Dubrovački dnevnik petkom br. 65

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN

DUBROMALOVA^KI GRA\ANI ZNANOST N GLA ZBENIK OTROVIM O SA SLIKE A

ZNANOST O BILJNIM BOLESTIMA

KISIK

S K A N D I N A V K A MNO@INA U STARI GRAMANAROD U JAPANU

TICI

RAZMJEN A ROBE ZA ROBU

4. I 1.

SAMOGLASNIK

POKUS, EKSPERIMENT

LITRA

UMJETNI^KO IM GLAZBEN E IKA SA

JEZERO U FINSKOJ,

SLIKE

PISAC ANDRI] TURSKA MONETA LAGAN

TERENI, ZEMLJI[TA

UKUPNOST INSTRUM ENATA

PJESNIKIN JA MERILUO TO

INDIGOBILJKA

ISTOK NA INTIMAN NA^IN

... I HARIBDA ^OVJEKU VJERNE @IVOTINJ E

NAJVE]I URBANI KOMPLE CIVILIZACKS IJE MAYA

AZIJSKA DR@AVA

SNA@AN, RAZVIJEN MU[KAR AC, ATLETA

STJECAN JE SAMOSTA LNOSTI

PRIMITIV AN PLUG

ELEKTRO

N TUNIS RA[IRITI NOGE STOJE]I

BILJKA PERUNIK A

UZVIK KONJU DA UNATRAG IDE RASKO[,

^AMOTIN

GLAMUR

JA

GLAVNI GRAD LATVIJE

KIDS SONGS NETWORK

MU[KO IME, JOAKIM

SJEVER

OBLIK PLODA @ITARICE

OBAVJE[TAJNA AGENCIJA

NAPOR, PREMOR

RA^UN U BANCI KRATICA ZA RUKOMETNI

VOJNI OKRUG

EUROPSK PORTUGA A L PLATNA UNIJA GOSPO\A (tur.)

OTOK OTOCI KOD NOVE

SKLADATELJ HA^ATURJA N

KOMAD STRUGOTINE

GVINEJE

NOVCI X

5. SLOVO

POKRETN I DIO MOTORA

UPITNA ZAMJENI CA UZVIK PRI DIZANJU TERETA

VRSTA KITA (mn.)

KOSITAR

TRENUTA K (mn.)

GRAD U NIGERIJI (anagram : MIKO) J. O. FENJER, SVJETILJ KA

NEU^TIVOST

@ENA KOJA SE BAVI

KOJI PRIPDA NJOJ

UJEDINJE N. ARAPSKA REPUBLI KA EGIPATT

TEMPO

STANLIJE V DRUGAR

PROST BROJ KRATICA ZA LIRSKI

SKLADATELJ, NINO

GALIJ

UJESTI

FOSFOR

TAPECIRANJEM

INICIJALI BALERIN E LUKATEL I

REPUBLI

KA

RJE[ENJ E - fitopatolo teku}i ra~un, gija, {trapac, koji, Ivo, lira, panel, lak, Una, T, neuljudno st, tri, orke, Aila, I, instrume ntarij, UAR, Olio, Sn, njen, Scila, psi, Kina, ugristi, tapetarka Tikal, atlet, TN, ako, , Real. iris, ralo, ~ama, tos, KSN, Riga, Ikom, A}im, VO, o, S, jo, Aram, klas, p, pare, Oa, NOGOME TNI KLUB IZ MADRIDA

U OVOM BROJU

GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Godina 2, broj 65, 2021.

Izlazi jednom tjedno

TOMISLAV IVUŠIĆ, SUVLASNIK CELE ‘’Ponosan sam što smo se kao objekt profilirali tako da s nama dan počinje i završava’’

POS USKORO OPET NA GRADSKOM VIJEĆU Hoće li mladi podstanari još uvijek biti mladi kad bude natječaj za stanove u Mokošici?

AKTUALNO

INTERVJU

INTERVJU

SKAČU CIJENE HRANE, POLICE SVE PRAZNIJE

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

VRAĆANJE JAVNIH POVRŠINA Grad se upisuje na ulice na Babinom kuku, građanima se vraćaju i parkovi, trgovi, šetnice?

KONAČNO!

‘Na gradilištu Lapadske obale zabijen prvi pilot’ ll

ll Započelo je bušen-

je prvih pilota na II. fazi radova, od lučice Batala prema Ekonomskom fakultetu Stranica 6

KRENUO JE ČETVRTI VAL !

Naglo porastao broj zaraženih, u bolnici uglavnom necijepljeni ll

KREŠIO ŽIVOT

ll Radi se o naglom po-

rastu...

Stranica 26

SEZONA KRUZERA

Ove godine je došlo do nešto većeg povratka i porasta... ll

14. I 9.

SLOVO ABECEDE

E

ESTONAC

POGODBENI VEZNIK

O BESPLATN

Petak, 10. rujna

ENARE

VRSTA DISKUSIJ

PRITOK SAVE

Stranica 23

SPORAZU M O SAVEZU

2

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

www.dubrovackidnevnik.hr

GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE

NIKŠA KLEČAK Grgo Jelavić/PIXSELL

Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAFI Goran Mratinović Željko Tutnjević KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić, Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Osoba s poznanstvima

F

rapantne su spoznaje u zadnje vrijeme zbog koga i zbog čega se toliko željeni projekt proširenja i rekonstrukcije Lapadske obale ne odvija sukladno planu i predviđenim tijekom. Grad Dubrovnik, koji je zadnjih godina putem svog najuspješnijeg odjela za europske fondove uspješno riješio pitanje financiranja projekta te ishodio dozvole, udario je glavom u zid. To je zid na kojem su mnogi ‘zube polomili’, kako bi to rekao vlasnik jedne privatne marine na dionici proširenja Lapadske obale. Vlasnik spomenute Marine, koji je svojim marinama u Hrvatskoj nadjenuo ime Frapa po samome sebi, je Franjo Pašalić koji je otvoreno prije odluke Upravnog suda, u jeku lokalnih izbora, rekao kako zna kako će glasiti ta odluka. Rekao je kako će ‚’on njih sudski dobiti’’ i da će ‚’sto posto dobiti’’. Koga zapravo? Građane Dubrovnika, jer samo oni ovdje gube. Poznanstva su bitna. Možda jedan bivši sudac koji je u konobi Željka

Keruma lijepio pršut po čelu zna kako se od poznanstava može i lijepo živjeti. Život je ljepši makar samo uz malo pršuta kojim te nutka bivši trgovac i gradonačelnik, a kamoli uz što drugo. Važno je da poznanstva postoje.

R

adovi na Lapadskoj obali su usporeni, a osim što će dovršetak kasniti, radovi će poskupiti drastično i zbog poskupljenja čelika, ali i brojnih drugih materijala o kojima koncesionar Marine Frapa Franjo Pašalić ne mora niti razmišljati. On je svog mastodonta od takozvane marine odavno izgradio i otvorio bez cjelovite uporabne dozvole. Ako primijetite s mora, jedan dio Marine Frapa uopće nema vezove, nema vezane brodove, niti ima vodu i osnovne stvari bitne za rad marine. A Pašalić, koji sebe zove legalistom, otpisao je taj dio Marine kako bi otvorio ovaj drugi, veći i atraktivniji dio, dok je ovaj manji dio napušten

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

kao černobilska nuklearna postaja. Kako to da legalist koji u medijima o sebi govori ‘Sve što sam u životu dosad radio, radio sam pravedno, ispravno i zakonski’ podnosi tu nepravdu i ne tuži Državu koja ne prepoznaje tu njegovu pravednost?

A

li po njemu bi bilo pravedno da mu Grad Dubrovnik, radi pogrešno izmjerene granice pomorskog dobra pokloni parking jer ga je od silne pravednosti i ispravnosti zaboravio napraviti. I dok se to ne realizira neki će na njemu lomiti zube pa makar se obustavila gradska investicija koja je nužna da Frapa bude koliko toliko normalna Marina. Nekad se čini kako je uz tu Marinu teško napisati opis normalna, posebno onima koji je svakodnevno gledaju, ona perverzna led

svjetla, onog smiješnog lava koji poput grba familije Pašalić govori onu poznatu kako su došli jedni da istjeraju druge.

P

ašalić nije isključivi krivac za sve ovo što se događa Dubrovniku s tom marinom jer nije on sam došao. Doveli su ga oni koji su očito zanemarivali javno, a brinuli se za privatno, od Milanovićevog ministra pa do tadašnjih gradskih vlasti. Između Frape i Atlantske plovidbe i Luke Dubrovnik nisu za dodjelu koncesije odabrali one kojima sigurno ne bi palo na pamet kočiti i ugrožavati trenutno najvažniji infrastrukturni projekt u užem centru svoga Grada, za kojega su sredstva stigla iz Europske unije. Da nije tako, ne bi ovo sve odradili toliko traljavo da je i sam investitor morao godinama

3

čekati na realizaciju svoje investicije, koja još uvijek nije zaživjela kako bi trebala. Nikad nećemo saznati jesu li to odradili ljudi koji imaju samo manjak osjećaja za javno ili tek dobra poznanstva.

A

ko bismo se mogli vratiti u prošlost i ispraviti taj trenutak u kojem koncesija za izgradnju marine nije dodijeljena Luci Dubrovnik i Atlantskoj, bilo bi zanimljivo vidjeti ono što bi uslijedilo. Bi li do ovakvih ucjena došlo, bi li ta Marina imala onu smiješnu verandu, lava i privatnog vlasnika kojemu očito baš ništa osim profita njegove marine na kraju godine nije ni važno. Ni Dubrovnik, ni lokalna zajednica, ni ljudi koji ovdje žive i kojima je Grad nešto više od šturog poligona za štampanje para.

4

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

POSLJEDICE KRIZE

Skočile cijene hrane, na p nestašica,teško ćemo se MASLA ISPOD 25 KUNA gotovo da nema, ulje skočilo na 15 kuna. Stručnjak za ekonomiju Ivan Jelčić pojašnjava kako su inflacija, državne potpore, globalna kriza, ali i lokalna uspješna sezona utjecali na to.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ jeli ostati anonimni, a potvrdili su poskupljenja kojima i sami MARIJAN SUSENJ/PIXSELL, svjedoče u nabavi.

GORAN MRATINOVIĆ „Kilo salate je oko 25 kuna u nabavi, što bi onda značilo da bi ta cijena u maloprodaji moosljednju godinu da- rala iznositi oko 40 kuna. Velena cijene pojedinih prodajna cijena pomadora je prehrambenih proiz- također skočila u nebo, kilo je voda su naglo skoči- 15,16 kuna, u prodaji bi to onda le. Tako su primjerice poskupjeli trebalo biti 25 posto više od tog maslo, ulje, voće, povrće… Du- iznosa,“ pojašnjava nam vlasbrovčani veliku promjenu u cije- nik butige dok drugi dodaje kanama prilikom obavljanja spen- ko se to posebno odnosi na ono ze itekako primijete. povrće koje sada izlazi iz seUlje je tako znatno poskupjelo. zone.

Danas ga je teško naći po ci- „Povrće je potrebno projeni nižoj od 15 kuna, a košta- davati s 40 posto marže lo je 10-ak. I cijena masla je na- da bi uopće bilo isplatirasla – prije se ona kretala iz- vo. Dakle, treba stavimeđu 16 i 20 kuna, a sada taj iz- ti 40 posto marže da bi nos uglavnom varira između 25 se nešto zaradilo, jer je i 28 kuna. Slično je i s mliječnim kod povrća nešto druproizvodnima poput mlijeka i jo- gačija priča, ono ima gurta. Zabilježene su i znatno kraći rok trajanja, druveće cijene voća i povrća. Za gačije je građe. I onda oko 10 posto su poskupjeli i pe- zamislite koje su to cijekarski proizvodi, a još i više oni ne na kraju,“ kaže nam. koji sadrže integralno brašno.

P

CIJENE VOĆA I POVRĆA SKOČILE U NEBO Dubrovački dnevnik je razgovarao s nekoliko vlasnika butiga koji su ht-

Ivan Jelčić

NAPRAVITI MARENDU ZA 39 KUNA POSTALO JE NEMOGUĆE Poskupljenje namirnica odrazilo se i na cijene ponude u restoranima. Zbog poskupljenja namirnica potrebnih za pripremu marendi, i one će poskupjeti. Dubrovčani još uvijek mogu uživati u najpovoljnijim marendama u gradu u restoranu ‚Dvije masline’, no čini se kako će i one poskupjeti.

Iz restorana se na sve načine pokušavaju oduprijeti

krizi.

Posla ima, vo-

...

„Mnoge zemlje su se odlučile na neponavljanje iste pogreške iz 2008. godine koju je također obilježila financijska kriza, ali tada ne zbog virusa, nego problema drugačije naravi.

Tada su vlasti uglavnom odlučile štedjeti što je jako naštetilo gospodarstvu, puno tvrtki je propalo. Sad su države odlučile pomoći, dijele se potpore, ali se dogodio rast cijena,“ kaže Jelčić.

deći su se potrudili zadržati sve radnike i redovito isplaćivati plaće i izvršavati ostale poslovne obveze, no situacija uz dodatni rast cijena namirnica postala je neizdrživa. Uz veliko žaljenje najavili su poskupljenje svojih marendi. Kako su kazali za Dubrovački dnevnik, neće ono biti drastično, radi se o poskupl-

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

policama vratiti na staro jenju od četiri kune po obroku, no u njega se vjerojatno ne bi ni ulazilo da cijene namirnica nisu naglo porasle.

I SEZONA JE UČINILA SVOJE Stručnjak za ekonomiju i predavač na Sveučilištu u Dubrovniku Ivan Jelčić pojasnio je zašto se u biti događa poskupljenje kojem građani svjedoče. „Generalno, poskupljenja ovise o puno faktora. Inflacija postoji, u zadnjih godinu dana, otkako se pojavila pandemija koronavirusa, ona se dodatno ubrzala.

Jednim dijelom situaciju, kako kod nas, tako i u svijetu, možemo objasniti državnim potporama. Naime, mnoge zemlje su se odlučile na neponavljanje iste pogreške iz 2008. godine koju je također obilježila financijska kriza, ali tada ne zbog virusa, nego problema drugačije naravi. Tada su vlasti uglavnom odlučile štedjeti što je jako naštetilo gospodarstvu, puno tvrtki je propalo. Sad su države odlučile pomoći, dijele se potpore, ali se dogodio rast cijena,“ kaže Jelčić.

Drugi faktor koji utječe na poskupljenje je, tvrdi, situacija u kojoj je na svijetu sve više ljudi, a sve manje resursa, svjedočimo i klimatskim promjenama kao i pandemiji koronavirusa, što je također dovelo do neusklađenosti ponude i potražnje. Postoji i treći faktor koji je posebno spe-

cifičan za turističke destinacije, „Ova sezona je ipak jako usmeđu kojima je i Dubrovnik. pješna, a turisti su podigli potražnju za određenim proizvodima te su, očekivano, i narasle cijene tih proizvoda. U sezoni sve poskupljuje,“ na„Kilo salate je oko pominje Jelčić.

25 kuna u nabavi, što bi onda značilo NAJBOLJE JE DA SE da bi ta cijena POČNEMO NAVIKAVATI u maloprodaji Na pitanje treba li očekivati morala iznositi vraćanje cijena na staro, Jeoko 40 kuna. lčić odgovara kako je teško da Veleprodajna će se takvo što dogoditi. cijena pomadora „Realno, vrlo je teško očekije također skočila vati da će se cijene vratiti na u nebo, kilo je 15,16 staro. Vjerojatno će ostati na kuna, u prodaji bi razini na kojoj su sada, možda to onda trebalo će se tek malo smanjiti ili tek biti 25 posto više malo povećati. No, možda bi od tog iznosa,“ bilo najbolje zaboraviti na to i pojašnjava nam početi se navikavati na nove civlasnik butige jene,“ tvrdi stručnjak. dok drugi dodaje Glavna zamjerka građana je i kako se to posebno to što rast cijena uglavnom ne odnosi na ono prati i porast plaća. Jelčić kaže povrće koje sada da se generalno on ne treba ni izlazi iz sezone. očekivati.

...

de za određenim poslovima, a djelatnici ne traže veće plaće.

Prije nekoliko godina, postojala je nevjerojatna nestašica radne snage u turizmu i ljudi su tada počeli tražiti veće plaće koje su dobili. Do 2010. godine, ti su radnici radili za bitno lošije plaće. U nekom momentu su i poslodavci počeli uvoziti radnu snagu iz inozemstva koja je jeftinija. U ovoj sad situaciji sumnjam da će poslodavci povećavati plaće sve dok su djelatnici spremni raditi za ove trenutne,“ istaknuo je Jelčić koji dodaje kako bi se porast plaća s vremenom mogao dogoditi kod više kvalificiranih, stručnijih radnika. „Oni koji su niže kvalificirani su i lakše zamjenjivi pa mislim kako oni ne bi trebali očekivati rast plaća,“ kaže Jelčić uz zaključak – u krizama je izgledno da oni koji su imali puno, imaju možda i više, a oni koji su imali malo, i dalje imaju isti problem. A taj je „Očito još uvijek ima više ponu- da – nemaju.

5

6

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

PREVLADANE PREPREKE

Na gradilištu Lapadske Započelo je bušenje prvih pilota na II. fazi radova, od lučice Batala prema Ekonomskom fakultetu AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

N

akon što se izvođač radova na Lapadskoj obali organizirao s me-

hanizacijom i radnom snagom, krenuli su najveći i najkompleksniji radovi koji se odnose na temelje armirano-betonskog obalnog zida ili pilote.

Zemljani radovi koji se izvode za trup ceste projektom su definirani u više faza.

V.d. pročelnice Paula Pikunić Vugdelija precizirala je kako II. faza sveobuhvatne rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale obuhvaća 350 metara obale. Naime, radi se o pedesetak prvih pilota promjera tisuću milimetara.

- Izvođač prvo buši pilot i stavlja armaturni koš na cijev od stakloplastike. Nakon što se završi nekoliko prvih pilota, ide proizvodnja armirano-betonske zavjese koja je obalni zid. Ona se proizvodi na parkiralištu ispred Marine Frapa gdje nam je privremeni pogon za proizvodnju zavjesa. Kada se završi obalni zid, ide rekon-

...

‘TRI MJESECA SU TREBALA UPRAVNOM SUDU U SPLITU DA PROSLIJEDI ŽALBU VISOKOM UPRAVNOM SUDU U ZAGREBU’

Paula Pikunić Vugdjelija

Gradonačelnik Franković osvrnuo se na svome Facebook profilu o pravnim problemima koje je imalo gradilište Lapadske obale jer su odlukom Upravnog Suda u Splitu isti zaustavljeni.

“Prije par dana gospodin Pašalić me optužio da sam pokušao utjecati na sud putem nekog mog tajnovitog političkog prijatelja, a sve u svrhu utjecaja na pozitivno rješenje Lapadske obale.

Zanimljiv je sljedeći podatak, žalbu na privremenu mjeru upućenu od strane Grada Dubrovnika Upravni sud u Splitu je zaprimio dana 27. svibnja 2021.g., a otpremili su je tek 23. kolovoza 2021.g.

Visokom upravnom sudu RH. Dakle puna tri mjeseca je trebalo Upravnom sudu u Splitu da proslijedi žalbu Visokom upravnom sudu u Zagrebu u projektu koji je od javnog interesa, financiran europskim i nacionalnim sredstvima. Je li ono gospodin Pašalić rekao da sam ja na nekog utjecao”, napisao je on.

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

obale zabijen prvi pilot

Izvođač prvo buši pilot i stavlja armaturni koš na cijev od stakloplastike. Nakon što se završi nekoliko prvih pilota, ide proizvodnja armirano-betonske zavjese koja je obalni zid. strukcija obalnog trupa ceste u koji se polažu sve predviđene instalacije – pojasnila

je v.d. pročelnice Upravnog odjela za izgradnju Paula Pikunić Vugdelija.

POČELI KONKRETNI RADOVI Inače, procjenjuje se kako bi radovi na II. fazi obalnog zida trebali trajati tri mjeseca, naravno ukoliko ne bude iznenađenja u geotehničkom smislu poput dubine i vrste stijenske mase u koju se piloti temelje. No, iz gradskog upravnog odjela očekuju kako je moguće da radovi na bušenju završe i dosta ranije.

Nakon izazova koji su bili pred gradskom upravom, svakako su dobre vijesti da su nakon više mjeseci odgode počeli konkretni radovi na

prometnici koja je projekt visokog interesa financiran europskim i nacionalnim sredstvima.

Franjo Pašalić, direktor tvrtke Laguna trade koja je koncesionar Marine Frapa i njegovi odvjetnici tvrdili su da je građevinska dozvola za uređenje Lapadske obale ishođena protuzakonito. Pašalić smatra kako cesta ulazi u nji-

Nastavak na sljedećoj stranici

7

8

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno Vijesti

hovo koncesijsko područje.

Zbog svega toga Upravni sud u Splitu donio je mjeru privremene zabrane radova na Lapadskoj obali do pravomoćne presude po tužbi tvrtke Laguna Trade koja se žalila na odluku Ministarstva graditeljstva o odbijanju statusa stranke u postupku.

Nedugo nakon toga pronašlo se rješenje o nastavku radova. Budući da se obustava odnosi na III. i IV. fazu sanacije, u dogovoru s izvođačem, krenulo se na II. fazu.

Gradonačelnik je tada najavio kako će za vrijeme ovih radova vjerojatno uslijediti reakcija Visokog upravnog suda koja će biti pozitivan ishod po grad te onda neće biti problema za ostale faze.

-Grad neće trgovati, nismo trgovci bili nikada, niti ćemo biti, mi nismo stranka koja bi se trebala dogovarati. Pašalić traži da parkinzi na Lapadskoj obali budu namijenjeni njemu, mi na to ne možemo i nećemo pristati jer su oni namijenjeni građani-

...

FINANCIRANO EU SREDSTVIMA Stopa financiranja za projekt ‘’Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, II, III i IV. faza izgradnje’’ iznosi 100 posto ukupno prihvatljivih troškova. Ukupna bespovratna sredstva iznose 69.857.603,15 kuna, od čega 85 posto sredstva putem Kohezijskog fonda pokriva Europska unija, a 15 posto sredstava financirat će se iz državnog proračuna.

ma, a ne privatnim investito- su nastale nove komplikacije rima - izjavio je tada Franko- posebice jer je projekt finanvić. ciran sredstvima iz EU fondova. Sve to je uzrokovalo još UŠTEDJELO SE NA jedno privremeno zaustavljaMATERIJALU nje radova koje je trajalo neNakon obilaska radova ko- što kraće budući da je došlo ji su krenuli početkom tjed- do izmjene materijala. Tako je na Franković je i dalje čvrst umjesto čelika koji je znatno u stavu. poskupio odabrana cijev od -Dijalog da, ucjene ne. Vje- stakloplastike pa je i taj prorujem da neće doći do kaš- blem izbjegnut, a u konačnici njenja i probijanja rokova i da je došlo do uštede. ćemo idućih mjeseci postići Trenutno najveći izazov preddogovore na području mari- stavlja suživot građana, pone koja se nalazi na Lapad- slovnih subjekata, građevinaskoj obali - istaknuo je gra- ra i strojeva. donačelnik.

Budući da se radi o uskoj jedKrajem srpnja došlo je i do nosmjernoj prometnici, ramznačajnijih poremećaja na tr- pom je organiziran nužni prožištu građevinskog materijala lazak kroz gradilište kad je to uslijed covid krize zbog čega moguće za stanare i poslovne

ALAVIJA NEKRETNINE d.o.o.

TRAŽITE ILI PRODAJETE KUĆU ILI STAN? ALAVIJA NEKRETNINE - ZA ALAVIJA POSAO Adresa: Dr. Ante Starčevića 24, Dubrovnik, ATLANT CENTAR 1.kat Telefon: +385 98 288 254

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

Mogući su potpuni prekidi u prohodnosti zbog mehanizacije i vrste radova uzevši u obzir pogon za proizvodnju zavjesa na parkiralištu ispred marine i izrazito uzak prostor za manevar strojeva.

subjekte. Postavljena je i privremena gradilišna prometna regulacija ispred benzinske stanica Ina i na Batali.

-Mogući su potpuni prekidi u prohodnosti zbog mehanizacije i vrste radova uzevši u obzir pogon za proizvod-

nju zavjesa na parkiralištu ispred marine i izrazito uzak prostor za manevar strojeva.

Stoga i ovim putem molimo

građane za razumijevanje i minimalno prometovanje vozilima – poručili su iz Grada Dubrovnika.

9

10

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

INVESTICIJA VODOVODA

Ulica Nika Kulišića dobila novi vodoopskrbni cjevovod i mrežu odvodnje

R

ekonstrukcijom 85 metara dotrajalog vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici Nika Kulišića, Vodovod Dubrovnik riješio je još jednu kritičnu točnu na području Dubrovnika. „Stanovnici Ulice Nika Kulišića sada više neće morati trpjeti prekide u opskrbi pitkom vodom jer smo dotrajali polietilenski cjevovod koji je bio sklon kvarovima zamijenili novim i većim cjevovodom od pocinčanog čelika. Tako smo dugoročno osigurali stabilnu opskrbu na ovom području“ – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić.

U sklopu ove 220 tisuća kuna vrijedne investicije Vodovod je izgradio i novih četrdesetak metara do sada nepostojećeg dijela mreže javne odvodnje u toj ulici. „Kako smo i obećali na početku mandata, rješavamo probleme jedan po jedan, ali stalno djelujemo. Tako uz Aglomeraciju koja će značajno unaprijediti sustave i vodoopskrbe i odvodnje na području grada putem velikih projekata, paralelno radimo i na manjim zahvatima kojima rješavamo kritične točke koje nisu obuhvaćene tim mega projektom te gradimo manje dijelove mreže.

U ovom slučaju riječ je izgradnji nešto više od 40 metara no-

ve mreže fekalne odvodnje koju ćemo spojiti na sustav javne odvodnje“- pojasnio je Lukša Matušić.

Sami radovi trajali su mjesec dana, a u sklopu njih rekonstruirani su i postojeći priključci okolnih stambenih objekata

ODRŽAVANJE

Čišćenje nanosa materijala na ispustu kolektora odvodnje na Batali

R

adovi čišćenja nakupljenog nanosa materijala na dijelu ispusta kolektora oborinske odvodnje Vukovarske ulice u more na predjelu Batala izvedeni su krajem prošlog tjedna.

Predmetnim radovima obuhvaćeno je uklanjanje nakupljenog materijala u

moru na izlazu kolektora oborinske odvodnje, kao i podmorsko čišćenje samog kolektora oborinske odvodnje.

Radove je izvodila tvrtka Tehnogradnja d.o.o., ugovorni izvođač radova na održavanju nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina u Gradu Dubrovniku.

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

11

DUBROVNIK POSTAJE ‘PLASTIC SMART CITY’

GRAD UČINIO OGROMAN ISKORAK, nema više plastike u ustanovama i trgovačkim društvima Odlukom je propisano i da se uporaba jednokratne plastike ograničava i za sva javna događanja koja Grad Dubrovnik (su)organizira ili (su)financira.

Grad, ustanove i društva dužni su osigurati ili s organizatorom javnih događanja dogovoriti odvojeno prikupljanje otpada na mjestu održavanja, kao i njegov pravovremeni i prikladan odvoz i zbrinjavanje

U

okviru EU projekta „Plastic Smart Cities”, Grad Dubrovnik kao i ustanove i trgovačka društva u (su)vlasništvu Grada ograničit će korištenje plastike za jednokratnu uporabu, a temeljeno na Odluci usvojenoj na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća te prethodno, u travnju, donesenom Akcijskom planu smanjenja onečišćenja plastikom u gradu Dubrovniku za razdoblje 2021. – 2026.

Odlukom o ograničavanju korištenja jednokratne plastike donose se mjere kojima se u upravnim tijelima te u ustanovama i trgovačkim društvima u (su)vlasništvu Grada Dubrovnika određuje ograničavanje korištenja plastike za jednokratnu uporabu te zamjena određenih predmeta koji se koriste u poslovanju s rješenjima prihvatljivim za okoliš, sve u cilju sprečavanja i/ili smanjenja nepovoljnog utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš.

Odlukom je propisano i da se uporaba jednokratne plastike ograničava i za sva javna događanja koja Grad Dubrovnik (su) organizira ili (su)financira. Grad, ustanove i društva dužni su osigurati ili s organizatorom javnih događanja dogovoriti odvojeno prikupljanje otpada na mjestu održavanja, kao i njegov pravovremeni i prikladan odvoz i zbrinjavanje.

Nadalje, pri poslovanju Grada, ustanova i društava potrebno je primjenjivati kriterije i mjerila zelene javne nabave kad god je to moguće. Jedna od mjera propisanih Odlukom odnosi se i na digitalizaciju dokumenata i promoviranje korištenja elektroničkih dokumenata među zaposlenicima, službenicima i namještenicima kad god je to moguće.

Donošenjem Akcijskog plana smanjenja onečišćenja plastikom, a čija je provedba započela još u lipnju organizacijom dvod-

nevne radionice, Grad Dubrovnik je postao prvi grad u Hrvatskoj koji ima takav dokument, dok se neke od ovih mjera primjenjuju i prije donošenja Plana i Odluke.

Podsjetimo, Wold Wide Fund for Nature (WWF) pokrenuo je inicijativu Plastic Smart Cities koja podržava gradove i naselja na obali

u poduzimanju mjera za zaustavljanje onečišćenja plastikom. Drugi mediteranski i europski gradovi, poput Nice, Izmira, Tangera, Amsterdama i Venecije, također su dio ove inicijative. Ugovorne stane projekta koji se provodi na području grada Dubrovnika su: WWF Mediterranean, Udruga Sunce i Grad Dubrovnik.

POMOĆ UČENICIMA I RODITELJIMA

Grad nastavlja s programom nabave udžbenika za osnovnoškolce i suf inanciranjem za srednjoškolce

G

rad Dubrovnik je i ove školske godine osigurao besplatne obrazovne materijale poput radnih bilježnica, tehničkih kutija i likovnih mapa te na ovaj način i u uvjetima otežanog poslovanja financijski olakšava roditeljima pripremu za početak nove školske godine.

Pravo na obrazovne materijale ostvaruju učenici od 1. do 8. razreda osnovne škole čiji roditelji imaju prebivalište na području Grada Dubrovnika, te nabavku u iznosu od 1.49 milijuna kuna financira Grad Dubrovnik iz proračunskih sredstava. Javna nabava za ovaj dio materijala je okončana i obrazovni materijal je već dostavljen u sve škole.

Sredstva za nabavu udžbenika prijašnjih je godina osiguravao Grad Dubrovnik, no sukladno Zakonu financiranje je preuze-

lo Ministarstvo znanosti i obrazovanja dok Grad provodi javnu nabavu za osnovne škole kojima je osnivač. Tako je u ponovljenom postupku, a budući u prvom postupku nijedna od tri pristigle ponude nije bila pravovaljana prema Dokumentaciji o nabavi i Zakonu o javnoj nabavi, odabrana ekonomski najpovoljnija ponuda ponuditelja Narodne novine d.d. u ukupnom iznosu od 1.553.672,59 kuna, uključujući PDV. Po isteku roka mirovanja, odnosno 17. rujna udžbenici će biti isporučeni školama.

Grad Dubrovnik nastavlja i s programom sufinanciranja nabave udžbenika učenicama i učenicima srednjih škola u iznosu do 1.000,00 kuna. Zahtjevi za sufinanciranje nabave udžbenika za školsku godinu 2021/22. mogu se podnijeti Upravnom odjelu za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo zaključno s 31. listopada 2021.

12

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

VRAĆANJE IZGUBLJENOG DUBROVAČKOG KVARTA

Grad se upisuje na ulice n građanima se vraćaju i pa UPRAVNI ODJEL ZA PROMET u sklopu svoje nadležnosti, tj. knjiženja komunalne infrastrukture na području Babinog kuka, uknjižio je 58,2 tisuće kvadratnih metara ulica na sebe. Paralelno s ovim procesom, započela je i izrada geodetskog elaborata koji bi u ruke građana trebao vratiti i ostalu komunalnu infrastrukturu vijećnici su kritizirali postojeće IVONA BUTJER MRATINOVIĆ stanje u kojem taj dio DubrovŽELJKO ŠOLETIĆ, nika kao da postaje jedan veliki ‚DUBROVNIK NEKAD’ hotelski resort, sve više zatvoren za građane. Dio ih se nosdluka koja se odno- talgično prisjetio vremena kad si na izradu novih je ‚Mali Stradun’ bio ono što mu izmjena i dopuna i samo ime govori – središte prostornih plano- nekadašnjeg društvenog živova Babinog kuka podigla je ta. Održavali su se tu koncerti, najviše prašine na posljedn- zabave, novogodišnji dočeci, joj sjednici Gradskog vijeća. građani su se družili, no saPrema prvotnom prijedlogu, da je uglavnom prazan, a sirotvrtki Valamar je trebala bi- mašna ponuda uglavnom je u ti dopuštena gradnja tri hote- potpunosti podređena turistila i apartmanskog naselja, od ma. Nema tu butige za građačega bi se jedan nalazio u sa- ne, mjesta na kojem oni rado dašnjoj zelenoj zoni na Babi- popiju piće, nema ni parkinga, nom kuku koja bi bila prenami- a oni malobrojni koji na Babin jenjena u građevinsku, na po- kuk i dođu, tu su jer idu na kudručju bivšeg disco kluba Divi- panje ili prošetaju preko Solitunae Follie. No, amandmanom da, pa dalje, kroz hotelske regradonačelnika Mata Fran- sorte, do Uvale Lapad. kovića odustalo se od preinake zelene zone u građevins- KAKO SU GRAĐANI ku, stoga se jedan hotel ipak UOPĆE IZGUBILI BABIN neće graditi.

KUK? Babin kuk zaista je kvart koNa Vijeću je povučena raspra- ji je s godinama postajao sve va oko manjka javnih sadržaja manje dubrovački, javni, onaj na Babinom kuku, a i javnost i koji je dio svakodnevnog živo-

O

ta građana, a tome su odmogli i imovinsko-pravni odnosi oko kojih se danas spore Valamar i Grad Dubrovnik. Naime, 1971. godine je krenula gradnja na Babinom kuku. Minčeta export import i Općina Dubrovnik sklopile su ugovor prema kojemu, kada se hotelski kompleks izgradi, će se na javne površine upisati Općina Dubrovnik. To se nikada nije dogodilo.

Upravni odbor Babinog kuka i direktor Mladen Falkoni 1994. godine su poslali Javnom pravobraniteljstvu zahtjev za suglasnost da se javne površine dodijele Gradu Dubrovnik. Ovi nikad nisu dali suglasnost, pa se po drugi put propustilo upisati javne površine u vlasništvo Grada Dubrovnika. Nadalje, krajem devedesetih i početkom dvijetisućitih, Babin kuk je dobio privatnog vlasnika koji se ni kriv, ni dužan upisao na javne površine koje su dvaput trebale biti dodijeljene Gradu Dubrovniku.

Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić je 2011. godine, za vrije-

...

- Fotografija Babinog kuka iz zraka, koju je 1986. godine snimio poznati dubrovački fotograf Željko Šoletić, a za koju se veže zanimljiva anegdota. Šoletić je pokušao fotografiju snimiti iz aviona tadašnjeg aviokluba Dubrovnik, no u kadar su mu stalno ulazila krila ili točkovi aviona. Igrom slučaja, u avionu se našao konop koji je pomogao Šoletiću da se veže za avion i izađe iz njega kako bi napravio savršenu fotografiju. Dronova tada nije bilo.

me svog mandata, ispred Grada Dubrovnika pokrenuo sudski spor protiv Valamara oko zemljišta na Babinom kuku.

Vrijedi spomenuti i to kako je izmjene GUP-a i UPU-a Babin kuk iz 2005. godine izradio Ur-

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

13

na Babinom kuku, arkovi, trgovi, šetnice?

banistički institut Hrvatske koji je za nagradu dobio atraktivnu česticu koju je za višestruko veću cijenu preprodao.

GRAD SE VEĆ UPISAO NA 58,2 TISUĆE ‚KVADRATA’ Sudski spor između Grada i Valamara još uvijek traje, a čini se kako se i aktualna gradska vlast trudi Babin kuk vratiti i u ruke građana. Gradonačelnik Franković kazao je kako je Grad, bez obzira na tekući spor, počeo s upisivan-

jem vlasništva na ulice koje su predmet sporova na Babinom kuku, a temeljem važećih zakonskih odredbi. „Upravni odjel za promet u sklopu svoje nadležnosti, tj. knjiženja komunalne infrastrukture na području Babinog kuka, uknjižio je Ulicu Iva Dulčića u cijelosti, počevši od kružnog toka kraj pošte Lapad, a što uključuje i odvojak prema vodoinstalateru ‚Grgi’, zatim i odvojke koji vode do Valamar Club Dubrovnik hotela s okretištem za autobus, također od-

vojak koji vodi do hotela Lacroma te cijelu cestu uključujući i parkinge koji vode do hotela Argosy. Također, uknjižili smo u cijelosti i Ulicu Vatroslava Lisinskog u cijeloj dužini sve do plaže Copacabane te plaže Mandrač s druge strane,“ odgovorili su iz Grada Dubrovnika na upit Dubrovačkog dnevnika.

U TIJEKU IZRADA ELABORATA, PLANIRA SE UPISIVANJE NA OSTALO JAVNO DOBRO

Što se tiče kvadrature, radi se o oko 58200 kvadrata koje je Grad uknjižio na sebe. Kako stoji u odgovoru Grada, paralelno s ovim procesom, započela je i izrada geodetskog elaborata za navedeno područje. Kako navode, Zakon o komunalnom gospodarstvu definirao je javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornim vozilima kao javno dobro. U

Nastavak na sljedećoj stranici

14

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

to spadaju trgovi, pločnici, javni prolazi, javne stube, prečaci, šetališta, uređene plaže, biciklističke i pješačke staze, pothodnici, podvožnjaci, nadvožnjaci, mostovi i tuneli, ako nisu sastavni dio nerazvrstane ili druge ceste. Na sve to bi se trebao upisati Grad Dubrovnik u dogledno vrijeme i na Babinom kuku. „Članak 132. Zakona jasno kaže da komunalna infrastru-

...

Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić je 2011. godine, za vrijeme svog mandata, ispred Grada Dubrovnika pokrenuo sudski spor protiv Valamara oko zemljišta na Babinom kuku.

Spor između Grada i Valamara još uvijek traje, a čini se kako se i aktualna gradska vlast trudi Babin kuk vratiti i u ruke građana.

Gradonačelnik Franković kazao je kako je Grad, bez obzira na tekući spor, počeo s upisivanjem vlasništva na ulice koje su predmet sporova na Babinom kuku, a temeljem važećih zakonskih odredbi.

President bez ležaljki 1977. godine, fotografija objavljena na stranici ‚Dubrovnik nekad’

ktura izgrađena do dana stupanja na snagu Zakona koja nije evidentirana u katastru ili nije evidentirano njeno stvarno stanje, evidentira se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja komunalne infrastrukture, potvrde jedinice lokalne samouprave da je riječ o komunalnoj infrastrukturi (koje pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave) i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista u zemljišnoj knjizi. Budući da je odredbama gore citiranog Zakona omogućena evidencija komunalne infrastrukture u katastru i upis iste u zemljišne knjige, Grad Dubrovnik će i navedeno upisati u zemljišne knjige što zapravo znači da će najveći dio zemljišta o kojem se Grad sporio s Valamarom biti uknjižen kroz primjenu navedenih zakona,“ stoji u odgovoru Grada. Geodetski elaborat svakako bi trebao ići i na neku

od predstojećih sjednica Gradskog vijeća, a vijećnici će tako imati jedinstvenu priliku da Gradu i građanima vrate ono

što im pripada – dio Grada koji je nekada bio centar njihovog društvenog života, a u koji danas bitno rjeđe zalaze.

...

„Članak 132. Zakona jasno kaže da komunalna inf rastruktura (trgovi, pločnici, šetališta, uređene plaže, biciklističke i pješačke staze…) izgrađena do dana stupanja na snagu Zakona koja nije evidentirana u katastru ili nije evidentirano njeno stvarno stanje, evidentira se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja komunalne infras-

trukture. Budući da je odredbama gore citiranog Zakona omogućena evidencija komunalne infrastrukture u katastru i upis iste u zemljišne knjige, Grad Dubrovnik će i navedeno upisati u zemljišne knjige što zapravo znači da će najveći dio zemljišta o kojem se Grad sporio s Valamarom biti uknjižen kroz primjenu navedenih zakona,“ stoji u odgovoru Grada.

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

15

PRED VIJEĆNICIMA U PROSINCU

Dobroslavić najavio: „Plan razvoja Dubrovačko-neretvanske županije imat ćemo do kraja godine“ SADA RAZGOVARAMO o mjerama koje su sastavni dio Plana, a na koje će se vezati svi naši dokumenti. Predstavili smo ga gradonačelnicima i načelnicima te s njima nastavljamo suradnju i očekujemo prijedloge projekata,“ kazao je IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Ž

upan Nikola Dobroslavić održao je u srijedu sastanak s gradonačelnicima i načelnicima, a tom im je prigodom predstavljen Nacrt Plana razvoja Dubrovačko-neretvanske županije do 2027. godine. „Izrađujemo strateški dokument koji se bavi pitanjem razvoja ove županije. Napravili smo analizu stanja, SWOT analizu i sve potrebne prethodne radnje. Sada razgovaramo o mjerama koje su sastavni dio Plana, a na koje će se vezati svi naši dokumenti. Predstavili smo ga gradonačelnicima i načelnicima te s njima nastavljamo suradnju i očekujemo prijedloge projekata,“ kazao je Dobroslavić.

Sljedeći korak će biti prijedlog projekata na državnoj i županijskoj razini, a takav dokument bit će stavljen pred Partnersko vijeće na odlučivanje, nakon čega će se uputiti u javnu raspravu. Kako je

najavio župan Dobroslavić, Plan bi trebao biti donesen do kraja godine, a o njemu bi se trebalo odlučivati na posljednjoj sjednici Županijske skupštine ove godine, u prosincu. „Gradonačelnici i načelnici su zadovoljni Nacrtom. Njima je važno da njihovi projekti budu omogućeni kroz Plan razvoja i mi smo o tome vodili računa,“ kazao je župan dodavši kako će se ovisiti i o sredstvima kojima će Županija raspolagati te kako se i dalje najviše oslanjaju na EU sredstva.

Na pitanje Dubrovačkog dnevnika o kojim se tu projektima radi, Dobroslavić je istaknuo kako su to projekti koje su i dosad nosili u planovima, a nisu dovršeni. Naveo je neke od njih – projekti povezivanja, navodnjavanja, obnova Opće bolnice Dubrovnik, kongresni centar…

Jedna od pet glavnih premisa je i zaštita okoliša. Odgovarajući na novinarska pitanja, Dobroslavić je kazao kako nije bilo posebne riječi oko Lučinog razdolja. „Taj projekt se realizira, ima

svoja osigurana sredstva.

Kao ni druge, taj projekt nismo posebno spominjali. No, iz prethodnih sastanaka je jasno kako su jedinice lokalne samouprave svjesne važnosti rješavanja pitanja gospodarenja otpadom. Apelirat ćemo da se povećaju postotci odvajanja otpada u jedinicama lokalne samouprave. To je nužno i zbog toga što Centar za gospodarenje otpadom neće moći primiti više otpada na obradu od onoga koliki je njegov kapacitet, a to je oko 40 posto ukupnog otpada,“ napomenuo je Dobroslavić.

Sastanku je nazočio i načelnik Općine Mljet Đivo Market koji je naglasio važnost Plana, kako za Županiju, tako i za Mljet. „Mi smo otok koji na 30 posto svog teritorija ima zaštićeno područje – nacionalni park.

Kao takvi smo itekako zainteresirani za pitanje zaštite okoliša, posebno za zbrinjavanje otpada. Mislimo na to da zadržimo mlade na otoku, podržimo investiranje u turizam, a da na niti jedan način ne oštetimo prirodu. Uz Općinu Lastovo, jedina smo općina koja ne ide graniči ni s jed-

nom drugom jedinicom lokalne samouprave, stoga nam je Županija izuzetno važna,“ kazao je Market naglasivši pri tom važnost dobre povezanosti, posebno brodskim linijama, ali i vodoopskrbe. „Dobili smo vodu na jednom dijelu naše općine, ali i dalje nas jedan veliki posao čeka.

Također, sad smo dobro povezani, ali težimo još boljem povezivanju, baš kao i svaki otok. Na svaki način tražimo i da nas država podrži kroz poticajnu stanogradnju, po mogućnosti dodjelom građevinske parcele ljudima koji bi željeli ostati živjeti na otoku. Moramo biti svjesni kako je 1100 ljudi na 100 kvadratnih kilometara je zaista malo,“ dodao je Market koji također podržava donošenje Plana.

16

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NA NJIMA SVIJET OSTAJE

Prvašići sjeli u školske klu Franković najavio nove pro „PRED MOKOŠICOM je jedno veliko investicijsko razdoblje. Očekujemo da ćemo do kraja ove godine dobiti građevinsku dozvolu za nadogradnju škole i da će Mokošica kroz godinu i po’ dana ući u sustav jednosmjenske nastave,“ najavio je Franković uz zaključak kako je cilj održavanje nastave u jednoj smjeni u svim dubrovačkim školama.

Foto: Goran Mratinović, Grad Dubrovnik GORAN MRATINOVIĆ, GRAD DUBROVNIK

D

ubrovački prvašići u ponedjeljak su po prvi put sjeli u osnovnoš-

kolske klupe. Taj je događaj prigodnim programima obilježen u dubrovačkim osnovnim školama. Tim povodom predstavnici Grada Dubrovnika obišli su dubrovačke osnovne škole kako bi uče-

nicama i učenicima, a posebno polaznicima prvih razreda i njihovim roditeljima, poželjeli sreću u nastavku, odnosno na početku formalnog obrazovanja.

Gradonačelnik Mato Franko-

vić pozdravio je „prvašiće“ u Osnovnoj školi Mokošica i u zgradi Centar OŠ Marina Getaldića u povijesnoj jezgri.

- Danas započinje vaša školska avantura. Siguran sam da ćete i vi poput svih nas pamtiti prvi susret s učiteljicom i razredom. Neka vam ova avantura bude puna smijeha, radosti i veselja - poručio je gradonačelnik „prvašićima“ skrenuvši pažnju sugrađanima da s početkom nove školske godine budu krajnje oprezni u prometu, a posebice u blizini škola.

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

upe, ojekte Zahvala učiteljima i osoblju Uputio je zahvalu učiteljima i svom osoblju dubrovačkih osnovnih škola na predanom radu i prenošenju znanja na buduće generacije koje će, rekao je, u budućnosti voditi naš Grad i na kojima će počivati naše gospodarstvo. ‚’Najave Vlade o poboljšanju materijalnih prava u osnovnoškolskim i srednjoškols-

17

18

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

kim ustanovama nas vesele jer smatramo kako upravo vi, koji nesebično i predano služite našim mladima trebate biti i adekvatno plaćeni za vaš rad, a do sada to niste bili - poručio je.

U OŠ Mokošica gradonačelnik Mato Franković najavio je novosti po pitanju planiranje nadogradnje zgrade škole. „Pred Mokošicom je jedno veliko investicijsko razdoblje. Očekujemo da ćemo do kraja ove godine dobiti građevinsku dozvolu za nadogradnju škole i da će Mokošica kroz godinu i po’ dana ući u sustav jednosmjenske nastave,“ najavio je Franković dodavši kako to ujedno nije i jedini projekt koji se planira na spomenutom području.

INVESTICIJE U ŠKOLSKU INFRASTRUKTURU Gradonačelnik je ovom prilikom podsjetio i na brojne investicije koje Grad Du-

brovnik razvija u sustavu osnovnoškolskog obrazovanja, a među njima se ističu uz nadogradnju OŠ Mokošica i dogradnja OŠ Antuna Masle u Orašcu s izgradnjom sportske dvorane dok

u rujnu počinje izgradnja nove škole u povijesnoj jezgri u Ulici Ilije Sarake s rekonstrukcijom postojećeg objekta OŠ Marina Getaldića. - Grad Dubrovnik će i dalje, baš kao što smo to činili i u proteklom

četverogodišnjem razdoblju, kroz cijeli niz investicija povećavati kvalitetu školske infrastrukture kako bi u nadolazeće četiri godine postigli cilj - održavanje nastave u jednoj smjeni u svim našim školama – zaključio je.

Zahvalio se nastavnicima, roditeljima i djeci na snalaženju i strpljivosti u vremenu pandemije i novim pravilima koje je nametnula u nastavi. „Dragi prvašići, sve ovo što sam rekao vi ćete vjerojatno brzo zaboraviti. Ali ono što sigurno nećete zaboraviti jest prvi susret s vašom učiteljicom i prvi trenutak kad sjednete u klupe. U tom trenutku počinje vaše obrazovanje i u tom trenutku počinje vaša sreća, zadovoljstvo, nova prijateljstva, nova znanja, sve ono što vas veseli. Počinje vaše jedno novo

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

trebica sudjelovao u programu obilježavanja u OŠ Montovjerna, dok je pročelnik nadležnog upravnog odjela Dživo Brčić obišao OŠ Antuna Masle u Orašcu.

odrastanje. Želim vam puno sreće, veselja i radosti i da nam netko od vas postane u konačnici gradonačelnik, ili predsjednik, ili župan,“ kazao je Franković obraćajući se prvašićima, a učenici OŠ Mokošica izveli su prigodne točke.

Prvi dan školske godine obilježen je i u Osnovnoj školi

Lapad. Nove su prvašiće tako pozdravili ravnateljica škole Nikolina Soko, učenici škole koji su iz razveselili priredbom, ali i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, koja je također pozdravila i prvašiće u osnovnim školama Marina Držića i Ivana Gundulića. Predsjednik Gradskog vijeća Marko Po-

19

20

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

USKORO OPET NA GRADSKOM VIJEĆU

Hoće li mladi podstanari još uvije natječaj za stanove u Mokošici?

NACRT ODLUKE o stanovima u Mokošici namijenjenim mladima naći će se uskoro pred gradskim vijećnicima, a projekt stanova u Solitudu je pri kraju PETRA SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

O

pekli su se Dubrovčani već jednom na ‚posove stanove’, pa ova tema i danas, kada su aktualni u nešto drugačijoj verziji s naglaskom na mlade i rješavanje njihovog stambenog pitanja, izaziva burne reakcije u gradskoj javnosti. Mnoge od bivših POS stanova smo gledali na Njuškalu, Booking-u, Air BnB-u, a i danas svjedočimo kako se ti stanovi daju u najam, jer su ih dobili oni koji imaju, a ne koji trebaju, upravo zbog manjkavosti tadašnjih kriterija. Posljednjih tjedana ponovno su u javnosti izašle informacije čak i o korisnicima gradskih stanova koji su izmanipulirali sustav te i njih iznajmljuju.

Grad Dubrovnik je prva jedinica lokalne samouprave koja je razvila vlastiti model stambenog zbrinjavanja za građane, pod zajedničkim nazivom ‚’Dubrovačka stanogradnja’’. Dio modela na-

mijenjen je mladima koji nisu kreditno sposobni kupovati skupe stanove koji se nude na dubrovačkom tržištu nekretnina. Prema ovom modelu stanovi se daju u najam 10 godina s mogućnošću kupnje nakon isteka najma u čiju će se cijenu uračunati uplaćena najamnina.

Gradnja stanova u Mokošici počela je još 2018. godine i stanovi su u potpunosti završeni. No, problem su kriteriji, odnosno uvjeti koje trebaju ispuniti oni koji bi te stanove trebali dobiti u najam. Nacrtom Odluke o davanju u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika s mogućnošću kupnje, u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji, na području Grada Dubrovnika je predviđen sustav bodovanja prema različitim kriterijima. To su bodovanja prema broju članova obitelji, broju djece predškolske dobi ili djece koja se redovito školuju, potom na temelju prosječnih mjesečnih primanja svih članova obitelji u posljednjih godinu dana pri-

...

Subvenciju Grada za najam stana trenutno prima 229 obitelji slabijeg imovinskog statusa i 56 mladih obitelji.

Veliki dio njih čeka svoju priliku za posjedovanje nekretnine u Dubrovniku, gdje rate stambenog kredita stana za četveročlanu obitelj premašuju iznose prosječnih mjesečnih plaća.

je objave Javnog poziva, prema ukupnoj dužini prebivališta u Dubrovniku, prema invaliditetu podnositelja zahtjeva ili člana obitelji te prema ukupnoj dužini dokazanog statusa podstanara.

DOGOVORILI SE KAKO DOGOVORA NEMA Subvenciju Grada za najam stana trenutno prima 229 obitelji slabijeg imovinskog statusa i 56 mladih obitelji. Veliki dio njih čeka svoju priliku za posjedovanje nekretnine u Dubrovniku, gdje rate stambenog kredita stana za četveročlanu obitelj premašuju iznose prosječnih mjesečnih

plaća. Svi se oni nadaju kako će upravo svoj potpis staviti na Ugovor o najmu jednoga od 43 stana u Mokošici. Dok oni čekaju, o ovoj temi nije se govorilo od 37. sjednice gradskog vijeća koja se održala 25. veljače ove godine, kada je zadnji put bila aktualna rasprava. Tada se vijećnici nisu mogli dogovoriti treba li dopustiti prijavu na natječaj onima koji žive s roditeljima, kao i treba li se bodovati prebivalište u Dubrovniku jer u tom slučaju manje bodova imaju mlađi ljudi od onih starijih. Nisu se mogli dogovoriti niti o duljini najma, treba li to biti 10 ili 20 godina. Problemi su iznjedrili i oko bodovanja osoba s invaliditetom, pa se čak nisu svi složili niti o mogućnosti kupnje stana nakon isteka najma jer je dio vijećnika predložio model trajnoga najma, umjesto povlaštene kupnje. Zapravo, lakše bi bilo reći kako su se jedino uspjeli dogovoriti da se dogovorili nisu i kako će ova Odluka ipak pričekati neke druge sjednice.

Istini za volju, progovorili su vijećnici nekoliko riječi o stanovima na 38. sjednici, 29. ožujka, no točka je vrlo brzo povučena s dnevnog reda radi daljnje dorade. Prethodno je Odluka prošla javno savjetovanje, a od posljednje sjednice na kojoj je točka povučena s dnevnog reda prošlo je još pet mjeseci. Obavljen je teh-

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

21

ek biti mladi kad bude nički pregled zgrada te je ishođena uporabna dozvola,

...

Projektiranje drugog projekta stanogradnje za mlade obitelji, odnosno 50 stanova u naselju Solitudo, je pri kraju, potvrdili su iz gradske uprave. Ipak, čekaju se neka bolja vremena i poboljšanje financijske situacije kako bi taj projekt krenuo u realizaciju.

Osim toga spreman je i nacrt Odluke kojom bi Grad sufinancirao kupnje prvog stana mladima s 30 tisuća eura po modelu 30x30 što znači da bi godišnje 30 mladih obitelji dobilo pomoć Grada u iznosu od 30 tisuća eura za kupnju svoje prve nekretnine bilo gdje na području grada Dubrovnika.

a sjednicu građani još uvijek čekaju.

Nacrt Odluke o stanovima namijenjenima mladima naći će se uskoro pred gradskim vijećnicima na raspravi jedne od nadolazećih sjednica Gradskog vijeća - poručili su službeno iz Grada.

Ako se vijećnici ovoga puta uspiju usuglasiti i usvojiti Odluku, postupak za davanje u najam stanova s mogućnošću kupnje pokrenut će se objavljivanjem Javnog poziva za prikupljanje zahtjeva u tjednom listu i na službenim stranicama Grada Dubrovnika s točno određenim podacima o stanovima.

PROJEKT SOLITUDA PRI KRAJU, ALI ČEKAJU SE BOLJA VREMENA

Gradska uprava osim stanova za mlade osmislila je širi model stambenog zbrinjavanja mladih i mladih obitelji, te su stanovi u Mokošici tek jedan segment modela. Kako su pojasnili iz Grada Dubrovnika izgradnjom ceste do Pobrežja Grad je pokrenuo urbanizaciju toga područja u svrhu širenja zone stanovanja. Na Pobrežju bi tako Grad Dubrovnik dodjeljivao zemljišta mladim obiteljima, koje prethodno udovoljavaju uvjetima za dobivanje kredita, s namjenom gradnje obiteljske kuće.

Projektiranje drugog projekta stanogradnje za mlade obitelji, odnosno 50 stanova u naselju Solitudo, je pri kraju, potvrdili su iz gradske uprave. Ipak, čekaju se neka bolja vremena i poboljšanje financijske situaci-

je kako bi taj projekt krenuo u realizaciju. Osim toga spreman je i nacrt Odluke kojom bi Grad sufinancirao kupnje prvog stana mladima s 30 tisuća eura po modelu 30x30 što znači da bi godišnje 30 mladih obitelji dobilo pomoć Grada u iznosu od 30 tisuća eura za kupnju svoje prve nekretnine bilo gdje na području grada Dubrovnika.

Za sada sve što ostaje mladim podstanarima jest nadati se kako će se gradski vijećnici na jednoj od sljedećih sjednica dogovoriti i konačno omogućiti pokretanje natječaja za stanove u Mokošici, i kako se rasprave o odlukama o zemljištima na Pobrežju i sufinanciranju kupnje prve nekretnine neće odužiti koliko i ova za stanove u Mokošici.

22

...

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

KRENUO JE ČETVRTI VAL

Veliki skok novozaraženih, iz Stožera kažu da nema žarišta, hospitalizirani su uglavnom necijepljeni Radi se o naglom porastu, nakon što Dubrovačko-neretvanska županija danima nije prelazila brojku od 30 novih slučajeva po danu I.BUTJER MRATINOVIĆ, P. SREBROVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

U

srijedu su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zabilježena 62 nova slučaja zaraze koronavirusom, u periodu od 24 sata. Nagli je to skok novozaraženih, nakon što Dubrovačko-neretvanska županija danima nije prelazila brojku od 30 novih slučajeva po danu.

Od ukupno 62 novozaražene osobe, 27 osoba je bilo muškog i 35 osoba ženskog spola: 32 iz Dubrovnika, sedam iz Župe dubrovačke, šest iz Konavala, po četiri iz Metkovića, Stona i Vele Luke, po dvije iz Blata te po jednoj iz Dubrovačkog primorja, Opuzena i Orebića.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Mato Lakić za Dubrovački dnevnik je komentirao kako konkretnih žarišta širenja ove zaraze nema te kako se uglavnom radi o kontaktima već zaraženih osoba.

Navedeno vjerojatno najbolje govori o visokoj zaraznosti samog delta soja koja je bitno viša nego

kod prethodnih sojeva. Dosadašnje su studije utvrdile kako se radi o zaraznosti većoj za 40 posto od alfa-varijante. Niz studija upućuje kako je razlog takve zaraznosti mutacija samo jedne aminokiseline. Delta soj je potvrđen u svim hrvatskim županijama koje su poslale uzorke na analizu te dominira zemljom, ali i ostatkom Europe.

Iako je zabilježen veliki skok no-

vozaraženih, do srijede u Općoj bolnici Dubrovnik nije došlo do povećanja broja hospitaliziranih te se i sredinom ovog tjedna kretao oko 30. Većina je osoba hospitalizirana iz preventivnih razloga, jer se radi o pacijentima koji spadaju u ugrožene skupine. No, zabilježeni su i teži slučajevi. Tako je Županski stožer objavio kako je u srijedu četvero pacijenata zahtijevalo intenzivnu skrb te su se nala-

zili na respiratorima.

Načelnik Županijskog stožera Joško Cebalo apelira na cijepljenje. „Najveća većina hospitaliziranih u Općoj bolnici Dubrovnik je necijepljena, tek nekoliko hospitaliziranih je cijepljeno u odnosu na ukupni broj. To dovoljno govori o važnosti cijepljenja u zaštiti od težih oblika bolesti. Stoga svakako apeliram i ovim putem na naše sugrađane da se cijepe,“ izjavio je Cebalo.

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

DUBROVNIK JE NAJBOLJI U HRVATSKOJ

Pezo: Dobro je što se kruzing turizam ove godine dogodio Ove godine je došlo do nešto većeg povratka i porasta kružnih putovanja u odnosu na 2020., ali još ih je znatno manje nego u 2019.

AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

K

ruzer Costa Deliziosa u utorak je uplovio u luku Dubrovnik – Gruž na iznenađenje mnogih. Naime, početkom sezone kompanija Costa Cruises otkazala je sve dolaske u Dubrovnik i Republiku Hrvatsku uz obrazloženje kako propisane epidemiološke mjere HZJZ-a i važeće odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite, unutar kojih se obnavljao kruzing turizam u destinaciji, nisu u potpunosti zadovoljavale zahtjeve kompanije. U konačnici Grčka je završila u crvenom na europskoj korona-karti, situacija po pitanju uplovljavanja u Hrvatsku ostala je nepromijenjena, odnosno nisu postojale nikakve barijere za dolazak brodova i putnika na kružnim putovanjima, i tako je brod kompanije Costa ipak posjetio Dubrovnik.

Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo

Kruzer Costa Deliziosa u Gružu

DOBRA EPIDEMIOLOŠKA SLIKA U tom trenutku vjerojatno je bio sigurna destinacija zbog dobre epidemiološke slike te je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo odobrio pristajanje kruzera s nešto više od 1.200 putnika budući da je luka u tom trenutku bila slobodna.

Dubrovnik je inače ove godine ostvario izvrsne brojke gledajući dolazak velikih stranih kruzera tijekom sedam mjeseci ove godine. Tako su oni po Jadranu obavili 49 kružnih putovanja, a najviše je od ukupnih kružnih putovanja stranih brodova, njih 35, ostvareno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. S 13 putovanja najjužniju županiju slijedi Splitsko-dalmatinska, dok ih je u Primorsko-goranskoj bilo jedno.

Luka Dubrovnik bila je najposjećenija s 40 posjeta stranih kruzera, zatim Luka Split s 25 posjeta, Korčula sa 17, Hvar s 15 posjeta i Šibenik s 13 posjeta tih brodova.

PEZO: DALEKO OD IDEALNOG, ALI...

Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo komentirao je kako ih te brojke nisu iznenadile.

- Mi smo zapravo jedina i najveća putnička luka u Hrvatskoj koja je dominantno kruzerska. Kako se tržište krenulo oporavljati, bili smo prvi izbor za dolazak u Hrvatsku, a osim toga, Dubrovnik je svima poželjan i zanimljiv kazao je Pezo te dodao kako su ove brojke daleko od onih pretpandemijskih.

- Iako smo najbolji u Hrvatskoj, u

...

Do kraja godine očekuje se još 72 dolaska i oko 59 tisuća putnika na kružnim putovanjima u Dubrovniku.

...

U razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza 2021. godine ukupno je ostvareno 69 kružnih putovanja stranih brodova, a u luku Dubrovnik – Gruž pristiglo je 50.431 putnik na tim brodovima. Luka Dubrovnik 2019. godine imala je 486 ticanja i 768.924 putnika.

usporedbi s 2019. godinom, kada smo imali 486 ticanja i 768.924 putnika, to je mali udio. No, dobro je što se kruzing turizam ove godine dogodio i što se pokazalo da se može organizirati. Kapaciteti su bili ograničeni i svaki brod je dolazio s 50 posto kapaciteta s obzirom na maksimalni COVID kapacitet. Sve to je daleko od idealnog, ali zadovoljni smo za razliku od prošle godine kada uopće nismo imali kruzere - zaključio je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo.

Tijekom ove sezone u Dubrovnik su uplovili brodovi brodskih kompanija MSC Cruises, Viking Cruises, Celebrity Cruises, CroisiEurope, Sea Dream Yacht Club, Grand Circle Cruise Lines i Costa Cruises.

U razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza 2021. godine ukupno je ostvareno 69 kružnih putovanja stranih brodova, a u luku Dubrovnik – Gruž pristiglo je 50.431 putnik na tim brodovima.

Do kraja godine očekuje se još 72 dolaska i oko 59.000 putnika na kružnim putovanjima u Dubrovniku.

23

24

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

‚Celokupni srpski svet’

N

ajave jesenskih poskupljenja umanjuju radost dobro odrađene sezone, koja srećom još traje i sudeći po najavama debelo bi mogla potrajati. Od hrane do struje, uz već ranije poskupjeli građevinski materijal, cijene su te koje užasnuti proučavaju Zagrepčani i Banijci, čije su kuće stradale u potresu. Ekonomisti najavljuju velika poskupljenja, čak i nestašice, uz inflaciju, ali samo kratkoročno do stabilizacije već tijekom ove godine. Djelomično zbog korone, ali i zbog velike potražnje, ekonomskog rata Kine iAmerike i koječega još. Nadajmo se da su u pravu. Jer u suprotnom ćemo morati trošiti manje hrane, manje struje, manje života, baš kako je premijer Federacije BiH mrtvo hladno poručio svojim BiH građanima na podatak kako je ulje poskupjelo 37 posto: „Trošite 37 posto manje ulja“. nas nam je ‚tć’ puno sofisticiranije poručio kako nema nade smanjenju PDV-a na hranu jer se država istrošila zbog korone. Za to vrijeme i vladajući i oporba pripremaju se na nove svađe oko izbora predsjednika Vrhovnog suda. Zatvorena sudačka kasta podržava svog Mrčelu koji smatra kako stanje u Pravosuđu nije loše i jedino treba ubrzati rješavanje velikog broja predmeta.

Nedorečeni zakoni, neusklađena sudska praksa, slaba educiranost sudaca, evidentna korupcija u Pravosuđu, uz dramatično upitne moralne kvalitete pojedinih sudaca, nikad nisu izazvale ozbiljnije reakcije Vrhovnog suda. Očito za njih nisu upitne ili ih ne vide ili što je vjerojatnije, ne žele ih vidjeti. I što im tko može? Funkcioniranje pravosudne kaste zorno pokazuje međugorski ‚reformator’hrvatskog pravosuđa Maminjo. Iako, sve to i mi sami znamo. Sudac Mrčela koji je dobio najviše glasova svojih sudaca na Vrhovnom sudu to ne apostrofira kao problem jer napros-

U

to cijeli svoj radni vijek i funkcionira unutar dobro zaštićene i nedodirljive iste te sudačke kaste. Čemu onda mijenjati nešto što odlično funkcionira? ankari su opet, već uobičajeno, pljačkali Hrvate nabijajući kamate onima koji ionako nemaju dovoljno za normalan život. Rade to već nekoliko godina, ali je naš Guverner tek sad primijetio i malo, s naglaskom na malo, to ga je snervalo. Ništa nije posebno iskakalo da bi izazvalo pozornost guvernera Narodne banke. Bogate banka nije pljačkala. Naši političari se s puno više posvećenosti bave neuvođenjem građanskog odgoja, s kojim bi školarci mogli savladati i financijsku pismenost, jednako kao i to što je zapisano u našem Ustavu. Odgoj, koji bi ih trebao naučiti što je to parlamentarni sustav, što je vlast i što je oporba i što bi trebao biti posao vlasti, a što je smisao oporbe. Jednako kao i to kako je posao i pravo građanina dobro paziti što i kako rade i kako troše političari, koje upravo građani plaćaju svojim teško zarađenim novcem. Građanski odgoj nije, ne može i ne smije biti ideološki jer u ljudskim i građanskim pravima nema ideologije, ma što tvrdili. Nije to velika filozofija, ali činjenica da preko 40 posto naših učenika nema pojma što je hrvatski Ustav, isto toliko ih ne zna što je opozicija i otprilike toliko njih nema pojma da je Hrvatska parlamentarna republika. Zašto je tome tako i odgovara li takvo neznanje politici i političarima posve je razvidno iz činjenice da već godinama glavinjaju s uvođenjem građanskog odgoja u škole, uz jalove rasprave o nametanju ideologije kroz građanski odgoj. Ma dajte, molim vas. a to vrijeme u prebliskom nam susjedstvu, stvari se razvijaju od lošeg na gore. Pravoslavna crkva demonstrirala je vlastitu moć i to prije svega političku moć na Cetinju kao i u ostatku Cr-

B

Z

ne Gore. Novog mitropolita dovezli su na posao helikopterom, štiteći ga ceradama protiv metaka(!?), zorno pokazujući kako mogu što hoće. Moć koju realno SPS i ima, otkad je dobila izbore, odnosno, postavila svoje ljude na čelo Crne Gore i time bez odlaganja krenula provoditi Vučićevu politiku koja je, budimo realni, nastavak Miloševićeve politike. Jedino se sad ne zove ‚svi Srbi u jednoj državi’, nego ‚celokupni srpski svet’. Ali radi se o potpuno istom obrascu kakav smo imali i devedesetih u nas i znamo kako je završio. Utoliko je naziv bazena po morinjskom uzničkom čuvaru bio samo prvi pokazatelj na što su sve spremni. Upravo zato čude izjave potkapacitiranog Grlić –Radmana, jednako kao i cijelog političkog vrha Hrvatske. Oni znaju, ili bi itekako trebali znati, o čemu se tu radi. Upravo oni su ti koji su trebali uzbuniti cijelu EU dok je tako lagodno zabavljena samom sobom, kao i Bidena koji jako dobro poznaje „srpski svijet“, ma koliko bio zaokupljen Afganistanom.

Zašto su tako mlako reagirali, uključujući i inače grlatog Milanovića vidjet ćemo u nastavku crnogorske sage. Ovo trenutno smirivanje situacije u susjedstvu daje im vremena za analiziranje i reagiranje. Nadajmo se. Kako bilo, doista je u pravu jedan analitičar rekavši kako nije često da tako majušna zemlja ima dva toliko velika neprijatelja. Nije lijepo biti zloguki prorok, ali kako su se na Crnu goru namjerili i Srbi, i Rusi, teško je zamisliti scenarij u kojem oni samo tako odustanu. Sve se to događa tu, na nekoliko desetaka kilometara udaljenosti od Konavala i Grada, što nije nimalo utješno. uvajte sebe i svoje i skupljajte D vitamin kojega hvala Bogu još ima u sunčanom obilju. Eto vas.

Č

me o c l e W

www.sbd.hr Šetalište kralja Zvonimira 17, 20000 Dubrovnik

26

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

INVESTICIJA DOBILA NOVI ZAMAH

Singapurci preuzeli Kupare, Nardelli: Uskoro ćemo znati rokove za idejni i glavni projekt „Smatram kako će se pojavom tvrtke HPL u temeljnom kapitalu Avenue ulaganja cijela priča pospješiti te kako će se projekt dalje razvijati zamišljenom dinamikom,“ istaknuo je općinski načelnik GORAN MARUŠIĆ

A

venue ulaganja, investitor u projekt hotelskog resorta Kupari u Župi Dubrovačkoj, odnedavno posluje pod nazivom Kupari Luxury Hotels. Rezultat je to snažnog strateškog povezivanja s grupaci-

jom Hotel Properties Limited (HPL) iz Singapura, kako su nedavno objavili. Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli i pročelnik Jure Marić održali su sastanak s predstavnicima tvrtke iz Singapura. „Nadamo se, a planovi i pristup novih sudionika u projektu upućuju na to da bi se realizacija projekta Kupari tre-

bala znatno ubrzati i zaživjeti u punom sjaju čime bi Općina Župa dubrovačka, ali i Republika Hrvatska dobili ekskluzivan hotelski brand koji još nije bio prisutan na ovim prostorima”, poručili su iz Općine Župa dubrovačka u svom priopćenju.

Načelnik Nardelli za Dubrovački dnevnik je kazao kako je još rano govoriti o rokovima, no kako bi vrlo brzo

trebali biti poznati rokovi oko izrade projektne dokumentacije. „Pri tom mislim na idejni i glavni projekt. Tu dinamiku ćemo znati vrlo brzo. Inače, smatram kako će se pojavom tvrtke HPL u temeljnom kapitalu Avenue ulaganja cijela priča pospješiti te kako će se projekt dalje razvijati zamišljenom dinamikom,“ istaknuo je Nardelli. (ibm)

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija KONAVLE

Prijavite se i osigurajte kante za otpad na kućnom pragu

S

ponedjeljkom, 6. rujna, počela je prijava žitelja Gornje Bande u Konavlima za kante na kućni prag od Konavoskih Brda pa do Bana (Uskoplje, Veji Do, Jasenice, Vojski do, Brotnice, Jagnjilo, Stravča, Duba, Gabrile, Drvenik, Mihanići, Pridvorje, Kuna Ko-

navoska, Lovorno, Ljuta, Dunave, Dubravka, Vataje, Vodovađa, Zastoje i Bani).

Korisnici se mogu prijaviti putem telefona (020 773 610 – centrala), putem emaila info@cizk.hr (možete poslati i na stari email: cistoca.konavle@t-com.hr )ili fizički dostaviti prijavnicu u prostorije

BROJ 1 PIZZERIA U GRADU.

Uprave (na ulasku postavljena kutija za prijavu s praznim prijavnicama). Trenutno je u procesu dogovaranje termina za predavanje na ovu temu i same načine funkcioniranja novog načina odvoza. Čistoća i Zelenilo Konavle d.o.o. je uz račune za kolovoz svim žiteljima Gornje

I IL EN IJ OC I ST O G

POSEBNE PONUDE: UTORKOM: #TripleTuesday Za dvije naručene pizze, treća gratis, po vašem izboru PETKOM: #JumboFriday Za svaku naručenu jumbo pizzu, jedna standardna gratis, po izboru NEDJELJOM: #SundayMeating Za dva naručena jela s roštilja, treće gratis, po izboru.

Narudžbe i dostava na: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

bande priložila upute o razdvajaju i same prijavnice. Također na web stranici ČiZK svakodnevno se može pristupiti i preuzeti prijavnicu kao i naučiti procese razdvajanja otpada. Plan je do kraja godine napraviti kompletan prijelaz s zajedničkih spremnika na kućne spremnike.

27

28

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

EUROPSKI PROJEKT

Totemi i senzorska tehnologija ZAVRŠETKOM NAVEDENIH AKTIVNOSTI uspostavljeno je tehnološko okruženje koje će dugoročno osigurati strateški razvoj Lokruma kao inteligentnog/kognitivnog sustava, uz efikasno upravljanje vlastitim kapacitetima i očuvanje prirodne baštine i okoliša.

U

sklopu projekta „Povijesni vrtovi dubrovačkog područja” završene su aktivnosti iz grupe 1 nabave IKT rješenja Izvođenje struk-

turnog kabliranja, ukupne vrijednosti 84.513,00 kuna te grupe 3: uspostava jedinstvene IoT platforme, instalacija senzorske infrastrukture s analitikom i prezentaci-

jom te instalacija interpretacijskog punkta u povijesnim vrtovima otoka Lokruma, ukupne vrijednosti 1.214.880,00 kuna.

Izvođenje strukturnog kabliranja podrazumijeva nadogradnju postojeće svjetlovodne, lokalne računalne mrežne (LAN) u svrhu povezivanja svih funkcionalnih objekata na otoku Lokrumu u jednu cjelinu te integracije istih preko optičke mreže u digitalne servise. Uveden je napredni sustav za praćenje sastavnica okoliša na otoku Lokrumu na 6 lokacija, odnosno senzori koji mjere kvalitetu zraka

...

Projekt “Povijesni vrtovi dubrovačkog područja” je trogodišnji projekt ukupne vrijednosti 15.5 milijuna kuna.

Prijavljen je i prihvaćen u ograničenom postupku dodjele bespovratnih sredstava za promicanje održivog razvoja prirodne baštine i sufinanciran sredstvima u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za financijsko razdoblje 2014. – 2020.

Europskog fonda za regionalni razvoj.

i mora te detektiraju dim. Senzorska infrastruktura poveza-

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

29

u posebnom rezervatu Lokrum logija interpretacije i praćenja sastavnica okoliša omogućava suradnju s domaćim i inozemnim znanstvenim institucijama te dodatno odgovara na suvremene zahtjeve posjetitelja za novim doživljajima prirodnih vrijednosti.

Svrha projekta je održivo korištenje prirodne baštine i upravljanje zaštićenim područjima kroz interpretaciju i prezentaciju zaštićenih prirodnih vrijednosti, s dugoročnim ciljem doprinosa održivom društveno-gospodarskom razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini, navodi se u priopćenju Rezervata Lokrum.

na je s informativno – prezentacijskim panelom koji uz informacije o stanju okoliša pruža informacije o prirodnim vrijednostima otoka Lokruma, plovidbenom redu i projektu. Ujedno je postavljen senzor za praćenje broja posjetitelja s ciljem učinkovitog korištenja i upravljanja zaštićenim područjima. Završetkom navedenih aktivnosti uspostavljeno je tehnološko okruženje koje će dugoročno osigurati strateški razvoj Lokruma kao inteligentnog/kognitivnog sustava, uz efikasno upravljanje vlastitim kapacitetima i očuvanje prirodne baštine i okoliša.

Projekt “Povijesni vrtovi dubrovačkog područja” je trogodišnji projekt ukupne vrijednosti 15.5 milijuna kuna. Prijavljen je i prihvaćen u ograničenom postupku dodjele bespovratnih sredstava za promicanje održivog razvoja prirodne baštine i sufinanciran sredstvima u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za financijsko razdoblje 2014. – 2020. Europskog fonda za regionalni razvoj.

Pridonosi stvaranju novih iskustava za posjetitelje te podizanju svijesti o potrebi i važnosti zaštite prirode, a korištenjem suvremenih tehno-

30

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

TITELJSKOG OBJEKTA CELE NA STRADUNU TOMISLAV IVUŠIĆ, DIPLOMIRANI EKONOMIST I SUVLASNIK UGOS

„Ponosan sam što smo se ka tako da s nama dan počinje DUBROVAČKI UGOSTITELJ, SUVLASNIK OBJEKTA koji najviše puni stranice i minute nacionalnih medija otvoreno o minimalnoj potrošnji stola, najskupljim kvadratima i stolicama u državi i prozivkama Srđevaca kojima je uputio odgovor LUCIJA KOMAIĆ NIKŠA KLEČAK, GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

D

ubrovački ugostitelj Tomislav Ivušić, po struci diplomirani ekonomist i suvlasnik popularnog ugostiteljskog objekta Cele na Stradunu u razgovoru za

Dubrovački dnevnik osvrnuo se na brojne zanimljive teme o kojima se razglabalo posljednje vrijeme u javnom prostoru.

Za početak, možete li dati kratki osvrt na mjesece iza nas i sezonu u tijeku. Ugostiteljstvo je jedan od sektora koji su bili najviše pogođeni krizom i zatvaranji-

ma. Jeste li sada zadovoljni ostvarenim?

Sezona je dobila puni zamah sredinom srpnja i svatko tko se uspio organizirati na vrijeme trebao bi biti zadovoljan. Gosti su bili bolji potrošači i željni odmora i zabave. Ugostiteljstvo u koroni je bilo jedno od ranjivih grana, ali s intervencijom Države i lokalne samouprave situacija je ispala

značajno podnošljivija. Na kraju godine se podvlači crta te ćemo tada vidjeti pravo stanje.

Kakav nas ostatak sezone čeka, jeste li optimistični?

Ukoliko epidemiološka situacija ostane povoljna i bude gostiju siguran sam da će i podsezona dati svoj pozitivan obol ukupnoj turističkoj sezoni.

Postali ste glavna nacionalna vijest u okviru teme o minimalnoj potrošnji stola. To je jedna od onih tema oko kojih svi imaju svoj stav i baš svi misle da bi ga trebali iznijeti. Niste dosad još detaljnije javno govorili o ovoj temi. Žalosti me činjenica što u 2021. godini takvo nešto postaje nacionalna tema. Mi Hrvati smo poznati po tome da smo stručnjaci za sve teme pa smo tako spremno osudili i ovu. Da budem jasan i da zaključim ovu priču, mi kao objekt nikada nismo nametali minimalnu potrošnju gostu, niti to imamo u planu. Radi se isključivo o vremenu iza 22:00 kada se ostvaruje najveća potrošnja, i to na određenom djelu tarace gdje počinje svirati DJ i popratni performance. Tada je velika potražnja za stolovima.

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

31

ao objekt prof ilirali i završava’’

...

‚’Prije je u Gradu glazba bila na svakom koraku, a tu je živjelo 5 tisuća ljudi i to nikome nije smetalo.

Sad kad je došla apartmanizacija svi se bune’’.

Umjesto dosadašnje prakse, karikiram, da se uz rezervaciju treba naručiti boca pića, stavili smo minimalnu potrošnju u protuvrijednosti boce kako bi gosti mogli po svom gustu naručiti.

Preoblikovali smo taj, po mom mišljenju sirovi izraz, jer ne pije svatko isto piće.

I kako to funkcionira?

Mogu vam reći da to izvanredno funkcionira. Objekt smo koji pogotovo vikendom radi većinom s domaći gostima. Zbog korone je nama radno vrijeme skraćeno dva sata, ali to nitko ne spominje. Cijelu hajku je diglo par pojedinaca koji nisu htjeli prihvatiti da stol može biti rezerviran unaprijed i profesor povijesti koji u toj istoj povijesti očito još živi, i umjesto da pronalazi načine kako bi se prilagodio novim uvjetima života i poslovanja on kritizira sve što donosi sadašnjost i budućnost.

Dosta putujete, jeste li se susretali s ovakvim minimalnim potrošnjama u drugim turističkim destinacijama?

Posjetio sam 25 zemalja svijeta i preko 200 gradova, među njima sve glavne europske metropole, neke i više puta, a pritom i njihove glavne trgove. U svim destin-

acijama u objektima gdje je potražnja velika i traži se stol viška normalno je da postoji minimalna potrošnja. I ja se, kad mi je nešto skupo, odlučim se za nešto drugo. Ne pođem sigurno na internet i počnem se žaliti. Ljudi moraju shvatiti da je ovo slobodno tržište, da netko tko to drži ima svoje obveze i pravila, i svidjelo se to tebi ili ne, trebaš ih poštovati. Osvrnut ću se na dio kad kažu Srđevci da je to javna površina pa kao zbog toga da bi Grad trebao na to reagirati… Zašto? Radi čega? Javna je površina kad nju nitko ne plaća, odnosno ne zakupi, a kad je netko plaća, i to 500 tisuća kuna godišnje, e moji Srđevci, onda nije javna. Kao što ni Srđ većinom nije javan, nego privatan.

Samoprozvani stručnjaci za Srđ, koji mu ne znaju ni visinu, niti posjeduju komad njegove zemlje, odlučili su biti ovogo-

dišnji stručnjaci za ugostiteljstvo. Pitam se za što će biti stručni dogodine. A što se tiče zemlje, ja sam Srđevac više od njih jer je moja baba gore prodala zemlju, a još nam je kvadrata u obitelji gore ostalo.’’

Koliki je zahtjevno imati objekt na Stradunu u smislu tih troškova koje ste spomenuli, u odnosu na ugostiteljske objekte na nekim manje popularnim lokacijama? Koliko imate zaposlenih tijekom godine, a koliko u sezoni?

Najam prostora na Stradunu je već 15 godina po kvadratu daleko najskuplji od svih gradova u Hrvatskoj i šire. Nitko nikad nije postavio to pitanje. Nabava je

Nastavak na sljedećoj stranici

32

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

skuplja, trebate imati dodatna skladišta koja su preskupa. Ali, ako nećete vi, hoće netko drugi.

Mi radimo cijelu godinu, iako bi po kriteriju isplativosti najlakše bilo zatvoriti tri, četiri mjeseca, kao što to većina i napravi. Ali zbog pozicije, tradicije i Grada smatramo kako nije u redu da objekt na ovoj lokaciji bude zatvoren, ali to onda sve košta. Mi efikasno radimo sedam, osam mjeseci, imamo cca 15 stalno zaposlenih. U sezoni brojka bude do 40.

Mi smo jedini objekt u Gradu koji je uspio napraviti posao od doručka do večere i noćnog izlaska. Uvijek smo na udaru, svatko te uzima u usta, a u konačnici kad uzmete prihode i troškove više novaca na kraju ostane nekom osrednjem restoranu sa strane nego objektima na Stradunu.

Cijena kafe na Stradunu je poput ‚’evergreen’’ vijesti. Uvijek isto čim krene sezona... Dubrovnik temeljem skupe kafe na Stradunu postaje vijest nacionalnih

medija. I svi se zgražaju. I onda nakon toga kreće kao reakcija pokret otpora, gnjev Dubrovčana prema takvim vijestima kad shvate da im se u ostatku Hrvatske zapravo omalovažavaju

Stradun i Grad. Je li cijena opravdana i koliko će se dugo još u Hrvatskoj zbog toga ljudi zgražati, dok istovremeno ne štede kad piju tu istu kafu u ostalim turističkim destinacijama?

Mi smo čak jedini objekt na Stradunu koji zadnjih deset godina do 10 sati ujutro ima cijenu kafe 10 kuna. Svi se hvataju te cijene i uspoređuju iznose u nabavi. A pritom nitko ne gleda kako je najmanji udio u postizanju cijene njezina nabava, a najveći ona stolica na kojoj se sjedi.

Ovoga ljeta potegla se i rasprava oko vaših hostesa i plesačica. One su atraktivno i scenski odjevene, što je potpuno logično, ali je činjenica da bi tako odjevene šetajući Stradunom realno kršile pravilnik o Komunalnom redu. Što vi mislite o tom pravilniku?

Da se razumijemo, ja prvi sam protiv ikakvog šetanja golotinje po staroj gradskoj jezgri i to oštro osuđujem. Ali isto tako smatram kako se nije trebalo zabraniti Revelinu onda kad su njihove hos-

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

...

‚’Objekti na Stradunu uvijek su na udaru, nitko se ne obazire na najskuplje tarace, kvadrate, stolove i stolice u Državi.’’

tese i razni animatori šetali po Stradunu i radili promidžbu kluba. To je puno bolje od pijanih Australaca koji rendaju i rigaju po tom istom Stradunu. Plesačice, to jest animatorice su imale različita scenska odjela da malo upotpune unutarnji prostor lokala što se pokazalo vrlo interesantnim većini naših gosta. Zahtijevao sam od agencije da odjela budu što manje oskudna i da više budu kao atrakcija imajući u vidu mjesto poslovanja.

U vašem objektu imate raznoliku ponudu, od doručaka u jutarnjim satima, do zabave noćnog kuba u večernjim satima. Sve to u jednom objektu. Nedavno ste baš zbog na stranici Dubrovniktourguide.com navedeni na prvom mjestu najboljih noćnih klubova i barova u Dubrovniku.

S druge strane, postoje ljudi koji smatraju kako noćnom klubu na Stradunu nije mjesto. Što vi kažete na to?

S ponosom mogu reći da smo jedini objekt koji se profilirao da s nama dan počinje i završava.

Od prve kave i doručka, preko ručka do noćnog izlaska. Mi sebe ne smatramo noćnim klubom, mi smo, kako bi se reklo ‚’IN’’ mjesto gdje se izlazi i za-

grijava prije kluba. Pošto je korona sve poremetila tako se ove godine nije moglo raditi iza ponoći pa je logično da smo onda postali i broj jedan kao bar - noćni klub, iako mi to nismo.

Mogu ljudi govoriti što hoće, ali Cele je lani i ove godine prva startala s programom, nudila razne popuste za domaće u samim početcima kad je većina ostala zatvorena, samo kako bi svi što prije zaboravili ove zadnje dvije godine i lakše ušli u ljeto. I kao što vidite, isplatilo se.

Stanovnici iz povijesne jezgre negoduju zbog buke.

Vjerujte mi, prvi ne želimo da se naša glazba čuje dalje od našeg objekta, ali kamen je takav i zvuk se širi nekad više nego što bismo mi to htjeli. Nekad se razvija takva atmosfera, ali ja sam prvi taj koji je za sklad i za to da ne treba ni u čemu pretjerivati. Svi pričaju kako se prije sviralo i pjevalo u svakoj ulici, na svakom trgu i nikome nije smetalo, a 5 tisuća ljudi je tu živjelo. Sad kad je došla apartmanizacija odjednom smeta. I prvi čovjek kotara Grad je u svoje vrijeme uživao blagodati svih kavana, kao i svi mi, što je u potpunosti u redu, ali sad bi odjednom da mu svira harfa ispred Sv. Vlaha.

Na Gradskom vijeću mogle su se čuti kritike iz redova Srđevaca kako vam gradonačelnik pogoduje zato što je zatvaranje Igara bilo ispred Katedrale. Kakav je vaš komentar na te njihove stavove?

Ostao sam u šoku kad je Profesor postavio to pitanje. Osobno ga ne poznam, ali prozivati moje prezime s govornice na osobnoj razini je sramota

za jednog gradskog vijećnika.

Kao bivši gradski vijećnik u dva mandata poručit ću mu da ne zloupotrebljava govornicu Gradskog vijeća i da svoje osobne frustracije rješava na nekom drugom mjestu. Svake nam se godine postavlja pozornica pet dana prije Ljetnih igara, a po mogućnosti i produži dan, dva radi dodatnog koncerta, uz to što svake godine gubimo dva to tri dana stolove radi zatvaranja.

Znači u špici sezone nama se diže taraca 8 do 12 dana. I to nikad profesor nije postavio kao pitanje, zašto Dubrovačke ljetne igre ne angažiraju više ljudi i ne postave tribinu dva dana prije. Oni je postave nekad i šest dana prije jer kao nemaju dovoljno ljudi. Čak sam ove godine ostao u šoku kad sam čuo da će zatvaranje biti ispred Katedrale.

I onda čujem sramotno pitanje vijećnika profesora gradonačelniku je li istina da on nama pogoduje. Ma tko smo mi

da se radi nas to radi? Drugi put neka postave pitanje kada će se Dubrovačke ljetne igre modernizirati i kupiti tribinu koja se montira u par sati? Ja sam još i bivšem gradonačelniku to nudio, rekao sam da smo mi spremni investirati jer nam svake godine oduzimaju pola tarace do 10 dana usred sezone. I to nam, naravno, nikad nitko nije nadoknadio. Dubrovačke ljetne igre su naša tradicija koju treba njegovati i podržavati, ali one su samo jedan dodatak cjelokupnoj ponudi našeg turizma.

...

‚’Stručnjaci za Srđ, koji mu ne znaju ni visinu, ne znaju ni da taraca nije javna ako se plaća pola milijuna kuna godišnje’’.

33

34

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

SIGURNA LUKA

ACI marina Korčula uz ulaganja jača status na U TIJEKU SU RADOVI na rekonstrukciji lukobrana nakon čega će ova marina pružiti idealan spoj sigurnosti i atraktivnosti. Unatoč radovima, marina je i ovo ljeto otvorila vrata nautičarima iz cijelog svijeta.

A

CI marina Korčula, dobitnica brojnih priznanja poput onoga za najbolju otočnu marinu, naslonjena je na samu povijesnu jezgru grada Korčule te pruža nezaboravan pogled na stoljetnim kamenim zidinama opasan grad. Zbog vrijedne investicije i radova na lukobranu ove sezone dočekivala je nautičare i plovila u nešto manjem kapacitetu, ali bio je to zalog za još uspješnije poslovanje u godinama koje dolaze.

Naime, rekonstrukcijom lukobrana ACI marina Korčula pružit će idealan spoj sigurnosti i atraktivnosti. Bura i valovi tu više neće predstavljati nikakvu opasnost, a ACI marina Korčula će postati boutique marina u centru grada, kakvu biser poput Korčule zaista i zaslužuje.

DOBROBITI SNAŽNIJE INFRASTRUKTURE Nakon rekonstrukcije lukobrana značajno će se pojačati stabilnost i sigurnost ove luke nautičkog turizma što je najvažniji cilj. Radovima će se omogućiti bolja zaštićenost uslijed nepovoljnih vremenskih utjecaja,

ponajprije jakih sjevernih vjetrova. Kao što je poznato, dosad je najveći problem marine bila jaka bura koja ovdje stvara ogromne valove, jer dolazi

s obližnjeg brda, zbog čega se stvara efekt skakaonice. 2004. godine bura je kompletno oštetila sve na lukobranu, koji je pod snagom valova popucao.

...

Po završetku radova, novi lukobran doprinijet će ukupnoj turističkoj ponudi grada Korčule, čiji važan dio čini i ACI marina Korčula.

Dugoročni je cilj marinu Korčula pretvoriti u boutique marinu u centru grada, a u budućnosti je u marini predviđen moderan hotel s četiri zvjezdice i 42 sobe, ispred kojega bi bili trg, okretište za autobuse te stajalište taksija.

Pritom je u planu i parkiralište s dvije garaže s više od 300 mjesta.

Zbog toga su nakon izrade glavnog projekta rekonstrukcije te dobivene građevinske dozvole, započeli i sami radovi, i to u studenom 2020. Uz to, u ACI marini Korčula predviđeno je povećanje razine usluge postavljanjem nove električne i vodovodne infrastrukture, hidrantske mreže te internetskog signala.

AUTOR: DINKO FRANOTOVIĆ, TRAVANJ 2021.

ELEGANTAN DODATAK PREDIVNOM GRADU KORČULI

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

35

nova infrastrukturna ajbolje otočne marine Osim toga, budući da se ACI marina nalazi u neposrednoj blizini gradskih zidina te je i sama jedna od žila kucavica grada, predviđeno je oblaganje lukobrana kamenom kako bi se marina u potpunosti uklopila u vizualni identitet grada. U narednim je godinama predviđeno oblaganje kamenom srednjega gata te obalnoga platoa, čime će marina poprimiti novu vizuru. Cjelokupni lukobran tako će na kraju biti obložen kamenom te će se savršeno uklopiti u jadranski otočni biser, predivnu Korčulu.

Po završetku radova, novi lukobran doprinijet će ukupnoj turističkoj ponudi grada Korčule, čiji važan dio čini i ACI marina Korčula. Dugoročni je cilj marinu Korčula pretvo-

AUTOR: DINKO FRANOTOVIĆ, TRAVANJ 2021.

riti u pravu boutique marinu u centru grada, a u budućnosti je predviđena izgradnja modernog hotela s četiri zvjezdice i 42 sobe, ispred kojega bi bili trg, okretište za autobuse te stajalište taksija. Pritom je u planu i parkiralište s dvije garaže s više od 300 mjesta.

MARINA OVJENČANA NAGRADAMA I ove sezone ACI marina Korčula otvorenih vrata kontinuirano dočekuje nautičare iz ci-

jelog svijeta unatoč radovima na lukobranu. Budući da će ACI marina Korčula do završetka radova na raspolaganju imati 50 posto ukupnih kapaciteta, nautičari u slučaju popunjenosti marine vez mogu potražiti u Lučkoj upravi na rivama i sidrištima u neposrednoj blizini grada (Luka Uš, Ježevica, Žrnovska Banja).

ACI marina Korčula bila je visoko pozicionirana u akciji „Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku“ te u svom portfelju

ima posebna priznanja poput onoga za najbolju otočnu marinu. Uz to, ova je marina dugogodišnji nositelj važnog međunarodnog priznanja, Plave zastave, koja potvrđuje visoku razinu odgovornosti prema moru i okolišu. Ulaganja u infrastrukturu i razvoj u skladu s potrebama otoka Korčule zalog su za nova priznanja u budućnosti i ugodan boravak nautičara u sigurnoj luci u samom centru prekrasnog otoka Korčule.

36

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Dijana, Vesna i Mira - ljeto je bilo doba opuštenog odmora, ali i umjetničkog kreativnog nemira

Tonči i Tonći - svaki će se novinarski radni zadatak zajedno lako odraditi moći

Diana i Ana - glazba im je u krvi, solo pjevanje i violončelo im je životno “poslanje”

Doris i Đurđa - Dubrovnik je Dubrovnik, al’ i do Zagreba kad ljeto završi opet poći treba

Sandra, Nila i Sonja - ne može se nego uživati, prijateljicama svoj Dubrovnik pokazivati

Leona i Saša - s tatinih ramena slika Straduna je malešnoj bitno proširena

Nikša i Teo - tko ne bi u dobrom društvu rado pod tendu sjeo

Keti i Ljubica - pun je smijeha svaki susret dragih prijateljica

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Diana i Ankica - dok muški kuću „čuvaju” il’ utakmicu gledaju, dame rado same prođiraju

Mišo i Igor - ljubav i talent za fotografiju ih spaja, hobi je to o kojem mogu razgovarati bez konca i kraja

Maja i Sandra - opet raditi vaja, i dugo ljeto odmora došlo je do kraja

Snježana, Slavica i Slavica - sestra, sestra i rodica

Bisera, Avdo i Kristina - dok stigne naručeno osvježenje i popričati je milina

Ozren, Leona i Božo - radoznali dječačić je izlaskom s mamom i tatom u Grad oduševljen

37

38

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

OD DOBA REPUBLIKE, FRANCUZA, AUSTRIJE I DO SAMOG KRAJA

BOGATA POVIJEST brodarica, barkarijola i skela Rijeke dubrovačke ZAPISI, sjećanja i fotografije

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

P

rof. dr. Slavica Stojan, znanstvenica Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku pisala je o brodaricama Rijeke dubrovačke u doba Dubrovačke Republike, a i ranije.

“Na Mirinovu je u 13. stoljeću, a možda i ranije, plemićka obitelj Bocignolo imala u koncesiji brodaricu na ušću Omble. Brodarica je prevažala putnike i na drugim mjestima duž zaljeva Rijeke i bila odličan izvor prihoda koncesionarima. Iz Sustjepana, koji dokumenti zovu Portus Umblae (luka Omble) brodarica je prevažala putnike u Mokošicu, a iz Mokošice vodio je put prema Petrovu selu i dalje na kontinent. Dokumenti taj put zovu Via Ro-

mana što znači da je ta komunikacija brojala ne samo stoljeća već i tisućljeća. Brodarica je prevažala ljude, a ponekad i životinje. Brodarice su bile vrlo česta mjesta obračuna ljudi koji su imali međusobnih razmirica. Pokušavajući ih razriješiti čekajući da se prevezu s jedne obale na drugu, dolazilo je do fizičkih obračuna, premlaćivanja i utapanja.

Tada se vadio nož ili se bacalo

Brodarica u Mokošici

u more. A to je značilo isto jer nitko nije znao plivati pa su utapanja ljudi bila jako česta. Za rekonstruirati konkretne događaje poslužili su mi

arhivski spisi Kaznenog suda Dubrovačke Republike. Iz lamenata (tužbi) se sve iščitava.“

Parobrod Thermotherapia na Ponti između Gorave i Mokošice

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Skela oko 1900. u Batahovini pored ljetnikovca Kaboga

SKELE I BRODARICE za vrijeme Francuza i Austrije Francuski car Napoleon Bonaparte se hvalio kako je napravio put od Pariza preko Raguse do Boke Kotorske, a da nije potrošio niti jednog Luiđa (Luiđo je bio najniži Francuski platežni novac). Nije potrošio niti jedan novčić jer su njegovi vojnici (plaćena vojska) za vrijeme okupacije Dubrovnika (1806.-1813.) gradili cestu kao i lokalno stanovništvo koje je radilo za svoju dobrobit boljeg povezivanja, a radi lakše trgovine i komunikacije s ostalim mjestima, gradovima itd. Ta cesta je bila makadamska, a ona je ustvari bila od Pariza do Mokošice jer je baš tu put prekinut te je skela prevozila preko Rijeke dubrovačke od Mirinova do Batahovine kod Kaboginog ljetnikovca, zatim put je vodio do Gruža i dalje prema Pilama, a onda prema Kotoru. U temi ovoga teksta interesantna je dionica od Pila do

Gruža i Batahovine te skelom do Mirinova i nastavak putem do Metkovića. Taj put je puno značio za naš kraj, a upotrebljavao su se u vojne, a i civilne potrebe.

Ovim uvodom smo došli do tadašnjeg javnog prijevoza preko Rijeke dubrovačke za vrijeme Francuza, a to je ta skela koja se na starim kartama pokazuje kao put s dvije crte. Taj prijevoz je bio javan i stalan te se za civilne potrebe naplaćivao. Također preko Rijeke dubrovačke su vozile na vesla male brodarice, a prve fotografije brodarica možemo vidjeti na fotografijama iz samog kraja 19. stoljeća kao i skelu koja je za vrijeme Austrije plovila između Batahovine kod ljetnikovca Kaboga i Mirinova, a u prilogu je interesantna fotografija na kojoj je ona vidljiva.

Skela je i dalje bila veoma važno prijevozno sredstvo iako je 1901. godine Austrija izgradila put oko cijele Rijeke dubrovačke koji je bio ma-

kadamski. Skela je prevozila sve do početka Prvog svjetskog rata, a brodarice su prevozile sve do izgradnje magistrale 1965. ali i kasni-

39

Mokošice je otvoreno lječilište i oporavilište Thermotherapia sa sumpornom vodom koja je tu imala izvor, a koja je liječila mnoge vrste bolesti. U njoj su boravili bolesnici više dana, ali su dolazili i bolesnici na dnevne terapije ili samo na masaže, tako da je prijevoz preko Rijeke dubrovačke bio frekventan.

Thermotherapia je imala svoj parni brodić istog imena, koji se također može vidjeti na priloženoj fotografiji, a koji je prevozio bolesnike, a i ostale putnike na relaciji Mokošica Gruž i natrag, i to svakog sata. Također do Thermotherapie je prevozila mala brodarica i skela iz Batahovine kod ljetnikovca Kaboga. Bolesnike i putnike dovozili su od Pila do Batahovine s kočijama, a od 1. svibnja 1905. omnibusima poduzeća Missoni, i to

Brodarica u Batahovini kod ljetnikovca Kaboga

je s manjim prometom putnika, i to do kraja 1972. godine kad se promet u potpunosti ugasio.

Od kolovoza 1892. u manjoj zgradi, a od 1. svibnja 1905. godine u većoj na predjelu zvanom Smrdećevo pored

svakog sata. Omnibusi su bili veća putnička kočija s konjskom zapregom. Imali su s jedne strane dva do tri pro

Nastavak na sljedećoj stranici

40

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

...

ZANIMLJIVOSTI IZ SJEĆANJA

Brodarica plovi iz Tenturije za Rožat

zora, koja su u zimsko doba bila ostakljena, a ljetno doba otvorena.

Brodarice su opstale sve do kraja 1972. godine jer nakon izgradnje magistrale primat u prijevozu su ipak imali autobusi u redovnim linijama, a i promet s osobnim automobilima je bio sve veći tako da se taj prijevoz morem sam od sebe ugasio.

SJEĆANJE CVIJETA KAPETANIĆA Daljnji dio teksta je nastao uz suradnju s Cvijetom Kapetanićem iz Sustjepana, iz poznate brodograditeljske obitelji koji je rođen 1951. godine, a koji piše isključivo po sjećanju i ono što su mu roditelji pričali tako da postoji mogućnost da je neku prugu, nekoga barkarijola ili brodaricu preskočio. Ovako piše Cvijeto... ‚’Kroz davna vremena, a i za vrijeme Napoleona, Austro-Ugarske, žitelji Rijeke dubrovačke težili su Gradu za prodaju živežnih

namirnica, poljoprivrednih proizvoda, a zato im je bio potreban prijevoz s jedne na drugu stranu obale malim brodaricama na vesla, a kasnijih godina i na motorni pogon. Prijevoz se odvijao od svanuća do zalaska sunca. Bilo je na usluzi nekoliko postaja brodarice. Naime, zaljev Rijeke dubrovačke je duboko usječen s južne strane u brdo Srđ (412 metara nadmorske visine), a sa sjeverne strane brdo Vranovići (486 metara) te

su brodarice bile ovako raspoređene duž zaljeva kako slijedi: 1.) ROŽAT- TENTURIJA, barkarijol mi je nepoznat, plovilo se na vesla, duljina pruge je bila 200 metra i prevozio je povremeno; 2.) ROŽAT- MANASTIJER Franjevački samostan - ispod kuće DRDANSKOG, barkarijol zadnji je bio Makalo, plovio je na vesla, duljina pruge je bila 100 metara i prevozio je povremeno; 3.) ROŽAT - PLACA GRUŽ, prugu je održavao mali motorni brodić u vlasništvu Cvi-

Motorni brodić Greben (vezan uz bok Santa Marie) koji je od 60-tih godina vozio radnike iz Gruža za brodogradilište.

Jedan moj školski kolega je sve do 1978. godine svaki dan u Pomorsku školu dolazio sa svojom barkom iz Mokošice te bi je vezivao negdje oko Orsana.

Dugo vremena 60-tih i dijelom 70-tih godina Pero Knežević - Batala je sa svojom suprugom svakodnevno dovozio od Batale kod Gorave s malom pjatačkom na vesla do Lapadske obale mlijeko i jaja te ih je svojim stalnim kupcima dostavljao na kućnu adresu.

jeta Ševelja, i to s polaskom ujutro oko 5:30 sati i s povratkom oko podneva kroz cijelu godinu. Kad je bilo nevrijeme, posebice zimi, prevozio je s jedne na drugu stranu Rijeke

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Brodarice idu iz Rožata za Tenturiju

dubrovačke; 4.) GORAVA – MLINICA – ČAJKOVIĆI, prijevoz na vesla, duljina pruge 150 metara, nepoznat mi je barkariol; 5.) GORAVA – MALA SKALA (Mali Mihanj je naziv brežuljka), duljina pruge je 200 metara, nepoznat mi je barkarijol; 6.) GORAVA - VELIKA SKALA (Veliki Mihanj), duljina pruge 200 metara, nepoznat mi je barkarijol; 7.) MOKOŠICA PUNTA ŽALA – SUSTJEPAN, duljina pruge je 382 metra. Tu je bila frekvencija veća te je bilo nekoliko barkarijola na vesla i na motor. Ne znam točna prezimena te ću napisati po sjećanju njihova prezimena i nadimke: Rulo, Čoko, Beledija, Monić, dva brata Nikola i Stjepan, Uskoković Stjepan - Gobo, oni su bili iz Mokošice i iz Petrovog Sela. Miho Buratović iz Sust-

jepana je imao nezgodu na barci te se poskliznuo i pao, ozlijedio je kičmu, otada je usporio s radom, ali je i dalje prevozio povremeno. Ante Gavranić - Gavro, došao je nakon rata 1945. iz Blata s otoka Korčule, te je prvi imao barku na motorni pogon jačine 2,5 konjskih snaga. Prevozio je naizmjenice svaki drugi dan i to jedan iz SUSTJEPANA za MOKOŠICU, a drugi iz SUSTJEPANA za MIRINOVO. Najteže je bilo voziti za vrijeme jake bure ili jakog levanta, a onda se vozilo s četvero vesala sve do pojave motora.

Ja osobno sam bio barkarijol iz SUSTJEPANA te sam prevozio godinu i po dana do odlaska u JNA i to drvenu motornu pasaru koju je izgradio moj ćaća Antun Kapetanić. 8.) MIRINOVO - BA-

TAHOVINA (kod ljetnikovca Kaboga), servisirali su barkarijoli iz Mokošice i Sustjepana. Tu je bio veći promet preko Rijeke jer su dolazili ljudi iz Osojnika, Pobrežja, Petrovog Sela do Mirinova s mazgama i tovarima te su ih ostavljali u toru do njihovog povratka s place. Dolazili su i Hercegovci preko brda, ali oni su dolazili pješke. Tijekom oba Svjetska rata, promet preko Rijeke dubrovačke je bio prekinut, a ostale godine je bio redovit’’, piše Cvijeto Kapetanić.

OSOBNA SJEĆANJA Jedan moj školski kolega je sve do 1978. godine svaki dan u Pomorsku školu dolazio sa svojom barkom iz Mokošice te bi je vezivao negdje oko Orsana. Dugo vremena 60-tih i dijelom 70-tih

godina Pero Knežević - Batala je sa svojom suprugom svakodnevno dovozio od Batale kod Gorave s malom pjatačkom na vesla do Lapadske obale mlijeko i jaja te ih je svojim stalnim kupcima dostavljao na kućnu adresu.

Tu bih još napomenuo da je i škar/ brodogradilište u Mokošici dok je bilo u vlasništvu Atlantske plovidbe i kasnije pod Grebenom iz Vela Luke imalo svakodnevnu redovnu prugu s malim motornim brodićem za svoje zaposlenike, a i ostale Riječane. Brodić bi isplovio svakog jutra iz Gruža kod Radeljevića u 6:00 ujutro prema Mokošici, a vraćao se u Gruž nakon završetka radnog vremena. Na krmi tog malog brodića piše Greben, kao što se može vidjeti u priloženoj fotografiji.

41

42

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

STIGLA PRESUDA

Dvojac dobio po šest godina za pokušaj ubojstva dubrovačkog taksista na Pločama U STUDENOM 2019. GODINE na temelju međunarodne tjeralice, na području Neuma u BiH lociran je i uhićen M.B., dok se drugi napadač J.M. još uvijek nalazi u bijegu

N

akon više od dvije godine stigla je presuda za pokušaj ubojstva dubrovačkog taksista na Pločama.

Okrivljenici, M.B. iz Mokošice i J.M. iz Zagreba, obojica 25-godišnjaci, dobili su po šest godina zatvora, presuđeno je tako na Županijskom sudu u Šibeniku. Oni su u srpnju 2019. godine oko 00,40 sati u Dubrovniku, na predjelu Ploča, prišli taksisti A.M., u namjeri da ga liše života. Dubrovčanin je imao nož, dok je Zagrepčanin imao pištolj.

Nakon verbalne prepirke A.M. je pokušao bježati, ali su oni krenuli za njim te je J.M. ispalio više hitaca od kojih je jedno zrno pogodilo taksistu nanijevši mu teške tjelesne ozljede u vidu prostri-

jelne rane mekog tkiva desne potkoljenice i prostrijelne rane lijeve natkoljenice, s prijelomom daljeg dijela bedrene kosti.

Na sudu je M.B. kazao kako se ne smatra krivim te je dodao kako ne zna tko je mogao počiniti ovo djelo.

Po njegovom razmišljanju, koje se navodi u optužnici, razlog nije mogao biti ni Dinamo ni Hajduk, a kazao je kako ne zna za neki drugi razlog. Rekao je da nije imao nož i da nikad nije vikao ‘pucaj’.

Optuženom J.M. suđeno je u odsutnosti, jer je u bijegu i nije dostupan sudu, o čemu je i doneseno rješenje o suđenju u odsutnosti, a do samog suđenja nije pronađen i doveden u sud, pa nije ispitan niti u državnom odvjetništvu niti na raspravnom ročištu, pa sud nije ni

mogao iznijeti i analizirati njegovu obranu.

U studenom 2019. godine na temelju međunarodne tjeralice, na području Neuma u BiH lociran je i uhićen M.B., dok se drugi napadač J.M. još uvijek nalazi u bijegu.

Obojica moraju na

ime troškova svjedoka uplatiti ukupni iznos od 11.876,00 kuna, odnosno svaki po 5.938,00 kuna, te za troškove balističkog i daktiloskopskog vještačenja ukupni iznos od 8.056,00 kuna, odnosno svaki po 4.028,00 kuna.

J.M. za troškove branitelja po službenoj dužnosti mora izdvojiti 15.375,00 kuna.

Obojica su dužni isplatiti oštećeniku A.M. za zastupanje po punomoćniku ukupni iznos od 8.500,00 kuna, odnosno svaki po 4.250,00 kuna.

Humanitarni prilozi UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU U spomen na pok. Dragu Matusko umjesto cvijeca Vesna i Niko Srabotnak udruzi doniraju 300kn Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com DJEČJEM DOMU MASLINA DUBROVNIK DAROVALI SU: - Kolegice i kolege iz Hotela Croatia, u sjećanje na pokojnog Mata Šutala prilažu 1.710,00 kn; - Marica Radinković dar djeci Doma 100,00 kn.

- U spomen na dragog direktora Iva Vilo-

vića, njegov AOP prilaže 800,00 kn; - Ana Vuletić Sušić, dar djeci Doma 550,00 kn; - Oleg Valjalo, dar djeci Doma 250,00 kn; - Bajro Sarić, u spomen na dragog Ibrahima Sarića prilaže 300,00 kn; - Bajro Sarić, u spomen na poštovanog Saliha Alijagića prilaže 200,00 kn; - Rade i Silvija Ćoso, u spomen na našu pok. tetu Katu Malohodžić prilažu 300,00 kn; - Erna i Ivana, u spomen na dragoga Mišu, umjesto vijenca prilažu 400,00 kn; - Obitelj Davora Pokovića, u spomen na dragog prijatelja Žarka Ratkovića, umjesto vijenca prilaže 300,00 kn.

In memoriam na dragu Karmen Mage i jedno divno, razigrano i bezbrižno djetinjstvo u Gradu. Počivala u miru, tvoj VIII.a.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave te-

kst uplate na fax:312 218 ili na mail: dom. maslina@outlook.com DVA SKALINA: Umjesto vijenca, za dragu Karmen 300 kuna prilaže obitelj Taslaman; U spome na pok. Mata Gverovića, supruga moje drage Dubravke, umjesto cvijeća 300 kuna prilaže Marija Franušić; Maja Sršen donacija 100 kuna; STO KAZINA D.O.O. donacija 2.800 kuna.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

STRU^NJACI VRSTA U ZNANOSTI RIBARSKO SPORTSKOG DRU[TVO O GRA\I ORU@JA TIJELA

PASMINA PASA

STARA NAZIV ZA MJERA ZA SLOVO ”J” TEKU]INU

11. I 19.

SLOVO ABECEDE

BILJKA IZ ZASTUPNICI OPA@AJ, PORODICE KAKVE O^IGLEDTRAVA TVRTKE NOST

ISTOK

PRIPADNIK NARODA NA KAVKAZU

GLAZBENICA SA SLIKE JE...

BANJA U BELGIJI

KO[ARKA[ RO\EN U DUBROVNIKU

ELEMENT TRAGEDIJE 99 + 1

NOTA SOLMIZACIJE

MONETA U ST. CRNOJ GORI (mn.)

PROCES DOBIVANJA OSIPA

RODBINA BLAGO CRN

KOPNO OKRU@ENO MOREM

KORALJNI OTOK

5. I 26.

SLOVO ABECEDE

ERBIJ NOTA SOLMIZACIJE

SKUPINA OD OSAM GLAZBENIKA

ZOOLOG IZ DUBROVNIKA, BALDO (1829-1918)

PRVOSTOLNA CRKVA

ALT

FILM STEVENA SPIELBERGA

PRIPADNIK PLEMENA U SJEVERNOJ AMERICI

LISTOPADNO DRVO (mn.)

BILJKA [UMARICA ASTATIN

KRETANJE VODE

NEPROFESIONALCI

PRELAZAK SA VI[EG NA NI@I POLO@AJ, ODUZIMANJE ^INA (mn.)

MINERALNO KUPALI[TE (mn.)

NJEMA^KI GRAMAT. ^LAN

AMERIKANAC

VI[I ^INOVNIK U RIM. CARSTVU

RADIJ

BEZNA\E

PROTIV VOLJE

RIJEKA U AUSTRIJI (RABA U MA\ARSKOJ)

BIJELA KAPA, DIO ALBANSKE NO[NJE

^E[KA AFIRMACIJA

GLUPAN

DUBROVA^KI DNEVNIK

DIO NAMJE[TAJA

MINERAL @ELJEZNI DISULFID

KRATICA ZA ALKOHOL AKTINIJ

KUHAR KARAPAND@A ATL. KLUB

GLAZBENICA SA SLIKE JE...

KRATKO RZANJE KONJA BAKRENI AKADEMSKA TITULA NOVAC U ANTI^KOM ORU@ANI RIMU SUKOB

KOLUTI]AVCI KINESKO GLAZBALO KINESKI ZID

[ARENI PAS

ZVJEZDOZNANAC

OROZ, OBARA^

OBJE[ENJAK

UGASLI VULKAN U ISTO^NOJ TURSKOJ

NOVOZELANDSKA PAPIGA

KRATICA ZA LIBIJSKI

NAROD NA BALKANU

GRADI] I LUKA NA PELJE[CU

URUGVAJ

NAILA@ENJE, POJAVA, DOLAZAK

NEUTRON

DUBROVA^KA GLAZBENICA SA SLIKE

ITALIJA

DUBROVA^KI DNEVNIK

[KOLSKI ODBOR SPOJ NA TKANINI REPUBLIKA

TROSTRUKA KRUNA PAPE METAR DJECA I STARCI

RJE[ENJE - Marija Grazio, n, Andro Knego, Spa, La, sto, perperi, Kosi}, oktet, fa, Amistad, Irokez, lipe, sasa, I, At, tok, banje, der, Amer, edil, Ra, Grci, Ston, Raab, ke~e, alk, Ararat, spadalo, pijanistica, AK, U, doktor, crvi, {aro, Veliki zid, kea, {av, tijara, astronom, neja~,

46

petkom

AUTO - MOTO ll Hyundai acent 1,4, gl, 2000god , 220

000km,registriran do 10/2021.

Prodajem i kupujem auto srednje klase oko 10 g starosti.Mob:091 61 43946 ll Prodajem BMW e.46 2000g benzin plin

16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792. ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god,

110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829

ll Prodaje se Gillera Runner motor. 1998

godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. Mob:098285038

ll Prodajem VW Golf IV. 2003 godina. 1.6

benzin. Registriran do 05/2022. Servisiran redovito. Cijena 12000 kn. Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672 ll Prodajem octavija combi 1,6 tdi 2012 g

izvanredno očuvan . Mob : 098618999.

ll Seat Ibiza 2002g, registriran do 4/22,

benzinac, odlicna klima. Malo vozen, 139 000km. Sasvim novi akumulator. Neostecen, drugi vlasnik. 12000 kn.

Mob:098703069 ll Prodajem skuter Piaggo NRG 50,

2003. god. Cijena 2.600 kuna.Mob: 098 345 606 ll Prodajem osobni automobil FIAT CRO-

MA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611

PLOVILA ll Jedrilica Val 35, 1991. godište.

Motor Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker.

Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 674 378. ll Prodajem brodsku kopču. ZF

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.

MOB:098285038

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljujem stan u Gružu 35 m2 za

dvije ženske osobe ili par, povoljno na duže vrijeme. Kontakt: 098 9177 406 ll Iznajmljujem apartman u Lapadu,

35m2 za 2 zaposlenice ili studentice na duže vrijeme. Kontakt: 098 923 11 16 ll Iznajmljujem manji stan za radnike na

ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 +

garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije

sobe+DB, 129.900 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,219.960 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

151 M2 llOLAPAD IMA MJESTA I ZA TV JU RKUĆA EK–L220 AM2 Mi U

duže vrijeme u Gružu. Kontakt: 020 419 574

okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll Iznajmljujem ljepši stan s posebnim NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL ulazom, terasom i parkingom u Mokošici. s više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 ll Kontakt: 020 419 574 namješten i DNEVNIKA uređen.107.700 E, ALAVIJA - TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG NEKRETNINE 098288254. Encert B tjednom nakladom od 10 tisuća (blizu Sveučilišta) - Iz- primjeraka ll sSOLITUDO najmljuje se poslovni prostor u prizemlju ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže zgrade površine 130 m2 pogodan za više 68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 djelatnosti (ugostiteljski objekt, trgovina, zdravstvene usluge...). Detaljne informacije god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE MARKETING: 098288254. Encert D u agenciji - ANGELUS 099 2408 409, 642NEKRETNINE, 460 Vukovarska 17, Mob: 098 676 009 marketing@dubrovackidnevnik.hr ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zemljište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE ll Iznajmljujem stan na duže vrijeme u 098288254.

Lapadu s terasom Kontakt: 099 6880160 - NAJČITANIJI DUBROVAČKI IN

IMA MJESTA I ZA TV

PREDAJ OGLAS BESPLATNO MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA ll Prodaje se stan u Gružu, dvosobni,

moguće preuređenje u trosobni, drugi neboder, 6.kat, 50m2 130 000 eura, opremljen za stanovanje. Kontakt:098 9128087 ll Kupujem stan u Lapadu cca 35-40

m2 , novogradnja ili renovirani. Kontakt:098 9128087

ll Stan na prodaju 37m2 netto aktivne

površine. Renoviran 2019 godine. 50 metara od parka Gradac, na Kolorini. Vlasništvo1/1. Mob: 0981957985 ili 0992413695

s više od pola milijuna jedinstvenih koris stanIZDANJE u Solinama, 77m2 s ll - Prodajem TISKANO DUBROVAČ

taracom 24 m2nakladom s parkingom. po primjer s tjednom odCijena 10 tisuća dogovoru, Kontakt: 091 957 7843 ll Hitno se prodaje trosobni stan,70 m2

(etaža dvojne stambene kuće) sa okućniMARKETING: com099 54 m2(moguća gradnja 2408 409, 642 460 parkinga),pod magistralom sa pogledom na stari grad marketing@dubrovackidnevnik.hr Cijena 220.000 eura. Mob:091 583 4481 ll Prodaje se stan u Cavtatu cca

47m2 kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. pripada garažno parking MALIStanu OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ mjesto u vlasništvu.

Cijena 149000 ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI EUR. Sve informacije na 098244682 OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG Prodaje se stan uDNEVNIKA Novoj Mokošici, ll Tel 020 642 460 60 kvadrata. Sve informacije na broj E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr 0917398573

PREDAJ OGLAS BESPLATNO

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

ALAVIJA NEKRETNINE d.o.o.

TRAŽITE ILI PRODAJETE KUĆU ILI STAN? ALAVIJA NEKRETNINE - ZA ALAVIJA POSAO Adresa: Dr. Ante Starčevića 24, Dubrovnik, ATLANT CENTAR 1.kat Telefon: +385 98 288 254

PRODAJA RAZNO ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

ZA POZNATE KUPCE TRAŽIMO DVOSOBNI I TROSOBNI STAN NA PLOÈAMA - POGLED MORE! POZIVAMO INVESTITORE U ZDRAVSTVENI TURIZAM !

ll Prodajem crno grožđe merlot, berba

oko 15.09. Kontakt broj: 0992337833 098-285-502

svatovska nošnja. Tel. 098-285-502

USLUGE RAZNO Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakasti zavjesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica. __________________________________ llTim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata ...Kontakt: 098 765 460 ________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija...Mob: 091 7285208 ________________________________ ll Uredujem vrtove,đardine,okucnice kosnja trave i slicno. Mob:0916143946 ll

VOJU REKLAMU

snika mjesečno

na moru s bazenom i uhodanim poslovnim prostorom. Mogućnost kombiniranja 15 smještajnih jedinica (apartmani, sobe s kupatilom i stanovi za dulji najam). Korisna površina cca 600 m2 i 170 m2 okućnice. Odlična prilika za dugoročno ulaganje. Detaljne informacije u agenciji - ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009

vrlo povoljno opremu bravarske radionice (strojeve i alate) Mob: 098/344-611

ll Prodaje se kompletna Primorska

rangala, 220 kn. Kontakt: 099 688 0160

ll Hitno se prodaje obradivo poljoprivredno zemljište u Mihanićima (Konavle) površine 4.400 m2. Detaljne informacije u agenciji - ANGELUS NEKRETNINE, VukoNTERNETSKI PORTAL varska 17, Mob: 098 676 009

ll Zaton - prodaje se apartmanska kuća

ll Zbog odlaska u mirovinu, prodajem

ll Prodajem 2 nova baluna, 2 nova pa-

Kontakt: 098 676 009

uredno održavanih i uređenih maslinika vrlo blizu uljare. Odlična lokacija, pristup manjim vozilom, mogućnost dovođenja vode... Detaljne informacije u agenciji ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009

kovac, sumski med od bora i jele prodajem Mob:0916143946

ll Prodaje se Inox bačva 400 litara. Tel.

kozji gnoj Kontakt: 099 835 7981

www.angelusnekretnine.hr

ll Šipan, Suđurađ - prodaje se nekoliko

ll Najcijenjeniji med u Europi , medlji-

ll Dostavljam na kućnu adresu ovčji i

Ured Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

ČKOG Pelješac, Malostonski zaljev - prodaje ll DNEVNIKA rakapoljoprivredno zemljište (maslinik) prvi red uz more s plažom površine 8.250 m2 - cijena 60.000 €. Pogodno za razne namjene kao što su turistička izletišta, glamping i ostalo. Detaljne informacije u agenciji ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009

47

ll Prodajem dva baluna i dva paranga-

la po cijeni od 220 kn po komadu. Kontakt: 099 6880160 ll Prodajem stolove s klupom puno

drvo. Kontakt: 099 6880160

ll Prodajem unutarnju jedinicu DAI-

KIN INVERTER klima uredjaja-neraspakiranu.PLIN-R32. Cijena:1500 kuna ll Prodajem visokokvalitetnu staklenu

stjenku za kadu dimenzije 140x60x60 cm. Sastoji se od fiksnog i pomičnog dijela te nosača. Telefon 098573109 ll Prodajem Skip Hop – didaktički

centar. Stolčić nudi mnoge zabavne funkcije u tri faze. Kroz 25+ različitih funkcija djeca uče razvijati svoje sposobnosti.

Korišten svega 10 dana. Informacije na mob 0919374727. ( viber ) ll Prodajem vršu. Cijena 500 kuna.

Mob:098285038

DEŽURNA LJEKARNA „KOD ZVONIKA” od 6.9. do 12.9.2021. „GRUŽ” od 13.9. do 19.2021.

PREMINULI JELKA PAVLOVIĆ (1933) PETAR TOŠIĆ (1948) MAJA MILJKOVIĆ (1950) MILO LUKIĆ (1960) JELE CAREVIĆ (1930) VANKI SAMBRAILO (1934) KLARE LJUBIĆ (1937) ANE DRAGIĆ (1925) NIKO ČUPIĆ (1939) BARO PAVLOVIĆ (1943) NIKOLA SRINČIĆ (1951) GORDANA LUCIANOVIĆ (1941) IVO PEHOVAC (1959)

48

petkom

• BROJ 65 • 10. rujna 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

PRIZORI IZ GRADA OHRABRUJU

KORONA ILI SEZONA? Dubrovniku se smiješi odličan rujan, ali skaču brojke novozaraženih ULICE SU JOŠ UVIJEK PUNE turista, no puno će toga ovisiti i o epidemiološkoj slici koja se posljednjih dana bitnije pogoršala GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

D

ubrovnik polako uplovljava u posezonu, a ulice su i dalje pune turista. Iz privatnih agencija, hotelskih kuća, ali i Zračne luke Dubrovnik stižu ohrabrujuće vijesti o popunjenosti, kao i optimističnim najavama. Dakako, puno će toga ovisiti i o epidemiološkoj slici koja se posljednjih dana bitnije pogoršala.

Dionici u turizmu očekuju odličnu po-

sezonu u Dubrovniku, optimizam bi jedino mogla pokvariti loša epidemiološka slika. Stoga se na građane apeli-

ra – budite odgovorni i oprezni kako bismo postojeće prizore iz Grada što dulje zadržali.