Issuu

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN

UMJETNI K SA SLIKE JE I ...

GRAD NA U[]U RIJEKE CETINE

S K A N D I N A V K A

PRAOTAC DORANA

UMJETNI K SA SLIKE

PODRUGLJIVOST

METAR

]ILIBAR

STARI

INICIJALI GLUMICE ROZIN

GRAD U APULIJI

GODI[NJ E DOBA

NA IDEJNI NA^IN

PI]E OD GRO@\A (umanj.)

OMOTA^

KARIKATURIST REISINGE R

PRIJATAN ZRAK

OSNOVNA [KOLA

REPUBLI

EUR. UNIV. OF TIRANA TRIGONOM. FUNKCIJA

APARAT

SLIKARIC A, NASTA VATERPO LO SAVEZ

PRELA@ENJE JEZIKOM

NJEGOVA UMJETNOST

MU[. PJEV. GLAS (mn.) ORU@ANI SUKOB

TRGOVA^ DRU[TVO. NJEGOV GRAD

PJEVA^IC A UKRADEN VOLUMEN

KINEMATOGRAF

SORTA

ULTRAKR AT. VALOVI ZEC IZ CRTI]A

PRONALAZAK ZBROJ BLAGAJN

A ERBIJ

1. I 20. SLOVO ABECEDE

MALTA

MU[KO IME, TEODOR

SNOVI GRA\EVINSKI RADNICI

ENGLESK GLAZBEN I IK, ELEKTRO JOHNNY

UVE]ANI

GRADITE LJ, GRA\EVI NAR

LISICA LEGURA

BAKRA I KOSITRA

ZEMLJI[NA MJERA

MJERA ZA POVR[IN U U SAD ISTOK NOVO MESTO

JE VRATAR

DIO UNCE NEON

POTPUNA ANESTEZ IJA ZVIJE@\E SJEVERN OG NEBA

TRKA^ BOLDON

ROMAN M. GORKOG

^AMOTIN

KORBA^

VRSTA SPORTSKOG ^AMCA

VALIJA BOSAN. VILAJETA , OSMAN

VALUTA EUROPSK E UNIJE

NEKADA[ NJI SKISKAKA^, BOGDAN

BELGIJA

IDEOLOG IJA KOJA ISTI^E ZNANOST

DOMA]A @IVOTINJ A R. ]. STAROGR ^. SOFIST I PJESNIK

GLUMICA ER@I[NIK

DRUGI, OSTALI

SJEVER

DIO SKELETA

SPILJSKI ^OVJEK

KOJI JE IZA ^ETVRTO G

ENERGIJA

O BESPLATN

LUKA U AL@IRU

NATIONA L INFORMA T. CENTRE

LANTAN

VOLT 1. I 4. SLOVO ABECEDE

RJE[ENJ E augmentativ,- podsmje{ljivost, omot, NM, Nela, euro, Mati, akreditiv, Mirjana, Nor~i~, portir, tenori, O[, EUT, Rojc, B, dram, TD, R, sprava, narkoza, ini, Mali Neda, slikarstvo Lav, a~, ~etverac, , UKV, kono, naumi. zbi, izum, Er, S, kasa, kost, anj, M, ovca, peti, sni, E, r}, lija, Teo, aker, NAKANE, NAMJERE

U OVOM BROJU Petak, 20. kolovoza

Godina 2, broj 62, 2021.

Izlazi jednom tjedno

DUBROVNIK RASPRODAN, OPĆINE RUŠE REKORDE „Gosti nas pitaju ima li gdje slobodan krevet, a mi ni za muhu više nemamo mjesta!“

Pave Župan Rusković: ‘Ljudi su jedva dočekali opet putovati, navikavaju se na nove uvjete’

AKTUALNO

INTERVJU

Danima se

GUŠIMO

u dimu

URUGVAJ

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

COVID NA JUGU U bolnici tridesetak hospitaliziranih unatoč malim brojkama, neki preventivno

NADLEŽNI TVRDE: SVE JE U REDU!

GR^KI PLES

VJERODAJNICA SPISATELJICA BULJAN

NOVO ‘IT’ MJESTO U GRADU

Posjetitelji ‘Muzeja selfija i sjećanja’ imaju nešto drugačije uspomene iz Grada ll

Stranica 20

BISER DUBROVAČKOG AKVATORIJA PROIZD

Tirkizni raj nedaleko od Vele Luke kojemu je priroda dala sve, ali čovjek jako malo ll

Stranica 26

PRIČE O MORU I BRODOVIMA ll Greenpeaceovi du-

gini ratnici i u Dubrovniku su bili u akcijama zaštite tune i protiv plastike u moru

Stranica 36

VRSTA TKANINE

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o. Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

www.dubrovackidnevnik.hr

GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAFI Goran Mratinović Željko Tutnjević KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić, Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

LUCIJA KOMAIĆ GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Žensko pitanje u većini svijeta još čeka svoj odgovor

iti stanovnik Zapada, a pokušavati razumjeti kulturološko obilježje jedne daleko-istočne zemlje nije lako, ni jednostavno. Za dobro razumjeti bilo koju različitu kulturu nekog naroda, trebalo bi izvrsno poznavati ljude koji joj pripadaju ili boraviti u tom okruženju. Sve ispod toga je površno iskustvo koje može eventualno biti temeljeno na bogatom znanju. Uglavnom se tu radi o potpunom neznanju, a samim time i nerazumijevanju i analiziranju problema kroz prizmu vlastite percepcije, bez uzimanja u obzir kako je malo toga tu slično. Tako su u Hrvatskoj tijekom migrantskih kriza bila česta kuloarska naklapanja o tome kako muškarci iz Afganistana, zdravi i jaki, bježe u europske zemlje ‚’umjesto da stoje doma i brane zemlju’’. Od koga točno da je brane? U sukobu različitih skupina istog naroda, uz orkestar oružja koje zvecka sa svih strana međunarodnih, pritom i međusobno suprotstavljenih saveznika, uz dežurnog svjetskog policajca koji je izgubio još jedan rat, ne može se birati strana. Može se jedino bježati što dalje od zemlje koja neće biti normalna za život

ni narednih desetljeća, ma tko god u tom ratu pobijedio. Čiji je život toliko bezvrijedan da bi ga bio spreman cijeloga potratiti u ratu i bijedi? Afganistanu islamski militanti koji su se nakon 20 godina vratili na vlast već najavljuju kako će strogo implementirati sustav šerijatskog prava, ali kao nikad dosad umirujućim PR-om pokušavaju kupiti simpatije ili barem umanjiti gnjev i strah međunarodne zajednice, ali i dijela vlastitog naroda. Poručuju kako neće ženama braniti obrazovanje, kao što je u toj zemlji pod vlašću talibana prošli put djevojčicama bilo zabranjeno ići u škole. Najavljuju iskorak i po pitanju rada žena. Tvrde da će ženama biti dozvoljeno raditi, a ne kao onda, kad bi se takvi prijestupi kažnjavali najgorim kaznama. Ženama je tih devedesetih bilo zabranjeno izlaziti na ulicu bez pratnje muškarca iz obitelji. Smjelo ih se osakatiti ili ubiti zbog ‚’časti’’, ne samo zbog eventualnog preljuba, nego i zbog odbijanja dogovorenog braka. Poručuju sada talibani kako će amnestirati sve one koji su surađivali s prethodnim režimom kojega su podupirali Amerikanci, NATO i među-

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

narodna zajednica. Lideri talibana poručuju kako nakon preuzimanja vlasti neće biti nasilja. Primjenjuju savršen PR kao da su te vještine usvojili na najboljim školama za odnose s javnošću. Pokušavaju zvučati kao da i dalje nisu talibani, koji su se vratili na vlast nakon 20 godina, bezuspješnih napora međunarodne zajednice, tisuća poginulih i stotina potrošenih milijardi dolara. adi ovih pomirljivih tonova koje upućuju, valjda bi im sada cijeli svijet trebao povjerovati kako oni, koji su se desetljećima bavili najgorim mogućim nasiljem, sada više neće biti nasilni. Kako su oni, iz čijih redova su ginuli nedužni ljudi diljem svijeta, sada odlučili, s oružjem u rukama, poštedjeti svoje dojučerašnje ratne protivnike. Valjda bismo trebali odahnuti nakon najava kako će tamošnje žene morati slijediti pravila šerijatskih zakona, ali kako možemo biti bez brige jer će im ovoga puta ipak dozvoliti ići u škole ili na posao. Žensko pitanje uAfganistanu pod dominacijom talibana je globalno gorući problem kršenja ljudskih prava. Sustav je to kojega ne razumijemo, jer nam je nemoguće prihvatiti takvo društvo u kojemu su žene tek zamotani stroj za rađanje, zatvoren u kuću, bez ikakvih prava, a posebno bez prava na život. U kulturi koju Zapad ne razumije, to se smatra zaštitom žene, koju je muškarac dužan uzdržavati, čuvati i brinuti se o njoj, sve do trenutka dok je ne odluči ubiti, ozlijediti ili možda samo napustiti. Nošenje marame, u potpunosti ili djelomično istaknuti je motiv istočnjačke kulture življenja žena o kojemu se u Zapadu najviše raspravlja. Burka, nikab ili hidžab mnogima su tek različite riječi za isti fenomen kojega ne razumiju. roz nikab se vide ženske oči, kroz hidžab cijelo lice, a kroz burku ništa. A tako su jedino smjele izlaziti na ulicu afganistanske žene pod vlašću talibana, a što točno donosi budućnost te zemlje nitko ne zna. Bila su to dva desetljeća u kojem je Zapad pokušao silom nametnuti svoju kulturu narodu koji stoljećima baštini nešto sasvim drugo, a to je nemoguće. Na kraju, ono što rijetko tko na Zapadu razumije, a podaci su to provedenih anketa, većina tamošnjeg stanovništva podržava šerijat kao Božju riječ, štoviše, većina smatra kako bi ga trebalo primijeniti i u ostatku svijeta. Sasvim je sigurno kako su ljudska prava kao tekovina posebno zapadne civilizacije itekako tek proces i bor-

Afganistanka, kultna fotografija slavnog Stevea McCurryja

ba. Poštivanje i uvažavanje prava svih ljudi ne događa se preko noći i ne postiže s dva desetljeća financiranja nekakve nametnute, pritom mahom korumpirane političke elite. Takav zapad u smislu vrijednosti tamošnje stanovništvo nije ni moglo objeručke prihvatiti. Ipak, ako se pravo žena na obrazovanje i rad pokaže kao revolucionarna promjena talibanskih stavova, ljudske žrtve i potrošene milijarde nisu bile uzalud. li, gdje smo tu mi? Civilizirani zapadnjaci, barem po pitanju ravnopravnosti i poštivanja ljudskih prava. Kuda se kulturološki okreće naš brdoviti Balkan? Ne treba se zavaravati, naše je društvo i dalje poprilično patrijarhalno. Pa ne treba zakoračiti nogom ni dalje od Dubrovnika, a već ćemo naići na lokalne sredine u kojima žena nema primjerice u politici, koja je i dalje većinom ‚’igra za muškarce’’. Ne treba poći nigdje, dovoljno se okrenuti oko sebe i pritom ugledati negdje neku ženu koju su silom prilika sredina i život vezali uz kuću, dje-

cu, rađanje, bez mogućnosti za rad i obrazovanje. Nažalost i onu koja je žrtva nasilja. Tako se, na kraju, u patrijarhalnom društvu stvari same poslože. Ni na kraj pameti nikome nije usporediti neusporedivo, ali je i to pokazatelj procesa koji traje. I kao što su afganistanske žene uživale veća prava 50-ih godina prošlog stoljeća, nego pod vlašću talibana, tako i sami proces borbe za ravnopravnost ne mora nužno ići naprijed ni u zapadnjačkoj civilizaciji. Uvijek tu postoje neke mahom tradicionalne i ekstremno religiozne skupine kojima je uvijek u fokusu borbe žena, žensko tijelo i kako je vratiti ‚’tamo gdje joj je mjesto’’. Pod burkom borbe za neka druga prava, nazire se pravi cilj. Žensko pitanje i dalje zahtijeva svoju borbu na svakom kraju svijeta, dok god adekvatnog odgovora na njega nema. U mislima smo sa svim ženamaAfganistana da u narednom periodu ne postanu opet žrtve najrigoroznijih tumačenja šerijatskog prava. Pritom zahvalni svima koji su ustrajali u borbama da žene imaju veća prava nego ranije.

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

DUBROVNIK JE RASPRODAN!

SVI SMJEŠTAJNI KAPACITETI su hotelima i muzejima ide jako d GUŽVE NA CESTAMA, prepun Stradun, zauzeti skoro svi stolovi u ugostiteljskim objektima, bez slobodnog kreveta u smještajnim jedinicama. Sve to ukazuju kako je sezona u kolovozu dosegla vrhunac AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

ubrovnik pršti optimizmom. On je možda skriven zbog iznenađenja,

...

Prema vrstama smještaja od početka godine do sredine kolovoza u hotelima je ostvareno 125 029 dolazaka (34 posto više nego u istom razdoblju 2020. godine), a u privatnom smještaju 115 331 dolazaka (119 posto više). U hotelima je ostvareno 437 837 noćenja (porast od 69 posto) a u privatnom smještaju 434 013 noćenja (porast od 104 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine).

jer se nitko prije par mjeseci nije nadao ovom scenariju, ali brojke govore kako smo skoro na razini rekordne 2019., a daleko je bolje od prošle godine. Zasad su turistički trendovi sjajni, došlo je do ogromnog skoka koji je iznad i najoptimističnijih predviđanja. Jedino je problem što nitko ne zna koliko će ovo trajati. U počeku nije bilo idealno. Naime, sezona je stidljivo krenula, najave su čak bile dobro, ali nitko se nije usudio u potpunosti opustiti i nadati se ovakvom kolovozu iznad svih očekivanja. Ne tre-

ba zaboraviti kako je Dubrovnik prošle godine pretrpio ogromne gubitke zbog korona-krize te da je predsezona i kvalitetan početak sezone i ove godine praktički izostao. No, ovih dana Grad je ponovno pun turista što potvrđuju i službene brojke iz Turističke zajednice. Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor od 1. do 15. kolovoza ove godine zabilježeno je 82 288 dolazaka te ostvareno 326 642 noćenja. U istom razdoblju 2020. godine zabilježeno je 42 918 dolazaka te ostva-

reno 179 716 noćenja, a u godini prije, 2019. zabilježeno je 122 280 dolazaka te ostvareno 420 938 noćenja. U gradu je početkom tjedna boravilo 20 397 turista. AKO SE NASTAVE ‚LAST MINUT REZERVACIJE’, BIT ĆE DOBRO Zamjenica predsjednika Strukovne grupe putničkih agencija Županijske komore Dubrovnik Slavica Grkeš govori kako je prava sezona krenula od druge polovice srpnja te dodaje da su do danas popunjeni svi apartmani i hoteli u gradu. -Avio promet se jako poboljšao, imamo dobre najave i vjerujem da će ovo ‚ludilo’ bez slobodnog smještaja trajati najmanje do 20. kolovoza. Nakon toga vjerujem kako će nastaviti trend last minute rezervacija – komentirala je Grkeš. Prema njezinim procjenama u gradu je najviše Francuza, Poljaka, Austrijanaca, Amerikanaca, a ovaj tjedan su počeli dolaziti i Talijani. Grkeš smatra kako ove dobre brojke ipak ne mogu nadoknaditi izgubljenu predsezonu i lošiji početak ljeta. Dodala je kako su turisti prvo punili Istru i sjevernije destinacije i Dalmaciju pa tek onda Dubrovnik i jug države. -Ipak bih rekla ‚bolje išta ne-

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

u puni, traži se stol više, dobro, ali treba prebrojati solde go ništa’ tako da smo jako zahvalni kako stvari stoje. U početku su cijene smještaja padale, a onda su ih dizali i do sto posto kako je rasla potražnja. Zanimljivo je kako smo ove godine bilježili nešto duže boravke, ali kako vrijeme prolazi i turisti ostaju sve kraće. Uglavnom, najvažnije je da ostanemo na što nižem broju novozaraženih – kazala je Slavica Grkeš. Zadovoljni su i ugostitelji kojima posao u kolovozu, prema riječima predsjednik Udruženja obrtnika Dubrovnik Zlatka Begušića, ide fantastično. -Molimo boga da ovako ostane i da nas ponovno ne zatvore zbog povećanog broja zaraženih. Teško ćemo nadoknaditi gubitke koji su nastali početkom sezone, ali iskreno se nadam kako će ova situacija potrajati.

...

Prema dobnoj strukturi, od početka godine do sredine kolovoza tri najbrojnije skupine bile su od 25 do 34 godine, 35 do 44 godine i 45 dp 54 godine.

Nama je bio najveći problem pronalazak radne snage jer nitko nije očekivao da će kolovoz biti ovako dobar – komentirao je Zlatko Begušić. SUBJEKTIVAN JE DOJAM KAKO JE GRAD PUN, ALI... Svanulo je i dubrovačkim turističkim vodičima koji su bili iznimno pogođeni ovom krizom. Kolovoz im je također donio dosta posla. -Grad je donedavno bio poluprazan, a sad vidimo kako je sve puno. Primijetim po svome poslu da puno više radim, ali opet sve ovisi od dana do

dana – kazala je turistička vodička Ivana Šepak koja vodi agenciju sa svojom poslovnom partnericom u kojoj zapošljavaju šest ljudi. Šepak ističe kako su trendovi za ovu turističku sezonu vremenski nešto kraće ture što pripisuje manjim gužvama u gradu. -Subjektivan dojam je kako je grad pun, ali treba vidjeti kakva će u konačnici biti zarada. U Dubrovniku je puno turističkih vodiča što baš nije jednostavno za naš posao. Osobno se nadam kako će nam država pomoći - istaknula je vodička Ivana Šepak.

Osim što se traži krevet više u apartmanima, zadnjih mjesec dana cvjeta i hotelima. Jadranski luksuzni hoteli spremno su dočekali ovu sezonu pa su u prvoj polovici srpnja otvorili sve svoje raspoložive kapacitete u Dubrovniku, Cavtatu i na Mljetu. -Svi hoteli grupacije ALH su iznimno popunjeni, a ove godine bilježimo trend porasta potražnje za smještajnim jedinicama više kategorije, od-

Nastavak na sljedećoj stranici

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

nosno apartmanima. Izuzetno smo zadovoljni tijekom sezone te se nadamo da će se jednaki trend poslovanja nastaviti i u narednim mjesecima – komentirala je glasnogovornica ove hotelske kuće Zrinka Marinović. HOTELIMA IDE IZVRSNO, MUZEJI OPTIMISTIČNI Od Valamarovih objekata u Dubrovniku trenutno je otvoren hotel Dubrovnik President Valamar Collection, Valamar Argosy te kamp Solitudo dok je

u planu skoro otvaranje hotela Valamar Lacroma Dubrovnik. -Izuzetno smo zadovoljni s brojem pristiglih rezervacija i popunjenošću naših objekata u destinaciji te očekujemo dobre rezultate – optimistični su iz Valamara. Odličan kolovoz zabilježili su i u hotelu Lero koji je popunjen preko 95 posto te se tako približavaju rezultatima iz kolovoza 2019. godine. Otkrivaju kako zbog lošije predsezone te samog početka glavne sezone ovu godinu će zaključiti

...

kako su i predviđali: u noćenjima 70 posto i prihodima cca 55 do 60 posto iz pred-kovidne 2019. godine -Sad je jako bitno pridržavati se svih protokola i pravila kako nam se ne bi dogodio scenarij kraja kolovoza prošle godine i preranog kraja glavne sezone, te da bi podsezona bila dobra. Imamo odlične najave pojačanih letova iz UK, Njemačke i Nizozemske za rujan što će zasigurno rezultirati većim brojem noćenja – najavio je direktor prodaje i marketinga Hotel Lero Ivan Galov. Njihova Villa Orabelle je nakon velike investicije koja je završena početkom ovogodišnje sezone puna do daljnjega. I njihova Villa 5db u povijesnoj jezgri je puna. ‚Živnuli’ su i Dubrovački muzeji koji su u prvih 16 dana kolovoza zabilježili 18.152 posjetitelja, što čini 64,5 posto više posjetitelja nego u cijelom kolovozu prošle godine. U kolo-

DUBROVNIK OSTVARIO MILIJUN NOĆENJA I PORAST OD 87 POSTO U ODNOSU NA LANI Prema podatcima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od početka godine do 16. kolovoza 2021. godine ostvareno milijun noćenja, što je u usporedbi s 2020. godinom porast od 87 posto. U istom razdoblju ostvareno je 276 178 dolazaka, što je porast od 73 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Pri tome su strani turisti ostvarili 241 616 dolazaka (84 posto više nego 2020.) i 905 034 noćenja (102 posto više nego 2020.), dok su domaći turisti ostvarili 34 562 dolazaka (21 posto više nego 2020.) i 103 411 noćenja (11 posto više nego 2020.). Od 1. siječnja do 16. kolovoza 2021. najbrojniji turisti u Dubrovniku bili su iz Francuske, SAD-a, Hrvatske, Njemačke, Ujedinjene Kraljevine, Poljske, Rusije, BiH, Nizozemske i Ukrajine.

...

U prvoj polovici kolovoza ostvaren je 87 641 dolazak, što je 91 posto više nego 2020. godine, a ostvareno je i 348 325 noćenja, što je 82 posto više nego 2020. godine. U odnosu na rekordnu 2019. godinu, u prvoj polovici kolovoza ostvareno je 78 posto turističkog prometa u noćenjima. U prvoj polovici kolovoza najbrojniji turisti bili su iz Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, SAD-a, Hrvatske, Rusije, Poljske, Nizozemske, Španjolske i Italije.

vozu 2020. godine zabilježili su ukupno 11.035 posjetitelja, dok je u istom razdoblju 2019. zabilježeno 43.570 posjetitelja. U prvih sedam mjeseci 2021. godine zabilježeno je ukupno 35.814 posjetitelja, što je povećanje od gotovo 60 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali na razini od tek 20-ak posto ostvarenih posjeta u istom razdoblju 2019. godine, kad je zabilježena preko 171 tisuća posjetitelja. -Kad se pogleda ukupna statistika za 2021. godinu i usporedi s rekordnom

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

...

Zračna luka Dubrovnik je trenutno povezana s oko 50 međunarodnih destinacija prema kojima prometuje oko 40 prijevoznika. Promet se u kolovozu intenzivirao i svi avio prijevoznici su povećali broj letova.

2019., sezona se možda ne čini jako uspješnom. No, usporedimo li je s prošlogodišnjom i uzmemo li u obzir da smo sve do svibnja ove godine bilježili tek nekoliko sto- počeli govoriti tek u srpnju, narednom razdoblju nastaviti kih posjetitelja – zaključila je tina posjetitelja mjesečno te onda smo s pravom optimis- bilježiti, za hrvatske standar- ravnateljica Dubrovačkih muda smo o „velikim brojevima“ tični i vjerujemo da ćemo u de, rekordne brojeve muzejs- zeja Julijana Antić Brautović.

MINISTARSTVO izdalo suglasnost da se provođenje Plana upravljanja povjeri ZOD-u

rad Dubrovnik ishodio je prethodnu suglasnost Ministarstva kulture

i medija za povjeravanje provođenja Plana upravljanja povijesnom cjelinom Dubrovnika Zavodu za obnovu Dubrov-

nika. Time je ispunjen jedan od pravnih koraka koji prethodi imenovanju ZOD-a glavnim koordinatorom provedbe Plana, što je i

predviđeno u aktivnostima navedenima u samom tekstu Plana. U skladu s tom odlukom, gradonačelniku Grada Dubrovnika Matu Frankoviću dostavljen je Prijedlog zaključka o donošenju Odluke o povjeravanju provedbe Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“ javnoj ustanovi Zavod za obnovu Dubrovnika da isti uputi Gradskom vijeću Grada Dubrovnika na raspravu i donošenje. Zaključak će se stoga naći na rasporedu sljedeće sjednice Gradskog vijeća.

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno Vijesti

SMJEŠTENI I ONI KOJI SU U POVEĆANOM RIZIKU

U Općoj bolnici je 30-ak hospitaliziranih zbog Covida, ali nisu svi u teškom stanju KAKO JE OBJASNIO dr. Stjepan Đuričić, u bolnici se ne nalaze samo oni s teškom kliničkom Covid slikom, nego i oni koji se nisu cijepili, pozitivni su na koronavirus, a zbog svojeg zdravstvenog stanja su u povećanom riziku od težih komplikacija, što objašnjava visoke brojke hospitaliziranih u izvješćima IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

kupno 30 osoba pozitivnih na koronavirus bilo je hospitalizirano ove srijede u Općoj bolnici Dubrovnik, prema podacima Županijskog nacionalnog stožera. Radi se brojkama koje se već 10ak dana spominju u njihovim priopćenjima, premda do srijede većeg skoka novozaraženih nije bilo. Kako je za Dubrovački

dnevnik objasnio voditelj Odjela za infektologiju i dermatovenerologiju Opće bolnice Dubrovnik dr. Stjepan Đuričić, u bolnici se ne nalaze samo oni s teškom kliničkom Covid slikom, nego i oni koji se nisu cijepili, pozitivni su na koronavirus, a zbog svojeg zdravstvenog stanja su u povećanom riziku od težih komplikacija, što objašnjava visoke brojke hospitaliziranih u izvješćima Stožera. „Radi se o bolesnicima starije životne dobi, kro-

...

„Radi se o bolesnicima starije životne dobi, kroničnim bolesnicima, onkološkim bolesnicima koji usprkos svim poduzetim mjerama nisu u tijeku osam mjeseci cijepljeni protiv Covida-19 iz različitih razloga, a

ničnim bolesnicima, onkološkim bolesnicima koji usprkos svim poduzetim mjerama nisu u tijeku osam mjeseci cijepljeni protiv Covida-19 iz različitih razloga, a prvenstveno zbog svojih osobnih izbora, te onima koji imaju teže kliničke oblike Covid upale pluća koji zahtijevaju stacionarni oblik liječenja, uz primjenu oksigenoterapije, uz svu ostalu terapiju,“ kazao je dr. Đuričić. Kako je već pisao Dubrovački dnevnik, u Općoj bolnici Dubrovnik su bili smje-

prvenstveno zbog svojih osobnih izbora, te onima koji imaju teže kliničke oblike Covid upale pluća koje zahtijevaju stacionarni oblik liječenja, uz primjenu oksigenoterapije, uz svu ostalu terapiju,“ kazao je dr. Đuričić.

Dr. Stjepan Đuričić

šteni i turisti koji su Covid pozitivni, a nisu imali smještaj tj. nisu se mogli smjestiti u apartmanima koje su rezervirali. Razlozi su višestruki, no najčešći je taj što su iznajmljivači u privatnom smještaju imali i druge rezervacije koje nisu mogli otkazivati, a ponekad i sama bojazan od zaraze. Za smještaj takvih turista predviđen je Valamarov objekt na Babinom kuku, ako bi broj takvih osoba porastao, no to se nije dogodilo pa se nekolicina zaraženih posjetitelja smještala u bolnicu, premda su uglavnom imali lakšu epidemiološku sliku.

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

ŠTO TO UDIŠEMO?

Dubrovnik se danima budi u dimu, iz Ministarstva odgovorili – nema onečišćenja zraka „PREMA REZULTATIMA MJERENJA S MJERNE POSTAJE ZRAČNE LUKE DUBROVNIK koji se mogu pratiti na službenom portalu „Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj“, trenutno nema naznaka o izraženom povećanju koncentracija onečišćujućih tvari koje se mjere, PM10, PM2,5, SO2 i NO2, te time i naznaka izravnog utjecaja požara na onečišćenje zraka“, stoji u odgovoru Ministarstva

tanovnici šireg dubrovačkog područja već se danima bude uz intenzivan miris dima koji je i vidljiv, posebno u jutarnjim satima. Uzrok su požarišta u susjednim država, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori. Stoga se dio Dubrovčana, s pravom, zapitao kakva je kvaliteta zraka kojega udišemo. Jedna je članica Facebook grupe „DUMAM-e, mame iz Dubrovnika i okolice“, u srijedu ujutro podijelila informacije sa stranica koje objavljuju podatke o kvaliteti zraka i koje pokazuju crveno upozorenje za dubrovačko područje, no postavlja se svakako pitanje njihove točnosti. U cilju provjere kvalitete zraka u Dubrovniku, Dubrovački dnevnik poslao je upit nadležnom Ministarstvu, odakle su odgovorili kako nema onečišćenja zraka. „Prema rezultatima mjerenja s mjerne postaje Zračne luke Dubrovnik koji se mogu pratiti na službenom portalu „Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj“,

trenutno nema naznaka o izraženom povećanju koncentracija onečišćujućih tvari koje se mjere, PM10, PM2,5, SO2 i NO2, te time i naznaka izravnog utjecaja požara na onečišćenje zraka. Prosječna satna i dnevna povećanja koncentracija su dijelom vidljiva, iako još uvijek u

okviru I. kategorije kvalitete zraka, no glavni utjecaj na povećanje je od strane povećanog prometa zrakoplova u zračnoj luci tijekom zadnja dva mjeseca,“ odgovorili su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Oni nadalje upozoravaju kako se, prilikom pojave požara, svakako

mogu očekivati povećane koncentracije lebdećih čestica u blizini požarišta, kao i drugih onečišćujućih tvari ovisno o materijalu koji gori. „No rasprostranjenost onečišćenja i koncentracija ovise o meteorološkim parametrima, posebno o jačini i smjeru vjetra na lokalnom području, o dužini gorenja i sl. Napominjemo kako povremene izvanredne situacije na koje se objektivno ne može utjecati (prirodne nepogode, nepogode uzrokovane ljudskim faktorom u drugoj državi i sl.) nisu predmet praćenja u smislu kontinuiranog utjecaja na kvalitetu zraka i njegovog kategoriziranja na određenom području,“ odgovorili su iz Ministarstva.

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

PROJEKT NA KOJI SE DUGO ČEKALO

NAPREDUJU NAPREDUJU radovi na domu u Gružu, otvaranje se očekuje u travnju 2022. Prema glavnom projektu, dom će imati ukupno 48 ležajeva u 32 smještajne jedinice i to 16 jednokrevetnih soba, 13 dvokrevetnih i tri apartmana

a projektu rekonstrukcije i dogradnje Hotela Gruž u dom za starije i nemoćne osobe u tijeku su radovi betoniranja trakastih temelja, što podrazumijeva izvedbu oplate, armiranje te betoniranje temelja. Svi zahvati napreduju planiranim tempom, a sukladno dinamičkom planu otvaranje vrata novog doma tipa hotel očekuje se u travnju 2022. godine. Dogradnjom, nadogradnjom te prenamjenom zgrade od zadanog objekta dobit će se koristan i udoban prostor podijeljen na pet etaža predviđen za smještaj 48 umirovljenika. Kako bi se postigla optimalna kvaliteta smještaja, uz racionalizaciju troškova, u prvoj fazi radova uklonjen je krov i srušen dio ob-

jekta. Zadržano je 690 četvornih metara postojeće građevine te je u planu nadogradnja oko 620 četvornih metara dodatnog prostora. Prema glavnom projektu, dom će imati ukupno 48 ležajeva u 32 smještajne jedinice i to 16 jednokrevetnih soba, 13 dvokrevetnih i tri apartmana. Predviđene su i tri jednokrevetne sobe za osobe s invaliditetom, odnosno osobe smanje-

ne pokretljivosti, smještene u suterenu objekta. U objekt će se ugraditi dizalo, sve sobe imat će direktan pristup kupaonicama, a gotovo trećina njih će imati lođe. Za dodatnu udobnost korisnika, predviđen je i prostrani dnevni boravak s kafićem te velika terasa. Osiguravanje smještajnih kapaciteta za umirovljenike na području Grada Dubrovnika jedan je od pri-

oriteta u segmentu socijalne skrbi ove gradske uprave. Prvi put u 51 godinu pokrenut je novi projekt ovog tipa, dok je za dom ispod Opće bolnice dozvola u postupku ishođenja, odnosno predan je glavni projekt. Dodatnih 200 stalnih i 70 dnevnih korisnika, uz 48 korisnika doma u gradnji, značajno će podignuti kvalitetu i dostojanstvo života stanovnika Grada Dubrovnika treće životne dobi.

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

KOMUNALCI I POLICIJA NA ILIJINOJ GLAVICI

PROBIO GRADSKI ZID da bi napravio garažu bez papira, treba mu za turiste ’’Osim što nema valjanu dokumentaciju, gospodin je uz to uništio gradsku imovinu, srušio gradski zid s ciljem komercijalizacije, uklonio ukrasni kamen kojeg su platili građani Dubrovnika, zavlačio službenike Grada u obavljanju njihovog posla te u konačnici sprječavao izvršenje do te mjere da ga je privela policija’’.

olicijski službenici i komunalni redari Grada Dubrovnika intervenirali su prošloga petka na Ilijinoj glavici, kako su pojasnili, zbog uništavanja gradske imovine. Prema odgovoru Grada, muška je osoba uklonila zid u gradskom vlasništvu i ukrasni kamen te tako uništila gradsku imovinu u cilju komercijalizacije. Sve je počelo još u travnju kada su temeljem dojave građana o uništavanju zida na licu mjesta službenici Odsjeka za komunalno redarstvo utvrdili kako s navedenog zida nedostaje oko 12 kvadrata ukrasnog kamena. Daljnjim provjerama je utvrđeno kako je kamen počeo uklanjati P.J. iz Dubrovnika, a da je betonski zid, kao i ukrasni kamen na njemu u vlasništvu Grada Dubrovnika. KOMERCIJALIZACIJA PROSTORA „Odmah je pokrenut upravni postupak kojim se P.J. rješenjem naložilo da obustavi da-

ljnje uklanjanje kamena te da isti vrati u prvobitno stanje, a rješenje je gospodinu uredno dostavljeno 13. svibnja. Međutim, izvršenik, ne da nije obustavio uklanjanje gradskog kamena i vratio ga u prvobitno stanje, već je u potpunosti uklonio oko 20 kvadrata kamena te na zaprepaštenje svih slomio gradski zid, iza kojeg se nalazi prostor dimenzija oko 20 kvadrata’’, pojasnili su iz Grada Dubrovnika, uz navod kako je iz toga je postalo razvidno kako je motiv rušenja zida komercijalizacija prostora, neovlašteno izgrađene garaže „skrivene” iza zida. Iz Grada su tada nastavili s upravnim postupkom te su 15. lipnja P.J. poslali Rješenje o izvršenju u kojem je navedeno da će, s obzirom na to da se oglušuje na naloženo, Grad Dubrovnik vratiti zid u prvobitno stanje o njegovom trošku, a što je bilo zakazano za dan 23. srpnja. Na to je rješenje P.J. u zakonskom roku uložio prigovor obrazlažući kako će sam vratiti zid u prvobitno stanje, ali kad završi sezona, ‚’jer da mu garaža treba za goste ko-

jima iznajmljuje apartman u neposrednoj blizini’’, tvrde iz Grada uz napomenu kako se on nije žalio na prvo Rješenje Grada. Pojašnjavaju kako se na Rješenje o izvršenju može žaliti samo na mjesto i vrijeme izvršenja. Dakle, ne ulaganje žalbe na prvo rješenje de facto se smatra prihvaćanjem naloženog. TRI SU PUTA KOMUNALCI POKUŠALI PROVESTI RJEŠENJE Službenici Odsjeka za komunalno redarstvo tri su puta došli na lkoaciju su ovlaštenom građevinskom tvrtkom s ciljem vraćanja zida u prvobitno stanje, ali nisu mogli pristupiti izvršenju jer se u garaži nalazilo vozilo. Od P.J. je traženo da se vozilo ukloni, ali je on to odbijao napraviti. Treći put su službenici Odsjeka za komunalno redarstvo došli 13. kolovoza te skupa s policijom pristupili rješenju Grada

Dubrovnika krenuli s vraćanjem stanja u prvobitno stanje, radi zaštite imovine Grada. Tada je također bilo vozilo u garaži, koje je uklonjeno dok je P.J. privela policija jer je ometao izvršenje. Iz Grada napominju kako P.J. nema nikakve dozvole za garažu na tom mjestu, dok bi za svaku građevinu trebao imati valjanu dokumentaciju i odobrenja od strane UO za promet i UO za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje. ‚’Osim što nema ništa od toga, gospodin je uz to uništio gradsku imovinu, srušio gradski zid s ciljem komercijalizacije, uklonio ukrasni kamen kojeg su platili građani Dubrovnika, zavlačio službenike Grada u obavljanju njihovog posla te u konačnici sprječavao izvršenje do te mjere da ga je privela policija,” zaključili su iz Grada Dubrovnika.

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

SCENARIJ KOJEM SE MALO TKO NADAO

„Gosti nas pitaju ima li a mi ni za muhu više ne OVE SU OPĆINE s juga Hrvatske već početkom kolovoza srušile rekorde iz 2019. godine IVONA BUTJER MRATINOVIĆ gao predvidjeti. Ulice su prepune turista, traži se apartGRGO JELAVIĆ/PIXSELL, man više, a na ulazak u restoSMOKVICA.HR rane i kafiće se čeka u redovima. Brojke su s krajem srpnja i početkom kolovoza znatno asplet turističke sli- porasle. Pretpostavlja se kako ke na jugu Hrvats- su tome u prilog išle okolnoske koji se naposl- ti oko relaksacije mjera u Vejetku dogodio, prije likoj Britaniji, odakle stižu Dumjesec dana je malo tko mo- brovniku najvjerniji gosti, in-

tenziviranje letova s obzirom na to da je Dubrovnik primarno avio destinacija, kao i prilično nepovoljna epidemiološka situacija u najvećem dijelu Mediterana, primjerice u Portugalu, Španjolskoj, Grčkoj ili Malti. Prema podacima koje je Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije dostavila Dubrovačkom dnevniku, u prvih devet dana kolovoza Dubrovačko-neretvanska županija ostvarila je 74,02 posto od turistički re-

Posjetitelji obožavaju ‚surferski raj’ Viganj, čak i jače nego rekordne 2019.

kordne 2019. godine u dolascima i 85,46 posto u noćenjima. Grad Dubrovnik, kojemu je na početku sezone malo tko davao šanse ostvario je 66,09 posto u dolascima te 76,39 posto u noćenjima, u odnosu na prvih devet dana kolovoza 2019. godine.

...

SMOKVICA U PRVOJ

„Vjerujemo kako će i rujan biti dobar, a već 20 dana se traži postelja više, kako u hotelskom tako i u apartmanskom smještaju. Drago mi je što nismo podlegli negativnom trendu kojem su turisti svjedočili diljem hrvatske obale, a radi se o otkazivanju rezervacija jednima, da bi se on prodao po većoj cijeni drugim turistima. Imamo upite, ne možemo smjestiti ni muhu više, a kamoli turista,“ kroz smijeh kaže načelnik Općine Smokvica Kuzma Tomašić.

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

i gdje slobodan krevet, emamo mjesta!“ ...

Kad se promatraju mjesta Općine Orebić, još bolje rezultate nego 2019. godine bilježe Kuna Pelješka (za 15,56 posto bolje u noćenjima i 47,48 posto u dolascima), Pijavičino (8,45 posto u noćenjima i 67,39 posto u dolascima), Podbuče i Potomje za 2 posto u noćenjima, a Potomje i za 8,75 posto u dolascima te, naravno, Viganj koji ove godine bilježi bolju sezonu nego 2019. godine – za 12,91 posto bolju u noćenjima i 8,26 posto u dolascima

POLOVICI KOLOVOZA SRUŠILA REKORDE IZ 2019. Ipak, najboljim brojkama može se pohvaliti Općina Smokvica koja je u prvoj polovici kolovoza ove godine uspjela nadmašiti isto razdoblje turistički rekordne 2019. godine, ostvarivši za 1 posto bolje

Turisti su preplavili jug Hrvatske, ulice su prepune

rezultate nego tada. Općinski načelnik Kuzma Tomašić istaknuo je kako se Korčulani nadaju da će se povoljna epidemiološka situacija zadržati što dulje, a samim time i sjajne turističke brojke. „Veliki je to uspjeh. Prošle godine nije bio otvoren hotel u Brni, no ove godine smo s hotelskom tvrtkom Aminess uspjeli postići dogovor oko otvaranja, što je sasvim sigurno doprinijelo ovakvim turističkim rezultatima,“ kaže Tomašić dodavši kako su i najave iznimno dobre.

varenim ovogodišnjim rezultatima u prvih devet dana kolovoza u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019. godine, odlične brojke bilježe i ostale korčulanske općine. Grad Korčula tako je ostvario 81,62 posto u dolascima te 92,10 posto u noćenjima, Lumbarda 85,78 posto u dolascima te 95,26 posto u noćenjima, Vela Luka 66,70 posto u dolascima

Nastavak na sljedećoj stranici

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

Korčula odlično stoji, a Smokvica je njen rekorder

te 74,85 posto u noćenjima, a Općina Blato sjajnih 92,26 posto u dolascima te 94,06 posto u noćenjima, u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. KORONA NIJE SPRIJEČILA VJERNE POSJETITELJE DINGAČA I VIGNJA, STIGLI SU I NOVI Dok je lani turizam u najvećem dijelu Hrvatske tonuo, Viganj na Pelješcu je u određenim tjednima bilježio još bolje rezultate nego 2019. godine i tako izazivao ogromnu pažnju javnosti. Govori to i o ponudi Vignja koji je posebno privlačan surferima, a tradicija se nastavila i ove godine. Proma-

trajući prvih 10 dana kolovoza, dolascima te, naravno, Viganj Općina Orebić, pod koju spada koji ove godine bilježi bolju seViganj, ostvarila je 96,79 dola- zonu nego 2019. godine – za zaka odnosno 95, 63 noćenja u odnosu na 2019. godinu. Još jedan adut Pelješca je područje Dingača (Podbuče i Potomje) koje ostvaruje zavidne turističke rezultate zbog činjenice kako mu se zbog ponude i ljepota vraćaju stalni gosti. Kad se promatraju mjesta Općine Orebić, još bolje rezultate nego 2019. godine bilježe Kuna Pelješka (za 15,56 posto bolje u noćenjima i 47,48 posto u dolascima), Pijavičino (za 8,45 posto u noćenjima i 67,39 posto u dolascima), Podbuče i Potomje za 2 posto u noćenjima, a Potomje i za 8,75 posto u

12,91 posto bolju u noćenjima i 8,26 posto u dolascima. Ove godine, u odnosu na

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

2019. godinu, još bolje rezultate bilježe OPG-ovi, a povećan je broj gostiju iz Poljske, Slovenije i Hrvatske. „Ovo je znak kako je Pelješac izuzetan turistički potencijal, a tome je svako doprinijelo i to što su se ujedinile četiri turističke zajednice peljeških općina na programskoj razini u cilju zajedničke promidžbe. Ove sezone na Pelješcu nema slobodnog kreveta, a izgradnjom zaobilaznice Orebića i luke Perna, što vjerujemo kako će se realizirati do 2024. godine jer se radi o projektima koji su prepoznati u Vladi, Saboru i Ministarstvu, očekujemo kako će doći i do još većeg pritiska gostiju,“ izjavio je načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić. MLJETU JE TO ŠTO JE OTOK POSTALA PREDNOST Jedna od najpoželjnijih destinacija u Županiji ove godine je i Mljet. I prošle, 2020. godine koja je za turizam zapamćena kao iznimno krizna, Mljet je ostvario odlične rezultate, a ove još bolje. Kad se analizira promatrano razdoblje, Mljet je u odnosu na rekordnu 2019. godinu ostvario 86,22 posto u

dolascima te je zasad ostvario nešto više noćenja – za 0,17 posto. „Ove je godine kolovoz napravio svoje i stječe se dojam kako se sezona vratila u punom obimu, a još više raduje kako je i u prethodnim mjesecima, dakle u lipnju i srpnju, popunjenost također bila dobra. Privatni smještaj je radio na dvije trećine kapaciteta, a očekujemo kako će ukupni rezultati za 2021. godinu biti vrlo blizu rekordnoj 2019., što je puno više nego prošle godine,“ izjavio je načelnik Općine Đivo Market. Ono što je otocima nedostatak, a to su udaljenost i izoliranost, u vremenu Covida-19 za Mljet je postala prednost. „Radi se o otoku i posjetitelji su se osjećali sigurnije. Rezultati turističke 2021. godine su gotovo na razini turistički najboljih godina i nadam se kako ćemo taj trend i nastaviti, a svakako je tu doprinio i uspješan rad Općine, Turističke zajednice Mljet, JU NP Mljet koji doprinose da naš otok bude poželjna destinacija,“ smatra Market. OD VEĆIH OPĆINA, NAJBOLJE STOJI PRIMORJE KOJE JE NA RAZINI 2019.

Od većih županijskih općina, najbolje rezultate bilježi Općina Primorje. Kad se gleda prvih devet dana u kolovozu 2021. godine, oni su na 93,02 posto od rekordne 2019. u dolascima, dok su noćenja otprilike na razini 2019. godine. Zapravo, čak su za 0,61 posto veća nego prije dvije godine. „Kolovoz je kod nas rekordan, sve je popunjeno, gosti hodaju po ulicama i pitaju ima li negdje slobodna soba i je li ostao neki slobodan krevet,“ govori općinski načelnik Nikola Knežić. Napominje kako je Covid kriza snažno pogodila turizam općine koja je lani ostvarila nezavidne rezultate i veliki turistički pad, no napominje kako su vjerni gosti Dubrovačkog primorja ove godine pokušali nadoknaditi sve što nisu mogli prošle. „Interes je velik, no korigirane su cijene pa većih financijskih efekata neće biti, a i treba promatrati cijelu godinu, a ne samo prvih desetak dana kolovoza. No, stvari zasad stoje dobro i bitno nam je da epidemiološka situacija ostane povoljna

...

Početkom sezone turističke prilike u Dubrovačkoneretvanskoj županiji nisu izgledale osobito obećavajuće, no naposljetku su ipak ostvarene turističke brojke koje su iznad svih početnih očekivanja. Štoviše, u prvih devet dana kolovoza, određena područja su ostvarila bolje rezultate u odnosu na isto razdoblje turistički rekordne 2019. godine.

i da ne pođemo u ‚crveno’. Pozivam još jednom sve koji mogu da se cijepe,“ poručio je Knežić dodavši kako se nada da će se ‚dobri rezultati zadržati barem do Male Gospe, kako bi turistički sektor što više zaradio jer slijedi još jedna neizvjesna zima’. Dakako, tome se nada cijeli jug Hrvatske.

Rezultati od 1. do 9. kolovoza 2021. u odnosu na isto razdoblje 2019.

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

KTORICA ATLASA PAVE ŽUPAN RUSKOVIĆ, BIVŠA MINISTRICA TURIZMA I DIRE

‘Ljudi su jedva dočekali opet p jednostavno se navikavaju na STRUČNJAKINJA ZA TURIZAM smatra kako Dubrovnik mora napraviti zaokret iz destinacije masovnog turizma

ivša ministrica turiz ma i nekadašnja di rektorica putničke agencije Atlas Pa ve Župan Rusković u razgo voru za Dubrovački dnevnik osvrnula se na povratak turiz ma nakon pandemijske krize, a samim tim i na stare proble me.

nacije će ovisiti i o prilagođe nosti ponude ovakvim uvjeti ma. Mislim da bi procijeplje nost trebala biti veća i da bi se, prije svega svi koji su za posleni u turističkom sektoru, morali cijepiti. Jasno je isto tako da su nepovoljni epide miološki uvjeti te s tim u vezi različite mjere u mnogim dr žavama, te užasna situacija s požarima značajno utjeca li na povećane dolaske u Hr vatsku.

Kolovoz nam je uz srpanj probudio malo optimizma, u Hrvatskoj, a posebno u Dubrovniku koji je imao veliki pad 2020. godine. Je su li strani turisti željni do laska, je li pomogla proci jepljenost ili su loši epide miološki uvjeti u konku rentskim tržištima pomogli Hrvatskoj da se stabilizira? Činjenica je da su ljudi jedva dočekali konačnu mogućnost putovanja. Sigurno je najve ći dio tih ljudi i cijepljen prven stveno kako bi se mogli slo bodno kretati i putovati. No važno je naglasiti da se ljudi privikavaju ovakvoj situaciji, i što vrijeme odmiče sve više će se naviknuti živjeti s ovakvim problemima. Sam izbor desti

Vi ste bili ministrica turiz ma u godini nakon rata na Kosovu i bombardira nja susjednih Srbije i Crne gore. Za povratak na staro nam je trebalo par godina dok se sve smirilo, koliko će nam u ovoj korona krizi trebati da nam se turizam vrati na staro? Razlika je. Rat i bombardi ranje se događalo blizu Hr vatske zbog čega nas se ni je smatralo sigurnim i priklad nim odredištem, dok se koro na danas događa diljem svi jeta uz napomenu da smo u tom smislu u boljoj situaciji od puno drugih destinacija, po sebno nama konkurentskih. Kao što sam ranije naglasila, ljudi će jednostavno prihvati

NIKŠA KLEČAK IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

ti i naviknuti se živjeti i putova ti u novim uvjetima. Želimo li uopće da se turizam vrati na staro? E, to je pravo pitanje. Ja sigurno ne želim i jako me žalosti činjeni ca što i dalje nemamo viziju. Isti na, tu i tamo se govori, ali samo govori, o održivosti i izvrsnosti, dok se istovremeno broje dolas ci i noćenja te sezona ocjenjuje većim brojem dolazaka. Ne tre ba biti veliki stručnjak da se pre pozna da smo postali destinaci ja masovnog turizma iako smo se godinama pokušavali profili rati u visoko kvalitetnu destina ciju gradeći hotele s 5 zvjezdi ca, te sa svakom obnovom po slije Domovinskog rata poveća vali broj zvjezdica. Postojao je i odličan program za poboljšanje kvalitete ukupne ponude obitelj skog smještaja. Pa ipak, kako su nas nekada zvali ”zimmer frei” destinacijom, danas bi primjere nije bilo ”apartment frei”. Trebaju li Dubrovniku kruze ri, može li Dubrovnik kao de stinacija biti samoodrživ, da se od kvantitete preorijenti ramo na kvalitetu? Trebaju nam kruzeri, prije svega zato što su izvanredni promoto ri Dubrovnika. Često se čuju loši

...

O NAMJENI PROSTORA NA SRĐU U drugoj polovici osamdesetih prošlog stoljeća postojala je drugačija ideja za Srđ od one koja je planirana posljednjih godina. Smatrali smo Srđ još jedinim zelenim prostorom koji bi bio idealan za rekreaciju i ugodan boravak u prirodi, kako za stanovnike Grada, tako i za turiste. Prostor je idealan za mnoge sportske sadržaje (soft adventures), bogatu eno i gastro ponudu i večernji, odnosno noćni zabavni program. Ovako nešto svakako je provedivo i danas uz prilagodbu novim trendovima.

komentari na kruzere, iako pot puno nepravedno. Naime, kru zere je najlakše organizirati i sa mo o nama ovisi koliko će ih biti, kolikih i kada. Očito je, međutim, da pojedinim davateljima uslu ga odgovara što veći broj kru

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

putovati, a nove uvjete’ zera pa se zato dozvoljava ta ko veliki broj kruzera u iste da ne. Takva situacija nanosi veliku štetu Dubrovniku kao destinaciji i često se pozitivna reklama pre tvara u onu negativnu. Dakle, ni su kruzeri krivi, krivica je na na šoj strani i to zbog neznanja u kombinaciji s pohlepom pojedi načnih davatelja usluga, ili insti tucija. Što veća kvantiteta to sla bija kvaliteta! Bili ste osamdesetih i deve desetih direktorica dubro vačkog Atlasa. Atlas je kako znamo imao velike ratne šte te na nekretninama i pokret ninama. Nije moguće povu ći paralelu iz Domovinskog rata i ove dvije godine pada turizma? Nije moguće povući paralelu jer se Domovinski rat događao sa mo u Hrvatskoj dok se korona događa diljem svijeta i uništava poslovanje, ali ne i imovinu, ka ko kod nas, tako i u drugim de stinacijama. Kad već spominjemo Atlas, njega više gotovo pa i da ne ma. Dio turističkih djelatni ka koji su bili dio tog turistič kog diva govore da Atlasa već odavno nema i da je on proteklih godina bio samo duh onoga što je nekad rani je bilo. Je li loša odluka vla snika da ugasi takav brend poput Atlasa, ako već zna mo da su oni vlasnici Kom

pasa i da se nastavljaju bavi ti turizmom? Privatizacija Atlasa je jedan od stotina primjera loše privatizaci je u Hrvatskoj. Cilj prodavatelja je bio samo postići što veću ci jenu bez obzira je li novi vlasnik iz te branše i je li ima potrebno znanje za uspješno vođenje fir me. Zapravo ih uopće nije zani mala budućnost firme jer očito ni sami nisu imali potrebno zna nje za takve transakcije. Prije gotovo 15 godina, 2006. ste, kao članica Strateškog odbora za razvoj turizma UN-ove agencije za turizam (UNWTO), najavili kako će klimatske promjene promi jeniti i hrvatski turizam. Ka ko na to gledate danas, i ka kav nas turizam čeka idućih godina? Pokušavala sam upozoriti na promjene i potrebu prilagođa vanja naše ponude tome. Na žalost, nije se puno promijenilo. Drago mi je vidjeti neke pozitiv ne primjere, ali nažalost ne i u Dubrovniku. Nema australskih partijane ra ove godine, država ih i da lje drži u ‘lock-downu’. Sje ćamo se danas vremena ka da je javnost bila podijelje na oko vaše izjave da su au stralski turisti nepoželjni u Dubrovniku. Bili ste u tom trenutku predsjednica desti nacijskog menadžmenta, a na

Pave Župan Rusković

vašu stranu su stali i sami Au stralci, ne i tadašnji gradona čelnik Vlahušić. Politika nije uvijek u ‘dosluhu’ s turizmom. Jesmo li negdje pogriješili u proteklih desetak godina kao destinacija, mislim na Dubrov nik i našu Županiju? Politika je uglavnom prava opa snost za turizam, jer ne samo da u većini slučajeva nisu iz naše branše i o njoj ne znaju ništa, ne go još postavljaju kadrove u in stitucije bitne za turizam. A opće je poznato da takvi ljudi u pravi lu dovode ljude s manjim zna njem od svog. Uoči referenduma građana Du brovnika o izgradnji golf terena na Srđu bili ste protiv realizacije

tog projekta. Malo je poznato da je Atlas osamdesetih godina kao nositelj turizma u Dubrovniku ali i puno šire, imao drugačije ideje za Srđ, možete li čitateljima reći o čemu se radilo i je li takva ideja provediva i danas? Riječ je o ideji iz druge polovi ce osamdesetih prošlog stolje ća. Smatrali smo Srđ još jedinim zelenim prostorom koji bi bio ide alan za rekreaciju i ugodan bora vak u prirodi, kako za stanovnike Grada, tako i za turiste. Prostor je idealan za mnoge sportske sa držaje (soft adventures), boga tu eno i gastro ponudu i večer nji, odnosno noćni zabavni pro gram. Ovako nešto svakako je provedivo i danas uz prilagodbu novim trendovima.

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

PODUZETNICE ANTICA FILIPOVIĆ GRČIĆ I SARAH VUKOVIĆ

MALAC GENIJALAC, prili ljubav prema matematic MEĐUNARODNA ŠKOLA ZA INTELEKTUALNI RAZVOJ djece od sada je dostupna i djeci u Dubrovniku. Za to su zaslužne poduzetnice koje su pojasnile zašto su ovo izvrsni programi za djecu od 3 do 14 godina.

lade poduzetnice i srednjoškolske prijateljice Antica Filipović Grčić, sveučilišna specijalistica ekonomije koja se intenzivno bavi proučavanjem dječje psihologije i Sarah Vuković, profesorica matematike koja je ujedno i master franšizer za Malac Genijalac Hrvatska, nakon uspješnog rada Malca Genijalca u Zagrebu i Šibeniku, otvaraju ovu renomiranu međunarodnu školu i u Dubrovniku. Dobre vijesti se brzo šire pa smo uspjeli saznati sve detalje upravo od ove dvije dame koje su mladi poduzetnički duh iskoristile i u vrijeme pandemije te donijele još jednu novost u Hrvatsku. Osmislile su ljetni matematički kamp Math Magic za djecu od 6 do 10 godina koji se ove godine po prvi put održao u luksuznom resortu Amadria Park, Solaris. Što je Malac genijalac i čime se točno bavi? Malac Genijalac je međuna-

rodna škola za intelektualni razvoj djece. Bavi se razvojem kognitivnih sposobnosti i intelektualnih potencijala djece. Točnije, Malac Genijalac kroz svoje programe kod djece razvija pažnju, koncentraciju, analitičko razmišljanje, logičko zaključivanje, fotografsko

pamćenje, maštu, kreativnost, samopouzdanje… Koje su najveće prednosti pohađanja škole? Zašto je dobro biti Malac genijalac? Osnovni program naše škole je mentalna aritmetika disciplina brzog računanje

Sarah Vuković i Antica Filipović Grčić

bez upotrebe olovke, papira i kalkulatora koja se u našoj školi primjenjuje po originalnom HIKARI programu s prestižnog japanskog instituta Tomoe Soroban iz Tokija. Znanstveno je dokazano da je mentalna aritmetika najbolji trening za mozak za djecu u dobi od 4 do 14 godina jer se u tom periodu kod djece mozak najintenzivnije razvija, a mentalna aritmetika taj razvoj pozitivno pospješuje korištenjem lijeve i desne hemisfere paralelno što utječe na

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

ika za najmlađe za prvu ci i intelektualni razvoj ...

Probne radionice počinju 27. kolovoza, a nastava počinje 7. rujna. Prijave na besplatni probni sat na: www.malacgenijalac.hr E-mail: dubrovnik@malacgenijalac.hr mob: 099 532 4884.

razvoj velikih broja sinapsi u mozgu. Postoji li dobna granica za svladavanje vještina umijeće računanja? Program mentalne aritmetike traje dvije godine stoga je mogu upisati sva djeca od 4 do 12 godine. Koji programi su dostupni u dubrovačkoj školi? Programi koji su dostupni od rujna 2021. su Numicon- matematičko didaktički sustav s

Oxforda za djecu od 3 do 6 godina, koji je 2015. godine osvojio nagradu za najbolji sustav

takve vrste na svijetu te mentalna aritmetika za djecu od 4 do 12 godine. Kroz iduću godinu bit će dostupni i programi Super um-mentalna matematika i Pobjedničko učenje. Koliki su upisni kapaciteti u Dubrovniku? Prostor koji smo odabrali za školu može primiti vise od 200 djece kako bismo odmah osigurali dovoljno mjesta prilikom uvođenja novih programa, no na prvom upisnom roku primamo maksimalno 120 djece.

Je li istina da djeca zavole matematiku nakon pohađanja škole? Istina je da djeca dožive pristup matematici na drugačiji i opipljiviji način te su na našoj nastavi sretna i vesela, shodno tome javlja se i ljubav prema matematici i drugačijem pristupu učenju.

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NOVO ‘IT’ MJESTO U GRADU

Posjetitelji ‘Muzeja selfi nešto drugačija sjećanj Grad je prije desetak dana dobio prvi selfie muzej, po uzoru na europske prijestolnice AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Zidovi živih boja, interaktivni prostor, veliki predmeti izvrsno ukomponirani uz zabavne i zanimljive teme. Sve to čini ovaj muzej savršenim mjestom za selfije koji će pokupiti pregršt lajkova i oduševljenje prijatelja i pratitelja na društvenim mrežama. Prostire se na nešto više od 70 kvadrata savršeno isko-

rištenih, jer su pretvoreni u 12 boxova od kojih svaki predstavlja posebnu priču. Projekt je pokrenula i realizirala Dea Dragičević, 23-godišnja Zagrepčanka dubrovačkih korijena, koja je preuzela franšizu i otvorila Muzej selfija i uspomena (Museum of Selfies & Memories Dubrovnik), kako je njegovo puno ime. Prvi u Hrvatskoj i to baš u Dubrovniku, na Gundulićevoj poljani.

Barbara Butigan

-Prvi ovakav muzej otvoren je u glavnom gradu Poljske, Varšavi, a njegov potencijal prepoznali su i ostali svjetski gradovi kao što su New York, Miami, Los Angeles, Beograd… Ono što je zanimljivo je da svaki od muzeja ima drugačije ime. Kad smo odlučili da ćemo muzej otvoriti baš u Dubrovniku, ime je došlo skroz prirodno.Koncept muzeja je stvaranje kreativnih i zanimljivih fotografija koje će biti nezaboravna uspomena Dubrovnika, i koje će zauvijek ostaviti trag porukama na zidu našeg muzeja. Danas se sve vrti oko društvenih mreža – Instagrama, Facebooka, Tik Toka i ostalih pa smo željeli iskoristiti taj potencijal i krenuti s ovom pričom – objašnjava idejna začetnica muzeja Dea Dragičević koja se prvenstveno vodila željom da u Dubrovnik dovede nešto novo, drugačije i originalno. TURISTI I DUBROVČANI ODUŠEVLJENI SU NOVIM MUZEJOM Za Dubrovnik se odlučila, govori Dea, jer je mjesto koje posjećuju brojni turisti. Inače je cijeli život posebno veza-

...

Ulaznica za muzej je 70 kuna, a za djecu do pet godina ulaz je besplatan, dok je za one od pet do 17 godina 50 kuna. U ponudi su i obiteljski paketi pa je tako moguće ući za samo 150 kuna za četveročlanu obitelj. Dubrovčani također mogu ostvariti popust pa ulaznica košta 50 kuna za vrijeme happy houra od 13 do 17 sati.

na za grad, jer je rodno mjesto njezinog oca, dok joj je majka s Korčule. Ideja je očito uspjela pa tako u samom početku poslovanja ovaj muzej su posjetili brojni turisti, a oduševljeni su i Dubrovčani koji su pohrlili provjeriti što se to novo otvorilo u gradu. Tu je dvanaest prostorija s interaktivnim izlošcima gdje se ljudi zaista mogu zabaviti na razne teme poput fancy pink zatvora, luksuznog jacuzzija u kojem se možete kupati u novcu, možete skočiti u more žarkih loptica, slikati se na kra-

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

fija i uspomena’ imaju ja iz Dubrovnika ljevskom tronu, vidjeti čašu iz koje je pio popularni nogometaš Cristiano Ronaldo kad je boravio u Dubrovniku. Imaju i poseban zid koji se zove ‘Walk of Fame’ gdje se nalaze fotografije poznatih koji su posjetili Dubrovnik. Sve je savršeno upakirano s megapopularnom serijom Game of Thrones i Walk od Shame, što su zapravo skalini od Jezuita u čijoj se blizini i nalazi muzej tako da je i to dodatni magnet za posjetitelje. Važan dio poslovanja Muzej selfija i uspomena vodi Dubrovkinja Monika Vodenac koja je zadužena za društvene mreže te skupa s Deom, s kojom je veže i prijateljstvo, kreativno osmišljava i unapređuje savršene kulise za fotografije posjetitelja.

Monika Vodenac i Dea Dragičević -Opće je poznato da ljude privlače boje, pa je to ujedno i prva asocijacija na naš

muzej. Kombinacija fluorescentnih boja zasigurno je prvi korak koji privuče goste s Gundulićeve poljane da vide što se to zapravo unutra događa. Drago nam je što nas posjećuje širok raspon generacija, od onih najmlađih, srednjih pa sve do starijih godišta. Posebnu pažnju pridajemo privlačenju gostiju preko društvenih mreža, jer smatramo da danas svi žele imati dobru sliku na Instagramu, pa tako i nešto drugačiju uspomenu iz Dubrovnika – kazala je Monika Vodenac dodavši kako je otvaranje muzeja ‘pun pogodak’.

OTVORENI SMO ZA NOVE IDEJE U muzeju rade isključivo mladi ljudi koji su upućeni u rad društvenih mreža, pa tako svakom posjetitelju davaju kreativne savjete za stvaranje najboljih fotografija ili ih u krajnjem slučaju oni i fotografiraju. Zanimljivo je kako imaju i selfie stalke sa savjetima uz pomoć kojih se posjetitelji mogu lakše fotografirati. -Cilj je da svakom gostu po-

Nastavak na sljedećoj stranici

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Dea Dragičević svetimo maksimalnu pažnju. Zapravo je to više kao vođena tura kroz muzej, jer naši djelatnici sugeriraju posjetiteljima na koji način najbolje ovjekovječiti njihove

trenutke provedene, kako u muzeju, tako i u Dubrovniku – ističe Monika Vodenac. Osim toga, otvoreni su i za nove ideje. -Ako posjetitelji dođu s no-

vim konceptom sobe, to ćemo uzeti u obzir i gledati što možemo realizirati. Ne garantiramo da će ove sobe svake godine ostati iste jer želimo prostor osvježavati novim idejama. Cilj nam je da što više ljudi predlaže nešto novo. Ove godine smo ovako krenuli, a iduće može biti skroz drugačije. Želimo se prilagođavati vremenima kakva dolaze, ako nešto bude interesantno to ćemo usvojiti - ističe Dea Dragičević. Djevojke imaju plan raditi sve do studenog te širiti po-

slovanje u vidu organizacije raznih evenata, proslava rođendana i zakupljivanja prostora muzeja. Sa svježom idejom i izvrsnom lokacijom, prilično je izvjesno kako će Muzej selfija i uspomena biti mjesto u Dubrovniku koje se ne zaobilazi. Prostor se otvara razigranošću i originalnom idejom s ciljem da ljubiteljima društvenih mreža ponudi zabavu i lijepu uspomenu. U skladu s tim, ovaj muzej će biti fantastično mjesto prilagođeno modernom vremenu.

Monika Vodenac

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

Je li i papa komunist?

lagdan Velike gospe proslavljen je diljem Hrvatske u miru i ljubavi, osim u Sinju, gdje ih je sve posvađao sinjski gradonačelnik Bulj. Prvo je radio zabavan igrokaz na Alki tražeći ukidanje epidemioloških mjera, ali još ga je više snervao gvardijan Franjevačkog samostana koji se usudio držati misu na kojoj je bio i Plenki. Pa se još ljubazno pozdravio i popričao s Plenkijem. Time je gvardijan, po Bulju, prevršio svaku mjeru. Na sve to odlučili su samostanski i crkveni velikodostojnici da neće biti procesije s ljubljenjem Gospine slike, kako je to uobičajeno, zbog mogućnosti zaraze, što je Bulja nagnalo na sumnju da je gvardijan komunist. Pa se sad udara po gvardijanu iz svih oružja, a ne piše se dobro ni ostalim franjevcima dok Bulj i njegovi „talibani“ rigaju svoju pravedničku vatru. Papa je neki dan ponovo zamolio sve da se cijepe i poštuju mjere kako bi se zaustavila pošast korone. Po Sinju se šuška kako Bulj ozbiljno razmatra i papu proglasiti komunistom. a to vrijeme pulmolog Srića kaže kako je, prema njegovim saznanjima, u dolini Neretve preko stotinu i pedeset zaraženih vražjom koronom, ali da nisu u statistici zbog nekih administrativnih zbrka s tom istom statistikom. Fin neki doktor pa neće u glavu, a kamoli po Šuvaru direktno onom koga ide, dakle, ‚popu pop, a bobu bob’! U čemu je problem s čudnom statistikom i buja li u Neretvi broj zaraženih? Primjer koji i sama znam

u malom mjestu na Neretvi daje Srići za pravo. Sin koji redovito obilazi svoje stare roditelje pozvao je hitnu jer mu je otac s teškim komorbiditetima u temperaturi, a majka kašlje već nekoliko dana. U istoj kući na katu živi drugi sin s obitelji koji također svakodnevno svraća roditeljima. Hitna dolazi i odvozi oca u bolnicu na Medarevo i kažu majci kako bi se trebala otići testirati i ostati u izolaciji. Sin koji ih je zvao, koji svakodnevno posjećuje roditelje ima drugu adresu pa njemu o testiranju i izolaciji nisu ništa rekli, iako je bio prisutan kod dolaska hitne, kao što se nisu raspitivali tko još živi u kući. Njihov doktor opće prakse nije smatrao potrebnim nikoga obavijestiti o ostalim ukućanima, a kamoli tražiti izolaciju i za njih. Sin koji je zvao hitnu samoinicijativno se stavio u izolaciju i otišao se testirati brzim testom koji je pokazao da je negativan. Kćer koja živi s njim dobila je koronu, po svemu sudeći, od njega pa je otišao na drugi test koji je pokazao da je pozitivan. Obitelj drugog brata nije se testirala, nije u izolaciji, iako kašlju i imaju blagu febru,a Bože moj neki ljetni virus. Svakodnevno idu na posao i vode normalan život. I to je slika stanja u Neretvi samo na jednom primjeru. Nema jasnog sustava stavljanja u izolaciju, razgovora s infektolozima ako im nije nitko prijavio bolest. A nije. Ni hitna, ni obiteljski liječnik. Pa je sve na vlastitoj odgovornosti. I kako već u nas biva, jedan brat je odgovoran, drugi nije, ali statistika o tome pojma nema. Kako će i znati ako net-

ko u lancu ne obavlja svoj posao. Doktor Srića potpuno je u pravu, ali eto, nije on taj koji donosi pravila kao ni taj koji treba popovati službama i sustavu koji je Stožer, Ministarstvo, Beroš ili netko već genijalan postavio. Posljedice će se ionako razmatrati tek na jesen kad prođe sezona. međuvremenu, sezona je pravi blagoslov. Turista negdje i više nego udarne 2019. Došli su kao infuzija, s koronom i više nego iscrpljenim turističkim radnicima i ugostiteljima. Neki su se odmah razbahatili pa digli cijene u nebo i/ili odredili za koliko para smijete sjest za stol. Ali, to je ipak manjina, ostali se ubijaju od posla i trude se i oko najzahtjevnijih gostiju, nadajući se njihovom ponovnom dolasku. Ljetuje i Vlada pa su se ministri rastrčali diljem Jadrana na kratki zasluženi odmor. Ali, ne lezi vraže, napalo nam ministra Marića jer ga je neko spadalo slikalo kako uživa na jahti. Pa sad mora objašnjavati na čijoj je jahti bio i je li to poklon u naravi koji ga čini više ili manje korumpiranim. Neće Marić izdati svog prijatelja koji ga je provozao, malo amo, malo tamo do raznih otoka, ali je, kako sam kaže, više bio na kopnu gdje je kao u Kinelovoj pjesmi gledao malenu barku, a vidio veliki brod. Ili možda obratno. Na kopnu je hodao i lizao sladoled, ali se žali što ga sa sladoledom nitko nije slikao, nego sad svi laprdaju o uživanciji na brodu. Baš teška nepravda! Čuvajte sebe i svoje jednako kao i svoje goste. Eto vas.

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

Održano predstavljanje romana „Vidi kako Lokrum pere zube“ Ivane Lovrić Jović

redstavljanje romana prvijenca znanstvenice i spisateljice Ivane Lovrić Jović „Vidi kako Lokrum pere zube“ održano je 14. kolovoza pred brojnom publikom u atriju palače Sponza, u sklopu popratnog programa 72. Dubrovačkih ljetnih igara, a povodom obilježavanja Godine čitanja u Republici Hrvatskoj. Uz autoricu, roman su predstavili Staša Aras, Luko Paljetak i Boris Njavro, dok je nekoliko glazbenih brojeva, na labinskoj cakavici, izvela istarska kantautorica Elis Lovrić. Roman „Vidi kako Lokrum pere zube“, objavljen prije svega nekoliko dana u nakladništvu izdavačke kuće Vuković & Runjić, Ivana Lovrić Jović pisati je počela 2017. godine pod radnim naslovom „Cvijeto i Antigona“, i to

Boris Njavro, Ivana Lovrić Jović, Luko Paljetak i Staša Aras kao autobiografsku fikciju, odnosno „roman o životu jedne obične žene koju predstavlja spisatelji-

ca“, kako je kazano na predstavljanju. Priča je to o djetetu, djevojčici, djevojci i ženi, majci, supru-

zi, kćeri i unuci, prijateljici, susjedi, radnici i građanki koje dijele jedno srce – Antigonino/Antičino.

O ženama, ženskosti i patrijarhatu govorilo se u Kabogi

njiževni razgovor s nagrađivanom spisateljicom Ivanom Bodrožić vodila je njena urednica i književna agentica Diana Matulić 17. kolovoza u ljetnikovcu Bunić-Kaboga u sklopu popratnog programa 72. Igara, a u suradnji sa zakladom Caboga Stiftung. Diana Matulić, vodeći razgovor i analizirajući posljednji roman Sinovi i kćeri autorice Ivane Bodrožić, fo-

kus je stavila na ženu i njenu poziciju u društvu i patrijarhalnom sustavu, koji uvjetuje zaključanost i nametnute predrasude. Patrijarhat je tamno srce ovog društva, rekla je spisateljica. No patrijarhat oduzima mnogo i muškarcima, čuli smo, pa tako ženskost u romanu nije atribut samo junakinja već se pripisuje svima koji nisu sposobni ispuniti taj mačo kod iz čega proizlazi da se ne dijelimo na muškarce i na žene, nego na pozicije moći i nemoći.

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

Pred brojnom publikom predstavljena nova knjiga Vedrana Benića

njiga „Trinaesti otok“ doajena hrvatskog novinarstva, autora i scenarista Vedrana Benića, predstavljena je 16. kolovoza pred brojnom publikom u ljetnom kinu Jadran u sklopu 72. Dubrovačkih ljetnih igara povodom obilježavanja Godine čitanja u RH. Uz autora Vedrana Benića, knjigu su predstavili Boris Njavro, predsjednik izdavača Društva dubrovačkih pisaca, te

Vinko Rožić, Boris Njavro i Vedran Benić Vinko Rožić, dizajner omota izdanja. Publika je mogla uživa-

ti i u prigodnim video projekcijama, poput javljanja dopisni-

ka Andrije Jarka s Trinaestog otoka, sklopljenih arhivskih video materijala Grada i okolice na pjesme „Field of Dreams“ i „Polanda Blues“ koje potpisuje osebujni glazbenik Nemo James. Vrhunac događanja bilo je prikazivanje posebne 13. epizode serije „Storije o neponovljivima“, koju je, u trajanju od 25 minuta, Vedran Benić sklopio samo za ovu prigodu od ranije snimljenih materijala koji se nisu našli u emitiranim epizodama „Storija“.

Crvenkapica, Vuk i Baka poveli najmlađe u šetnju Lokrumom

eatar Poco Loco s programom „bajka za van“ Crvenkapica, Vuk i Baka, poveo je ovog tjedna najmlađu festivalsku publiku u zabavnu interaktivnu šetnju otokom Lokrumom. Predstava se održava pod pokroviteljstvom zaklade Caboga Stiftung. Premijerno izveden lani u zagrebačkom parku Ribnjak, ovaj čudnovati kazališni događaj na otoku Lokrumu našao je idealno mjesto za odvesti najmlađu festivalsku publiku u veselu i duhovitu šetnju s likovima iz bajke Crvenkapica. Vuk, Baka i Crvenkapica, svatko na svoj način pričao je djeci svoj doživljaj dobro znane priče, a kada su se konačno susreli, morali su se dogovoriti što je prava istina.

Koncept i režiju predstave potpisali su Teatar Poco Loco, a tekst njegove članice-osnivačice Dunja Fajdić, Maja Katić i Zrinka Kušević. Za glazbu, tekst songa i dizajn zvuka pobrinuli su se Ivana Đu-

la i Luka Vrbanić dok je Dunja Vuković realizirala kostime. Violončelo svira Petar Đula Vrbanić, Ivan Biondić zadužen je za audio snimanja, Luka Duplančić za ilustracije i grafički dizajn. Pripovjedači i

glumci su Dunja Fajdić, Maja Katić, Zrinka Kušević, i Dean Krivačić. Program traje 40 minuta i namijenjen je djeci starijoj od pet godina zbog upotrebe slušalica tijekom predstave.

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

BISER DUBROVAČKOG AKVATORIJA

PROIZD – Tirkizni raj ned kojemu je priroda dala sv Najveći adut svakako je boja mora – tirkizna i prozirna, gotovo u pravilu puno ljepša okom gledana nego na fotografijama IVONA BUTJER MRATINOVIĆ IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

„J

o, da mi je sa gundulon proći, do Proizda veslajuć’ pomalo“, riječi su kojima je legendarni Oliver Dragojević opisao otočić na svega pola ure vožnje brodom od Vele Luke, a i sam je priznao da mu odmor nije odmor ako se ne okupa na Proizdu. Ima tu vjerojatno nešto lokal-patriotizma, ali na stranu i to da je Oliver bio Velolučanin – rijetki su oni koji će ostati ravnodušni prema tom malom, ali vrijednom otočiću. Vjerojatno je puno onih koji nisu čuli za Oliverovu veliku ljubav prema Proizdu, ali su sasvim sigurno čuli za taj mali, tirkizni raj čije plaže često slove za najljepše na Jadranu, barem prema ocjenama brojnih turističkih časopisa, ali i Hrvatske turističke zajednice koja ih je 2007. godine proglasila plažama godine. Najveći adut svakako je boja mora – tirkizna i prozirna, gotovo u pravilu puno ljepša okom

gledana nego na fotografijama. NEVJEROJATNO PLAVETNILO Priča o čistom i očaravajuće tirkiznom moru proširila se brzo i po svijetu, pa tako danas Proizd redovito privlači brojne domaće, ali i inozemne posjetitelje. Na mnogim drugim primjerima tvrdnja kako se radi o ljepoti koja oduzima dah običan je klišej, ali to za Proizd jednostavno ne vrijedi. Tako posjetitelji prilikom dolaska na plažu odmah vade

...

Priča o čistom i očaravajuće tirkiznom moru proširila se brzo i po svijetu, pa tako danas Proizd redovito privlači brojne domaće, ali i inozemne posjetitelje. Na mnogim drugim primjerima tvrdnja kako se radi o ljepoti koja oduzima dah običan je klišej, ali to za Proizd jednostavno ne vrijedi. Tako posjetitelji prilikom dolaska na plažu odmah vade kamere, mobitele i fotoaparate iz svojih ruksaka ne bi li ovjekovječili to plavetnilo. Je li ispalo kao u realnosti? Obično nije.

kamere, mobitele i fotoaparate iz svojih ruksaka ne bi li ovjekovječili to plavetnilo. Je li ispalo kao u realnosti? Obično nije. Pa ponavljaju fotografiju, fotografiraju se pored mora, u moru i zapravo su

iznimno oduševljeni. Ubrzo prizori kupača koji fotografiraju na plaži postaju dominantni, nakon čega uranjaju u nevjerojatno plavetnilo ili maskama istražuju podmorje sasvim opijeni ljepotom koja

Pozitivne misli ispisane na ulazu u šumu

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

daleko od Vele Luke ve, ali čovjek jako malo

Srednji bili bok ih preplavljuje. Svakako, vrijedi pogoditi posve ili barem djelomično sunčan dan jer pod jasnim danjim svjetlom tijekom jutra ili u rano poslijepodne očaravajuće plavetnilo još snažnije dolazi do izražaja, dok se za vrijeme oblačnog vremena ili u kasno poslijepodne teže postiže takav doživljaj.

de dva glavna pluta. Ubrzo nakon iskrcaja s broda posjetitelji se mogu susresti s putokazima, od kojih jedan pokazuje na Južni bili bok koji je zapravo plaža za naturiste te na Srednji bili bok, dok drugi put vodi prema plaži Veli bili bok. Na plaži Srednji bili bok tirkiznu boju mora je lakše doživjeti i ona je nešto izraženija. Idealna je to plaža STJENOVITO, ALI za društvo, parove i obitelji s NE OPASNO većom djecom s obzirom na Najpoznatije plaže Proizda to kako ima malu plažicu, a zovu se Bili Boci do kojih vo- ostalo čine stijene. Zbog toga

je ulazak u more nešto nezgodniji za najmlađe, ali ne i previše kompliciran jer se radi o glatkom kamenu na kojem se može ugodno sunčati i po njemu sigurno hodati. Plaža Veli bili bok također ima slične stijene, ali i nešto veću plažu zbog čega je pogodnija za obitelji s malom djecom, koje zapravo dominiraju tim kupalištem. Ima i onih koji dovedu svoje četveronožne ljubimce, dok se parovi većinom povlače na stijene, a na samom ulazu u plažu fotogra-

firaju se na ‚kissing spotu’ – mjestu za ljubljenje s pogledom na more zbog kojeg su i došli na otočić. SJEDI, DUBOKO UDAHNI I OSJETI ENERGIJU Do spomenutih plaža dolazi se stazama kroz otočku šumu duž koje su posta-

Nastavak na sljedećoj stranici

...

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

...

Do plaža se dolazi stazama kroz otočku šumu duž koje su postavljeni natpisi koji vas potiču na to da zaboravite na brige i probleme i da se prepustite okruženju i energiji koju možete osjetiti. Inače, 2018. godine staze su proglašene energetskim parkom te su duž istih postavljene prirodne klupe. „Sjedi, duboko udahni i osjeti energiju“, natpisi su koji se mogu naći na stablima iznad klupa

vljeni natpisi koji vas potiču na to da zaboravite na brige i probleme i da se prepustite okruženju i energiji koju možete osjetiti. Inače, 2018.

Mjesto za ljubljenje godine staze su proglašene energetskim parkom te su duž istih postavljene prirodne klupe. „Sjedi, duboko udahni i osjeti energiju“, natpisi su koji se mogu naći na stablima iznad klupa. Ako zaista sjednete i duboko udahnete te doživite mjesto na kojem se nalazite, čut ćete iznimno glasne cvrčke, osjetiti vjetar

Sjedi, duboko udahni...

kroz krošnje koje pružaju debeli hlad i miris mora koji se nadvio nad samim otokom. Dobrodošlica je također jednako maštovita. „Dobrodošli na mjesto pozitivne energije, iscjeljujući park otoka Proizda. Prošetajte kroz šest iscjeljujućih točaka koje nose benefite za vaše srce i krvni tlak – otpustite svoje brige, sve će ispasti dobro. Vaš živčani sustav otpušta negativne misli i uravnotežuje vaše emocije. Opustite svoja leđa i oslobodite se mišićne napetosti, duboko udahnite i ojačajte svoj duh. Brinite o svom tijelu, to je mjesto u kojem morate živjeti,“ natpis je koji stoji na ulazu energetskog parka. TIRKIZNO MORE, POZITIVNE PORUKE… I TO JE OTPRILIKE SVE I zaista, priroda je puno dala Proizdu. Uz tirkizno more, dala mu je nevjerojatne, ljudskom tijelu prijateljski nastrojene stijene, šumu, svježinu… A čovjek? Čovjek mu je dao drvene klupe i u drvu ispisane moti-

vacijske poruke koje bude pozitivne misli. I to je, otprilike to. Ma koliko lijepo, ipak je malo. Jer Oliverov raj s početka ovog teksta zapravo je prilično neuređen, kad se zažmiri na sve ono što prirodno ima. Po šumi se tako može naći smeća, jednako kao i na plažama. Na Velom bilom boku se tako mogu vidjeti istrunula drva, a sasušeno, žedno raslinje na otoku doslovno vapi za vodom. Staze koje vode do plaža prilično su neuređene što je prva šteta jer Proizd je uistinu puno od sebe dao i to je gotovo jedino što na otoku vrijedi. Možda je vrijeme da mu barem pola toga uzvrati čovjek jer ostaviti taj mediteranski raj toliko prepuštenom sebi gotovo je svetogrđe. Trebali bi to svakako na umu imati oni koji njime gospodare, ali i oni koji ga posjećuju jer tragovi smeća koje za sobom ostavljaju nisu nikakva rijetkost, kao ni da se otpad s brojnih brodica iskreće u more.

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

NE JEDITE SE NA ‚BARBU’ U MORNARSKOJ MAJICI S Proizda ne dolaze ni dobre vijesti za gurmane. Na pristaništu ovog malog nenaseljenog objekta nalazi se tek jedan ugostiteljski objekt koji na TripAdvisoru ne stoji najbolje i ima ocjenu 3,5. Dok ga jedni ocjenjuju solidnim, drugi, koji su u većini, smatraju da je pametnije ponijeti hranu sa sobom. Ekipa Dubrovačkog dnevnika nije jela na otoku pa je teško dati savjet, no ono što je sigurno jest da će vam, ako idete na plaže Proizda po najvećem suncu, sasvim sigurno dobro doći suncobran. Jer otok koji je kao stvoren za ljubitelje robinzonskog turizma, nudi puno ljepote, puno tirkiza, ali i puno sunca od kojeg se moguće skloniti tek u šumu

Veli bili bok

iznad plaža na kojima nema stabala. A kako najlakše doći do otočića? Tijekom jutra svakih uru vremena brodice iz Vele Luke voze prema Proizdu, a tijekom popodneva i predvečer vraćaju posjetitelje. Cijena povratne karte je 60-ak kuna. No, čini se kako ni sami vlasnici brodica nisu računali na toliki interes pa se lako može dogoditi da na putu prema Proizdu, umjesto na brodu na kojem su mjesta popunjena, završite na omanjoj brodici, skučeni među brojnim posjetiteljima, na kojima nikakve epidemiološke mjere ne postoje. Kako ćete na to gledati, ovisi vjerojatno o temperamentu. Za nekoga će to biti odraz nereda i nepoštovanja, i kao što je jedan put-

...

Staze koje vode do plaža prilično su neuređene što je prva šteta jer Proizd je uistinu puno od sebe dao i to je gotovo jedino što na otoku vrijedi. Možda je vrijeme da mu barem pola toga uzvrati čovjek jer ostaviti taj mediteranski raj toliko prepuštenom sebi gotovo je svetogrđe

nik izjavio – j*bo te pas, doš’a san brodon, vraćan se čamcem! A za neku drugu ekipu to je sav šarm jednog malog dalmatinskog mjesta u kojem nema preše ni nervoze, u kojem vlada fjaka, jer sve se stigne i sve se može. Pa dundo, ili možda bolje barba u mornarskoj majici, koji vozi brodicu i koji je valjda naučio voziti prije nego što je prohodao ne vidi neki razlog za ner-

vozu. Jer njegova mala brodica bolje vozi i ide brže od one veće, s kojom se došlo. Dok smo se nagurani vozili tom malom brodicom pomislili smo da je najbolje od svega to što je taj dundo na kraju bio u pravu jer je zaista velika šansa da ćete baš njome brže stići. A i ako je Oliver htio svojom ‚gundulon’ do Proizda, mala je brodica sasvim solidna.

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tradicija

OKUPILO SE VESELO DRUŠTVO U SUNSETA

Članovi grupe ‘Dubrovnik nek mreže zamijenili druženjem u NAKON 40-AK druženja, izleta i zabava, upisali su još jednu GORAN MRATINOVIĆ

radicionalno, peto dru ženje članova grupe ‘Du brovnik nekad’ održano je 13. kolovoza u restoranu

Kantenari na Sunset Beachu. Tom su se prilikom okupili prati telji grupe te su uživo razgovarali o nekom minulom, nostalgičnom vremenu, ali i mnogim drugim te mama. Prisutne je pozdravio or ganizator zabave i osnivač te ad ministrator grupe Ivo Batričević. Facebook grupa ‘Dubrovnik ne kad’ jedna je od najpopularnijih među Dubrovčanima, osnovana u cilju njegovanja dubrovačke bo gate povijesti i baštine. U grupu

je kroz godine postavljeno više od 40 tisuća slika te preko sto struč nih datoteka i isto toliko videozapi sa. Članovi grupe išli su na 40-ak druženja, izleta i zabava, a veče rašnje je jedno od njih koje je upri ličeno uz poštivanje svih važećih epidemioloških mjera.

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tradicija

kad’ društvene uživo

me o c l e W

www.sbd.hr Šetalište kralja Zvonimira 17, 20000 Dubrovnik

Studio Marcela Premium Hair & Make up ////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

HOTEL RIXOS PREMIUM

(10. kat)

Kontakt: 099 / 5258-154

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKONERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU ● U spomen na gospođu Mariju Tot, umijesto vijenaca 900.00 kn udruzi prilažu Mladenovi kolege i kolegice s posla ● U spomen na dragu nonu Katarinu Fiorović unuk Marko , Lina , Ivan i nevjesta Marica udruzi prilažu 500,00 kn Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiroračun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com DJEČJEM DOMU MASLINA DUBROVNIK DAROVALI SU: - Kolegice i kolege iz Hotela Croatia, u sjećanje na pokojnog Mata Šutala prilažu 1.710,00 kn; - Marica Radinković dar djeci Doma 100,00 kn. - U spomen na dragog direktora Iva Vilovića, njegov AOP prilaže 800,00 kn; - Ana Vuletić Sušić, dar djeci Doma 550,00 kn; - Oleg Valjalo, dar djeci Doma 250,00 kn; - Bajro Sarić, u spomen na dragog Ibrahima Sarića prilaže 300,00 kn; - Bajro Sarić, u spomen na poštovanog Saliha Alijagića prilaže 200,00 kn; - Rade i Silvija Ćoso, u spomen na našu pok. tetu Katu Malohodžić prilažu 300,00 kn; - Erna i Ivana, u spomen na dragoga Mišu, umjesto vijenca prilažu 400,00 kn; - Obitelj Davora Pokovića, u spomen na dragog prijatelja Žarka Ratkovića, umjesto vijenca prilaže 300,00 kn. In memoriam na dragu Karmen Mage i jedno divno, razigrano i bezbrižno djetinjstvo u Gradu. Počivala u miru, tvoj VIII.a. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiroračun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na fax:312 218 ili na mail: dom. maslina@outlook.com DVA SKALINA: U spomen na pok. Miha Pulitiku, umjesto cvijeća 250

Humanitarni prilozi

kuna prilaže obitelj Vezilić; Umjesto cvijeća za pok. Miha Pulitiku, 300 kuna prilažu Ivo i Neda Batina; U spomen na dragu tetu Lenu Vasković, umjesto cvijeća 400 kuna prilažu obitelji: Bratoš i Cetinić; U spomen na dragoga dunda Stojana Krmek, umjesto vijenca na grob, 300 kuna prilaže Ivica Krmek s obitelji; Umjesto cvijeća ocu našeg kolege Roberta Kralja, 400 kuna prilažu DJELATNICI DUBROVAČKIH KNJIŽNICA; U sjećanje na gospođu Lenu Vasković, 300 kuna prilažu Marina i Nikša Viđen; U spomen na pok. Anđelku Market , umjesto cvijeća, 200 kuna prilaže Marija Vicelić ;Ljerka Tikvica donacija 200 kuna; Niko Kuraica donacija 200 kuna; U spomen na pok. Katarinu Fiorović, obitelj Jurišić prilaže 500 kuna; U spomen na pok. Smiljana Puljića, brata naše kolegice Lidije Puljić-Brzić, umjesto vijenca 400 kuna prilažu kolegice iz žurnala JLH; U spomen na pok. Anu Matušić, umjesto vijenca 300 kuna prilažu stanari zgrade Josipa Pupačića 4; U spomen na pok. dunda Stojana Krmeka, umjesto vijenca 300 kuna prilaže obitelj Nikole Krmeka; U spomen na pok. Andriju Bobić, 200 kuna prilaže Ivica Čučka s obitelji; Umjesto cvijeća dragome prijatelju Đemu, 300 kuna prilaže Vicko Handabaka; Umjesto cvijeća dragome rođaku Stijepu, 300 kuna prilaže Vicko Handabaka; U spomen na drgog susjeda Pera Šoletića, umjesto cvijeća, stanari Andrije Hebranga 26 prilažu 700 kuna. Maja Sršen donacija 100 kuna; Dragana Filipović donacija 200 kuna; Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna; U spomen na pok. Toma Kralja, 200 kuna prilaže obitelj Ježić; Umjesto cvijeća za pok. Džemila dilberovića 610 kuna prilaže osoblje hotela Berkeley; U spomen na pok. oca kolegice Danice Čokljat, 400 kuna prilažu DJEČJI VRTIĆI DUBROVNIK; U spomen na pok. oca kolegice Nere Moravec, 400 kuna prilažu DJEČJI VRTIĆI DUBROVNIK; U spomen na pok. Nikolu Kokanova, 300 kuna prilaže obitelj Đura Marketa;

U sjećanje na dragog Zefa Wagnera , 300 kuna prilaže Maja Čerimagić s obitelji; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna; Obitelj petrović donacija 200 kuna; Ante Aerlić donacija 400 kuna; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama. IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr DOMUS CHRISTI U spomen na dragu prijateljicu keramičarku Karen Garmsen Fradl 300,00 kn prilažu Izeta, Lucija i Anamarija Venka i Edi Matijašević prilažu 200,00 kn u spomen na pok. Katarinu Fiorović, umjesto vijenca Mira i Niko Šare prilažu 200,00 kn u spomen na pok. Katarinu Fiorović, umjesto vijenca Obitelj Kmetović prilaže 400,00 kn u spomen na kuma Antuna Andrijaševića Ana i Ante Krmek prilažu 500,00 kn u spomen na pok. Stojana Krmek, umjesto vijenca U spomen na dragog Ksenijinog tatu gospara Danila Penavu, 200,00 kn prilaže obitelj Pervan - Frano Matušić prilaže 300,00 kn u spomen na pok. Ankicu Matušić, umjesto vijenca - Obitelj Vlaha Lise u spomen na pok. Žarka Ratković prilaže 100, 00 kn - Berta i obitelj u spomen na dragog prijatelja Žarka umjesto cvijeća prilažu 300,00 kn 4. Mare i Ivana Gozze u spomen na dragog Žarka, susjeda s Bunićeve poljane prilažu 200,00 kn Korisnici i radnici Doma zahvaljuju na poklonima! UDRUGA SLIJEPIH DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE Marojice Kaboge 10 Tel./fax.020/323-753 Email:udruga.slijepih.du@du.t-com.hr UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU: U spomen na Dragu Matuško umjesto vijenca 400,00 kn prilažu Marija i Pero Pulitika. Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ruja, Lara i Fran - ugodnije je poći van kad ugodna večer “zamijeni” vrući dan

Kristian i Karla - kad se i slučajno sretnu još je ljepši dan

Friederike, Paolo i Gioia - sretni su što je i na programu 72. dubrovačkog festivalskog ljeta na Lovrijencu bilo Hamleta

Marko i Arijana - u Rijeci žive i rade, ali su na svom i u Dubrovniku prelijepom

Željko, Hana, Tara, Melita i Sara - užitak je na Stradunu biti, osmijeh to kazuje i ne vara

Kad se nađu Slava i Slavica logično je da se u to ime popije i omiljena kavica

Antonio i Oliver dva su brata, rijetko ih se zajedno u objektiv “hvata”

Iris, Milan, Arya Sara i Liam Jack - u svoj Dubrovnik iz Irske na odmor rado dođu uvijek

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

Pedesetu obljetnicu mature su 7. kolovoza zajedno proslavili maturanti 4 a, b i d Gimnazije Dubrovnik, generacija 1970./71. Iva i Dunja - djevojke uživaju u radu i najdražem Gradu, to se ne skriva

Rade, Željko i Nedjeljko - prava je milina vidjeti skladne momke iz Šipčina

Paola, Sanja i Lole - sestre se s rodicom vidjeti i doručkovati vole

Vesna i Marko - u Dubrovnik uvijek žele doći žarko

Ida i Suzana - kćer i majka kulturna događanja ne gube iz vida ljetnih dana

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

RAINBOW WARRIOR (II) I RAINBOW WARRIOR (III)

GREENPEACEOVI dugini ratnici i u Dubrovniku su bili u akcijama zaštite tune i protiv plastike u moru Legendarni RAINBOW WARRIOR III u sklopu međunarodne turneje “Više Mediterana, manje plastike” na samom odlasku je ispred Grada, između dva pedesetmetarska jarbola izvjesio je natpis “No plastic” (“Ne Plastici”). ‚’Dana 10. srpnja 1985. godine odigrao se dramatični napad francuskih tajnih agenata na Greenpeaceov slavni brod

Rainbow Warrior (u hrvatskom prijevodu Dugin Ratnik). Brod je u tom trenutku bio usidren u novozelands-

koj luci u gradu Aucklandu. Greenpeaceovi aktivisti namjeravali su se brodom otisnuti prema francuskom atolu Mururoa, kako bi spriječili francuske nuklearne pokuse u Tihom oceanu. Francuske su ih vlasti odlučile onemogućiti i u tu su svrhu naredile potapanje broda. Napad je navodno odobrio i sam francuski predsjednik François Mitterrand. Akcija je povjerena tajnoj službi DGSE (franc. Di-

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

reenpeace je ekološka organizacija za očuvanje svjetskog okoliša koja ima svoje podružnice u 55 zemalja diljem svijeta sa sjedištem u Amsterdamu u Nizozemsko. RAINBOW WARRIOR (I) RAINBOW WARRIOR (I) nikada nije bio u Dubrovniku, ali je zbog jednog događaja punio medijske stranice diljem svijeta. Na internetskoj stranici Povijest.hr opisano je što se dogodilo.

RAINBOW WARRIOR (I) u luci Auckland, 10 srpnja 1985., nakon eksplozije mine koju su postavili francuski tajni agenti. Greenpeace je tužio francusku vladu i dobio spor, uz odštetu od preko 8 milijuna dolara.

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

RAINBOW WARRIOR (II) je uplovio u luku Gruž 16. studenog 2006. godine te se zadržao 11 dana.

rection Générale de la Sécurité Extérieure -glavna uprava za vanjsku sigurnost). Ta agencija, svojevrsna francuska CIA, organizirala je operaciju kodnog imena Satanique. Njeni agenti došli su pod lažnim imenima na Novi Zeland i prvo pod krinkom ekoloških aktivista posjetili brod snimivši stanje. Pod okriljem noći, postavili su dvije magnetne mine na trup broda. Cilj im je bio da prva mina samo ošteti brod kako bi se morali evakuirati ljudi s njega, a tek druga da ga kasnije uništi. I doista, u 23:38

eksplodirala je prva, slabija mina i napravila u trupu broda rupu veličine automobila. Evakuacija broda doista je započela, no ne kao što su tajni agenti očekivali. Naime, ljudi su otišli s broda, no fotograf Fernando Pereira neočekivano se vratio po svoju opremu. Još desetak ljudi vratilo se na brod da procijene štetu. Tada je u 23:45 eksplodirala veća mina. Fotograf je poginuo, a ostali su se uspjeli spasiti, premda je neke eksplozija bacila u vodu. Izbio je međunarodni skandal, a Greenpeace je tužio fran-

cusku vladu i dobio spor, uz odštetu od preko 8 milijuna dolara.’’ Dana 12. prosinca 1987. brod je potopljen u zaljevu Matauri na otocima Cavalli na Novom Zelandu kako bi poslužilo kao olupina za ronjenje i umjetni greben i za novi razvoj morskog života. Njegovi jarboli su skinuti i danas se nalaze u muzeju Dargaville u Novom Zelandu. RAINBOW WARRIOR (II) Nakon stradavanja njihovog prvog broda Greenpeace je

s dobivenim novcem od oštete nabavio polovni brod-jedrenjak KASHMIR koji je 1957. porinut u brodogradilištu Cochrane & Sons, Selby, United Kingdom za vlasnika Craig & Sons, Aberdeen, United Kingdom. Plovio je kao ribarica - koćarica za duboka mora. Preuređen je i pod imenom RAINBOW WARRIOR

Nastavak na sljedećoj stranici

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

ne završava u rezalištu brodova u Bangladešu.

RAINBOW WARRIOR (III), foto: Željko Tutnjević

(II) simbolično porinut u more u Hamburgu dana 10. srpnja 1989. točno na četvrtu godišnjicu stradavanja svoga prethodnika. Kao jedrenjak škuner dobio je tri nova jarbola, produljen je na 55,2 metra, a parni stroj mu je zamijenjen s dva dizel motora marke Deutz-MWM ukupne snage 1000 kilowata. Kapacitet broda bio je 30 putnika od kojih je 15 bilo stalnih članova posade koji su održavali brod, a ostali su sudionici kampanja i gosti. Prije dolaska u Sredozemlje, RAINBOW WARRIOR (II) je boravio u Novoj Gvineji gdje su se odvijale akcije spašavanja šuma, a prva naša luka mu je bila Split. Na putu prema Dubrovniku obišli su tunogojilište pokraj Bobovišća na Braču. RAINBOW WARRIOR

(II) je uplovio u luku Gruž 16. studenog 2006. godine te se zadržao 11 dana. Održano je niz konferencija Međunarodne komisije (ICCAT) za zaštitu atlantske plavorepe tune, a na konferencijama je bilo prisutno oko 500 delegata iz preko 50 zemalja svijeta. ICCAT je međunarodna organizacija odgovorna za reguliranje količine i načina izlova tune. Zbog prekomjernog i nekontroliranog lova, ova vrsta je postala jedna od najugroženijih u Sredozemnom moru. Tijekom posljednjih 20 godina populacija odrasle tune se smanjila za čak 80 posto. Ukupni ulov tune u Sredozemlju premašuje legalnu kvotu za više od 37 posto, te je trenutna situacija više nego alarmantna. Nevladine orga-

nizacije zahtijevaju da se zaštite područja mrijesta i rasta tune u Sredozemlju, produži sezonska zabrana lova tune, povećaju minimalne lovne veličine jedinki, vrše redovite i obvezne nezavisne kontrole tunolovaca i farmi tuna, vrši bolja kontrola utjecaja uzgajališta na podmorje te saniraju onečišćena područja. Zanimljivo je da su na konferenciji bili i novinari japanske televizije TV Asahi s oko 10 milijuna gledatelja. Dana 27. studenog je isplovio iz luke Gruž prema Cipru u neku novu akciju za očuvanje prirodnog naslijeđa planete Zemlje. Greenpeace u kolovozu 2011. prodaje brod nevladinoj organizaciji Friendship iz Bangladeša koji ga preuređuju u brod bolnicu. Na kraju brod 2018. godi-

RAINBOW WARRIOR (III) RAINBOW WARRIORA (III) je porinut u listopadu 2011. godine kao novogradnja u brodogradilištu Fr. Fassmer GmbH & Co. KG, Bremen u Njemačkoj, zamijenivši prethodni brod koji je bio dotrajao i koji je imao zastarjelu opremu. Ima 855 bruto tona, duljine je 61,34, širine 11,30, visine 54,25 i gaza 5,15 metara, s dva dizel-elektro motora od 1850 konjskih snaga i jedara ukupne površine do 1255 kvadratnih metara. RAINBOW WARRIORA (III) je u luku Rijeka uplovio 10. srpnja 2017. na 32. obljetnicu miniranja i potapanja prvog RAINBOW WARRIORA, a nakon toga je isplovio prema jadranskim otocima i Dubrovniku gdje je uplovio 15. srpnja 2017. Aktivisti Greenpeacea su na Mljetu izložili desetmetarske rekvizite kako bi zorno prikazali gdje najčešće završava plastika za jednokratnu upotrebu nakon što se poslije kratke upotrebe nađe u smeću. Baš toga dana u moru ispred poznate plaže Saplunara su plutale velike količina Albanskog smeća. U Dubrovniku se završila hrvatska etapa međunarodne turneje Greenpeaceovog broda koji je nakon

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Španjolske, Italije i Hrvatske kampanju nastavio u Grčkoj i Bugarskoj. Legendarni Greenpeaceov brod-jedrenjak RAINBOW WARRIOR III u sklopu međunarodne turneje “Više Mediterana, manje plastike” na samom odlasku je ispred Grada, između dva pedesetmetarska jarbola izvjesio je natpis “No plastic” (“Ne Plastici”). Time je završio svoju plovidbu Jadranom u borbi protiv plas-

tike za jednokratnu upotrebu (neke proizvode poput žličice za kavu ili štapića za uho koristimo doslovno nekoliko sekundi, a kad dospiju u more tamo ostaje stotinama godina. Čak 80 posto plastike u moru dolazi s kopna. Greenpeace je pozvao građane da potpišu peticiju protiv plastike za jednokratnu upotrebu te da pročitaju izvještaj „Sredozemlje zatrpano plastikom” koji pokazuje da je u sv-

jetskim razmjerima 60 do 80 posto morskog otpada plastika. Najezda plastike ubrzano pretvara naša mora u najveće odlagalište otpada na svijetu koje ugrožava morske životinje i dospijeva u hranidbeni lanac nakon što se plastika u moru usitni i pretvori u mikroplastiku. U Sredozemnom moru plastični ostaci pronađeni su u malim ribama, morskim pticama, morskim kornjačama i ki-

RAINBOW WARRIOR (II) ispred Grebena. ICCAT je međunarodna organizacija odgovorna za reguliranje količine i načina izlova tune. Zbog prekomjernog i nekontroliranog lova, ova vrsta je postala jedna od najugroženijih u Sredozemnom moru.

tovima. Znanstvenici procjenjuju da Mediteranom već sada pluta 1455 tona plastike, s prosječnom gustoćom od jednog komada na 4 kvadratna metra, čime se Sredozemlje svrstava među najugroženija morska područja. Brodom je zapovijedao kap. Peter Willcox koji je inače bio kapetan na sva tri Greenpeaceova broda o kojima je u ovom napisu bila riječ.

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

In memoriam

U SJEĆANJE

Napustio nas je Davor Erceg ‘’Njegove pjesme i izvedbe žive zauvijek’’

akon duge i teške bolesti u utorak, 17. kolovoza u 53 godini života napustio nas je jedan od najboljih dubrovačkih pjevača Davor Erceg. Vokal kultnog dubrovačkog heavy metal benda Crna udovica postao je osamdesetih godina, kada su snimili svoj album ‘’Sudbina’’. Njihova ‘’Obala tuge’’ obilježila je generacije. Nakon Crne udovice s prijateljem iz djetinjstva Gordanom Muratovićem, osnivačem Jinxa, snimio je solo album Rovinan. Od 2011. godine bio je vokal dubrovačkog benda Atlantida, s kojima je snimio album ‘’Premalo za san’’ koji je bio nominiran za pet Porina i otpjevao cijeli niz pjesama za pamćenje.

Davor Erceg (1968. – 2021.) ‘’S velikom tugom javljamo da nas je naš dragi prijatelj i dugogodišnji frontmen Atlantide Davor Erceg napustio. Iako fizički više nije prisutan, njegove pjesme i izvedbe zauvijek su žive. Lutaj pod oblacima, livadama, paš-

njacima... Sretan ti put druže naš’, objavili su članovi Atlantide na svom profilu, a prigodnim riječima oprostili su se i članovi Crne udovice. Veliku prazninu zbog tužne vijesti brojni Dubrovčani na društvenim mrežama

iskazali su dijeljenjem pjesama koje je otpjevao jedan od onih vokala čiji će se božanstveni glas slušati vječno. Posljednji ispraćaj održat će se u petak, 20. kolovoza u 18:00 sati na mjesnom groblju u Sustjepanu.

ALAVIJA NEKRETNINE d.o.o. TRAŽITE ILI PRODAJETE KUĆU ILI STAN? ALAVIJA NEKRETNINE - ZA ALAVIJA POSAO Adresa: Dr. Ante Starčevića 24, Dubrovnik, ATLANT CENTAR 1.kat Telefon: +385 98 288 254

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

SUKOB U NERETVI

Napao ga sjekirom i prijetio mu smrću Tupim dijelom sjekire dva puta ga je okrznuo po glavi nakon čega ga je oštećeni svladao i zadržao do dolaska policijskih službenika

rovedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Metković muškarac u dobi od 53 godine osumnjičen je za prijetnju i pokušaj nanošenja teških tjelesnih ozljeda 47-godišnjaku. Zbog prethodnih nesuglasica

osumnjičeni je u poslijepodnevnim satima u četvrtak, 12. kolovoza u Opuzenu sjekirom napao oštećenog prijeteći mu smrću. Tupim dijelom sjekire dva puta ga je okrznuo po glavi nakon čega ga je oštećeni svladao i zadržao do dolaska policijskih službenika. Liječničkim pregledom je ut-

vrđeno da je oštećeni zadobio lakše tjelesne ozljede, a 53-godišnjak je, nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, uz kaznenu prijavu doveden prit-

vorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, stoji u priopćenju policije.

SVE JE SKRIVIO 34-GODIŠNJAK?

Istraga otkrila uzrok požara na Mirinovu

ovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik 34-godišnjak se sumnjiči da je 5. kolovoza ove godine korištenjem agregata, na kojem je došlo do kvara zbog nepropisno izvedene električne instalacije, izazvao požar na spremniku goriva od 1000 litara koji se nalazio u njego-

vom kombi vozilu koje je u to vrijeme bilo parkirano na Mirinovu, izvijestili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Požar se proširio na još jedno osobno vozilo parkirano u blizini i pet usidrenih plovila koja su u potpunosti izgorjela. Ovim kaznenom djelom pričinjena je znatna materijalna šteta, ali srećom nitko nije ozlijeđen.

Foto: čitatelj

POŽAR SE PROŠIRIO na još jedno osobno vozilo parkirano u blizini i pet usidrenih plovila koja su u potpunosti izgorjela

Zbog sumnje da je poči- opće opasnom radnjom nio kazneno djelo „Do- ili sredstvom“ policija je vođenje u opasnost osumnjičenog kazne-

no prijavila nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika TEŠKO OZLIJEĐENA

MRTAV PIJAN ZA VOLANOM U ŽUPI

Turistkinju udario motocikl dok je pretrčavala put na Batali

prometnoj nesreći na Batali, kod skretanja za Lapadsku obalu, teško je ozlijeđena pješakinja koju je oborio moticikl.

Nesreća se dogodila 17. kolovoza oko 22 sata na neobilježenom pješačkom prijelazu gdje je 32-godišnja strankinja pretrčavala ulicu. Na nju je naletio

21-godišnji vozač motocikla iz Dubrovnika. Ona je zadobila teže tjelesne ozljede, neopasne po život, dok je on nešto lakše ozlijeđen.

Vozio s preko dva promila u krvi, nije imao svjetla, a ni vozačku

ozač je isključen iz prometa i zadržan u prostorijama policije do otriježnjenja te je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 10.800,00 kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja stranom vozačkom dozvolom na teritoriju RH svim motornim vozilima. Najveća koncentracija al-

kohola od 2,34 g/kg izmjerena je u večernjim satima, 10. kolovoza, 47-godišnjaku koji je s osobnim vozilom BiH nacionalnih oznaka zaustavljen prilikom prometne kontrole na državnoj cesti D-8 u mjestu Soline. Tijekom vožnje vozač nije imao uključena noćna svjetla na vozilu, a također je utvrđeno da kod sebe nema vozačku dozvolu.

NESREĆA NA MLJETU

Josip Wagner smrtno stradao nakon što je s vozilom završio u moru Wagner je bio kapetan broda ‚Aurora’ koji je potonuo 6. svibnja 1992. godine uz samu grušku obalu

osip Wagner, kapetan broda Aurora koji je potonuo nakon sudara s brodom Ilirija u najvećoj hrvatskoj pomorskoj nesreći u novijoj povijesti, smrtno je stradao 13. kolovoza u Prožurskoj luci na Mljetu. Kako su izvijestili iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, ujutro oko 6 sati, na otoku Mljetu došlo je do slijetanja osobnog vozila u more. U ovom događaju, smrtno je stradao 79-godišnji hrvatski državljanin, dok njegova 78- godišnja suputnica, nije ozlijeđena. Wagner je bio kapetan broda ‚Aurora’ koji je potonuo 6. svib-

nja 1992. godine uz samu grušku obalu. Tom prilikom su smrtno stradala desetorica putnika, među kojima je bilo troje male djece. Jadrolinijin trajekt „Ilirija“ koji je dolazio iz Rijeke uplovljavao je u luku. Iz tadašnjeg okupiranog Cavtata, Atlasovom „Aurorom“ u Dubrovnik je putovalo 96 putnika i članova posade. Nakon sudara Aurora je potonula u samo nekoliko minuta. U pomoć unesrećenima priskočili su posada i putnici broda ‚Ilirija’, pripadnici Hrvatske ratne mornarice, bolničko osoblje i mnogobrojni građani koji su se u tom trenutku našli u blizini mjesta događaja.

Kako je kazala Luce Popović, preživjela s ‚Aurore’, kapetan

broda Wagner posljednji je napustio brod koji je tonuo.

BROJ 1 PIZZERIA U GRADU.

I IL EN IJ OC TI OS G

POSEBNE PONUDE: UTORKOM: #TripleTuesday Za dvije naručene pizze, treća gratis, po vašem izboru PETKOM: #JumboFriday Za svaku naručenu jumbo pizzu, jedna standardna gratis, po izboru NEDJELJOM: #SundayMeating Za dva naručena jela s roštilja, treće gratis, po izboru. Narudžbe i dostava na: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

UMJETNIK SA SLIKE JE I ...

GRAD NA U[]U RIJEKE CETINE

PRAOTAC DORANA

UMJETNIK SA SLIKE

METAR

]ILIBAR

STARI GRAD U APULIJI

INICIJALI GLUMICE ROZIN

GODI[NJE DOBA

NA IDEJNI NA^IN

PI]E OD GRO@\A (umanj.)

KARIKATURIST REISINGER

GR^KI PLES

VRSTA TKANINE

PODRUGLJIVOST VJERODAJNICA

OMOTA^

PRIJATAN ZRAK MU[. PJEV. GLAS (mn.) ORU@ANI SUKOB

SPISATELJICA BULJAN

OSNOVNA [KOLA

EUR. UNIV. OF TIRANA

SLIKARICA, NASTA

TRGOVA^. DRU[TVO

TRIGONOM. FUNKCIJA

VATERPOLO SAVEZ

NJEGOV GRAD PJEVA^ICA UKRADEN

APARAT REPUBLIKA

PRELA@ENJE JEZIKOM

SORTA

VOLUMEN ULTRAKRAT. VALOVI

NJEGOVA UMJETNOST

ZEC IZ CRTI]A

KINEMATOGRAF

ZBROJ

PRONALAZAK

ERBIJ

BLAGAJNA

DIO SKELETA

SJEVER

MALTA

1. I 20. SLOVO ABECEDE

IDEOLOGIJA KOJA ISTI^E ZNANOST

DOMA]A @IVOTINJA

SPILJSKI ^OVJEK

KOJI JE IZA ^ETVRTOG

GRA\EVINSKI RADNICI

SNOVI R. ].

ENERGIJA

STAROGR^. SOFIST I PJESNIK

MU[KO IME, TEODOR

LISICA

GRADITELJ, ENGLESKI GLAZBENIK, ELEKTRON GRA\EVIJOHNNY NAR

LEGURA BAKRA I KOSITRA

VALIJA ZEMLJI[NA BOSAN. MJERA VILAJETA, OSMAN

MJERA ZA POVR[INU U SAD ISTOK NOVO MESTO

UVE]ANICA

TRKA^ BOLDON ROMAN M. GORKOG

VALUTA EUROPSKE UNIJE

GLUMICA ER@I[NIK

LUKA U AL@IRU

^AMOTINJE VRATAR

NEKADA[NJI SKISKAKA^, BOGDAN

NATIONAL INFORMAT. CENTRE

KORBA^ BELGIJA

DRUGI, OSTALI VRSTA SPORTSKOG ^AMCA

POTPUNA ANESTEZIJA

DIO UNCE NEON

LANTAN ZVIJE@\E SJEVERNOG NEBA

1. I 4. SLOVO ABECEDE

VOLT

URUGVAJ NAKANE, NAMJERE

RJE[ENJE - podsmje{ljivost, omot, akreditiv, Mirjana, tenori, O[, EUT, Rojc, TD, R, sprava, Neda, slikarstvo, UKV, kono, zbi, izum, Er, S, kasa, kost, anj, M, ovca, peti, sni, E, r}, lija, Teo, aker, augmentativ, NM, Nela, euro, Mati, Nor~i~, portir, B, dram, narkoza, ini, Mali Lav, a~, ~etverac, naumi.

petkom

AUTO - MOTO ll Hyundai acent 1,4, gl, 2000god , 220

000km,registriran do 10/2021. Prodajem i kupujem auto srednje klase oko 10 g starosti.Mob:091 61 43946 ll Prodajem BMW e.46 2000g benzin plin

16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792.

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi ll Prodajem osobni automobil FIAT CRO-

MA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611 ll Prodajem skuter Yamaha Neos 50

kubika. Kvar motora. 1300 kn. Kontakt: 099 688 0160

IZNAJMLJIVANJE

ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god,

110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829 ll Prodajem Citroen Berlingo 1.9 d ,

2004.g. u neispravnom stanju za djelove. Auto se nalazi na otoku Šipanu. Cijena po dogovoru. Kontakt mobitel 098 608 659. ll Prodajem Mercedes-Benz. 1992

godina. 1.8 cc benzin. Ispravan. Mob:098643703

ll Prodaje se Gillera Runner motor. 1998

godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. Mob:098285038 Prodaje se Audi TT 3,2 V automatik. 2004 godište. Benzin. 290000 km.Mob:0981772088

ll Prodajem VW Golf IV. 2003 godina. 1.6

benzin. Registriran do 05/2022. Servisiran redovito. Cijena 12000 kn. Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672 ll Prodajem octavija combi 1,6 tdi 2012 g

izvanredno očuvan . Mob : 098618999.

ll Seat Ibiza 2002g, registriran do 4/22,

benzinac, odlicna klima. Malo vozen, 139 000km. Sasvim novi akumulator. Neostecen, drugi vlasnik. 12000 kn. Mob:098703069 ll Prodajem skuter Piaggo NRG 50,

2003. god. Cijena 2.600 kuna.Mob: 098 345 606 ll Prodajem kamion sandučar NISSAN

CARSAR, god. proizvodnje 2007. s prijeđenih 200.000 km, 150 KS, Diesel, ispravan i registriran - u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 50.000 kn . Tel 098/344-611

ll Iznamljujem stan u Lapadu (Solitu-

do) na duže vrijeme. Više informacija na 0981936434. ll Iznajmljujem potpuno opremljen dvo-

sobni stan na duže vrijeme.Mob:091 898 4814. ll Izdajem stan u Gružu, 35 m2,

za dvije ženske osobe.098 9177406 ll Iznajmljuje se poslovni prostor 43 m2 u

prizemlju trgovačko-poslovnog centra Mercante (kraj mesnice i trgovine boja i lakova, preko puta glavne pošte). Ima pristup za osobe u kolicima, sanitarni čvor i izlog s 3 strane u staklu. Ispred prostora je moguć zakup parkinga za kupce, kao i najam parkirnog mjesta unutar garaže. Informacije na broj 098/244-144 svakim danom poslije 14 sati. ll IZNAJMLJUJEM MANJI STAN na

duže vrijeme, Šipčine za jednoga ili dva mladića. Kontakt: 020 419 574 ll Iznajmljujem manju garsonijeru jednoj

zaposlenoj osobi na dulje vrijeme. 020 419 718

PLOVILA ll Jedrilica Val 35, 1991. godište.

Motor Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker. Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 674 378. ll Prodajem brodsku kopču. ZF

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna. MOB:098285038

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 +

garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije

sobe+DB, 129.900 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,219.960 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže

68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zeml-

jište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ll Hitno se prodaje trosobni stan,70 m2

(etaža dvojne stambene kuće) sa okućnicom 54 m2(moguća gradnja parkinga),pod magistralom sa pogledom na stari grad. Cijena 220.000 eura. Mob:091 583 4481 ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Sve informacije na 098244682 ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici, 60

kvadrata. Mob. 0917398573

ll Prodaje se stan u Gružu, dvosobni,

moguće preuređenje u trosobni, drugi neboder, 6.kat, 50m2 130 000 eura, opremljen za stanovanje. Kontakt:098 9128087 ll Kupujem stan u Lapadu cca 35-40 m2

, novogradnja ili renovirani. 098 9128087

petkom

• BROJ 62 • 20. kolovoza 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

ALAVIJA NEKRETNINE d.o.o. TRAŽITE ILI PRODAJETE KUĆU ILI STAN? ALAVIJA NEKRETNINE - ZA ALAVIJA POSAO Adresa: Dr. Ante Starčevića 24, Dubrovnik, ATLANT CENTAR 1.kat Telefon: +385 98 288 254

ll Stan u Gružu s parkirnim mjestom

- DUGOROČNI NAJAM, 42 m2, spavaća soba + dnevni boravak, upravo kompletno renoviran i vrlo moderno namješten, opremljen novim uređajima, u stambenoj zgradi, mirna i osunčana lokacija, blizu centra. Cijena: 3.000,00 kn/mj. Angelus nekretnine, Vukovarska 17. Mob: 098 676 009 ll Građevinsko zemljište Duba Stons-

ka - HITNA PRODAJA - SNIŽENO, 1.470 m2, tri parcele u građevinskoj zoni na cca 120 m udaljene od plaže i ribarske lučice. Cijena: 92.000,00 €. Lokacijska informacija. Mogućnost dogovora za kupnju dvije parcele. Angelus nekretnine, Vukovarska 17. Mob: 098 676 009 ll Stan na prodaju 37m2 netto aktivne

površine. Renoviran 2019 godine. 50 metara od parka Gradac, na Kolorini. Vlasništvo1/1. Mob: 0981957985 ili 0992413695

PRODAJA RAZNO Prodajem Skip Hop – didaktički centar. Stolčić nudi mnoge zabavne funkcije u tri faze. Kroz 25+ različitih funkcija djeca uče razvijati svoje sposobnosti. Korišten svega 10 dana. Informacije na mob 0919374727. ( viber ) ll Prodajem 2 nova baluna, 2 nova pa-

rangala, 220 kn. Kontakt: 099 688 0160

Prodajem više stolova s klupama, puno drvo. Kontakt: 099 688 0160 ll Prodajem vršu. Cijena 500 kuna.

Mob:098285038

ll Prodajem polovnu mašinu za pranje

posuđa.Cijena:500kn Mob:0958090993

ll Najcijenjeniji med u Europi , medljiko-

vac, sumski med od bora i jele prodajem Mob:0916143946

ll Prodajem električne klavijature-orgul-

je Yamaha 5 oktava u odličnom stanju-kao nove.1000 kn. Mob: 091 3245550 ll Kupujem udzbenike za četvrti razred

Pomorske i treči razred Brodostrojarske škole. Mob.0992282587

ll Prodaje se dječja soba: dva kreveta

na kat s dvije ladice ispod njih, jedan dvokrilni ormar i radni stol s policama za knjige. Očuvano i kvalitetno (proizvodnja Alples, boja drva). Cijena po dogovoru. 419-018. ll Zbog odlaska u mirovinu, prodajem

vrlo povoljno opremu bravarske radionice (strojeve i alate) Mob: 098/344-611. ll Prodajem dvije stare ručno klesane

kamenice od ulja (žare).Dim 60×60 cm. Cijena za obadvije 4000 eura,nije fiksno. Mob.099 691 6245

ll Prodaje se šator za dvije osobe vrlo

povoljno. Kontakt: 099 8571306 Prodavam med i maslinovo ulje. Kontakt 020 426 049, 091 9366 481 ll Prodajem.1.Ves masina Gorenje u

dobrom stanju.2 Boca plinska veca za restorane.3 Staklena vitrina izloznena za hladna jela.4.Felge 16.cola. zicane sa gumama za Bwe.e.46.5.Prozori na kipu dimenzija 80x120 .dva komada. 6.0rbitrek novi .7 Parna pegla za kosu skoro nova MOB:0955106792

ll Prodajem dvije pokretne klime marke

Vivax 500 kuna svaka Telefon 099 653 6405

ll Prodajem električne klavijature-orgulje

Yamaha, 5 oktava u odličnom stanju-kao nove.1000 kn. Telefon 091 3245550

ll Prodajem dvije visoke djecije stolice

IKEA «Antilop» Cijena 80 km po komadu. Adressa Mohovo 10A Zaton Mali. Tel 004797073244

USLUGE RAZNO Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakasti zavjesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica. __________________________________ llTim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije...Kontakt: 098 765 460 ________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku, klupice...Mob: 091 7285208 ________________________________ ll Uredujem vrtove,đardine,okucnice kosnja trave i slicno. Mob:0916143946 ll

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 16.8. do 22.8.2021. KOD ZVONIKA” od 23.8. do 29.7.2021.

PREMINULI NIKOLA KOKANOV (1947) Č.S. MARIJA RUNJE (1939) MARIJA BOBIĆ (1968) CVIJETA MILOSLAVIĆ (1931) JOSIP WAGNER (1942) MARIJA IVANKOVIĆ (1935) MARIJA KRALJ (1939) IVKA MATIĆ (1943) IVANKA PETROVIĆ (1932) BOŽICA PALAMETA (1944) NEDŽIBA MEHIĆ (1956) MATO OBLIZALO (1940) DRAGO HERCEG (1934) DRAGE MATUŠKO (1936)