Dubrovački dnevnik petkom br. 61

petkom Sretan vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja Srijeda, 4. kolovoza

Godina 2, broj 61, 2021.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

KONOBAR AHMET ČUSTOVIĆ TRULI Zeta Jones se smijala kad je Michaela Douglasa zafrkavao zbog bijelih čarapa

DIRLJIVA ISPOVIJEST Pero Matana, Dubrovčanin kojemu je zbog korone život visio o koncu: „Danas slavim dva rođendana!“

AKTUALNO

INTERVJU

LJUDI MEĐU NAMA

OPORAVAK

KOLOVOZ

Idući broj izlazi u petak, 20. kolovoza

GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

APEL S ELAFITA ‚’Dajte nam novi brod, Postira je lani bila u takvoj situaciji da se mogla dogoditi katastrofa’’

SLIJEDI PREUSTROJ ROŠADE

Tko odlazi, a tko dolazi u gradsku upravu ll

ZAPOČEO NA RAZINI

72 POSTO

REKORDNE 2019. GODINE

ll Krajem rujna trebalo

bi doći do reorganizacije gradske uprave.

Stranica 10

IDE POMALO

Dubrovačko – neretvanska županija u cijepljenu prestigla ostale dalmatinske i hrvatski prosjek ll

ll „Nešto malo više pre-

ko 50 posto građana cijepljeno je prvom dozom...”

Stranica 11

DUBROVNIK BY ŽELJKO TUTNJEVIĆ ZA DUBROVAČKI DNEVNIK

ll

Stranica 34

2

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

www.dubrovackidnevnik.hr

GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić, Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

LUCIJA KOMAIĆ GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Sljedeća dva tjedna konačno donose optimizam

S

rpanjska rupa popularni je termin u hrvatskom, ali i dubrovačkom turizmu iz vremena od prije korone. To je inače bilo ono kratkotrajno razdoblje u kojem su hotelijeri, iznajmljivači, taksisti, vodiči, ugostitelji i svi koji žive od turizma bili nervozni jer su priželjkivali rekordne brojke. A one su uglavnom stizale nešto malo kasnije, nakon dva tjedna, u tradicionalno rekordnom kolovozu. A kad se samo prisjetimo što je sve spadalo u tu rupu i zašto se ona tako nazivala stvari postaju totalno smiješne iz današnje perspektive. Onih par praznih soba u hotelima ili ona dva dana praznog apartmana i slično. Bile su to brutalne brojke, za kojima svi danas žale, a posljednjih godinu i pol dana vjerojatno su se više puta zapitali zašto su tada uopće kukali. Ovogodišnji srpanj prvi je postpandemijski mjesec koji je nekako zamirisao na kraj agonije. Sve prije njega bila je rupa pa je njegov uspjeh zato još značajniji.

R

ano je za slavlje, sljedeća dva tjedna teško da će još neko vrijeme prestati biti ključna, ali vratio se život, prevladao optimizam, turizam je tu. Prvi put ni same brojke zaraženih nisu baš tolika strepnja. Polovica stanovništva je procijepljena. U dnevnim statistikama tu i tamo dođe podatak i o kojem pozitivnom turistu, ali sve je to u odnosu na toliki broj posjetitelja zanemarivo.

Epidemija zasad nije eskalirala, a kako su neki prognozirali da hoće već do kraja srpnja. Naravno, ne treba se previše veseliti, jer se sve može brzo promijeniti, ali neki čudni trendovi bude optimizam. Sve je tako nepredvidivo. U lipnju su dubrovački apartmani i restorani bili prazni. Bez Britanaca to nije bila sezona vrijedna spomena. S nevjericom su dočekivane odluke premijera Borisa Johnsona o produljenju mjera u toj zemlji. Nakon toga sumnja što uopće donosi taj 19. srpnja u kojem je Velika Britanija naprasno otvorila sve. Unatoč velikom broju zaraženih i delta soju koji je harao nemilo.

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

E

, tada su krenule pesimistične prognoze kako će turistička sezona završiti do kolovoza. Bez Britanaca, ali i još brže s njima. Po uzoru na Portugal, ali i druge mediteranske zemlje kojima su Britanci u tom trenutku znatno pogoršali epidemiološku situaciju. I danas sve te mediteranske zemlje stoje znatno lošije od nas, koji se još držimo. Kao što vidimo, ta se predviđanja o naprasnom kraju sezone do kraja srpnja srećom nisu ostvarila. Osim što Britanci, među kojima unatoč visokoj procijepljenost hara delta soj, nakon otvaranja nisu napravili kaos u drugim zemljama, taj se kaos nije dogodio ni u njih doma. Od trenutka otvaranja brojke zaraženih u Velikoj Britaniji, suprotno svakoj logici i očekivanjima, počele su padati. Čini se kako je ovaj čudni društveni eksperiment zasad uspio. Na suprotnim stranama zagovaratelja ovakvog pristupa su pesmisti koji tvrde kako je četvrti val već počeo, kako je neizbježan i kako ćemo vrlo brzo završiti u ponovnom zatvaranju. Srećom, takve stavove zasad ne zastupa i naš državni vrh.

Ć

akulanja o modelima, scenarijima, mjerama i cjepivu toliko su više dosadila. Svima je preko glave straha, pravila, zatvaranja i zabrana. Prisila i pametovanja svih i svakoga bez suvislog zaključka. Ni nakon nešto manje od dvije godine još uvijek nema konsenzusa među državama, ni među znanstvenicima, koji je najbolji model borbe protiv ovog virusa koji je paralizirao svijet. Zatvoriti se ili otvoriti. Čak i teorije oko kojih se svi načelno slažu uskoro dobivaju svoje varijacije. Visoka procijepljenost je dobra, ali ni s njom se ne zaustavlja širenje nošeno delta sojem. Nezahvalno je donositi zaključke, ali u ovom trenutku čini se kao da je u Hrvatskoj pogođen omjer otvorenosti i zatvaranja. Koncerti, festivali, glazba i ples nedostaju. Bez njih kao da nije ljeto. Ali, sezona je tu, nije sve potonulo. Nužno je vratiti optimizam, gledati u svemu vedriju stranu. Tražiti sreću u malim pokazateljima oporavka. sljedeća dva tjedna i dalje su ključna. Tada će biti jasnije jesu li bili u pravu katastrofičari koji su tvrdili kako će nam sezona trajati do Velike Gospe.

A

3

Iza toga, pomalo će se bližiti jesen pa će biti jasnije je li bila u pravu Alemka Markotić sa svojim morbidnim najavama kako ćemo opet puniti groblja. Ili su u pravu možda Nenad Bakić i Gordan Lauc sa svojim zastupanjem realnijeg pristupa pandemiji koja polako jenjava svojim prirodnim tijekom, procijepljenošću i visokom prokuženosti stanovništva. U iščekivanju novog vala, nove jeseni, možda i nove depresije, treba najprije uživati u sadašnjem trenutku. Na ulicama mnoštvo ljudi, šarenilo jezika.

Kao nekad. Svi nešto rade. Rezervacije hotela, apartmana, auta, brodova i izleta gore po kojoj god cijeni treba. Hrvatskoj uvijek svane kad se ostatku Mediterana smrkne. Ne treba se veseliti tuđoj nesreći, ali treba tražiti svoju u malim stvarima.Ako jednog dana kad sve ovo prođe opet budemo kukali o srpanjskim rupama, bit će to znak da ništa nismo naučili. Uvijek može gore, ali sad je dobro. Zaista, trenutno ima razloga za optimizam i sreću.

P.S. Sljedeća dva tjedna ključna su svima pa i redakciji Dubrovačkog dnevnika za mali predah. Pozdrav do 20. kolovoza!

4

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

SRPANJ PROŠAO IZVRSNO

TURIZAM SE OPORAVL na razini 72 posto reko

Ako epidemiološka situacija ostane pod kontrolom konačno bi turistički rezultati mogli donijeti optimizam AIDA ČAKIĆ GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

K

ilometarske kolone i čekanja na graničnim prijelazima nisu nešto zbog čega smo najsretniji. No, pojačan promet na cestama u smjeru mora i obrnuto prošli vikend je značio da se turizam oporavlja. Osim toga, Zračna luka Dubrovnik je u srpnju 2021. bila povezana s oko 50 međunarodnih destinacija prema kojima je prometovalo oko 40 avio prijevoznika.

Tako je u Hrvatskoj je u srpnju 2021. godine ostvareno 3,7 milijuna dolazaka i 25 milijuna noćenja, odnosno 47 posto više dolazaka i 33 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine. U srpnju ove godine na razini cijele Države ostvareno je 80 posto dolazaka i 81 posto noćenja ostvarenih u srpnju 2019. godine.

Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (6,7 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (4,7 milijuna) i Primorsko-goranskoj županiji (4,7 milijuna). Zatim slijede Zadarska (4,3 milijuna noćenja) i Šibensko-kninska (1,9 milijuna).

ŽUPANIJA PORASLA ZA 90 POSTO U ODNOSU NA PROŠLU GODINU Dubrovačko-neretvanska županija je ostvarila manje noćenja, najviše zahvaljujući tome što predsezone nije bilo, odnosno njih milijun i pol, ali što čini 65 posto

više noćenja nego u istom periodu 2020. godine. Tijekom srpnja ove godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 254.717 dolazaka.

Uspoređujući rezultate s prošlom godinom porast u županiji je čak 90 posto što zvuči jako dobro.

Od početka godine do kraja srpnja ostvareno je 393.415 dolazaka i 2.070.799 noćenja. U usporedbi s istim periodom 2020. godine ostvareno je 60 posto više

U Dubrovniku je u srpnju ostvareno 53 posto prometa od rekordne 2019. godine

noćenja. U usporedbi s 2019. godinom u srpnju je ostvareno 69 posto noćenja 2019. godine, a od početka godine do kraja srpnja 43 posto noćenja ostvarenih u rekordnoj 2019. godini.

DUBROVNIK NA 53 POSTO OD REKORDNE GODINE Prema podatcima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je u srpnju 2021. ostvareno 115 323 dolazaka i 422 679 noćenja, odnosno 152 posto više dolazaka i 131 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine. Treba podsjeti-

...

Početkom tjedna u Dubrovniku su boravila 18 804 turista, njih najviše iz Francuske, zatim Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, SAD-a, Hrvatske, Poljske, Rusije, Nizozemske, BiH i Ukrajine.

Trenutni turistički s početka kolovoza je na 72 posto ostvarenja u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019. godine.

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

5

LJA! Kolovoz započeo ordne 2019. godine ...

Najviše noćenja u Dubrovačkoneretvanskoj županiji ostvarili su gosti iz Poljske, Slovenije, Hrvatske, Njemačke, Bosne i Hercegovine i Češke. Najviše gostiju koji su u Dubrovniku boravili tijekom srpnja bilo je iz SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Poljske, Rusije, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske, Ukrajine i Austrije.

ti kako je porast značajan zbog toga što je prošle godine kao aviodestinacija Dubrovnik bio najviše pogođen zbog krize u zračnom prometu. U odnosu na rekordnu 2019. godinu, u srpnju je ostvareno 50 posto turističkog prometa u dolascima te 53 posto turističkog prometa u noćenjima. Turistički promet početkom kolovoškog tjedna je bio na 72 posto ostvarenja u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019. godine.

Predsjednica ŽK Dubrovnik Ni-

Noćni život grada svakim danom sve je bogatiji

kolina Trojić smatra kako je dubrovačko gospodarstvo daleko od starog sjaja kakav je bio zabilježen prije dvije godine. Ona podsjeća na iznimno slabe fizičke pokazatelje u broju dolazaka i noćenja u prvih šest mjeseci zbog zatvaranja svih ekonomija. Predsezone nije bilo. Sve to, dodaje Trojić, pratili su i financijski pokazatelji pa su tako svi sektori imali vrijednost fiskaliziranih računa upola manju nego 2019.

- Sve i da kolovoz bude na razini srpnja teško je stići polugodišnje zaostatke. Uz to kontinuirana strepnja od novog lockdowna

zbog četvrtog vala nisu previše optimistični faktori - smatra Trojić te dodaje kako je ova sezona ipak znatno bolja od prethodne.

Trojić ističe kako Dubrovnik u odnosu na prošlu godinu ima 61 posto više dolazaka i 78 posto više noćenja.

TURISTIČKO TRŽIŠTE JE OTVORENIJE I FLEKSIBILNIJE - Nemojmo se zavaravati tim brojkama. Prošle godine smo stalno slušali preporuke ‚ostanite doma’, dok ove godine toga nije bilo. Ove godine su neke dru-

ge prepreke, ali je turističko tržište u globalu puno otvorenije i fleksibilnije. Mogućnost cijepljenja je donijela dozu sigurnosti i veće opuštenosti - ističe predsjednica Županijske komore Dubrovnik i dodaje kako brojke nisu za preveliko slavlje, ali važno je da se kreće na bolje.

Komentirala je i nešto lošije brojke u Dubrovniku i Konavlima koji su za razliku od ostatka županije

Nastavak na sljedećoj stranici

6

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

...

Prema vrsti smještaja u srpnju u Gradu Dubrovniku je u hotelima ostvareno 49 538 dolazaka i 177 408 noćenja te u privatnom smještaju 51 127 dolazaka i 190 241 noćenja.

‘Brojke nisu za preveliko slavlje, ali važno je da se kreće na bolje’, kazala je Nikolina Trojić

imali niži broj dolazaka i noćenja.

- To je prije svega zato što je u ostatku županije sezona i inače poprilično kraća nego u Dubrovniku gdje traje osam mjeseci, pa kad stavite u kontekst da predsezone nije bilo, a vrlo vjerojatno neće biti ni posezone, jasno je otkud toliki pad u brojkama. Drugi razlog je struktura gostiju, koji uglavnom dolaze automobilima iz Srednje i Istočne Europe.

Trojić se osvrnula na stanje tržišta koje su zahvatili novi trendovi nakon lockdowna.

- Za vrijeme lockdowna postojala su ograničenja u turističkim kretanjima gdje smo se u sličnoj situaciji našli i mi i naši konkurenti. Bilo je to vrijeme kad su brojne destinacije pripremale marketinške kampanje kojima su bombardirali emitivna tržišta. Nezahvalna je to situacija jer morate uložiti silne novce, a u principu niste sigurni kako će se odvijati situacija s brojem zaraženih u vlastitoj zemlji i u ciljanim emitivnim zemljama, uvijek postoji ta strepn-

ja ‚što ako nas zatvore’. Posebno smo strepili od ovog scenarija s tržištem Velike Britanije. Zna se, nije tajna, Englezi su naši najbrojniji gosti, prije krize činili su 30 posto noćenja i teško je te brojke preko noći nadomjestiti bilo kojom drugom destinacijom, posebice ako imate karakteristiku avio destinacije, kao što to Dubrovnik ima. Među top deset emitivnih tržišta nalazila su se tri prekooceanska tržišta, čega sad nemamo ili je limitirano - komentirala je Nikolina Trojić.

GOSPODARSTVENIKE TREBA ODRŽATI NA ŽIVOTU Predsjednica Županijske komore smatra kako je u ovoj krizi posebno uočena uloga dubrovačkih hotela kao i turističkih agencija.

- Hoteli su pokazali da su značajan faktor u održavanju rejtinga destinacije, ali i privlačenju gostiju. Vodili su samostalne marketing kampanje prema ciljanim

tržištima, te svojim visokim standardima provođenja protokola i sigurnosti garantirali turistima siguran boravak u destinaciji što se pozitivno odrazilo i na ostale segmente ponude u destinaciji kazala je Trojić.

Turističke agencije, dodaje ona, imali su ulogu ‚playmakera’.

- Oni su bili glavni kreatori sadržaja u destinaciji te pokretanja novih turističkih tokova. Inače to su ljudi koji ne miruju nego

iznalaze nove rute, trase i tržišta - pojašnjava.

- Obiteljski smještaj je dosta šaroliko prošao, u odnosu na tržišta s kojima su prije radili, broj zvjezdica, razinu kvalitete. Svakako, činjenica je da je u ovom segmentu ponude došlo do korekcija cijena kao i pravila oko duljine boravka. Ove godine su privatni iznajmljivači mahom pristajali i na jedno noćenje, vodeći se logikom da je najskuplji krevet prazan krevet - iznosi Nikolina Trojić.

Posebno je naglasila kako je potrebno učiniti sve da se gospodarstvenici održe na životu, jer će oni nakon krize, dodaje Trojić, biti glavni zamašnjak pozitivnih brojki.

United i Delta Airlines povezuju New York i Dubrovnik

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

...

Dolaskom kruzera započela je prava ljetna turistička sezona

OVE GODINE STIŽU I KRUZERI Za razliku od prošle godine, ove su uplovljavali kruzeri. Prvi je stigao MSC 11. lipnja koji je najavio 36 uplovljavanja tijekom sezone, a stizale su i druge kompanije. Dubrovački akvatorij je prošle i ove godine bio posebno primamljiv jahtašima i slike luksuznih plovila u blizini grada bile su uobičajene. Čini se kako tom vidu turizma korona nije previše škodila pa su tako hrvatskim morem plovile jahte Romana Abramoviča, Jana Kouma, Joea Lewisa, Viktora Rashnikova i brojnih drugih.

Snažna kampanja prema ciljanim emitivnim tržištima, posebice prema SAD-u, ove godine spasila je dubrovački turizam. Dvije izravne linije koje su povezale New York i Dubrovnik zasigurno su pridonijele turističkim brojkama pa su tako Amerikanci Britancima preuzeli titulu najbrojnijih gostiju u gradu.

Broj letova se znatno povećao pa tijekom vikenda na dubrovačku zračnu luku slijeće više od 90 letova, dok je ukupno u zadnjem tjednu srpnja bilo 247 letova zrakoplovnih prijevozni-

ka. Očekuje se još intenzivniji zračni promet u kolovozu, pod uvjetom da se nastavi pozitivna epidemiološka slika.

ZNAČAJAN PORAST PRIVATNIH ZRAKOPLOVA Na dubrovačkom aerodromu, poučeni svim problemima koji su od ožujka prošle godine pogodili avijaciji, ne pršte zadovoljstvom, niti optimizmom unatoč značajnijem rastu prometa u 2021. godini posebno u srpnju u kojem je primljeno i ispraćeno 180 tisuća putnika. Dobri su to pokazatelji, ako ih se usporedi s lanjskom godinom, no oni svakako nisu niti približni rekordnoj 2019. godini.

Ipak, ono što budi optimizam je porast broja zrakoplova u generalnoj avijaciji, odnosno broj privatnih zrakoplova koji je u teškoj pandemijskoj 2020. godini nadmašio rekordnu 2019. godinu za 1 posto dok je ove godine u prvih sedam mjeseci broj zrakoplova već došao na 78 posto u odnosu na 2020. godinu što bi, ako sve bude išlo prema planiranom, trebalo debelo premašiti lanjsku godinu Promet u zračnim lukama više

ne ovisi samo o atraktivnoj destinaciji, smještajnim kapacitetima i turističkoj ponudi nego i o najnovijim brojkama zaraženih i korona – karti koju objavljuje Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Iako smo sada u narančastoj boji s tendencijom prelaska u crveno, uz pridržavanje epidemioloških mjera i s držanjem brojeva u granicama normalnog, ova sezona bi svakako mogla biti najava povratka turista u Dubrovnik i Hrvatsku.

Dojam kako je u gradu sve pu-

Zračna luka Dubrovnik je u srpnju 2021. bila povezana s oko 50 međunarodnih destinacija prema kojima je prometovalo oko 40 avio prijevoznika.

Broj letova se znatno povećao pa tijekom vikenda na dubrovačku zračnu luku slijeće više od 90 letova, dok je ukupno u zadnjem tjednu srpnja bilo 247 letova zrakoplovnih prijevoznika.

no, od smještajnih kapaciteta do ugostiteljskih objekata, zasad je odagnao dvojbe o katastrofičnim brojkama. Za detalje o tome kojim će se tempom oporavljati turizam, a tim i cjelokupna ekonomija, sigurno će trebati pričekati kraj sezone.

7

8

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

APEL S ELAFITA

‘’Dajte nam novi brod, situaciji da se mogla do ’SVI SMO sentimentalno vezani uz taj brod, ali treba nam modernija linija’’.

traže samo adekvatnu i nadasve sigurnu liniju.

NIKŠA KLEČAK MARIO BABAROVIĆ / DD, ČITATELJICA

S

ubota je, zadnji dan srpnja, a u Gružu kao da je ona 2019. godina kada je vrijeme stalo. Kada su turisti dolazili i odlazili, kada onaj čovjek u Wuhanu još uvijek nije bio pojeo slabo kuhanog šišmiša, kako se u šali kaže. Stranac na strancu, otočani pa i ostali Dubrovčani koriste vikend za odlazak na Kalamotu, Lopud ili Šipan. ČITATELJI UPOZORILI NA GUŽVU Kako su javili čitatelji Dubrovačkog dnevnika koji su plovili tada s Postirom, neslužbeno se tog subotnjeg jutra spominjalo kako je za jedno putovanje u jutarnjim satima prodano 320 karata za Elafite u dubrovačkoj poslovnici Jadrolinije. Ako se uzmu kako su na brodu i putnici s

Stanovnica Lopuda kaže kako je dovoljno vidjeti koliki se broj ljudi Postirom vraća s otoka nedjeljom navečer u Gruž. Iz Jadrolinije poručuju kako im je strateški cilj novi brod.

povlaštenim kartama, kao i oni s kartama kupljenim preko interneta, broj bi mogao biti i veći te dostići maksimalni broj putnika koliki je dozvoljen za plovidbu ovim brodom. Ako se tome pridoda poveća količina tereta, namirnica otočana te dostave za restorane, nije teško izvući zaključak kako vremešna Po-

stira na ovoj liniji nije dostatna.

Naši sugovornici koji negoduju nad ovakvim tretmanom prema žiteljima Elafita te govore kako u vremenima realizacije Pelješkog mosta, kao projekta čežnje mještana juga vrijednog više milijardi kuna, otočani Kalamote, Lopuda i Šipana

JADROLINIJA: STRATEŠKI CILJ JE NOVI BROD ‘Pa i sama posada je govorila nakon ovogodišnjeg remonta kako je prova Postire bila toliko trula da ne daj Bože da su udarili negdje s njom da bi cijeli brod potonuo. Tome u prilog govore i fotografije s remonta gdje je Postira bila prikazana s iskidanom provom koja je naknadno sanirana i zavarena.

Postira ima 58 godina, svi smo mi sentimentalni prema njoj, ali ipak je vrijeme za njenu zasluženu mirovinu i da ova posada i putnici dobiju brod adekvatan 21. stoljeću,’ govori nam čitateljica s Lopuda te dodaje kako je dovoljno vidjeti Postiru u Gružu nedjeljom navečer kada se vraća s otoka.

‘Tako nakrcana i puna, o epidemiološkim mjerama neću uopće govoriti, predstavlja naš turizam u lošem svjetlu, čovjek bi rekao da se radi o nekoj slabo razvijenoj zemlji, a ne poznatoj turističkoj destinaciji,’ zaključuje ova Lopujka.

Iz Jadrolinije potvrđuju velik broj prodanih karata tod dana, iako pojašnjavaju kako maksimalni kapacitet ipak nije prijeđen.

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

Postira je bila u takvoj ogoditi katastrofa”

Brod ovakvog tipa može primiti maksimalno 380 putnika, potvrdili su iz Jadrolinije, a prošle subote ukrcano je njih 322.

‘’Na brodskoj liniji 807 Dubrovnik – Koločep – Lopud – Suđurađ prijevozne karte prodaju

se za dan polaska, a ne za sat.

Na dan 31. srpnja na polasku iz Dubrovnika ukrcano je 322

putnika, dok je kapacitet broda Postira 380 putnika. Strateški cilj Jadrolinije je obnova flote

te zamjena najstarijih brodova u floti poput broda Postira’’, zaključuju iz Jadrolinije.

9

10

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno Vijesti

SLIJEDI PREUSTROJ

Još uvijek se špekulira tko odlazi, a tko dolazi u gradsku upravu AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

K

rajem rujna tre balo bi doći do reorganizacije gradske uprave.

Već sad je poznato kako će se spojiti pojedini odje li, a u tijeku su pregovori tko će ostati, a tko doći na pročelnička mjesta.

Kako Dubrovački dnev nik neslužbeno doznaje, dugogodišnja pročelnica Odjela za financije Ani ta Burić odlazi s ove po zicije, a na njezino mje

Ana Hilje

Antonela Svilarić sto bi trebao doći aktual ni direktor tvrtke Libertas Ante Vojvodić. Pročelnik Upravnog odjela za pro met Đuro Šutalo vraća se na svoje staro radno mjesto u Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje. Šuta lo bi tamo trebao biti za mjenik pročelnika Zden ka Medovića. Odjel za promet bi se trebao pri pojiti odjelu za komunal ne djelatnosti koji trenut no vodi Zlatko Uršić.

Novosti u gradskoj upra

vi očekuju se u Upravnom odjelu za turizam kojega vodi DUSTRIN Marko Mi ljanić. Njega bi trebala za mijeniti DDS-ova Antone la Svilarić koja trenutno radi u Libertasu. Dugo godišnje pročelnice Ana Hilje i Jelena Lončarić ta kođer će ostati bez svojih pozicija. Hilje nakon de setljeća napušta Odjel za kulturu te bi ta pozicija tre bala pripasti HDZ-ovom kadru. Na čelo Odjela ko jega vodi Jelena Lončarić, za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoli ša, spominje se ime ar hitekta Boža Benića. On

Ante Vojvodić

Jelena Lončarić je donedavno bio na če lu Društva arhitekata Du brovnik, a na novoj Izbor noj sjednici je imenovan dopredsjednikom.

Podsjetimo kako je po četkom srpnja došlo je do promjene na čelu Uprav nog odjela za izgradnju pa je nakon ostavke Sr đana Todorovskog duž nost v.d. pročelnice pre uzela Paula Pikunić Vug delija.

Promjena će biti i u gradskim poduzećima.

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

11

IDE POMALO

Đuro Šutalo Marijan Dadić, aktualni direktor pogrebnog po duzeća Boninovo trebao bi napustiti tu tvrtku te preuzeti Sanitat Dubrov nik. Aktualni direktor To mislav Tabak koji je iz re dova DUSTRE ostat će u Sanitatu kao savjetnik, dok će Dadićevo mjesto u Boninovu ponovno, po treći put u karijeri preuze ti Zlatko Uršić, pročelnik komunalnog odjela. Doći će promjena i u Domoup ravi koju više ne bi trebao voditi Konsuelo Končić.

Božo Benić

U cijepljenju smo bolji od dalmatinskih županija, ali gori od europskog prosjeka AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

N

ešto malo više pre ko 50 posto građa na cijepljeno je pr vom dozom cjepi va u Dubrovačko-neretvan skoj župa niji, otkrio nam je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo DNŽ Ma to Lakić. Drugom dozom ci jepljeno je nešto manje, oko 45 posto.

-Ako uspoređujemo podat ke s drugim dalmatinskim županijama, dosta smo bo lji, ali gledajući europske brojke ipak smo znatno loši ji. Nismo previše zadovoljno, ali tu smo gdje smo – kazao je ravnatelj Lakić.

Inače svakoga tjedna, jed

nom do dva puta, u Student skom domu Dubrovnik orga nizirano je cijepljenje na ko je mogu doći svi bez najave.

Dozu cjepiva protiv korona virusa mogu dobiti i strani dr žavljani.

-Nemamo ogromne gužve u Dubrovniku, Metković ima svoj punkt, Korčula i Orebić također. Nema toliko zahti jeva da bi ova akcija bila če šća nego što je sad – kazao je Lakić.

Ovih dana je zabilježen bla gi porast novih slučajeva za raze koronavirusom.

-Teško je prognozirati što nas čeka u budućnosti, ali nadam se da će sad ovaj tje

dan ići malo prema dolje – ko mentirao je ravnatelj Lakić te dodao kako je najvažnije da se ljudi cijepe.

U cijeloj Hrvatskoj, zaključ no s 1. kolovoza utrošeno je 3 080 719 doza cjepiva, a cije pljeno je 40,6 posto ukupnog stanovništva, odnosno 48,8 posto odraslog stanovništva.

Zaključno s 1. kolovoza 1 647 156 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 1 485 510 osoba (1 433 563 osoba cijepljeno s dvije do ze te 51 947 osoba cijeplje no cjepivom Jannsen), što či ni 44,08 posto odraslog sta novništva.

12

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

POMOĆ GRADA DUBR

ZA POTREBE CIVILNE ZAŠTITE

U SKLOPU EU PROJEKTA E-CITIJENS nabavljena vrijedna oprema za spašavanje

U

sklopu europskog projekta E-CITIJENS, Grad Dubrovnik nabavio je vrijednu opremu za potrebe civilne zaštite - set seizmičkog uređaja s video kamerom za pretrage iz ruševina te šatore na napuhivanje. Oprema je nabavljena u svrhu povećanja spremnosti i djelovanja u slučajevima prirodnih katastrofa, točnije u slučaju potresa.

Nakon provedenog postupka javne nabave, Grad Dubrovnik i odabrani ponuditelj, tvrtka Vatropromet d.o.o., potpisali su ugovor o nabavi opreme u vrijednosti od 376.750,00 kuna s uključenim PDV-om, a sredstva su u 85-postotnom iznosu osigurana iz fonda Europske Unije.

Prilikom primopredaje odabrani ponuditelj prezentirao je način rada nove vrijedne opreme predstavnicima civilne zaštite Grada Dubrovnika i dubrovačkih vatrogasaca. Riječ je o susta-

vu suvremenog bežičnog seizmičkog detektora s kamerom za traganje te tri šatora dimenzija 6 metara širine, 10 metara dužine i 3,10 metara visine te pojedinačne površine 60 kvadrata.

Glavni cilj projekta E-CITIJENS jest povećati sigurnost hrvatskog i talijanskog jadranskog ba-

zena od prirodnih i ljudskih uzrokovanih katastrofa kroz poboljšanje preventivnog praćenja te hitnih mjera upravljanja, iskorištavajući karakteristike društvenih mreža i medija u svrhu značajnog povećanja sposobnosti civilne zaštite u smanjenju rizika od katastrofa.

URUČE dubro

G

radonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković dodijelio je prošloga petka u Velikoj vijećnici 48 ugovora o subvencioniranju tradicijskih obrta na području Dubrovnika. Uz gradonačelnika Frankovića, prijemu obrtnika nazočili su i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i pročelnik Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more, Marko Miljanić.

Subvencije su odobrene tradicijskim deficitarnim obiteljskim obrtima, odnosno uslužnim obrtima i obrtima u proizvodnji.

Sveukupni iznos potpore za dubrovačke obrtnike u 2021. godine iznosi milijun i 152 tisuće kuna, a mjesečni neto iznos od dvije tisuće kuna obrtnicima će se isplaćivati tijekom cijele godine.

Na Natječaj za dodjelu potpora koji provodi Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more prijavilo se 49 potencijalnih obrtnika, od čega je 48 obrtnika u potpunosti ispunilo uvjete iz Natječaja i kriterije iz Pravilnika za održavanje i razvoj tradicijskih obrta.

U odnosu na 2020. godinu, kada su ukupno sklopljena 42 ugovora, ove godine potpore su odobrene za šest novih obr-

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

ROVNIKA

ENI UGOVORI za ovačke tradicijske obrte ta, a radi se o jednom krojaču za muškarce, jednom restauratoru, po jednom obrtu za obradu drva, odnosno obradu stakla i keramike te dvama obrtima za izradu unikatnog nakita.

Prigodom uručenja ugovora gradonačelnik Franković zahvalio je obrtnicima na sjajnoj suradnji svih ovih godina kazavši pritom kako oni predstavljaju istinski identitet i posebnu vrijednost Grada.

- „Činjenica je da obrtnici predstavljaju svojevrsnu dušu našeg Grada. Njihov rad i kvaliteta proizvoda i usluga zasigurno doprinose promociji Dubrovnika i obrtničke djelatnosti. Obrtništvo je važno, ono predstavlja našu tradiciju i po tome kao i u mnogim drugim segmenti-

ma smo uistinu jedinstveni“, istaknuo je gradonačelnik, nadodavši kako će se potpora Grada Dubrovnika prema obrtnicima zasigurno nastaviti i u budućnosti.

Potpore za razvoj i održavanje tradicijskih dubrovačkih obrta dodjeljuje već pune dvadeset i dvije godine, a iste se, između ostalih, dodjeljuju obrtima za izradu izvornih suvenira i au-

tohtonih proizvoda, obrtima za obradu kamena, krojačkim obrtima, obrtima za izradu klobuka, veziva i pletiva, obrtima za proizvodnju predmeta od stakla i keramike, frizerima, urarima, zlatarima, postolarima, restauratorima te obrtima za obradu željeza i metala, odnosno izradu ključeva i brava. Tako je od razdoblja 2000. do 2021. godine Grad Dubrovnik dodijelio subvencije više od stotinu obrtnika u sveukupnom iznosu od 11.663.000,00 kuna.

Od 2018. godine subvencije za obrtnike u mjesečnom neto iznosu od dvije tisuće kuna isplaćuju se tijekom cijele godine, a ne samo tijekom šest mjeseci kako je bila dotadašnja praksa.

13

14

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

ZAHVALNOSTI PROGRAM OBILJEŽAVANJA DANA POBJEDE I DOMOVINSKE

Ne propustite Virtualnu izložbu TRODNEVNI PROGRAM obilježavanja u organizaciji Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik i Grada Dubrovnika

U

sklopu ovogodišnjeg programa obilježavanja 30. obljetnice početka srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku i općeg napada na dubrovačko područje, povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja Muzej Domovinskog rata Dubrovnik priredio je virtualnu izložbu „Dani ponosa 1991. – 1995.“, autorice Varine Jurice Turk.

U srijedu, 4. kolovoza 2021.

Muzej Domovinskog rata Du-

brovnik, u tvrđavi Imperijal na Srđu predstavit će virtualnu izložbu „Dani ponosa 1991.

– 1995.“ povodom 30. obljetnice herojske obrane Grada, koju će biti moguće razgledati svaki dan od 9:00 do 22:00 do 1. listopada 2021., na www. m d r d . h r, F a cebook stranici Muzeja, kao i ispred crkve sv.

Vlaha, 5. kolovoza u 21:00.

Zbog epidemioloških mjera ove godine nažalost neće se upriličiti službeno otvorenje izložbe u tvrđavi Imperijal.

BOGATA ZBIRKA U ČETIRI CJELINE Izložbu čini više od 300 odabranih predmeta iz muzejskih zbirki i dokumentacije, koji su raspoređeni u četiri kronološko tematske cjeline: STRADANJE I HEROJSKA OBRANA DUBROVNIKA (listopad-prosinac 1991.); OSLOBAĐANJE HRVAT-

SKOG JUGA (svibanj-listopad 1992.); VRO OLUJA 1995. i HRVATSKI BRANITELJI. Prva cjelina posvećena je sjećanju na stradanje i uspješnu herojsku obranu Grada tijekom 1991. godine.

O zločinačkom agresorskom razaranju i pokušajima osvajanja potpuno okruženog Dubrovnika iznova svjedoče potresne fotografije istaknutih

dubrovačkih i hrvatskih fotografa i fotoreportera. Upotpunjene su iznimnim radovima velikog hrvatskog i crnogorskog slikara Dimitrija Popovića, iz ratnog ciklusa inspiriranog stradanjem Dubrovnika 1991. godine, čije je originale donirao Muzeju.

U drugoj cjelini pratimo tijek velike oslobodilačke operacije Hrvatske vojske, kojom je 1992. izvršena deblokada

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

u „Dani ponosa 1991. – 1995.“ Grada, oslobođeni privremeno okupirani dijelovi dubrovačke općine, a potpuno poraženi neprijatelj odbačen od međunarodno priznatih granica Republike Hrvatske.

Treća tematska cjelina posvećena je vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“, čijim je uspješnim izvođenjem pobjedonosno okončan Domovinski rat. Fotografije ponajboljih hrvatskih ratnih fotoreportera Matka Biljka i Božidara Vukičevića svjedoče o napredovanju Hrvatske vojske na sjevernodalmatinskoj bojišnici, oslobađanju Knina i velikom slavlju na kninskoj tvrđavi.

FOTOGRAFIJE BRANITELJA S BOJIŠNICE U sklopu ove cjeline su i snimci dolaska Vlaka slobode u Split i dočeka 4. Gardijske brigade na splitskoj rivi - dva važna događaja koja su, neposredno po završetku Oluje, simbolično označila ponovno spajanje sjeverne i južne Hrvatske i konačnu pobjedu. Istodobna događanja na dubrovačkom području, u vrijeme i nakon Oluje, prikazana su fotografijama Mila Kovača i Zvonimira Pandže, fotoreportera dubrovačkog dopisništva „Slobodne Dalmacije“.

Posljednju cjelinu čine ikonične fotografije branitelja sa svih hrvatskih bojišnica u Domovinskom ratu.

kođer u Blatu na Korčuli, u ustanovi u kulturi „Blatski fižuli“ te će biti svečano otvorena, 4. kolovoza u 21:00 sat u Maloj dvorani Doma kulture.

‘’Budući da na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Muzej Domovinskog rata obilježava značajnu 13. obljetnicu otvorenja stalne izložbe „Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.“, omogućili smo našim brojnim posjetiteljima pregled ove izložbe i u prostorima tvrđave Imperijal na Srđu. Ovom prigodom moći će razgledati i odabrane fotografije razaranja Gra-

da 1991., kao i snimke nezaboravnog svečanog postrojavanja dubrovačkih branitelja, kojim je 6. prosinca 2011. obilježena dvadeseta obljetnica obrane Dubrovnika i Dan dubrovačkih branitelja’’, poručili su iz Muzeja.

U sklopu istog programa, tematska izložba Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik „OLUJA 1995.“, autorice Varine Jurice Turk, gostuje ta-

TRODNEVNI PROGRAM GRADA DUBROVNIKA U okviru ovogodišnje proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja Grad Dubrovnik je organizirao trodnevni program.

Uz već spomenuta događanja 4. i 5. kolovoza na programu je 3. kolovoza predviđeno premijerno prikazivanje filma ‘’Slike rata’’ u kinu Slavica. Riječ je o trodijelnoj dokumentarnoj seriji koja se bavi ratnim fotografskim putem naša tri poznata fotoreportera: Zorana Filipovića Zoroa, Matka Biljka i Patrika Maceka. Njihove fotografije s prvih linija fronte ubrajaju se u najvažnije dokumente Domovinskog rata. U prvoj epizodi, koja se premijerno prikazuje u Dubrovniku, Zoran Filipović Zoro govori o svojim fotoreportažama iz Vukovara, Dubrovnika, Sarajeva, o nekima od najstrašnijih zločina koji su se događali u ratu, a o kojima je on svjedočio svojom kamerom i fotografijama koje su prenosili najutjecajniji svjetski magazini Photo, Vogue, Frankfurter Allgemeine Zeitung, Life, Le Figaro i drugi. Redatelj i scenarist prve epizode je novinar Gordan Malić.

15

16

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

In memoriam

G GLUMIŠTA NAPUSTIO NAS JE MIŠE MARTINOVIĆ, DOAJEN HRVATSKO

‘Gospar Miše ostat će vazda in ČLANOM ANSAMBLA Kazališta Marina Držića postao je 1950. godine, a prvu ulogu na Dubrovačkim ljetnim igrama ostvario je 1951. godine Bila je to uloga Mara u Držićevu ‘’Dundu Maroju’’ ŽELJKO TUTNJEVIĆ

U

96. godini života, 1. kolovoza napustio nas je Miše Martinović, doajen hrvatskog glumišta i dubrovačkog teatra.

Gospar u pravom smislu te riječi, koji je zauvijek obilježio čitavu epohu dramskog programa dubrovačkog teatra i Dubrovačkih ljetnih igara. ‘’Ne postoji dubrovački trg, ulica, tvrđava koju Miše Martinović nije obilježio veličanstvenošću svojeg glumačkog umjeteonstva. Gospar Miše Martinović ostat će zapamćen kao nositelj klasičnog repertoara Igara: Držića, Vojnovića, Shakespearea, ne libeći se ni pučkog odraza Grada u kultnoj «Kafetariji», niti avangardnih iskoraka u Parovom «Areteju», sveudilj ostajući najvjerniji iskazu dubrovačke tradicije. Pored glumačkog poziva, gospar Martinović bit će zapamćen po ustrajnom radu na očuvanju dubrovačkog govora. Kreacije Miše Martinovića ubrajaju se u antologijski zbir dramskog progra-

ma Igara, postavivši trajne zasade ambijentalnog teatra kojem Igre streme i dalje. Gospar Miše Martinović ostat će vazda inspiracijom za nove naraštaje koje se mogu ogledati u njegovom vedrom duhu, posvećenosti, profesionalizmu i dječjoj zaigranosti’’, napisali su iz Dubrovačkih ljetnih igara te mu zahvalili na svemu.

ZA MNOGE JE UVIJEK OSTAO ‘BRICO’ Šira publika uvijek ga je pamtila kao popularnog Brica iz Našeg malog mista. Članom ansambla Kazališta Marina Držića postao je 1950. godine, a prvu ulogu na Dubrovačkim ljetnim igrama ostvario je 1951. godine Bila je to uloga Mara u Držićevu «Dundu Maroju», nakon čega su se nizala njegova antologijska ostvarenja Držićevih likova na Igrama: Bokčilo i Dundo Maroje u «Dundu Maroju»), Pasimaha i Dundo Niko u «Skupu», Dživo i Stanac u «Noveli od Stanca» te Kupido i Grižula u istoimenoj komediji.

Njegove kreacije Vojnovićevih likova jednako su antolo-

gijske: Vuko, Lujo Lasić gospar Lukša kao i gospar Niko u «Dubrovačkoj trilogiji» te Niko Martinović u «Ekvinociju». Svojom interpretacijom spomenutih likova iz dubrovačke dramske književnosti, Miše Martinović nesumnjivo je stvorio teško dodirljive kanone. Legendarna su i njegova ostvarenja Areteja u Krležinu «Areteju», Frana kafetijera u Goldonijevoj «Kafetariji», Kreonta u Euripidovim «Feničankama», Tezeja u Sofoklovom «Edipu na Kolonu». Kako su rekli iz Dubrovačkih ljetnih igara, spomenemo su tako samo neke od gotovo 60 različitih likova koje je utjelovio u svojih šest desetljeća na Dubrovačkim ljetnim igrama. Njegov Knez koji u grimiznom plaštu s tarace Sponze izgovara «Neka uđu» čime se svečano otvara festival svako ljeto, postao je mjerom te počasne uloge.

Godine 1990. dodijeljena mu je Nagrada »Vladimir Nazor« za životno djelo, 2004. Nagrada hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje, a 2009. Grand Prix Orlando za osobit umjetnički doprinos u ostvarenju cjelokupnog programa Igara.

MINISTRICA OBULJEN KORŽINEK IZRAZILA SUĆUT ‘’Duboko me rastužila vijest o odlasku gospara Miše Martinovića, velikana hrvatskog glumišta, umjetnika koji nam je desetljećima oživljavao stoljećima stare dubrovačke riječi i pretvarao ih u našu suvremenost’’, u izrazu sućuti napisala je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Dodala je kako smo svi mi koji smo imali privilegiju gledati ga i pratiti od djetinjstva u sjajnim izvedbama Dubrovačkih ljetnih igara, s gosparom Mišom upijali akcente i usavršavali naš dubrovački. ‘’I zato smo mu posebno zahvalni, jer nas je podsjećao kako smo ponosni nasljednici tog jezičnog i književnog blaga’’, navela je Obuljen Koržinek. ‘’Bez njegovog Frana, kultna „Kafeterija“ ne bi godinama bila hit-predstava za koju su se dodavali redovi stolica i zbog koje je Gundulićeva poljana odjekivala smijehom i aplauzom. Premda je ostvario i više filmskih uloga, a nacionalnu popularnost zaslužio ulogom Brica u „Malom mistu“, Martinović je desetljećima ostao vjeran zahtjevnom kazališnom poslu.

Zajedno s generacijama Dubrovčana koji su prati-

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

In memoriam

17

nspiracijom za nove naraštaje’

li na stotine njegovih izvedbi ne samo na Dubrovačkim ljetnim igrama, nego i u dubrovačkom Gradskom kazalištu Marina Držića, svaki put kad pogledamo prema Sponzi, sjetit ćemo se njegovih maestralnih „dozvola“ glumcima da uđu i zaposjednu grad svojom umjetnošću.

Neka svjetlost vječna svijetli našem nezaboravnom knezu od glumaca i glumačkog umjeteonstva’’, zaključila je ministrica Obuljen Koržinek.

FRANKOVIĆ: OTIŠAO JE JEDAN OD NAJVEĆIH Izraze sućuti uputio je i dubrovački gradonačelnik Mato Franković ‘Neke praznine ne se daju popuniti. Dogodi se to ponekad, a obično onda kada je čovjek živio i stvarao uz golemi umjetnički poriv.

Mjesto koje iza sebe ostavlja zauvijek će biti samo njegovo, nepopunjeno, ali nika-

da prazno. Gospar Miše bio je jedan od najvećih. U kolektivnom sjećanju Dubrovnika ostat će ga toliko da se gotovo bezrazložno prepuštati isticanju svih njegovih uspjeha i zasluga, onih koje je ostvario kao prvoklasni dramski umjetnik - televizijski, filmski i nadasve kazališni glumac, ali i kao istinski hrvatski domoljub i predani lokal patriot. Dubrovniku, a napose Ljetnim igrama, davao je najbolje od sebe i svo-

ga umjetničkog bića, bilo da je to radio kao Maro, Dživo, Vuko, Bokčilo, Dundo Maroje, Frano Kafetijer, gospar Lukša ili kao Knez... Zato duboko vjerujem da gospara Mišu nismo izgubili, jer taj se izraz doima neutješno konačnim.

Od njega smo se tek oprostili uz nadu da ćemo se ponovno sresti, kao što smo činili na Stradunu, uz pozdrav rukom i riječi „Adio Vam“, napisao je Franković te izrazio sućut obitelji i prijateljima.

20

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi među nama

DIRLJIVA ISPOVIJEST

Pero Matana, Dubrovčanin život visio o koncu: „Dana Naš sugrađanin i njegova supruga Antonia za Dubrovački dnevnik govore o teškom periodu, ali i svim životnim lekcijama koje su naučili. Kako kažu, važno je cijeniti brojne blagoslove koje često ni ne primjećujemo IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ ,

„N

ikad u životu nisam zapalio cigar, dva do tri puta tjedno sam igrao nogomet, hranio sam se zdravo… Nisam mogao vjerovati da mi se ovakvo nešto može dogoditi,“ riječi su kojima naš sugrađanin Pero Matana (44) započinje svoju priču o tome kako mu je život visio o koncu zbog COVIDA-19. A kad se dogodilo, nisu mogli vjerovati ni mnogi koji ga poznaju.

Jer Pero je mlad čovjek, aktivan, zdrav, držao se zdravog načina života pa su mnogi vijest o tome kako je zbog COVIDA-19 završio u dubrovačkoj bolnici, a potom i u Zagrebu gdje su mu se liječnici borili za život, primili s nevjericom. No, ono što je nekome bila nevjerica, za samog Pera, ali i njegovu obitelj bila je stvarnost. Jedna ružna stvarnost koja je sada sve više iza njih. Pero je zbog korona virusa dobio kritičnu upalu pluća zbog čega je danima bio na ECMO aparatu ko-

ji je disao umjesto njega te na respiratoru… Doveden je u stanje kome, prebrodio je i sepsu, zatajili su mu bubrezi… Vjerojatnost kako će se oporaviti s danima provedenima na aparatima je bila sve manja, no on se ipak probudio iz tog stanja i krenuo je postepeni oporavak koji još uvijek traje.

DOBIO SEPSU, OTKAZALI MU BUBREZI... „Kad sam čuo rezultate koji su pokazali kako sam pozitivan na COVID-19, vjerovao sam kako ću proći ‘lišo’.

Očekivao sam nisku temperaturu, blage simptome i kako ću to ‘odraditi’ bez većih problema. No, nakon 10-ak dana sam završio na kisiku,

potom na respiratoru, a onda i na ECMO uređaju, dakle na ‘umjetnim plućima’. Doveden sam u stanje kome, prebrodio sam sepsu, zatajili su mi bubrezi...“, prisjeća se Pero kojemu je infekcija COVID-19 potvrđena sredinom ožujka.

Na početku je imao simptome slične gripi u smislu visoke temperature i opće slabosti, a nakon gotovo tjedan dana su se oni dodatno pogoršali. Tada je, kaže, završio u Općoj bolnici Dubrovnik kad su mu nalazi bili u re-

Prizori s odjela u ‘Fran Mihaljeviću’ su, kaže Antonia, potresni, a liječnicima i medicinskom osoblju svakako treba odati počast.

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi među nama

21

n kojemu je zbog korone as slavim dva rođendana!“ ...

„Kad sam čuo rezultate koji su pokazali kako sam pozitivan na COVID-19, vjerovao sam kako ću proći ‘lišo’. Očekivao sam nisku temperaturu, blage simptome i kako ću to ‘odraditi’ bez većih problema.

No, nakon 10-ak dana sam završio na kisiku, potom na respiratoru, a onda i na ECMO uređaju, dakle na ‘umjetnim plućima’. Doveden sam u stanje kome, prebrodio sam sepsu, zatajili su mi bubrezi...“, prisjeća se Pero kojemu je infekcija COVID-19 potvrđena sredinom ožujka.

du. Nakon tri dana se osjećao još lošije te je ponovno završio u bolnici, sada s puno lošijom kliničkom slikom. „Moja supruga Antonia je kontaktirala doktora telefonskim pozivom koji je kazao kako je čudno da sam tako loše jer su mi nalazi pri-

Pero Matana je tri dana bili u redu. Taj primjer pokazuje koliko taj virus može biti nepredvidiv. Antonia je, srećom, inzistirala na tome da me dovede u bolnicu gdje sam i ostao. Rekli su kako je dobro da me dovela.

Sutradan sam se probudio tijekom noći i nedostajalo mi je zraka. Tada sam prebačen na odjel intenzivne njege, ne sjećam se točno koliko sam bio tamo… Bio sam na res-

piratoru, a potom sam završio u Klinici Fran Mihaljević u Zagrebu u stanju kome gdje sam bio priključen na ECMO uređaj,“ govori Pero.

Očekivano, perioda koji je proveo u Zagrebu se ne sjeća uopće, osim onih dana kad su ga budili iz kome. Kaže, sjeća se jedino da mu je bilo jako vruće i da je stalno bio žedan, nije mogao pokazati kako se tako osjeća,

a kako su mu otkazivali bubrezi, mogao je piti samo vrlo male količine vode.

PLUĆA SE UOPĆE NISU VIDJELA No, jasno se tog perioda sjeća njegova supruga Antonia

Nastavak na sljedećoj stranici

22

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi među nama

koja mu je tada bila, a to je i danas, najveća podrška, a podrška su svakako bili i uža i šira obitelj, prijatelji, susjedi, poznanici te brojni drugi koji su se odazvali u pomoć i kojima su iznimno zahvalni.

Sjeća se ona jasno svih datuma, borbe, njegovih stanja koji su joj se itekako urezali u pamćenje. „Njegova pluća su bila potpuno ‘staklena’. Dakle, ništa se na RTG-u nije vidjelo, to je bila potpuno bijela slika. U bolnici su se svi zaledili, kazali su nam kako litre kisika ulaze u njegovo tijelo, a izlaze tek mililitri što znači da nije mogao izdisati. Liječnici iz Dubrovnika brzo su reagirali i odmah su zvali Zagreb te su tražili da ga se spoji na ECMO uređaj, no i za to je trebalo ispuniti parametre koje on jest ispunio. No, mnogi nisu…,“ govori Antonia.

Kad je spojen na uređaj, Matanu su do Zagreba vozila kola hitne pomoći, kako ECMO aparat ne smije u helikopter. Na tom je aparatu bio u periodu od 29. ožujka do 15. travnja, a baš kao i svaki agresivniji tretman, tako i on s vremenom izaziva teže nuspojave. U ovom slučaju su to bile respiratorne bakterije i sepsa, no ECMO uređaj je Matani bio jedini izbor koji mu je ostao da bi mogao i dalje disati.

‘KRITIČNO JE, NA LITICI JE, MOLITE’ Antonia spominje i pozive u 14:00 sati, kad se moglo razgovarati s liječnicima u Zagrebu koji bi onda obitelj izvijestili o Perovom stanju. Kaže kako i pacijenti, ali i obite-

lji prolaze teške trenutke, pa i zbog toga što se ne mogu vidjeti, a što je svakako izazov i za same liječnike koji potom moraju tješiti obitelji. „U bolesti se uzdamo u liječnike i znanost. Pa zamislite kakva je to situacija bila kad nam je jedna doktorica rekla – on je kritično, na litici je, molite! Zamislite kad vam liječnik kaže da se molite, a i vi i on znate da za tu bolest ne postoji lijek,“ govori prisjećajući se tog teškog i emotivno jako bolnog perioda. „Medicina još uvijek nema lijeka za ovo, postoji cjepivo kao preventiva, ali lijeka nema. Kad bismo zvali, kazali bi nam da su napravili sve što mogu i da sad treba vidjeti što će biti s Perom. Kazali su da je kritično, ali stabilno, a jednom su rekli da je ‘na litici’. Njima, a i nama je sve to bilo zastrašujuće. Liječnici su radili sve što je u njihovoj moći da bi ga održali na životu… I uspjeli su.

No, mnogi su preminuli, a nisu to sve bili stariji i bolesni ljudi. Bilo je tu ljudi koji su dob mog muža, bilo je i mlađih…,“ kaže Antonia.

‘MOGAO SAM MRDATI SAMO GLAVOM’ No, Pero Matana uspješno je dobio svoju bitku s COVIDOM-19, premda je bila izuzetno teška i iscrpljujuća. Kako je u više navrata spomenuo, najvećeg dijela svog boravka u bolnicama se uopće ne sjeća, a k’ sebi je donekle došao tek nekoliko dana prije nego što je, sredinom svibnja, stigao u svoj Dubrovnik.

„Izgubio sam više od 30 kila i zbog ležanja sam dobio distrofiju mišića. Kad sam u Zagrebu donekle došao k’ sebi, morao sam raditi vježbe kako bih pokrenuo mišiće. Fizioterapeut me pitao znam li gdje sam. Odgovorio sam da ne znam, na što je on kazao da sam u bolnici dr. Fran Mihaljević. Sutradan me opet pitao znam li gdje sam, ali se nisam mogao sjetiti. Pitao sam ga jesam li možda u Splitu. ‘U Zagrebu si, pa jučer sam ti rekao,’ odgovorio mi je. Znači, bio sam potpuno dezorijentiran,“ prisjeća se Pero. No, sjeća se dobro crteža koji su mu slala njegova djeca; Kar-

...

„Njegova pluća su bila potpuno ‘staklena’. Dakle, ništa se na RTG-u nije vidjelo, to je bila potpuno bijela slika. U bolnici su se svi zaledili, kazali su nam kako litre kisika ulaze u njegovo tijelo, a izlaze tek mililitri što znači da nije mogao izdisati. Liječnici iz Dubrovnika brzo su reagirali i odmah su zvali Zagreb te su tražili da ga se spoji na ECMO uređaj, no i za to je trebalo ispuniti parametre koje on jest ispunio.

No, mnogi nisu…,“ govori Antonia.

men (16), Jakov (11) i Petra (6), a koji su bili zalijepljeni na staklo njegove sobe u ‘Fran Mihaljeviću’.

Po dolasku u Dubrovnik je, kaže, proveo tjedan dana na intenzivnoj njezi, potom na odjelu pulmologije, a još i danas traje njegova svakodnevna fizioterapija. „Kad sam se vratio u Dubrovnik, mogao sam samo mrdati glavom, ruku i nogu nisam mogao podići. Sad je puno bolje, mogu hodati, ali uza skale i niza skale se potpomažem štakom. Počeo sam pomalo voziti automobil i koliko-toliko se vraćati u normalan život,“ kaže Pero.

‘LJUDE KOJI KAŽU DA JE SVE OVO IZMIŠLJENO TREBA ODVESTI NA COVID ODJEL’ U javnom se prostoru puno polemike izazvalo oko pandemije. Povlači se pitanje opasnosti virusa, potrebe za cijepljenjem, efikasnosti mjera, no ovaj bračni par iz prve ruke je osjetio koliko COVID-19 može biti nemilosrdan. Prizori s odjela u ‘Fran Mihaljeviću’ su, kaže Antonia, potresni, a liječnicima i medicinskom osoblju svakako treba odati počast. „Cijeli odjel je bio posvećen COVID pacijentima. One koji govore da je sve to izmišljeno i da COVID ne postoji, treba odvesti na taj odjel kako bi vidjeli kako ti doktori i medicinsko osoblje rade.

Padali su s noga. Gore su doktori naglašavali kako je svako cjepivo bolje od korone, a u to sam se uvjerila i sama. Svi znanstveni umovi iz farmaceutske branše su

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi među nama

23

Pero Matana sa suprugom Antonijom se sastali kako bi našli rješenje za ovu bolest. Neki kažu kako se nije dugo razvijalo, no tehnologija je uznapredovala, kao i farmaceutska industrija uopće što je ljudima omogućilo bolje zdravlje i dulji život,“ smatra Antonia, dok se Pero prisjeća kako je to nekada bilo. Kaže, primala su se cjepiva na sistematskim pregledima, nitko ništa nije pitao i nikome ništa nije bilo. „Najveći je problem dr. Google jer se tu nađe puno krivih informacija, a svatko ih može plasirati,“ dodaje.

Upravo je njegova priča brojne potaknula na cijepljenje, ali i da na druge načine za-

štite sebe i svoje najmilije.

Mnogi su tako prestali vjerovati kako je opasnost od COVIDA-19 izmišljena, a on je svjedok.

SVAKI DAN JE DRAGOCJEN Pero danas napreduje i dalje. Kaže kako ima jaku volju, a vjerojatno je i to pomoglo da se brže oporavi. Ponovno je bio kao dijete, učio samostalno hodati, jesti i obavljati ostale jednostavne dnevne zadatke. Zahvaljuje svim dobrim ljudima na pomoći i molitvama, liječnicima i medicinskom osoblju te župama Svetog Petra i Svetog Mihajla. I on i njegova Antonia su iz

teškog perioda izvukli lekcije.

Pero kaže kako su vjernici i kako je sve, od početka, dao u Božje ruke, pa kako bude.

Tako je stvorio nadu u bolje sutra, naučio iz prošlosti, a u sadašnjosti ne osjeća strah.

Sličnog je mišljenja i supruga Antonia koja kaže kako im je vjera jako pomogla. „U jednom trenutku mi je postalo važno samo to da je živ.

Sve drugo je postalo nevažno i sve gluposti su se izbrisale kao gumicom. Postanete zahvalni na sitnicama – na tome da možete jesti, otuširati se samostalno, posvrbiti se… Pero bi mi znao reći da ga posvrbim po licu jer to ne može sam. Na taj period

sam gledala kao na test koji moramo proći, a on se, Bogu hvala, oporavlja. Dr. Kulteša iz Zagreba je kazao kako je to Božje čudo, a liječnici u Dubrovniku kako je njegov slučaj za medicinske knjige. Naučili smo kako je svaki dan dragocjen, kao i sve ostalo u životu što često i ne primjećujemo. I iz negativnih se momenata zna izroditi nešto dobro, samo treba uvijek vjerovati kako Bog ima plan,“ izjavila je Antonia.

A njen Pero je nasmijan i optimističan. Ono najružnije sad je iza njega, naučio je važne životne lekcije i danas slavi dva rođendana. I život općenito.

24

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

DRAMSKI PROGRAM IGARA

Držićev „Grižula“ u parku Gradac Dramska uspješnica 71. Igara, Držićev „Grižula“ u režiji Saše Božića i Petre Hrašćanec te izvedbi Festivalskog dramskog ansambla u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu, na programu ovogodišnjeg festivalskog ljeta održana je u parku Gradac.

K

omedija „Grižula“ Marina Držića s igrom zaljubljenih parova koji se traže u zača-

...

Dubrovačke ljetne igre, kao središte hrvatskog i svjetskog duha i kulture, kao mjesto stvaranja, a ne gostovanja, mjesto susreta, ideja i novih umjetničkih izričaja, i ove su godine tradicionalno podržali Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Dubrovnik, Dubrovačkoneretvanska županija te brojni sponzori Mastercard, HEP, Euroherc, ALH, ACI klub, Kraš i Croatia Airlines te donatori zaklada Caboga Stiftung, OTP banka i drugi, kako bi zajedno ostvarili ovaj najprestižniji kulturni događaj u Hrvatskoj.

ranom krugu, nalik onoj iz Shakespeareova „Sna ljetne noći“, dijelom pripada pastoralnoj tradiciji. Držićeva moralna pouka i opomena publici je da kad obični ljudi prijeđu granice koje su im kao ljudima određene i dođu u dodir s nadnaravnim vilinskim svijetom, oni postaju komične žrtve nemira i nesporazuma. No ta vječita ljudska potraga za ljubavlju u čitanju Saše Božića i Petre Hrašćanec dijelom je studija lokalnog mentaliteta te su kroz nju protkani motivi dubrovačkih narodnih napjeva, pjesama i plesova.

Festivalski dramski ansambl

čine maestralni Ozren Grabarić kao Grižula, Nataša Dangubić kao Omakala, Kristijan Petelin i Leon Dubroja kao vlasi Radoje i Dragić, Anica Kontić i Iva Jerković kao vlahinjice Gruba i Miona, Branimir Vidić – Flika kao Staniša te Perica Martinović kao Vukosava. Boris Barukčić u ulozi je Kupida i Plakira, a vile su Lucija Alfier, Viktorija Bubalo, Danijela Evđenić, Lana Meniga i Dea Presečki. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Zdravka Ivandija-Kirigin, autor glazbe je Nenad Sinkauz, svjetlo je oblikovao Martin Šatović, a asistentica kostimografije je Ana Mikulić. Jezični savjet-

nik za dubrovački govor glumcima je bio Maro Martinović.

Premijera „Grižule“ održana je 20. kolovoza prošle godine na 71. Dubrovačkim ljetnim igrama u sklopu projekta „Future Epics“ sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa.

Nataši Dangubić uloga Omakale donijela je nominaciju za Nagradu Studio u kategoriji najbolje ženske uloge, a Anici Kontić uloga Grube donijela je nominacije za prestižnu nagradu Zlatni Studio u kategoriji Novo lice te za Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji Izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina.

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

25

ČAROBNA VEČER

Intimna i strastvena „Lulu“ očarala publiku na Lovrjencu

...

Fatalnu ženu utjelovila je sjajna Andressa Miyazato

P

lesno-kazališno-glazbena monodrama Lulu koreografa i redatelja Staše Zurovca u izvedbi brazilske balerine i performerice Andresse Miyazato uz rumunjskog virtuoza Alexandera Balanescua na violini inspirirana dramskim Lulu komadima Franka Wedekinda oduševila je festivalsku publiku ovoga vikenda na tvrđavi Lovrjenac.

Intimna monodrama kroz prolog i šest plesno glazbenih poetskih slika-činova priča o Lulu, jednoj od najpo-

Monodrama Lulu koreografa i redatelja Staše Zurovca u izvedbi brazilske balerine i performerice Andresse Miyazato uz rumunjskog virtuoza Alexandera Balanescua na violini.

znatijih femme fatale u povijesti literature, a utjelovljuje je sjajna Andressa Miyazato, bivša glavna plesačica

Čarobnu večer na Lovrjencu publika je nagradila dugotrajnim pljeskom i skandiranjem – bravo! Dvojac se, očekivano, više puta vraćao na poklon, gdje su im se pridružili redatelj i koreograf Staša Zurovac te oblikovatelj svjetla Marko Mijatović.

Staatstheatera Darmstadt i Musiktheatera Linz. Gracioznim pokretima i izvrsnim iskazom emocije, ona uvjerljivo iznosi priču o fatalnoj ženi koja manipulirajući prirodnom silom ženske seksualnosti želi zavladati i osvetiti se muškom svijetu, a kroz djelo prolazi preobražaj do sasvim drukčije žene kojom vlada krvotok nevinih karakteristika naglašene ranjivosti ili žene koja je jednostavno ono što jest i koja prkosi svim specifikacijama.

Za glazbu je zadužen violinist Alexander Balanescu koji potpisuje skladbe te ih i uživo virtuozno izvodi na sceni. Čarobnu večer na Lovrjencu publika je nagradila dugo-

Programi 72.

Dubrovačkih ljetnih igra nositelji su certifikata sigurna okupljanja kojim se potvrđuje da će događanje biti organizirano sukladno važećim odlukama i preporukama nacionalnog i lokalnog stožera Civilne zaštite te preporukama Svjetske zdravstvene organizacije na kojima prisutne osobe nisu dužne predočiti EU digitalne COVID potvrde, što podrazumijeva održavanje fizičke distance od jednog sjedećeg mjesta uz obvezno nošenje maski.

trajnim pljeskom i skandiranjem – bravo! Dvojac se, očekivano, više puta vraćao na poklon, gdje su im se pridružili redatelj i koreograf Staša Zurovac te oblikovatelj svjetla Marko Mijatović. Scenografiju i kostime potpisuje Bjanka Adžić Ursulov, a oblikovanje zvuka David Kent.

26

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

PRVO PREDSTAVLJANJE IVANA HUTA NA FESTIVALU

Ovacije u Dvoru za Komorni sastav DSO-a i Evu Šulić

K

omorni sastav Dubrovačkog simfonijskog orkestra nastupio je 29. srpnja u atriju Kneževa dvora uz violinisticu Evu Šulić i pod ravnanjem maestra Ivana Huta kojemu je ovo prvo predstavljanje na festivalu otkako je postao dirigentom DSO-a u prosincu prošle godine, a odsviravši djela Dešpalja, Piazzolle i Šostakoviča izmamili su dugotrajan aplauz i ovacije oduševljene festivalske publike.

elementima.

Uslijedila su Četiri godišnja doba Buenos Airesa Ástora Piazzolle povodom obilježavanja 100. obljetnice rođenja ovog velikog skladatelja, i to u obradi za violinu i orkestar, koju je koncem devedesetih pripremio dirigent i skladatelj opera, kantata i filmske glazbe Leonid Desjatnikov. Uvijek sjajnim dubrovačkim simfoničarima pridružila se mlada, ali već vrsna violinistica, višestruko nagrađivana Eva Šulić čija je izvedba Piazzolle bila uzbudljiva i ekspresivna, neumorno dinamična i živahna pa ju čak ni puknuta žica tijekom Otoño Porteña nije omela, nastavivši jednakim intenzitetom uz svesrdno ohrabre-

Na programu koncerta bili su Šime Dešpalj i njegova Moba – Preludij, koral i fuga za orkestar, jedno od najizvođenijih djela ovog velikana hrvatske glazbe, protkano folklornim

nje publike na koju, čini se, zarazno djelovala energija glazbenice. Jednako je oduševio i maestro Ivan Hut kojemu je taj nastup bio

debi na Igrama. Na kraju programa našla se Šostakovičeva Komorna simfonija koja je posveta skladatelja sjećanju na žrtve rata i fašizma čega je i sam bio svjedok, a u obradi Rudolfa Baršaja.

Vrsna je izvedba odličnog programa izmamila dugotrajan aplauz i ovacije festivalske publike koja je Evu Šulić na poklon zvala pet puta, a podjednako gromoglasnim pljeskom nagrađeni su i mo. Ivan Hut i gudači Dubrovačkog simfonijskog orkestra koji su kao glazbeni dodatak izveli Bachov Air (2. st) iz Suite za orkestar u D-duru, kako je maestro rekao „da u miru i spokoju“ okončaju sjajnu glazbenu večer.

PROGRAM ZBENIPOREZA GLAUTAJA

Prvo predstavljanje kvARTeta publici u Dvoru

V

iolinistice Đana Kahriman i Eva Šulić, violist Šimun Končić te violončelist Pavle Zajcev po prvi puta su zajedno u ovom sastavu, kao dio glazbenog programa, u atriju Kneževa dvora.

Gudački kvartet u F-duru op. 59 br.1, Ludwiga van Beethovena u izvedbi kvARTeta jedan je od tri Rasumowsky kvarteta, a riječ je o kompleksnom djelu teških, dugačkih i duboko promišljenih nota, za koje su skladateljevi suvremenici smatrali da nisu „općenito shvatljivi“ dok danas impresioniraju „simfonijskim“ pristupom gudačkome kvartetu. Potpuno drugačiju atmo-

sferu donosi drugi dio ove koncertne večeri koji je posvećen Gudačkom kvartetu u F-duru op. 96 Antonína Dvořáka, popularno znanom kao Američki. Skladatelj ga je napisao u pastoralnom okruženju Iowe što je utjecalo na karakter kompozicije, a riječ je o najkraćem i najjednostavnijem od Dvořákovih komornih djela. Đana Kahriman višestruka je dobitnica brojnih nagrada na violinističkim natjecanjima, a od 2011. godine članica je Zagrebačkih solista, te od 2015. i koncertna majstorica Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Vrsna violinistica je i Eva Šulić, školovana na ponajboljim glazbenim konzervatorijima, s bro-

jnim osvojenim nagradama na prestižnim natjecanjima, a od ove godine i članica Simfonijskog orkestra HRT-a kao zamjenica koncertnog majstora. Vođa viola u Dubrovačkom simfonijskom orkestru Šimun Končić, diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Milana Čunka. Osvajao je brojne nagrade

na državnim natjecanjima u solističkim i komornim kategorijama te se usavršavao kod uglednih profesora kao što su Bruno Giuranna, Hans Peter Ochsenhofer i Pavle Zajcev, četvrti član ovog kvarteta. Priznati violončelist i izvanredni profesor za komornu glazbu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu iza sebe ima bogatu karijeru i komornog glazbenika i dirigenta, a za Koncert za violončelo i gudače Pavla Dešpalja koji je snimio sa Simfonijskim orkestrom HRT-a nagrađen je Porinom za najbolju izvedbu. Od 2010. djeluje kao stalni suradnik ansambla Antiphonus te je redoviti gostujući dirigent Dubrovačkog simfonijskog orkestra.

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

27

IGRE I CABOGA STIFTUNG

Dječje priče u Kabogi čita Sanja Polak

R

enomirana hrvatska književnica i učiteljica Sanja Polak u četvrtak, 5. kolovoza u 10 sati najmlađu festivalsku publiku u ljetnikovcu Bunić-Kaboga odvest će na Putovanje kroz svijet Pauline P. Program je ostvaren u suradnji s Dubrovačkim knjižnicama te uz potporu zaklade Caboga Stiftung, a zbog ograničenog broja mjesta, besplatne ulaznice mogu se preuzeti od ranije na blagajni u Festivalskoj palači.

Djeca u dobi od 4 do 14 godi-

na će u Kabogi imati prilike čuti svih sedam priča o avanturama Pauline P. Putovanje kroz

Studio Marcela Premium Hair & Make up ////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

HOTEL RIXOS PREMIUM

(10. kat)

Kontakt: 099 / 5258-154

svijet ovog književničinog lika sastoji se od Dnevnika Pauline P., Drugog dnevnika, Pobune, Gorskog, Morskog i Skijaškog dnevnika te Priča s plaže.

Sanja Polak je književnica i učiteljica, a osim u školi, radi i u izdavačkoj kući Mozaik knjiga gdje uređuje časopis za djecu Prvi izbor. Do sada je napisala mnogo scenarija za dječje emisije Hrvatskoga radija, nekoliko scenarija za emisije Dječjeg i obrazovnog programa Hrvatske televizije, nekoliko čitanki i udžbenika za hr-

vatski jezik i matematiku te jedanaest knjiga za djecu. Često gostuje u knjižnicama i osnovnim školama. Za roman Drugi dnevnik Pauline P. osvojila je nagradu Mato Lovrak, za zbirku pripovijedaka Petrica Pričalica nominirana je za međunarodnu nagradu Mali princ, za roman Morski dnevnik Pauline P. nagrađena je Posebnim priznanjem Nagrade Grigor Vitez, drugi put je nominirana za međunarodnu nagradu Mali Princ i odabrana je na IBBY Honour List 2016 (IBBY-jevu Časnu listu 2016.).

28

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi među nama

AHMET ČUSTOVIĆ TRULI

Catherine Zeta Jones se Douglasa zafrkavao zbog „Vidim nosi Reebokice i bijele čarape. Pitam ga: „Gospar Michael, jeste li vi to došli iz susjedne BiH? Iz Međugorja!”.

VEDRAN SALVIA VEDRAN SALVIA

A

hmet Čustović poznat i pod nadimkom Truli je prepoznatljiv kao ugostitelj, ali i vrstan malonogometaš po dubrovačkim

terenima. S njim smo malo popričali o ugostiteljstvu, malo o nogometu, nešto i o slavnima.

O slavnima zbog njegova poznanstva s Michael Douglasom. Puno Dubrovčana se fotografiralo s poznatima, upoznalo ih, ušlo u neku priču... Ali, Čustovićevo

upoznavanje Michael Douglasa kao da je posebno, ima ono i legendaran status. Bilo je to prije čak 15 godina, a još se o tome govori, ljudi recimo na spomen Truloga tako odmah spominju Douglasa...

DOUGLAS MI JE DAO VIZITKU Upoznao ga je kad je radio u Poklisara.

- Došao je neprimjetno u Grad, išao preko Straduna, ali su ga paparazzi snimili. Prošao je Sponzu, naletio prema meni, a ja sam ga skužio i prišao mu, rekao mu da uđe unutra da ga spasim od fotografa. Odveo sam ga u zimski dio restorana i odmah je rekao da ne voli paparazze. Sjedao sam s njim

...

Douglas je svakako krasan čovjek.

Upoznao sam i druge. I Johna Malkovicha, Tom Cruise je bio tu, Emir od Katara...

Svi su bili dragi i normalni. A ima i prepotentnih, sad ih neću spominjati.”

tri sata, pitam ga gdje su mu bodyguardi, a on kaže da ih nema, da on te usluge ne koristi. Onda, vidim nosi Reebokice i bijele čarape.

Pitam ga: „Gospar Michael,

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi među nama

29

smijala kad je Michaela g bijelih čarapa

jeste li vi to došli iz susjedne BiH? Iz Međugorja!”. A on je pukao od smijeha, kaže mi da je njemu to sve isto, da ne zna niti gdje je... A ja sam mu odgovorio da je u najljepšem gradu na svijetu - govori Ahmet Čustović.

Uskoro je došlo vrijeme da Douglas napusti Poklisar.

- Jahta mu je bila između

Lokruma i Belvedera, morao je ići, ali dao mi je vizitku i rekao da ga zovem kad god hoću. Provirio sam vanka, vidim gomilu reportera, od Nove do RTL-a. Uzeo sam dva kišobrana, prekrio ga s njima i tako smo prošli.

Došlo je onda po njega pet, šest gumenjaka, a na njima ogromni tipovi. Kažem mu ja

kako je rekao da nema zaštitare, a on će meni da je to samo posada... - prisjeća se Čustović.

Pitamo ga kakva je Douglasova supruga Catherine Zeta Jones.

- Čista ljepota. Nije puno pričala, recimo nasmijala se kad sam ga pitao je li došao iz Međugorja. Pao joj je šešir

s glave od smijeha. Ali tajnovita je... No, to je žena. Prelijepa je - kaže.

- On je svakako krasan čovjek. Upoznao sam i druge.

I Johna Malkovicha, Tom Cruise je bio tu, Emir Kata-

Nastavak na sljedećoj stranici

30

...

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi među nama

...

‚’Jahta mu je bila između Lokruma i Belvedera, morao je ići, ali dao mi je vizitku i rekao da ga zovem kad god hoću. Provirio sam vanka, vidim gomilu reportera, od Nove do RTL-a. Uzeo sam dva kišobrana, prekrio ga s njima i tako smo prošli.’’

ra... Svi su bili dragi i normalni. A ima i prepotentnih, sad ih neću spominjati - govori.

DANAS SVATKO RADI KAO KONOBAR Čustović je već neko vrijeme u mirovini. Pitamo ga i o ugostiteljstvu nekoć.

- Onda je to bilo ugostiteljstvo.

Sad je to tvornica. Štancaj i zara-

di što više para. Nekoć se i u rukavicama radilo, a sad svatko radi kao konobar. Samo je zarada na pameti, nebitno je kakvo je jelo, kakva je usluga. Pa ja sam prošao školu hotela Libertas, Lera, Jadrana, Orsule... To su bile najjače škole u Europi - dodaje.

Općenito govori kako je život prije bio drugačiji.

- Ma bilo je to izvanredno. Mi smo imali toliko diskoteka, od Bakusa do Exodusa, Arsenala... Mi smo imali jako puno taraca u Dubrovniku. To je bilo sjajno. Danas ne iz-

lazim, naravno.Ali vidim po sinu, to je od kafića do kafića. Nema diskoteka osim Revelina, nema žive muzike.Ami smo bili na plesu do 4, 5 ujutro i onda doma pa na posao. Ne bismo oka sklopili - kazao je.

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi među nama

IGRAO MALI NOGOMET DO PEDESETIH GODINA Kad govorimo o prošlosti, neizostavna je tema malog nogometa, gdje je Truli isto jako prepoznatljiv.

- Kao mladići smo išli na veliki nogomet.Ali ženske, zabave... Bilo je talenata, neki su postali i veliki igrači... Bonić, Kurtela, Spahić, Kacić. Meni se nije treniralo. Tako sam se okrenuo malom nogometu, bili smo mi klapa, igrali smo po cijele dane. I bili smo jako dobri. Neću za sebe i ne mogu reći da sam bio najbolji. To nam je bio život. Našli bi se kod gruš-

ke škole ujutro i igrali sve do navečer. Igrao sam sve do 52, 53 godine - rekao je Ahmet Čustović, dodavši kako se „mali nogomet u Gružu izgubio zadnjih dvadesetak godina iako ima tu dobrih, vrsnih igrača.”

Odgovorio nam je na pitanje kako u mirovini provodi vrijeme.

- Ovako sam s prijateljima iz djetinjstva ujutro, sjedimo u kafiću uru dvije, popijemo piće, ispričamo se. A onda kupanje do 18:30, 19 sati. Sve to ima svog smisla i bude baš lijepo - zaključio je za Dubrovački dnevnik Ahmet Čustović.

...

„Mi smo imali toliko diskoteka, od Bakusa do Exodusa, Arsenala... Mi smo imali jako puno taraca u Dubrovniku. To je bilo sjajno. Danas ne izlazim, naravno. Ali vidim po sinu, to je od kafića do kafića. Nema diskoteka osim Revelina, nema žive muzike.”

31

32

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

SVE NIJANSE TURIZMA

Odspavali usred parka ispred Robne kuće, sa svom prtljagom Malo se i popilo izgleda VLADIMIR STOJIĆEVIĆ

D

voje turista, muškarac i žena, fotografirani su jutros u parku između Robne kuće Minčete i zgrade Grawea, kako bezbrižno spavaju na travi, sa svom svojom prtljagom.

Ovi turisti nisu se odlučili potražiti smještaj u Dubrovniku.

Možda im je preskup, ali to je već samo stvar nagađanja, kao i gdje su dalje ovi bekpekeri nastavili svoje putovanje.

Dubrovački turizam se konstantno mijenja i uvijek su tu u pitanju nijanse, od luksuza do evo sada i livade usred poslovnog centra Grada. Dobra je stvar što je Dubrovnik zai-

sta siguran Grad, unatoč velikom broju turista i što se onima koji se odluče za smješaj na livadi uglavnom neće ništa

loše pritom dogoditi.

Kraj njih dvoje na fotografiji se vidi i boca alkohola. Možda se malo i popilo... Sve u

svemu, na otvorenom prostoru barem nema nikakve opasnosti od širenja korone.

Humanitarni prilozi UDRUGA SLIJEPIH DNŽ Umjesto cvijeća dragom Mihu Pulitika, obitelj Mara Dabelić prilaže 300,00 kn.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348 U spomen na Miha Pulitiku,umjesto vijenca 400,00 kn prilaže Marija i Pero Pulitika.

umjesto vijenca prilažu 300,00 kn.

- Matko Glunčić sa obitelji u spomen na Nikolu Tomić umjesto vijenca prilažu 500,00 Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

UDRUGA ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKONERETVANSKE ŽUPANIJE

DVA SKALINA Umjesto cvijeća za tetu Marinu, 400 kn prilažu Jelena i Maro; U spomen na pok. Nikolu Ljuban, 200 kn prilažu stanari zgrade 2a Hladnica; Dragom prijatelju i kumu Vinku Mariću, umjesto vijenca, 300 kn prilaže Marinko Novak s obitelji - „ Uvijek si našoj obitelji bio pri ruci, u bilo kakvim poteškoćama. Podario ti Gospodin milost oprosta na putu kući“; U spomen na pok. gospara Vinka Marića 400 kn prilaže Stijepo Butijer s obitelji; Dragana Filipović donacija 200 kn; Marija Radić donacija 200 kn; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227

Umjesto vijenaca za pokojnog Vjekoslava Braca Radića obitelj Šišević udruzi prilaže 300,00 kn Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com DJEČJI DOM MASLINA - Ljilja i Ognjen, u spomen na dragu prijateljicu Veru Klašnja umjesto cvijeća prilaže 300,00 kn; - Obitelj Davora i Olivije Sulić, u spomen na pok.

Mariju Besjedica

34

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ljiljana i Kristina - u smijehu kažu da vicevi o nepodnošenju svekrva i nevjesta nisu istina Kate i Zlatko - cijeloga života im je zajedno biti slatko

Antonija, Mirjana i Nikolina izaći u ljetnu noć neopisiva je milina

Ivana i Danijela - sezona je povećanim poslom radišnim djevojkama radost donijela

Joško, Matias, Nkola i Damir - tradicija se nastavila, mješovita ophodnja francuskih i hrvatskih policajaca turiste je ugodno iznenadila

Slađana i Verica - uvijek ispod volata Sponze raduje vidjeti umjetnost dragih i vrijednih lepoglavskih čipkarica

Larisa, Haris i Henna - Amerika puna obaveza je u opuštenom dubrovačkom ljetu na neko vrijeme zaboravljena

Neno i Sandra - suprugov rodni grad je paru iz Hamburga za dio odmora odredište omiljeno

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sanela, Neila, Melisa, Soraja, Elma i Nela - lijepa šestorka ne bi bila ovako vesela ni da je u najudobnije fotelje sjela

Mihaela i Mateo - slika dokazuje da bi se s pravom moglo rijet da je njihov čitav Svijet

Oliver, Denis, Nicole, Niko, Darija i Luce - Kalifornija je, možda, zemlja snova, ali u voljenom Gradu radosnije kuca srce

Ana i Kate - unučica i baba se jako vole, tek da znate

Mateo, Josipa i Ivan - u dobrom društvu i dan je dodatno divan

Lana, Dana, Zdravka i Indi - da im u Gradu godi zajedno biti i ovdje se vidi

35

36

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

DRUGI DIO

Školski jedrenjaci pomorskih škola, ratnih mornarica i zaklada Libertad, Flying Clipper, Kruzenshtern, Esmeralda, Belem, Alexander von Humboldt II i Kraljica mora

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

T

ema i drugog nastavka su školski jedrenjaci i jedrenjaci ratnih mornarica i zaklada, njih 12, koji su nas posjetili ili su plovili našim područjem. Svaki od njih je lijep na svoj način i ima svoju posebnu priču.

LIBERTAD (ARGENTINA) LIBERTAD je školski jedrenjak ratne mornarice Argentine koji služi za obuku budućih časnika.

Jedan je od najvećih i najbržih školskih jedrenjaka na svijetu te je nositelj nekoliko rekorda brzine.

Dizajniran je i izgrađen pedesetih godina 20. stoljeća u brodogradilištu Rio Santiago, Ensenada u Argentini. Na prvo putovanje je krenuo 1961. godine pod zapovjedništvom kapetana Atillia Porretti-

ja te i danas plovi širom svijeta sa studentima- kadetima, te kao ambasador dobre volje predstavljajući svoju zemlju.

Preplovio je više od 800 tisuća nautičkih milja, posjetio 500 luka u 60 zemalja svijeta, a na njemu je obučeno više od 11 tisuća studenata mornarice. Tako je u knjigama dolazaka i odlazaka brodova Lučke kapetanije Dubrovnik zabilježen dolazak 19. listopada 1987. u 9:00 sati, a luku Gruž je napus-

Flying Clipper

tio 23. listopada u 10:50, kada je i snimljena priložena fotografija.

Fregata LIBERTAD je jedrenjak čeličnog trupa ukupne istisnine / deplasmana 3765 tona (težina broda u tonama), duljine 103,75, širine 14,31 i gaza 6,60 metara. Na svojim jarbolima može podignuti 2 652 kvadratna metra jedara koje opslužuju 24 časnika, 180 članova posade i 150 kadeta. Dva motora MAN od 960 kilovata ga pokreću brzinom od 13,5 čvorova.

Godine 2012. jedrenjak LIBERTAD je punio stupce svih svjetskih medija jer su ga vlasti države Gane privremeno zaplijenile po zahtjevu investicijskog fonda „NML Kapital” (NML Capital Limi-

ted) koji je tvrdio kako mu država Argentina duguje više od 370 milijuna dolara. Nakon puna dva mjeseca Međunarodni sud za pravo mora, sa sjedištem u Hamburgu, naredio je vlastima Gane da jedrenjak odmah puste, što je i učinjeno.

FLYING CLIPPER (ŠVEDSKA) U filmu iz 1962. godine imam vidljiv zapis posjete jednog zaista lijepog jedrenjaka kako punim jedrima plovi prema Dubrovniku.

Na fotografiji koju prilažem je vidljiv baš pred Gradom te sam u lijevom dijelu slike ukomponirao dio scana gdje se vidi da je bio na sidrištu pored Lokruma. Prethodno

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

je bio u posjeti Kotoru. a na ulazu u Boku ga je dočekao školski jedrenjak JADRAN u vlasništvu JRM. Putovanje je započelo iz Malmöa u Švedskoj te su posjetili Francusku, Portugal, Španjolsku, Grčku, Jugoslaviju, Italiju, Tursku, Libanon, Egipat i povratak je bio u matičnu luku Malmö.

Građena je 1929. u škotskom brodogradilištu William Denny & Bros, Dumbarton kao jahta – škuner s tri jarbola za Sir Waltera Runcimana, Baronet. Dobila je ime SUNBEAM II, luka upisa je bila London, imala je 505 brt-a, duljine 59,74, širine 9,10 i gaza 4,90 metara. Jedra su bila ukupne površine od 1540 kvadratnih metara, a motor je bio jačine 400 konjskih snaga proizveden u Atlas-Diesel A/B, Stockholm- Švedska. Posadu su činila 22 stalno ukrcana člana i 70 kadeta.

U kolovozu 1946. je prodan Rydbergs Stiftelse iz Stockholma kao školski brod za obuku kadeta i mijenja ime u SUNBEAM. Ponovo 1955. mijenja vlasnika Rederi AB Clipper (Einer Hansen) iz Malmöa i mijenja ime u FLYING CLIPPER. Dana 4. lipnja 1965. ponovo mijenja vlasnika National Mercantile Marine Academyv iz Pireja te danas vije Grčku zastavu, nosi novo ime EUGENE EUGENIDIS i nalazi se u Maritime Tradition Park in Faliro u Grčkoj.

KRUZENSHTERN (SOVJETSKI SAVEZ / SSSR) KRUZENSHTERN je izgrađen u Bremerhavenu u Njemačkoj 1926. godine pod imenom PADUA, lukom upisa Hamburg, pod njemačkom zastavom. Izgrađen je kao teretni jedrenjak koji je prevozio građevinski materijal u Čile, vraćajući se sa salitrom oko Rta Horn. Kasnije je prevozio pšenicu iz Australi-

37

Libertad

je. Prvo putovanje od Hamburga do Talcahuanoa u Čileu trajalo je 87 dana. Najbrže putovanje bilo je 1938. - 1939., od Hamburga preko Čilea do Australije i natrag do Hamburga za 8 mjeseci i 23 dana pod kapetanom Richardom Wendtom. Ovaj svjetski rekord za teretne jedrenjake i plovidbom na jedra još nitko nije dostigao.

Njemački jedrenjak PADUA je kao ratna odšteta 12. siječnja 1946. predan SSSR-u i integriran je u baltičku flotu sovjetske mornarice, dobiva novo ime KRUZENSHTERN. Bio je vezan u luci Kronstadt do 1961. godine, gdje je podvrgnut velikim popravcima i preuređenju (npr. ugradnja prvih motora) za svoje zadatke u Hidrografskom odjelu Sovjetske mornarice. Od 1961. do 1965. godine proveo je mnoga hidrografska i oceanografska istraživanja za Akademiju znanosti SSSR-a u Atlantskom oceanu, Karibima i Sredozemlju, a korišten je kao brod za obuku pomorskih kadeta.

Godine 1965. premješten je u SSSR-ovo Ministarstvo ribarstva

u Rigi da bi se koristio kao školska škola za buduće ribolovne časnike. Od 1968. do 1972. dogodila se velika modernizacija, instaliranje kompleta motora koje i danas ima, a trup je opituran u crno sa širokom bijelom trakom i crnim pravokutnicima namijenjenim stvaranju iluzije topova.

Sredinom sedamdesetih godina je posjetio Dubrovnik u pratnji dva ratna broda, kao što se vidi na priloženim fotografijama. KRUZENSHTERN je predvodio međunarodni skup velikih jedrenjaka u njujoršku luku za događaj „Operation Sail“ 4. srpnja 1976. (prvi susret jedrenjaka je osnovao i organizirao 1961. predsjednik John F. Kennedy). U siječnju 1981. premješten je u „Estonsku ribarstvo” u Tallinn, a 1991. postao je dio flote „Državne baltičke akademije za ribarstvo”. S novom matičnom lukom u Kalinjingradu KRUZENSHTERN sudjeluje u mnogim međunarodnim regatama.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza financiranje je postalo problem, pa su jedrenjakom povremeno prevozili putnike i snimali

niz ruskih filmova. Godine 1995.– 96. oplovio je svijet tragom svog imenjaka prethodnika, te još jednom 2005. - 6. u spomen na 200. godišnjicu KRUZENSHTERNOVOG oplovljavanja. Danas plovi kao školski jedrenjak za obuku novih časnika te je u vlasništvu Baltic State Academy iz Kalinjingrada, te je drugi po veličini ove namjene na svijetu iza ruskog SEDOVA. Tip jedrenjaka je bark, duljina mu je 114,4, širina 14,02, visina 51,3 (do vrha najvećeg jarbola) i gaz 6,8 metara. Ima dva motora po 1000 konjskih snaga i na njemu je ukrcano 257 članova posade.

ESMERALDA (ČILE) Jedan od 10 najljepših jedrenjaka na svijetu, lijepog imena Esmeralda, ali je poznat i kao brod smrti i zla. Usidrio se u srpnju 2008. pored Dakse, ali nije uplovio u Gruž.

Barkantin s četiri jarbola u vlas-

Nastavak na sljedećoj stranici

38

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Kruzenshtern ništvu čileanske ratne mornarice imena Esmeralda (u prijevodu smaragd – zeleni dragulj) je u svijetu poznatiji kao bivši ploveći zatvor gdje su u vrijeme vladavine čileanskog diktatora Augusta Pinocheta ubijani i mučeni protivnici režima. Za počinjena zlodjela krivci nikad nisu kažnjeni.Amnesty International nazvao ga je ‚’Brodom zla i smrti’’, pošto je u njegovoj utrobi za vrijeme vladavine diktatora Augusta Pinocheta ubijeno više od stotinu ljudi koji se nisu slagali s tadašnjim čileanskim režimom.

Mučenja, ubijanja i odsijecanja dijelova tijela događala su se u sedmogodišnjem razdoblju od 1973. do 1980. godine.

Amnesty International pozvao je sve zemlje u čije vode brod ima uploviti da mu uskrate gostoprimstvo dok se ne rasvijetle navedeni događaji i ne kazne zločinci koji su po brodu ubijali neistomišljenike.

Američki senat ovaj brod je proglasio plovećom kaznionicom za političke zatvorenike. Esmeralda je posjetila preko 300 svjetskih luka kao ambasador svoje zemlje, ali nije rijetkost da su njezina uplovljavanja pratili prosvjedi, a oni su se događali i u glavnom čileanskom

gradu Santiagu.

Na sidrište Daksa je uplovila tiho bez nekih velikih najava i senzacija, a po odobrenju Lučke uprave 12. kolovoza 2008. godine. Oglasili su se tada neki javni mediji, ali sa škrtim informacijama, osim one da je Esmeralda pozvana u službenu posjetu na poziv Hrvatske ratne mornarice u Split od 14. do 18. srpnja. Esmeralda se usidrila s vanjske strane otoka Dakse. međutim bila je usidrena veoma kratko. Sutradan je isplovila prema Splitu.

Izgradnja ESMERALDE je započela u Cadizu u Španjols-

Esmeralda

koj 1946. godine, građena je kao španjolski nacionalni brod za obuku. Tijekom gradnje 1947. godine u brodogradilištu u kojem se gradila pretrpjela je katastrofalne eksplozije, koje su oštetile brod. Brodogradilište je dovedeno pred bankrot, a radovi na brodu privremeno su zaustavljeni. Godine 1950. Čile i Španjolska su započeli pregovore u kojima je Španjolska ponudila otplatu dugova nastalih Čileu kao rezultat ratnih događanja u obliku proizvedenih proizvoda, uključujući još i nedovršenu ESMERALDU. Čile je prihvatio po-

nudu i brod je formalno prešao u vlasništvo Čilea 1951. Radovi su zatim nastavljeni na brodu.

Napokon je porinuta u more 12. svibnja 1953. pred 5000 uzvanika. Kuma broda je bila gospođa Raquel Vicuña de Orrego koja je od provu broda simbolično razbila bocu šampanjca umotanu u nacionalne boje Španjolske i Čilea. Isporučena je kao četverojarbolna škuna za vladu Čilea 15. lipnja 1954. godine, a zapovjednik je bio kapetan Horacio Cornejo. Danas je ESMERALDA tip jedrenjaka barkantin i ima 21 jedro ukupnih površina od 2870 kvadratnih metara. Nadimak broda je La Dama Blanca (Bijela Dama) te služi Čileanskoj ratnoj mornarici za obuku 390 mornara i časnika. Matična luka joj je Valparaiso, njezina duljina je 113 m., širina 13,1 m.,visina jarbola nad morem je 48,5 m., ima četiri topa od 57 mm za ceremonijalne potrebe.

BELEM (FRANCUSKA) BELEM je posljednji francuski jedrenjak iz 19. stoljeća koji još uvijek plovi. Izgrađen je u Francuskoj (blizu Nantesa) i porinut u more 1896 godine. Kao trgovački brod prešao je Atlantik 33 puta, i to u razdoblju od 1896. do 1913. godine. Prevozio je šećer iz Kariba (West Indies), kakao i kafu iz Brazila i Francuske Gvajane do Nantesa u Francuskoj.

Prodan je 1914. godine Hughu Grosvenoru, drugom vojvodi od Westminstera, koji ga je prenamijenio u njegovu privatnu luksuznu jahtu i daje mu ime PETIT ANTILLAIS. Godine 1922. jedrenjak je prešao u vlasništvo Sir Arthura Ernesta Guinnessa, iz Guinnessove obitelji, koji ga je preimenovao u FANTOME II. Ponovo je 1951. prodan venecijan-

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

skom grofu Vittorio Cini, koji mu mijenja ime u GIORGIO CINI po sinu koji je poginuo u avionskoj nesreći u blizini Cannesa 31. kolovoza 1949. Nakon svih prodaja, mijenjanja zastava i preuređenja nakon 65 godina u siječnju 1979. vraća se pod Francusku zastavu, vraćaju mu izvorno ime BELEM i služi za obuku jedrenja. Dubrovnik je posjetio 2014. godine, kao što se može vidjeti na priloženoj, lijepoj, noćnoj fotografiji.

Jedrenjak je tipa bark, dug je s baštunom (kosnik) 58, širok 8,8 i ima gaz od 3,6 metara. Ima 534 bruto tone i deplasmana (težina broda) 750 tona. Može razviti 22 jedra ukupne površine do 1000 kvadratnih metara. Kao pomoćni pogon ima dva dizel motora ukupne snage 1150 konjskih snaga. Na brodu je stalno ukrcano 16 članova posade, a može ukrcati 48 učenika jedrenja.

ALEXANDER VON HUMBOLDT II (NJEMAČKA) ALEXANDER VON HUMBOLDT II je njemački trojarbolni bark koji je zaplovio kao novogradnja 2011. godine zamijenivši istoimeni jedrenjak ALEXANDER VON HUMBOLDT porinut da-

leke 1906. godine koji je plovio do 1985. kada je prodan. Vlasnik oba jedrenjaka je zaklada Deutsche Stiftung Sail Training, Bremerhaven (German Sail Training Foundation, Bremerhaven) i oba su služila za obuku jedrenja osoba svih dobnih skupina, a posebno za mladiće i djevojke od 15 do 25 godina. Oba jedrenjaka su imali karakterističnu zelenu boju trupa i jedara koji su bili prepoznatljivi diljem svijeta.

ALEXANDER VON HUMBOLDT II s priložene fotografije nas je posjetio 2015. godine.

ALEXANDER VON HUMBOLDT II je izgrađen od čelika u brodogradilištu Brenn - und Verformtechnik (BVT) iz Bremena, a porinut je u more 25. svibnja 2011.

Na svoje jarbole bi podigao 24 jedra ukupne površine 1.360 metara kvadratnih. Pod povoljnim uvjetima vjetra može ploviti brzinom do 14 čvorova. Jedrenjak je dug 65 i širok 10 metara, ima 763 bruto tona i istisnine/deplasmana 992 tona. Ima ugrađen motor od 750 konjskih snaga, a na brodu je ukrcano 24 člana stalne posade i 55 učenika jedrenja. Je-

Alexander von Humboldt II

39

Belem

drenjak je dobio ime po njemačkom prirodoslovcu i istraživaču Friedrichu Heinrichu Alexanderu, barunu von Humboldtu (Berlin, 14 rujna 1769. - Berlin 6. svibnja 1859.).

KRALJICA MORA (HRVATSKA) Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je izgradilo motorni jedrenjak tipa loger imena KRALJICA MORA, to je prvi školski brod u samostalnoj Hrvatskoj, a luka upisa mu je Dubrovnik. Brod je namijenjen za obrazovanje učenika i studenata pomorskih škola. Radno pori-

Kraljica mora

nuće obavljeno je 13. studenog 2009. u brodogradilištu Montmontaža Greben - Vela Luka.

Ministarstvo je povjerilo usluge upravljanja brodom tvrtki Jadranski pomorski servis d.d. Rijeka.

U ožujku 2013. upravljanje brodom je preuzela Jadrolinija iz Rijeke, a danas je neka druga tvrtka u pitanju. KRALJICA MORA je duga 35 metara te može ukrcati 28 učenika/studenata, četiri nastavnika i sedam članova posade. Vrijednost broda u izgradnji i s dodatnim radovima je iznosila oko 37 milijuna kuna, a kuma broda na porinuću je bila Jadranka Kosor.

www.sbd.hr Šetalište kralja Zvonimira 17, 20000 Dubrovnik

42

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

NIJE SE SNAŠAO

Našli ga kako uzima tuđi motor, kaže da ga nije htio ukrasti POLICIJSKI SLUŽBENICI Policijske postaje Dubrovnik su 28. srpnja oko 2 sata ujutro zatekli su muškarca koji je počinio kazneno djelo

P

olicajci su obilazeći grad, na Lap a d s k o j obali u Dubrovniku po sredini kolničke trake zamijetili oštećen motocikl dubrovačkih registarskih oznaka, a malo dalje muškarca koji pokušava staviti u pogon drugi motocikl također dubrovačkih registarskih oznaka

Identifikacijom muškarca utvrđeno je da se radi o 21-državljaninu BiH koji je u svom iskazu izjavio da je imao namjeru provozati se mopedima bez namjere da ih otuđi.

Mopedi su vraćeni vlasnicima, a osumnjičeni je zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne st-

vari na štetu 47-go- pokretne stvari na štedišnjaka i pokušaj neo- tu 42-godišnjaka, uz vlaštene uporabe tuđe kaznenu prijavu pre-

dan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.

REZULTATI AKCIJE ‚SIGURNA PLOVIDBA 2021’

U dubrovačkom akvatoriju u jednom danu sankcionirano 17 prekršaja Ukupni iznos kazni je 48 tisuća kuna

T

radicionalna akcija pojačanog nadzora sigurnosti plovidbe na moru „Sigurna plovidba 2021“ održala se ovoga ponedjeljka od 7:00 do 18:00 sati na području svih osam lučkih kapetanija.

Cilj provedene akcije bila je provjera spremnosti i učinkovitosti postupanja svih nadležnih službi Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u nadzoru sigurnosti plovidbe kako bi se osigurala preventivna zaštita svih sudionika u pomorskom prometu te se smanjila pojavnost pomorskih nezgoda i nesreća za vrijeme turističke sezone kada u teritorijal-

nom moru i u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske boravi veliki broj turista i plovi veliki broj domaćih i stranih plovila.

U akciji su sudjelovala sva raspoloživa plovila i djelatnici iz svih lučkih kapetanija i njihovih ispostava na moru, a u ovogodišnjoj akciji provedena je kontrola brodica za prijevoz putnika, izletničkih brodova te brodova na višed-

nevnim kružnim putovanjima.

Također su kontrolirane tvrtke za iznajmljivanje plovila, koncesijska odobrenja vezana uz iznajmljivanje osobnih plovila te pomorski promet u područjima intenzivne plovidbe.

Rezultati provedene akcije na dubrovačkom području je 109 pregleda, u okviru kojih je uočeno 17 prekršaja, čiji je ukupni iznos kazne 48 tisuća kuna.

BROJ 1 PIZZERIA U GRADU.

I IL EN IJ OC TI S GO

POSEBNE PONUDE: UTORKOM: #TripleTuesday Za dvije naručene pizze, treća gratis, po vašem izboru PETKOM: #JumboFriday Za svaku naručenu jumbo pizzu, jedna standardna gratis, po izboru NEDJELJOM: #SundayMeating Za dva naručena jela s roštilja, treće gratis, po izboru.

Narudžbe i dostava na: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

MORSKA RIBA

SREDSTVO OBLO@ITI IZOLATOZA ROM LEMLJENJE

SPORTA[ SA SLIKE, RO\EN U DUBROVNIKU

PROIZVO\A^ MEDA

ITALIJA

GLUMAC COURTNEY

SELEN

KAMEN IZ KRETSKI DRONJAK, TERCIJARA, KRALJ, SLU@IO JEDAN OD RITA KAO HELENINIH ORU\E PROSACA

@BUN

TRAMPA

GLE\, CAKLINA, GLAZURA

NATJECANJE NA KOJEM JE NASTUPIO TRI PUTA ZRA^NA LUKA

SPRAVA ZA REZANJE

METAK ZUBNA ISPUNA

MALI KIP BOGA AMORA (mn.)

PLA[LJIVA @IVOTINJA BEKRIJA

DAMA U [AHU

N. J.

PJEVA^ IMAMOVI]

LOW POWER DRIVER

TVORAC KVISKOTEKE

SKANDIJ GLASNIK, DOBO[AR (tur.)

UNIJA, SAVEZ (mn.)

KISIK

JEDAN OD KLUBOVA ZA KOJE JE IGRAO SPORTA[ SA SLIKE

JU@NO VO]E, MOGRANJ

SPORTSKI REKVIZIT

DJELO HENRIKA IBSENA

POZIV MUJEZINA SA MINATETA

KOMPOZITOR, KRSTO TORINO NJEMA^KA

GLUMAC LAUREN^I]

SLIKAR I VAJAR ORSI

KRATICA ZA GIGANTSKI MAGNETOOTPOR

PORJE^JE

POSLJEDNJI POKU[AJ ISTOK BILJARSKI [TAP, TAK

[PANJOLSKI GRAD (anagram: ALOJ)

UKRA[AVANJE DRVETA (mn.)

NA[ NOGOMETA[, IVICA

NEMANI

SAVEZ AZIJSKIH ZEMALJA

DIO DRAME

KAJDA

AUSTRIJA

PLO^NICI

BUNA, POBUNA

IRIDIJ

KRATICA ZA RADIOTELEVIZIJU

OBLAST U S. ARABIJI

DUBROVA^KI DNEVNIK

PET OSOBA RAZLI^ITOG DIO VAGE SPOLA

PROIZVO\A^ U@ADI GORJE U TURSKOJ OTOK

VRSTA @ENSKE FRIZURE

SJEVERNI JELEN

NOGOMETA[ BOLI]

KUTIJICA ZA NAKIT

UDARAC U BOKSU

EGIPAT PLODNO MJESTO U PUSTINJI

[ARENA PAPIGA SPORT SPORTA[A SA SLIKE

NAGLA[ENI DIO STIHA

ENO, ETO IZRA[TAJ NA GLAVI KRAVE

VRSTA PLESA

OTOK U INDONEZIJI VIROVITICA

AVENIJA KAJKAVSKA UPITNA ZAMJENICA RUSKI PJESNIK, NIKOLAJ

NIZOZEM. SLIKAR, PIETER

DOSTOJANSTVENIK U ST. TURSKOJ

JUG

SJEVER RIBARI KOJI LOVE OSTVAMA

RJE[ENJE - Olimpijske igre, reza~, aerodrom, amoreti, plomba, D, lola, Zaim, nj, alijanse, telal, Pro Recco, nar, Odak, ezan, D, TO, Jozo, sliv, GMR, ke, I, Loja, Oli}, ale, ~in, bunt, nota, u`ar, A, Asir, pun|a, o, direkt, etui, ET, arza, vaterpolo, sving, rog, Java, kaj, Laar, vezir, Asejev, ostvari.

-

-

46

petkom

AUTO/MOTO ll Prodajem osobni automobil FIAT

CROMA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611 __________________________________ ll Prodajem Renault Scenic 2006 god.

Cijena po dogovoru. Kontakt: 092 285 8452 __________________________________ ll Prodaje se Gillera Runner motor. 1998 godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. MOB:098285038 __________________________________ ll Prodajem Mercedes-Benz.

1992 godina. 1.8 cc benzin. Ispravan.

Mob:098643703 __________________________________ ll Prodajem Octavia Combi 1,6 tdi 2012 g izvanredno očuvan . Mob : 098618999. __________________________________ ll Prodaje se Audi TT 3,2 V automatik. 2004 godište. Benzin. 290000 km.

Registriran do 06/2021.Sve informacije na 0981772088 __________________________________ ll Hyundai acent 1,4, gl, 2000god , 220 000km,registriran do 10/2021.

Prodajem i kupujem auto srednje klase oko 10 g starosti.Mob:091 61 43946 __________________________________ ll Prodajem VW Golf IV. 2003 godina. 1.6 benzin. Registriran do 05/2022.

Servisiran redovito. Cijena 12000 kn.

Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672 __________________________________ ll Seat Ibiza 2002g, registriran do 4/22, benzinac, odlicna klima. Malo vozen, 139 000km. Sasvim novi akumulator. Neostecen, drugi vlasnik. 12000 kn.

Mob:098703069 __________________________________ ll Prodajem skuter Piaggo NRG 50, 2003. god. Cijena 2.600 kuna.Mob: 098 345 606 __________________________________ ll Prodajem kamion sandučar NISSAN CARSAR, god. proizvodnje 2007. s prijeđenih 200.000 km, 150 KS, Diesel, ispravan i registriran - u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 50.000 kn . Tel 098/344-611 __________________________________ ll Prodajem skuter Yamaha Neos 50 kubika. Kvar motora. 1300 kn. Kontakt: 099 688 0160 __________________________________

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljuje se poslovni prostor 43 m2

u trgovačko poslovnom centru Mercante, prizemlje (kraj mesnice i Profi shopa, preko puta glavne pošte). Ima pristup za osobe u kolicima, sanitarni čvor i izlog s 3 strane u staklu. Ispred prostora je moguć zakup parkinga za kupce. Moguć je i dogovor za najam parkirnog mjesta unutar garaže.

Informacije na broj 098/244-144 svakim danom poslije 14 sati. ll Iznajmljujem potpuno opremljen

dvosobni stan na duže vrijeme.Mob:091 898 4814. ll Iznajmljuje se manja garsonijera u

Šipčinama jednoj zaposlenoj muškoj osobi na dulje vrijeme. Kontakt: 020 419 718

PLOVILA ll Jedrilica Val 35, 1991. godište.

Motor Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker.

Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 674 378. ll Prodajem Pasaru(Gradac) 5,8 m,

PRODAJA NEKRETNINE ll Prodajem namješten stan u Solinama s parkingom, prizemlje kuće, 77 m2 plus terasa 24m2. Kontakt: 091 957 7843 ll Hitno se prodaje trosobni stan,70 m2

(etaža dvojne stambene kuće) sa okućnicom 54 m2(moguća gradnja parkinga),pod magistralom sa pogledom na stari grad.Cijena 220.000 eura. Mob:091 583 4481

ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu.

Cijena 149000 EUR. Sve informacije na 098244682 ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici,

60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573

ll Prodaje se stan u Gružu, dvosobni,

moguće preuređenje u trosobni, drugi neboder, 6.kat, 50m2 130 000 eura, opremljen za stanovanje. Kontakt:098 9128087

uređena i opremljena za boravak na moru, motor torpedo 18/24 ks. 098 177 6107

ll Kupujem stan u Lapadu cca 35-40

ll Prodajem vanbrodski motor TOHAT-

ll Stan na prodaju 37m2 netto aktivne

m2 , novogradnja ili renovirani. Kontakt:098 9128087

10 ks za djelove. 098 177 6107

površine. Renoviran 2019 godine. 50 metara od parka Gradac, na Kolorini.

Vlasništvo1/1. Mob: 0981957985 ili 0992413695

ll Prodajem barku Adria 500, duplo

ll Nova Mokošica prodajem stan 58

ll Prodajem brodsku kopču. ZF

ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2

CU 15 KS malo vožen. 098 177 6107

ll Prodajem vanbrodski motor Mercury

dno, Tomos 4,5 konj 8000 kn. Kontakt: 098 833 628 2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.

MOB:098285038

KUPNJA NEKRETNINA ll Kupujem garažu na području Lapada.

Kontakt: 098 525 210

m2, visoko prizemlje sa vrtom. Dobro očuvan cijena po dogovoru. 098 914 7535 + garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi Prodajem solarno grijanje, sve kao novo vrlo povoljno. Kontakt: 095 199 3343

USLUGE RAZNO

ll

Prodajem Skip Hop – didaktički centar. Stolčić nudi mnoge zabavne funkcije u tri faze. Kroz 25+ različitih funkcija djeca uče razvijati svoje sposobnosti. Korišten svega 10 dana. Mob 0919374727. (viber) ll

Zbog odlaska u mirovinu, prodajem vrlo povoljno opremu bravarske radionice (strojeve i alate). Mob: 098/344-611. ll

ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,d-

ll

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Prodajem električne klavijature-orgulje Yamaha 5 oktava u odličnom stanju-kao nove.1000 kn. Mob: 091 3245550

ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+D-

ll

B,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

Kupujem udzbenike za četvrti razred Pomorske i treči razred Brodostrojarske škole. Mob.0992282587

ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

ll

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građe-

vinsko zemljište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,235.760 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

PRODAJA RAZNO

Prodajem dvije stare ručno klesane kamenice od ulja (žare). Dim 60×60 cm. Cijena za obadvije 4000 eura,nije fiksno. Mob.099 691 6245 Prodajem.1.Ves masina Gorenje u dobrom stanju.2 Boca plinska veca za restorane.3 Staklena vitrina izloznena za hladna jela.4.Felge 16.cola. zicane sa gumama za Bwe.e.46.5.Prozori na kipu dimenzija 80x120 .dva komada.

6.0rbitrek novi .7 Parna pegla za kosu skoro nova MOB:0955106792 ll

Prodajem 2 nova baluna, 2 nova parangala, 220 kn. Kontakt: 099 688 0160 ll

llProdajem više stolova s klupama,

puno drvo. Kontakt: 099 688 0160

Prodajem pult (stol) za trgovinu vrlo povoljno. Slike dostupne na upit.

Kontakt: 091 764 8603 ll

ll Prodajem polovnu mašinu za pranje

ll

ll Najcijenjeniji med u Europi , medlji-

ll

posuđa.Cijena:500kn Mob:0958090993 kovac, sumski med od bora i jele prodajem Mob:0916143946

Prodavam med. Kontakt: 020 426 049 ili 091 9366 481 Prodajem solarno grijanje, sve kao novo vrlo povoljno. Kontakt: 095 199 3343

47

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakasti zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica. __________________________________ llTim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije...Kontakt: 098 765 460 ________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini...

Mob: 091 7285208 ________________________________ ll Zaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera ,rolo zavijesa ,sve informacije .na 0911472794 .Mokošica. ______________________________________ ll Uredujem vrtove,đardine,okucnice kosnja trave i slicno. Mob:0916143946 ll

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 2.8. do 8.8.2021.

OD ZVONIKA” od 9.8. do 15.8.2021.

PREMINULI PERO ŠOLETIĆ (1936.)

BARIŠA ASANOVIĆ (1939.)

SREĆKO BANIĆ (1944.)

MEVLUDA MURATOVIĆ (1932.)

VJEKOSLAV RADIĆ (1951.) ŽELJKO STANČIĆ (1952.)

PERO MRNAREVIĆ (1952.)

LAZO PERUTINA (1960.)

NIKOLA PAVLOVIĆ (1950.)

KATARINA FIOROVIĆ (1924.)

TOMISLAV KRALJ (1931.)

BOŽA PRCE (1939.)

ANA MATUŠIĆ (1938.)

HANKA HADŽIĆ (1930.)

SILVANA BUČUK (1961.)

MIŠE MARTINOVIĆ (1926.)

48

petkom

• BROJ 61 • 4. kolovoza 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

JOŠ JEDNA AKCIJA

Svaka kuna ZA GOGU puno znači, da u školu krene s hodalicom i potrči mami u zagrljaj sve dok nije počela vježbati u Poliklinici Glavić. Uz individualne terapije doma, ona sada sjedi, jede sama, priča, crta, pjeva, raspoznaje boje... ma skoro sve što sva „normalna” djeca mogu. ‚’Ali, još nismo stali na noge, al’ isto tako znam i vjerujem da hoćemo! Molimo vas i ovaj put da nam pomognete skupiti sredstva za njen korak, da u školu krene s hodalicom, da jednog dana potrči meni u zagrljaj. Znamo da njen tata odozgo moli za to, a vi nas gurate i pomažete odozdo, naša zemljaška vojska anđela!’, napisala je mama Magda.

‘’DRAGI NAŠI PRIJATELJI, velikog otvorenog srca... jesmo li spremni još jednom zavrtjeti krug sreće za našu Gogu za Gogin korak?’’

S

vima je poznata priča malene Gordane Knego (7) koja je rođena je u 30. tjednu trudnoće, a kad je imala samo 21 dan, mlijeko je ušlo u njena pluća zbog čega je došlo do gušenja. Liječnici su je reanimirali tri puta te joj je dijagnosticirana aspiracijska pneumonija, uslijed čega je tri i pol mjeseca bila na respiratoru.

Malena Goga tada je dobila vrlo važne životne bitke koje su se nastavile i da-

nas, a u svemu tome je prati njena hrabra majka Magda. Njen suprug Pero, Gogin tata, iznenadno je preminuo prije tri godine te se Magda za svaki napredak svoje kćeri nastavila boriti sama, no pomažu joj i dobri ljudi.

Malenoj Gogi ovo je zadnji ciklus nužnih terapija u Poliklinici Glavić, u iznosu od 90 tisuća kuna. ‚’Već dogodine ćemo moći vježbati jačim intenzitetom samo do travnja, a onda se

ja uz Božju pomoć vraćam na svoje radno mjesto, a Goga će raditi uz asistenta pripreme za školu i održavanje postignutih rezultata. Zato bismo vas zamolili i ovaj put za pomoć, jedna kava pa i jedna kuna nama mnogo znači, Gogi veliki korak naprijed u bolju i sigurnu budućnost’, napisala je mama Magda koja se još jednom od srca zahvaljuje svima na pomoći.

Dodaje kako Goga nije govorila, ni otvarala ruke, ni gutala, ni sjedila, ni hodala,

Gogina rehabilitacija trajat će 12 tjedana, od 4. listopada do 17. prosinca, a za prikupiti iznos od 90 tisuća kuna uplate je moguće izvršiti na sljedeće načine: Uplate ZA GOGIN KORAK TEKUĆI RAČUN OTP BANKA R53240700032620821333 ŽIRO RAČUN HR87240700031066758811 ZA UPLATE IZ INOZEMSTVA SWISS CODE OTPVHR2X