Dubrovački dnevnik petkom br. 63

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN

DUBROMALOVA^KI GRA\ANI ZNANOST N GLA ZBENIK OTROVIM O SA SLIKE A

ZNANOST O BILJNIM BOLESTIMA

KISIK

S K A N D I N A V K A MNO@INA U STARI GRAMANAROD U JAPANU

TICI

RAZMJEN A ROBE ZA ROBU

4. I 1.

SAMOGLASNIK

POKUS, EKSPERIMENT

LITRA

UMJETNI^KO IM GLAZBEN E IKA SA

JEZERO U FINSKOJ,

SLIKE

PISAC ANDRI] TURSKA MONETA LAGAN

TERENI, ZEMLJI[TA

UKUPNOST INSTRUM ENATA

PJESNIKIN JA MERILUO TO

INDIGOBILJKA

ISTOK NA INTIMAN NA^IN

... I HARIBDA ^OVJEKU VJERNE @IVOTINJ E

NAJVE]I URBANI KOMPLE CIVILIZACKS IJE MAYA

AZIJSKA DR@AVA

SNA@AN, RAZVIJEN MU[KAR AC, ATLETA

STJECAN JE SAMOSTA LNOSTI

PRIMITIV AN PLUG

ELEKTRO

N TUNIS RA[IRITI NOGE STOJE]I

BILJKA PERUNIK A

UZVIK KONJU DA UNATRAG IDE RASKO[,

^AMOTIN

GLAMUR

JA

GLAVNI GRAD LATVIJE

KIDS SONGS NETWORK

MU[KO IME, JOAKIM

SJEVER

OBLIK PLODA @ITARICE

OBAVJE[TAJNA AGENCIJA

NAPOR, PREMOR

RA^UN U BANCI KRATICA ZA RUKOMETNI

VOJNI OKRUG

EUROPSK PORTUGA A L PLATNA UNIJA GOSPO\A (tur.)

OTOK OTOCI KOD NOVE

SKLADATELJ HA^ATURJA N

KOMAD STRUGOTINE

GVINEJE

NOVCI X

5. SLOVO

POKRETN I DIO MOTORA

UPITNA ZAMJENI CA UZVIK PRI DIZANJU TERETA

VRSTA KITA (mn.)

KOSITAR

TRENUTA K (mn.)

GRAD U NIGERIJI (anagram : MIKO) J. O. FENJER, SVJETILJ KA

NEU^TIVOST

@ENA KOJA SE BAVI

KOJI PRIPDA NJOJ

UJEDINJE N. ARAPSKA REPUBLI KA EGIPATT

FOSFOR

TAPECIRANJEM

TEMPO

STANLIJE V DRUGAR

PROST BROJ KRATICA ZA LIRSKI

SKLADATELJ, NINO

GALIJ

UJESTI

INICIJALI BALERIN E LUKATEL I

REPUBLI

KA

RJE[ENJ E - fitopatolo teku}i ra~un, gija, {trapac, koji, Ivo, lira, panel, lak, Una, T, neuljudno st, tri, orke, Aila, I, instrume ntarij, UAR, Olio, Sn, njen, Scila, psi, Kina, ugristi, tapetarka Tikal, atlet, TN, ako, , Real. iris, ralo, ~ama, tos, KSN, Riga, Ikom, A}im, VO, o, S, jo, Aram, klas, p, pare, Oa, NOGOME TNI KLUB IZ MADRIDA

U OVOM BROJU Godina 2, broj 63, 2021.

Izlazi jednom tjedno

NEDOSTAJE RADNE SNAGE Očajnički se traže konobari i kuhari, spašavaju student servis i umirovljenici, i vlasnici zasukali rukave

NAČELNIK POMORSKE POLICIJE NIKŠA RESTOVIĆ: U dva mjeseca smo zbog glisiranja ispisali kazne ‘teške’ preko 172 tisuće kuna!

REPORTAŽA

AKTUALNO

INTERVJU

Bili smo u logoru Morinj koji je ponovno oživio sjećanja na mračnu prošlost

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

VEĆ 40 GODINA VJERNI GOSTI ACI MARINE Bračni par Hirschmann: Dubrovnik je naš drugi dom, vraćat ćemo se dok god budemo mogli

REPORTAŽA

Jedan dan u životu skipera i dogodovštine na pučini Jadrana ll

ll Naš novinar Maro

Marušić ljeti radi kao skiper. Napisao je dogodovštine jednog svog dana na pučini Jadrana Stranica 30

REPORTAŽA

30 GODINA SRAMOTE I BOLI

USUSRET HIT KOMEDIJI

Tarik Filipović: U koroni sam konačno probudio pisca u sebi ll

ll „Mesiću je smetalo

što njegov lik puno pije, Kolinda je bila zadovoljna, a zbog Tita neki nisu ni došli’’ Stranica 24

MALI OGLASI

14. I 9.

SLOVO ABECEDE

E

ESTONAC

POGODBENI VEZNIK

O BESPLATN

Petak, 27. kolovoza

ENARE

VRSTA DISKUSIJ

PRITOK SAVE

Stranica 46

SPORAZU M O SAVEZU

2

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

www.dubrovackidnevnik.hr

GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAFI Goran Mratinović Željko Tutnjević KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić, Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

MARO MARUŠIĆ Grgo Jelavić/PIXSELL

(Ne)održivi razvoj

S

ezona je, kad je napokon krenula, gorjela kao 2019. godine. Tražio se apartman više, a stol u restoranu bilo je nemoguće pronaći. Do jučer smo kukali kako nema nikoga, sada nam opet smetaju nesnosne gužve. Ponovno se pokreće pitanje kako bi turizam trebao izgledati u budućnosti. Mnogi se groze pomisli da će se kada korona jednom prođe, sve vratiti na staro odnosno da će biti novaca, ali da će kvaliteta života istovremeno opadati.

Opet iz usta turističkih djelatnika izlazi parola o održivom razvoju. Što je to održivi razvoj i postoji li on uopće? Odgovor je kratak i jasan – ne. Riječ održivi pored razvoja je totalna kontradikcija, kao da kažeš pošteni ubojica, moralni pedofil, dobri kriminalac... Razvoj, naime, ne može biti održiv. On znači rast, a rast znači trošenje resursa. Da, istina je da razvoj otvara radna mjesta i po-

diže plaće, ali s druge strane pada kvaliteta života, gomila se smeće, zagađuje zrak…

Pa što onda da radimo s turizmom, to je pravo pitanje? Kako da živimo od njega, a da nas ne uništava? Moramo napraviti dvije stvari. Prva i manje bitna je donijeti propise i zakone kako bismo izbjegli njegove loše nuspojave. Pri tom nikako ne treba zabranjivati otvaranje novih apartmana i(li) restorana što pokušavaju neki europski gradovi poput Amsterdama ili Barcelone. Zabranom otvaranja novih sadržaja nagrađuju se oni već postojeći.

Mogu dizati cijene u nebo, a istovremeno ništa ne raditi na kvaliteti. To nikako nije dobro rješenje.

Puno bolje bi bilo od paušala na apartmane uvesti progresivni porez. Za jedan apartman mali porez, ali kako njihov broj raste sve veći. Nekome tko ima četiri ili pet apartmana treba uvesti porez od 7080 posto. Onda će se on možda četvrti i

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

peti apartman dati u najam na cijelu godinu mladim obiteljima. Naravno da tu postoje rupe u zakonu i da netko može pripisati apartman na članove obitelji ili prijatelje, ali nikad nije jednostavno pripisati nekretninu na nekog drugog. Na kraju krajeva i dva brata se često posvađaju.

Naravno da treba riješiti i pitanje kruzera. Oni veliki koji stoje kratko u Gradu trebaju plaćati ogromne pristojbe, a oni koji su duže vezani manje. Također, istovremeno ne može dolaziti više od dva velika kruzera. Što se tiče nautičkog turizma, treba povećati broj lokacija na kojima se naplaćuje sidrenje. Smiješno je da ogromne jahturine ne plaćaju noćenje na sidru poput uvale Tiha u Cavtatu. Svi se kunu u elitni turizam, a više plati Poljak krevet u hostelu nego Roman Abramovič noć na sidru.

Također, uvesti raznorazna ograničenja za jednodnevne izletnike iz okolnih zemalja. Zabraniti im da s autobusom do-

laze na Pile. I ne samo njima, nego većini vozila inozemnih registracija. Odavno je po brojnim europskim gradovima zabranjen ulazak u uži dio grada svima osim lokalnom stanovništvu. Istovremeno poboljšati javni prijevoz, zašto ne uvesti tramvaje koje bi Europska unija rado platila u sklopu borbe protiv klimatskih promjena?

Sve su ovo pomaci koji se mogu provesti pametnom politikom, ali puno važnija je svijest svih nas. Da napokon prestanemo gledati kratkoročno, nego da stalno imamo pred sobom sveobuhvatniju sliku. Ako ružnim građevinama nagrđujemo gradske vizure, sutra nitko neće htjeti doći. Ako stalno želimo više, još, još i još, to znači da nam ostaje manje javnog prostora, parkova i plaža. Rastemo ali se istovremeno uništavamo. Ostajemo bez rekreacijskih zona, sportskih terena, dječjih igrališta. Imamo para, ali nemamo kvalitetnu svakodnevicu.

3

Nemamo doktora, jer nitko ne želi doći u grad s ogromnim cijenama najma. Onaj tko ima pet apartmana zarađuje više od doktora, ali jednog dana kada ga bolest sustigne, neće ga imati tko liječiti. Džabe će mu biti apartmani i novac na računu. To je ta šira slika koje u svakom trenutku moramo biti svjesni. Često puta je manje, ustvari, više. Naći mjeru, sklad i ravnotežu to je najvažnije u životu, ne samo po pitanju turizma.

Stari Dubrovčani bili su majstori u tome, zato su i tako dugo opstali. Nisu bili bahati i razbacivali se, a opet su živjeli puno bolje od okolnih područja. E, upravo nam to treba biti misao vodilja, takvom životu trebamo težiti. Svi smo za njega odgovorni, ne samo politika.

Umjesto lažne parole o održivom razvoju treba nam skladna ravnoteža. To je sve. Da, žrtvovat ćemo odlazak na skijanje, ali će nam svakodnevica biti znatno bolja.

4

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

POSTAVITI NEDOSTATAK RADNE SNAGE KOJI NITKO NIJE MOGAO PRET

U Dubrovniku se očajnički traž student servis i umirovljenici, i NEKOLIKO VLASNIKA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA U DUBROVNIKU tvrdi kako su ostali na minimalnom broju zaposlenika koji rade duple smjene i kako im novi hitno trebaju, prvenstveno misleći na konobare i kuhare. S druge strane, nekoliko ugostitelja je kazalo kako je ‚nedostatak radne snage’ sasvim pogrešan termin. Oni smatraju kako radne snage ima, ali kako mnogi od njih ne žele raditi pod uvjetima koji se nude.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ u Dubrovniku koji tvrde kako su ostali na minimalnom GORAN MRATINOVIĆ, broju zaposlenika koji rade GRGO JELAVIĆ/PIXSELL duple smjene i kako im novi hitno trebaju, prvenstveno misleći na konobare i kuhad sredine srpn- re. No, nikako ih ne uspijej a o v e g o d i n e vaju naći. Dio poduzetnika na jugu Hrvats- nove djelatnike ni ne traži. ke ponovno se Kako nam govore, s postoaktualiziralo pitanje za ko- jećim su se djelatnicima doje su mnogi mislili kako se govorili kako neće zapošljaove godine neće dogoditi, a vati nove jer ne znaju do kato je pitanje nedostatka rad- da će trajati sezona, te rade ne snage u sezoni. Brojke u s njima ili ih uvjeravaju da turizmu su se naglo popra- se strpe, a daju im dodatni vile, a uz to se stvorila po- prihod. treba za dodatnom radnom S druge strane, nekoliko snagom koju je sada, kažu ugostitelja koji su htjeli ospoduzetnici u turizmu, teš- tati anonimni, za Dubrovačko pronaći. Kako je malo ki dnevnik je kazalo kako je tko računao na ovakve tu- ‚nedostatak radne snage’ rističke brojke, tako se poče- sasvim pogrešan termin. tkom sezone, kažu oni, ni- Naglašavaju kako je primjeje zapošljavalo više no što rice posao konobara oduvisu potrebe bile u svibnju ili jek bio težak, ali se prije bolu lipnju, kad su brojke bile je plaćao. Oni smatraju kaznatno lošije. Stoga su bro- ko radne snage ima, ali kako jni sezonski radnici koji su mnogi od njih ne žele raditi im i bili na raspolaganju, u pod uvjetima koji se traže, a međuvremenu pošli raditi u pri tom se prvenstveno misli druge destinacije. na nešto niže plaće, posebD u b r o v a č k i d n e v n i k j e no nakon 2020. Covid godirazgovarao s nekoliko vlas- ne kad su one snižene, a i nika ugostiteljskih objekata u ovoj godini, bez obzira na

O

neusporedivo bolje turističke rezultate, za mnoge od njih su ostale iste kao i lani.

SPAS PREKO STUDENT SERVISA „Činjenica je da radne snage nedostaje jer u svibnju nitko nije htio riskirati s dodatnim zapošljavanjima. Svi su imali taj ‚kostur’ od stalno zaposlenih djelatnika kojega su dalje nadogradili uz djelatnike koji rade preko učeničkih i studentskih servisa,“ kaže predsjednica Ceha ugostitelja Dubrovačko-neretvanske županije Nikolina Farčić dodavši kako će produljenje sezone i na rujan značiti jednu dobru vijest za turizam, ali i dodatno opterećenje na vlasnike ugostiteljskih objekata i njihove djelatnike.

Na pitanje kako komentira činjenicu da se djelatnici u turističkom i ugostiteljskom sektoru očajnički traže, dok na Zavodu za zapošljavanje ipak ima dosta ljudi, Farčić odgovara kako to ovisi i o njihovim kvalifikacijama. „Slažem se da na Zavodu uvijek ima ljudi koji se mo-

...

„Naravno da je iscrpljujuće, ali nismo odavno radili i dovoljno smo se odmorili.

Ako ne ‚potegne’ vlasnik, tko će?

Nema smisla kukati da nema radne snage, pokrij se koliko si dug jer od kukanja nema ništa. Zasukati rukave i raditi, brzo će ovo proći, a zima je duga za preslagivanje i nove strategije, ako su potrebne,“ mišljenja je Grkeš

gu angažirati u radni odnos, no to ovisi i o tome koliko su oni kvalificirani. Također, vrlo je teško da će oni biti dugoročno zaposleni, što onda znači da će se ponovno vraćati na Zavod, što je nezgodno,“ izjavila je.

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

5

že konobari i kuhari, spašavaju i vlasnici zasukali rukave

Iznenadan turistički skok kojeg je malo tko očekivao stvorio je potrebu za dodatnom radnom snagom koje nema

‚VLASNICI SMO I NIJE NAM PROBLEM POTEGNUTI ZA TROJE’ Potpredsjednica Strukovne grupe turističkih agencija pri HGK i vlasnica agencije Dominium Travel Slavica Grkeš smatra kako bi u takvoj situaciji i vlasnici trebali ‚zasukati rukave’. „Kod nas u agenciji je zaposlen isti broj ljudi kao i pri-

je, s obzirom na to da se radi o uredskom cjelogodišnjem poslu, a i preusmjerili smo dijelom poslovanje pa smo zaposlili još dvije osobe. Turizam je takav, danas nas je taman, sutra nas 10 fali, sve je situacijski i nikad ne znate što se može dogoditi i kako će izgledati radni dan. U mojoj agenciji osim kolega je angažirana cijela obite-

lj, tako da nam nije problem ni nepoznanica ‚potegnuti za troje’ kad treba, znamo da sezona ne traje vječno,“ kaže Grkeš dodavši kako se treba strpjeti jer će sezona proći, a dotad se treba snaći. „U property management firmi kolege momački odrađuju posao i zadržavaju kvalitetu na istom nivou kao prije, što zbog dužih os-

tanaka gostiju, što zbog snalažljivosti i prakse. I u firmi za prijevoz se sve stiže, zapravo nikad nismo bolje radili.

Naravno da je iscrpljujuće, ali nismo odavno radili i dovoljno smo se odmorili. Ako

Nastavak na sljedećoj stranici

6

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno Vijesti

ne ‚potegne’ vlasnik, tko će?

Nema smisla kukati da nema radne snage, pokrij se koliko si dug jer od kukanja nema ništa. Zasukati rukave i raditi, brzo će ovo proći, a zima je duga za preslagivanje i nove strategije, ako su potrebne,“ mišljenja je Grkeš.

ISTJEČU RADNE DOZVOLE Neki od vlasnika ugostiteljskih objekata na području Dubrovnika za nadolazeću sezonu su se nešto bolje pripremili, a jedan od njih je i Mario Zvono, vlasnik lanca restorana Tutto Bene. „Nekako smo se snašli. Što se tiče naših ugostiteljskih objekata, ove sezone imamo pad od svega 20 posto u odnosu na turistički rekordnu 2019. godinu,“ kaže Zvono dodavši kako su pomogle potpore od strane Države, ali i pomoć Grada u vidu snižene cijene najma prostora i javnih površina. Ipak, Zvono navodi problem s kojim bi se ugostitelji mogli tek susresti, a to je činjenica kako uskoro istječu radne dozvole. „Rok je kratak jer radne dozvole vrijede tri mjeseca, što znači da će se mnogi, ako sezona potraje, u rujnu naći u situaciji da moraju ljude ko-

ji im sada rade otpuštati da bi nove zapošljavali,“ upozorio je Zvono.

BIT ĆE BOLJE IDUĆE GODINE Među one koji su vjerovali u dobru sezonu spada i Sunset Beach Dubrovnik stoga direktor Marinko Benić tvrdi kako se s većim problemima nisu susretali, a zadovoljni su i ostvarenim rezultatima. „U svibnju i lipnju smo se dodatno pojačali na ključnim menadžerskim pozicijama.

Osim toga, uložili smo znatna sredstva u unapređenje ponude, sve u očekivanju pozitivnog razvoja turističke sezone. Jako smo zadovoljni što to daje odlične rezultate. Prihod u kolovozu ove godine nadmašuje čak i prihod iz kolovoza 2019. godine,“ kaže Benić.

Traženje radne snage iziskuje mnogo napora, napominje Benić, dodavši kako i u Sunset Beachu imaju problema s manjkom radne snage. „Naravno, razlozi za to su poznati, a to je prvenstveno izuzetno kratka sezona 2020. godine. Vjerujem da

...

Kako bi prebrodili period potreban za izdavanje radnih dozvola za sezonske djelatnike iz inozemstva, iz ALH tvrde kako su povećali broj radnika putem studentskog servisa te angažirali određeni broj umirovljenika i radnika u tzv. dopunskom radu. „S obzirom na to da je stanje tržišta radne snage prilično slično tzv. predcovid razdoblju, nužno smo upućeni na zapošljavanje radnika iz inozemstva. Najveći broj stranih radnika dolazi iz Makedonije pa potom iz Bosne i Hercegovine. Nadamo se da ćemo uspjeti realizirati planove za jesen, ali u slučaju da se ponovi prethodni scenarij, vjerujemo da će Vlada RH osigurati potporu kao i prethodne i ove godine, te da ćemo sa Sindikatom kao i do sada, uspješno pronaći zajednički jezik,“ odgovaraju iz JLH.

će sljedeće godine situacija biti znatno bolja. Mi ćemo svakako rano krenuti u pripremu sljedeće sezone,“ kaže Benić koji se zahvalio svim djelatnicima koji su ‚uložili velike napore da iznesu ovu tešku i zahtjevnu sezonu’.

Iznenadan skok turističkih brojki iznenadio je i hotelske kuće, no ne u tolikoj mjeri jer se njihovo poslovanje, kako poručuju, temelji na pomnom i temeljitom planiranju.

“Jadranski luksuzni hoteli su otvorili sve svoje kapacitete u prvoj polovici srpnja POMAŽU I UMIROVLJENI što je iziskivalo pomno planiDJELATNICI ranje radne snage. Već duži

ALAVIJA NEKRETNINE d.o.o.

TRAŽITE ILI PRODAJETE KUĆU ILI STAN? ALAVIJA NEKRETNINE - ZA ALAVIJA POSAO Adresa: Dr. Ante Starčevića 24, Dubrovnik, ATLANT CENTAR 1.kat Telefon: +385 98 288 254

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

Najviše se traže konobari i kuhari, kao da je 2019. godina

niz godina, Jadranski luksuzni hoteli rade na ugovaranju većeg broja ugovora tzv. stalnih sezonaca te na stipendiranju većeg broja učenika, što uz naše stalne djelatnike čini čvrstu bazu zapošljavanja. Jadranski luksuzni hoteli imaju veliki broj sezonskih radnika koji se redovito vraćaju iz sezone u sezonu,“ odgovorili su iz JLH. Kako bi prebrodili period potreban za izdavanje radnih dozvola za sezonske djelatnike iz inozemstva, iz JLH tvrde kako su povećali broj radnika putem students-

kog servisa te angažirali određeni broj umirovljenika i radnika u tzv. dopunskom radu.

ne i ove godine, te da ćemo sa Sindikatom kao i do sada, uspješno pronaći zajednički jezik,“ odgovaraju iz JLH.

„S obzirom na to da je stanje tržišta radne snage prilično slično tzv. predcovid razdoblju, nužno smo upućeni na zapošljavanje radnika iz inozemstva. Najveći broj stranih radnika dolazi iz Makedonije pa potom iz Bosne i Hercegovine. Nadamo se da ćemo uspjeti realizirati planove za jesen, ali u slučaju da se ponovi prethodni scenarij, vjerujemo da će Vlada RH osigurati potporu kao i prethod-

Iz Valamar Rivijere također kažu kako većih problema nije bilo jer su i oni planirali navrijeme, dodavši kako su i u vremenu Covid krize uspjeli sačuvati sva radna mjesta. „Valamar je i ove godine prilikom sezonskog zapošljavanja zadržao Valamar jamstvo od minimalnog neto primanja u visini od 5.000 kuna, te zadržao program cjelogodišnjeg primanja, to jest,

programe za stalne sezonce.

Valamarovi sezonci imaju mnoštvo pogodnosti, koje, između ostalog, uključuju smještaj u Kućama Valamar i tople obroke. U visokoj je sezoni na razini grupacije u Valamaru bilo zaposleno gotovo 6.000 djelatnika, te se sezona uspješno nastavlja razvijati. Valamar je u 2020. očuvao sva radna mjesta uz pomoć mjera Vlade i socijalnih partnera, te kroz program Pauza, Restart, a najvišu razinu sigurnosti zdravlja za goste i zaposlenike postignuti su u okviru V Health&Safety programa,“ zaključuju iz Valamara.

7

8

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

IŠČEKIVAN, ALI I KONTROVERZAN PROJEKT

‘Srđevci’ se nisu uspjeli izboriti z Dobroslavić: Niti jedna kap iz Ce otpadom neće završiti u podzem Odluku je podržalo 15 županijskih vijećnika koji su bili za, a 20 ih je bilo protiv. Time je odbijen prijedlog Srđ je Grada o novom trasiranju na Lučinom razdolju IVONA BUTJER MRATINOVIĆ 2013. godine. Trasiranjem 2008.

GORAN MRATINOVIĆ

T

ematska sjednica na temu Lučinog razdolja održala se u utorak u Studentskom domu.

Jedina točka dnevnog reda je bila Donošenje odluke o provođenju dopunskoga geološkog i hidrogeološkog istraživanja, i to trasiranjem na cjelokupnome lokalitetu planiranoga Centra za gospodarenje otpadom Lučino Razdolje kod Trnovice.

Navedena točka nije usvojena od strane županijskih vijećnika tako da se trasiranje neće ponoviti. Odluku je podržalo 15 vijećnika koji su bili za, a 20 ih je bilo protiv. Time je odbijen prijedlog Srđ je Grada o uvrštavanju na dnevni red točke koja bi omogućila novo trasiranje na području Lučina razdolja.

GILJAČA: ODABRALI STE NAJGORU MOGUĆU LOKACIJU! Vijećnik Marko Giljača (Srđ je Grad) je uvodno obrazložio zbog čega traže novo trasiranje. „Lokacija planiranog centra je dosad trasirana dva puta, 2008. i

godine je neosporno utvrđeno da se područje nalazi u trećoj zaštitnoj zoni te kako stoga nije prihvatljivo odlagalište na tom području. Drugi put je provedeno u ožujku 2013. godine, u međuvremenu je promijenjen Pravilnik o sanitarnoj zaštiti i o zonama. Trasiran je lokalitet uz sami potencijalni CGO i boja trasera se nije pojavila na promatranim izvorima. Ta druga mikrolokacija nije bila dobro odabrana što je potvrdilo sporije prodiranje trasera i njegovo razlijevanje na površini.

Vidjeli ste te fotografije kao i čuli sumnje stanovnika Trnovice u kvalitetu provođenja tog trasiranja,“ kazao je dodavši kako rezultati drugog istraživanja ne mogu biti relevantni te kako to što je ono pokazalo da lokacija nema geološku povezanost s izvorima ujedno ne znači da negativni utjecaj ne postoji.

Kazao je kako se radi o području s najvećim brojem vrtača koje su zapravo jame koje imaju veliku propustljivost te kako se ‘voda njima kreće u svim smjerovima’. „Da bi se vjerodostojno utvrdila potencijalna opasnost, treba trasirati ove pukotine koje će Cen-

tar zahvatiti, a ne samo pukotine na jednom dijelu. Imamo priliku ne zaustaviti centar nego postaviti temelje za jedan novi sustav gospodarenja otpadom. Ako smo izgubili 12 godina u kojem nismo uspjeli izgraditi sustav koji neće ugroziti naše zdravlje i vrijednosti koje imamo, onda nemojmo izgubiti idućih 100 godina,“ dodao je Giljača, a u kasnijim izlaganjima istaknuo kako je ‘odabrana najgora moguća lokacija’.

Giljača je kazao kako su sve studije bazirane na drugom trasiranju koje, po njegovom mišljenju, nije dokazalo da su ispod podzemne vode. „Smanjili ste kriterije stručnosti za one koji će izvoditi radove, to govori da je upitno kakvu ćemo čašu imati na toj spužvi,“ dodao je.

DOBROSLAVIĆ: ‘SRĐEVCI’ SE BAVE POPULIZMOM, IMAMO SVE DOZVOLE Župan Nikola Dobroslavić kazao je kako je trasiranje već provedeno i kako je utvrđeno da izgradnja Centra u Lučinom razdolju nije ekološki problematičan projekt.

Kazao je i kako će se njime riješiti gorući problem Dubrovačko-neretvanske županije, ali i izbjeći na-

puljski scenarij. „Zašto bi se trasiralo ponovno nešto što je dvaput uredno izvršeno, ovjereno od svih nadležnih tijela, ima svoj rezultat, a to je treća zona? Nitko ne kaže da je to peta ili 17. nego osjetljiva treća zona. Ne možete tražiti ponavljanje nečega što je uredno napravljeno i iza čega postoje rješenja mjerodavnih tijela jer bi onda svaka udruga vama i meni mogla postaviti pitanje kako je dobivena neka diploma i tražiti dodatne ispite.

Dobili smo diplomu i nećemo ponavljati ispite. Dobili smo rješenje Ministarstva i nećemo ponavljati trasiranje. Nećemo ga ponavljati jer ono zaustavlja projekt.

Mi projekt ne možemo i nećemo zaustaviti, ne zbog nas. Projekt više ili manje. Nego zato što je to projekt koji nas rješava noćne more napuljskog scenarija i koji smo obećali našim sugrađanima i gospodarskim poduzetnicima. Ako tražite zaustavljanje, poručujete da institucije RH ne vrijede ništa i da ih ne priznajete,“ istaknuo je u svom izlaganju, a traženja ‘Srđevaca’ je nazvao ‘politikanstvom i populizmom’. ŠTO JE LOGIČNO, A ŠTO NIJE Nakon obraćanja Giljače, a potom i Dobroslavića, uslijedila je rasprava, uz povišene tonove. Vijećnik Ivo Karamatić (SDP) je kazao kako je projekt kontroverzan

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

za novo trasiranje; entra za gospodarenje mlju! od samog početka. Dodao je i kako ga nitko ne može uvjeriti da je normalno da se u 12 godina nije napravilo gotovo ništa po tom pitanju. Josip Mikuš ispred Mosta je kazao kako podržavaju zahtjeve ‘Srđevaca’, a replicirao je i županu na konstataciju kako je ‘znanost dala svoje mišljenje’. „Nije znanost dala svoje mišljenje, nego znanstvenici, a ja kao znanstvenik ovdje također dajem mišljenje. Temeljem onoga s čim sam dosad upoznat, želio bih upozoriti ovo tijelo, a prenijeti i zabrinutost ljudi koji žive na području Malostonskog zaljeva, jer je riječ o jednom fenomenu našeg Jadrana, kakvoga nema na Mediteranu. Malostonski zaljev je prirodno stanište europske plosnate ka-

menice, osobito cijenjene među znanstvenicima u Europi i svijetu koji su zbog nje dolazili ovdje,“ kazao je Mikuš.

Vedran Kunica (HNS) poručio je vijećnicima da moraju imati na umu vrijednost Malostonskog zaljeva. „Logika je ljudima odavno nalagala da kiša koja bi padala u zaleđu Malostonskog zaljeva izvire iz vrulja i izvora. Najstariji zapis je iz 16. stoljeća kad je Sorkočević kao ston-

ski knez to napisao u sklopu svojih zapažanja. Gospodin Bačić, direktor Agencije, u jednom dopisu školjkarima, zaključio je i da neumsko odlagalište, kad pada kiša utječe na Malostonski zaljev. Župan je naglasio da bi budući trebinjski aerodrom mogao biti opasan za izvorišta vode. Sve ovo što sam sad nabrojao, potvrđuje i znanost od 50-ih do danas i sve to je logično. Onda dolazimo na to da se

2013. godine ponavlja trasiranje, a tvrtka utvrđuje da voda koja se prolije u Trnovici, ne završava nigdje. Mislim da je to nelogično,“ kazao je Kunica.

Predsjednica Županijske skupštine Terezina Orlić (DDS) izjavila je kako podupire projekt. ”To je potpuno zatvoreni sustav. Mi nemamo izbora, moramo odvajati otpad, a ostatak će biti zbrinut u Centru”, rekla je ona.

OKO LUČINOG RAZDOLJA ZAISKRILO MEĐU PRVIM ROĐACIMA Karstolog dr.sc. Ivo Lučić koji godinama upo zorava kako je planirani Centar u Lučinom raz dolju promašena investicija te da će ugroziti Malostonski zaljev, osvrnuo se na izjave HDZovog županijskog vijećnika Tea Andrića te mu je uputio otvoreno pismo. Andrić i Lučić su ina če rođaci koji se po pitanju centra razilaze u mišljenjima. „Svaka kap vode koja padne na Dubrovačko primorje trenutačno odlazi u podzemlje i no si sa sobom sve utjecaje, i donose ih u more od Budime do Bistrine. Da nije tako, u Dubro vačkom primorju nalazilo bi se jezero veličine Vranskog jezera na otoku Cresu. Na sve sam

to upozoravao s velikim brojem Primoraca u posljednjih desetak godina, imajući veliki oslo nac u njihovoj ljubavi prema zavičaju. Tvrdnje o zatvorenom sustavu su obična budalaština na seizmički aktivnom prostoru kakvo je Pri morje i pokazuju da njezini tvorci nemaju ve ze sa stvarnošću. Neka kažu nekom u Petri nji to o zatvorenim sustavima,“ napisao je Lu čić, dodavši kako je sve to ‘znak politike koja je Hrvatsku, koja je ranih 70-ih uz Češku bila naj razvijenija zemlja socijalističkog svijeta, dove la danas na začelje EU’, a da je u tome sudje lovao, optužio je i Andrića.

Na to mu je odgovorio sam Andrić, napisavši u

svom obraćanju kako je ‘Lučić ostao negdje ‘u oblacima’, a kako svoje velike potencijale nije iskoristio onako kako je očekivao. „Vjerojatno je to razlog tvoje isfrustriranosti i ne zadovoljstva samim sobom i svime oko teme.

Kažeš da sam ti ja uništio polet koji si imao de vedesetih... Uništio si ga sam dragi moj Ivo šu rujući sa Soroševim zakladama, opravdavaju ći partizane i zvijezdu petokraku pod čijim vod stvom ti je srušeno i zapaljeno rodno selo. Ne želim više polemizirati s tobom, žalosno je... A ti se zapitaj zašto u svom rodnom Ravnom ne maš nikoga tko bi htio popiti kavu s tobom. ,“ po ručio mu je, između ostalog, Andrić.

9

10

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Grad

SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

Vijećnici će odlučivati o izmjenama prostornih planova Babinog kuka, Jakljana i Komolca AKO VIJEĆNICI IZGLASAJU predmetne točke dnevnog reda, na Babinom kuku bi Valamar trebao izgraditi nove hotele i turističko naselje IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

S

jednica Gradskog vijeća, treća po redu u novom sazivu, održat će se u ponedjeljak. Najzanimljiviji je svakako Prijedlog odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika, Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika i Izmjena

i dopuna Urbanističkog plana uređenja ‚Babin kuk’.

Ako vijećnici izglasaju predmetne točke dnevnog reda, ići će se u izmjene kojima bi se Valamaru na Babinom trebala omogućiti izgradnja novih hotela i turističkog naselja. Tako se na prostoru sadašnjeg hotela Valamar Club, bivša Minčeta, planira izgradnja novog hotela s površinama za sport i zelenilo. Također, dio postojećeg kampa Solitudo se prenamjenjuje u turističku zonu za izgradnju hotela. Drugi dio kampa se pla-

nira redefinirati za izgradnju još jednog hotela i turističkog naselja, a tu bi trebale biti i zelene zone sa sportskim terenima i javnom garažom.

Kao dodatna točka dnevnog reda predložen je i UPU Radeljević.

Na dnevnom redu će se naći i Prijedlog odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Jakljan. Vrijedi podsjetiti kako je donošenje UPU-a Jakljan preduvjet za projekt uređenja zapuštenog bivšeg dječjeg odmarališta na otoku koje je izgrađeno nakon Drugog svjetskog rata. Područje je zakupila tvrtka Renesansa u vlasništvu ruskog poduzetnika Mikhaila Shelkova koji namjerava obnoviti prostor bivšeg odmarališta.

Prijedlog odluke o donošen-

ju Urbanističkog plana uređenja Komolac će se također naći na točki dnevnog reda. Njime se predviđa nova cesta prema poduzetničkoj zoni koja bi trebala prolaziti između Libertasovog zemljišta i zemljišta Fendyja i koja će omogućiti brzu i sigurnu komunikaciju, kako prometnog, tako i pješačkog dijela. Također, UPU Komolac predviđa područje za izgradnju nove osnovne škole.

Svakako je zanimljiva je točka koja se odnosi i na ograničavanje korištenja jednokratne plastike za Grad Dubrovnik te ustanove i trgovačka društva u (su)vlasništvu Grada Dubrovnika.

Vijećnici će raspravljati i odlučivati i o izvješćima o radu javnih ustanova u kulturi u vlasništvu Grada Dubrovnika.

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

DODIJELJENJA NAGRADA ‘ORLANDO’

Predstava ‘Glava lava’ i koncert Julije Ležnjeve najbolja su ostvarenja na Igrama, Grand Prix pošao Linđu Nagrade su uručili članovi Vijeća Zdravko Kedžo i Marija Nemčić te predsjednik Vijeća i v.d. ravnatelja HRT-a Renato Kunić GORAN MRATINOVIĆ

D

obitnike nagrade Orlando za najuspješnija ostvarenja u dramskom i glazbenom programu 72. Dubrovačkih ljetnih igara, ali i Grand prix Orlando, objavila je Hrvatska radiotelevizija 25. kolovoza na svečanosti dodjele nagrada koja se održala u Kazalištu Marina Držića.

Nakon što je odgledao sve predstave na 72. Igrama, Ocjenjivački sud za dramu većinom glasova odlučio je nagradu Orlando za najbolje umjetničko ostvarenje u dramskom programu dodijeliti predstavi Glava lava Ivana Salečića u adaptaciji Marijane Fumić, režiji Aide Bukvić i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla. Nagradu je u ime ekipe predstave primila redateljica Aida Bukvić.

Ocjenjivački sud za glazbu, u sastavu Matija Novaković, Dia-

na Hilje i Toni Kursar, jednoglasno je odlučio nagradu Orlando za najvrjedniji umjetnički doseg u glazbenom programu 72. Dubrovačkih ljetnih igara dodijeliti sopranistici Juliji Ležnjevoj za koncert održan 25. srpnja u atriju Kneževa dvora.

Odlukom Vijeća nagrade Orlan-

do, Grand prix za osobit umjetnički doprinos u ostvarenju cjelokupnog programa Dubrovačkih ljetnih igara u više festivalskih sezona dodijeljen je Folklornom ansamblu Linđo, koji, kako stoji u obrazloženju, svaku sezonu Igara od 1967. godine obogaćuje svojim nastupima, uglavnom

na taraci tvrđave Revelin, a često i bude najljepši dio same ceremonije Otvaranja. Nagradu je u ime ansambla primio ravnatelj ustanove Vlaho Kljunak.

Nagrade su uručili članovi Vijeća Zdravko Kedžo i Marija Nemčić te predsjednik Vijeća i v.d. ravnatelja HRT-a Renato Kunić.

11

12

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

SPUŠTENA ZASTAVA ‚LIBERTAS’

Velikim gala koncertom zatvorene 72. Igre IGRE SU TRADICIONALNO ZATVORENE koncertom galakoncertom opernih arija Simfonijskog orkestra HRT-a pod ravnanjem maestra Ivana Repušića, a uz operne zvijezde sopranisticu Dianu Damrau i basa Nicolasa Testéa te mladog hrvatskog tenora Roka Radovana GORAN MRATINOVIĆ

S

puštanjem zastave Libertas u srijedu navečer zatvorene su 72. Dubrovačke ljetne igre.

Igre su tradicionalno zatvorene gala-koncertom opernih arija Simfonijskog orkestra HRT-a pod ravnanjem maes-

tra Ivana Repušića, a uz operne zvijezde sopranisticu Dianu Damrau i basa Nicolasa Testéa te mladog hrvatskog tenora Roka Radovana.

Tom su prilikom izvedene neke od najljepših točaka iz opera Richarda Wagnera (Lohengrin, Ukleti Holandez), Giacoma Puccinija (Manon Lescaut, La Boheme), Gaetana Donizettija (Ljubavni napitak),

Charlesa Gounoda (Faust, Kraljica od Sabe, Romeo i Julija) te Vincenza Bellinija (Norma).

Dubrovačke ljetne igre, iako i ove godine u izazovnim okolnostima uzrokovanim pandemijom koronavirusa, privele su još jednu festivalsku sezonu uspješno kraju, održavši, u 47 festivalskih dana od 10. srpnja do 25. kolovoza, 76 dram-

skih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa na 16 scenskih i ambijentalnih lokacija Grada.

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

13

14

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

A RESTOVIĆ: NAČELNIK POSTAJE POMORSKE POLICIJE DUBROVNIK NIKŠ

U dva mjeseca smo zb kazne ‘teške’ preko 1 More je gotovo uvijek nesigurnije od kopna.

U intervjuu za Dubrovački dnevnik, Restović govori o svemu onome što radi Pomorska policija kako biste se i tu osjećali sigurno IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

P

omorska policija zadužena je za brojna događanja i aktivnosti na moru i obali, ali ne za sve.

Ipak, najčešće su prva adresa na koju se građani obraćaju ako utvrde bilo kakve nepravilnosti na mo-

ru. Čak i kada one nisu u njihovoj nadležnosti, pripadnici Postaje pomorske policije Dubrovnik na njih ne zatvaraju oči. Koji je njihov djelokrug rada, koliko je njihov posao zahtjevan i specifičan te kakve napore ulažu kako bi se poboljšala razina sigurnosti na moru, u intervjuu za Dubrovački dnevnik govori načelnik Postaje pomorske policije Dubrovnik Nik-

ša Restović.

Restović je zaposlen u MUP-u od 1996. godine gdje je prvotno radio u Postaji prometne policije. U Službu za granicu Policijske uprave je stigao 2013., a od 2019. godine obnaša funkciju načelnika Postaje pomorske policije Dubrovnik.

Nekako se čini da sve ono što se događa na moru, građani

Potrage na moru su stresne i uznemirujuće

poistovjećuju s nadležnošću pomorske policije. No, to nije baš tako. Što je zapravo nadležnost pomorske policije?

Postaja pomorske policije Dubrovnik je specijalizirana policijska postaja sa sjedištem u Dubrovniku.

Jedina je policijska postaja pomorske policije na području PU dubrovačko-neretvanske te pokriva akvatorij teritorijalnog mora Hrvatske od rta Ruzmarin do Rta Oštra, ukupne površine od 2.050 km2, od čega je 126 km2 kopneni dio, dok se ostali dio odnosi na more, te granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u pomorskom prometu. Državna granica na moru prostire se u dužini od 114,6 Nm i to prema otvorenom moru 92,5 Nm, dok je privremeno razgraničenje ne moru prema Crnoj Gori 14 Nm i prema BiH 8,1 Nm. Tijekom službe na moru, policijski službenici primarno obavljaju nadzor državne granice na moru odnosno vanjske granice EU sukladno zakonima i europskim uredbama kojima je to uređeno. Aktivnosti su usmjerene prvenstveno na sprječavanje nezakonitog prelaska državne granice na moru, sprječavanje nezakonitih migracija te suzbijanja svih oblika prekograničnog kriminaliteta.

U području teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda pomorska policija provodi kompenzacijske mjere, a u slučaju uočavanja prekršaja iz domene morskog ribarstva, sigurnosti plovid-

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

15

bog glisiranja ispisali 72 tisuće kuna!

Građani negoduju kada se potraga na moru zaustavi noću, ali za to postoje opravdani razlozi be ili drugih vrsta prekršaja, protiv prekršitelja poduzimaju se zakonima propisane mjere. Naime, pored primarnih policijskih poslova, policijski službenici su od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture ovlašteni za obavljanje inspekcijskog nadzora u kontroli prometa na moru, a od Ministarstva poljoprivrede Uprave ribarstva za nadzor i kontrolu morskog ribarstva, kroz inspekcijski nadzor. Što se tiče pomorske sigurnosti plovidbe najveći problem

sigurnosti na moru je nepropisno glisiranje. Nastojimo spriječiti što više tih prekršaja, da ne bi došlo do nekih težih posljedica.

Tema oko je posebno aktualizirana u posljednje vrijeme. Svjedočili smo nedavno i nekim teškim nesrećama na nacionalnoj razini. Ministarstvo je pokretalo i određene akcije.

Točno je, s tim da mi na jugu nismo imali veći broj nekih težih nesreća ove godine. Imali smo nesreću na

Korčuli u kojoj su sudjelovala dva jet skija i u kojoj je jedna osoba zadobila teže tjelesne ozljede. Također, na području Cavtata smo imali situaciju nanošenja lakše tjelesne ozljede s nepoznatim plovilom. Još se utvrđuje kako se to dogodilo.

Budući se nalazimo u jeku turističke sezone kada se na našem moru nalazi veliki broj domaćih i stranih plovila, tijekom mjeseca srpnja i kolovoza 2021. godine, Postaja pomorske policije Dubrovnik pored svojih redovnih zadataka na zaštiti

državne granice na moru, nadzirala je i sigurnost pomorskog prometa na području unutarnjih morskih voda RH. U cilju sigurnosti pomorske plovidbe, proveli smo nadzor nad većim brojem plovila i utvrdili 235 počinitelja prekršaja na morskom akvatoriju gdje je zabranjen način

Nastavak na sljedećoj stranici

16

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

plovidbe glisiranjem, pa su tako na mjestu počinjenja prekršaja odmah naplaćene dvije trećine iznosa novčanih kazni što u konačnici iznosi 172.533,61 kuna.

Postoje li neke akcije koje provodite u cilju prevencije takvih nesreća?

Samostalno ne organiziramo takve akcije, ali kroz rad Područne jedinice koordinacije Dubrovnik i Područne jedinice koordinacije Ploče obavljamo takav nadzor s manjim plovilima. No, velik je akvatorij kojeg nadzire pomorska policija – Ušće Neretve, Ploče, Malostonski zaljev, otoci, pa sve do Prevlake. Većim plovilima se vrši 24-satni nadzor državne granice na moru.

Također iz sustava zajedničkog međuagencijskog rada na području ove županije djeluju dvije područne jedinice koordinacije na području osam lučkih kapetanija, a u kojima Postaja pomorske policije Dubrovnik intenzivno sudjeluje. Svaki mjesec u lučkim kapetanijama Dubrovnik i Ploče održavaju se sastanci, kojima predsjedavaju lučki kapetani, sa svim dionicima, kao što su predstavnici državnih inspektorata, kapetanije, ribarske inspekcije, zaštite okoliša, kulture, civilne zaštite, vatrogasne zajednice, Obalne straže, carine i policije, te dogovaraju provedbu zajedničkih akcija za određene datume. Primjerice, šest puta mjesečno se na teren izađe s plovilom na kojem su prisutna sva tijela nadležna za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru te se vrši nadzor plovila zatečenih na moru. Na tim se sastancima dogovaraju planirane redovne akcije, u cilju poboljšanja sigurnosti u pomorskom prometu, a ukoliko se tijekom mjeseca ukaže potreba za provedbom do-

Nikša Restović

datnih neplaniranih akcija provode se i izvanredne akcije.

I ova godina, ali i ona lanjska su po mnogočemu specifične u odnosu na 2019. godinu. Što se vama promijenilo?

Prilikom obavljanja granične kontrole, zabilježili smo 1800 plovila u ovoj godini, od čega je najviše jahti, dakle oko 1600. Imamo 88 ticanja kruzera i 54 ticanja trajekta ‘Dubrovnik’ koji prometuje na relaciji Dubrovnik-Bari-Dubrovnik. Registrirano je 135 300 putnika. Za usporedbu, taj broj je 2019. godine iznosio nepunih 2 milijuna putnika i 3 700 plovila, od čega 940 kruzera. Dakle, što je više kruzera, više je i putnika.

Ove godine nam kruzeri također dolaze, ali primjerice MSC Orchestra ima kapacitet od 3 200 putnika, a dolazila je s 800 putnika, što zbog pandemije, što zbog toga što su ljudi oprezni oko putovanja.

...

ŠTO TO GRAĐANI NAJČEŠĆE PRIJAVLJUJU? Često se događaju slučajevi puštanja preglasne muzike na manjim brodovima za kružna putovanja ili turističkih brodica koji se usidre u uvalama u kojima se nalaze naseljena mjesta pa mještani zovu policiju zbog narušavanja javnog reda i mira.

Zna se to dogoditi i u Luci Gruž. Tu je još i prekršaj nedozvoljenog glisiranja.

I kakva je onda sada procedura kad uplovi kruzer u naše vode?

Na već postojeće zakonske procedure obavljanja granične kon-

trole s nadležnim ministarstvima dogovorena su pravila u cilju zaštite putnika i građana u vezi pandemije i korištenja Covid-19 potvrda.

Lista putnika koja se dostavlja putem sustava CIMIS, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koja je dostavljena od strane zapovjednika broda, ovjerava granični sanitarni inspektor. On iz te liste vidi ima li netko određenu zaraznu bolest, između ostalog i Covid-19.

Potom, u svom sustavu, odobri ili ne odobri ulazak tih putnika. No, zasad nije bilo nikakvih problema.

Svaki put je ulaz bio odobren. Ista lista se automatizmom prebacuje u naš sustav te je mi registriramo i oni tada slobodno ulaze u RH. A kad uplovljava jahta?

Ona mora uploviti na najbliži međunarodni granični prijelaz za promet putnika u pomorskom prometu. Ako govorimo o većim jahtama, svaka od njih ima svog agenta koji dokumentaciju dostavlja na granični prijelaz. Policija i carina oba-

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

ve graničnu kontrolu i potom dozvole ili ne dozvole ulazak u RH. Čija je to zapravo nadležnost?

Temeljem nečije dojave ili ako neposrednim zapažanjem policijskih službenika zateknemo radove na pomorskom dobru, o istom se obavještava nadležna Lučka kapetanija. Dakle, to je u nadležnosti Lučke kapetanije. Potom njihovi inspektori izlaze na teren i utvrđuju je li došlo do kršenja zakona ili nije.

Sudjelujete u traganjima i spašavanjima ljudi na moru, pretpostavljam kako je to onaj najzahtjevniji dio posla.

Pomorska policija na dubrovačkom akvatoriju ima raspoređeno plovilo 24/7, te je spremna pomoći kada je to potrebno. Akcijama traganjima i spašavanjima rukovodi Središnjica u Rijeci (MRCC) sa svojim područnim uredima, a to su Lučke kapetanije. Prilikom bilo kakvog takvog događaja, mi postupamo zbog žurnosti, no o tome se također odmah izvještava lučki kapetan koji koordinira akcijama.

Koliko ste takvih slučajeva imali u ovoj godini?

Imali smo dvije takve dojave. U srpnju je bila dojava prema kojoj je jedan mladić izašao van s barkom, obitelj ga nije mogla naći te su prijavili nestanak. Mladić je pronađen, živ i zdrav. Također, imali smo i jednu dojavu na Ušću Neretve kako je nestao surfer i kako mu je vjetar odnio dasku. Osobu smo na moru našli neozlijeđenu.

Je li to znači da se ipak većina tih potraga sretno završi?

Pa više-manje da. Bude ponekad nešto teže, ali u zadnje vrijeme takvi slučajevi nisu zabilježeni.

Kad se takva situacija dogodi,

puno puta javnost na društvenim mrežama i u korisničkim objavama na portalima negoduje kad se traganje na moru obustavi noću.

Naravno, tako se postupa da bi se spriječila još poneka tragedija, no dio javnosti ponekad za to nema razumijevanja.

Policija postupa po uputama Lučke kapetanije. Po noći nije lako tragati zbog slabe vidljivosti. Mala je vjerojatnost da će se nešto utvrditi korištenjem svjetala, a tehničkim sredstvima je nemoguće utvrditi, pogotovo ako se traži osoba na moru. Ako se traži po kopnu i po hridima, onda se znatno povećava mogućnost ozljeđivanja policijskih službenika i ostalih koji sudjeluju u traganju.

Nažalost, krajnji jug Hrvatske je zabilježio teške pomorske nesreće. ‘Aurora’ je najveća pomorska tragedija u novijoj hrvatskoj povijesti, među težima je i tragedija koja se dogodila u Koločepskom kanalu. Što se tu dogodilo?

Nesreća se dogodila u noćnim satima. Vrijeme nije bilo baš idealno, bilo je i valova… što uvijek predstavlja opasnost od nesreće, ali svoje opservacije ne bih javno iznosio obzirom kako se pred nadležnim sudom još vodi sudski postupak.

Koliko su takve situacije emotivno teške za policijskog službenika?

Nikada nikome to nije lako, a pogotovo kada ste izravno uključeni u cijelu priču. Kad tragate, onda i vidite puno toga. Svakako, zna biti stresno i uznemirujuće.

Tko donosi odluku o tome koliko će neka potraga trajati?

Lučka kapetanija. Mi postupamo po njihovim uputama. Kad govorimo o nesreći u Koločepskom ka-

nalu, sudjelovali smo s četiri plovila. Tu su bili i vatrogasci, vojska, helikopter, svi se uključe kad su posrijedi takve nesreće.

Kakva je situacija što se tiče krivolova?

Evidentirani su slučajevi izlova zaštićenih vrsta kao što su prstaci, nezakonitog prelazaka državne granice od strane stranih ribarskih brodova. Tako smo u svibnju imali nezakoniti prelazak državne granice jedne talijanske ribarice koja je kasnije procesuirana zbog nedozvoljenog ribarenja u našem teritorijalnom moru. U takvim slučajevima se uključuje i ribarski inspektor. Jednakom tako, u srpnju smo u na području IGP-a, zatekli jednu albansku ribaricu. U tom slučaju, nadležna je ribarska inspekcija i Obalna straža Republike Hrvatske zbog neposjedovanja svih potrebnih dozvola. Ribarska inspekcija izašla je na mjesto događaja zajedno s policijom koja je postupala kao operativna potpora ribarskim inspektorima nakon čega je proveden prekršajni postupak pred nadležnim sudom.

Kakva je suradnja s drugim državama?

Kad se radi o moru, najčešću suradnju ostvarujemo s Bosnom i Hercegovinom, s obzirom na graničnu crtu kod Neuma. To je privremeno razgraničenje koje još nije definirano jer je specifično. To je situacija u kojoj se iz unutarnjih morskih voda ulazi u nečije teritorijalno more. Tu nemamo nikakvih problema, imamo dobru suradnju.

Imamo nadzorni centar koji tehničkim sredstvima u Policijskoj postaji Ploče nadzire kamerama i radarom je li netko ulazi ili izlazi preko granice neprijavljeno. U kontaktu s GP Neum vrlo brzo riješimo bilo kakav problem. Crna Gora je također pomalo specifična zbog Pre-

...

VELIKE JAHTE UVIJEK POVLAČE I BOGATE, POZNATE ILI SLAVNE OSOBE. JE LI IH MOGUĆE VIDJETI? Sve te jahte dolaze ovdje, ali ako čak i izađu s tih jahti, dođu posebna vozila po njih te zaštitarska služba angažirana od strane Lučke uprave provodi nadzor nad njima, kao i nad vozačima.

Sve tvrtke koje se bave takvom vrstom posla moraju imati koncesiju od Lučke uprave Dubrovnik za obavljanje takvih poslova na lučkom području te dostaviti podatke o vozačima koji se provjeravaju te se sukladno tome izdaju dozvole za ulazak i obavljanje takvih poslova.

Na početku smo pričali o nadležnosti.

Nažalost, svjedočimo intervencijama u pomorsko dobro, što također izravno nije vaša nadležnost.

Ipak, građani vam se na to dosta znaju požaliti.

vlake gdje granična crta na moru još uvijek nije definirana. Taj dio se nadzire policijskom plovilom s mješovitom posadom. Jedan mjesec je tu plovilo hrvatske, a drugi crnogorske policije, no posada je mješovita. S njima također imamo dobru suradnju.

17

18

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

IZ CRNE GORE S POVODOM

Bili smo u Morinju, logoru oživio sjećanja na mračnu NAKON TRI DESETLJEĆA Crna Gora prema mišljenju brojnih ljudi s obje strane granice pravi nepotrebni korak unazad imenovanjem bazena u Kotoru po čovjeku koji je bio uspješan sportaš, ali kasnije zapovjednik straže u logoru AIDA ČAKIĆ NIKŠA KLEČAK I MARIO BABAROVIĆ

I

zmeđu Herceg Novog i Kotora, u predivnom zaljevu Boke kotorske smješteno je ribarsko mjesto Morinj. Za većinu turista koji se sretno kupaju na plaži

ovog živopisnog kraja nepoznata je njegova ne tako davna prošlost. Naime, ime ovog naselja brojne Dubrovčane podsjeća na neslavna ratna događanja početkom devedesetih kada je na tom području formiran logor većinom za muškarce hrvatske nacionalnosti koje su dovodili s dubrovačkog područja.

Nekadašnji vojni komple-

Kroz logor su prošla 292 zarobljenika, mahom hrvatski civili iz dubrovačkog područja

ks kroz koji je prošlo oko 300 zarobljenika danas je zarastao u visoku travu i grmlje, a velika zahrđala vrata pričvršćena su tankom žicom tek tako da stvore privid zabrane ulaska u kompleks gdje je smješteno nekoliko kućica utonulih u korov. Objekti izgledaju kao da su obnovljeni tako da ništa ne odaje dojam da je tu ne-

koć bila tvornica boli. Uspjeli smo doći do dva objekta, prvi je stražarski, a u drugi pak mjesto teškog batinanja i prolivene krvi.

Logor je nedavno ‚oživljen’ imenovanjem javnog zatvorenog bazena u Kotoru po Zoranu Gopčeviću koji je bio uspješni vaterpolist, a kasnije zapovjednik straže ovog zloglasnog mjesta u Morinju.

Uskoro će se napuniti 30 godina od dana kada je Kona-

...

Vlaho Veramenta kaže kako su zatočenici logora Morinj posebno upamtili kuhara. „U početku sam mislio da se preziva ‚Vazelin’, a kasnije sam shvatio da mu je prezime Menzalin. On nas je jako tukao i bio je najgori od svih. Nespojivo je kako netko može biti takav monstrum, a baviti se skroz drugom profesijom u životu. Čovjek nikad ne bi pomislio da ljudi poput njega ili Gopčevića mogu poći na tamnu stranu“.

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

u koji je ponovno u i bolnu prošlost

Početkom srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje u listopadu 1991. osnovan je koncentracijski logor za ratne zarobljenike u Morinju

vljanin Vlaho Veramenta uhvaćen i odveden u logor. Bilo je to točno 8. listopada, imao je samo 17 i pol godina i bio je najmlađi razmijenjeni logoraš. U Morinju je proveo 67 dana.

NAJMLAĐI LOGORAŠ SJEĆA SE GOPČEVIĆA I MORINJA -Prijavio sam se u krizni

štab 1991. godine u Cavtatu. Tu smo držali stražu, bili smo i na topu u Konavlima gdje je uhvaćeno 16 gardista koje su među prvima vodili u Morinj. Nas su okružili na Zvekovici gdje su se vodile najveće borbe, nismo se nikako mogli izvući. Kasnije su zarobili i moga oca kojega su uz Zdenka Bulića brutalno premlaćivali. Jed-

Vlaho Veramenta imao je samo 17 i pol godina i bio je najmlađi razmijenjeni logoraš. U Morinju je proveo 67 dana.

no vrijeme nisam znao gdje je on, jer su rekli da ga vode na strijeljanje – u dahu govori Vlaho Veramenta.

Kućice u kojima su boravili opisuje kao da ih upravo gleda.

- Nismo imali ni krevete, ni madrace, ležali smo na drvenim podovima. U toj jednoj prostoriji bilo je 150 zarobljenika, poslaganih jedan uz

drugoga. Često nam je bilo hladno. Kad su došli pripadnici Crvenog križa zgrozili su se nad uvjetima u kojima smo boravili pa su nam nakon toga dali neke deke za spavanje. Nismo smjeli izlaziti, jer bi nas onda premlaćivali. Jednom sam gledao kroz prozor u more pa su mi rekli da pokušavam organizirati bijeg. WC je bio vani, a kako

Bazen u Kotoru koji je nazvan po Zoranu Gopčeviću

19

20

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

Nekadašnji vojni kompleks danas je zarastao u visoku travu i grmlje.

nismo izlazili, unutra su stavili dvije kante i tu smo obavljali nuždu.

Dobro se sjeća i Zorana Gopčevića.

-Kada sam došao bilo je priče o njemu. Nismo mogli vjerovati kako jedan sportaš, koji je imao uspješnu karijeru, može biti na takvoj poziciji odobravati zločine, maltretiranja i tučnjave. Osvajao je medalje i onda se obratio – navodi Veramenta koji smatra kako je odluka kotorske skupštine o imenovanju javnog objekta po Gopčeviću njihova stvar.

-Nije naše da govorimo što će oni raditi, ali moramo upozoriti javnost da se zna o čemu je riječ. Ovo je korak unazad u odnosima između Hrvatske i Crne Gore, Dubrovnika i Kotora. Čini mi se kako se mijenjaju političke strukture, relativiziraju stvari koje su se događale devedesetih, a zna se što je sve bilo.

Očekivali smo kako će Crna Gora krenuti putem Europske unije, a ne činiti nešto što je priznanje svega što nije bilo dobro. Moj život ide dalje, trudim se ne razmišljati i sve

sam nekako prebrodio. No, svaki spomen, pa i ovo sad što se događa oko Gopčevića, čovjeka vrati u ta vremena i odmah se uzrujam – objašnjava Vlaho Veramenta koji je iz Morinja razmijenjen 13. prosinca 1991. godine.

Potpredsjednik Hrvatske građanske inicijative i zastupnik u Skupštini Općine Tivat Ilija Janović

HRVATI U CRNOJ GORI: ODLUKA IMA POLITIČKO-IDEOLOŠKU POZADINU, A PORUKA JE JASNA U Crnoj Gori tek malobrojni otvoreno govore o odluci

...

da jedan sportski objekt nosi ime po čovjeku koji je između ostalog bio i zapovjednik straže zloglasnog mjesta. Uspjeli smo razgovarati s predstavnicima Hrvata okupljenih oko građanske inicija-

Kotorska Udruga Anime svake godine se prisjeti Morinja Ljupka Kovačević iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje Kotor – ANIMA je oštro osudila skoro jednoglasno imenovanje bazena po Zoranu Gopčeviću umjesto ranijeg naziva Nikša Bućin koji je bio sportaš i antifašist. Ona na ovu priču gleda kroz širi kontekst. „Odnos prema logoru u Morinju isti je od rata pa sve do danas. Čak smo imali gradonačelnicu iz Morinja (op.a. Maja Ćatović, bivša predsjednica Općine Kotor) pa ni ona nije otvarala to pitanje i poticala suočavanje s prošlošću. Danas se vlast promijenila i ovaj segment oko imenovanja je isto stanje duha koje ne želi preispitati zločine, oni se uopće ne spominju. Ispričali su se na državnom nivou, plaćena je neka sitna odšteta, ali sve to ide bez upoznavanja javnosti da se ne bi ugrozila aktualna vlast. Pomirili smo se s Dubrovnikom, a s druge strane sve je ostalo isto. Nas treba zanimati što se dogodilo u naše ime, da se to ne bi ponovilo. Iskreno, iznenadila sam se kako je brzo uspostavljeno takozvano pomirenje“, kazala je za Dubrovački dnevnik Ljupka Kovačević dodavši kako logor u Morinju treba biti obilježen pločom koja će Crnogorce podsjećati na zlodjela pojedinaca koja su počinjena u ime naroda. Kovačević i njezine kolegice svake godine na ulazna vrata logora ostave cvijeće i obilježje u spomen na sve one koji su tu prošli torturu. Prema njenim riječima zanimljivo je kako sve to što ostave nestane kroz dan, dva.

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

tive i nacionalnog vijeća Crne Gore. Kontaktirali smo i predsjednika Općine Kotor Vladimira Jokića kojemu je gradonačelnik Mato Franković uputio dopis kako će ova odluka imati posljedice po dobrosusjedske odnose.

Jokić se nije želio susresti s nama, navodno je bio na putovanju, a nije ni odgovorio na naš upit.

Potpredsjednik Hrvatske građanske inicijative i zastupnik u Skupštini Općine Tivat Ilija Janović upozoravao je javnost oko bazena u ime HGI-a kao političke stranke žaleći se na prijedlog koji je kasnije usvojen skoro jednoglasno, s jednim suzdržanim glasom. Ističe kako nisu uspjeli zaustaviti odluku prvenstveno jer nemaju zastupnika u Skupštini.

-Ne ulazeći u samu bit stvari zbog čega su to uradili, poruka je jasna. Kako drugačije

21

Ljupka Kovačević i članice udruge Anima ispred logora u Morinju

opisati potez preimenovanja objekta koji je 37 godina nosio ime jednog antifašiste?

Cjelokupna situacija ima političko-ideološku pozadinu

i ovo nije samo imenovanje nego podizanje spomen obilježja sportašu koji je bio rezervist i komandant logora u Morinju – smatra Ilija Janović.

U logoru koji je prije vjerojatno služio kao vojno skladište zapovjednici i ostali čuvari zarobljenike su tukli kad su htjeli i čime su htjeli

Hrvati u Crnoj Gori danas se većinom bave svojim ekonomsko-egzistencijalnim pitanjima, navodi on i dodaje kako njihov položaj najbolje opisuje anketa koja je provedena prije dvije godine. Janović dodaje kako su rezultati ankete pokazali da su Hrvati svrstani među jednu od tri najnepoželjnije osobe da vam budu susjedi, poslodavci, bračni drugovi ili poslovni partneri.

-Donesene su odluke s teškim posljedicama koje se već sad osjete. Situacija je napeta, ali ja se konkretno ne osjećam ugroženo. Ipak čovjek može doći u situaciju da osjeti provokaciju i zbog toga moramo misliti na mlađe generacije – stav je potpredsjednika Hrvatske građanske inici-

Nastavak na sljedećoj stranici

22

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

jative i potpredsjednika Općine Tivat Ilije Janovića.

OSTAO JE GORAK OKUS NAKON IMENOVANJA BAZENA Hrvatsko nacionalno vijeće krovna je institucija hrvatskog naroda u Crnoj Gori, a njihov predsjednik Zvonimir Deković izražava žaljenje zbog činjenice kako su Hrvati jedini narod koji nakon posljednjih izbora koji nema svog predstavnika u parlamentu.

-Još uvije postoje naslijeđeni stereotipi koje godinama pokušavamo amortizirati, a to je da se stavlja znak jednakosti između Hrvata i ustaša. Pokušavamo proeuropskim i zapadnim načinom stalnog promoviranja zajedništva pružiti ruku i pridobiti partnere, no uporno ima onih koji bi tu ruku najranije otrgnuli umjesto da se susretnemo na za-

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković

jedničkoj crti. Ima i onih koji nas prihvaćaju i s njima gradimo budućnost priča nam Zvonimir Deković dok sjedimo u Domu kulture ‚Josip Marković’ u Donjoj Lastvi kod Tivta.

Za njega je ‚naučena lekcija’ preimenovanje javnog sportskog objekta u Kotoru po čovjeku koji, usprkos sportskim uspjesima, ima mrlju u biografiji. Deković navodi kako ljudi iz Tivta

Ulazna vrata u logor

imaju poseban senzibilitet prema Morinju jer su tamo, uz Dubrovčane, Konavljane i ostale, bila i tri njihova sugrađana koji su odbili pucati po Konavlima.

-Izvući ćemo pouku iz ovoga. Naša želja da baštinimo oprost i kršćanski duh je trajna, ali nećemo biti agresivni u tome da ne bismo došli u situaciju da zaboravimo što je bilo. Čekamo da i drugi pristupe kršćanski pa da onda možemo nastaviti zajedno ići tamo gdje se Crna Gora barem deklarativno opredijelila, a to je prema Europskoj uniji i njenim vrijednostima. Ostao je gorak okus nakon imenovanja bazena po Gopčeviću, jer je to pokušaj zaborava svega onoga što se događalo u Morinju – zaključio je za Dubrovački dnevnik predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković.

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

23

Piše: VJERA ŠUMAN

Je li vino pošlo na kvasinu?

N

aši analitičari koji raspravljaju o posljedicama Plenkijevog usklika „Krim je Ukrajina“, olako su zaboravili uzvike u Krajini „Ovo je Srbija“, stavljajući u kontekst jedino ekonomske posljedice koje bi taj uzvik hrvatskog premijera mogao prouzročiti u odnosima s Rusijom. Je li se Plenki doista zaletio i otežao Hrvatskoj odnose s Rusijom?

Ne treba zaboraviti Plenkijeve bliske odnose s vrhom EU, gdje kotira kao potencijalno vrstan diplomat koji odrađuje određene, pa i one osjetljivije zadatke za Europsku komisiju. Kad pogledamo omjere novaca koji u Hrvatsku dolaze iz Unije, prema omjerima uvoza i izvoza s Rusijom tu nema dileme kako je Unija ta koja pumpa najviše novaca u Hrvatsku, ma koliko je put do njega najčešće zahtijevan i kompliciran.

Merkelica koja blago omekšava odnose s Putinom s druge strane uskoro odlazi, dok je Europa odlučna u stavu da neće prihvaćati aneksije Putinovog tipa jer bi se one brzo mogle dogoditi u našem najbližem susjedstvu kao i u još nekim osjetljivim dijelovima Europe. U tom kontekstu teško da je Plenkija ponio trenutak, već upravo suprotno, radi se o poruci koju je upravo on i trebao prenijeti. Bilo bi dobro da svaka poruka koju nam naš premijer šalje i ovdje na domaćem terenu, bude posljedica pomnog promišljanja kako bi se poslala jasna poruka, umjesto čestih nepo-

trebnih trenutaka koji ga eto ponesu, ili umora i snervanosti zbog nekog nezgodnog pitanja. Primjerice poput izjave kako treba razmišljati dugoročno jer će netko tamo usred Jeruzalema vidjeti hrvatsku kapelicu pa odlučiti doći u Hrvatsku. Na sve to se Grlić –Radman nadovezao hrpom nebuloza koje se ne daju ni prepričati. Ruku na srce i bolje ih je, mentalnog zdravlja radi, ne prepričavati. međuvremenu, naše dvije parlamentarne stranke u gadnim su svađama pa je teško procijeniti finale. Rat u Domovinskom doveo je do toga da Škoro ne samo što nije predsjednik stranke nego je i istupio iz stranke kojoj je dao ime, srce, CD-e i vina za proveseliti se. Sad se raspravljaju je li vino vrijedilo tih para, pa čak i do prigovora da je malo ciknulo. To je Škori prelilo čašu pa je otišao od svojih ‚domovinaca’ i zalupio vrata, ovaj put zauvijek. Tako snervan otiš’o je na festu HDZ-ovca Deura gdje je poljubio ruku Kolindi zbog čega su ga opet svi napali.

Kolinda nije ništa rekla, ali Plenki mu ne može oprostit’ jer je uvjeren kako je upravo on doveo Zokija na Pantovčak, što je možda doista neoprostivo. Pogotovo ako se na to pogleda u kontekstu zbivanja na Iblerovom što je, ovako ili onako, prava Zokijeva ostavština. U SDP-u ništa ne govore o tome tko je s kim pio i jeo, ali je jasno da neki više

U

neće. Bačić je stalno nasmijan i zadovoljno pozdravlja sve posvađene i namrgođene članove, i SDP-a, i Domovinskog. Moglo bi se tu svašta događati kad se umorni i snervani vrli zastupnici vrate na posao ove jeseni. O tome tko će komu i tko će s kim već su počele padati oklade. U svakom slučaju voda je opet krenula prema HDZ-ovom mlinu. A pritom nisu trebali ni prstom mrdnut. Svaka čast! a to vrijeme turisti su, čini se, uporniji nego prije. Điravala sam neki dan po makarskoj rivijeri i sve je krcato iako se u najboljim godinama iza dvadesetog kolovoza moglo itekako širiti šugamane po nenatrpanim plažama. Ovi sad turisti se ne daju i na sve to još nadiru novi. Isto je hvala Bogu i u Gradu koji je prepun i najave za posezonu su odlične. Ljetne igre došle su kraju, a pljusak je oprao Stradun, ali to nije nikoga ozbiljno omelo. Je li konačno došlo vrijeme u kojem je sve više gostiju zbog drugih sadržaja, a kupanje i plaža su samo dodatni benefit? Nadam se. Upravo o tim sadržajima treba promišljati tijekom zime, iako Grad i sad ima puno za ponuditi barem što se tiče kulturnih sadržaja. Nažalost povećava se brojka zaraženih. Svi smo se malo opustili što je i normalno, ali vražji virus ne uzima pauzu. Zato čuvajte sebe i svoje, i neka vas ne preplaši ovo malo kiše i nevere, bit će opet vrućine. Eto vas.

Z

24

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

PREDSJEDNICI&CA

TARIK FILIPOVIĆ ususret hit koroni sam konačno probud

„Mesiću je smetalo što njegov lik puno pije, Kolinda je bila zadovoljna, a zbog Tita neki nisu ni došli’’ LUCIJA KOMAIĆ SANDRA ŠIMUNOVIĆ / PIXSELL

G

lumac Tarik Filipović boravi u Dubrovniku, a dubrovačka publika ovoga petka u Kinu Slavica imat će priliku uživati u njegovoj hit komediji PREDSJEDNICI&CA. Tim povodom u razgovoru za Dubrovački dnevnik najavio je samu predstavu, ali i nove brojne projekte u kojima sudjeluje.

Dubrovčani i njihovi gosti ovoga petka imat će priliku uživati u vašoj komediji. Vi ste redatelj te autor teksta s Borisom Svrtanom. Rekli ste kako ste imali dojam kako ste taj tekst sanjali te da ste se jednog jutra probudili, počeli zapisivati, a konstrukcije su se počele sklapati... Vama korona i ‚’zatvaranje’’ očito nisu ugasili kreativnost i inspiraciju?

Nije to jedino što ste radili u tom periodu.

Da, tekst se rodio jedno jutro u mom snu. Vidio sam bivšu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović kako postavlja stol. Dolazi bivši predsjednik Josipović s ogromnim cvijećem, dolazi Mesić, vidim Tuđmana, Tita i neki početak predstave. Rekao sam supruzi što sam sanjao, ona kaže „gle, piši!’’. I tako je krenulo. Tekst se polako razvijao tijekom korona izoliranosti. Ne mogu reći da sam tada

pronašao pisca u sebi, davno sam ga pronašao, ali tada sam ga probudio i skinuo mu okove. Nisam ranije našao taj mir u sebi i počeo sam konačno izbacivati dosta toga. Kad sam napisao okvirni tekst zvao sam Borisa Svrtana za kojega sam odmah predodredio ulogu Josipa Broza Tita jer je on to već igrao u nekim drugim predstavama, a i sjajno surađujemo, kako dramaturški, tako i glumački. Igrao sam u njegovoj pre-

dstavi ‚’Spika 2’’, onda ‚’Metastaze’’, na istoj smo valnoj duljini. Počeli smo sve to lijepo slagati, kockicu po kockicu, i rezultat je ova predstava koja je čak i u uvjetima korone postala hit, koliko god da je karata bilo pušteno-planulo je, tako da me to neizrecivo veseli. Kad kazališta budu otvorena u nekoj bliskoj budućnosti onda ćemo obići sve gdje ima interesa i s ponosom i zadovoljstvom pokazati ovu predstavu.

U koroni sam napisao još jednu predstavu, koju sad završavam, još jednu monodramu, ”Doktor za one stvari”. To je jedan moj fiktivni lik, doktor koji je za temu ”sex” čovjek broj jedan na svijetu i kojega je jako teško dobiti za seanse i predavanja. Želja mi je bila prodati tu temu za razliku od mnogih predstava prije koje su dosta trivijalne po mom ukusu, prodati temu sexa skuplje, kvalitetnije i razbiti famu oko te tematike, podcijenjenost, precijenjenost te jednostavno približiti to gledateljima na neki drugi način. I to izlazi u listopadu. Isto tako smo radili na predstavi ‚’Da sam ptica’’ u režiji Arije Rizvić, dramaturginje Nikoline Bogdanović, Daria Lorenci Flatz i ja... Isto smo ga stvarali kao ‚’work in progress’’, Nikolina je to sve lijepo uobličila i ta je predstava već izašla i nadam se da ćemo i s njom uskoro prema jugu.

Baviti se političkom satirom u Hrvatskoj zvuči kao izazov, jer i sama politička svakodnevica ponekad izgleda više kao satira koju igraju neuvjerljivi glumci nego išta ozbiljnije od toga. Što vas je tu inspiriralo?

Pa politika, koliko god te ne zanima, jednostavno te previše vuče, razmišljaš o njoj, pa ti čak padne na pamet da se počneš indirektno ili direktno baviti njom. Kao što smo mi počeli pisati tekstove čekajući da će netko napisati tekst za nas, tako jednostavno imaš osjećaj da bi ti riješio te sve stvari za par dana, ali ipak ćemo se zadržati zasad na kazališnim daskama. Politička satira je stvarno teš-

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

25

komediji: U dio pisca u sebi ka, vrlo osjetljiva i pipava. Boris Svrtan je jedan od pionira tog žanra od hrvatske samostalnosti, predstave ‚’Spika na Spiku’’ i ‚’Spika 2’’ su bile prve u kojima su likovi bili pokojni predsjednik Tuđman ,Milošević....

Politika i političari daju previše toga na dnevnoj bazi da to ne bismo iskoristili. Ovo je jedna priča o bivšim predsjednicima koji se na poziv Kolinde Grabar Kitarović okupe na jednoj večeri i pokušavaju naći način kako vratiti Hrvatsku tamo gdje treba biti, gdje ovako lijepa i divna zemlja treba biti, međutim u kojem smjeru to ode to ćete vidjeti u samoj predstavi.

A što me inspirira? Pa ne može vas ne inspirirati toliko žuči i gorčine koje prospete zbog svakodnevne politike, imam osjećaj da bi se mogao pisati jedan tekst dnevno, ali evo, mi smo se zadržali na ovoj jednoj gorko-kiselo-slatkoj varijanti i mislim da smo uspjeli.

Uspjeli ste nemoguće, staviti žive i nežive, lijeve i desne, konzervativne i moderne za isti stol. Što publika može očekivati od njihove zajedničke večere za tim stolom?

Ta neka pomirba svih opcija u Hrvatskoj, građana koji drugačije razmišljaju je moguća. Imam dosta poznanike ove ili one orijentacije, što je meni osobno nebitno jer to je nečija osobna stvar, ali nitko od njih nije imao primjedbu. Svaki lik je dobio svoj prostor i završava u jednom pomirljivom tonu kao što je bio i tijekom cijele predstave. Ljudi iz Sabora, bivši predsjednici, pa i ljudi koji ni-

su istog političkom mišljenja moraju shvatiti kako imaju isti dres na sebi, a to su kockice i graju za Hrvatsku. A ako igraju za Hrvatsku, onda moraju igrati zajedno, kako god. Mislim da je to moguće, kad se slože pametni ljudi, nema nikakvih problema. Moj je radni naslov predstave bio pretposljednja večera, jer do večere skoro pa i ne dođe. Od same večeri možete očekivati mnogo jer tekst je jako bogat, mislim da smo ga jako lijepo razigrali, publika je do sada uživala i mislim da će i moji Dubrovčani.

Kako ste se odlučili za ovu glumačku postavu?

Glumačka postava je bila nekako najteži dio u pripremi. Boris Svrtan je odmah bio odabir za Josipa Broza Tita, ja sam sebi uzeo ulogu Tuđmana jer sam ga već igrao prije, a i imam ga kao lika pospremljenog u duši i na koži, kako volim reći. To nisu imitacije, mi te likove igramo, ne imitiramo, mi oblačimo njihovu kožu i dušu i to je velika razlika. Naravno, sličnost postoji, trudimo se, ali više igramo na unutra, a to se vidi na vani. Hrvoje Kečkeš mi je odmah bljesnuo fizionomijom, naravno, divan je glumac, jedan od mojih najdražih kolega i stvarno su samo obrve nedostajale da bude sjajan Stipe Mesić. Siniša Miletić isto tako kao Ivo Josipović, a za Kolindu mi je Ornela Vištica odmah bila u glavi iako su mi mnogi predlagali neka druge glumice, ali na koncu smo ipak završili zajedno i uložili smo puno truda. Ali, stvarno je bila pravi vojnik i umjetnik i nadmašila je sva moja

očekivanja. Ona je zamišljena kao uloga koja nosi predstavu i Ornela je nosi sjajno.

Jeste li se odmah vidjeli u ulozi Franja Tuđmana? Koja vam je od uloga dvojice povijesnih prijatelja bolje sjela, Tuđman ili ipak Ćiro?

Tu sam ulogu već igrao, i nekako riješio sam jedan problem, veliki. Bilo bi mi lakše režirati predstavu da nisam na sceni, ali i ovako je ispalo sve sjajno. A opet to -Tuđman i Ćiro, eto dogodile su te dvije uloge, da igram ljude koje znamo, koje smo znali, suvremenike. Ne volim kada ljudi to trivijaliziraju, da igrate Shakespearea ili Krležu kao likove to je umjetnost, a kad igraš Tuđmana i Ćiru onda kažu da je to imitacija. To mi teško padne.

Jer kada Val Kilmer igra Jima Morrisona, trudi mu se biti što sličniji, ili kad igra Rami Malek frontmana Queena onda je to super, a kad mi igramo na istoj razini onda smo mi imitatori.

Eto, to je jedina stvari koja mi smeta, jer stvarno, kad pogledate predstavu, vidjet ćete da je to predstava koja je duboko zakopana u psihi i utrobi

glumaca što kao rezultat daje sjajnu predstavu i punokrvne likove.

Rekli ste u dosadašnjim istupima kako su vas upozoravali da ne idete u to, jer je opasno. I to vjerojatno jest istina. Hrvatska politika možda samo izgleda komično, ali često ima elemente tragedije.

Jeste li u kreiranju sadržaja imali opterećenje postizanja ‚’političke korektnosti’’?

Osobno volim jedan britki humor, meni je humor i zafrkancija način života, volim jednu blagu čak i jaču nekorektnost. Volim se šaliti na svoj račun pa nekako mislim da imam pravo i na tuđi. Mislim da je veličina ljudi koji dođu gledati sebe u predstavi u tome da apsolutno progutaju satiru i našu viziju njih kakva god ona bila, jer svakako nije bila s uvredljivom namjerom. Da, puno ljudi misli da je opasno baviti se tim stvarima.

Moram priznati da smo u ono ratno

Nastavak na sljedećoj stranici

26

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

vrijeme kad smo igrali ‚’Spikom na spiku’’, kad se tako nešto očekivalo u opasnijim vremenima, da smo imali više demokracije, imam osjećaj da su ljudi tada manje prigovarali i više se smijali. Ali nismo doživjeli nikakvu, čak ni blagu raspravu o tome, bilo je par ljudi koji nisu htjeli doći na predstavu jer se pojavljuje Tito, ali to je, naravno, njihovo pravo i ne ulazim u to dublje.

Je li se tko od živih ‚’bivših’’ naljutio? Grabar Kitarović je tvrdila kako nije.

Predstavu su gledali bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i Stipe Mesić, ona je bila jako zadovoljna, Stipe je rekao da mu je predstava super, ali mu nije sjelo što njegov lik puno pije. To je moja fikcija, vizija, bez obzira na to što nema veze s realnošću, ali piju svi. Tuđman i Tito popiju dvije boce Whiskyja, a Mesić i Josipović jednu bocu rakije, tako da su popili puno manje, ali sve je to satira. Prije su nam na predstavu dolazili i Savka Dapčević Kučar, i Ivica Račan, iAnte Prkačin, i Franjo Tuđman, gledali su svoje likove na sceni i svi su glumcima čestitali i mislim da to tako treba biti. Čak i ako nisi spreman na to, imaš dobre savjetnike, doći ćeš, pogledati i tako pokazati svoju veličinu.

Rekli ste kako je cilj bio da zadrti ljevičar i desničar ili umjereni čovjek iz kazališta izađu nasmijani onim što su vidjeli.

Ako ste u tome uspjeli, to znači da vi imate tajni recept za sve naše probleme?! Čini se nemoguće da se takvi u Hrvatskoj ikada na istom mjesto nađu s istim stavom ili emocijom... Šalu na stranu, je li to bilo teško postići?

Jednom je bila jedna prijateljica u posjeti u Zagrebu i sreli smo slučajno baš ultra lijevih i ultra desnih ljudi s kojima sam ja stao, popričao, pozdravio se. I ona me pita kako mogu biti dobar i s lijevima, i s desnima. Pa rekao sam joj da nisam dobar, meni su ljudi ljudi, svak ima svoje viđenje, svoju političku opciju, ima ili nema, svejedno je, meni je bitno kakav je tko čovjek.

Bitno se da oni koji se bave politikom imaju različite opcije i da znaju da igraju za isti tim i onda je to u mojim očima za početak dovoljno.

A onaj tko donosi boljitak ima moj glas, što bi rekao lik kojeg ja igram Franjo Tuđman, i s crnim vragom, samo da ljudima bude dobro.

Predstava je pobrala pozitivne kritike, ali zbog epidemioloških mjera u godini koja je zadala udarac umjetnosti i javnim nastupima nije je imalo prilike vidjeti onoliko ljudi koliko bi trebalo. Što mislite, donosi li nam jesen konačno povratak na staro?

Pa igrali smo i za 50 ljudi, što je nama u Kerempuhu šok jer mi igramo za 550 ljudi i uvijek su nam dvorana pune, ali igrali smo sa srcem i ta publika je toliko bila beskrajno sretna što im se događa nešto normalno.

Stalno su neke crne prognoze, ali mislim da se polako približavamo normalnosti i da ćemo uskoro ponovno imati puna kazališta bez maski.

Iza vas je 25 godina karijere, kroz ansambl kazališta Kerempuh, uz mnogobrojne uloge u filmovima, serijama i na voditeljskoj poziciji na televiziji. Očito se niste umorili, a kreativnost i inspiraciju su također tu.

U kojim projektima sada sudjelujete i možete li dubrovačkoj publici otkriti neke daljnje planove?

Kad šaljem nekom životopis, kad pogledam što je sve iza mene u mojih 49 godina stvarno sam sretan i ponosan, uvijek misliš da je moglo bolje i više, ali i ovako izgleda jako puno, a uvijek mislim da mi najbolje uloge tek predstoje i kako sam sve bolji i zreliji da glumački i spisateljski tek trebam dati najbolje od sebe. Mislim da mi najplodnije godine tek dolaze, umorio se nisam sigurno, a kreativnost i inspiracija mi nekako rastu. Nisam se zasitio ni televizijskog posla, naprotiv, nadam se da se to i vidi. Vjerujte mi kako ne bih radio ništa što me ne čini sretnim i što me ne ispunjava.

Izašle su te tri predstave koje sam već spomenuo, izlazi i moja nova monodrama ”Doktor za one stvari”, izašla je ”Da sam ptica”, igram i dalje ”Ćiru”, angažman na televiziji ide svojim tijekom. S kolegom Joškom Lokasom radim

na jednom kvizu koji bi trebao biti bomba, ne samo u Hrvatskoj, nego u onom što zovemo regijom. Joško i ja radimo još na par scenarija, neke serije su još u igri. Bit će živo. Vidjet ćemo što će biti s koronom, što se kaže, čovjek snuje, Bog odlučuje, ali spreman sam na sve opcije. Bitno je da smo mi spremni, pa ako se otvore vrata, a nadam se da hoće i da ćemo uskoro živjeti nekim starim, normalnim životom.

Vi ste jedan od poznatijih dubrovačkih zetova, Dubrovčani vas vole svojatati. Kako se vi osjećate u Dubrovniku?

Ja sam ponosan što sam dubrovački zet i što sam bio Dubrovčanin, barem sam se tako osjećao i prije toga jer sam godinama boravio tu, igrao na Ljetnim igrama.

Dubrovnik je jedan o četiri moja Grada u kojima se osjećam baš doma, nekako mislim da mogu svakom pokucati na vrata. I kad god sam u Dubrovniku stvarno se osjećam kao svoj na svome.

I moram priznati, nakon duge pauze, da sam se zaželio sudjelovati i na Dubrovačkim ljetnim igrama tako da se nadam kako ću se uskoro vratiti u ansambl.

me o c l e W

www.sbd.hr Šetalište kralja Zvonimira 17, 20000 Dubrovnik

28

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

ODUŠEVLJENI DESTINACIJOM I ACI MARINOM

Johann i Rosemarie Hirsch drugi dom, vraćat ćemo s OVI NIJEMCI već 40 godina vjerni su gosti Dubrovnika i ACI marine, dolazili su i tijekom ratnog vremena

B

račni par iz njemačkog grada Regensburga, Johann i Rosemarie Hirschmann, već 40 godina ljetuju u Dubrovniku. Prvi put su tu došli sasvim slučajno. Te davne 1979. godine rezervirali su smještaj prvotno u Budvi, no uslijed velikog potresa hotel se srušio, a alternativa je bio hotel Kompas u Dubrovniku. Ostalo je povijest.

Dubrovnik je, kako samo on to zna, očarao Johanna i Rosemarie. Proputovali su cijelu Jadransku obalu, no jedino se Dubrovniku vraćaju.

Svake godine s autom dovezu svoj brod „Malaika“ koji je nakon toga vezan u ACI marini u Komolcu. Tu borave od svibnja do rujna, odmaraju, uživaju i opuštaju se.

Iako pričaju samo njemački, ov-

...

dje su stekli puno prijatelja. Svi ih u ACI marini Dubrovnik poznaju i oni znaju sve djelatnike. ‘’OSOBLJE SVE BRZO RIJEŠI’’ Za Dubrovački dnevnik otkrili su što je to zbog čega im je Dubrovnik toliko iznad drugih destinacija. ‘’Klima i ljudi. More i otoci. Osoblje Marine je ljubazno i uvijek spremno pomoći. Oduševljeni smo svima redom, od mornara, recepcionera pa sve do direktora. Nema tog problema koje osoblje ne može brzo i jednostavno riješiti na iznimno prijateljski način. Ovdje se osjećamo sigurno i uistinu dobrodošlo. Moramo pohvaliti organizaciju i rad Opće bolnice kao i kirurga Slavka Davilu, koji je iznimno stručan i srdačan’, govore ovi vjerni gosti

Rosemarie i Johann Hirschmann ‘’Svake godine je sve bolje i razvijenije, kako Grad, tako i ACI marina. Tužno je bilo doći ovdje 1992. godine. Posvuda je sve bilo razrušeno, no mi smo ipak morali doći makar na jedan dan. Ljudi su bili s puškama, brodovi su bili oštećeni od gelera. Ipak smo morali otići nakon jedne noći dalje’’, pričaju Johann i Rosemarie Hirschmann, koji su te godine pošli zadnjim brodom za Bari.

ACI marine Dubrovnik.

S obzirom na to da se tu vraćaju 40 godina, možda su najbolji primjer za odgovoriti kako iz perspektive turista izgleda Dubrovnik nekad i sad. Otkrili su svoje dojmove. ‘’PRIJE JE BILA BOLJA GLAZBA’’ ‘’Prije rata je Hrvatska imala ljepšu glazbu. To su bile divne melodije, a sada je glazba skroz drugačija.

Svake godine je sve bolje i razvijenije, kako Grad, tako i ACI marina.

Tužno je bilo doći ovdje 1992. godine. Posvuda je sve bilo razrušeno, no mi smo ipak morali doći makar na jedan dan. Ljudi su bili s puškama, brodovi su bili oštećeni od gelera. Ipak smo nakon jedne noći morali otići dalje’’, pričaju Johann i Rosemarie Hirschmann, koji su te godine pošli zadnjim brodom za Bari.

Sva ta ljeta provedena u Dubrovniku sa sobom nose i brojna sjećanja. Jednu uspomenu i događaj kojega nikada neće zaboraviti podijelili su i s nama.

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

29

hmann: Dubrovnik je naš se dok god budemo mogli ...

‘’Ljudi su dobri, puno sam prijatelja ovdje stekao. ACI marina Komolac, u kojoj vežem svoj brod, ima divne djelatnike.

Svake godine je sve modernija i bolja.

Vidi se napredak, ali ljudi su ti koji daju još veću dimenziju mom odmoru. Ovdje imam sve što mi treba, ako nečega nema, onda to ljubazno osoblje vrlo brzo riješi’’, priča Gaetano Cammarota.

‘’Jednog ljeta smo supruga i ja plovili u blizini plaže Šunj na Lopudu.

Jedna gospođa iz Lapada se utapala, mi smo je spasili i odveli u Gruž gdje su nas čekala kola hitne pomoći. Sve ove godine smo ostali u kontaktu s njom i s njenom obitelji. Jednostavno rečeno, Dubrovnik je naš drugi dom! I vraćat ćemo mu se sve dok nas zdravlje bude služilo’’, zaključuju supružnici Hirschmann.

TALIJAN GAETANO CAMMAROTA DOLAZI VEĆ 30 GODINA Oni, naravno, nisu jedini koji se vjerno vraćaju svojoj omiljenoj nautičkoj destinaciji. Talijan Gaetano Cammarota, jedan od osniva-

ča Rotary kluba u Dubrovniku, posljednjih 30 ljeta odmara sa svojom suprugom u ACI marini Dubrovnik.

I njega smo pitali što je to što ga toliko veže za Grad da se tu uvijek vraća.

‘’More, otoci, mir i tišina, a i supruga mi je Dubrovkinja. Šalu na stranu, Dubrovnik je destinacija za odmoriti dušu. Ovdje zaboravim na sve probleme. Sve se radi polako, nema žurbe i buke kao u Italiji.

Gaetano Cammarota i Roko Belemečić

Ljudi su dobri, puno sam prijatelja ovdje stekao. ACI marina Dubrovnik, u kojoj vežem svoj brod, ima divne djelatnike. Svake godine je sve modernija i bolja. Vidi se napredak, ali ljudi su ti koji daju još veću dimenziju mom odmoru. Ovdje imam sve što mi treba, ako nečega nema, onda to ljubazno osoblje vrlo brzo riješi. Tako da opet ima sve!’’, zaključio je Gaetano Cammarota koji je također bez ikakvog predomišljanja odgovorio na pitanje do kada planira ljetovati u Dubrovniku. ‘’Dok sam zdrav i živ!’’, zaključio je ovaj Talijan, baš kao i supružnici iz Njemačke, jedni od mnogobrojnih zaljubljenika u naš grad, obalu i otoke, naš pravi mali raj za nautičare.

30

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

JEDAN DAN U ŽIVOTU SKIPERA

Nemam ja snage za ovo njegovo izdrkavanje po Jadranu Naš novinar Maro Marušić ljeti radi kao skiper. Napisao je dogodovštine jednog svog dana na pučini Jadrana MARO MARUŠIĆ MARO MARUŠIĆ

„N

emam ja snage za ovo njegovo izdrkavanje po terenu“ Roko Karanušić nakon meča s Rafaelom Nadalom -We’ll go to Vis? – primio sam poruku na Whats App od gosta iz Francuske (za potrebe teksta zvat ćemo ga Jean Pierre) kojeg vozim sljedeći tjedan na katamaranu Lagoon 42 po akvatoriju Srednje Dalmacije.

-Off course. Vis is one of the best Croatian island - odgovorio sam mu iskreno.

Subota je najstresniji dan u životu skipera. Taj dan krećeš s novim gostima iz marine i nikad ništa ne ide po planu. Ne znaš hoće li brod biti spreman na vrijeme i hoćeš li uspjeti isploviti prije mraka. Možda će gosti zapeti u prometnoj gužvi i kasniti s dolaskom? Svi su u žurbi, rješavaju se posljednje stvarčice pri-

je odlaska, nervoza je veća nego u đankoza, nikome se ne smiješ obratiti, jer odmah šalje u pičku materinu…

Taj trenutak kada prvi put skiper ugleda svoje goste i kada gosti ugledaju čovjeka s kojima će sljedećih sedam dana 24 sata dijeliti ručak, večere, WC, valove, uvale, maestral, jugo, buru, nadrkane mornare po marinama i benzinskim pumpama… podsjeća na onu legendarnu scenu iz Dobar, loš, zao – jedan drugog gledaju u oči i ne trepću dok zrakom leti pitanje s kim imaju posla i hoće li sve proći u međusobnoj toleranciji, dijalogu i razumijevanju ili će se već nakon nekoliko dana potezati revolveri?

NESPAVANJE Ukratko, posao skipera varira između dviju krajnosti – ako su gosti (donekle) razumljivi, to je najbolji posao na svijetu, a ako su komplikatori, to je najgore zanimanje koje se uopće može zamisliti. Jebiga, ne možeš pobjeći od njih, s njima si doslovno po čitave dane, a oni te sateru nerazumijevanjem i kaosom kao

posljedicom svega. Jean Pierre mi prilikom upoznavanja pruža ruku i smješka se dok mu objašnjavam da sam već unaprijed rezervirao prva tri noćenja.

-Večeras smo na Šolti, a sutra rano ujutro kreće jugo. Trajat će dva dana i raspuhat će se do 25 čvorova tako da ćemo se metiljati po sjevernoj strani Hvara koja je koliko-toliko zaštićena. Drugu noć spavamo u Jelsi, treću u Stari gradu, a onda ćemo vidje-

ti što kaže prognoza, pa odlučiti za dalje – govorim mu i čini se da se slaže, da mu ovaj moj plan ima logike.

Prvu večer na Šolti vezani smo ispred restorana i odlazimo na večeru. Vibra je dobra, sretan sam što bi tjedan mogao proći bez prevelikog stresa. No već sutra kolo sreće s(v)e preokreće. Moji gosti su se htjeli kupati cijeli dan, pa u Jelsu stižemo u suton. Naravno, zadnji

Jedan od gostiju našeg novinara ovo ljeto je bio i Milan Obradović, bivši nogometni reprezentativac Srbije

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

31

...

Ukratko, posao skipera varira između dviju krajnosti – ako su gosti (donekle) razumljivi, to je najbolji posao na svijetu, a ako su komplikatori, to je najgore zanimanje koje se uopće može zamisliti

smo od svih brodova, svi su već na svojim pozicijama, a mi dobivamo najdebilnije moguće mjesto – bokom stajemo na zapadni dio rive koji nema struje i vode i plus moramo isploviti rano ujutro, jer smo zagradili barkarijole. No sve je to manji problem od onoga što nam predstoji preko noći – zbog korona mjera ništa ne radi iza ponoći pa mladi piju po klupicama i slušaju muziku preko zvučnika. Jedna takva balica okupila se odmah do našeg katamarana i derečila sve do zore, pa Jean Pierre, žena mu i četvero djece skupa sa mnom oka nismo usnuli.

VALA BEZ BRODOVA Najgore od svega što nam se ista situacija događa sutradan u Stari Gradu. Ovoga puta party je na brodu odmah do našeg, a ja budala na prošloj skiperaži zaboravio slušalice i sad ne mogu upaliti mp3 da se malo naspavam. Ujutro smo svi isprebijani.

Nisam došao ni do pola tjedna, a već sam nabacio ratničke boje ispod očiju. Ne samo da mi umor stvara kronično nespavanje nego i dnevne aktivnosti. Svaki dan smo na moru sve do mra-

Isplovljavanje iz Jelse ka, Jean Pierre hoće da cijeli dan provedemo na kupanju pri tom mijenjajući barem dvije-tri lokacije i plus da jedrimo kada već jugo mete. Kada na karti gledaš uvale na sjevernoj strani Hvara rekao bi čovjek da su sjajno zaštićene od šiloka, ali u praksi svaka svoju politiku vodi. Drugim riječima, dobar dio vala, pogoto-

vo onih većih poput Žukove, usisava jugo i to pod raznoraznim kutovima. Naći dobro, osamljeno mjesto s bonacom je gotovo nemoguće, jer su stotine brodova s istim planom u potrazi. Hrvatska je, vjerovali ili ne, najrazvijenija zemlja svijeta po pitanju nautičkog turizma – čak 40 posto svjetske čarter flote otpada na

Lijepu našu. Čak i kada uspiješ ugrabiti fenomenalno mjesto u vali poput plaže Adam – koja je sjajno

Nastavak na sljedećoj stranici

32

...

zaštićena od juga sa žešćom tirkizom – Jean Peirre ne može dugo stajati na jednom mjestu.

Hoće da idemo dalje pritom mi objašnjavajući kako ima svoju firmu i da nikad ne staje. To su oni ljudi koji su potpuno izgubljeni na godišnjem odmoru. Ne mogu usporiti, uživati u momentu, uzeti knjigu, stalno im treba neki muving, čak i kada se nalaze na idiličnom mjestu poput ove uvale u kojom smo trenutno i gdje mu djeca uživaju.

Onda promijenimo mjesto, ali nova vala nije toliko tirkizna, pa je Jean Pierre opet nesretan. Gleda me i očima moli da nađemo raj gdje smo sami, gdje gole sirene pjevaju i plešu dok spravljaju šanpjera na žaru, a ja, baš poput Leonarda di Caprija u filmu The Beach, pokušavam (pro)naći utopiju za koju znam da ne postoji. Mrtav. Tako se osjećam. U glavi mi se baš kao Ivaniševiću u onom legendarnom Wimbledonu svađaju dva Mara. Jedan govori: „Nemam ja snage za ovo njegovo izdrkavanje po Jadranu“, a drugi ga brani: „Maro, on je ovo putovanje platio nekoliko tisuća eura, moraš mu udovoljiti“.

SKOK U VIS Kretensko jugo napokon je stalo. Nikad u životu ljeti nisam vidio ovoliko šiločine kao ove sezone. Veselim se današnjem skoku u Vis, kao da sam Blanka Vlašić. Naime, u Visu i Komiži nije moguće rezervirati mjesto ni na obali, ni na bovama, pa moraš doći najkasnije do 14 sati da bi nešto ćopio, što hoće reći da se popodne mogu malo odmoriti (čak nema ni pranja broda, jer su slabi s vodom). Jean Pierre je barem 10 puta spomenuo da će mu taj daleki otok biti highlight putovanja.

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

Rano ujutro isplovljavamo prema Visu kako bismo imali vremena za stati na kupanje prije nego li se vežemo. Nije još ni 9 sati, a maestral, kurvin sin, već se probudio. Pjevam na glas onu debilnu klapsku pjesmu: „U sjenci samotnog ferala, čuje se pjesma jednog maestrala“. U misli mi dolazi moja profesorica zemljopisa Šimunada (ili je to bila Veraja) koja nas je učila da je maestral klasični Crnogorac. Ustaje tek u podne, a na spavanje ide kao kokoš – već u sumrak. Jean Pierre hoće da otvorimo jedra. Onaj drugi Maro iz glave mu udovoljava, iako je tek desetak čvorova, pa nećemo biti brzi. Oko podne stižemo na Vis u uvalu Rogačić poznatu po tunelu za podmornice iz doba Tita. Tamo je već milijun brodova.

Maestral ih okreće na sidru, nema previše izbora za uhvatiti dobro mjesto. Jean Pierre opet nije sretan, jer je izostala tirkiza.

-Ionako ćemo kratko ostati, moramo uhvatiti mjesto u Visu – govorim mu.

-Nećemo ići tamo, ne da mi se provesti još jednu noć u buci –

...

Noć je pala, a maestral, sin majke kurve i oca mafijaša, i dalje divlja. Jebem li ti sve klape i njihova upucavanja vjetrovima, jebem li ti diplome mojih profesorica zemljopisa, jebem li ti Vakulu i Windy aplikaciju, bit će ovo još jedna besana noć

Sidrenje na 20 i plus čvorova vjetra kaže mi povišenim tonom.

Koji mu je sad, jebo ga ja? Čitavo vrijeme me pila s Visom i sad kad smo stigli, on neće. Mora mi prije reći želje, a ne u posljednji trenutak. Ja mu objašnjavam da nema šanse da pored ovoliko brodova nađemo neku bovu ili restoran koji već nisu rezervirani. On mi govori neka se potrudim. Brže-bolje hvatam se mobitela i krenem sa zvanjem.

-Alo, je li to restoran Diamond Beach u Rukavcu?

-Jest.

-Može li rezervacija?

-Mislite za danas?

-Da! -Hahahhahahhahahhaha, koja dobra fora – smije mi se glas iz slušalice – Vi ste baš neki šaljivdžija.

-Ma znam da je sve živo svuda rezervirano i da gori cijeli Vis, ali eto moram probati.

BUDIKOVSKI TROKUT Budikovac. Zazvat ću još samo taj mali, ukleti otočić, jer znam da ga mnogi skiperi (opravdano) izbjegavaju pogotovo kada puše.

-Da, da, imamo jednu slobodnu bovu danas, možete doći – govori mi ženski glas.

Trebao bih biti sretan što smo našli mjesto, ali nisam. Budikovski trokut, lokacija koja stvara jezu. Riječ je o malenom otočiću s južne strane Visa s ful plitkom lagunom koja vrvi brodovima i izletničkim gliserima. Tamo nema ni vremena, ni prostora za grešku kada puše kao danas.

Ako nešto zajebeš, garant lupaš s brodom. Za razliku od mene, Jean Pierre je oduševljen mjestom. Pogledao je slike na internetu i ponosan je što je preuzeo kontrolu nad lokacijama gdje ćemo noćiti. Već je zaboravio da me je danima peglao kada ćemo u Vis. Sada uopće nećemo, osim što ćemo na trenutak stati kupiti namirnice.

Stižemo u višku luku i bacam sidro na 25 metara dubine kako bismo s gumenjakom otišli na kraj kupiti kruh i vodu. Maestral je već prebacio 15 čvorova.

Mrzim bacati sidro na tu dubinu kada puše. To su neke moje unutarnje paranoje, valjda dole na tim dubinama živi kraken koji jede sidra, što li već. Jeben će ovo biti dan, govori mi intuicija, umoran sam kao nacistički vojnik 45. Nakon što smo opskrbljeni, Jean Pierre mi govori da

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

ćemo sad jedriti, stati na još jednu lokaciju na kupanje, a onda pravac Budikovac.

-E, bogami nećemo – skoro se zaderem – Idemo direkt na Budikovac.

Nešto mi govori da će se ondje dogoditi sranje, bolje je da odmah krenemo, nego da se pizdarija dogodi kada dođemo u sumrak. Francuz vidi ozbiljnost u mom glasu, pa prvi put popusti. Stižemo pred Budikovac između 15 i 16 sati kada je maestral na vrhuncu. Ima 20 čvorova, a pokoji reful se penje sve do 25. Oblijeva me hladan znoj.

Laguna vrvi plovilima i kupačima kao dom zdravlja ponedjeljkom umirovljenicima. Jebote život, uopće ne vidim nijednu slobodnu bovu. Odlučim baciti sidro na samom ulazu u lagunu i govorim Jean Pierru da ćemo pričekati da se situacija barem malo raščisti, da odu ovi kretens-

ki gliseri koji dovode jednodnevne izletnike. Njemu se mjesto, naravno, opet ne sviđa.

-Zašto da stojimo ovdje gdje je duboko kada imamo rezerviranu bovu u tirkizi? – govori mi.

DEVETI KRUG PAKLA Zato što uopće ne vidim jebenu bovu. Zovem opet restoran da ih pitam gdje je. Kažu mi da je slobodna bova na samom kraju lagune, odmah do pontona. Drugim riječima na najgorem mogućem mjestu, u samom srcu pakla odmah do barke Adolfa Hitlera.

-Nemam ja snage za ovo njegovo izdrkavanje po Jadranu – ošine me misao – mogli smo već biti vezani u Visu, a ja na kafi u Rivi, ali već u sljedećem trenutku potpuno me boli kurac za sve.

Ući ću u pakao Budikovca, direkt tamo u deveti krug gdje je Dante smjestio debilne skipere poput

...

Budikovski trokut, lokacija koja stvara jezu. Riječ je o malenom otočiću s južne strane Visa s ful plitkom lagunom koja vrvi brodovima i izletničkim gliserima. Tamo nema ni vremena, ni prostora za grešku kada puše kao danas. Ako nešto zajebeš, garant lupaš s brodom.

mene, pa ako se uspijemo privezat, dan je gotov, a ako stučemo brod, ne samo da je gotov dan, nego i cijeli tjedan, možda i karijera. Nitko nikad više neće dati brod budali poput mene da ulazi s ka-

tamaranom u kadu na 20 čvorova maestrala.

Duboko udahnem i krenem motorima naprijed. Jedva prolazimo prvi red brodova, koji bauljaju na sidru lijevo-desno kao da su mrtvi pijani. Užasno je malo mjesta. Ne znam uopće kuda (da) idem, jer ne vidim fuckin’ bovu, a već smo ušli poprilično unutra. Pogled mi leti prema instrumentima – u sjenci samotnog ferala mete 18 čvorova maestrala, a dubinomjer pokazuje 2.0. Potom krene padati, 1.8, 1.6, 1.4… svaki trenutak očekujem bum. Koji kurac gledam ove instrumente, samo me plaše. Vidim neki prazan prostor i uputim se prema njemu, kretensku bovu ni dalje ne mogu ubrat, možda uopće ne postoji, možda je sve ovo samo noćna mora. Štipam se da se probudim - ja sam u javi vezan na rivu u Visu i sjedim u kafiću – ali mo’š si mislit, loši san i dalje traje. Pucaju me halucinacije, vidim dole u moru groblje olupina, skrhani đelkoti plutaju na sve strane, a skiperi koji su se u prošlosti nasukali, dozivaju me da i ja ponovim njihovu grešku.

Sutra će u svim novinama i na svim portalima vrištati naslov – Budala nasukao Lagoona u laguni – trebao sam možda snimati live-video kretenskog skipera kako nasukava brod na Budikovcu i poslati ga Klečku, on bi barem bio sretan što je ugrabio klikove. Mozak vrti okretaje brže od Rimčeve Nevere, ponovno se iz mašte vraćam u stvarnost, neki kretenoidi u moru žvale se ispred mene i uopće ne vide da sam se tuda uputio. Što ću sad, jadan ti sam, čim zaustavim brod, vjetar će me baciti u pizdu materinu.

Udaram šiju, katamaran staje, vjetar me gura na drugi brod i u

33

34

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

plićak na seke koje mi se kese iz mora, brzim trzajem guram jedan motor naprijed, drugi nazad, brod se propinje kao bik na rodeu, okreće u mjestu tik pred provom nervoznog Talijana i ja bježim iz ovog grotla Budikovca u pičku lijepe materine.

-Nećemo ovdje noćiti – govorim Jean Pierru.

DOBRA I LOŠA VIJEST On vidi da je vrag odnio šalu, pa šuti. Čak mu je i malo krivo što me svojom nesposobnošću mirovanja doveo u ovu situaciju. Mozak mi, u međuvremenu, javlja jednu dobru i jednu lošu vijest. Dobra je da nismo nasukali brod, a loša je da nemamo mjesto za noćiti.

Brže-bolje još jednom provjeravam aplikacije za vjetar koje me smiruju kao majka dijete. Vjetar će pasti tijekom noći.

To otvara brojne mogućnosti za provesti noć na sidru, jer mi se ovako umornom ne da tražiti idealno mjesto. Gledam na karti koja bi pozicija bila dobra za maestral i čini se da uvala Srebrna nije loše mjesto. Ako hitnem masu lanca i vežem krmu na kraj u smjeru vjetra, bit će to dobro.

Stižemo u valu, a tamo nijedan brod. Moji gosti su oduševljeni tom činjenicom, napokon imaju sjajno mjesto samo za sebe, ali meni se diže kosa na glavi. To što nema nijednog broda može značiti samo jedno – vala je od kurca za maestral. Ali ja sam toliko umoran da nemam snage za dalje, za pronaći neko bolje mjesto. Možda će vjetar tući do kraja dana, ali Vakula, sve žive aplikacije i moje profesorice zemljopisa su rekli da će maestral s pijevcima na spavanac, što hoće reć’ da bi noć mogla pro-

teći mirno. Objašnjavam Jean Pierru da će morati otplivati do obale i vezati nam krmu. Kaže da sve razumije. Prvi put sidro ne drži. Drugi put opet u ništa.

Jebote, tko zna kakvo je dno, bit će dole živi onaj kraken koji jede sidra. Treći put je uhvatilo, iskrcavam cijeli lanac i primičem se obali. Vjetar mi tuče u krmu i ja motorima držim poziciju. Govorim Jean Pierru da ode na obalu i veže nam cimu na pogodnu stijenu na kojoj sam unaprijed napravio pašnjak.

-Gdje su mi cipele? – pita me dok ja pokušavam ostati u mjestu. Jebeni maestral divlja u ovoj vali i svako malo mijenja smjer, eto odgovora zašto nema nijednog jedinog broda osim nas idiota.

Kakve jebene cipele? Pa ne ideš na svadbu, nego u more?

-Ne mogu bez cipela po stijenama – objašnjava mi i sve to traje i traje dok ih ne pronađe. Potom skače u more, a ja gledam hoće li mu propela otkinut nogu. Nekako je uspio doplivati do obale, ali nikako da izađe i veže nas.

SEA URCHINS -Jean Pierre, šta ne izlaziš? – derem se.

-Seaaaa urchinssssss – viče s obale.

-Jebote sea urchins, izađi i veži nas.

Još nije izašao. Cijela operacija traje duže od sučeve nadoknade kada Juventusu rezultat nije povoljan. Nakon što se javio majci ježu, tati ježu, baki, deki, tetkama, nećacima, ujnama, rođacima, zaovama, jetrvama… evo ga polako se penje na stijene.

-Nisi se javio onim tamo ježevima – govorim mu iz zajebancije.

-Što?

-Ništa, ništa, samo nas veži.

Dok je našao pogodnu stijenu za prebaciti cimu, proteklo je još pijeska u satu, Juventus je stigao preokrenuti rezultat.

Napokon smo vezani. Ubacujem motore u ler i molim Boga da je našao dobru stijenu i da će cima držati. Čini se da je dobro. Vezujemo konop i na drugu stranu krme, gledam u instrumente - 23 čvora maestrala nam tuku u krmu.

-Ima li na čitavom Jadranu ijedan debilan skiper poput mene koji se usidrio u sjenci samotnog ferala gdje mete 23 čvora maestrala? Jebote, manje puše na otvorenom moru Islanda. Trebali bi mi dati nagradu za skiperskog glupaka godine – dere me struja svijesti.

MRTVA BONACA Odlazim vidjeti je li drže cime na obali. Čini se da je ok. Đav’o mi nije dao mira, pa sam i ronio da skontam kakvo je dno. Masu trave i stjenčuga.

Pičku materinu, ali ipak mi se čini da je sidro pronašlo nešto mulja da se ukopa. Kako god, to je to, tu ćemo provesti

noć. Ako sidro popusti, sutra smo umjesto u Vinogradišću, vjerojatno u Bariju ili, ne daj bože, trogirskom škveru.

Noć je pala, a maestral, sin majke kurve i oca mafijaša, i dalje divlja. Jebem li ti sve klape i njihova upucavanja vjetrovima, jebem li ti diplome mojih profesorica zemljopisa, jebem li ti Vakulu i Windy aplikaciju, bit će ovo još jedna besana noć. Prošla je ponoć, čini se da se vjetar pomalo ipak smiruje. Umor me preplavljuje i padam u san iz kojeg se svako malo prenem da vidim je li nam kraken pojeo sidro.

Ujutro je mrtva bonaca, brod ni cenat nije maknuo s pozicije. Ispod očiju mi je još jedan sloj ratničkih boja. Jean Pierre se diže i kuha kafu.

-Danas ćemo… - nešto mi govori, ali ja ga ne čujem.

-Nemam ja snage za ovo njegovo izdrkavanje po Jadranu – govori onaj prvi Maro, a onda se isti tren javlja onaj drugi da mu proturječi – On je ovo putovanje platio nekoliko tisuća eura, moraš mu udovoljiti!

Humanitarni prilozi UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU U spomen na pok. Dragu Matusko umjesto cvijeca Vesna i Niko Srabotnak udruzi doniraju 300kn Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com DJEČJEM DOMU MASLINA DUBROVNIK DAROVALI SU: - Kolegice i kolege iz Hotela Croatia, u sjećanje na pokojnog Mata Šutala prilažu 1.710,00 kn; - Marica Radinković dar djeci Doma 100,00 kn.

- U spomen na dragog direktora Iva Vilo-

vića, njegov AOP prilaže 800,00 kn; - Ana Vuletić Sušić, dar djeci Doma 550,00 kn; - Oleg Valjalo, dar djeci Doma 250,00 kn; - Bajro Sarić, u spomen na dragog Ibrahima Sarića prilaže 300,00 kn; - Bajro Sarić, u spomen na poštovanog Saliha Alijagića prilaže 200,00 kn; - Rade i Silvija Ćoso, u spomen na našu pok. tetu Katu Malohodžić prilažu 300,00 kn; - Erna i Ivana, u spomen na dragoga Mišu, umjesto vijenca prilažu 400,00 kn; - Obitelj Davora Pokovića, u spomen na dragog prijatelja Žarka Ratkovića, umjesto vijenca prilaže 300,00 kn.

In memoriam na dragu Karmen Mage i jedno divno, razigrano i bezbrižno djetinjstvo u Gradu. Počivala u miru, tvoj VIII.a.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave te-

BROJ 1 PIZZERIA U GRADU.

kst uplate na fax:312 218 ili na mail: dom. maslina@outlook.com DVA SKALINA: U spomen na dragu Mariju Bobić, 200 kuna prilaže Katarina Brajković;U spomen na tetku Dragu, umjesto cvijeća 400 kuna prilažu Tamara i Ivana; U spomen na pok.

Zorku Katić, majku našeg bivšeg kolege, 1 100 kuna prilažu prijatelji iz Remize; Branka Bašić donacija 200 kuna; Josipa Vragolov donacija 800 kuna.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr

I IL EN IJ OC TI S GO

POSEBNE PONUDE: UTORKOM: #TripleTuesday Za dvije naručene pizze, treća gratis, po vašem izboru PETKOM: #JumboFriday Za svaku naručenu jumbo pizzu, jedna standardna gratis, po izboru NEDJELJOM: #SundayMeating Za dva naručena jela s roštilja, treće gratis, po izboru.

Narudžbe i dostava na: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

36

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Dživo, Natali i Karla - da su mladi ljudi sretni što posla ima, govore i osmijesi na licima

Biljana i Nikola - uspjelo je naučiti i uzbrdo načiniti korake lake i pomoću štake

Goran i Lujo - zdušno i sa zadovoljstvom na Prijekom rade svaki dan

Maja i Chiara - odmor u voljenim Konavlima draži im je od najskupljega dara

Radenko, Morana i Ivana - unučica se krstila, nona i babu dodatno sretnima i ponosnima učinila

Rajna, Liki, Andrija i Željko - u Gružu se osvježila ekipa sjajna

Dubravka, Bruno, Alen, Roko, Nataša i Stipe - dragi prijatelji su i u Njemačkoj i u Dubrovniku zajedno proveli mnoge trenutke lipe

Mato, Tonći, Miho, Lukša i Ivica - puno se toga zanimljivoga reče čim je društvo veće

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Srđan, Ivana, Luka, Ognjen i Jelica - nije šala gledati, ali i aktivno sudjelovati u zatvaranju 17. Le Petit Festivala

Marija, Andrea, Marija, Dragan, Ante, Anita, Iris, Mara i Dora večernji predah uz sladoled je iz gusta, a ne stoga što se jesti mora

Nikola, Lući, Jakov, Nikolina i Kate - radost je kad rođaci iz Virovitice sa svojim Dubrovkinjama na Stradun svrate

petkom

37

Matea i Stefanija - unuka i omi na Lokrumu uživaju, vole zajedno biti, to ne skrivaju

Marina i Ana - malešna je izlaskom s mamom u Grad razdragana

Antonio i Tonka - sretni su što ih je život u svoj Dubrovnik bar na par dana donio

38

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

PORINUTI DAVNIH GODINA 1925. I 1926.

BRODOVI VULCANIA I SATURNIA bili su česti posjetitelji Gruža, a jedan od njihovih lajbota još uvijek je u Gradu POSLJEDNJI DOLASCI VULCANIE pod imenom CARIBIA brodarske kompanije Siosa Line su zabilježeni fotoaparatom 30. travnja ili 2. svibnja 1971. godine. ja do New Yorka. Imala je 23970 GT, bila duga 193 metara, a parni joj je pogon omogućavao brzinu od 19 čvorova. Već 1930. godine mijenja parne strojeve dizelskim Burmeister & Wein

od kada plovi brzinom od 21 čvora.

Očito su oba broda imala dosta problema s glavnim pogonskim strojevima, jer su i ovi novi B&W strojevi još jednom zamijenjeni 1935.godine. Tako je VULCANIA dobila talijanske strojeve Fiat, a SATURNIA švicarske Sulzer. Inače, oznaka S/S znači „steam ship’’.

VULCANIA i SATURNIA su održavale, kako to u prospektu kompanije Cosulich tiskane 1932. godine stoji, brodsku liniju iz Trsta do New Yorka, ticanjem luka Venecija, Dubrovnik,

Patras, Messina, Palermo, Napulj, Cannes,Alžir, Gibraltar, Lisabon, Casablanca, Madeira i Boston. U prospektu tiskanom za putnike putovanja na koje je VULCANIA pod zapovjedništvom kapetana Ante Hreljića zaplovila 14. srpnja 1934. godine iz New Yorka navedene su luke ticanja: Boston, Madeira, Gibraltar, Alžir, Napulj, Palermo, Taormina, Patras, Dubrovnik, Venecija i Trst.

Pored prekooceanskih putovanja VULCANIA i SATURNIA su po potrebi poduzimale i mediteranska tu-

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

B

rodovi VULCANIA i SATURNIA su u vremenu između dva svjetska rata bili česti i vrlo značajni posjetitelji Dubrovnika.

S/S VULCANIA VULCANIA je s navoza porinuta u more 18. prosinca 1926. godine u Cantiere Navale Triestino u Monfalconeu za Cosulich Line, a bila je namijenjena za prijevoz 310 putnika u prvom, 460 u drugom, 310 u putničkom i oko 700 putnika u trećem razredu. Na prvo je putovanje zaplovila tek nakon pune dvije godine opremanja 19. prosinca 1928. godine iz Trsta preko Patrasa i Napul-

Vulcania u luci Gruž 1937.

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Vulcania

ristička kružna putovanja pa je tako VULCANIA s polaskom 25. kolovoza 1934. iz Genove u dvotjednom putovanju posjetila Cannes, Napulj, Capri, Port Said, Haifu, Rodos, Phaleron (Atena), Dubrovnik i Trst dok je SATURNIA dana 7. srpnja iste godine zaplovila iz Gibraltara prema lukama Palma de Mallorca, Cannes, Monaco, Napulj, Palermo, Patras, Dubrovnik, Venecija i Trst. Za ovo putovanje za dolazak do dalekog Gibraltara nudila se mogućnost ranijeg ukrcaja na VULCANIU 27. lipnja u Trstu s ticanjima Dubrovnika, Patrasa, Napulja, Palerma, Alžira, i Gibraltara.

Jasno je da se za oba turistička putovanja koristila kombinacija dvaju redovnih plovidbi iz Trsta do New Yorka. Godine 1938. zabilježena je redovna plovidba VULCANIE pod zapovjedništvom kap. Vicka Lazzarija s polaskom iz Trsta 14. srpnja 1938. tičući luke Dubrovnik, Patras, Napulj, Palermo, Alžir, Gibraltar, Lisabon, i Azore s dolaskom u New York 28. srpnja.

Američki filmski redatelj Lewis H. Gordon je nakon putovanja brodom VULCANIA iz Venecije prema New

Yorku, na kojem je posjetio i Dubrovnik, opisao ovaj brod. “...Putujuća talijanska palača s mnoštvom rezbarija, ukrasa, mramora, draperija, vaza i cvjetnih lonaca. Održavala je jednu od najduljih transatlantskih pruga koja su se znala rastegnuti i do 6 tjedana plovidbe jer zapravo i nije bila klasična pruga od luke do luke nego je doslovno imala sve karakteristike kružnog putovanja Sredozemljem.“ Za potrebe talijanske vojske VULCANIA je rekvirirana 1941. godine od kada je prevozila vojne transporte prema SjevernojAfrici. Nakon kapitulacije Italije 1943. došla je u ruke Amerikanaca koji su je za svoje vojne potrebe koristili do konca rata. Američka je vojska kao ratni plijen dala početkom 1946. godine na korištenje kompaniji American Export Line, koja je koncem iste godine nakon šest prekoatlantskih putovanja ponovo vratila Talijanima.

Sljedećih 18 godina VULCANIA je za brodarsku kompaniju Italia Line održavala prugu između talijanskih luka i New Yorka, da bi 1965. bila prodana kompaniji Siosa Line za koju je pod novim imenom CARIBIA plovila na kružnim putovanji-

ma do konca 1973. godine. U lučkim knjigama je zabilježeno da je CARIBIAdoplovila iz Krfa u Dubrovnik 30. travnja 1971. ujutro u 7:30, a isplovila u 13:00 za Veneciju odakle se vra-

39

more 29. prosinca 1925. u Cantiere Navale Triestino u Monfalconeu za Cosulich Line, a prvu je plovidbu započela 21. rujna 1927. iz Trsta preko Napulja i Marseillea do Južne Amerike. Godine 1938. SATURNIA je poduzela kružno putovanje iz New Yorka 12. veljače s posjetama luka Madeira, Casablanca, Gibraltar, Alžir, Villefranche, Genova, Corsica, Napulj, Palermo, Messina, Kotor, Dubrovnik, Trieste, Venecija, Santorini, Pirej, Dardaneli, Istanbul, Beirut, Rodos, Haifa, Aleksandrija, Tripoli, Napulj, Tunis,Alžir, Gibraltar, Lisabon i Azori s povratkom u New York 7. travnja.

Uskoro je zbog pomanjkanja zanimanja putnika plovila isključivo do New Yorka. Tu je zaplijenjena od američkih vlasti 1940. godine i nije plovila do kraja rata. Tek je 1945. za američku vojsku preuređena u brod-bolnicu te je pod imenom FRANCES Y. SLANGER kratko vrijeme prevozila ranjenike. Već je

Najava dolaska za Vulcaniju i Saturniju

tila 2. svibnja u 12:30 i prema Krfu isplovila istog dana u 18:00. Prodana je tajvanskim rezalištima gdje je u Kaohsiungu do ožujka 1974. godine konačno i razrezana u staro željezo.

S/S SATURNIA Identična SATURNIA je porinuta u

1946. vraćena Talijanima, za koje je nakon rekonstrukcije plovila pod starim imenom SATURNIA. Oba broda nakon Drugog svjetskog

Nastavak na sljedećoj stranici

40

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

...

ZANIMLJIVOST

Caribia ex. Vulcania, slikana 30. travnja ili 2. svibnja 1971.

rata svoje plovidbe prekoAtlantika za brodarsku kompaniju Italia Line započela su iz Genove, ali se izgradnjom novih brodova 1954. godine ponovo vraćaju u Jadran. Uobičajene plovidbe od tada idu iz Trsta ili Venecije do New Yorka preko luka Dubrovnik (prva se vratila SATURNIA u ožujku 1959.), Patras, Messina, Palermo, Napulj, Gibraltar, Lisabon i Halifax. Iz programa kružnih putovanja iz 1961. s polaskom iz New Yorka 18. prosinca po cijeni od 471 USD po osobi obavljeno je 38-dnevno putovanje s itinererom: Funchal, Casablanca, Gibraltar, Plama, Barcelona, Cannes, Genova, Napulj, Palermo, Patras, Dubrovnik, Venecija, Trst, Venecija, Corfu, Messina, Napulj, Gibraltar, Cadiz, Lisabon, New York.

Posljednje, 197. transatlantsko putovanje poduzima u ožujku 1965. godine nakon kojeg odlazi u rezalište La Spezia gdje je koncem iste godine završila u starom željezu.

U mojoj kolekciji fotografija nemam niti jednu sliku SATURNIE u Gružu, ali VULCANIE imam dosta, a također i original brodskih kartolina od oba broda. Posljednji do-

lasci VULCANIE pod imenom CARIBIAbrodarske kompanije Siosa Line su zabilježeni fotoaparatom 30. travnja ili 2. svibnja 1971. godine. Zanimljivo je da u Dubrovniku imamo još traga broda SATURNIE i to brodski lajbot kojega je talijan Paolo Renco iz Milana kupio na otpadu rezališta brodova i preuredio u malu jahtu za osobne potrebe. Jahtu je nazvao po supruzi Catherine, imala je talijansku zastavu, a supruga mu se nikad nije ukrcala u brod.

Krajem sedamdesetih godina lajbot kupuju tri talijana te se upisuje novi vlasnik Eduardo Zarelli, mi-

jenjaju luku upisa u Basel, zastava Švicarska. Talijani poklanjaju lajbot-jahtu dubrovačkoj Carini koja je stavlja na javnu dražbu. Kupuje ga Željko Lalatović, upisuje je u upisnik brodica, vije hrvatsku zastavu, a kasnije je prodan Đoviću, a onda Vedranu Jelaviću.

Nakon smrti Vedrana ne znam tko je bio daljnji vlasnik, ali je lajbot još postojeći (prilažem fotografiju) i trenutno se nalazi na suhom vezu kod Božanje u Rožatu. Lajboti su se inače gradili po klinker sistemu te su se madjeri preklapali i bili su spojeni bakrenim zakovicama, a to je sve bilo u svrhu da se lajboti na pa-

Lajbot od Saturnije je i danas kod nas, u Rijeci dubrovačkoj

Godine 1962. zabilježen je zanimljiv događaj kada je s polaskom iz New Yorka na VULCANIJI bilo zakupljeno šest luksuznih apartmana, ne za prijevoz putnika, već samo za transport kostima i garderobe filmske dive Elizabeth Taylor u Italiju, a zatim do Rima na snimanje kultnog filma „Cleopatra“.

lubi brodova ne rasušuju. Madjeri su bili u jednom komadu i bili su dugi devet metara. Imao je talijanski motor Aronu, dva cilindra jačine 26 konjskih snaga. Još za vrijeme vlasništva Vedrana Jelavića trup lajbota je obložen stakloplastikom. Ipak je lijepo imati dio povijesti od dva povijesna broda koji su prvi put zaplovili daleke 1927. i 1928. godine, a bili su česti posjetitelji Dubrovnika u prijeratnom i poratnom razdoblju te su gotovo postali i njegovim zaštitnim znakom.

42

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

KONFLIKT KOD KORČULE

Agresivni Talijan tjerao kupače s otočića, intervenirala i policija „JEDAN OD GOSTIJU je došao do nas vičući i prijeteći da smjesta odemo jer je to privatan otok i da nemamo nikakvo pravo tu se kupati ili sunčati. Pitam ga tko si ti, on kaže: Vlasnik!,“ tvrdi Korčulanin koji se s obitelji došao kupati na otočić Pločica

„U

pozoravam sve koji vole ploviti po moru da ukoliko žele izbjeći probleme, neka zaobilaze otok Pločica do završetka turističke sezone,“ objavio je jedan Korčulanin u Facebook grupi Oglasnik otoka Korčule. On kaže kako je prošle nedjelje s obitelji došao na otočić Pločica kod Korčule kako bi se kupao, no kako su ga htjeli potjerati turisti vičući kako je to njihov otok. „Jedan od gostiju je došao do nas vičući i prijeteći da smjesta odemo jer je to privatan otok i da nemamo nikakvo pravo tu se kupati ili sunčati. Pitam ga tko si ti, on kaže: Vlasnik! Da ironija bude veća, dok je išao prema meni, prešao je preko dijela mrkente na kojoj mi je pokojni otac uklesao ime, prezime i datum prije 60 godina, kad je morao ostati na

Pločici radi nevere. Pokušao sam mu objasniti da je u krivu, međutim bio je toliko agresivan da nikakvo objašnjenje nije prihvaćao. Rekao sam da ne namjeravam otići, da bi se on potom pokupio i s ostalima krenuo prema kući,” kaže Korčulanin. No, nakon 20 minuta talijanski gost se vratio. „Vratio se s još njih četvero te su počeli odvezivati čamac, pri čemu sam ih spriječio vičući s udaljenosti oko 80 metara da ne diraju tuđu imovinu, i da će snositi posljedice. Tada su svi počeli vikati i prijetiti toliko da mi je dijete počelo plakati. Odgovorio sam primjereno!

Zatim su se ponovo zaputili prema kući i ukrali suprugin kupaći kostim koji je bio na čamcu. Nisam mogao snimiti ništa jer su mobiteli ostali u čamcu, a tko je mogao misliti da bi se nešto

ovako moglo dogoditi,” kaže Korčulanin dodavši kako su pozvali policiju čim su došli do mobitela. Policiju su pozvali i gosti.

Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske su se očitovali o ovom događaju. „Nadležna policijska postaja je u nedjelju, 22. kolovoza u 13,25 sati zaprimila dojavu vlasnika agencije koji na otoku Pločica posjeduje apartmane, o uznemiravanju gostiju koji trenutno koriste apartmane, od strane više mlađih osoba.

Postupajući po dojavi na otoku su zatečeni samo gosti, talijanski državljani, koji su u izjavi naveli da su od strane agenci-

je koja im je unajmila apartmane informirani da je otok u privatnom vlasništvu što im je dalo za pravo pretpostaviti kako na otok ne smije nitko pristupiti, zbog čega su ušli u verbalni konflikt sa spomenutom grupom mlađih osoba koji su nakon toga napustili taj dio pomorskog dobra.

Obzirom da dolaskom na mjesto događaja nije zatečeno narušavanje javnog reda i mira te da, osim navedene dojave, ova Policijska uprava nije zaprimili niti jednu drugu dojavu, nije bilo osnove za dalje policijsko postupanje, međutim svakako će se provesti izvidi na okolnosti može-

bitne prijevare gostiju o privatnosti otoka u što ćemo uključiti i druge nadležne institucije”, naveli su iz Policijske uprave o ovom incidentu.

U svom su priopćenju dodali i to kako se ‚svatko ima pravo služiti pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, što se zove opća uporaba’. „Za gospodarsko korištenje pomorskog dobra nadležna jedinica lokalne samouprave izdaje koncesiju koja može djelomično ili u cijelosti ograničiti opću uporabu, ali za to treba postojati rješenje, a takvih koncesija je generalno jako malo,“ naveli su iz policije.

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

43

INCIDENTI U KONAVLIMA I DUBROVNIKU

S osam vozila otuđene beogradske registarske oznake, dva slučaja prijavljena policiji „I samo se mogu zapitati ‚ZAŠTO i ČEMU’ i pomisliti na sve neugodnosti kojima će biti izloženi vlasnici ovih vozila u narednom periodu,“ objavljeno je u Facebook grupi ‚Zavazda Konavle’ FOTO: HRVOJE JELAVIC/ PIXSELL

N

epoznati počinitelj, ili više njih, sa šest vozila skinuo je u Konavlima beogradske registarske oznake, objavljeno je na Facebook stranici ‚Zavazda Konavle’. „Možda manje vjerojatno, mada nije isključeno da netko pronađe registarske tablice automobila naših ljubitelja Cavtata i Konavla koji svake godi-

ne provode po više mjeseci u svojim kućama i apartmanima u ovom dijelu dubrovačke regije. S ukupno šest automobila s BG tablicama u večernjim satima, najvjerojatnije 21. kolovoza, ostali su bez jedne registarske tablice. I samo se mogu zapitati „ZAŠTO i ČEMU” i pomisliti na sve neugodnosti kojima će biti izloženi vlasnici ovih vozila u narednom periodu. Od sramote neću nikome pričati o ovom hrabrom činu pojedinca ili grupice obijesnih, ali sam

morao podijeliti s vama na ovoj stranici koju tako rado pratim,” objavio je muškarac u grupi Zavazda Konavle.

Također, na području Dubrovnika su otuđene beogradske registracijske oznake s dva

vozila u dva odvojena slučaja, što je prijavljeno policiji, a događaj su potvrdili iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Prijavu u slučaju otuđenih tablica u Konavlima nisu zaprimili.

LOV U MUTNOM

Na našem području policija otkrila 81 krivotvoreni PCR test Posljednji slučaj zabilježen je na granici u Metkoviću, osumnjičen je trojac iz BiH

P

rovedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Postaje granične policije Metković troje BiH državl-

jana u dobi od 18, 45 i 51 godinu sumnjiče se za kazneno djelo krivotvorenja isprava.

Osumnjičeni su u jutarnjim satima u petak, 20. kolovoza, osob-

nim vozilom BiH nacionalnih oznaka pristupili ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Metković kada su na uvid dali putne isprave i potvrde o rezultatu testiranja na virus SARS-COV-19 za koje se posumnjalo da su krivotvorene.

Daljom provjerom policijskih službenika potvrđena je sumnja u krivotvorenost isprava zbog čega su osumnjičeni, na-

kon dovršenog kriminalističkog istraživanja, kazneno prijavljeni nadležnom državnom odvjetništvu.

Od početka pandemije uzrokovane virusom COVID-19 policijski službenici Policijske uprave evidentirali su ukupno 81 krivotvoreni PCR test, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

MARINA BETE - Odgovornost i predanost uvijek donose rezultate!

U

pitali smo dugogodišnju djelatnicu Pemove trgovine u Močićima Marinu Bete da nam kaže nešto o svom najdužem stažu u Pemo trgovinama. Supruga i majka dvoje djece koja živi u Konavlima u slobodno vrijeme bavi se šivanjem i radom u vrtu.

Koliko godina radite u Pema?

1996 sam počela raditi u Pema, sa manjim pauzama, a ukupno sam 19 godina u Pemo butigama.

Kako je došlo do vašeg zaposlenje i na kojem radnom mjestu ste u svojim počecima radili?

Radila sam u Dubrovkinji i sa kolegicom sam prešla u Pema koji je tada bio skladište voća i povrća. Nakon što se otvorila prva prehrambena Pemo butiga

prešla sam na odjel suhomesnatog.

Koje su razlike u načinu poslovanja ranije i danas?

Napredovala je tehnika, prije se pisalo sve ručno, bile su digitronske kase, manje je bio proizvoda u ponudi. Tada je Pemo bilo mala butiga pa smo se često znali počastiti nakon posla, danas je sve više ubrzano i manje imamo vremena za druženje.

Što bi savjetovali mlađim generacijama koji tek počinju svoju karijeru Pemo trgovinama?

Nove generacije bi trebale prihvatiti svaki posao kao izazov. Odgovornost i predanost uvijek donose rezulate jer Pemo nudi šansu svim svojim zaposlenicima za napredak i cijeni se stečeno iskustvo i znanje.

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

DUBROVA^KI ZNANOST O MALOGRA\ANIN GLAZBENIK OTROVIMA SA SLIKE

KISIK

MNO@INA U STARI GRAMANAROD U TICI JAPANU

RAZMJENA ROBE ZA ROBU

4. I 1.

SAMOGLASNIK

LITRA

POKUS, EKSPERIMENT

UMJETNI^KO IME JEZERO U GLAZBENI- FINSKOJ, KA SA ENARE SLIKE

14. I 9.

SLOVO ABECEDE

SPORAZUM O SAVEZU

ZNANOST O BILJNIM BOLESTIMA VRSTA DISKUSIJE

TURSKA MONETA

PISAC ANDRI]

LAGAN

INDIGOBILJKA

PRITOK SAVE

PJESNIKINJA MERILUOTO

TERENI, ZEMLJI[TA

ESTONAC

ISTOK NA INTIMAN NA^IN

UKUPNOST INSTRUMENATA ... I HARIBDA

^OVJEKU VJERNE @IVOTINJE

NAJVE]I URBANI KOMPLEKS CIVILIZACIJE MAYA

SNA@AN, RAZVIJEN MU[KARAC, ATLETA

AZIJSKA DR@AVA ELEKTRON TUNIS RA[IRITI NOGE STOJE]I

STJECANJE SAMOSTALNOSTI

POGODBENI VEZNIK

BILJKA PERUNIKA

PRIMITIVAN PLUG

^AMOTINJA

UZVIK KONJU DA IDE UNATRAG

KIDS SONGS NETWORK

RASKO[, GLAMUR GLAVNI GRAD LATVIJE

GRAD U NIGERIJI (anagram: MIKO)

MU[KO IME, JOAKIM

VOJNI OKRUG

OTOK

J. O. SJEVER

EUROPSKA PLATNA UNIJA

KOMAD STRUGOTINE

PORTUGAL GOSPO\A (tur.)

NOVCI X

5. SLOVO

POKRETNI DIO MOTORA

RA^UN U BANCI KRATICA ZA RUKOMETNI UPITNA ZAMJENICA UZVIK PRI DIZANJU TERETA

NAPOR, PREMOR

TEMPO SKLADATELJ, NINO PROST BROJ

NEU^TIVOST

KRATICA ZA LIRSKI

VRSTA KITA (mn.)

KOSITAR

KOJI PRIPDA NJOJ FOSFOR

@ENA KOJA SE BAVI TAPECIRANJEM

OTOCI KOD NOVE GVINEJE

SKLADATELJ HA^ATURJAN

FENJER, SVJETILJKA

OBLIK PLODA @ITARICE OBAVJE[TAJNA AGENCIJA

TRENUTAK (mn.)

UJEDINJEN. ARAPSKA REPUBLIKA

STANLIJEV DRUGAR

EGIPATT

GALIJ

INICIJALI BALERINE LUKATELI

UJESTI REPUBLIKA NOGOMETNI KLUB IZ MADRIDA

RJE[ENJE - fitopatologija, Ivo, lira, panel, lak, Una, Aila, I, instrumentarij, Scila, psi, Kina, Tikal, atlet, TN, ako, iris, ralo, ~ama, tos, KSN, Riga, Ikom, A}im, VO, o, S, jo, Aram, klas, p, pare, Oa, teku}i ra~un, {trapac, koji, T, neuljudnost, tri, orke, UAR, Olio, Sn, njen, ugristi, tapetarka, Real.

46

petkom

AUTO - MOTO ll Hyundai acent 1,4, gl, 2000god , 220

000km,registriran do 10/2021.

Prodajem i kupujem auto srednje klase oko 10 g starosti.Mob:091 61 43946 ll Prodajem Opel corsu 1999. godište i

Peugeot 306 2001. godište. Vozila su neregistrirana. Kontakt: 097 661 6033

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi ll Prodajem osobni automobil FIAT CRO-

ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 +

ll Prodajem skuter Yamaha Neos 50

ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije

kubika. Kvar motora. 1300 kn. Kontakt: 099 688 0160

IZNAJMLJIVANJE

ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god,

110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829 ll Prodajem Citroen Berlingo 1.9 d ,

2004.g. u neispravnom stanju za djelove.

Auto se nalazi na otoku Šipanu. Cijena po dogovoru. Kontakt mobitel 098 608 659. ll Prodajem Mercedes-Benz. 1992

godina. 1.8 cc benzin. Ispravan.

Mob:098643703

ll Prodaje se Gillera Runner motor. 1998

godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. Mob:098285038 Prodaje se Audi TT 3,2 V automatik. 2004 godište. Benzin. 290000 km.Mob:0981772088

ll Prodajem VW Golf IV. 2003 godina. 1.6

benzin. Registriran do 05/2022. Servisiran redovito. Cijena 12000 kn. Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672

ll Iznajmljujem manji stan na duže vrije-

me u Gružu. 020 7419 574

ll Iznajmljujem garsonjeru i stan

potpuno uređen na duže vrijeme.

Gruž. Sve info na: 098 338 620

ll SOLITUDO (blizu Sveučilišta) - Iz-

ll Seat Ibiza 2002g, registriran do 4/22,

benzinac, odlicna klima. Malo vozen, 139 000km. Sasvim novi akumulator. Neostecen, drugi vlasnik. 12000 kn.

Mob:098703069 ll Prodajem skuter Piaggo NRG 50,

2003. god. Cijena 2.600 kuna.Mob: 098 345 606 ll Prodajem kamion sandučar NISSAN

CARSAR, god. proizvodnje 2007. s prijeđenih 200.000 km, 150 KS, Diesel, ispravan i registriran - u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 50.000 kn . Tel 098/344-611

garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. sobe+DB, 129.900 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,219.960 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

najmljuje se poslovni prostor u prizemlju ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže zgrade površine 130 m2 pogodan za više 68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 djelatnosti (ugostiteljski objekt, trgovina, god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE zdravstvene usluge...). Detaljne informacije 098288254. Encert D u agenciji - ANGELUS NEKRETNINE, - NAJČITANIJI INTERNETSKI PORTAL Vukovarska 17, Mob: 098DUBROVAČKI 676 009 MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zeml-

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKLAMU

ll s više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno

jište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE

TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA MANJI STAN na ll - IZNAJMLJUJEM 098288254. s tjednom 10 tisuća primjeraka duže vrijeme, nakladom Šipčine za od jednoga ili dva mladića. Kontakt: 020 419 574

ll Iznajmljujem manju garsonijeru jednoj zaposlenoj osobi na dulje vrijeme. 020 419 MARKETING: 718099 2408 409, 642 460 marketing@dubrovackidnevnik.hr

PLOVILA

ll Prodajem octavija combi 1,6 tdi 2012 g

izvanredno očuvan . Mob : 098618999.

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA

MA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611

ll Jedrilica Val 35, 1991. godište.

PREDAJ OGLAS BESPLATNO

Motor Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker.

Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 674 378.

MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI ll Prodajem brodsku kopču. ZF OGLASNA SLUŽBA 2.47/2.36 nekorištena.

Cijena 2000 kuna.

DUBROVAČKOG DNEVNIKA MOB:098285038 Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

ll Hitno se prodaje trosobni stan,70 m2

(etaža dvojne stambene kuće) sa okućnicom 54 m2(moguća gradnja parkinga),pod magistralom sa pogledom na stari grad.

Cijena 220.000 eura. Mob:091 583 4481 ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Sve informacije na 098244682 ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici, 60

kvadrata. Mob. 0917398573

ll Prodaje se stan u Gružu, dvosobni,

moguće preuređenje u trosobni, drugi neboder, 6.kat, 50m2 130 000 eura, opremljen za stanovanje. Kontakt:098 9128087 ll Kupujem stan u Lapadu cca 35-40 m2

, novogradnja ili renovirani. 098 9128087

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

47

ALAVIJA NEKRETNINE d.o.o.

TRAŽITE ILI PRODAJETE KUĆU ILI STAN? ALAVIJA NEKRETNINE - ZA ALAVIJA POSAO Adresa: Dr. Ante Starčevića 24, Dubrovnik, ATLANT CENTAR 1.kat Telefon: +385 98 288 254

PRODAJA RAZNO ll Prodavam med i maslinovo ulje. Kon-

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

ZA POZNATE KUPCE TRAŽIMO DVOSOBNI I TROSOBNI STAN NA PLOÈAMA - POGLED MORE! POZIVAMO INVESTITORE U ZDRAVSTVENI TURIZAM !

takt 020 426 049, 091 9366 481

ll Prodajem 2 nova baluna, 2 nova pa-

rangala, 220 kn. Kontakt: 099 688 0160

Ured Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 098 676 009

www.angelusnekretnine.hr ll Hitno se prodaje obradivo poljoprivredno zemljište u Mihanićima (Konavle) površine 4.400 m2. Detaljne informacije u agenciji - ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009 ll Pelješac, Malostonski zaljev - prodaje

poljoprivredno zemljište (maslinik) prvi red uz more s plažom površine 8.250 m2 - cijena 60.000 €. Pogodno za razne namjene kao što su turistička izletišta, glamping i ostalo. Detaljne informacije u agenciji ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009

ll Najcijenjeniji med u Europi , medljiko-

ll Šipan, Suđurađ - prodaje se nekoliko

Kontakt 020 426 049, 091 9366 481

uredno održavanih i uređenih maslinika vrlo blizu uljare. Odlična lokacija, pristup manjim vozilom, mogućnost dovođenja vode... Detaljne informacije u agenciji ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009

ll Zaton - prodaje se apartmanska kuća

na moru s bazenom i uhodanim poslovnim prostorom. Mogućnost kombiniranja 15 smještajnih jedinica (apartmani, sobe s kupatilom i stanovi za dulji najam). Korisna površina cca 600 m2 i 170 m2 okućnice. Odlična prilika za dugoročno ulaganje. Detaljne informacije u agenciji - ANGELUS NEKRETNINE, Vukovarska 17, Mob: 098 676 009

vac, sumski med od bora i jele prodajem Mob:0916143946 ll Prodavam med i maslinovo ulje. ll Prodajem.1.Ves masina Gorenje u

dobrom stanju.2 Boca plinska veca za restorane.3 Staklena vitrina izloznena za hladna jela.4.Felge 16.cola. zicane sa gumama za Bwe.e.46.5.Prozori na kipu dimenzija 80x120 .dva komada. 6.0rbitrek novi .7 Parna pegla za kosu skoro nova MOB:0955106792 ll Prodajem dvije pokretne klime marke

Vivax 500 kuna svaka. Telefon 099 653 6405

ll Prodajem električne klavijature-orgul-

je Yamaha, 5 oktava u odličnom stanju-kao nove.1000 kn. Telefon 091 3245550

Više informacija 0912333452 USLUGE RAZNO Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakasti zavjesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica. __________________________________ llTim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije...Kontakt: 098 765 460 ________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku, klupice...Mob: 091 7285208 ________________________________ ll Uredujem vrtove,đardine,okucnice kosnja trave i slicno. Mob:0916143946 ll

DEŽURNA LJEKARNA KOD ZVONIKA” od 23.8. do 29.7.2021. „GRUŽ” od 30.8. do 5.9.2021.

PREMINULI ANA MIROČEVIĆ (1945) LUCE RILOVIĆ (1936) DAVOR ERCEG (1968) BOŠKO LAKIĆ (1948) PAVO KREŠIĆ (1957) NADA KOLIĆ (1940) MIODRAG SAVIĆ (1939) IVAN MILOLAŽA (1939) PERO KARAMAN (1932) VIOLETA RAPAIĆ (1935) NEDJELJKA BRKOVIĆ (1933) ANDRIJA BENDER (1937) LJUBICA ALERIĆ (1939) JULIJANA VASILJEVIĆ (1931) ANTO PADOVAN (1929) DANICA ANTUNOVIĆ (1941)

48

petkom

• BROJ 63 • 27. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

‚MURINA’ STIGLA DOMA

OKUPILO SE MNOŠTVO, f ilm dubrovačke redateljice svečano prikazan u kinu Slavica RIJEČ JE O PRVOJ SVEČANOJ PROJEKCIJI koja je prikazana u Dubrovniku, odakle dolaze redateljica Alamat Kusijanović i glavna glumica Gracija Filipović te još neki članovi filmske ekipe GORAN MRATINOVIĆ

F

ilm „Murina” redateljice i scenaristice Antonete Alamat Kusijanović, nagrađen ljetos u Cannesu Zlatnom kamerom (Camera d’Or), u utorak navečer je prikazan u kinu Slavica.

Riječ je o prvoj svečanoj projekciji koja je prikazana u Dubrovniku, odakle dolaze redateljica Alamat Kusijanović i glavna glumica Gracija Filipović te još neki članovi filmske ekipe. Pred

brojnu publiku je stigla ekipa filma koja će gostovati na svečanim projekcijama i u drugim gradovima.

Film „Murina” premijeru je imao ljetos u Cannesu gdje je nagrađen Zlatnom kamerom (Camera d’Or) kao najbolji debitantski film u konkurenciji festivala.

Hrvatska premijera održana je na Pulskom filmskom festivalu gdje je publi-

ka „Murinu” nagradila Zlatnim vratima Pule kao najbolji film, glumica Danica Ćurčić nagrađena je Zlatnom arenom za najbolju žensku ulogu, a Antoneta Alamat Kusijanović Brezom kao najbolja debitantica festivala.

Film će biti prikazan u dvoranama Cinestara i Cineplexxa kao i u ostalim kinima Kino mreže širom Hrvatske.