ (MOST): Slučaj Posavec me pomalo iznenadio, jer sam vjerovao kako je riječ o mladom i sposobnom čovjeku i političaru koji će se teško dovesti u ovakvu situaciju, a takvoj percepciji je svakako pridonosila snažna podrška birača koju je dobio na izborima koji su iza nas, ali i činjenica da je on župan jedne od najrazvijenijih hrvatskih županija. Iako sumnjam da u pozadini ove afere stoji nešto drugo, nedvojbeno je da je Posavec počinio kazneno djelo koje je u konačnici i priznao i podnio ostavku na mjesto župana. Mnogima je teško pojmiti kako je Posavec mogao pasti za samo 10000 kuna, jer smo zemlja koja je duboko ogrezla u korupciji i kriminalu, a navedeni iznos predstavlja sitniš u odnosu na ono koliko se svakodnevno ukrade na raznim javnim nabavama, namještenim poslovima i sl. Ono što čini razliku između Posaveca i drugih koji su ukrali milijune i za to nikada nisu odgovarali je ipak činjenica da je shvatio

Što se pak tiče drugog djela koje mu se stavlja na teret, a to je korištenje utjecaja pri zapošljavanju, tu je riječ o hrvatskoj zbilji. Lokalna politika se na žalost prečesto svodi na loše kadroviranije umjesto na borbu za boljitak građana. Svima je jasno da će zapošljavanja uvijek biti, ali kada je već tako onda imperativ treba biti na stručnim i kvalificiranim ljudima. Što se tiče načina na koji je Posavec utjecao na zaposlenja mogu samo konstatirati da kada bi tijela progona postupala prema svima jednako, i djelovala pri svakom ovakvom slučaju, rijetko bi koji hrvatski političar koji sudjeluje u izvršnoj vlasti na bilo kojoj razini ostao na slobodi. Ovakvi slučajevi sigurno narušavaju povjerenje dijela građana u politiku i političare, no porazna je činjenica da još uvijek postoji veliki dio građana kojima i puno teži slučajevi od ovoga ne predstavljaju nikakvu zapreku da bi nekome dali svoj glas.

ŽELJKO RAGUŽ (DUSTRA): Nemam komentara. Ne komentiram nacionalne političare nego lokalne jer se i kao stranka bavimo lokalnom politikom.

Nažalost i nakon ovoga slučaja kod ljudi se još više povećava nepovjerenje prema političarima, ali i ona poznata „svi su oni isti“. Naravno da je to jako loše i za građane i za sve one koji se bave politikom.

Korupciju treba razotkrivati, treba je kažnjavati, zaokruživati sudskim epilozima, tek tada vraćati jako poljuljano povjerenje građana i u institucije, sustave, politiku i političare.

Trebamo se zalagati za transparentnost, mijenjati zakone ako je potrebno i naravno kroz obrazovanje učiti o političkoj kulturi.

ANITA BONAČIĆ OBRADOVIĆ: Kao i većina naših sugrađana, iznenađena sam informacijom o uhićenju župana Matije Posaveca i kad me pitate je li trebao dati ostavku, sam je postupkom dao odgovor. Naime, priznao je počinjenje kaznenog djela, odnosno priznao je sve što mu se stavlja na teret poput zlouporabe položaja, trgovanja utjecajem, primanja mita i slično, i podnio ostavku na mjesto župana.

IVAN CETINIĆ (KLGB IVICA ROKO): Iskreno, nisam detaljno pratio slučaj Posavec. Ako je dokazano da je primao mito za zapošljavanje trebao bi dati ostavku i tu nema ništa sporno. Generalno mislim da povjerenje građana u političare skoro pa i ne postoji. To se može vidjeti po izlaznosti na izborima. Oni koji glasaju pođu jer to ‘moraju’ zbog izborne mašinerije. Žalosno je što više nikoga ne čudi primanje mita.

8

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Na zboru građana Šipanske Luke usuglašena trasa buduće kanalizacijske mreže li članovi Uprave društva Vodovod Lukša Matušić i Vicko Begović.

G

radonačelnik Mato Franković sudjelovao je u subotu, 11. rujna na zboru građana naselja Šipan-

ska luka. Glavna tema zbora građana bila je izgradnja sustava kanalizacijske mreže ovog naselja otoka Šipana pa uz gradonačelnika prisustvova-

-„Na Lopudu je u tijeku izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a za kanalizacijsku mrežu naselja Suđurađ ishodovali smo građevinsku dozvolu. Na redu je i Šipanska Luka i kao kod svih ostalih investicija kojima rukovode Vodovod i Grad Dubrovnik želimo uvažiti želje većine mještana te poslušati sve one dobre i konkretne prijedloge. Kanalizacijska mreža je ključna za turistički i svekoliki razvoj mjesta i jamac je čistog mora što nam je svima cilj“, poručio je uvodno gradonačelnik Franković, dok su

predstavnici Vodovoda, kao investitora uz Hrvatske vode, odgovarali na sva pitanja mještana.

U konačnici je na zboru građana usuglašena trasa buduće kanalizacijske mreže, a gradonačelnik je svim prisutnima uputio zahvalu na izrazito konstruktivnom dijalogu. Najavio je provođenje ciljanih izmjena Urbanističkog plana uređenja Šipanska Luka.

Izmjene UPU-a pratit će dorada dokumentacije te u konačnici ishođenje građevinske dozvole koja se prema planu očekuje u 2022. godini, kada bi trebalo početi i radovi na izgradnji kanalizacijske mreže Suđurđa.

Novi cjevovod za bolju i sigurniju vodoopskrbu Liechtensteinovog puta

U

sklopu investicije Vodovoda Dubrovnik, vrijedne 220 tisuća kuna, na Liechtensteinovom putu zamijenjeno je 75 metara dotrajalog polietilenskog vodoopskrbnog cjevovoda novim cijevima od nodularnog lijeva te su ujedno rekonstruirani postojeći vodovodni priključci i produžena hidrantska mreža. Novi cjevovod je većeg profila od dosadašnjeg, što će u budućnosti osigurati bolje uvjete i sigurnost vodoopskrbe na cijelom tom području.

Ovakvim zahvatima Vodovod Dubrovnik rješava manje kri-

tične točke sustava, koje nisu obuhvaćene Aglomeracijom Dubrovnik. ‘’Iako ovdje nema puno stambenih objekata kao u drugim dijelovima grada, ovaj dio mreže nam je bitan, a ona je tu bila poprilično stara i podložna kvarovima. Zato smo se odlučili rekonstruirati je i dugoročno osigurati neometanu opskrbu pitkom vodom’’, rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić.

Ujedno je u planu ovaj dio mreže povezati s cjevovodom u Ulici Josipa Kosora, čime će se dobiti alternativni pravac opskrbe pitkom vodom u slučaju nekog

većeg kvara, pa je postavljanje ovog novog cjevovoda većeg profila prvi korak u ostvare-

nju tog cilja. Investiciju je Vodovod financirao vlastitim sredstvima, a radovi su trajali tri tjedna.

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Nakon rušenja hotela Gruž, započela gradnja doma za starije i nemoćne

G

radonačelnik Mato Franković i v.d. pročelnice Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima Paula Pikunić Vugdelija održali su radni sastanak s voditeljem projekta iz tvrtke IGH Vedranom Kosovićem i njegovom suradnicom Natašom Dedo. Tema sastanka bila je tijek i trenutno stanje građevinsko obrtničkih radova na Rekonstrukciji hotela Gruž u dom za starije i nemoćne osobe – tipa hotel.

Kosović je izvijestio kako su zahtjevni radovi ruše-

nja i iskopa za temeljenje završeni, montirana je toranjska dizalica te je u tijeku izvođenje armiranobetonske konstrukcije. Izrada trakastih temelja koja obuhvaća izvedbu oplate i armiranje te betoniranje temelja, započeta u kolovozu, pri samom je kraju. Paralelno sa završetkom trakastih temelja izvodi se betonska ploča i zidovi suterena objekta.

Na sastanku je istaknuto da tijek izvođenja radova slijedi dinamički plan te kako nema većih problema pri izvođenju građe-

vinsko obrtničkih zahvata.

Prema najavama, građevinski radovi bit će završeni u travnju 2022., nakon čega slijedi opremanje te potom ishođenje uporabne dozvole.

Podsjetimo, zadržano je 690 četvornih metara postojeće građevine te je u planu nadogradnja oko 620 četvornih metara dodatnog prostora. Dogradnjom, nadogradnjom te prenamjenom zgrade od zadanog objekta dobit će se koristan i udoban prostor podijeljen na pet etaža predviđen za smještaj

48 umirovljenika u 32 smještajne jedinice.

Osiguravanje smještajnih kapaciteta za umirovljenike na području Grada Dubrovnika jedan je od prioriteta u segmentu socijalne skrbi ove gradske uprave. Prvi put u 51 godinu pokrenut je novi projekt ovog tipa, dok je za dom ispod Opće bolnice dozvola u postupku ishođenja, odnosno predan je glavni projekt. Dodatnih 200 stalnih i 70 dnevnih korisnika, uz 48 korisnika doma u gradnji, značajno će podignuti kvalitetu i dostojanstvo života stanovnika Grada Dubrovnika treće životne dobi.

9

10

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija Vijesti

TEHNOLOGIJA U SLUŽBI PRIRODE

Roboti će prikupljati otpad s morskog dna ”MI SMO IH DO SADA UKLANJALI uz pomoć ronioca kojima smo zahvalni na tomu. Uz ovaj projekt će to raditi roboti što će olakšati posebno na onim mjestima koja nisu dostupna.

Vjerujem kako ćemo uz pomoć robota dobiti kvalitetno rješenje za čisto podmorje”, rekao je župan Dobroslavić GORAN MRATINOVIĆ

U

sklopu županijske manifestacije Eko rujan, u starom portu je u srijedu održana konferencija za medije na temu partnerskog sastanka i preliminarnih testiranja u sklopu projekta SeaClear kojim se razvija autonomni sustav robota za prikupljanje otpada iz mora.

Naime, 15. i 16. rujna u organizaciji Regionalne agencije DUNEA, u prostorima Studentskog doma i Sveučilišnog kompleksa na Bistrini, održava se partnerski sastanak projekta SeaClear, trenutno jednog od najzanimljivijih akcija na sceni projekata financiranih EU sredstvima. Fokusna aktivnost je razvoj prototipa autonomnog sustava robota za prikupljanje otpada s morskog dna i iz stupca vode. Kao prateće događanje partnerskom sastanku, Sveučilište u Dubrovniku zajedno sa stručnim dijelom konzorcija, provodi preliminarna testiranja

dijelova autonomnog sustava robota u akvatoriju Lokruma. Župan Nikola Dobroslavić kazao je ovom prilikom kako je hrvatsko more čisto, ali ipak ima veliku količinu stvari koje tamo ne pripadaju. ”Mi smo ih do sada uklanjali uz pomoć ronioca kojima smo zahvalni na tomu. Uz ovaj projekt će to raditi roboti što će olakšati posebno na onim mjestima koja nisu dostupna. Vjerujem kako ćemo uz pomoć robota dobiti kvalitetno rješenje za čisto

Jadran je samo mali zaljev. Često mu tepamo kako je kristalno čist, ali potrebna je puno veća zaštita”, rekla je Pečarević te se zahvalila Dubrovačko-neretvanskoj županiji što je prepoznala taj problem koji se rješava na više razina, kroz niz akcija i istraživanja.

Voditeljica projekta SeaClear za Sveučilište u Dubrovniku Ivana Palunko pojasnila je kako je ovaj projekt zbog koronavirusa demonstriran tek nakon 18 mjeseci od istraživanja. On je prema njezinom mišljenju važan zbog razvoja sustava i umjetne inteligencije.

Vodeći partner projekta SeaClear Bart De Schutter s nizozemskog sveučilišta naglasio je kako će ovaj projekt pospješiti čistoću mora.

”Osnovna ideja je koristiti autonomne robote koji su operativniji podmorje”, rekao je župan Doumjesto ronioca. U cjelokupnom broslavić. sustavu koristimo bespilotne leProrektorica za znanost Sveučitjelice, a jedan od podvodnih rolišta u Dubrovniku Marijana Pebota se koristi kao kamera kako bi ćarević istaknula je kako dubrolocirao otpad, dok drugi robot puvačko sveučilište provodi oko tem hvataljke taj otpad prikuplja i 40 projekata od kojih je veliki dio stavlja u odgovarajuću košaricu”, povezan s istraživanjima mora i rekao je De Schutter. praćenja ekosustava.

SeaClear ukupni proračun iznosi nešto manje od 38 milijuna kuna, ”Drago mi je da se bavimo time a financira se u 100 postotnom i da pokušavamo pronaći rješeiznosu iz Europske unije iz pronja za antropogene utjecaje kograma HORIZON 2020, kroz koji su sve jači na Jadranu. Sredoji je za područje Dubrovačko-neAUTOR: zemno more je trenutno jedno 2021. retvanske županije osigurano viDINKO FRANOTOVIĆ, TRAVANJ od najonečišćenijih na svijetu, a še od šest milijuna kuna.

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

11

SVE U CILJU ZAŠTITE OKOLIŠA

Stiglo plovilo za nadzor morskih zaštićenih dijelova Na području naše županije je već pet ovakvih brodova, jedan za potrebe naše Javne ustanove, dva za Mljet, dva za Lastovo. To je jedan resurs kojima naši čuvari prirode mogu brinuti za nju i upozoravati na neke probleme“, rekao je Dobroslavić

J

avnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, kao korisniku projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000, u srijedu je u uvali Bistrina uručeno plovilo (RIB1 Rigid-inflatable boat, gumenjak) za nadzor morskih zaštićenih područja i područja ekološke mreže Natura 2000 Dubrovačko-neretvanske županije.

Plovilo je uručeno od strane korisnika projekta Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja – Uprave za zaštitu prirode, voditelja Službe za zaštićena područja Daniela Springera uz prisustvo predstavnika Zavoda za zaštitu okoliša i prirode nadležnog Ministarstva, župana Nikole Dobroslavića sa savjetnicom Žaklinom Marević, ravnateljice Javne ustanove Marijane Miljas Đuračić, načelnika Općine Ston Vedrana Antunice i Zapovjednika Vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Stjepana Simovića. ”Dubrovačko-neretvanska županija ima jako puno prirodnih bogatstava, a o najvećem broju zaštićenih dijelova prirode brine naša Javna ustanova i ja im čestitam na njihovom radu. Če-

stitam njima na upornom radu, ali i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja na odluci da im na ovaj način pomažu. Na području naše županije je već pet ovakvih brodova, jedan za potrebe naše Javne ustanove, dva za Mljet, dva za Lastovo. To je jedan resurs kojima naši čuvari prirode mogu brinuti za nju i upozoravati na neke probleme“, rekao je Dobroslavić.

Osnovna svrha nabave plovila za morska područja je, osim terenskog obilaska i nadzora zaštićenih područja, uklanja-

nje invazivnih vrsta flore i faune, monitoring staništa i vrsta, neposredni nadzor zaštićenih prirodnih vrijednosti, provođenje edukacijsko-informativnih radionica, provođenje akcija čišćenja podmorja i morske obale od komunalnog otpada u cilju aktivnog upravljanja, održivog korištenja i razvoja te suzbijanja ilegalnih radnji u zaštićenim prirodnim vrijednostima s konačnim ciljem zaštite i očuvanja prirodnih vrijednosti, koje doprinose ekonomskom i gospodarskom rastu područja kao i razvoju dodatne

turističke ponude područja.

Koordinacija čuvara prirode, inspekcijskih i policijskih službi može dati dobre rezultate u vidu suzbijanja ilegalnih radnji (primjerice krivolov na ptičje populacije i ribokrivolov). Stoga će nabavka plovila svakako doprinijeti učinkovitijem upravljanju i zaštiti morskih područja, a sve u svrhu očuvanja sveukupne biološke raznolikosti.

Nadalje, kako bi se zaštitila biološka raznolikost morskih zaštićenih i Natura 2000 područja, potrebno je kontinuirano provoditi konzervacijske aktivnosti.

12

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

ODRŽAN SASTANAK U GRADU

Zimskog festivala će biti, ali p KAKO NESLUŽBENO DOZNAJEMO, načelno je u planu i prilagođeni zabavni program povodom dočeka Nove godine, no niti jedno ime zasad nije iskristalizirano. Dubrovački dnevnik uputio je upit Gradu Dubrovniku odakle su potvrdili kako je planiranje krenulo, no čini se kako će puno toga ovisiti o epidemiološkoj situaciji pred nama IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Tada smo pripremali tri variTRI VARIJANTE GORAN MRATINOVIĆ, jante, odnosno tri scenariFESTIVALA GRGO JELAVIĆ/PIXSELL ja te smo do samog početka Lani su tako organizatori budno programa budno pratili prepratili situaciju do samoga kraimskog festivala će poruke Stožera civilne zaštija, a shodno tome su se mijenbiti, ali i ove godine u te Dubrovačko-neretvanske jali i planovi. obliku koji će biti prižupanije i Hrvatskog zavoda „Dubrovački zimski festival će lagođen Covid uvza javno zdravstvo,” odgovose i ove godine održati i to je jetima, zaključak je sastanka rili su iz Grada Dubrovnika na ključno. Na početku promišljankoji je održan u Gradu početupit Dubrovačkog dnevnika. ja razvili smo tri scenarija, A, B i kom rujna, kad su dionici Grada i organizatori raspravljali o programu i mogućnostima.

Kako neslužbeno doznajemo, načelno je u planu i prilagođeni zabavni program povodom dočeka Nove godine, no niti jedno ime zasad nije iskristalizirano. Dubrovački dnevnik uputio je upit Gradu Dubrovniku odakle su potvrdili kako je planiranje krenulo, no čini se kako će puno toga ovisiti o epidemiološkoj situaciji pred nama. „S obzirom na epidemiološku situaciju, koja se svakodnevno mijenja, preuranjeno je o tome govoriti. Ono što u ovom trenutku možemo reći jest to da ćemo svakako planirati sadržaje koje je moguće Kako je to izgledalo lani na Badnje jutro održati u prilagođenom obliku, slično kao i prošle godine.

Z

C,” kazao je tada gradonačelnik Mato Franković. „A je scenarij je onaj u kojem se DZF treba održati u punom kapacitetu, B scenarij je da se održi u restriktivnom kapacitetu, gdje bi koncerti bili na manjim trgovima i slično, a C je scenarij onaj u kojem bi Festival bio u puno manjem opsegu, ali i dalje u određenim fazama da se održi,“ izjavio je tada Franković, a slični će se scenariji vjerojatno pripremiti i ove zime.

BOŽIĆNI CABRIO BUS LANI JE BIO NAJVEĆA ATRAKCIJA Kad se govori o prošloj godini, vrijedi se prisjetiti kako je program naposljetku izgledao.

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

13

pod prilagođenim uvjetima U jeku drugog vala epidemije koronavirusa, kada nije bilo cjepiva u primjeni, ali ni jasne vizije kako će se situacija dalje kretati, kućice na Stradun nisu stigle uslijed povećanja broja novozaraženih i pooštravanja mjera. Konačna situacija se znatno razlikovala od one koja je bila početno najavljivana, a prema kojoj je na Stradunu trebalo biti postavljeno devet kućica, od ukupno planiranih 20 na području cijelog grada.

No, unatoč novonastaloj situaciji, Grad je bio ukrašen u blagdanskom duhu, a ulicama je naposljetku ipak odjekivala božićna glazba. Za zabavu je bio zadužen blagdanski autobus, cabrio bus koji bi ugostio dubrovačke glazbenike i zabavljače te bi oni, vozeći se po Gradu, uveseljavali prolaznike, zaustavljali se i izvodili pjesme. S njima su bili i legendarni Medo, maskota Dubrovačkog zimskog festivala, te vilenjaci, Djed i Baka Mraz, sobovi u koje su se prerušavali dubrovački glumci, članovi plesnih studija i ostali zabavljači. Oni bi se tako zaustavljali, plesali, pozdravljali prolaznike i uveseljavali ih, a posebno bi dirljivo bilo kad bi se zaustavili ispred odjela pedijatrije Opće bolnice Dubrovnik i pozdravljali najmlađe. Može se kazati kako je božićni cabrio bus lani ponajviše širio blagdanski duh dubrovačkim ulicama.

MOGU SE OČEKIVATI POPULARNI PHOTO POINTOVI

Cabrio bus je bio najveća atrakcija

Lani su atrakcija bili i photo pointovi, na kojima su se sugrađani mogli fotografirati, a na slikavanje na photo pointu na Luži se znalo čekati u redu. Popularna mjesta za fotografiranje, uz ono na Luži, su postavljena na samom ulazu na Stradun s Pila te na Trgu oružja, a za očekivati je da ćemo ih vidjeti i tijekom predstojećih blagdana.

GOSPARI NI LANI NISU OSTAJALI DOMA ZA BADNJI DAN Zbog strogih epidemioloških mjera lani su bila otkazana sva veća okupljanja i događanja, ali to nije spriječilo Dubrovčane za učinit’ tradicionalni đir po Gradu za Badnji dan. Dubrovački trombunjeri uveličali su Badnji dan u starom por-

tu, a u podne je gradonačelnik Franković čestitao Badnji dan i poslao poruku građanima za Božić. Događaj se nije posebno najavljivao, kako bi se izbjegla veća okupljanja na istom mjestu, no Dubrovčani nisu ostali doma, a to sasvim sigurno neće napraviti ni ove godine.

DOČEK JE BIO ODGOĐEN ZBOG PETRINJE U planu je lani u Dubrovniku bio i doček Nove godine, no s pogoršanjem epidemiološke situacije, on je izostao. Prvotno je u planu bilo da blagdanski cabrio bus vozi od 21:00 sati do ponoći, uz božićne pjesme i pozdravljajući sugrađane, kao i novogodišnji vatrometi s više lokacija.

No, u međuvremenu se dogodio razoran potres u Bani-

ji koji je nanio ogromnu materijalnu štetu te je odnio i nekoliko ljudskih života, pa je budžet planiran za doček Nove godine preusmjeren na pomoć tom dijelu zemlje. Ipak, dio Dubrovčana, ali i turista se okupio na Stradunu kako bi tu dočekali Novu godinu, ispijajući šampanjac koji su ponijeli i plešući valcer, ne propuštajući tako tradiciju ni u vremenu pandemije.

Sve navedeno zapravo je najbolji pokazatelj koliko je nesigurno planiranje većih i složenijih manifestacija u vremenu kad se situacija brzo mijenja, stoga je jasno kako još uvijek ne postoji jasan plan kako bi Zimski festival trebao izgledati. Ipak, zasad se zna da bi se trebao dogoditi i da bi trebao biti prilagođen trenutnoj situaciji.

14

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

ONI BRINU ZA ČISTOĆU GRADA

Ovaj posao moraju raditi ‚krš jezgre dnevno na ruke iznes RANO USTAJANJE I NAPORAN RAD obilježavaju radni dan djelatnika Čistoće koji se brinu da Stradun blista onako kako to priliči najljepšoj ulici na svijetu AIDA ČAKIĆ AIDA ČAKIĆ

-Pogledajte kako je Stradun čist, ma nema papirića

na podu! – govori ponosno Eduard Meštrović, djelatnik Čistoće, dok obilazimo povijesnu jezgru koja je još uvijek prepuna turista tijekom rujanskog popodneva. Edu-

arda i njegovog kolegu Darija Turkalja zatekli smo nakon odrađene smjene koja je počela u 5 sati ujutro, a oni su do podne, sa svojim kolegama, očistili Stradun i sporedne ulice.

Djelatnik Čistoće Dario Turkalj opisuje jedan radni dan tijekom ranojutarnje smjene.

Ujutro prvo idu do restorana i prikupljaju otpad, nakon toga kupe karton pa postavljaju korpe te pometu ulice. Nakon odrađenog posla dolazi kamion pa se velike kante ponovno vraćaju na svoja mjesta. Sve to, dodaje on, obave točno do 9 sati, a iza toga obilaze ‚rajone’ i prazne košare. Nakon odrađenog posla, j o š jed-

Dario Turkalj

nom sve obiđu prije završetka radnog vremena tako da je u podne smjena završena.

Eduard Meštrović govori kako ih ujutro po dolasku u grad dočeka gomila smeća i kaos.

- Mnogo ljudi ostavlja tek tako otpad na ulice i onda naši ljudi to moraju kupiti. Iz grada se dnevno na ruke iznese oko osam tona smeća! – iznosi zapanjujući podatak Meštrović. Naravno kako sezona slabi tako je i manje smeća.

NA PORPORELI JE OVE GODINE BIO KAZIN! Ove godine je posebno teško bilo na Porporeli gdje se okupljao veliki broj posjetitelja koji su provodili vrijeme poslije ponoći jer ugostiteljski objekti tada nisu radili.

-Tamo je ove godine bio kazin! Stakla je bilo kao u priči, ljudi su obavljali nuždu gdje su stigli iako je javni w c na

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

15

šni’ momci, jer iz povijesne su oko osam tona smeća!

Peskariji. Ma to je katastrofa. Bez komunalnih redara i policije mi tu ne možemo ništa – komentira Meštrović.

Radnici Čistoće susreću se s različitim ljudima tijekom održavanja javnih površina u povijesnoj jezgri.

-Ima onih koji su pristojni, ali i onih koji nas ne vole.

Ranije se događalo, dok bi prali ulice, da nas gađaju tećama, zalijevaju vrućom vodom i psuju jer im sme-

ta buka. Posvuda ima i dobrih i neugodnih iskustava.

Evo meni se jednom dogodilo, prije dvije godine, baš u Ulici od puča u 11 sati prije podne, jedna žena je nosila smeće i ostavila ga je kraj crkve. Zamolio sam je lijepo da tu ne ostavlja smeće, a ona se derala na mene, psovala i izgovorila mi sve najgore. No, ipak to su pojedinci koji tako reagiraju i stvaraju nam neka negativna

iskustva. Ima jako puno pristojnih ljudi koji poslušaju savjet i zahvalni su što radimo ovaj posao – govori Eduard Meštrović.

I Meštroviću i Turkalju najteže padaju vrućine pa tek onda težak fizički rad. Najteže su im bile godine 2018. i 2019. kada je turizam bio u punom jeku.

-Kad krenemo s radom od 5 do 9 sati nema stajanja. Znamo po tri majice promijeniti

do prve pauze, a ona se malo odmorimo i nastavljamo – pojašnjava Dario Turkalj koji je inače iz Slavonije, a u Čistoći radi pet godina.

U SVAKO DOBA DANA NETKO ČISTI GRAD Voditelj Odjela javne čistoće Antun Trojković govori ka-

Nastavak na sljedećoj stranici

16

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

ko su radnici Čistoće podijeljeni u smjene koje traju sve do ponoći.

-U svako doba dana mi imamo nekoga u povijesnoj jezgri. Ukupno ih je petnaestak, svatko ima svoje zaduženje i to je već uhodana ekipa koja zna što radi.

Ne možeš staviti bilo koga na Stradun, moraju to biti kršni momci – kroz smijeh kazuje Trojković.

Oni poput drugih turističkih djelatnika ne pomišljaju na godišnji odmor u sezoni, jer kako ističu svjesni su da je posao takav.

Susreću se s raznim situacijama na ulicama grada. Primjerice njihov kolega Mateo Mimica je prije dvije godine pronašao novčanik s nekoliko tisuća kuna koji je vratio

U Crijevićevoj ulici se baca smeće ispod volta, a tu je odavno ukinuto odlagalište.

vlasniku te je zbog toga nagrađen od gradonačelnika.

Nedavno je i Eduard Meštrović pronašao mobitel iPHONE koji je također vratio zahvalnim vlasnicima pa je dobio na poklon bocu vina.

-Puno toga pronađemo i vratimo pa ljudi budu jako sretni – govori Eduard koji u Čistoći radi sedam godina, a inače je iz Rame.

Turisti hvale čistoću i urednost grada što radnike čini posebno ponosnim, jer tako je njihov odrađeni posao prepoznat.

TURISTI HVALE ČISTOĆU GRADA - Ta k o jednom d o k s a m radio,

Ljudi bacaju otpad na Pelinama iako je kanta za smeće na Buži udaljena stotinjak metara.

Antun Trojković

prišla mi je jedna Engleskinja i rekla kako je grad super čist. Kazala je kako je boravila u Veneciji i brojnim turističkim mjestima, ali nigdje nije vidjela tako čist grad poput našeg. Pitala je kako to uspijevamo i šokirala se kad je čula da se o čistoći povijesne jezgre brine 12 do 15 ljudi. Inače ovaj posao moraju obavljati oni ljudi koji su spremni za rad.

Nema tu kašnjenja, jer ako netko ne dođe pola sata sve se poremeti. Točno se zna

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

kad dolazi kamion, kad smeće mora biti na Stradunu, ma svaki detalj je isplaniran – ističe Eduard Meštrović.

Najteže im pada otpad koji je izmiješan u restoranima pa ih tako nerijetko dočeka staklo, hrana, karton i svašta po nešto u jednoj kanti. Na ulicama se nađe i glomaznog otpada poput ormara, stolica, kreveta, a ima i građevinskog otpada koje ljudi preko noći izbace. Treći najveći problem su im psi i mačke koji obavljaju nuždu, a vlasnici ne kupe za svojim ljubimcima.

- Neki ljudi se ne drže komu-

nalnog reda pa bacaju smeće kad god i gdje god žele. Također ima i onih koji ostavljaju svoje smeće ispred vrata što predstavlja problem. To nam otežava posao jer sve mora biti oprano do ujutro u 5 sati kada dođe druga ekipa. Ipak, čini mi se da je stanje po pitanju glomaznog otpada bolje, jer imamo dobru suradnju s Komunalnim redarstvom – pojašnjava voditelj Antun Trojković. Olakotna okolnost im je što su i vatrogasci ove godine priskočili u pomoć i skupa peru gornje ulice.

Prošlu godinu su dobro

upamtili. Naime, tada je počela pandemija zbog čega u gradu nije bilo toliko turista, pa im je u sjećanju ostalo košenje trave kod Kneževog dvora što je bila atrakcija, a ta je fotografija obišla svijet.

-I ova godina je bila posebna jer je odjednom došao veliki broj turista što nas je sve iznenadilo. Mi točno po smeću znamo kakva je sezona i kako ljudi ra-

de – s osmijehom zaključuju Dario Turkalj i Eduard Meštrović, djelatnici Čistoće Dubrovnik zaduženi za javne površine.

Eduard Meštrović

17

18

...

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

VISOKI PLASMAN NA ZAHTJEVNOM NATJECANJU

PETAR I MARKO su među najsprem „Bilo je umora, grčeva i bolova, al INTERVENTNI POLICAJCI Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Petar Volarević i Marko Batori ostvarili su zavidne rezultate na prestižnom vojno-policijskom natjecanju u Vukovaru gdje su ostvarili drugo odnosno 20. mjesto u teškoj kategoriji od 66 natjecatelja. Time su i službeno uvršteni među najspremnije policajce Hrvatske, ali i Slovenije koja je prvi put ove godine sudjelovala na natjecanju IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

P

e t a r Vo l a r e v i ć i Marko Batori dvojac su na koje je Policijska uprava dubrovačko-neretvanska itekako ponosna, tim više što su na prestižnom vojno-policijskom natjecanju u Vukovaru ostvarili drugo

odnosno 20. mjesto. Time su ovi interventni policajci i službeno pokazali kako spadaju među najspremnije policijske službenike u Hrvatskoj i Sloveniji u iznimno teškim disciplinama. Radi se o trećem natjecanju ‚Memorijal Šimo Đamić – Štit Domovine’ održanom u Vukovaru koje ima i domoljubni karakter, pa je u sklopu zahtjevne

Marko Batori i Petar Volarević

utrke od 40 kilometara odana počast poginulim braniteljima i civilima na spomen obilježju na Ovčari, dok je cilj utrke bio u podnožju Vodotornja u Vukovaru, simbolu radnih stradanja tog grada. Po prvi put su na natjecanju sudjelovali natjecatelji iz Slovenije, ali i pripadnici MORH-a, veterani specijalne policije, kao i žene.

...

„Kolega Marko i ja smo se pripremali zajedno i najčešće smo išli na Snježnicu s utezima od 10 kilograma, kao i na Bosanku ili Srđ gdje bismo dvaput zaredom otrčali do vrha i spustili se natrag. Trkaći trening smo odrađivali i u Konavoskom polju.

Bilo je momenata kad bi nas uhvatili grčevi, imali smo dosta bolne žuljeve, bilo je umora, ali bili smo ustrajni. Stavili bismo flaster i sutra ponovno trenirali. Na natjecanju me uhvatio snažan grč, pet minuta sam legao i nisam se mogao pomaknuti. A onda sam jednostavno ustao i rekao sebi kako nema odustajanja te završio utrku kao drugi,“ kaže Volarević

U zahtjevnoj utrci tako je sudjelovalo ukupno 66 natje-

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

19

mnijim hrvatskim policajcima: li na cilju smo zaboravili na sve!“ catelja koji su se natjecali u svojim službenim odorama uz dodatnu opremu ukupne težine oko 10 kilograma i jurišnu pušku. Zadatak je bio orijentiranje temeljem dobivene karte i savladavanje rute dužine od 38 do 45 kilometara u sedam radnih točaka za koje je trebalo pokazati vještine čitanja topografskih karti, orijentacije i snalaženja u prostoru, gađanje metalne mete, alpinizam, veslanje kajaka, svladavanje pješadijskih prepreka, simulacija upada u prostoriju gdje su, sa zaštitnim balističkim štitom i pištoljem, trebali neutralizirati dvije mete protivnika i sastavljanje i rastavljanje oružja. Samoj utrci su prethodila i dva dana kvalifikacija u disciplinama gađanja kratkim naoružanjem, veslanju kajaka, motoričkim sposobnostima i gađanja jurišnom puškom.

Može se kazati kako se tu radilo o 66 natjecatelja koji su među najboljima koje MUP i MORH imaju, što dovoljno govori o rezultatima Volarevića i Batorija.

DVA PUTA ZAREDOM TRČALI NA SNJEŽNICU, SRĐ, BOSANKU… „Ovo je treći put da sudjelujem na natjecanju. Prve godine sam bio prvi, zajedno s još jednim natjecateljem, ali kako nismo mogli dijeliti

Batori i Volarević - Zajedno smo se pripremali, umorni smo, ali ponosni

mjesto, rekao sam mu da se slobodno upiše kao prvi, a ja sam zauzeo drugo mjesto.

Zadovoljan sam. Uspjeh je uopće završiti tu zahtjevnu utrku od 40 kilometara s 10 kilograma opreme na sebi i puškom, a kamoli ostvariti drugo mjesto,“ izjavio je Volarević koji itekako ima razloga biti ponosan, pogotovo što je i ove godine ostvario drugo mjesto u konkurenciji natjecatelja koji konstantno treniraju.

A za samu utrku potrebna je spremnost i kontinuirane pripreme koje traju i po dvije godine. Kako kaže Vo-

larević, nije bilo lako, s obzirom na sve obveze i treninge koje imaju i u sklopu svojih dnevnih obveza, no Policijska uprava im je izlazila u susret maksimalno, a i oni su imali snažnu volju. „Kolega Marko i ja smo se pripremali zajedno i najčešće smo išli na Snježnicu s utezima od 10 kilograma, kao i na Bosanku ili Srđ gdje bismo dvaput zaredom otrčali do vrha i spustili se natrag. Trkaći trening smo odrađivali i u Konavoskom polju. Bilo je momenata kad bi nas uhvatili grčevi, imali smo dosta bolne žul-

jeve, bilo je umora, ali bili smo ustrajni. Stavili bismo flaster i sutra ponovno trenirali. Na natjecanju me uhvatio snažan grč, pet minuta sam legao i nisam se mogao pomaknuti. A onda sam jednostavno ustao i rekao sebi kako nema odustajanja te završio utrku kao drugi,“ kaže Volarević za kojega je samo natjecanje bilo izuzetno emotivno jer je posvećeno stradalima u Domovinskom ratu.

Nastavak na sljedećoj stranici

20

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

...

Zapovjednik interventne jedinice Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Robert Đođo

Sama utrka bila je dosta zahtjevna, obuhvaćala je gađanje iz pištolja, sastavljanje i rastavljanje izmiješanih dijelova oružja, veslanje dva puta po 400 metara, gađanje simulativnih meta od kojih jedna predstavlja civila, a druga zločinca, prelaženje prepreka, povlačenje ispod simulacije bodljikave žice, a uz sve to trebalo se snaći, pronaći najkraći put, kojim je istodobno moguće stići do cilja. ‚PREPLAVE VAS EMOCIJE, NA CILJU SAM I ZAPLAKAO’ A do cilja je kao 20. od ukupnog broja natjecatelja i 16. u konkurenciji pripadnika MUP-a stigao Volarevićev kolega Marko Batori. „Meni je ovo bilo drugo natjecanje. Ove godine sam bio bolji u kvalifikacijama, ali i samoj utrci te sam zadovoljan. Za ovu smo se

utrku pripremali gotovo godinu dana svakodnevno, što kroz posao, što u slobodno vrijeme. Baza je na trčanju, snazi, izdržljivosti i preciznosti,“ kaže Batori koji dodaje kako je sama utrka bila zahtjevna, ali kako su na sve zaboravili kad su ušli u cilj. „Zapravo, cijeli taj natjecateljski tjedan je bio dosta zahtjevan. Ustajali smo rano, imali sastanke, upoznavanja, ‚briefinge’, obuke, vježbanje radnih točaka, veslanja, vježbi motoričkih sposobnosti, rastavljaja i sastavljanja pušaka i pištolja i za kraj 40 kilometara utrke. Mi smo baš dali sve od sebe, iscrpili smo se maksimalno. No, to zadovoljstvo kada ugledate cilj nitko vam ne može oduzeti. Osjećate grčeve i bolove, ali u tom trenutku sve prođe i preplavljeni ste emocijama. Prošle godine sam

zaplakao na cilju, ove godine još više,“ kaže Batori.

Zbog pretrpanih dnevnih obveza, ali i zahtjevnih treninga, zahvalni su što im je Policijska uprava dubrovačko-neretvanska maksimalno pomogla. Kažu, bez toga bi sve bilo puno teže, a ponos i činjenica kako se njihov trud cijeni i poštuje dodatna im je motivacija za daljnja natjecanja. Zapovjednik interventne jedinice Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Robert Đođo za njih ima samo riječi hvale. „Oba su dečka izuzetni profesionalci koji su uspješno spojili posao i pripreme za natjecanja. Stvarno su ponos naše jedinice i uvijek znamo kako će posao odraditi na vrhunskoj razini. Naš je posao složen i dinamičan, ali oni su spremni, a tjelesna priprema nam je u opisu posla,“ istaknuo je Đođo

„Zapravo, cijeli taj natjecateljski tjedan je bio dosta zahtjevan.

Ustajali smo rano, imali sastanke, upoznavanja, ‚briefinge’, obuke, vježbanje radnih točaka, veslanja, vježbi motoričkih sposobnosti, rastavljaja i sastavljanja pušaka i pištolja i za kraj 40 kilometara utrke.

Mi smo baš dali sve od sebe, iscrpili smo se maksimalno.

No, to zadovoljstvo kada ugledate cilj nitko vam ne može oduzeti. Osjećate grčeve i bolove, ali u tom trenutku sve prođe i preplavljeni ste emocijama.

Prošle godine sam zaplakao na cilju, ove godine još više,“ kaže Batori

koji dodaje kako uspješno funkcioniraju kao tim. „Sve stignemo, svaku ćemo zadaću koja se pred nas postavi uspješno riješiti. Djelujemo kao kolektiv i uvijek pazimo jedan na drugog,“ kaže Đođo dodavši kako je najvažnija volja. I ljubav prema poslu koju ovi momci svakako gaje.

On je dinamičan, zanimljiv, rijetko dosadan, ali i iznimno složen i odgovoran. No, za one koji su obučeni zadaća koja se uspješno izvršava. Baš kao i utrka u Vukovaru.

me o c l e W

www.sbd.hr Šetalište kralja Zvonimira 17, 20000 Dubrovnik

22

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

MANIFESTACIJA TRGANJE U VINOGRADU OBITELJI VODOPIĆ

DOMAĆIN IVO VODOPIĆ: Kad vi ove naše vinograde i tradiciju p TRGANJE, ODNOSNO BERBU GROŽĐA predvodili su Konavoke i Konavljani u narodnoj nošnji sa starim alatima, košicima i sepetima PETRA SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

M

anifestacija „Trganje“ koju organizira Udruga Agroturizam Konavle, održala se u utorak po deveti put, ovoga puta u vinogradu obitelji Vodopić u Lovornom polju u Konavlima. Trganje, odnosno berbu grožđa predvodili su Konavoke i Konavljani u narodnoj nošnji sa starim alatima, košicima i sepetima, nakon čega je slijedila prerada grožđa i druženje uz tradicionalnu glazbu i užinu. Program se upotpunio i vođenim kušanjem najboljih ko-

Ivo Vodopić, domaćin kuće i vinograda gdje je manifestacija održana

navoskih vina prošlogodišnje berbe.

Manifestaciju je otvorio predsjednik udruge Agroturizam Konavle Ivo Mujo koji je pozdravio domaćina kuće i vi-

nograda gdje je manifestacija održana Iva Vodopića i domaćina manifestacije Jakova Prlendu. „Ove manifestacije i niz ostalih koje provodi Agroturi-

...

„Klimatske promjene i sve toplije vrijeme dovele su do toga da grožđe sazre i bere se čak i 25 dana ranije u odnosu na prošlost.

Zbog toga ubrano grožđe moramo sada stavljati u hladnjače i ohladiti na otprilike 10 stupnjeva, u odnosu na sadašnjih ubranih otprilike 20 stupnjeva.

To sve zahtjeva prostor, vrijeme i nove tehnologije“

zam Konavle, za koju možemo reći da je sigurno jedna od najorganiziranijih udruga u našoj županiji, zaista doprinose očuvanju tradicije i kulturoloških naslijeđa koja

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

23

idimo kako turisti doživljavaju postaje nam obaveza očuvati je su bitna za određivanje pravca u budućnosti“, istaknuo je županijski pročelnik za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Ivo Klaić. „Ulazimo u još jednu berbu, jednu jako dobru berbu. Ova godina jest malo oskudnija po količinama, ali s obzirom na vrlo dobre klimatske uvjete, malo kiše, a puno sunčanih dana očekujemo dobra vina iz ove berbe“, rekao je domaćin Ivo Vodopić. „Moja mila i draga braćo, evo sastali se, a ne omrazili se u laku grijehu, u dugu vijeku vino pismo, a blago blagovasmo. A ovi naši pošteni domaćin boga molio pa ga umolio, dok nije doša ovi njegov veseli dan“, nazdravio je Ilija Kesovija.

KVALITETA, A NE KVANTITETA Ispričao nam je Ivo Vodopi-

Nakon berbe održalo se tradicionalno gaženje grožđa

ja i o organizaciji njegovog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. „Mi radimo

Trgalo se grožđe starinskim alatima, baš kako su to radili Konavoski stari

obiteljski, imamo malu proizvodnju, pa se berba organizira na ležeran način jer u berbi sudjeluje uglavnom samo obitelj, a pomognu nam rođaci i susjedi. Organiziramo se po sortama, svaki dan odradimo jednu sortu, a nakon toga se naravno i zabavimo. Naše količine nisu velike, od 4 do 6 tona grožđa.

Ne preferiramo količinu, nego kvalitetu. Ovu godinu ćemo imati maksimalno tri tisuće litara vina, što je za jednu obiteljsku proizvodnju dovoljno da mi u tome ipak i uživamo. Zadovoljni smo s kvalitetom naših vina. Napravi-

li smo i otklon prema turizmu prije 11 godina, naša vina su prepoznata kod gostiju u turizmu. Znalo nam je prolaziti i nekoliko tisuća ljudi kroz vinograd na vinokušnjama.

Upravo zbog toga cijenimo naš vinograd i našu tradiciju, jer kad vidimo strance kako to doživljavaju, postaje nam obaveza da ovo očuvamo“, ispričao nam je domaćin.

Nastavak na sljedećoj stranici

24

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

NI GROŽĐE NIJE OSTALO IMUNO NA GLOBALNO ZATOPLJENJE „Temperature sada rade velike razlike, da ne kažem probleme, u samoj obradi grožđa, u pripremi za ovaj tehnološki dio proizvodnje.

Velike su razlike, klimatske promjene i sve toplije vrijeme dovele su do toga da grožđe sazre i bere se čak i 25 dana ranije u odnosu na prošlost. Zbog toga ubrano grožđe moramo sada stavljati u hladnjače i ohladiti na otprilike 10 stupnjeva, u odnosu na sadašnjih ubranih otprilike 20 stupnjeva. To sve zahtjeva prostor, vrijeme i nove tehnologije. Bijelo grožđe je jako osjetljivo na oksidaciju, pa je i zbog toga uz niz drugih razloga zahtjevnije za uzgoj i proizvodnju vina, ali zbog toga je vino, u odnosu na crno, bogatije aromama i okusima“, objasnio nam je domaćin Vodopić.

Kušanje vina je predvodio somelijer Ivo Ivaniš, a mnogobrojni okupljeni turisti su mogli uživati u čašici jednih od najboljih hrvatskih vina.

Pa su tako predstavljeni Maraština Vinarije Vodopić

...

Gospođa Marija Rustan, najiskusnija u berbi, a jednako poletna kao i mladi

Vina, Vilin ples Vinarije Crvik koji je osvojio zlato na prestižnom svjetskom vinskom natjecanju Decanter i Malvasija dubrovačka Vinarije Zoro koja je na Decanteru odnijela broncu. „Kada se priča o vinu, većina prvo pomisli na Francusku, međutim, mi smo ovdje počeli proizvoditi vina prije četiri tisuće godina. Konavle je poseban dio za uzgoj vina zbog svojih temperatura, noći su hladne, što je jako dobro, posebno za crno vino, a dani su sunčani i topli“, istaknuo je Ivaniš.

Somelijer Ivaniš je jednom od kušanih vina tako dao 90 bodova, uz opasku ka-

Kušanje vina vodio je somelijer Ivo Ivaniš

ko je maksimalno bodovanje 100, ali, kako kaže, 100 bodova ne daje nikad jer uvijek postoji slobodan prostor.

NAJSTARIJA, ALI I NAJVJEŠTIJA U BERBI Pažnju je svakako privukla tetka domaćina Iva Vodopića, sestra Ivovoga oca, Marija Rustan. Gospođa Rustan će za dva mjeseca proslaviti svoj 90-i rođendan, ali to je ne sprječava da u berbi grožđa bude jednako poletna kao i mlađi okupljeni, a njena kašeta punila se jednakom brzinom kao i kod onih mnogo mlađih od nje. „Brala sam grožđe k’o dije-

Gospođa Rustan će za dva mjeseca proslaviti svoj 90-i rođendan, ali to je ne sprječava da u berbi grožđa bude jednako poletna kao i mlađi okupljeni, a njena kašeta punila se jednakom brzinom kao i kod onih mnogo mlađih od nje.

te od 10 godina, a sad mi je 90, evo ide 80-ta godina da berem. Isto je ođe bila loza, ali smo išli na konje, tako smo grožđe nosili. A sad je sve skroz drugačije, lakše je. Služi me zdravlje i još svake godine berem, imam tri koze i devet jarića, od njih muzem mlijeko i radim sir.

Nešto pojedem, nešto poklonim, malo prodam. Meni je to zadovoljstvo. ‘Ko ne voli živinu, ne može je ni hraniti. Nekome smrdi, boje se, a meni su koze k’o kućni ljubimci“, ispričala nam je gospođa Rustan dok rukama radi toliko vješto i brzo da čovjek lako zaboravi koliko joj je godina.

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

25

I ONI SU ŽRTVE KORONE

Fina u problemima zbog nedostatka ovrha, slijede drastična rezanja, ukidanje radnih mjesta i funkcija VLADA RH je u travnju prošle godine uvela moratorij na ovrhe građana, što je potrajalo sve do 18. listopada, što je u konačnici utjecalo na poslovanje Fine i izazvalo krizu I.BUTJER MRATINOVIĆ NIKŠA KLEČAK

F

inancijska agencija (Fina) planira reorganizaciju u svom poslovanju i u kadrovima, a čini se kako neće zaobići ni podružnice i ispostave na jugu Hrvatske. Kako neslužbeno doznaje Dubrovački dnevnik, u Fini u Dubrovniku bi se trebao smanjiti broj radnih mjesta, u prvom redu osoblja koje radi na šalterima. Procjenjuje se kako bi najmanje 10 osoba moglo otići, što je značajan rez. Ipak, neslužbeno doznajemo kako se djelatnicima pri tom nude otpremnine.

Također, upitno je i direktorsko mjesto u agenciji. Štoviše, Fina razmatra o potpunom ukidanju te funkcije za dubrovačku podružnicu. Osim toga, kako neslužbeno doznajemo, razmišlja se i o ukidanju dijela ispostava, poput ispostave u Veloj Luci i na Lastovu.

Sve navedeno rezultat je teške krize u kojoj se našla agencija. Prema izvješću koje je poslala Saboru, Fina je prošlu go-

dinu zaključila sa 17 posto manje prihoda, a neto dobit bila je manja za 87 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni prihodi bitno su smanjeni zbog smanjenja prihoda od poslova provedbe ovrha.

Podsjetimo, Vlada RH je u travnju prošle godine uvela moratorij na ovrhe građana, što je potrajalo sve do 18. listopada, što je u konačnici utjecalo na poslovanje Fine i izazvalo krizu. Uz to, smanjene su cijene prisilne naplate, prihod od poslova platnog prometa i usluga za građane i poduzetništvo jer su se u pandemiji češće koristile e-usluge. Ako se u obzir uz-

me podatak kako Fina na plaće osoblja potroši više od 50 posto prihoda, onda je bilo i logično kako će se rezovi najprije osjetiti na radnim mjestima.

Dubrovački dnevnik uputio je novinarski upit Fini oko spomenutih drastičnih promjena. Iz agencije nisu htjeli odavati detalje, ali su potvrdili kako će doći do promjena u organizacijskoj strukturi i broju radnika. „Fina je u veljači 2021. donijela Strategiju digitalne transformacije za razdoblje 2021. – 2025., kojom se određuju nove strateške smjernice odnosno ciljevi za idućih pet godina. Dio spomenute Strategije odnosi se na

...

Kako neslužbeno doznaje Dubrovački dnevnik, u Fini u Dubrovniku bi se trebao smanjiti broj radnih mjesta, u prvom redu osoblja koje radi na šalterima.

Također, upitno je i direktorsko mjesto u agenciji te je u planu potpuno ukidanje te funkcije. Osim toga, kako neslužbeno doznajemo, razmišlja se i o ukidanju dijela ispostava, poput ispostave u Veloj Luci i na Lastovu

optimizaciju procesa i organizacijske strukture Fine, stoga možemo potvrditi da će doći do djelomične izmjene organizacijske strukture i broja radnika. No, s obzirom na činjenicu da restrukturiranju prethodi kolektivno pregovaranje između Fine i radničkog vijeća, još uvijek nema konkretne odluke, pa stoga nismo u mogućnosti detaljnije odgovoriti na Vaša pitanja,“ odgovorili su iz Fine na upit Dubrovačkog dnevnika.

26

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

ETOM PODCJENJIVANJE SPORTSKIH USPJEHA OSOBA S INVALIDIT

Hrvatskim paraolimpijcima tek tada ćemo biti na pravo

USPJEHE HRVATSKIH PARAOLIMPIJACA bez obzira što ih u javnosti hvalimo, u podsvijesti itekako podcjenjujemo. Uzmimo samo primjer splitske Zapadne obale. Na tom su mjestu ploče s imenima svih muških i ženskih olimpijskih osvajača medalja koji su se rodili u Splitu. Pogađate, ploče s imenima splitskih paraolimpijaca nisu među njima

MARO MARUŠIĆ MARKO PRPIĆ/PIXSELL

-J

ebem ti mater, koji si ti invalid – samo tijekom posljednjeg kvalifikacijskog ciklusa za odlazak na nogometni Mundijal milijun Hrvata pred televizorom je mali milijun puta častilo Kramarića, Ivanušeca, Oršića i ostale dozivanjem majčinih reprodukcijskih organa.

Hrvati, čudan neki narod, vole u sportu vrijeđati sve one do kojih im je stalo. Početkom godine na mrtvo ime psuju majku rukometašima, pa se čak ponekad dogodi da neki (čitaj Mirko Alilović) zbog opetovanog spominjanja ženskog roditelja više ni ne žele nastupati za reprezentaciju.

Kada završi zima i matere rukometaša i skijaša odu na zasluženi odmor, hrvatska plemena dozivaju sve po spisku Marinu Čiliću, koji opet na zemljanim terenima nije uspio doći do trećeg kola. Ne samo da mu spominju majku, nego po novom i sina Balda, čak i još uvijek nerođeno drugo dijete. Što se tiče pobjednika US Opena, komentatori su toliko maštoviti u vrijeđanju da skoro postoji

nepisano pravilo o međusobnom natjecanju. Netko sa strane, iz neke kulturne zemlje bi se zgrozio na količinu uvreda, a jadan čovjek ne bi skontao da je to ustvari najobičnije isticanje ljubavi koliko god ružno zvučalo.

KOJA INSPIRACIJA Zatim dođe Europsko nogometno prvenstvo, gdje se navijači tjednima šprdaju s kopačkama Ante Rebića i pijenjem vode Joška Gvardiola, onda stignu Olimpijske igre, pa je sad na repertoaru vrijeđanje vaterpolista i ostalih, potom Hajduk ispadne u pretkolu Europe, pa Marinu Jakolišu spominju deset koljena unazad, i tako sve ukrug, iznova & nanovo.

Jedino sportsko natjecanje na kojima mater hrvatskim sportašima može biti opuštena su Paraolimpijske igre. Umjesto brutalnih psovki, Hrvati nastupe svojih paraolimpijaca (koje inače prate površno) komentiraju otprilike ovako: -Svi su oni pobjednici. Svatko tko nastupi.

-Koja su oni inspiracija!

-Nemaju noge, a vidi ih kako se bore. Svaka čast! ************************************** Karsten Braasch u pauzi gemova pripaljuje cigar i otpija guc hladne pi-

ve. Nije to nikakva preserancija, tako je radio tijekom čitave svoje karijere, pa što će sad glumatati nekog novog sebe, iako su oči čitavog svijeta uperene na teren broj 12 Australian Opena gdje je u tijeku Battle of Sexes.

Da, mediji su baš tako opisali njegov meč protiv sestara Williams održan u Australiji 1998. godine - kao ultimativnu bitku spolova. Venus i Serena isticale su prije meča da bi bez problema mogle pobijediti nekog slabije rangiranog tenisača, pa se Nijemac s pivom u ruci i cigarom u ustima ponudio da odigra meč. U tom trenutku na ljestvici je bio 203. igrač svijeta.

MUŠKI I ŽENSKI SPORT Prvo je odigrao set protiv Venus i pobijedio je 6-2, da bi potom zabacio protiv Serene, najveće tenisačice svih vremena. Nju je pregazio 6-1, kazavši na kraju meča da joj je pustio gem, jer je kavalir. Svijet je dobio znanstveni dokaz da najbolja tenisačica ikad ne može opepeliti ni muškarcu koji tenis igra skoro rekreativno, a kamoli onim najboljima poput Samprasa, Agassija i ostalih.

Eto kolika je razlika između ženskog i muškog sporta.

Pa opet nitko na kraju meča nije izjavio: -Sestre su pobjednice, svatko tko nastupi protiv muškarca, a žena je.

-Koje su Williamsice inspiracija.

-Imaju sise, a vidi kako se bore.

Svaka čast! ************************************** Iako sestre Williams ne mogu pobijediti ni njemačkog boema, iako Janica Kostelić nije ni među 500 naj-

...

Također, paraolimpijce podcjenjujemo jer kao nemaju previše konkurencije, ipak je na svijetu puno manje osoba s invaliditetom, nego zdravih, pa je samim tim lakše biti paraolimpijski pobjednik u plivanju, nego isto učiniti na olimpijadi. Oh, kakva li je ovo glupost. Pa koliko se zemalja bavi vaterpolom, koliko ih se bavi skijanjem…?

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

a treba je*at mater, om putu

27

...

Također, paraolimpijce podcjenjujemo jer kao nemaju previše konkurencije, ipak je na svijetu puno manje osoba s invaliditetom, nego zdravih, pa je samim tim lakše biti paraolimpijski pobjednik u plivanju, nego isto učiniti na olimpijadi. Oh, kakva li je ovo glupost. Pa koliko se zemalja bavi vaterpolom, koliko ih se bavi skijanjem…?

ma (jedna od njih je Anđela Mužinić s naslovne fotografije).

Anđela Mužinić još uvijek nije dobila ploču sa svojim imenom na splitskoj Zapadnoj obali

boljih skijaša svijeta, iako Blanka Vlašić ne može svladati visinu koju muškarci preskaču zavezanih nogu, nikad nitko u 21. stoljeću - fala dragom Bogu na tom civilizacijskom dometu - nije doveo u pitanje sjajne rezultate ženskih pobjednica. Prirodno je da žene zbog svoje konstitucije i manjka testosterona ne mogu parirati muškarcima i svatko s kvocijentom inteligencije većim od broja cipela to prihvaća kao nešto normalno. Divimo se Janici i Blanki kada osvoje naslov, a spominjemo im mater Maricu i oca Joška kada podbace.

Ono što je problematično u cijeloj priči jest stav čitavog društva prema sportskim uspjesima paraolimpijaca. Prvo, rijetko tko to gleda, što je tragedija sama po sebi, a još tragičnije je što je Hrvatska televizija prenosila samo minijaturan dio natjecanja iz Tokija. Drugo, većina ljudi se divi paraolimpijcima što se uopće bave sportom (sažalijevanje koje nije dobro), ali istovremeno ne priznaju veličinu njihovih rezultata. Hrvati gledaju na paraolimpijadu kao neku zajebanciju invalida, eto skupili se oni tamo da im kod kuće nije dosadno. Ti sportovi

kojima se oni bave su više nekakva rekreacija, nešto bez veze, nikako vrhunski sport. E tu brutalno griješe. Paraolimpijci prolaze strašne pripreme, ogromna odricanja, nevjerojatne treninge, sve je isto baš kao kod olimpijaca. Pa opet, njihove rezultate, bez obzira što ih u javnosti hvalimo, u podsvijesti itekako podcjenjujemo. Uzmimo samo primjer splitske Zapadne obale. Na tom su mjestu ploče s imenima svih muških i ženskih olimpijskih osvajača medalja koji su se rodili u Splitu. Pogađate, ploče s imenima splitskih paraolimpijaca nisu među nji-

PODCJENJIVANJE U PODSVIJESTI E to je čisti dokaz koliko kao društvo cijenimo uspjehe paraolimpijaca.

Uvijek nam je negdje u podsvijesti da Mihovil Španja nema šanse protiv Michaela Phelpsa i - htjeli, ne htjeli - na taj način osporavamo nevjerojatne podvige našeg sugrađanina. Ali postavimo stvari ovako – ima li Michael Phelps šanse protiv Španje bez noge? Sad se stvari skroz mijenjaju. Je li Lionel Messi bolji od paraolimpijskih nogometaša koji igraju s jednom nogom i štakama? Daj mu štake, zabrani mu da igra s jednom nogom, i ja sam siguran da nije.

Nastavak na sljedećoj stranici

28

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

To su stvari koje se ne mogu uspoređivati. Je li bolji vozač Michael Schumacher, Sebastien Loeb ili Marc Marquez? Nema odgovora na to pitanje, jer nastupaju u skroz drugačijim disciplinama. Isto kao što se sport dijeli na muški i ženski, tako postoji i paraolimpijski. I ne, nisu svi oni pobjednici, nego su pobjednici oni koji su prvi. Oni su najviše truda uložili, najviše odricanja i mukotrpnog treninga.

Također, paraolimpijce podcjenjujemo jer kao nemaju previše konkurencije, ipak je na svijetu puno manje osoba s invalidite-

tom, nego zdravih, pa je samim tim lakše biti paraolimpijski pobjednik u plivanju, nego isto učiniti na olimpijadi. Oh, kakva li je ovo glupost. Pa koliko se zemalja bavi vaterpolom, koliko ih se bavi skijanjem…? Kakva je tu konkurencija? Nema nikakvog smisla na ovaj način gledati sport, jer bi se po toj logici igrala samo tri sporta koja su rasprostranjena doslovno svuda po svijetu – nogomet, košarka i tenis (plus stolni tenis gdje za pobjedu moraš biti bolji od milijardu Kineza). Uostalom, pokušajte biti prvak bilo čega u svom kvartu pa ćete vidjeti

kako je to teško, a o svjetskoj razini da i ne govorimo. *********************************** -Jebem ti mater, koji si ti invalid – tek kada milijun Hrvata pred televizorom bude spominjalo reproduktivne organe ženskih roditelja hrvatskih nogometnih paraolimpijaca bit ćemo na pravom putu.

To će značit da gledamo i strepimo, da prihvaćamo njihove sportske uspjehe, da Hrvatska televizija napokon prikazuje cijelu Paraolimpijadu koju zdušno pratimo bježeći s posla.

Da postoje pobjednici čija ćemo imena ugravirati u Zapadnu oba-

lu i da postoje gubitnici koji se moraju još jače potruditi.

Naravno da nikad i nigdje nije lijepo spominjanje matere, to je navika koje bismo se trebali riješiti ne samo u sportu, ali kada je već tako kako jest, shvaćate poantu, psovanje majke paraolimpijcu – paradoksalno, ali istinito - bit će dokaz da smo kao društvo dosegli novi civilizacijski pomak. Da smo ih napokon prihvatili, baš kao što smo – fala dragom Manituu na tom dosegu – prihvatili sportašice iako glat gube od pijanih i napušenih njemačkih probisvijeta.

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

29

Piše: VJERA ŠUMAN

Mjera i sklad

e

- jesam nas popisala i sad mi ostaje pričekati popisivača i dobaciti mu šifru s udaljenosti od metar i po do dva. Moram se prisjetiti kako smo u školi radili male papirnate aviončiće gađajući školsku ploču jer ću tako povećati domet šifre, a smanjiti kontakt bliske vrste. Baš je super kako je Zavod za statistiku, skupa sa svojom šeficom i dodatnim šefovima, uspio zadnjih godinu dana živjeti u Hrvatskoj i u Europi, potpuno odvojen od svega što se na tom prostoru događa. Pa su sad jako iznenađeni. Blaženi, pojma nisu imali o koroni, pojma nemaju o mukama s cijepljenjem, nikad čuli o zabrani ulaska u zatvorene prostore bez testa ili Covid potvrde. Ništa ne znaju o traumama koje stalno napadani smantrani Beroš prolazi ne bi li nagovorio građane na cijepljenje i odobrovoljio Plenkija, kojem je već pomalo puna pipa Beroša.

Imenovana je gospođa šeficom, godinu dana prije korone pa valjda od silnog posla u Državnom zavodu za statistiku nije ubrala muke građana, koje sad pošto poto hoće popisati. Čemu se brinuti kad će isti ti građani platiti testiranja svih popisivača koji nemaju Covid potvrde jer Zavod nije smatrao potrebnim osigurati od zaraze građane koji će trebati pomoć popisivača jer nisu e-pismeni. Upravo to i jesu stariji i najugroženiji od prokletog virusa. Sad su jako iznenađeni i uvrijeđeni što građani negoduju zbog različitih kriterija u miloj nam Domovini. Pa su iznenadili i, ni krive, ni dužne popisivače, koje su sami izabrali i educirali, ali im, eto, nije palo na pamet tražiti Covid

potvrde. Točnije, nije ih bila briga jer su navikli da kao državna institucija mogu što, kad i kako hoće. a to vrijeme Grbin muku muči sa svojim izbačenim članovima koji su mu nepozvani došli na sastanak pa se odlučio za varijantu bijega sa sastanka. Donošenje odluka, preuzimanje odgovornosti za odluke, odlike su dobrih vođa. Ima onih koji su prirodni vođe, ali većina nije takva. Godine školovanja koje stvaraju štrebere uz poplave petica, ali ne i one koji kritički promišljaju, argumentirano raspravljaju i u stanju su donositi odluke.

Sve kao posljedica našeg upornog, ne talasaj sustava školstva, koje vapi za reformama. Ali, nitko nema tri čiste donijeti argumentirane odluke i onda ih provoditi, zbog pritisaka klika koje se rukama i nogama bore za status quo. Nije lako donositi odluke, ali one su neophodne i razlikuju one koji imaju viziju i pomiču se s mjesta od onih koji cijeli radni vijek provode pod parolom, ‚pusti me stat.’ I tako nam prolaze brojne izgubljene godine, bez reformi , bez odluka u zdravstvu ili državnoj upravi, mirovinskom sustavu, gospodarstvu, pravosuđu ili školstvu. Bez reformi, bez pomaka naprijed, ali nam je državni vrh, sudeći po izjavama, zadovoljan da zadovoljniji ne može biti. Jednako kao i oporbenog Grbina, netko ih je uvjerio da je kretanje unazad zapravo korak naprijed. Ponekad gotovo i sama u to povjerujem jer neke odluke koje ipak donesu su prečesto ‚’Bože me sačuvaj’’ pa ispada bolje da ništa ni ne odlučuju.

Z

S

tigle me godine. Dobro pamtim gužvu i dobru atmosferu kakva je nekad bila na malom Stradunu na Babinom kuku. I investitori, tadašnji hoteli, i arhitekt upravo tako su i zamislili mali Stradun kad su ga radili. Kao mjesto okupljanja, i gostiju, i domaćih. Tamo je bilo, osim ugostiteljskih sadržaja i krasnih malih galerija u kojima su se odvijale čak vrlo dobre izložbe. U Markovićevo vrijeme tamo je bio prvi Duty free shop. Kakve su samo tamo tada bile navale na cigarete i parfeme.

Hrlilo se navečer điravati na mali Stradun. Sad je prazan i pust, većinom godine samo poneki prolaznik, ugostiteljstvo slabo ili nikako. Domaćih ni za lijeka. Što će tamo kad se godinama sve činilo da ih se otjera. Malo pomalo postaje resort zatvorenog tipa. Upravo zato je najveća odgovornost na Gradu, na gradonačelniku i Gradskom vijeću, o tome hoće li taj bolno odsječeni dio Babinog kuka biti kvalitetan dio grada u kojem će uživati i gosti, ali i domaći ljudi jer upravo suživot jednih i drugih daje poseban duh i čar nekoj turističkoj destinaciji. Nitko zdrave glave ne očekuje da ostanu hoteli koje je pojelo vrijeme. Naravno da je potrebno graditi nove u skladu s potrebama turista kao i brojnih zvjezdica koje Grad treba i zaslužuje. Ali upravo je ovdje, u ovom Gradu ‚mjera i sklad’ bila maksima po kojoj su gospari, i živjeli, i gradili. I upravo zato ništa više, ali ni ništa manje od toga, jedino je čime se treba voditi pri odlučivanju o Babinom kuku. Čuvajte sebe i svoje jer to je i smisao borbe protiv virusa, ma koji po redu bio. Eto vas.

30

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Noćni život

TKO ĆE ŠTO REĆI?

Pokraj Kina Slavice otvorio se novi u konačan odgovor na pitanje jesu li D UVIJEK UŠTOGLJENI, nesposobni za opuštanje s vječitim strahom što će tko reći ako zaplešu na Insomniju, desetljećima su Dubrovčani stajali s čašom u ruci i gledali kako zabava skupa sa životom prolazi pokraj njih MARO MARUŠIĆ

Š

to je bilo prije: kokoš ili jaje?

Mujo kaže da je prije bilo i kokoši, i jaja, i pršuta, i sira, i odlazak na more… Ne misli samo Mujo tako, gotovo svi će reći da je prije bi-

lo bolje, uključujući i Dubrovčane. U njihovo doba, ne znaju to mladi danas, mogao si birati gdje ćeš izaći i sve je prštalo od zabave. Legendarni Bourbon Street, diskoteka Sun City, pa u Gradu Be Bop, Aquarius, Funky, Otok, Lazareti, nešto kasnije Divinae Follie, Ludwig, Casablanca, Fuego, Polo…

Da, stvarno, rekao bi čovjek ovako s odmakom, da je noćni život Dubrovnika na prijelazu milenija bio bolji od Las Vegasa, pa opet, sjećam se toga kao da je jučer bilo, mi nikad nismo bili zadovoljni izlascima. Živo pamtim jednu večer iz druge polovice devedesetih godina kada smo bezidejno sjedali na Sponzi, pa su nam

...

Tko će što reći, ta kratka upitna rečenica uništila je zabavu generacijama Dubrovčana

prišli neki zalutali stranci, prvi nakon rata.

-Gdje ćemo izaći? – pitali su nas, a mi smo se grohotom nasmijali.

-Niđe!

Pa čekaj malo kako niđe, kad

Pokraj Kina Slavice otvorio se novi ugostiteljski objekt, točnije jazz lounge bar

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Noćni život

31

ugostiteljski objekt koji će dati Dubrovčani nesposobni za zabavu?

Vlasnici planiraju dovoditi jazz izvođače na saksofonu, klaviru, violini…

smo gore nabrojali brojne lokale, noćne klubove, čak i ulicu? E, to je pravo pitanje. Zašto smo bili nezadovoljni noćnim životom, iako je ponuda bila dobra? Odnosno stvari valja postaviti ovako: Što je bilo prije: loša ponuda mjesta za noćni život ili naša nesposobnost da se zabavimo?

Ne treba imati doktorat iz socioloških znanosti da se da točan odgovor - Dubrovčani se nikad nisu znali zabaviti, a tako je sve

do današnjih dana. Samo se sjetite noćnih provoda iz Bourbona. Ljudi poredani s obje strane ulice s čašom u ruci, umjesto da plešu, gledaju koga sve ima kao da su u gvardiji. Vrhunci večeri bili su prolasci vozilima kroz Bourbon da se bude viđen. Rijetko tko bi cupkao, jer uvijek je u zraku visjelo pitanje: Tko će što reći?

VJEČITI STRAH

Tko će što reći, ta kratka upitna

rečenica uništila je zabavu generacijama Dubrovčana. Uvijek uštogljeni, nesposobni za opuštanje s vječitim strahom što će tko reći ako sada zaplešu na Insomniju, desetljećima su Dubrovčani stajali s čašom u ruci i gledali kako zabava skupa sa životom prolazi pokraj njih.

Onda su ostarjeli i sada lažu mlađe kako su se dobro zabavljali. Ne biste vjerovali, bilo je čak i takvih trenutaka kada su se ljudi zaista provodili, ali oni će vam

uvijek u prepričavanju tih dogodovština preskočiti ključnu stvar - drogu. Jedino kada bi u sebe sasuli hrpu ecstasyja i speeda, ljudi bi se prepustili. Tako je zahvaljujući nedozvoljenim supstancama doček Nove 2000. godine zaista bio spektakularan s pregršt partyja elektronske glazbe, a

Nastavak na sljedećoj stranici

32

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Noćni život

i u kasnijim godinama na brojnim lokacijama (od kojih je najpoznatija ona na Belvedereu) atmosfera je bila vrhunska. Da nije bilo droge, mladi bi se pretvorili u stare babaroge bez da su ikad zađuskali. Tek su tablete ecstasyja i ćize speeda (za koku se tada nije imalo para) mogle pobijediti tvrdoglavi stav tko će što reći.

Danas opet kukaju i stari i mladi da nema dobrog mjesta za zabavu, ali to je neviđena laž.

Imamo Revelin koji dovodi najpoznatije DJ-eve svijeta, što lokalci čak i priznaju, ali

ne odlaze tamo, jer je skupo.

Pa dobro, cijene nisu za svakodnevni izlazak, ali par puta godišnje svatko može priuštiti, a program je zaista vrhunski. Da mi je netko prije 15 godina rekao da će u Dubrovnik svake godine dolaziti Fedde Le Grand, mislio bih da treba liječenje.

A što tek reći za Morcheebu koja je nastupala u Solitudu?

Ili Femija Kutija i Bebel Gilberto koji su održali koncert na Orsuli? Kao klinac sanjao sam o dolasku svjetskih imena u naš grad, a kada se to napokon do-

godilo, ostao sam razočaran.

Femi Kuti i Morcheeba održali su spektakularne koncerte čiji bi ritam podigao mrtve iz grobova, pa opet svega nekoliko desetaka ljudi je bilo briga tko će šta reći. Ej, kako je to moguće? Umjesto da se čitava publika njiše nošena taktovima ponajboljih svjetskih dizača pozitivne energije, ljudi su opet sjedali sa strane s čašom u ruci i pitali se tko će šta rekla-kazala ako im noge krenu pratiti ritam? Dođe gotovo žao njihovim roditeljima što im djeca nisu uzela droge da se malo zabave.

PUNO DOBRIH MJESTA

S tarace puca spektakularni pogled na more

TUP je također posljednjih godina postao sjajno mjesto za izlaske. Dubrovnik Beer Company stalno dovodi zanimljive izvođače, slično kao i Love Bar. Muzika na oba mjesta bude izvrsna, ali zabave skoro nikad ne bude. Samo se sjedi kao da je riječ o crnogorskim olimpijskim igrama. Vlasnici tih objekata napravili su sve u njihovoj moći da ljudima bude dobro, ali ovi kao da se jednostavno ne mogu zabaviti. U TUP-u je trebalo biti otvoreno još jedno mjesto u sklopu Kulturnog centra Jadran, ali je korona poremetila planove. Ma da ih se otvori još deset, bojim se, svuda bi atmosfera bila kao na sprovodu.

Tko će šta reći?

Imamo još uvijek Lazarete, Gusar u Mlinima, Coco bar u Platu, sad se evo otvorio i Ponat kraj Mandrača…, sve su to sjajna mjesta koja se trude s programom, ali, nažalost, rezultat je svuda više-manje isti – sjedačina s čašom u ruci i špijunska promatračina kao

...

Dubrovčani se nikad nisu znali zabaviti, a tako je sve do današnjih dana. Samo se sjetite noćnih provoda iz Bourbona.

Ljudi poredani s obje strane ulice s čašom u ruci, umjesto da plešu, gledaju koga sve ima kao da su u gvardiji

da je u tijeku akcija UDBA-e Ništa nas ne smije iznenaditi. I ono vječito legendarno pitanje.

Ovih dana pokraj Kina Slavice otvorio se novi ugostiteljski objekt, točnije jazz lounge bar.

Vlasnici, među ostalim, planiraju dovoditi izvođače koji bi na klaviru, saksofonu, violini… izvodili đeziju. Još od starog, dobrog Trubadura nismo imali takvo mjesto s tim da je ovo možda čak i bolje, jer ima više mjesta za đuskanje sa spektakularnim pogledom na more. Planiraju kupiti klavir koji bi mogao zasvirati svatko od posjetitelja, a spremaju i brojna druga iznenađenja poput organiziranja likovnih izložbi. To su vrhunski temelji za potencijalnu zabavu, ali opet malo tko vjeruje da će se i tamo događati nezaboravne noći. Kako god, novi lokal s jazz pričom zaokružit će, sve u svemu, vrlo dobru ponudu u Gradu i dati konačan odgovor na pitanje jesu li se Dubrovčani cijepili protiv zabave?

Sad bih vam odmah ponudio rješenje, ali bojim se tko će što reći.

BROJ 1 PIZZERIA U GRADU.

I IL EN IJ OC I ST O G

POSEBNE PONUDE: UTORKOM: #TripleTuesday Za dvije naručene pizze, treća gratis, po vašem izboru PETKOM: #JumboFriday Za svaku naručenu jumbo pizzu, jedna standardna gratis, po izboru NEDJELJOM: #SundayMeating Za dva naručena jela s roštilja, treće gratis, po izboru.

Narudžbe i dostava na: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

PROMO

34

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Zrinka, Davor i Klara - roditelji se s pravom ponose kad ljudi cijene kćerine kreativne informatičke ideje i doprinose

Luka i Božo - dugogodišnji rad u turizmu je obojici radost, a ne muka

Nada i Zdenko - stalno zajedno, i na radu, i u Gradu

Dubravka i Anita - sestrama je uvijek drago zajedno poći i vanka

Miho i Ana - uvijek je na Stradunu lijepo sresti drage ljude i vidjeti lica nasmijana

Mišo i Josip - dok se u predahu uživa, oči i u Portu za buduće slike otkrivaju bogatstvo novih dubrovačkih motiva

Grgo i Goran - i jedan i drugi je uvijek za razgovor spreman i za šalu oran

Nea i Aida - gust je na taraci Gradske sjedati, uz osvježenje i živost oko sebe gledati

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tanja i Dražen - u Švicarskoj su na radu, odmore najradije provode u svom voljenom Dubrovniku gradu

Šime i Ana - kad iz škole dođe Patrik, a iz vrtića Sara, dječicu poslije objeda čeka i zakuska odabrana

Renko i Leni - čim se doma dođe s broda, rado se zajedno dragim Dubrovnikom i prohoda

35

Veliku, 65. obljetnicu mature 8 a i b Gimazije Dubrovnik, generacije 1955/1966, u utorak, 14.09.2021. su proslavili Davor Poković, Nikola Ćićo Obuljen, Joško Jelavić, Nikola Isufi, Grga Topalović, Đuro Vukosavić. Suad Braco Ahmetović, Berta Dragičević, Mirija Njirić, Mirjana Lile Isufi, Nedjeljka Vučić, Nada Ilić i Pavica Obuljen

Perica, Niko i Ivo - o koječemu, pa i oldtimerima i iskusnim dugogodišnjim vozačima razgovaraju živo

Ivana, Kristina, Ivana i Maja - u Gradu dočekati “šeficu” svih hrvatskih turističkih vodiča dubrovačkim kolegicama radost je bez kraja

36

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

POVIJESNI PREGLED BRODOVA REZERVATA LOKRUM

ZRINSKI I SKALA ove godine slave 50. rođendan, izgrađeni su u brodogradilištu u Mokošici Zajedničkim naporima Uprava Rezervata Lokrum, ali i posada, prema mišljenju brojnih sugrađana, besprijekorno svih ovih godina održavaju svoje brodove koji su prevezli milijune i milijune putnika na jedinstven otok Lokrum.

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

T

uristi su za svoga boravka u Dubrovniku uvijek rado posjećivali Lokrum. Prvi barkarijoli su vozili na vesla između Gradske luke i Lokruma, a u ljetnoj sezoni 1904. parobrodići MARIJAi URSUS su svakodnevno plovili od 8:00 do 20:00, i to svako pola sata prema Lokrumu. Vlasnik URSUSA je bio Jako Batinić. Parobrodić je izgrađen u Engleskoj, nabavljen 1902., za pogon parnog stroja je koristio garbun, plovio je 7 milja na sat, a mogao je udobno smjestiti 14 putnika. Vlasnici MARIJE su bili Frano Goll i Ivo Jelić. Nabavljen je 1901., bio je duljine 8,10, širine 2,10 i visine jedan metar.

Navest ću i ostale parobrode koji su povremeno plovili po želji putnika na Lokrum ili u bližu

okolicu, a neki od njih su održavali i pruge. Nakon izgradnje hotela Imperial 1897. kojega je izgradio Austrijski Lloyd, nabavljen je mali parobrodić imena IDA za prijevoz hotelskih gostiju, ali i za ostale turiste i čeljad Grada.

Vozio je izlete po okolici, ali često ih je dovodio na Lokrum te postoji jedna lijepa fotografija parobrodića IDA u Portoču. Taj parobrodić je bio izgrađen 1888. u Trstu, imao je 7 brt-a , duljine 12,64 i širine 2,5 metara. Na njemu su bila zaposlena tri člana posade, a mogao je prevoziti 30 putnika.

Zapovjednik broda je bio Frano

Goll, inače brodski agent Austrijskog Lloyda u Gružu.

Drveni parobrodić MAUZ je izgrađen 1894. u Gružu, duljine 9,0, širine 2,5 metra, bio je visok 1,2 metara, a vlasnik mu je bio Robert Škoda. Vlasnik parobrodića ANČICA je bio Jako Bojanović, a parobrodića ELENANikola Srinčić, oba su nabavljena 1901. godine. Na Lokrum su još povremeno dolazili parobrodići: LACROMA, TONĆI, VENĆESLAV od Jaka Batinića, SOKO, SOKO II, motorni brodić RAGUSIN i nakon Prvog svjetskog rata male motorne brodi-

ce kao što su Dixie, Victoria, lijepa barka od mahagonija od barkarijola Giusti Težaka itd...

CJENIK USLUGA IZ 1910.

Poznat je cjenik njihovih prijevoznih usluga iz 1910. godine (izvor : Ivo Perić). ‚’Za prijevoz barkom iz Gradske luke do luke u Pilama, do najbližeg iskrcavališta na Lokrumu ili do Betine špilje plaćalo se odlazak, za jednu osobu 60 para tj hellera (para je bila domaći sinonim za heller kao dio austrijske krune), za 2 osobe svaka po 30 para, za više osoba svaka po 24

Naručitelj brodova bilo je Hotelsko Dubrovnik.

Izvor: Slobodna Dalmacija, 14. rujan 1971.

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Zrinski i Skala u završnoj izgradnji.

Izvor: Slobodna Dalmacija, 14. rujna 1971. pare, a za odlazak i povratak za 1 osobu 80 para, za 2 osobe po 50 para, za više osoba svaka po 40 para. Noću i to „točno i za vrijeme vojničke retirate (bubnjanja na sanak)“ prijevoz barkama se plaćao za jednu trećinu više.Ako bi putnici zahtijevali da zbog nevremena ili potrebe brže vožnje veslaju dva veslača, cijena prijevoza je također bila uvećana za jednu trećinu. Putnici su mogli iznajmiti barku i za duže vrijeme te bi ih prvi sat koštao 1 krunu, a za svako pola sata dalje po 50 para (hellera). U barkama koje su bile u službi javnog prijevoza, morale su, na vidljivom mjestu, biti istaknute cijene.’’

POČETAK RADA JAVNE USTANOVE REZERVAT LOKRUM

Organizirani istraživački rad u području oceanografije i ribarstva u Dubrovniku započeo je nakon Drugog svjetskog rata osnivanjem Ribarstvene stanice

1946. godine i utemeljenjem Biološkog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) 1949. godine. Pri Biološkom institutu su bili prvi početci rada Rezervata Lokrum, ali je JAZU 21. siječnja 1967. predložio izdvajanje rezervata tako da je Javna ustanova Rezervat Lokrum u potpunosti samostalno započela s radom 29. veljače 1968., prijestupne godine.

Od samog početka javnog prijevoza na Lokrum spominju se manje brodice tipa lajboti, bilo ih je nekoliko te su dva bila aluminijska, a četiri su bila drvena.

U kolažu svih brodova Rezervata Lokrum je i plavi lajbot koji je tada bio u vlasništvu Vedrana Grabovca. Prvi brod u vlasništvu Rezervata je bio POLAČE, te su kasnije nabavljeni pod registarskim brojem: BRODICE, LEUT, METKOVIĆ (pod registarskim brojem 351 DB) kasnije kao brod LOKRUM, a pod brodom SKALA (prva), ZRINSKI,

SKALA i ARGOSY.

NARUČITELJ

37

naručilo poduzeće Hotelsko Dubrovnik i da su za njihovu izgradnju platili dva milijuna ondašnjih dinara. Hotelsko Dubrovnik je imalo interes ulaganja u brodove jer su imali svoje ugostiteljske objekte koje je trebalo napuniti s brodovima većeg kapaciteta, a oni su u jednoj plovidbi mogli dovesti svaki po 200 putnika. Odmah nakon porinuća Hotelsko Dubrovnik je oba broda prepisalo na Rezervat Lokrum tako da su u Lučkoj kapetaniji Dubrovnik 1971. već upisana na vlasnika Javnu ustanovu “Rezervat Lokrum’’. To je i vidljivo u njihovom e- upisniku brodova kao i u Hrvatskom registru brodova iste 1971. godine, a koji su im prije prvih plovidbi dali odgovarajuće svjedodžbe.

Brodovi su se gradili u brodogradilištu / škaru Mokošica po nacrtu ing. Đina Lasića, a koji je tada bio u vlasništvu brodogradilišta Greben iz Vela Luke. Od bro-

Brodovi spremni za sezonu . Izvor: Slobodna Dalmacija, 6. ožujka 1972.

GRADNJE BRODOVA ZRINSKI I SKALA JE BILO HOTELSKO DUBROVNIK

Iz novinskog članka Slobodne Dalmacije od 14. rujna 1971. je vidljivo da je ZRINSKI i SKALU

dograditelja se spominju Ivo Buratović, Kapetanić, Gardašanić, Badelj, Filippi i još nekoliko naših

Nastavak na sljedećoj stranici

38

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Prvo isplovljenje Skale za Lokrum 1972.

i brodograditelja iz Vela Luke.

Iz novinskog članka Slobodne Dalmacije od 18. svibnja 1971. je vidljivo da su oba broda trebala biti predana na korištenje do početka srpnja, ali zbog obima posla i gradnje još nekoliko brodova istovremeno, kasnili su.

NAJPOSJEĆENIJE DUBROVAČKO IZLETIŠTE

Slobodna Dalmacija od 24. rujna 1971. godine navodi da je Lokrum posjetilo od 1. svibnja do 20. rujna oko 120 tisuća Dubrovčana i turista, a što je u odnosu za isto razdoblje 1970. godine povećanje od 30 posto. Ujedno se Lokrum tako svrstao u najposjećenija dubrovačka izletišta, koje posebice pruža sve ugođaje u vrijeme trajanja kupališne sezone, jer pored bistrog mora, ugostiteljskih i drugih usluga debela hladovina stoljetnih borova djeluje kao melem u toplim danima.

U protekloj sezoni izletnike su prevozile četiri brodice rezervata Lokrum i brod SKALA (prva) dok će uskoro flotila biti po-

vezana s dva nova broda koja će doprinijeti da otok Lokrum bude još posjećeniji jer će odjednom svaki od njih moći primiti po 200 putnika.

ZRINSKI je porinut u more 28. svibnja, a SKALA 20. listopada 1971. godine te je nastavak radova uslijedio na vezu brodogradilišta, kao i testne vožnje koje su bile pod nadzorom Registra koji im je iste godine dao sve potrebne svjedodžbe za sigurnu plovidbu s 200 putnika.

U novinskom članku Slobodne Dalmacije od dana 6. ožujka 1972. piše da se brodovi nalaze vezani u Gružu te da su spremni za plovidbu. Iste godine se trebalo riješiti veoma derutnog broda SKALA (prva) koja je bila isto vezana u Gružu te se sjećam razgovora sa Stijepom Petkovićem Pempom koji mi je rekao kako su brod napunili kamenjima i oteglili na 1000 metara od Lokruma i tamo ga potopili.

TEHNIČKI PODACI BRODOVA

Motorni brod ZRINSKI ima 51,6 BT-a (volumen), dug je

20, širok 5,9 metara, a gaz na ljetnoj teretnoj liniji je 875 milimetara. Ima duplu posadu te su naizmjenice uvijek po 3 člana posade, a može prevoziti 200 putnika. U samoj izgradnji su mu ugrađena dva motora Torpedo - 4 cilindra, jačine 45 kilowata ili 60,3 konjskih snaga.

Godine 2000. su mu ugrađena dva nova motora Catepillar svaki po 155 konjskih snaga, a od 2016. mu po treći put ugrađuju po dva nova motora Cummins jačine 250 konjskih snaga svaki.

Motorni brod SKALA ima 51

BT-a (volumen), dug je 20, širok 6 metara, a gaz na ljetnoj teretnoj liniji je 950 milimetara.

Ima duplu posadu te su naizmjenice uvijek po 3 člana posade, a može prevoziti 200 putnika. U samoj izgradnji su mu ugrađena dva motora Torpedo - 6 cilindra, jačine 140 konjskih snaga. Godine 2003. su mu ugrađena dva nova motora Caterpillar svaki po 155 konjskih snaga, a od 2017. mu po treći put ugrađuju po 2 nova motora Cummins jačine 250 konjskih snaga svaki.

Prva održavanja broda su se obavljala u brodogradilištu Greben - Vela Luka u Mokošici, a od 80.- tih godina u brodogradilištu Greben - Vela Luka u Vela Luci. Od 2008. godine redovno održavanje oba broda je u brodogradilištu Betina na otoku Murteru.

BRODOVI U DOMOVINSKOM RATU

ZRINSKI i SKALA su dočekali rat u Dubrovniku. ZRINSKI je završio potopljen u ACI Marini Dubrovnik, a SKALA je bila pogođena s dvije granate u lijevi bok i u provu, ali je zadržala plovnost. To se

Zrinski potopljen u ACI marini Miho Pracat za vrijeme Domovinskog rata

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

39

Nakon sedam mjeseci okupacije povratak u Mokošicu sa Skalom bez SMB propusnice. Foto: Milo Kovač / Dubrovački vjesnik

privremeno zakrpilo kako se moglo od okupacije Mokošice do oslobođenja, odnosno negdje do svibnja 1992., kako bi se moglo održavati vezu između Grada i Mokošice. Nakon oslobađanja Mokošice Ivo Đivanović ju je odveo u Veliko jezero na otoku Mljetu i tamo je stajala neko vrijeme. Nakon što je neprijateljska vojska napustila okupirani dio Rijeke dubrovačke, brod ZRINSKI je izvađen i popravljen.

Ponovo su krenule plovidbe oba broda prema Lokrumu da bi se ponovo radi pošasti Covida 19 u sezoni bitno smanjio prijevoz turista i naše čeljadi.

Uglavnom ZRINSKI i SKALA i dalje plove u svim uvjetima, te će još sigurno ploviti godinama. Kako i brodovi imaju svoju dušu onda im možemo slobodno čestitati 50-ti rođendan, i neka plove još barem toliko!

BESPRIJEKORNO ODRŽAVANJE Ovaj tekst sam napisao jer sam htio da neki način proslavimo pedesetu godišnjicu uspješne plovidbe ova dva drvena broda. Posebno bih pohvalio Upravu Rezervata Lokrum koja zajedno s posadama besprijekorno održava svoje brodove svih ovih godina, a koji su prevezli milijune i mi-

lijune putnika na jedinstven otok Lokrum ili kako ga zovu Otok ljubavi. To je mišljenje puno naših sugrađana koji su povezani uz more i brodove, a i svih onih koji se koriste uslugama prijevoza.

U prvim plovidbama građani Dubrovnika nisu baš odmah prihvatili izgled brodova te su u početku komentirali da su brodovi zde-

Skala i Zrinski, letak Javne ustanove Rezervat Lokrum.

pasti, široki, ali uskoro se pokazalo da su idealno napravljeni za plitki dio porta u Portoču, i to pogotovo kad bi za vrijeme oseke došli prepuni putnika. U praksi se pokazalo da su brodovi idealno projektirani, da imaju dobre manevarske sposobnosti i da su jako dobri za plovidbu po većim valovima. Dubrovčani su itekako odmah zavoljeli ZRINSKI i SKALU te se i ne može zamisliti neka plovidba prema Lokrumu bez njih, a sudeći po održavanju brodova, oni će još puno godina biti s nama.

BRODOGRADILIŠTE / ŠKAR / MOKOŠICA Evo par riječi o brodogradilištu gdje su napravljeni ZRINSKI i

Nastavak na sljedećoj stranici

40

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

SKALA te mnogi drugi drveni brodovi koji i danas nakon 50-60 godina i dalje plove.

U istom brodogradilištu krajem šezdesetih, isti gore navedeni brodograditelji izgradili su još šest nama znanih drvenih brodova za prijevoz putnika za turističku agenciju Putnik te su svi imali imena PUTNIK, a drugi dio imena su im bili rimski brojevi od I do IV. Oni su plovili u akvatoriju Budve, Dubrovnika, Korčule i Makarske, a jedan od njih i

danas plovi u nas pod imenom PROIZD. Također te iste 1971. godine su se gradila dva manja brodića od ovih s imenom PUTNIK za Hotelsko Dubrovnik te su se zvali DUBROVNIK 1 i DUBROVNIK 2, a ovog prvog je vozio Miho Hajtilović i često je bio vezan u portu na malom mulu.

Cvijeto Kapetanić piše: ‚’Rijeka dubrovačka bila je poljoprivredno - ribarski opredi-

Sve brodice i brodovi Rezervata Lokrum

jeljena tako da su dva rođaka Cvijeto Donatović i Cvijeto Kapetanić (moj djed) bili šegrti, a kasnije i meštri brodogradnje, rođeni 1898. godine. Zanat su izučili na brodogradilištu kod obitelji Krile, a kasnije su prešli u Gruž (Solska baza) gdje se zadržavaju pet godina. Uvidjevši potrebu popravaka i gradnju novih leuta, bracera, trabakula, prvo Cvijeto Donatović odlazi u samostalnu brodogradnju te nalazi povoljan prostor na po-

dručju ponta Žala u Mokošici te kupuje prostor. Ubrzo mu se pridružuje Cvijeto Kapetanić te sklapaju ugovor po sistemu vlasništva 50 - 50 posto, i registriraju se 1934. godine.

Iz godišnjaka izdanog 1939. je vidljivo da su se uknjižili na pomorsko dobro, čestica zemlje 820/1 k.o. Mokošica na površini od 320 metara kvadratnih, kao poduzeće.

Nakon Drugog svjetskog rata poduzeće je nacionalizirano te nastavlja raditi kao Državna zadruga. U momentu oduzimanja na skladištu je bilo cca 3,5 vagona hrasta bijelca i 1,2 vagona prvoklasne murve te nešto sitne građe i materijala potrebnog za gradnju brodica.

U kolovozu 1960. brodogradilište preuzima Pomorsko transportno poduzeće Dubrovnik, a od 1962. prelazi u vlasništvo Atlantske plovidbe iz Dubrovnika koja je tada i dobila flotu Male obalne plovidbe od Pomorskog transportnog.

U škveru su se izvlačili, uređivali i popravljali svi brodovi Obalne plovidbe poduzeća, a i ostali brodovi. Tada je Atlantska plovidba u jednom pogonu aktivirala jedrariju gdje su uglavnom šili šatorska krila za brzo pokrivanje štiva skladišta, za sve njihove brodove kao i za brodove Duge plovidbe.

Nakon nekoliko godina Atlantska je prepustila vlasništvo brodogradilištu Greben iz Vela Luke, a 80-tih godina u vlasništvo dolazi Atlas te nakon privatizacije Atlasa brodogradilište prelazi u ruke grupacije Andronika Lukšića, našijenca iz Čilea. Danas brodogradilištem upravlja Nautički Centar Mokošica d.o.o.

42

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

DRŽAVLJANI BIH

Policija uhitila dva taksista, osumnjičeni za rad bez dozvole

PREVARANT SE PREDSTAVIO KAO INVESTICIJSKI BROKER

Nasjela na prevaru s kriptovalutama pa ostala bez više milijuna kuna ŽELJKO HLADIKA/PIXSELL

U

ponedjeljak oko 23 sata na Pilama policija je uhitila dva državljana Bosne i Hercegovine koji su radili bez dozvole.

Policija je reagirala prema prethodnoj dojavi te su u dva vozila, jedno splitskih, a drugo dubrovačkih registracijskih oznaka, zatekli dva vozača zbog sumnje na nezakonit rad. Oba vozača su radili kao taksisti.

„Ovim putem želimo građane upozoriti da je samo ulaganje u kriptovalute rizično, tu postoji izgledna opasnost da ćete naići na počinitelje koji će vas pokušati prevariti ili ćete postati žrtve hakerskog napada,“ poručili su iz policije

P

olicijska uprava je zaprimila prijavu 63-godišnjakinje s područja Dubrovačko-neretvanske županije koja je u prijavi navela da je krajem 2019. godine zaprimila telefonski poziv nepoznate osobe koja se predstavila kao investicijski broker nudeći priliku za brzu zaradu ulaganjem u kriptovalute.

Na opisani način uspio je navesti oštećenu na ukupno 38 transakcija kojima je ona uplatama na platforme za trgovanje kriptovalutama uplatila višemilijunski novčani iznos koji je počinitelj koristio za kupnju drugih kriptovaluta koje prebacivao na druge digitalne no-

včanike kako bi sakrio tijek novca.

Služba kriminalističke policije ove Policijske uprave vezano za navedeno kazneno djelo prijevare provodi kriminalističko istraživanje u sklopu kojeg je ostvarena i međunarodna policijska suradnja.

- Ovim putem želimo građane upozoriti da je samo ulaganje u kriptovalute rizično, tu postoji izgledna opasnost da ćete naići na počinitelje koji će vas pokušati prevariti ili ćete postati žrtve hakerskog napada. Stoga budite sumnjičavi, dobro se informirajte i potražite nepristrani financijski savjet prije nego što nekom date ili uložite novac - poručili su iz PU dubrovačko-neretvanske.

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

43

KRAĐA U KAMPU U OREBIĆU

Ukupna materijalna šteta pričinjena kaznenim djelima krađe iznosi 7.500,00 kuna i 650 eura IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

M

GORAN KOVAČIĆ/PIXSELL

uškarac (35) osumnjičen je za veći broj kaznenih dijela krađe iz kampa u Orebiću. Kako su danas priopćili iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je prve dvije krađe počinio 2. rujna ove godine tako što je u večernjim satima ušao u dvije kamp kućice odakle je otuđio ukupan novčani iznos od 6.400,00 kuna na štetu dvoje njemačkih državljana, vlasnika kamp kućica.

Potom je 7. rujna u istom auto kampu provalio u kamp kućicu odakle je otuđio 1.100,00 kuna, nakon čega je provalio u još jednu kućicu odakle je otuđio 200 eura.

Krađu je ponovio i 13. rujna ka-

da je provalio u još jednu kamp kućicu odakle je otuđio 450 eura i ovog puta na štetu njemačkog državljanina. Ukupna materijalna šteta pričinjena ovim kaznenim djelima iznosi 7.500,00 kuna i 650 eura.

No, zanimljiva je priča o tome kako je policija pronašla osumnjičenika. Prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, jedna od oštećenica je muškarca ipak vidjela u bijegu iz kamp kućice, nakon čega je pozvala policiju. Ona je počinitelja policijskim službenicima uspjela pobliže opisati, a potom su oni provjerili razdoblje u kojima je muškarac vršio krađe te ga povezali s voznim redom za Primorje. Policija je muškarca, temeljem opisa oštećenice, uspjela prepoznati u autobusu, nakon čega je on i uhićen.

U prometnoj nesreći smrtno stradao 45-godišnjak FOTO: METKOVIĆ NEWS

Oštećenica dala opis kradljivca, policija ga uhitila u autobusu

METKOVIĆ

Vozač je udario u betonsku ploču uslijed čega je vozilom sišao na makadamski dio, a potom i na zemljanu površinu gdje se vozilo prevrnulo na krov

U

prometnoj nesreći koja se u subotu, 11. rujna, oko 12,50 sati dogodila u Metkoviću, smrtno je stradao 45-godišnji vozač osobnog vozila.

Do prometne nesreće je došlo kada je 45-godišnjak osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka vozio ulicom Petra Krešimira da bi izlaskom iz zavoja, zbog nedovoljnog kretanja od ruba kolnika, udario u betonsku ploču koja se nalazi izvan desnog ruba kolnika uslijed čega je vozilom sišao na makadamski dio, a potom i na zemljanu obradivu površinu gdje se vozilo prevrnulo na krov.

Vozaču je hitna medicinska pomoć pružena u Domu zdravlja Metković gdje je ubrzo od posljedica prometne nesreće, nažalost, preminuo, stoji u izvješću policije.

Humanitarni prilozi UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU - Umjesto cvijeća gosparu i dragom prijatelju Nikši Srinčić, udruzi daruje 200 kn Neda Koprivec - U spomen na gospođu Ljubicu Paviša umjesto vijenca 900 kn udruzi prilažu Jasničini kolegice i kolege.

- U spomen na gospara Marka Menalo,umjesto vijenca 900 kn udruzi prilažu Anini kolegice i kolege.

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com DJEČJI DOM MASLINA Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaću-

Umjesto cvijeća na grob nezaboravnog i dragog rođaka Boža Letunića, 1200 kuna prilažu obitelji: Vukić, Veselić, Skočko i Račić.

Korisnici i djelatnici zahvaljuju na poklonima.

Djeca i roditelji od srca se zahvaDVA SKALINA: Umjesto cvijeća za pok. dunda Antu ljuju na donacijama.

Vuličevića, 300 kuna prilaže obitelj IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: Mata Dadića; dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati U spomen na pok. Antu Vuličevića na: Mob: 095/368-9227 , umjesto vijenca 300 kuna prilaže Djeca i roditelji od srca se zahvaobitelj Mara i Gorana Gabrieri; U spomen na pok. Antu Vuličevića, ljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 umjesto vijenca 300 kuna prilaže Tekst za objavu molimo slati na: obitelj Zlatka Dadića; dva.skalina@du.t-com.hr U spomen na pok. gospara Bara Pavlovića, umjesto vijenca 300 kuDOMUS CHRISTI: na prilaže Petrica Obradović s obiBerta i obitelj prilažu 300,00 kn u telji; Umjesto vjenca za pok. Bara Pavlo- spomen na dragu Gordanu Lucivića, 600 kuna prilažu Vlasta i Zvo- janović, umjesto cvijeća U spomen na pok. gospara Banimir Nakić; Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna; ra Pavlovića, oca našeg prijatelja, umjesto cvijeća prilaže Marko GarMiloslavić Pavo Tomislav donacija dašanić 500,00 kn 200 kuna.

ju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook. com

46

petkom

AUTO - MOTO ll Prodajem Peugeot 306 u jako

dobrom stanju, 97. godište, reg. Do 6. Mj 2022. Kontakt: 098 172 5318 ll Prodajem Old Timer Volvo 340,

izvrstan s puno rezervnih dijelova, prešao 130 000 kn, 87. Godište, registriran do 9. mj. 2022. Kontakt: 098 172 5318 ll Hyundai acent 1,4, gl, 2000god , 220 000km,registriran do 10/2021.

Prodajem i kupujem auto srednje klase oko 10 g starosti.Mob:091 61 43946 ll Prodajem BMW e.46 2000g benzin plin

16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792. ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god,

110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi PLOVILA ll Prodajem brodsku kopču. ZF

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.

MOB:098285038 Gumenjak,bez motora, prodajem. Maestral 490.Tel.098285143.

IZNAJMLJIVANJE

345 606 OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ MALI ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI ll Prodajem osobni automobil FIAT CROOGLASNA SLUŽBA MA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih DUBROVAČKOG DNEVNIKA 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriTel 020 642 460 ran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr 15.000 kn . Tel 098/344-611

sobe+DB, 129.900 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,219.960 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

NEKRETNINE 098288254 Encert C. sobni stan, 70 m2 u Kolocu poviše plinare.

NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL Cijena 2700 kn + režije. Kontakt: 098 288 GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 ll više288 od 414 pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno 415,s 098 namješten i uređen.107.700 E, - TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B tjednom nakladom tisuća primjeraka manji stanod za 10 radnike, ll sIznajmljujem Šipčine. Kontakt:020 419 574 ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 ll Iznajmljujem ljepše namješten stan, god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE MARKETING: parking, tarasa, poseban ulaz. Mokošica.

098288254. Encert D 099 2408 409, 642 460 Kontakt: 020 419 574 ll Iznajmljujem stan u Gružu 35m2 za

PREDAJ OGLAS BESPLATNO

ll

ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije

ll Iznajmljuje se namješten četvero-

dvije ženske osobe ili par. Povoljno na godina, 50ccm. 33000 km.

Cijena 8000 - NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL duže vrijeme. Kontakt: 098 917 7406 kuna.

Mob:098285038 s više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno - TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA VW Golf IV. 2003 1.6primjeraka ll Prodajem s tjednom nakladom od godina.

10 tisuća benzin. Registriran do 05/2022. Servisiran redovito. Cijena 12000 kn. Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672 MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ MARKETING: ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI Prodajem combi ll 099 2408 octavija 409, 642 460 1,6 tdi 2012 g izvanredno očuvan .

Mob : 098618999. marketing@dubrovackidnevnik.hr OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Seat Ibiza 2002g, registriran do 4/22, ll Tel 020 642 460 benzinac, odlicna klima. Malo vozen, 139 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr 000km. Sasvim novi akumulator. Neostecen, drugi vlasnik. 12000 kn.

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA Mob:098703069

PREDAJ OGLAS Prodajem skuter Piaggo NRG 50, BESPLATNO 2003. god. Cijena 2.600 kuna.Mob: 098

garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B.

ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2 IMA MJESTA I ZA TV OJU REKLAMU okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA

marketing@dubrovackidnevnik.hr IMA MJESTA I ZA TVO JU REKLAMU

ll Prodaje se Gillera Runner motor. 1998

ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 +

ll Prodaje se stan u Gružu, dvosobni,

moguće preuređenje u trosobni, drugi neboder, 6.kat, 50m2 130 000 eura, opremljen za stanovanje. Kontakt:098 9128087 ll Kupujem stan u Lapadu cca 35-40

m2 , novogradnja ili renovirani. Kontakt:098 9128087

ll Stan na prodaju 37m2 netto aktivne

površine. Renoviran 2019 godine. 50 metara od parka Gradac, na Kolorini. Vlasništvo1/1. Mob: 0981957985 ili 0992413695

IMA MJESTA I ZA TV

ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zeml-

jište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

- NAJČITANIJI DUBROVAČKI IN

s više od pola milijuna jedinstvenih koris stanIZDANJE u Solinama, 77m2 s ll - Prodajem TISKANO DUBROVAČ

taracom 24 m2nakladom s parkingom. po primjer s tjednom odCijena 10 tisuća dogovoru, Kontakt: 091 957 7843 ll Hitno se prodaje trosobni stan,70 m2

(etaža dvojne stambene kuće) sa okućniMARKETING: com099 54 m2(moguća gradnja 2408 409, 642 460 parkinga),pod magistralom sa pogledom na stari grad marketing@dubrovackidnevnik.hr Cijena 220.000 eura. Mob:091 583 4481 ll Prodaje se stan u Cavtatu cca

47m2 kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. pripada garažno parking MALIStanu OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ mjesto u vlasništvu.

Cijena 149000 ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI EUR. Sve informacije na 098244682 OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG Prodaje se stan uDNEVNIKA Novoj Mokošici, ll Tel 020 642 460 60 kvadrata. Sve informacije na broj E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr 0917398573

PREDAJ OGLAS BESPLATNO

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

ALAVIJA NEKRETNINE d.o.o.

TRAŽITE ILI PRODAJETE KUĆU ILI STAN? ALAVIJA NEKRETNINE - ZA ALAVIJA POSAO Adresa: Dr. Ante Starčevića 24, Dubrovnik, ATLANT CENTAR 1.kat Telefon: +385 98 288 254

PRODAJA RAZNO ll Dostavljam na kućnu adresu ovčji i

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

ZA POZNATE KUPCE TRAŽIMO DVOSOBNI I TROSOBNI STAN NA PLOÈAMA - POGLED MORE! POZIVAMO INVESTITORE U ZDRAVSTVENI TURIZAM !

kozji gnoj Kontakt: 099 835 7981

ll Prodajem 2 nova baluna, 2 nova pa-

rangala, 220 kn. Kontakt: 099 688 0160

Kontakt: 098 676 009

ll Hitno se prodaje obradivo poljoprivredno zemljište u Mihanićima (Konavle) površine 4.400 m2. Detaljne informacije u agenciji - ANGELUS NEKRETNINE, VukoNTERNETSKI PORTAL varska 17, Mob: 098 676 009

VOJU REKLAMU

snika mjesečno

uredno održavanih i uređenih maslinika vrlo blizu uljare. Odlična lokacija, pristup manjim vozilom, mogućnost dovođenja vode... Detaljne informacije u agenciji ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009

ll Zaton - prodaje se apartmanska kuća

na moru s bazenom i uhodanim poslovnim prostorom. Mogućnost kombiniranja 15 smještajnih jedinica (apartmani, sobe s kupatilom i stanovi za dulji najam). Korisna površina cca 600 m2 i 170 m2 okućnice. Odlična prilika za dugoročno ulaganje. Detaljne informacije u agenciji - ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009

ll Prodajem vršu. Cijena 500 kuna.

Mob:098285038

ll Najcijenjeniji med u Europi , medlji-

kovac, sumski med od bora i jele prodajem Mob:0916143946

ll Zbog odlaska u mirovinu, prodajem

vrlo povoljno opremu bravarske radionice (strojeve i alate) Mob: 098/344-611 ll Prodajem crno grožđe merlot, berba

oko 15.09. Kontakt broj: 0992337833

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakasti zavjesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica. __________________________________ llTim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata ...Kontakt: 098 765 460 ________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija...Mob: 091 7285208 ________________________________ ll Uredujem vrtove,đardine,okucnice kosnja trave i slicno. Mob:0916143946 ll

www.angelusnekretnine.hr

ll Šipan, Suđurađ - prodaje se nekoliko

dijela te nosača. Telefon 098573109

USLUGE RAZNO

Ured Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

ČKOG Pelješac, Malostonski zaljev - prodaje ll DNEVNIKA rakapoljoprivredno zemljište (maslinik) prvi red uz more s plažom površine 8.250 m2 - cijena 60.000 €. Pogodno za razne namjene kao što su turistička izletišta, glamping i ostalo. Detaljne informacije u agenciji ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009

47

ll Prodavam maslinovo ulje i med

povoljno. Kontakt: 020 426-049, 091 9366 481 ll Prodajem original CD-ove domaća

glazba. Kontakt: 095 522 4611

ll Prodajem 2 nova baluna i 2 nova

parangala, 220 kn svaki. Kontakt: 099 688 0160 ll Prodajem više stolova sa klupama,

puno drvo. Kontakt: 099 688 0160

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dosta-

vom. Kontakt: 099 835 7981

ll Prodajem povoljno polovne drvene i

rosvajne bačve. Kontakt: 098 162 8298 ll Prodajem stolove s klupom puno

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 13.9. do 19.2021. „KOD ZVONIKA” od 20.9. do 26.9.2021.

PREMINULI MARA RAJKOVIĆ (1932) BALDO HAJDIĆ (1930) BOŽO LETUNIĆ (1945) NIKOLA POŠA (1939) STOJAN KRMEK (1972) ANTUN - ANTE VULIČEVIĆ (1946) MARJAN KOCMUT (1953) BALDO ČUPIĆ (1934)

drvo. Kontakt: 099 6880160

IVICA DOBRAŠIN (1969)

ll Prodajem visokokvalitetnu staklenu

KATICA MARUŠIĆ (1942)

stjenku za kadu dimenzije 140x60x60 cm. Sastoji se od fiksnog i pomičnog

ANE SELAK (1937) ALEKSANDAR NEŠIĆ (1946)

48

petkom

• BROJ 66 • 17. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

SRUŠEN JE REKORD

Uplovio NAJVEĆI KRUZER koji je ikada posjetio Dubrovnik OVO NIJE NAJDUŽI BROD koji je posjetio Dubrovnik, ali je najveći po bruto tonaži tj. po volumenu broda GORAN MRATINOVIĆ

K

ruzer Norwegian Getaway od 145 665 bruto tonaže u srijedu ujutro je uplovio u grušku luku.

Naš sugrađanin Ivo Batričević u grupi ‚Brodovi Dubrovnika nekad i danas’ objavio je kako ovo nije najduži brod koji je posjetio Dubrovnik, ali je najveći po

bruto tonaži tj. po volumenu broda. Najduži je pak MSC Divina.

Kapacitet kruzera Norwegian Getaway

je 3 963 putnika, a posada broji 1 646 pripadnika. Godina gradnje je 2014., a ima 326 metara.