Dubrovački dnevnik petkom br. 60

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN

DIO BILJKE

KISIK

DJELO PJESNIKA SA SLIKE

S K A N D I N A V K A

PJESNIK SA OLIMPIJS SLIKE, KI SPORT RIMSKI: RO\EN U EVENTU5 DUBROVALNO SPREMI[ NIKU TE ZA KRUMPIR

OVE VE^ERI

TURSKI SULTAN

SJENOVITA STRANA

PORTUGA

L

GRANA FIZIKE

SPOREDN I TIP CIRKUSK A BORILI[T A

LOKNA, UVOJAK

LITRA

BRDA

LEGENDA

RAIL NET EUROPE

VELIKA ZMIJA

LUMEN O^EV OTAC

ISTOK

KNJI@EVN IK MAJETI] EKSTREM ITET

SEKUNDA

BUGARSK I CAR IZ 12.

VIJEKA

RIJE[ITI SE ^EGA TEK KUPLJEN

GRAD NA FID\IJU (anagram : DINA)

O

KORALJN I OTOK

DUBROVNIK

KARIKATURIST MULABEG OVI] A

PROST BROJ

O BESPLATN STRU^NJ AK U ZNANOST I O POJAVAM A U SVEMIRU

RASPARE N PREDMET, PTICA ONO [TO GRABLJI NEMA PAR VICA

VA

ISTO^NI MEDITER AN ULAZNA VRATA NORVE[K

A

OSIGURAVAJU] I ZAVOD

TRGOVAC SIROM

FINANCIJSKI VRLO DUBROMO]NA VA^KI DNEVNIK OSOBA

STOVARI[TE GLUMAC HANKS

TERET, BREME PRESTAN AK SJE]ANJ A GLUMICA , HEIDI

DOJAM

ABECEDE

NIKARAG

TONA

LANTAN

OV^ICA IZ PRI^E IVE ANDRI]A

POND SLAVNA RUSKA BALERIN A

VRE]A OD KOSTRIJETI

^ VLASULJ

JAKO ZAGRIJAN, VREO

SIROVINE ZA PROIZVODNJU

USTAVE

@BUN PJEVA^IC A, RITA

GLUMICA JUH D

ZNAK ZA ZAUSTAVLJANJE

RANO USTAJAN

JE

VRSTA DRAGULJ

A

NEIDENT IF. LETE]I OBJEKT

KILOPON

SKIJANJE

ARGON

OTOK VARESE JUG

RJE[ENJ E astronom - V, Posvete, podtip, , tovar, sirar, zaborav, l, kovr~a, prior, osoj, utisak, grm, NLO, lji, aerat, RNE, Dekompr Polona, stop, esija, Aska, uranak, L, lo{i, anakonda , diviti se, VA, repromat Alojz, Emin, erijal.

Asen, S, ud, Nadi, novo, DU, p, aol, arar, Adi, t, NI, vru}, ulaz, La, depo,

U OVOM BROJU Petak, 30. srpnja

Godina 2, broj 60, 2021.

Izlazi jednom tjedno

NEMA BOLJEG RJEŠENJA - COVID pozitivne turiste se smješta u bolnicu, iznajmljivači mole Boga da im ne dođe zaraženi gost

VRATIO SE TURIZAM! S krajem srpnja Dubrovnik je počeo ličiti na rekordne godine, kolovoz bi trebao biti još bolji

AKTUALNO

AKTUALNO

VIJESTI

MOST PREMA USPJEŠNIJOJ

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

CRNA STATISTIKA Cijepljena osoba preminula od COVIDA-19 i u Dubrovniku, no oboljeli su uglavnom necijepljeni

BIVŠI POLITIČAR

Ivan Pernar preselio se na Obod, tražio i posao u Domu zdravlja ll

ELEKTRI^ KI DJELO NABIJENI PJESNIKA ATOM SA SLIKE

HRVATSK A GLUMICA

NI

PISAC FJODOR ALEKSAN DROVI^

17. I 13.

SLOVO

ROD DINOSAU

RA

SLABI, BEZVRED

LIJEVI I NAJDULJ PRITOK DNJEPRAI BITI U STANJU O^ARANOSTI

IZRA\IVA

DOKTOR

POGLAVA R SAMOSTA NA JUDEJSKI KRALJ

SODAVODA

DJELO PJESNIKA SA SLIKE

BUDUĆNOSTI NAŠEG JUGA ll Bivši saborski zas-

tupnik i suosnivač Živog zida odustao je od politike Stranica 24

NEŽELJENA BAŠTINA

Kršinićev minirani Borac na straži i dalje čeka ispravljanje nepravde nanesene kulturnom dobru ll

ll ‚Kip je oštećen, pre-

Ivo Cagalj/PIXSELL

sječen na dva velika dijela pri čemu mu nedostaju lijeva noga i puška te dio draperije’...

Stranica 26

POVIJESNI DAN SPAJANJA PELJEŠKOG MOSTA

ll

Stranica 20

2

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK

www.dubrovackidnevnik.hr

LUCIJA KOMAIĆ VJERAN ZGANEC ROGULJA/ PIXSELL

Gradimo mostove, ne samo one

Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić, Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

između udaljenih obala

T

ako mali, taj samo jedan u nizu poteza za graditelje, bio je tako veliki korak za Dubrovnik i Hrvatsku!

Spajanjem posljednjeg elementa željezne konstrukcije Hrvatska je ostvarila svoj san. Uz Pelješki most Dubrovnik više nije otok, i to manje od tri godine nakon što su vrijedni kineski graditelji stigli na gradilište. Nakon predugog čekanja, toliko lažnih obećanja, Sanaderovih otvaranja, toliko prepucavanja i nadmetanja treba li nam uopće ili ne, imamo li sredstva ili ne, Pelješki most je konačno tu. Ovaj povijesni dan nije jedina dobra vijest posljednje vrijeme za dubrovačko područje. Turistički Dubrovnik krajem srpnja 2021. konačno liči na sebe. Nitko ne zna koliko će to sve potrajati uz virus koji je tu, nošen delta sojem i koji vreba na svakom koraku, ali zasad nije loše. Na ulicama, u butigama i na plažama konačno one prave, dobre, stare gužve. Neki u njima odmah vide problem i razlog za dubrovačko njorganje, dok drugi vide plaćene rate kredite i spašena radna mjesta. Dubrovnik je konačno fizički spojen s matičnom zemljom,

E

ali i s Europom kojoj pripada. uro će se također uvesti, bez obzira na to što se na njegovim kovanicama neće naći naš Dubrovnik. Ispao je kao motiv nakon što ga je u anketi izgurao genijalac Nikola Tesla. Novi razlog zbog kojeg se rasplamsao vječni sukob Hrvata i Srba oko toga čiji je Tesla. Internet gori od rasprava je li Tesla hrvatski ili srpski i tko ga je kome ukrao. Frcaju iskre na relaciji službene politike. Umiješala se i Srpska narodna banka koja bi probala to spriječiti. I to sve, naravno, dok Google kaže kako je Tesla zapravo Amerikanac. Sin roditelja srpske nacionalnosti, rođen u Hrvatskoj, u selu Smiljan u Lici, Tesla je većinu života i stvaralaštva proveo u Sjedinjenim Američkim Državama, daleko od brdovitog Balkana. Kako se uopće broje ta krvna zrnca? Koja su pravila? Je li Tesla Hrvat zato što se rodio u Hrvatskoj? Američka Wikipedia čak ni to ne spominje. Za mjesto njegovog rođenja oni navode ‚Austrian Empire’. Ili je možda ipak Srbin, iako nikad u Srbiji nije živio, niti je sa Srbijom išta imao?

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

3

S

igurno je jedino to da je Tesla jednostavno svjetski. Stanovnik svijeta kojega je zadužio, Balkanu kojega je napustio usprkos. Govorio je kako se jednako ponosio svojim srpskim rodom i hrvatskom domovinom. Ne treba biti previše mudar za shvatiti kako bi ovdje trebale prestati sve daljnje rasprave, svađe i brojanje krvnih zrnaca. Svađe oko tema oko kojih se uopće nije ni moguće složiti štete svima i nikome ne koriste. Nepotrebno razdvajaju, umjesto da spajaju, poput mostova. ‚’Pojedinac je prolazan, rase i narodi će doći i proći, ali čovjek ostaje. U tome leži duboka razlika između pojedinca i cjeline’’. Tako je govorio Tesla. Pojedinac, duboko različit od sredine kojoj je pripadao. A u toj sredini samo je sukob vječan. Ne samo onaj između različitih naroda, nego i onaj između krajnjih skupina istog naroda, istih grupacija, istih stranaka. Nikad neće pronaći zajednički jezik lijevi i desni ili sada cijepljeni i necijepljeni. U vječnim podjelama

teško je pronaći taj jedan, univerzalni jezik, kojega bi svi razumjeli. akše je, očito, brojati krvna zrnca, tražiti uvijek i u svemu sjeme razdora, trunke u tuđim očima, nego pomaknuti taj balvan iz vlastitog oka, kao barikadu vječnih podjela. ‚’Sukobi između pojedinaca, kao i vlade i naroda, rezultat su nesporazuma u najširem značenju ovog pojma. Nesporazumi su uvijek uzrokovani zbog nemogućnosti da se cijeni međusobno mišljenje’’, smatrao je Tesla i bio u pravu. Očito je lakše svojatati, dijeliti, razdvajati, nego cijeniti tuđe mišljenje o kojim god da se suprotstavljenim skupinama i stavovima radilo. Neke su jednadžbe toliko krivo postavljene da ih je nemoguće točno razriješiti. Takva su, čini se, i ta smiješna pravila o krvnim zrncima. Nikola Tesla nikad neće i ne može biti isključivo ‚’hrvatski’’, ‚’srpski’’ ili ‚’američki’’.

On je naprosto sve to i u tome je sva ljepota. Genijalac kojim bi se svi morali ponositi bez trunke pomisli oduzimanja onoga neče-

L

ga zbog čega se njime ponose i drugi. I to je svojevrstan društveni Teslin poučak. li, kako takvima koji bi samo dijelili, svojatali, otimali i razdvajali objasniti kako je smisao u svemu suprotnom od toga? Nikako. Preostaje još jedino pokazati im da si bolji od njih, a Hrvatska je to u ovom slučaju napravila. Ne samo njima, iz nekih drugih redova, nego i onima iz vlastitih redova koji ne znaju spajati, nego samo rušiti. I Teslin je kip autora Frana Kršinića u Gospiću 1992. miniran. Nakon gotovo 30 godina Vlada i Ministarstvo ispravili su ovu nepravdu, novi kip je vraćen tek ove godine. Povijest pamti one koji grade, a oni koji ruše ostaju nepoznati i beznačajni, zauvijek skriven u okrilju noći svojih nečasnih činova. Pamte se samo oni koji stvaraju, a posebno oni čija su velika djela zadužila cijelu civilizaciju. Zato, gradimo mostove! Ne samo one između različitih, udaljenih obala, nego i one između suprotstavljenih naroda, mišljenja i stavova.

A

4

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

TURIZAM SE VRATIO!

S krajem srpnja Dubrovn rekordne godine, kolovo SAMO NA DAN 26. srpnja smo bili na 66 posto noćenja od 2019. godine što je svakako iznimno respektabilna brojka VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

acije, mjera i opreza Dubrovnik uopće nije ni imao predsezonu. Najviše gostiju od početka godine je došlo iz Hrvatske, SAD-a, Francuske, Njemačke,

nas. Zato smo izgubili predsezonu, to je sad teško nadoknaditi. Sad je Grad poprilično puniji. Na dan 26. srpnja smo imali 18.276 noćenja, što je 66 posto od 2019. godine, ako govorimo baš o gostima na taj dan - kaže Hrnić.

- U svakom slučaju, sad smo na 24 posto od 2019. godine,

N

e treba uopće gledati najnovije statističke podatke Turističke zajednice, popunjenost ili broj letova, dovoljno je samo uvečer prošetati Gradom i odmah postaje jasno kako se turizam u Dubrovniku vratio.

Srpanj je jako dobar, a najave za kolovoz su još bolje. Ipak, što se tiče same statistike, zadnji datum s kojim raspolažemo je 26. srpnja. Na taj dan je zabilježeno 18.276 noćenja, što je respektabilnih 66 posto od 2019. godine. Najviše gostiju je došlo iz Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Hrvatske, Poljske, Rusije, Nizozemske... Što se tiče razdoblja od 1. siječnja do 26. srpnja 2021. godine, bilježimo 162.907 dolazaka što je 21 posto u odnosu na 2019. godinu i 559.311 noćenja što je 24 posto od 2019. godine. Ove je podatke potrebno razmotriti u kontekstu činjenice kako zbog epidemiološke situ-

Poljske, Rusije, BiH...

HRNIĆ: NAJAVE ZA KOLOVOZ SU JAKO DOBRE Direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Ana Hrnić govori kako je sezona počela kasnije nego što smo se nadali.

- Razlog tome je epidemiološka situacija kakva je bila kod

ali treba reći da tu prosjek kvari prvi dio godine, a ovaj sad dio sezone je istovremeno jako uspješan. No ne treba se vraćati unazad i plakati, najave su dobre za kolovoz i to je važno.

Dakako, ako se ne dogodi neka crvena lista i ako ne izgubimo sve preko noći. Zato treba apelirati da se ponašamo odgovorno i pridržavamo mje-

Ana Hrnić

ra - istaknula je Hrnić.

Dodaje kako je TZ Grada Dubrovnika baš zato odustala od manifestacija.

- Odustali smo od manifestacija koje se ne mogu kompletno kontrolirati. Preporuka je to i ministarstva. Sigurno i da gosti

...

Ivan Maslać

Maslać: „Treba istaknuti kako su letovi kompanija United Airlines i Delta Airlines, koji lete iz New Yorka, odlično popunjeni. Tu su neki fantastični rezultati.”

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

5

nik je počeo ličiti na oz bi trebao biti još bolji ...

Hrnić: „Od 1. kolovoza možemo očekivati još veće povećanje.

Recimo to tako da očekujemo da se pozitivni trend nastavi. Hoće li biti

bolje? Pa mislim da ćemo ići ovim putem koji smo utabali u srpnju.”

ne očekuju takve manifestacije u ovo doba, niti su zato ovdje - rekla je.

- U svakom slučaju, od 1. kolovoza možemo očekivati još veće povećanje. Recimo to tako da očekujemo da se pozitivni trend nastavi. Hoće li biti bolje? Pa mislim da ćemo ići ovim putem koji smo utabali u srpnju. No, nama je važan i rujan, mislim da može biti dobar, glavni preduvjet je dakako epidemiološka situacija - zaključila je Hrnić.

MASLAĆ: PREMA NAJAVAMA KOLOVOZ JE BOLJI OD SRPNJA O situaciji u Zračnoj luci Dubrovnik više nam je kazao komercijalni direktor Ivan Maslać.

- Što se tiče srpnja, mi očekujemo oko 180 tisuća putnika u odlasku i dolasku. O 2020. ne bih govorio, ali u odnosu na 2019. to je oko 35 posto od te godine. Treba istaknuti kako su letovi kompanija United Airlines i Delta Airlines, koji lete iz New Yorka, odlično popunjeni. Tu su rezultati fantastični - rekao je.

Kaže kako je nezgodno procjenjivati sve dalje od 15 dana.

- Sve dalje od toga ovisi o epidemiološkim mjerama, i kod

nas, i u državama od kud putnici dolaze. Ali, dobre su prognoze. Dakle, ako ne bude restrikcija, trebao bi kolovoz biti bolji od srpnja. Kad bi ovo bila 2019. godina, tada bi najava bila ujedno i realizacija. Sad je to ipak drugačije, pa stoga s brojevima ne bih izlazio u javnost, ali se nadamo najboljem - rekao je Maslać.

Pitamo ga i oko tehničkog dijela priče s prijemom putnika na aerodromu uz epidemiološke mjere.

- Maksimalno se trudimo, ali tu je i granična kontrola koja je pod ingerencijom Ministarstva, njihovi protokoli ipak nešto malo duže traju. Ne možemo reći da ne dođe do zagušenja, ali radimo svi skupa sve da to bude minimalno. Što se tiče testiranja na Covid, tu smo povećali kapacitete, promijenjena je i lokacija

Nastavak na sljedećoj stranici

6

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

...

Dubretić: „Specifičnosti ove sezone je da je bilo puno last minute dolazaka, oko pola rezervacija su učinjene sedam dana prije dolaska”.

zaraženih nisu toliko relevantne, očito je ovaj soj nešto slabiji, mislim da se ne bi trebalo odmah ići u zatvaranja ako dođe do pogoršanja.

Te brojke nisu iste sad kao prije godinu dana. Suživot s koronom znači upravo da je

da bude minimalan doticaj s ostalim korisnicima te je povećan kapacitet - objasnio je Ivan Maslać.

DUBRETIĆ: JAKO JE PUNO LAST MINUTE DOLAZAKA Kontaktirali smo i suvlasnika i suosnivača agencije Direct Booker Nina Dubretića, inače predsjednika Zajednice obiteljskog smještaja regije Dalmacija – Dubrovnik.

- Što se tiče srpnja, on je progresivno rastao, rast je bio konstantan. No, specifičnost je da je bilo puno last minute dolazaka, oko pola rezervacija su učinjene sedam dana prije dolaska. To inače nije slučaj, obično ljudi više planiraju i rezerviraju smještaje - rekao je Dubretić.

- Kolovoz isto izgleda dobro, ali još će se puno toga „bookirati”. Za idući tjedan imamo dosta rezervacija, a ove ostale će, vjerujem, isto tako ići

sedam dana prije nego što gosti budu namjeravali doći.

Ako ostanemo dostupni gostima u smislu epidemioloških mjera - naveo je Dubretić.

Pitali smo ga i oko uloge države u cijeloj ovoj priči, s naglaskom na ono što se možda može poboljšati.

- Mislim da Stožer radi najbolje što može, možemo ih kritizirati, ali nisu na puno toga mogli utjecati. Činjenica je da smo bili među otvorenijima. Što se tiče države, dijele se novci poduzetnicima i to je preduvjet opstanka. Bitno je da potpore ostanu i dalje.

Ova sezona će možda biti 40 posto prihoda od 2019. godine. To je duplo bolje nego lani, ali 60 posto slabije nego prije dvije godine. Mislim da država tu ne treba dignuti ruke, jer to nisu novci od koji se može dalje ulagati, već se samo može preživjeti - istaknuo je Dubretić.

Apelirao je i oko fleksibilnijeg

pogleda na brojke zaraženih i posljedična zatvaranja koja iz toga proizlaze.

- Apeliram na one koji odlučuju da te liste o brojevima

korona tu pa uzmimo u obzir stvarno stanje, dakle da i taj soj virusa, zahvaljujući cjepivu, izaziva nešto blaže posljedice od prijašnjih - zaključio je Dubretić.

Nino Dubretić

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

7

NOVA ODLUKA

Smanjene naknade za zaustavljanje turističkih autobusa na Pilama ‘’Grad na ovaj način pomaže autobuserima da održe svoje poslovanje’

P

rema novoj Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o zaustavljanju i par-

kiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (8+1) u zoni posebnog prometnog režima, smanjuje se visina naknade za svako pojedinačno zaustavljanje i parkiranje, kao i cijena vinjete i to za 30 posto.

Tako će se umjesto dosadašnjih 200 kuna za osobne automobile (8+1) plaćati 140 kuna, umjesto 400 kuna za srednje autobuse od 9 do 30 mjesta

plaćat će se 280 kuna, a za veliki autobus preko 30 mjesta umjesto 800 plaćat će se 560 kuna.

Cijena jednog pokaza/vinjete sada iznosi 11.900 kuna umjesto ranijih 17.000 kuna, a korisnik prava na vinjetu sada može kupiti minimalno njih pet, dok je po ranijoj Odluci minimalan kupljeni broj vinjeta bio 10. ‘’Ovdje se radi o usklađenju vrijednosti, odnosno smanjenju cijene zaustavljanja na Pilama. Grad je već mnogo pomogao gospodarstvenicima tijekom pandemije, a na ovaj način pomažemo i autobuserima, da se održe i zadrže svoje poslovanje’’, rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković prilikom rasprave o izmjenama Odluke.

Ove izmjene Odluke usvojene su na 2. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Nove cijene vrijede do 30. studenog 2021. godine, dok bi krajem godine vijećnici trebali raspravljati o potpuno novoj odluci. ‘’Nacrt je već pripremljen i prezentirat ćemo je gradskim vijećnicima u studenom ili prosincu, nakon usvajanja Zakona o sigurnosti prometa o cestama jer se dosta toga veže za taj Zakon. Pile su vrijedan resurs koji moramo poštovati i čuvati, ali moramo biti svjesni da se radi i o jednom dodatnom financijskom resursu za grad i građane’’, kazao je također gradonačelnik Franković.

8

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

CRNA STATISTIKA

Cijepljena osoba preminula o Dubrovniku, no oboljeli su ug „AKO JE OSOBA CIJEPLJENA nije za očekivati ... da dobije tešku bolest ili umre. Nažalost za sada nema adekvatnog testa provjere imunosti, osim u znanstvene svrhe,“ kaže dr. Betica Radić IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Prije nekoliko mjeseci u Dubrovniku je od COVIDA-19 preminula starija osoba koje je bila cijepljena s dvije doze

S

ve je više informacija o osobama koje su teško oboljele od COVIDA-19 ili su preminule od infekcije, a cijepljene su. Kako doznaje Dubrovački dnevnik, takav slučaj se dogodio u Dubrovniku.

Prije nekoliko mjeseci u Dubrovniku je od COVIDA-19 preminula starija osoba koje je bila cijepljena s dvije doze cjepiva Comirnaty kompanije Pfizer-BioNTech, a protekao je i rok predviđen za stvaranje adekvatne imunološke zaštite.

No, izgleda kako je osoba nije stvorila jer, prema neslužbenim informacijama, prilikom pretraga je ustanovljeno kako uopće nije razvila antitijela. Doznajemo i kako se radi o osobi s komorbiditetima, narušenog zdravlja, pa bi to možda moglo objasniti nerazvijanje antitijela i izostanak imunološkog odgovora na cjepivo.

Dr. Ljiljana Betica Radić

ZARAŽENI SU IPAK VEĆINOM NECIJEPLJENI Također, prije tjedan dana je u Općoj bolnici Dubrovnik bilo hospitalizirano 10 pacijenata pozitivnih na COVID-19. Kako neslužbeno doznajemo, radilo se o šest domaćih i četiri turista. Od njih 10, samo je dvoje bilo cijepljeno cjepivom AstraZeneca, a radi se o osobama koje imaju komorbiditete.

Taj je podatak na tragu onoga na koji je upozorio ministar Vili Beroš, a govori o tome kako je 94 posto hospitaliziranih COVID pacijenata ipak necijepljeno. Dio javnosti pita se zašto cijepljene osobe

uopće obolijevaju od COVIDA-19, a infektologinja Ljiljana Betica Radić podsjeća kako niti jedno cjepivo ne štiti od bolesti 100-postotno, ali ipak pruža visoku zaštitu. „Cjepiva protiv COVID-a izrazito su učinkovita i sigurna. Poznato je kako niti jedno cjepivo, uključujući i cjepiva za druge infektivne bolesti nemaju 100-postotnu zaštitu.

Cjepiva protiv COVID-a koja su odobrena na tržištu u Europskoj uniji imaju različit postotak učinkovitosti, uz napomenu da sva zaštićuju od teškog oblika COVID-19 bolesti i smrti u preko 90 posto, a kompletno cijepljenje zaštiću-

cjepiva Comirnaty kompanije PfizerBioNTech, a protekao je i rok predviđen za stvaranje adekvatne imunološke zaštite.

No, izgleda kako je osoba nije stvorila jer, prema neslužbenim informacijama, prilikom pretraga je ustanovljeno kako uopće nije razvila antitijela.

Doznajemo i kako se radi o osobi s komorbiditetima, narušenog zdravlja, pa bi to moglo objasniti nerazvijanje antitijela i izostanak imunološkog odgovora na cjepivo

je protiv svih aktualnih varijanti virusa, što se odnosi i na

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

od COVIDA-19 i u glavnom necijepljeni

...

Prije tjedan dana je u Općoj bolnici Dubrovnik bilo hospitalizirano 10 pacijenata pozitivnih na COVID-19.

Kako neslužbeno doznajemo, radilo se o šest domaćih i četiri turista. Od njih 10, samo je dvoje bilo cijepljeno cjepivom AstraZeneca, a radi se o osobama koje imaju komorbiditete.

9

Kod mRNA cjepiva, sprječavanje infekcije delta varijantom je 88 posto nakon druge doze, dok je sprječavanje hospitalizacije čak 96 posto

delta varijantu,“ govori dr. Betica Radić.

CJEPIVA ŠTITE I OD DELTE Postavljala su se pitanja i oko toga koliko cjepiva, koja su ipak rađena za ‚vuhanski’ tip virusa štite od novih tipova poput delta soja. Dr. Betica Radić podsjeća na britansku studiju koja je pokazala učinkovitost cjepiva. „Kod mRNA cjepiva tipa Pfizer sprječavanje infekcije delta varijantom je 33 posto nakon prve doze, a 88 pos-

to nakon druge doze, dok je sprječavanje hospitalizacije zbog teške bolesti nakon druge doze čak 96 posto, što je sukladno izraelskoj studiji koja je registrirala sprječavanje hospitalizacija od 93 posto. Cilj cjepiva protiv COVID-a je zaštita od razvoja teže bolesti i smrti. Međutim poznato je da se cijepljeni mogu ponovno zaraziti koronom i u pravilu kao asimptomatski vironoše prenositi virus drugima. S obzirom na to da cjepiva nisu 100 posto učinkovita, ponekad kod cijepljenih može

doći i do razvoja bolesti što je slučaj i s cjepivima protiv drugih infektivnih bolesti i to u sljedećim situacijama: ako osoba nije stvorila imunost ili ako je došlo je do proboja virusa zbog popratnih kroničnih bolesti, posebno stanja oštećene imunološke otpornosti, a vjerojatno i ako je došlo do zaražavanja s velikom količinom virusa,“ kaže dr. Betica Radić.

CIJEPLJENI BAŠ I NE UMIRU OD COVIDA-19 Na pitanje je li bilo slučajeva

smrtnosti od COVID-a i nakon što je primljeno cjepivo, dr. Betica Radić potvrđuje. „Imamo zabilježen smrtni slučaj kod cijepljene osobe koja je bila kronični bolesnik i imunokompromitirana,“ odgovara dr. Betica Radić dodavši kako se ne događa često da osoba koja se cijepila protiv COVIDA-19 razvije teške simptome. „Ako je osoba cijepljena nije za očekivati da dobije tešku bolest ili umre. Nažalost za sada nema adekvatnog testa provjere imunosti (stanične i humoralne) osim u znanstvene svrhe. Provjera protutijela koja su komercijalno dostupna nisu mjera rizika jer se ne detektiraju neutralizacijska protutijela. Još uvijek ne znamo postoji li neki magični broj količine protutijela koji je važan kako ne bi došlo do proboja virusa, infekcije i razvoja bolesti,“ zaključuje dr.

Betica Radić.

10

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

NIJE NAJSRETNIJE RJEŠENJE

COVID pozitivne turiste se smj iznajmljivači mole Boga da im „Strani državljani pozitivni na COVID infekciju smještaju se u za to predviđenim objektima koji su organizirani u suradnji s Općom bolnicom Dubrovnik,“ odgovorili su iz Dubrovačko-neretvanske županije, a neslužbeno doznajemo kako su ta dva objekta Opća bolnica Dubrovnik i Valamarov objekt na Babinom kuku koji se u medijima već spominjao kao sekundarni COVID objekt za smještanje pacijenata s blažim simptomima.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ ,

Zanimljivo, COVID pozitivni turisti bili su smješteni u pri-

jenti, pa ni sada, u sezoni, a prema neslužbenim informa-

cija, odnosno ordinacija koje će biti nadležne za pojedine

P

vatnom smještaju, što je povuklo pitanje kako je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji riješen problem smještaja takvih posjetitelja. Stoga smo uputili upit Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

„Izlaskom na adresu njihovog smještaja, potvrđeno je da isti nisu na adresi, a provjerom u informacijski sustav utvrđeno je kako imaju izrečenu mjeru liječenja kod kuće zbog zaraze virusom COVID-19 koja je na snazi do 29. srpnja. Španjolski državljani su se ubrzo vratili na adresu smještaja kada su upozoreni da ga ne smiju napuštati, a policija će do 29. srpnja u više navrata provjeravati poštuje li se navedena mjera,“ stoji u odgovoru Policijske uprave dubrovačko-neretvanske koja je potvrdila saznanja Dubrovačkog dnevnika.

HOTELI IMAJU RJEŠENJE, ALI ŠTO S PRIVATNIM SMJEŠTAJEM? „Strani državljani pozitivni na COVID infekciju smještaju se u za to predviđenim objektima koji su organizirani u suradnji s Općom bolnicom Dubrovnik,“ odgovorili su iz Dubrovačko-neretvanske županije, a neslužbeno doznajemo kako su ta dva objekta Opća bolnica Dubrovnik i Valamarov objekt na Babinom kuku koji se u medijima već spominjao kao sekundarni COVID objekt za smještanje pacijenata s blažim simptomima.

Vrijedi spomenuti kako u sekundarnom COVID objektu dosad još nisu boravili paci-

olicija je prošlog tjedna intervenirala zbog dojave kako je petero španjolskih državljana napustilo objekt smještaja, premda su pozitivni na COVID-19. Dakle, prekršili su samoizolaciju.

cijama, oni se uglavnom šalju u bolnicu što, kad se radi o pacijentima s lakšom epidemiološkom slikom, znači nepotrebno opterećivanje bolničkog sustava u kojem ionako nedostaje osoblja.

Iz Dubrovačko-neretvanske županije podsjećaju kako su hoteli dužni osigurati izdvojene kapaciteta za COVID pozitivne goste. Skreću pozornost i na preporuku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 19. lipnja 2021. pod nazivom ‘’Postupak kod pojave bolesti u gosta u turističkom smještajnom objektu u vrijeme pandemije COVID-19’’ kojega pritom citiraju. „Jedinice lokalne samouprave, lokalni stožeri civilne zaštite, domovi zdravlja i hotelsko-turistički kompleksi većih hotelsko turističkih društava definirat će dodatne pružatelje zdravstvene zaštite za goste turističkih smještajnih objekata prvenstveno kroz organizaciju turističkih ordina-

smještajne objekte. Oni koji sukladno protokolu moraju biti smješteni u objekte sami snose troškove,“ stoji u odgovoru Županije.

No, postavlja se pitanje što je s privatnim iznajmljivačima koji iznajmljuju manje smještajne jedinice i ne mogu ostaviti izdvojene prostore.

‘MOLIMO BOGA DA NAM SE NE DOGODI I TO JE TO’ „U tom slučaju molimo Boga da nam se ne dogodi situacija da imamo COVID pozitivnog pacijenta i to vam je otprilike to,“ iskren je jedan anonimni iznajmljivač koji ukazuje na to kako je problem višestruk. Naime, ako se dogodi da je pacijent pozitivan, problem može nastati i zbog preklapanja bukinga s drugim gostima.

Primjerice, gost ako je pozitivan na COVID-19 prilikom ulaska u državu, a trebao je ostati u objektu pet dana,

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

ješta u bolnicu, ne dođe zaraženi gost

...

Iz neformalnih razgovora s privatnim iznajmljivačima doznajemo kako su se takve situacije na području županije događale i kako je dio iznajmljivača odbijao pružiti uslugu smještaja takvim turistima jer ih je bilo strah za njihovo zdravlje i zdravlje njihovog osoblja. Drugi bi primili takve goste, ali bi onda znalo doći do preklapanja bukinga pa bi morali

11

Sekundarni COVID objekt u vlasništvu Valamara zbog samoizolacije će morati ostati deset dana. Ako je to razdoblje prethodno bukirano i plaćeno od strane drugih gostiju, tada je potrebno otkazati gostima smještaj što može dovesti do negativnih recenzija na stranicama za iznajmljivanje, a svakako dovodi do storniranja rezervacije što je iznajmljivačima dodatni trošak.

Kako gost koji je u samoizolaciji ne može doći do butige, ni kupiti sebi hranu i osnovne potrepštine, za pretpostaviti je kako bi se za njega trebao pobrinuti sam iznajmljivač.

NEĆETE PRIMITI COVID POZITIVNOG GOSTA? ETO NEGATIVNE OCJENE! Nakon što se gostima prilikom ulaska u Hrvatsku pokaže pozitivan test na COVID, oni obično nazovu privatnog iznajmljivača te ga zamole da rezervirani smještaj koriste za samoizolaciju. U tom trenutku iznajmljivač mora odlučiti hoće li primiti COVID pozitivne pacijente ili će to odbiti.

Iz neformalnih razgovora s privatnim iznajmljivačima doznajemo kako su se takve si-

tuacije na području županije događale i kako je dio iznajmljivača odbijao pružiti uslugu smještaja takvim turistima jer ih je bilo strah za njihovo zdravlje i zdravlje njihovog osoblja. Drugi bi primili takve goste, ali bi onda znalo doći do preklapanja bukinga pa bi morali otkazivati smještaj drugim gostima koji su ga rezervirali jer bi COVID pozitivni u njemu trebali ostati dulje od planiranog. Neki su, u strahu od negativnih recenzija na stranicama za iznajmljivanje, takve goste smještali kod drugih poznanika

otkazivati smještaj drugim gostima koji su ga rezervirali jer bi COVID pozitivni u njemu trebali ostati dulje od planiranog.

Neki su, u strahu od negativnih recenzija na stranicama za iznajmljivanje, takve goste smještali kod drugih poznanika iznajmljivača, kako ne bi morali otkazivati druge rezervacije

iznajmljivača, kako ne bi morali otkazivati druge rezervacije. Ipak, to nije smještaj koji su gosti rezervirali ili kakav su htjeli. Podsjetimo, lani je za smještaj COVID pozitivnih pacijenata služio hotel Galeb u Župi dubrovačkoj, no čini se kako se na taj smještaj više ne može računati.

12

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Vijesti Grada Dubrovnika

DURA I GRAD POZIVAJU

NOVA BRODSKA LINIJA! Besplatno se vozite iz Gruža do Grada i obratno, izbjegnite gužve i vrućine Iskoristite mogućnost

besplatne vožnje brodom u sklopu projekta Tourism Friendly CitiesURBACT

D

ubrovačka razvojna agencija DURA u suradnji s Gradom Dubrovnikom poziva sve građane na BESPLATNU VOŽNJU BRODOM ‘’RUDOLFO’’ / ‘’BRENUM’’ od Stare gradske luke do gruške luke i obratno, i to svaki petak i subotu, počevši od 30. srpnja do 4. rujna!

Brod će voziti svaki petak i subotu ovisno o vremenskim prilikama prema sl-

jedećem rasporedu: Polazak iz Stare gradske luke u 7:30, povratak iz Gruške luke u 9:30.

ja prometnih gužvi te razvoja održivog turizma definiranog projektom Poštujmo grad!

Uspostavljanje ove brodske linije dio je pilot aktivnosti europskog projekta Tourism Friendly Cities, financiranog iz programa URBACT, kojim se želi ispitati zainteresiranost građana i posjetitelja grada za jednu ovakvu pomorsku liniju javnog prijevoza u budućnosti, a sve u svrhu smanjen-

Posebno na datume 31. srpnja 2021 i 4. kolovoza 2021, uvesti će se i popodnevna linija kako bi svi zainteresirani mogli uživati u manifestaciji Ljeto u Gružu.

Na dan 31. srpnja 2021. brod će krenuti iz Stare gradske luke u 17:00 s povratkom iz Gruške luke u 21:00

kako bi posjetitelji uživali na ARTS&CRAFTS turi, dok će 4. kolovoza 2021. brod krenuti iz Stare gradske luke u 18:00 s povratkom iz Gruške luke u 21:30 kako bi građani i posjetitelji mogli poslušati koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra.

Iskoristite mogućnost besplatne ugodne vožnje brodom u trajanju od 45 minuta te izbjegnite prometne gužve i vrućinu!

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

U POSJETU GRADU

KATARSKI ŠEIK oduševljen Dubrovnikom, zainteresiran za istraživanje investicijskih potencijala

G

radonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i

13

pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž primili su prošloga vikenda katarskog šeika Faisala Bin Qassima Al Thanija i njegovu delegaciju, a sastanku je nazočio i Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Šeik Al Thani osnivač je i predsjednik Uprave Al Faisal Holdinga, jedne od vodećih i najvećih katarskih tvrtki sa sjedištem u Dohi. Al Faisal Holding konglomerat je osnovan još 1964. godine s razgranatim poslovanjem u čak osam različitih sektora, poglavito u trgovini, proizvodnji, uslužnim djelatnostima, dok se posebno ističe njihov portfelj u gospodarenju nekretninama i hotelijerstvu jer tvrtka posjeduje i upravlja s preko 20 hote-

la diljem svijeta, između ostalog u Washingtonu, Miamiju i Londonu. Šeik Al Thani, čiju delegaciju čine njegovi sinovi te drugi predstavnici Al Faisal Holdinga, izrazio je svoje oduševljenje dosadašnjim boravkom u Dubrovniku, posebice očuvanom kulturnom baštinom i prirodnim ljepotama. Uz riječi dobrodošlice, gradonačelnik Franković ukratko ih je upoz-

nao s bogatom poviješću Dubrovnika i njegovim značajem u doba Dubrovačke Republike, ali i današnjim gospodarskim i drugim prilikama kao jednog od svjetskih turističkih bisera.

Prema vlastitim riječima šeik Faisal Bin Qassim Al Thani u Dubrovnik je doputovao iz razloga jer su u Al Faisal Holdingu zainteresirani za istraživanje poslovnih i inves-

ticijskih potencijala s naglaskom na segment hotelijerstva i turizma. Budući da se ovaj konglomerat uspješno bavi i muzejskom djelatnošću razgovaralo se i o mogućnostima razvijanja kulturne suradnje između Dohe i Dubrovnika, odnosno Katara i Hrvatske. Obje strane iskazale su svoju zainteresiranost za nastavkom razgovora kako bi se prilike za suradnjom i realizirale.

14

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

PROŠLE GODINE MJERU ISKORISTILA 853 UČENIKA

GRAD DUBROVNIK i ove godine sufinancira nabavu udžbenika učenicama i učenicima srednjih škola rad Dubrovnik će i četvrtu godinu zaredom sufi-

G

nancirati nabavu udžbenika učenicama i učenicima srednjih škola. Zahtjevi za sufinanciranje nabave udžbenika za školsku godinu 2021/22. mogu se podnijeti Upravnom odjelu za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo zaključno s 31. listopada 2021.

Sukladno odredbama Pravilnika o sufinanciranju nabave udžbenika učenicama i učenicima srednjih škola pravo na sufinanciranje mogu ostvariti učenice i učenici čija oba roditelja, skrbnik odnosno skrbnici ili jedan roditelj ukoliko se radi o jednoroditeljskoj obitelji imaju prebivalište na području Grada Dubrovnika najmanje šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva te koji pohađaju kao redoviti učenici jednu od srednjih škola na području Republike Hrvatske.

Nabava udžbenika sufinancira se u iznosu do 1.000,00 kuna uz predočenje originalnog računa za kupnju školskih udžbenika te dokumentacije navedene u zahtjevu za ostvarivanje prava na sufinanciranje udžbenika.

blici Hrvatskoj koji je uveo program sufinanciranja udžbenika za srednje škole, čiji su osnivači županije, a kojim gradska uprava potpomaže kućni budžet roditelja srednjoškolaca sa svog područja.

Grad Dubrovnik među rijetkim je gradovima u Repu-

Nadležni Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijal-

nu skrb i civilno društvo, podsjetimo, prošle godine zaprimio je rekordan broj zahtjeva, pa su ovu mjeru Grada Dubrovnika u 2020. godini iskoristila 853 dubrovačka učenika. Usporedbe radi, za sufinanciranje udžbenika u 2019. godini podneseno je 750 , dok je u 2018. godini podneseno 595 zahtjeva.

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

DODATAK KOLEKTIVNOM UGOVORU

OSIGURAN PREDUVJET za povećanje plaća djelatnicima dubrovačkih dječjih vrtića Dodatak II Kolektivnom ugovoru za djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja

15

za Grad Dubrovnik, jednoglasno je usvojen je u utorak na 2. sjednici Gradskog vijeća.

U

svajanjem dodatka kolektivnom ugovoru osiguran je prvi preduvjet da se primanja zaposlenih u dubrovačkim predškolskim ustanovama povećaju za 10 posto u razdoblju od 1. kolovoza 2021. do 1. kolovoza 2022. godine, za što je potrebno osigurati sredstva u Proračunu Grada Dubrovnika.

Mato Franković, kolektivni ugovor za djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja za Grada Dubrovnik donesen 2016. godine propisuje da će se u slučaju povećanja ili smanjenja osnovice za korisnike proračuna zaposlene u upravim tijelima Grada Dubrovnika istovremeno povećati odnosno smanjiti osnovica i za zaposlene u dječjim vrtićima.

Naime, kako je uvodno obrazložio gradonačelnik

Posljedično, odluka kojom su svim službenicima Gra-

da Dubrovnika, uključujući i ustanove u vlasništvu Grada, od 1. travnja 2020. godine plaće smanjene za 10 posto, dovela je i do smanjena plaća u predškolskom odgoju i obrazovanju.

Gradonačelnik je istaknuo kako su primanja u dubrovačkim dječjim vrtićima niža nego u upravnim tijelima i ustanovama u vlasništvu Grada te kako ovaj dodatak kolektivnog ugovora predviđa povećan-

je osnovica za obračun plaća zaposlenih u dječjim vrtićima na području Grada Dubrovnika u prethodno navedenom jednogodišnjem razdioblju, a u cilju vraćanja visine primanja na razinu koja je vrijedila prije posljednjeg smanjena plaća.

Dodatak kolektivnom ugovoru doprinijet će uspješnom poslovanju ustanova te održivosti radnih mjesta u dubrovačkim dječjim vrtićima.

16

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

POLITIKA

Libertas nabavlja tri ‚harmonike autobuserima, te zakupcima jav DRUGA SJEDNICA Gradskog vijeća održala se u utorak AIDA ČAKIĆ GRAD DUBROVNIK

D

ruga sjednica Gradskog vijeća, odnosno prva radna u novom sazivu održala

na pitanje vijećnika Mara Kristića o trenutnom stanju u turizmu. Franković je istaknuo kako je Grad uspio zadržati likvidnost po tekućem računu do lipnja što je bio odgovor na pitanje koje mu je postavio Željko Raguž o stanju u grad-

da neizvjesnost oko realnosti rebalansa proračuna. Gradonačelnik je otkrio kako je u gradskoj blagajni manjak prihoda od 25 milijuna kuna, što je prema njegovom mišljenju puno bolje od očekivanih projekcija.

STANJE U GRADSKOJ BLAGAJNI SE POBOLJŠAVA

...

LIBERTAS IMA SAMO 37 POSTO CIJEPLJENIH Vijećnik Andro Vlahušić pitao je koliko ima cijepljenih u gradskim tvrtkama

se u utorak. Prva točka dnevnog reda bila su vijećnička pitanja o važnim temama i gradskim aktualnostima.

-Još uvijek je to 23 posto u odnosu na 2019., ali dvostruko više u odnosu na 2020. godinu - kazao je gradonačelnik Mato Franković odgovorivši tako

skoj blagajni.

-Dozvoljen nam je minus od 20 milijuna kuna po tekućem računu. U srpnju smo malo ušli u minus, ali sad je Grad u plusu tri i pol/četiri milijuna kuna.

Kada dođu prihodi od srpnja, bit će to i više - naglasio je Franković te dodao kako vla-

Mato Franković

- Ako uspijemo imati sezonu do listopada, korekcije rebalansa proračuna neće biti toliko velike. Stanje se itekako poboljšava u blagajni - dodao je Franković čiji su prošlogodišnji Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna kao i Prijedlog odluke o raspodjeli rezulta-

koje primaju potporu, budući da je HZZ donio odluku prošli tjedan da tvrtke koje nemaju 70 posto cijepljenih zaposlenika neće dobivati punu potporu.

Gradonačelnik je otkrio kako kod Čistoće nema problema, no dodao je da Libertas ima samo 37 posto procijepljenih.

“Ako se ne poveća procijepljenost, Libertas će dobiti mali financijski iznos na osnovu onih koji su se cijepili, ali će patiti oni koji su se cijepili”, odgovorio je Franković.

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

17

e’ na leasing, vijećnici pomogli avnih površina i prostora ta poslovanja većinom glasova prihvaćeni. Gradonačelnik je prilikom izlaganja kazao kako je korona-kriza snažno udarila na svjetsko gospodarstvo, posebice na Dubrovnik koji je ovisan o turističkim aktivnostima.

- Zabilježili smo pad broja dolazaka i noćenja, pa time i značajan pad prihoda. Konsolidirani prihodi – prihod od imovine pao

je za 143 milijuna kuna. Grad je u trenucima krize izašao u susret ugostiteljima, obrtnicima, svima koji koriste javne površine i gradske prostore u zakupu - kazao je Franković dodavši kako je Grad od lipnja do listopada prošle godine naplaćivao najam u usporedbi s brojem noćenja. Naveo je kako od listopada lani do ovog mjeseca nije naplatio zakup ni javnu površinu svim korisnicima.

Andro Vlahušić

Franković je otkrio kako su prihodi od poreza pali za više do 30 posto. Jedino su, naglasio je Franković, rasli primici za zaduživanja zbog čega je Grad uzeo

kredit kako bi osigurali likvidnost i pomogli svima ugroženima i gospodarstvu.

- Kad se podvuče crta, ipak smo dobro gospodarili novcem i ostvarili smo veće prihode od rashoda zbog čega imamo odluku o raspodjeli rezultata poslovanja - kazao je Franković.

DDS-ov Pero Vićan poručio je kako smatra da se u ovom teškom razdoblju dobro ‘navegavalo’, bez ikakvih vidljivih grubih nedostataka i afera.

Vijećnici su većinom glasova podržali Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Libertasu Dubrovnik d.o.o. za sklapanje ugovora o operativnom leasingu za nabavku tri gradska niskopodna zglobna autobusa Iveco Urbanway na razdoblje od sedam

godina. Franković je naveo kako su harmonika autobusi dobri zbog mogućnosti distanciranja, ali i većeg komfora.

SRĐEVCI PREDLOŽILI SMANJENJE VIJEĆNIČKE NAKNADE U KORIST KULTURE, FRANKOVIĆ IH PROZVAO POPULISTIMA Gradonačelnik je iznio podatak kako je Libertas u prvih pet mjeseci zabilježio manje prihode u 2019. što je rezultiralo gubitkom od tri milijuna kuna. U prošloj godini tvrtka je prema riječima gradonačelnika zabilježila gubitak

Nastavak na sljedećoj stranici

18

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

...

ROKO TRAŽI VIŠE ZA KARIĆARE Ivica Roko predložio je da se izmijeni odluka da karićari i kamioni za dostavu ulaze na Stradun ponedjeljkom, srijedom i petkom do 7 sati. Njegov prijedlog je da im dolazak bude omogućen do 9 ili barem do 7.30 sati, ali svaki dan. “Ne znate kako je iznijeti 27 paleta na Svetu

Mariju”, kazao je Roko.

Ivica Roko od osam milijuna kuna, dok su ove godine u gubitku nešto više od milijun kuna. Žustra rasprava se potaknula tijekom Prijedloga odluke o naknadama predsjedniku, potpredsjednicima i članovima Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Srđevci su predložili amandman koji većinom glasova nije prihvaćen, a odnosi se na smanjenje vijećnič-

ke naknade za 300 kuna što bi prema njihovom izračunu bila ušteda od 80 tisuća kuna.

Predložili su da se taj iznos usmjeri u potrebe u kulturi.

Gradonačelnik je ovaj prijedlog nazvao populizmom.

- Ovo neće spasiti grad. Svi su gospodari svoga novca i možete napraviti trajni nalog i pomoći kome želite. Vijećnici su osobe koje su građani

izabrali i oni ih predstavljaju.

Ne smijemo srozavati funkciju, ne može bilo tko biti gradski vijećnik. Da se mene pita, vijećnici bi imali normalne plaće. Ovo su transparentni novci, a nisu poput nekih donacija civilnih udruga za koje se ne zna zašto su ih uplatili. To smo vidjeli na primjeru ‘Možemo’ koji su ispleli cijeli sustav dotacija i tako su dobili stotine tisuća eu-

...

ra - poručio je Franković.

Nikša Selmani iz Srđ je Grad je kazao kako su deplasirane insinuacije za Možemo te je pozvao gradonačelnik da prijavi sve što smatra sumnjivim. DDS-ov Pero Vićan kazao je kako nisu svi na državnom proračunu te ne mogu predati fakturu za izostanak s posla.

ULAZNICA ZA ZIDINE I DUBROVAČKA KARTICA KOŠTAJU 250 KUNA

Ivan Cetinić

Franković je odgovorio Andru Vlahušiću kako je izjednačen iznos cijene ulaznice zidina s onom Dubrovačke kartice, što je bio njegov prijedlog prema DPDS-u. Tako je DPDS donio službenu odluku o iznosu od 250 kuna te je najavljeno bude li se dizala cijena Dubrovačke kartice, dizat će se i cijena zidina. Pitanje za gradonačelnika oko DPDS-a imao je i Ivan Cetinić (KLGB Ivica Roko), inače zaposlenik Društva. “Jeste li upoznati sa stanjem zaposlenika u DPDS-u, pod kojim uvjetima rade? Tamo radim već 18 godina i nemam stalno zaposlenje”, poručio je Cetinić.

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

od 1. kolovoza do 31. listopada 2021., a usvojena je točka o smanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu i suvlasništvu Grada Dubrovnika za mjesece kolovoz, rujan i listopad 2021. godine.

Franković je podsjetio kako je Grad Dubrovnik od lipnja prošle godine primjenjivao model

Pero Vićan AUTOBUSERIMA NIŽE

Na sjednici Gradskog vije-

plaćanja zaduženja po iznosu noćenja, zatim od listopada do srpnja ove godine provodio je potpuni oprost plaćanja javnih površina i zakupa poslovnih prostora. Na prijedlog DDSovog Pera Vićana u ovu odluku su uvršteni i frizerski saloni. Naime, Grad Dubrovnik ima dva prostora na Batali gdje se nalaze saloni.

19

CIJENE ZA 30 POSTO, NAJAM GRADSKIH POSLOVNIH PROSTORA I JAVNIH POVRŠINA UMANJEN ZA 50 POSTO Jednoglasno je donesena odluka o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila 8 + 1 u zoni posebnog prometnog režima.

Gradonačelnik je istaknuo kako se smanjuje cijena zaustavljanja na Pilama za 30 posto.

- Kroz razne modele pomogli smo gospodarstvenicima, zakupcima, turističkim agencijama, a autobuserima, koji direktno plaćaju, nismo puno pomogli jer za to nismo imali elemenata. Ovako im omogućavamo da nešto bar zarade i prežive. Riječ je o smanjenju od 30 posto - naveo je Franković. DDS-ova vijećnica Slavica Grkeš zahvalila je što je Grad imao sluha te je umanjio cijene za ovaj pogođeni sektor.

Naglasila je kako u Gradu postoji 200 agencija koje zapošljavaju četiri tisuće ljudi.

ća usvojena je odluka kako se najam gradskih poslovnih prostora i javnih površina umanjuje za 50 posto u razdoblju

Ivan Tropan

...

GRADNJA PILOTA NA LAPADSKOJ OBALI OKO VELIKE GOSPE Ivan Tropan pitao je gradonačelnika o stanju radova na Lapadskoj obali. Franković je istaknuo kako je Lapadska obala dobila izvršnu pravomoćnu dozvolu i pravomoćnu građevinsku dozvolu u sve tri faze projekta. Njegov stav je kako to znači da dozvola ničim ne može biti osporavana, a naveo je dva problema u gradnji. Prvi je odluka Upravnog suda u Splitu o privremenoj zabrani radova na trećoj i četvrtoj fazi, jer Upravni sud razmatra je li Frano Pašalić trebao biti stranka u postupku. “Oni su se žalili na rješenje resornog ministarstva da Pašalić ne treba biti stranka u postupku jer se radi samo o koncesionaru, a ne vlasniku. Mi smo uložili žalbu, tražili pokretanje nadzora. Drugi problem je onaj koji ćemo imati na svim gradilištima projekata koji su financirani EU sredstvima. Na tržištu se pojavio ogroman nesrazmjer cijene građevinskih materijala pa je tako cijena čelika porasla najmanje pet puta u odnosu na prvotnu cijenu koju su izvođači radova ponudili.

Odlučili smo ne ići s čeličnim pilotima nego promijeniti tehnologiju gradnje. S obzirom da je u procesu javne nabave bilo postavljeno pitanje može li se čelik izmijeniti, odgovorili su da može i SAFU je prihvatio zamjenu tehnike. Oko Velike Gospe bi trebali početi s izradom pilota”, odgovorio je Franković.

20

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

NAJVEĆA KONSTRUKCIJA U DRŽAVI

Dočekali smo ponoć na P spojen, a Hrvatska je kon SVEČANOST SPAJANJA PELJEŠKOG MOSTA u njegovoj punoj duljini od 2,4 kilometra ostat će ZAPAMĆENA kao jedan od najiščekivanijih i najemotivnijih DOGAĐAJA u novijoj hrvatskoj povijesti.

AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ ,

vi mostovi na svijetu su različiti. Neki su

HRVATSKA JE SPOJENA NAJVEĆOM KONSTRUKCIJOM KOJA JE IKAD IZGRAĐENA U DRŽAVI Premijer Andrej Plenković odr-

strukcija ikad sagrađena u Hrvatskoj.

Plenković je naznačio kako je nepotrebno prepirati se tko je više dao da se most ostvari.

Ovaj je projekt bio san mnogih u proteklih skoro 25/30 godina.

Mi smo ostvarili cilj koji rješava problem star 300 godina i to je jedno fascinantno strateško postignuće hrvatskoga naroda i države. Po mom dubokom uvjerenju ovaj događaj najbolje opisuje tezu o modernom suverenizmu, tezu koja definira kako realizirati strateške naci-

S

impozantne građevine koje predstavljaju turističke atrakcije, a neki su jednostavni i nisu izvor prevelikog divljenja. Svima je zajedničko da spajaju suprotne strane, premošćuju rijeke i mora, ruše prepreke, brišu granice… Dočekao je tako i krajnji jug Hrvatske svoju poveznicu s ostatkom Hrvatske u vidu najvećeg infrastrukturnog projekta koji se trenutno provodi u Hrvatskoj. Podizanjem zadnjeg, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije Pelješki most je u srijedu navečer potpuno spojen od Komarne do Brijeste.

San o povezivanju Hrvatske traje desetljećima tako da njegovo realiziranje nije prošlo lako ni bez problema. Nema osobe koja postojanje Pelješkog mosta ne povezuje s razvojem krajnjeg juga. Na svečanosti spajanja zadnjeg dijela mosta svi uzvanici odreda su naglašavali kako je ovo sjajna prilika za razvoj Dubrovnika, Neretve, Pelješca, Koručule…

žao je govor u kojem je izjavio kako je u most utkano 33 700 tona čelika što je pet Eiffelovih tornjeva, kako ispod njega može proći i Titanic, a ukupna težina mosta iznosi više od 200 tisuća tona, što je najveća kon-

-Ne treba se prepirati kao da smo u ‘Malom mistu’, tko je dao više, dali su svi koji su mogli koliko su mogli – istaknuo je premijer.

-Imam neopisivo zadovoljstvo kazati da je Hrvatska spojena.

onalne interese, kako ostvariti ono što je godinama bio cilj hrvatske države i naroda, a sve to činiti uz osnaženu, oplemenjenu i puno utjecajniju poziciju Hrvatske u međunarodnoj zajednici i to kao članice Europske

Plenković: Imam neopisivo zadovoljstvo kazati da je Hrvatska spojena

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

Pelješkom mostu koji je načno jedinstven teritorij ...

Pelješki most je među najvećim građevinama toga tipa izgrađenih u Europi tijekom ovog stoljeća, a sama gradnja bila je kompleksna kao i svi preduvjeti koji su

21

prethodili početku gradnje 2018. godine.

Vlada je godinu prije usvojila odluku o financiranju projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom, koja je vezana za izgradnju Pelješkoga mosta, projektnu dokumentaciju i sufinanciranje sredstvima Europske unije. Ta je odluka bila preduvjet za realizaciju ključnog projekta.

unije – kazao je premijer koji je dodao kako most spaja i Europsku uniju, a dodao je da ne dijeli Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Posebno je istaknuo značaj europskih sredstava kojima je sufinanciran most, a riječ je o 357 milijuna eura nepovratnih

165. segment čelične rasponske konstrukcije sredstava infrastrukturnog projekta koji je realizirala zajednica ponuditelja China Road and Bridge Corporation.

Bivši predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić bio je politički aktivan za vrijeme prvog otvaranja radova 2005. godine.

Plenković i suradnici prvi su prošetali Pelješkim mostom

GRADNJA MOSTA JE BIO DUG I NEIZVJESTAN SAN -Ovo je veliki, povijesni dan jer nakon 303 godine i sedam dana Hrvatska spojena. Kad sam u Hrvatskom saboru 1. listopada 1998. godine predlagao gradnju mosta, onda je to bio dug i neizvjestan san, a sad je stvarnost i građani Hrvatske će u svaki dio svoje zemlje moći doći bez putovnica i sličnih stvari - izjavio je Bebić koji je komentirao u čemu

Nastavak na sljedećoj stranici

22

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

‘Most spaja i Europsku uniju, Hrvatsku i Kinu, a ne dijeli Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu’

...

Pelješki most je među najvećim građevinama toga tipa izgrađenih u Europi tijekom ovog stoljeća, a sama gradnja bila je kompleksna kao i svi preduvjeti koji su prethodili početku gradnje 2018. godine.

Vlada je godinu prije usvojila odluku o financiranju projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom, koja je vezana za

je bio problem pa se most nije izgradio dok je Sanader bio premijer.

-Utrošilo se 60 milijuna, a onda je ustupila kriza 2008. godine. Kad sam 2009. godine bio u Kini, oni su tada predložili da bi gradili most i i to financirali.

No, tad nije bilo nekog velikog entuzijazma, ali se na kraju dogodilo to da su Kinezi ipak dobili posao i izgradili most – komentirao je Bebić. Kazao je kako se u mirovinu bavi promatranjem.

-Dvije godine gledam ovaj most kroz dvogled i sve sam informacije pratio. Nisam mogao na ništa utjecati, ali sam uživao gledati kako se gradi jer takve sinkronizacije posla ja u svom životu nisam vidio. Nije bilo praznih hodova, čak ni pandemija to nije mogla zaustaviti – oduševljeno je izjavio Luka Bebić.

Aktualni župan Nikola Dobroslavić kazao je kako je spajanje mosta veliki dan za županiju i Hrvatsku. Istaknuo je ka-

ko se već sad može čuti da su cijene nekretnina na Pelješcu više nego što su bile prije, a kao posebnu prednost je dodao kako je udaljenost između čvorišta Ploče i Orebić kraća za sat i pol.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković osvrnuo se na to kako će Dubrovčani konačno prestati biti građani drugog reda. Prema njegovom mišljenju Dubrovnik bi sad mogao postati autodestinacija. Franković je govorio i koliko mu osobno znači ovaj projekt.

-Generacije Dubrovčana su ovo čekale. Moj djed koji sad ima 94 godine mi je rekao – samo želim dočekati izgradnju Pelješkog mosta, prijeći jednom preko njega i za mene je dovoljno – zaključio je gradonačelnik Dubrovnik Mato Franković.

MOST BI SE TREBAO ZVATI PO IVANU ŠPRLJI’ Bivši županijski vijećnik Nikica Šutalo smatra kako je za realizaciju ovog projekta najzasluž-

Izborni plakat pokojnog župana Ivana Šprlje koji se snažno zalagao za izgradnju mosta

izgradnju Pelješkoga mosta, projektnu dokumentaciju i sufinanciranje sredstvima Europske unije. Ta je odluka bila preduvjet za realizaciju ključnog projekta.

niji pokojni Ivan Šprlje koji je bio Dubrovačko-neretvanski župan.

-Kada je početkom dvije tisućitih išao u drugi mandat sa sloganom ‘Idemo dalje, pouzdano i odgovorno’ na plakatima je bio pored njegovog lika grafički prikaz mosta. Pelješki most je bio isključivo njegova ideja, koja je i prije postojala, ali on se najviše zalagao za to. Inače je bio inženjer građevine i to mu je bio najveći san.

Svi mi koji smo bili bliski s njim smijali smo mu se i govorili kako je to glupost i nemoguća misija – prisjeća se SDP-ovac

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

...

Vatrometom je proslavljeno spajanje mosta

Sam most integralne je hibridne konstrukcije, s 13 raspona, od kojih je pet glavnih (centralnih) raspona duljine 285 metara, šest centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra te dvije trake zajedno sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanja mosta.

Duljina mosta od osi do osi upornjaka

23

Nikica Šutalo koji smatra kako bi se most trebao nazvati po Ivanu Šprlji. Šutalo se prisjeća kako pokojni župan tada nije imao podršku premijera Račana, no bio je uporan u naumu.

-Račan mu nije dao da ide u izbornu kampanju s plakatom na kojemu je Pelješki most, ali nije ga poslušao. Kada bi pri-

čali o financiranju, on je govorio da ga samo pustimo i da će se pobrinuti za sve. Bio je direktor tvrtke Betonat koja je imala preko tisuću radnika, izgradili su dio Mokošice pa je imao iskustva u takvim poslovima. Ja sam mu se prvi smijao i govori kako je to nemoguća misija. No, on ga je stavio u prostorni plan koji je usvo-

Bivši predsjednik Sabora Luka Bebić

jen što je bio preduvjet da se most izgradi – govori bivši županijski vijećnik i bliski prijatelj župana Ivana Šprlje Nikica Šutalo.

Bivši Šprljin dožupan HSLSovac Pero Cvjetović također se prisjetio kako je upravo Šprlje bio najglasniji zagovornik izgradnje mosta.

- Sretan sam da je ovaj most konačno spojen! Netko bi poetski rekao - župan bi bio jedan od najsretnijih ljudi u Hrvatskoj da je danas živ i da vidi ovaj most. Nije bilo glasnijeg i snažnijeg zagovornika od njega, cijelu je svoju političku karijeru vezao za to – kazao je Cvjetović dodavši kako most rješava osnovnu stvar, a to je povezivanje Dubrovnika s ostatkom Hrvatske. Bivši zamjenik župana smatra kako će most osim povezivanja stvoriti dramatično pozitivne efekte na razvoj Pelješca, Korčule i otoka.

-To nije projekt koji rješava sa-

iznosi 2404 metra, ukupna duljina mosta s upornjacima iznosi 2440 metara, a plovidbeni profil ispod mosta usuglašen s ekspertnom skupinom BiH 200 puta 55 metara.

Glavni i odgovorni projektant Pelješkog mosta u Hrvatskoj Marjan Pipenbaher krajem studenoga 2017. godine javno je prezentirao kako je projektantski nastao Pelješki most rekavši: “Ovo je moje životno djelo.”

mo jedan problem, mislim da će taj most imati dalekosežne pozitivne projekte za cijelu županiju uključujući i Neretvu – zaključio je bivši zamjenik župana je Pero Cvjetović.

24

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

‘ŽIVJET ĆU TU DOK SAM ŽIV’

IVAN PERNAR preselio tražio i posao u Domu z Bivši saborski zastupnik i suosnivač Živog zida odustao je od politike VEDRAN SALVIA

olitičar Ivan Per-

poslodavca ne želim raditi - govori Pernar te objašnjava i zašto. ‚NASMIJAVAO SAM

vam biti jasno zašto mi se on sviđa kao osoba - dodaje Pernar.

Naravno, imali smo puno pitanja za njega. Što je s političkom karijerom, zašto se preselio baš na Obod, je li obitelj došla s njim... On se dotaknuo upravo pitanja političke karijere.

...

‚’Da ima više normalnih ljudi u Hrvatskoj ja bih se bavio politikom, ali nažalost malo ih je i dok se to ne promijeni ja nemam što raditi u politici. Sve dok je

P

nar, jedan od osnivača Živog zida i bivši saborski zastupnik, kako doznaje Dubrovački dnevnik, odlučio se preseliti na dubrovačko područje, točnije Obod, odakle inače njegova majka vuče korijene. Doznajemo i kako je izrazio želju da bude medicinski tehničar u Domu zdravlja Dubrovnik.

Nazvali smo ga da nam potvrdi te informacije.

- Na Obod sam se preselio, to je istina i živjet ću ovdje dok sam živ - rekao je Pernar.

- Što se tiče posla u Domu zdravlja, razgovarao sam tamo s nekim tko je bio zadužen za to i nisam osjetio neki entuzijazam za tim da me zaposle. Imao sam osjećaj da im je svejedno hoće će zaposliti mene ili nekog drugog. Za takvog

CIJELU HRVATSKU’ - Ja sam emotivna osoba, bitna mi je dobra atmosfera, da su ljudi veseli, da se smiju, tamo u Domu zdravlja nisam stekao takav dojam, kao da se radi o nekakvom mjestu gdje je zabavno za raditi i gdje su pacijenti nasmijani. Netko će na to reći što si ja umišljam, ali ipak sam čovjek koji je zabavljao i nasmijavao cijelu Hrvatsku, sjednice Sabora su se gledale dok sam ja tamo bio. Danas to više nije slučaj. Bitno mi je da je poslodavac zabavan tip, netko u čijem društvu želiš biti, netko poput Bobana Rajovića, a ne Krunoslava Capaka. Ekipa u Domu zdravlja je više u Capakovom stilu i zato sam odustao od te ideje. Što se tiče Bobana Rajovića, da bi dobili sliku o tome kakav je to tip, poslušajte njegovu pjesmu Piroman, nasmijat ćete se i odmah će

‚’DRŽAVA JE BROD LUĐAKA’’ - Mislim da nam se država pretvorila u brod luđaka jer realno gledano, ne bi mogli stožeraši raditi to što rade da je naš narod normalan.

Sjećam se kad se glasalo o predaji vlasti u državi tom stožeru na čelu s Berošem, ja sam tada bio jedini koji je glasao protiv toga. Mislio sam da ima barem pet posto normalnih kojima je dosta tog terora s maskama, pranjem ruku, mozga, cjepivima i drugim mjerama, ali nije ih bilo ni toliko kad su bili izbori - ističe.

- Tada sam odlučio odustati od politike i prepustiti narod tima koje vole, kojima vjeruju i koje su si na kraju krajeva izabrali. Nema smisla luđacima objašnjavati da su ludi. To je Sizifov posao i ja ne mogu svoj život potrošiti na to da otvaram oči ljudima ko-

ljudima lakše otići u Gospino polje, nego uključiti mozak, Hrvatska ne može naprijed.’’

ji ih ne žele otvoriti - naglasio je Pernar.

Očito, njegovo mišljenje o bavljenju politikom se neće tako lako promijeniti.

- Da ima više normalnih ljudi u Hrvatskoj ja bih se bavio politikom, ali nažalost malo ih je i dok se to ne promijeni ja nemam što raditi u politici.

Sve dok je ljudima lakše otići u Gospino polje nego uključiti mozak, Hrvatska ne može naprijed - rekao je Pernar.

Pitali smo ga inače i da se nađemo kako bi možda učinili razgovor uživo, ali i kako bi odradili fotografiranje, no on je odlučio poslati fotografiju, uz riječi:

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

se na Obod, zdravlja - Smršavio sam dosta od kada ne jedem u Saboru – zaključio je.

O samom Obodu i razlozima dolaska pak nije govorio.

- Nemoj biti dosadan kao stožeraši. Opusti se, ako hoćeš prenesi što sam napisao, ako nećeš nikom ništa, idemo dalje sa životom - zaključio je Ivan Pernar.

Ivan Pernar

25

Studio Marcela Premium Hair & Make up ////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

HOTEL RIXOS PREMIUM

(10. kat)

Kontakt: 099 / 5258-154

26

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Prošlost u sadašnjosti

NEŽELJENA BAŠTINA

Kršinićev minirani Borac ispravljanje nepravde nan ‚Kip je oštećen, presječen na dva velika dijela pri čemu mu nedostaju lijeva noga i puška te dio draperije’, stoji u rješenju Ministarstva kulture iz 2006. godine.

AIDA ČAKIĆ AIDA ČAKIĆ

rema nepotpunim podatcima u bivšoj Jugoslaviji podignuto je oko 15 ti-

jednog drugog identiteta, a danas je raskomadano zaštićeno kulturno dobro čije su ruke i jedna noga natkriveni na taraci Umjetničke galerije Dubrovnik, a glava je navodno ukradena.

ne naprave pod spomenik. Glava je tada bila smještena u prostorijama Udruge u zgradi starog Suda, no kasnije je otuđena, a policija nikad nije pronašla tko je ukrao dio kulturnog dobra i kakva mu je sudbina - je li preprodan kao vrijedan komad me-

...

RUŠILI SU I KRŠINIĆEVOG TESLU Teslin spomenik, koji je bio izvorni rad Frana Kršinića, miniran je devedesetih u centru Gospića.

P

suća spomenika posvećenih Narodnooslobodilačkom ratu. Mnogi ovi spomenici srušeni su ili oštećeni tijekom raspada SFRJ devedesetih godina. Takva sudbina zadesila je i dubrovačkog Borca na straži koji se od 1954. do 1991. godine nalazio na Trgu oružja u povijesnoj jezgri.

Kipar Frano Kršinić izlio je u bronci spomenik visok dva i pol metra koji je predstavljao mušku figuru u stojećem stavu, bio je zaogrnut šatorskim krilom, oslonjen na pušku ispred sebe s pogledom usmjerenim u daljinu. Ovo monumentalno djelo postavljeno je 18. listopada, u sklopu proslave desetogodišnjice oslobođenja Dubrovnika, da bi bilo uništeno početkom Domovinskog rata. Prema svemu sudeći brončani Borac nije stradao od barbara koji su grad gađali sa suprotne strane uništavajući tako dubrovačku i svjetsku baštinu. Kršinićev Borac je pažljivo miniran i tako izbrisan iz dubrovačkog prostora kao neželjeno dijete za kojim nitko nije previše mario u trenutku opće devastacije grada i okolice. Bio je simbol

NE POSTOJI POLITIČKA VOLJA ZA OBNOVOM Nekadašnji predsjednik dubrovačkih antifašista Zdravko Bazdan prisjetio se 2003. godine kada mu se javio prijatelj s prijedlogom da Udruzi pokloni glavu Borca, koju je, prema njegovim riječima, sačuvao nakon postavljanja i aktiviranje eksploziv-

tala ili ga pak netko čuva kao identitet bivše države. Činjenica je kako simbol onih koji su obranili Dubrovnik 1945. godine više nikad neće biti na Trgu oružja, jer nema političke volje ni novaca za uništeno djelo. Takvog je mišljenja i tajnik Udruge antifašista Marinko Vlašić kojemu su obećavali mnogi

...

KRŠINIĆ, VELIKAN HRVATSKOG KIPARSTVA 20. ST. Frano Kršinić je akademski kipar koji je svojim stvaralaštvom obilježio kiparsku epohu 20. stoljeća, djelujući gotovo pola stoljeća od 1921. godine kada je prvi put izlagao u Zagrebu.

Epoha je to kiparstva kojoj su svoj poseban biljeg dali Meštrović i Kršinić. Dva stvaratelja koja nastavljaju hrvatski skulpturalni izraz poslije Kerdića i Frangeša prenoseći ga preko Augustinčića i Radauša mlađima. Kršinić se u tom razdoblju prikazuje kao klasik, jedan od osnovnih stupova na kojem se izgrađivao i izgrađuje hrvatski skulpturalni izraz.

Postavljen je 1956. u Beogradu, gdje se i danas nalazi. Prvi odljev postavljen je u nacionalnom parku na slapovima Niagare kao poklon Jugoslavije Sjedinjenim Američkim Državama, a drugi u Gospiću 1981. godine. Počinitelj, koji je do danas ostao nepoznat, minirao ga je 16. veljače 1992. godine. U travnju ove godine je nakon gotovo 30 godina obnovljen uništeni spomenik.

čelnici Grada Dubrovnika kako će pristupiti pripremama za moguću obnovu spomenika.

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Prošlost u sadašnjosti

27

na straži i dalje čeka nesene kulturnom dobru

Glava kipa je u međuvremenu ukradena, a nikad nije pronađen ni počinitelj koji ga je raznio pod okriljem noći.

- Zahtijevali smo pokretanje aktivnosti i inicijative za obnovu spomenika Borca na straži koji je divljačkim činom miniranjem djelomično uništen i uklonjen s trga, a da počinitelj nikad ozbiljno nije ni tražen. Tako je Dubrovnik ostao bez spomenika protiv fašizma - kazao je Vlašić te napomenuo kako su tih devedesetih godina uz društvene i političke promjene uništene ili uklonjene gotovo sve spomen ploče postavljene u spomen na događaje iz NOB-a kao i biste istaknutih boraca, a promijenjena su i imena ulica i ustanova.

Antifašizmu je nanesena nepravda - Neke dubrovačke ulice su preimenovane u imena dužnosnika NDH i ratnih zločinaca, poput Mile Budaka, onda je jasno da se u toj rušilačkoj kampanji zapravo radilo o nasilnom mijenjanju naše novije povijesti, nasilnom uklanjanju svega što podsjeća na NOB i pobjednike

nad fašizmom s ciljem reafirmacije fašizma, kroz ustaštvo i NDH - istaknuo je tajnik Udruge antifašista.

Vlašić je mišljenja kako je potreban politički dogovor po pitanju obnove oštećenih, srušenih i uništenih spomenika antifašizmu i NOB-u.

NIKADA NIJE KASNO ZA ISPRAVITI NEPRAVDU - Nepravda nanesena antifašizmu, ali i hrvatskoj kulturi treba se ispraviti u skladu s materijalnim mogućnostima tako da se spomenici počnu obnavljati. Uvjeti za tako nešto očito nisu sazreli i to pokazuje stupanj neodgovornosti i neiskrenosti nositelja političkih funkcija i života u nas - naglasio je Vlašić.

On smatra kako bi spomenik Borca na straži trebao obnoviti Grad Dubrovnik i po završetku tog posla odlučiti hoće li se on vratiti na Trg oružja, postaviti na neko drugo mjesto ili smjestiti u Umjetničku ga-

Kip Borca na straži autora Frana Kršinića na Trgu oružja nalazio se od 1954. do 1992.

Ovaj spomenik antifašizmu i djelo velikana hrvatskog kiparstva i dalje čeka restauraciju.

leriju Dubrovnik.

Teško je shvatiti iz današnje pozicije zašto je netko minirao djelo velikog hrvatskog kipara za vrijeme napada na Grad. Po čemu se razlikuju oni koji su gađali Dubrovnik od onih koji su uništili Borca na straži?

Možda je najbolji odgovor na to dao povjesničar umjetnosti Radovan Ivančević analizirajući razaranje

spomenika tijekom Domovinskog rata. On je postavio pitanje: „Zašto uništavaju posebno spomenike?”.

Na njega je ponudio sljedeći odgovor: „Zato što su tragovi vremena u prostoru. Svaki je spomenik svjedok vremena i ljudi i svaki se može upotrijebiti u dokaznom postupku (ako do njega dođe) o tome čija jeste i čija je bila ova zemlja”.

28

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

„Cijeli svijet je ošo k vragu!“

R

imac je izazvao totalnu sablazan u rodnom mu Livnu, gdje se oženio za svojom dugogodišnjom curom, također, Livnjankom. Ni pečenog vola, ni, kako je red, stotinjak janjaca nabijeno na kolac, ni kisela juha od janječih iznutrica, nego, brate mili, samo povrće, voće, nekakav vege menu sa sirom usred Livna, koji nije livanjski, nego neki vražji tofu, pitaj boga

opet postati snažna oporba danas i buduća vlast sutra. Istina je da SDP više nije prva stranka koju biraju lijevi birači jer ih je prema recentnim anketama preskočio Možemo. Može li Peđa Grbin doista pretvoriti stranku koja se, usprkos tome što nije na vlasti, pretvorila u stranku oportunista i uhljeba upravo onog što se po difoltu pripisuje vladajućima, u vjerodostojnu i ozbiljnu oporbu? Teško je reći, jer se i

ti. Rasplet ćemo svakodnevno gledati u danima koji slijede. Ne bi me iznenadio ni neki posve neočekivani obrat. Kako god, sva ova događanja i s Domovinskim pokretom, ali i s SDP-om, vraćaju osmijeh na lice Grmoji i ekipi iz Mosta koji je polako, ali i, činilo se, nezaustavljivo klizio prema dnu ljestvice. Sad se zbog ovog nadaju oporavku. Jer u Hrvatskoj je sve moguće. radsko vijeće raspravljalo je

od čega. Na sve to, prvi ples mu je odsvirao Bajaga! Čuj to, sir koji nije od mlijeka, uzrujavali su se domaćini, ali što ćeš, naš je, ali brate gadno je zastranio. Ante je na zidiću kraj pijace svojim pajdama to ovako objasnio: „Prije si se boja da ti sin ne kaže da voli muške, ali i taki bi izija janjca pa se nekako navikneš, šutiš, šta ćeš, ali đava me odnija ako mo’š pir raditi bez janjaca. Kakva su to vremena došla, kažem vam, vrag će nas sve brzo odnit! To ti je jedan kroz jedan“. I što je rodbini i prijateljima preostalo nego sačekati da mladenci odu i dan kasnije zavrtit vola i ispeć pedesetak janjaca za počastiti narod i pošteno se proveseliti. I, eto ti vraga, sad se Rimac od toga ograđuje. „Cijeli svijet je ošo k vragu!“, zabrinuto je uzdahnuo Ante. a to vrijeme sasvim drugačiji problemi muče SDP. Nevjerodostojnost je riječ koja se prva izgovara i s jedne i s druge strane ove podijeljene stranke. Vjerodostojno ili ne, Peđa je sjeo za telefon i zvao sve redom s velikog popisa članova i kratko ih izvijestio da su križani iz članstva stranke. Egzekucija po kratkom postupku rezultirat će gubljenjem barem sedam zastupnika iz saborskog kluba SDP-a, što neki zovu samoubojstvom dok drugi tvrde da će jedino takvim velikim čišćenjem stranka

Z

vremena mijenjaju pa su stigli i neki novi ‚igrači’, što nužno ne znači i bolji, koji kreiraju hrvatsku političku scenu od lijevog na desno i obratno. ako je i Škorin Domovinski pokret u rasulu i bratoubilačkom ratu što nije jako začudilo političke analitičare jer je ta stranka postavljena kao interesna zajednica u koju su se uključili svi oni koji svoje interese nisu uspjeli ostvariti u drugim strankama ili političkim ucjenama na prijašnjim pozicijama pa su se brzinski prebacili pod ‚domovinsko’ okrilje. Škoro, koji je podnio ostavku, što njegova sestra doživljava kao emotivni čin, otvorio je prostor takozvanoj tehnomenadžerskoj struji koja je bila nezadovoljna komercijalno slabim rezultatima, realno, po broju saborskih zastupnika, velikog uspjeha stranke na parlamentarnim izborima. S druge strane s pravom je doživljavaju kao gubitničku stranku jer je Škoro izgubio sve ono na što je krenuo, čitaj, poziciju predsjednika države, smjenu Plenkovića i, na kraju, ništa manje važnu poziciju gradonačelnika Zagreba. U normalnim zemljama, u normalnim strankama to bi itekako bio dovoljan i očekivan razlog za ostavkom. Sad svoju priliku za dolazak na čelo stranke vide i likovi koji u normalnim okolnostima ne bi bili ni rezervni kandida-

T

G

treba li ukinuti naknade za vijećnike i, prema prijedlogu Srđevaca, taj novac preusmjeriti u kulturu, što baš nije izazvalo odobravanje, poglavito onih koji zahtjev zovu populističkom predstavom jer je kultura ionako pod kontrolom Srđevaca. S druge strane Andro Mata naziva gospodinom i dobar je da bolji ne može. Kao da je nakon kampanje došo neki drugi Andro. Dobro, nije to ni čudno jer kampanja je jedno, a rad u Vijeću i za Grad i treba biti sasvim nešto drugo. Jedino Maro i Srđevci još nastavljaju kampanju, ali ipak nježnije, tek toliko da se promoviraju. S druge strane dobri naš Pero je i dalje legenda nad legendama i stvarno je falio svih ovih godina u Vijeću. Kako god, sve je prošlo mirno i pristojno kako i treba, poglavito po ovim ubitačnim vrućinama. Do zime, kako je i red, ne očekuje se nekih većih iskakanja i ne daj Bože svađanja. Dobra je vijest da Grad želi izaći ususret, koronom pokošenim ugostiteljima, smanjivanjem naknada za tarace, jednako kao što treba omogućiti onima bez tarace dva tri stola gdje god je to moguće. Turista je sve više i ako Bog da moglo bi ispasti na dobro. Samo nek potraje. Čuvajte sebe i svoje jer samo tako ova sezona bi konačno mogla donijeti disanje punim plućima. Eto vas.

30

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

DRAMSKA USPJEŠNICA

Držićev „Grižula“ od ponedjeljka ponovno u parku Gradac Dramska uspješnica 71. Igara, Držićev „Grižula“ u režiji Saše Božića i Petre Hrašćanec te izvedbi Festivalskog dramskog ansambla u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu, igrat će i ovog festivalskog ljeta u parku Gradac, a na rasporedu je u ponedjeljak, utorak i srijedu, 2., 3. i 4. kolovoza u 21:30 sati.

K

omedija „Grižula“ Marina Držića s igrom zaljubljenih parova

koji se traže u začaranom krugu, nalik onoj iz Shakespeareova „Sna ljetne noći“, dijelom pripada pastoralnoj tradiciji. Držićeva moralna pouka i opomena publici je da kad obični ljudi prijeđu granice koje su im kao ljudima određene i dođu u dodir s nadnaravnim vilinskim svijetom, oni postaju komične žrtve nemira i nesporazuma. No ta vječita ljudska potraga za ljubavlju u čitanju Saše Božića i Petre Hrašćanec dijelom je studija lokalnog mentaliteta te su kroz nju protkani motivi dubrovačkih narodnih napjeva, pjesama i plesova.

Festivalski dramski ansambl čine maestralni Ozren Grabarić kao Grižula, Nataša Dangubić kao Omakala, Kristijan Petelin i Leon Dubroja kao vlasi Radoje i Dragić, Anica Kontić i Iva Jerković kao vlahinji-

ce Gruba i Miona, Branimir Vidić – Flika kao Staniša te Perica Martinović kao Vukosava. Boris Barukčić u ulozi je Kupida i Plakira, a vile su Lucija Al-

fier, Viktorija Bubalo, Danijela Evđenić, Lana Meniga i Dea Presečki. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Zdravka Ivandija-Kirigin, autor glazbe je Nenad Sin-

kauz, svjetlo je oblikovao Martin Šatović, a asistentica kostimografije je Ana Mikulić. Jezični savjetnik za dubrovački govor glumcima je bio Maro Martinović.

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

31

KABOGA

Održan završni koncert polaznika majstorske radionice Petrita Çekua

Z

avršni koncert polaznika sedmodnevne majstorske gitarističke radionice Petrita Çekua održan je 24. srpnja u ljetnikovcu Bunić-Kaboga, uz dodjelu certifikata o sudjelovanju polaznicima. Majstorska radionica za gitaru i komornu glazbu koju je vodio istaknuti gitarist i miljenik festivalske publike Petrit Çeku održavala se od 18. do 24. srpnja u Umjetničkoj školi Luke Sokočevića, u sklopu 72. Dubrovačkih ljetnih igara i pod po-

kroviteljstvom zaklade Caboga Stiftung.

Fokus majstorske radionice, namijenjene prvenstveno studentima i gitaristima s višim obrazovanjem, bio je na interpretaciji, izražajnosti i općem umjetničkom razvoju glazbenika, a imala je pet polaznika iz Slovenije, Hrvatske i s Kosova,

uz sudjelovanje tri učenika gitare iz Dubrovnika. Polaznicima Lekëu Morini, Nikoli Šrajbeku,

Marku Kovačiću, Tomislavu Jelaviću, Tei Čerenak, Karmen Bogdanović, Robertu Prusini i

MU 72. IGARA GRAPOREZA U PRO UTAJA

Plesna monodrama „Lulu“ u subotu i nedjelju na Lovrjencu

P

lesno-kazališno-glazbena monodrama Lulu koreografa i redatelja Staše Zurovca u izvedbi plesačice Andresse Miyazato uz Alexandera Balanescua na violini inspirirana dramskim Lulu komadima Franka

Wedekinda na programu 72. Igara je u subotu, 31. srpnja te nedjelju, 1. kolovoza u 21:30 sati na tvrđavi Lovrjenac.

– Moja fascinacija Wedekindovom Lulu nalazi izvor u višedimenzionalnoj tragici, ali i u ljepoti samog lika koji vlastitom i društ-

venom uvjetovanošću kroči rušilačkim putem vlastite sudbine. Od jedne femme fatale s naglašenom potrebom za uništavanjem muškaraca, koja manipulirajući prirodnom silom ženske seksualnosti želi zavladati i osvetiti se muškom svijetu, od seksualno eman-

cipirane žene koja koristi seks za sticanje moći, pa sve do sasvim drugačije žene kojom vlada krvotok bezazlenih, nevinih karakteristika bitno naglašene ranjivosti ili žene koja je jednostavno ono što jest i koja prkosi svim specifikacijama – ističe autor i koreograf Staša Zurovac.

Teu Dabeliću, certifikate o sudjelovanju uručio je Petrit Çeku na kraju koncerta.

32

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

NASTUP ISPRED KATEDRALE

Oduševljena publika gromoglasnim pljeskom nagradila Linđovce

F

olklorni ansambl Linđo nastupio je pred oduševljenom domaćom i stranom publikom 23. srpnja ispred Katedrale u sklopu 72. Dubrovačkih ljetnih igara, a idući festivalski nastup na programu je 22. kolovoza na istoj lokaciji. Folklorni ansambl Linđo neizostavan je dio programa Dubrovačkih ljetnih igara od 1967. godine, a iako tradicionalno nastupa na taraci tvrđave Revelin, zbog epidemioloških mjera i potrebe za većim gledali-

štem, prošle godine festivalskoj publici zaplesali su i zapjevali u parku Gradac, dok se ovog ljeta pozornica preselila u srce Grada ispred Katedrale. U tom jedinstvenom ambijentu, linđovci, među kojima se našlo i četrde-

setak najmlađih članova kojima je ovo prvi festivalski nastup, su izveli zahtjevan devedesetominutni program koji je uključivao neizostavnu dubrovačku poskočicu linđo, posavske, valpovačke te bunjevačke plesove, stare

splitske plesove, plesove iz Međimurja, iz Baranje, vrličko kolo, a glazbene točke bile su Kak je teško našu ljubav tajiti, Markuševački svati, Nosim te zemljo i Ča ko voli, ča ko zna te Tiridonda

u izvedbi ženske klape FA Linđo. Na kraju nastupa, popraćeni gromoglasnim pljeskom brojne domaće i strane publike, kao bis su izveli nadigravanje iz bunjevačkog kola.

tale, odnosno violinistica Marie Krestinskaye i Elene Davidove, violistice Meri Skejic Drobac, Igora Bobovicha na violončelu, Leonida Bakulina na kontrabasu i Elizavete Miller na čembalu uz Lucu Piancu koji je na lutnji besprijekorno ostvarivao bistre i živopisne timbre. Živahno komunicirajući s publikom i ansamblom, Dmitry Sinkovsky sjajno je svojom poletnošću i razigranošću komplimentirao nježnu, ali intenzivno dramatičnu Ležnjevu, kasnije čak i zapjeva-

vši uz nju na sveopće oduševljenje čitavog Dvora koje je iznenadio i zadivio svojim kontratenorom. Ne čudi stoga dugi, višeminutni aplauz na kraju, popraćen ovacijama, kada je publika ustala u zahvalu i za nagradu glazbenicima na neponovljivoj večeri. Ni glazbenici, a ni publika nisu željeli da ova jedinstveno čarobna večer završi pa su Ležnjevu, Sinkovskog i La Voce Strumentale čak četiri puta gromoglasnim pljeskom pozivali na bis.

PUBLIKA OČARANA

Impresivni nastup sopranistice Julije Ležnjeve i ansambla La Voce Strumentale

U

sklopu glazbenog programa 72. Dubrovačkih ljetnih igara, 25. srpnja, u atriju Kneževa dvora veličanstven koncert održala je jedna od vodećih umjetnica svoje generacije, mlada ruska sopranistica Julija Ležnjeva s ansamblom La Voce Strumentale pod vodstvom violinista i dirigenta Dmitryja Sinkovskog i s lutnjistom Lucom Piancom te izvo-

deći probran repertoar djela najistaknutijih opernih skladatelja 18. stoljeća nadmašila očekivanja publike.

Očarana domaća i strana publika u Kneževu dvoru svaki je glazbeni komad popratila gorljivim pljeskom, uživajući u bravuroznoj vokalnoj izvedbi izvrsne Ležnjeve koja je gotovo anđeoski blistala, te u majstorskom muziciranju savršeno skladnog ansambla La Voce Instrumen-

Humanitarni prilozi UDRUGA SLIJEPIH DNŽ - U spomen na pok. Pava Tudeško,obitelj Pera Pulitika uplaćuje 300,00 kn umjesto cvijeća.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

vijenca prilažu 500,00 Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DOMUS CHRISTI Stanari zgrade Josipa Pupačića 4 prilažu 300,00 kn u spomen na pok. Miroslava Baranca

DVA SKALINA Umjesto cvijeća za tetu Marinu, 400 kn prilažu Jelena i Maro; U spomen na pok. Nikolu Ljuban, 200 kn prilažu stanari zgrade 2a Hladnica; Dragom prijatelju i kumu Vinku Mariću, umjesto vijenca, 300 kn prilaže Marinko Novak s obitelji - „ Uvijek si našoj obitelji bio pri ruci, u bilo kakvim poteškoćama. Podario ti Gospodin milost oprosta na putu kući“; U spomen na pok. gospara Vinka Marića 400 kn prilaže Stijepo Butijer s obitelji; Dragana Filipović donacija 200 kn; Marija Radić donacija 200 kn; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju s vim darivateljima.

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com DJEČJI DOM MASLINA - Ljilja i Ognjen, u spomen na dragu prijateljicu Veru Klašnja umjesto cvijeća prilaže 300,00 kn; - Obitelj Davora i Olivije Sulić, u spomen na pok. Mariju Besjedica umjesto vijenca prilažu 300,00 kn.

- Matko Glunčić sa obitelji u spomen na Nikolu Tomić umjesto

BROJ 1 PIZZERIA U GRADU.

I IL EN IJ OC I ST GO

POSEBNE PONUDE: UTORKOM: #TripleTuesday Za dvije naručene pizze, treća gratis, po vašem izboru PETKOM: #JumboFriday Za svaku naručenu jumbo pizzu, jedna standardna gratis, po izboru NEDJELJOM: #SundayMeating Za dva naručena jela s roštilja, treće gratis, po izboru.

Narudžbe i dostava na: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

34

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Amalija, Nola i Tara - mama uživa u odmoru i s voljenim kćerima hita moru

Ognjen, Arči i Kalin - ne veseli se, izgleda, pozirati mlađi brat i sin

Nikola i Jakob - sport im je od malih nogu u krvi, a vaterpolo najdraži i prvi

Branka i Marina - kolegice arhitektice sa zanimanjem su razgledale izložbu Ike Škomrlj, kostima brojnih predstava dizajnerice

Maro i Laura - sretni budući tata i mama znaju da će ih razveseliti željena i voljena cura

Leon, Barbara i Laura - kad popusti dnevna vrućina izaći je milina

Mara i Nevenka - i dok su dramu Hamletovu pratile, na svoju su Niku mislile

Ružica, Katija i Orsat - u dobrom raspoloženju ukusnija će biti i večerica

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

Philip, Boja, Stojan, Ruža, Izabella i Daniel - lijepo se iz New Yorka u Dubrovnik vratiti, čak i rođendan slaviti Mia, Andrea, Roko i Karmen užitak je osjećati Straduna kamen

35

Ivana, Ana Marija, Aco, Ivan i Pero - godi se u tende hladu s dragim ljudima osvježiti u najdražem Gradu

Keti, Lejla, Barbika i Ajlin - svaki susret Dubrovkinje s dragim Sarajkama je nezaboravan i fin

Lucija i Mihaela - jedina sestra je puno radosti dolaskom iz Beča donijela

Ema, Mihael i Karla - čast je i veselje na DLJI raditi, publiku dočekivati i razvoditi

36

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

PRVI DIO

ŠKOLSKI JEDRENJACI pomorskih škola i ratnih mornarica Vila Velebita, Dubravka, Jadran, Amerigo Vespucci, Palinuro i Dar Pomorza ne površine do 700 metara kvadratnih i mogao je razviti zavid-

gradu na vezu bio je tijekom Prvog svjetskog rata, a 1922.

ne pomorsko-trgovačke akademije u Bakru, Dubrovniku i Kotoru te s učenicima škole na praksi plovi Jadranom i Sredozemljem.

Talijani su ga zaplijenili u takozvanom travanjskom ratu

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

T

ema sljedeća dva nastavka su školski jedrenjaci i jedrenjaci ratnih mornarica, njih 12, koji su nas posjetili ili su plovili našim područjem. Svaki od njih je lijep na svoj način i ima svoju posebnu priču.

JEDRENJAK VILA VELEBITA Školski jedrenjak tipa bark škuna VILA VELEBITA, od 259 BRT-a, duljine 35,7 metara izgrađen je u njemačkom brodogradilištu Howaldstwerke u Kielu. Trup je bio napravljen od čelika kao i debla jarbola i donji križevi. Gornji križevi, krmeno deblo i nastavci jarbola su bili od drva. Jedrenjak je imao ukupno 13 jedara, ukup-

nu brzinu do 13 čvorova. Imao je 20 članova posade, a mogao je primiti 40 učenika na praksi. Pomoćni pogon bio je parni stroj trostruke ekspanzije jačine 300 KS. Upisan je 1908.g. u knjigu brodova kao jahta i kao školski brod Odjela za kulturu i školstvo Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, matična luka Bakar. Koristila ju je Državna pomorska nautička akademija u Bakru. VILA VELEBITA obavljala je plovidbe Kvarnerom (u smislu praktičnog usavršavanja nautičara) od subote do ponedjeljka, 8 do 10 dana Jadranskim morem, te tijekom školskih praznika po Sredozemlju.

Tijekom prvog putovanja uplovio je u Gruž u ponedjeljak 5. listopada, a u utorak 6. listopada 1908. krenuo je za matičnu luku Bakar. Osim redovnih školskih putovanja, Sveučilište u Zagrebu s jedrenjakom obavilo je 1913. i 1914. hidrografska i biološka istraživanja na Jadranskom moru. U Novi-

je postao školski brod Držav-

Vila Velebita

1941., kada dobiva novo ime

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

PALINURO, a tijekom samog rata bio je na vezu u Veneciji. Izravno prije sklapanja primirja između Italije i Saveznika tri su jedrenjaka (AMERIGO VESPUCCI, CRISTOFORO COLOMBO i PALINURO ex. VILA VELEBITA) 8. rujna 1943. poslana iz Trsta u Pulu, gdje su 9. rujna primili zapovijed da proslijede u Boku kotorsku. Ta je zapovijed nakon isplovljenja poništena i brodovi su poslani u Brindisi. Putem je PALINURU ponestalo ugljena i vode za kotao. Rano ujutro 10. rujna poslan je ukrcati gorivo u Ortoneu, gdje su ga zaplijenili i potopili Nijemci. Nakon rata je izvađen i izrezan .

JEDRILICA DUBRAVKA

Dubravka

37

Pomorska vojna akademija u Dubrovniku je osnovana 1923. godine, osnivač je bilo Ministarstvo vojske i mornarice kraljevine SHS, a od 1926. djelovala je pod zapovjedništvom ratne mornarice. Akademiju je moglo upisati građanstvo sa završenom srednjom školom i položenim ispitom zrelosti, a uz položen prijamni ispit. Školovanje je trajalo tri godine, a nastavni je plan obuhvaćao 34 kolegija. Uz stručne kolegije, pitomci su polazili kulturnu i društvenu izobrazbu. Tijekom druge godine krstarilo se Sredozemljem, a praktična nastava održavala se na školskom brodu i brodovima flote, uključujući minopolagač ORAO, laku krstaricu DALMACIJA, minolovac D2, jedrilicu DUBRAVKA (u prilogu je fotografija ) te druga manja plovila. Kadeti su nakon završetka školovanja i položenog ispita postajali poručnici korvete te su bili raspoređeni na ratne brodove.

JEDRENJAK JADRAN JADRAN je za Kraljevsku mornaricu Jugoslavije izgrađen u Hamburgu 1933. godine, tip jedrenjaka je barkantin, dug je 58,2, širok 8,9 metara, istisnina /deplasman (težina broda) je 737 tona, najveći jarbol je visok 39,1 metar s površinom od 933 m2. Najdulje putovanje JADRANA od 11.262 milje bilo je na ruti Dubrovnik-New York-Boston-Dubrovnik 1938. godine na kojem su posjetili Nikolu Teslu te su mu poklonili gravuru broda.

Talijani su ga zarobili nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije i jedno vrijeme tijekom Drugog svjetskog rata koristila ga je talijanska ratna mornarica kao školski brod pod imenom MARCO POLO. Kapitulacijom Italije 1943. brod su preuzeli Nijemci. Nakon toga je zapušten, ogoljen, bez jarbola, dočekao kraj rata kao most u jednom od kanala u Veneciji.

U prosincu 1946. godine JADRAN je dotegljen u Šibenik, a njegova obnova je bila u Tivtu sve do 1949. godine kad je ponovo zaplovio u punom sjaju. Na jedrenjaku su se obučavali budući vojni časnici, a samo je jedna generacija učenika Srednje pomorske škole u Dubrovniku godine 1972. imala završnu praksu na dvotjednoj obuci. Plovili su do otoka Visa i natrag uz pratnju školskih profesora Antuna Falkonia i Borisa Franušića.

Na povratku u luku Gruž svi učenici su se popeli na jarbol i izveli rubni pozdrav, a na vrhu najvećeg jarbola je bio Mario Bonačić. Od same izgradnje JADRANU je matična luka bila Split i svi zapovjednici su bili Hrvati, a danas je školski brod u ratnoj mornarici Crne Gore.

JEDRENJAK R.N. AMERIGO VESPUCCI (A5312) Dana 15. lipnja 2012 u 9:00

sati nam je došao u neslužbeni posjet školski jedrenjak ratne mornarice Italije AMERIGO VESPUCCI pod zapovjedništvom kapetana bojnog broda Domenica La Faia i s posadom od 15 časnika, 61 dočasnika, 212 mornara i 126 pripadnika mornaričke škole.

Prvi put nas je posjetio 17. srpnja 1937. te još nekoliko puta prije i nakon Drugog svjetskog rata.

Jedrenjak je istisnine/ deplasmana (težina broda u tonama ) 4146 tona, dužine 82,4 /101(s baštunom), širine 15,6 i gaza 7,5 metara. Glavni pogon su jedra ukupne površine od 2100 m2 do najviše 2900 m2. Uvježbana posada može postaviti sva jedra tijekom 20 minuta. Snast uključuje i 47 tisuća metara konopa od čeli-

Nastavak na sljedećoj stranici

38

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Jadran ka i kudjelje raznih promjera.

Pomoćni dizel-električni pogon tipa Ward-Leonard prvo-

va kalibra 40 mm smanjen na dva. Naoružanje pretežno služi u vježbovne svrhe, ali i za

FORO COLOMBO prebačeni su iz Ligurskog mora u Jadran, a nova matična luka bila im je Trst. Tijekom rata i dalje su obavljana školska krstarenja na Jadranskom i Jonskom moru, a velikim blizancima se 1941. u Trstu pridružio i školski jedrenjak R.N. PALINURO, bivša VILA VELEBITA, zaplijenjeni brod Državne pomorske nautičke akademije u Bakru, već naveden u ovom tekstu.

Izravno prije sklapanja primirja između Italije i Saveznika tri su jedrenjaka 8. rujna 1943. poslana iz Trsta u Pulu, gdje su 9. rujna primili zapovijed da proslijede u Boku Kotorsku. Ta je zapovijed nakon isplovljenja poništena i brodovi su poslani u

ji brzi brodovi) je do kraja rata djelovao na strani Saveznika, ali je dio brodova prema odredbama sporazuma sklopljenog 1947. ipak predan Saveznicima u ime ratne odštete, primjerice CRISTOFORO COLOMBO bivšem Sovjetskom Savezu 1949. godine.

AMERIGO VESPUCCI nakon rata nastavlja s ukrcanim kadetima pomorske akademije i pitomcima-dočasnicima ploviti na mnoštvo kratkih i više od 60 duljih ljetnih vježbovnih krstarenja, koja su trajala od tri do pet mjeseci. Čest je gost na međunarodnim regatama nazvanim „Sail” i drugim svečanim prigodama. Prigodom proslave 500. obljetni-

bitno su činila dva dizel-generatora Fiat Q.4261 ukupne snage 1397,06 kW (1900 KS) i dva elektromotora koji pokreću jedan vijak. Poslije rata su ugrađeni dizel-generatori Tosi E6 iste snage, a tijekom osuvremenjavanja 1984. brod je dobio jače dizelske motore-generatore Fiat B 306 ESS i pogonske elektromotore Marelli ukupne snage 1471 kW (2000 KS). Najveća brzina pod punim jedrima je do 15 čvorova, a pri plovidbi strojem od 10 do 11 čvorova. Doplov pri plovidbi strojem je 5450 Nm brzinom do 6,5 čvora.

AMERIGO VESPUCCI je u početku službe bio naoružan s četiri topa kalibra 76/30 mm i četiri strojnice, a kasnije je imao četiri topa kalibra 76/30 mm i dva protuzračna topa Bofors kalibra 40/60 mm. Nakon preinake obavljene 1984. brod je nosio četiri protuzračna topa kalibra 40/60 mm i jedan top kalibra 20/70 mm, a u međuvremenu je broj topo-

samoobranu, jer brod na kojemu se nalazi velik broj budućih pomorskih časnika može predstavljati zanimljiv cilj teroristima.

AMERIGO VESPUCCI stupio je u službu 15. svibnja 1931., potpuno je dovršen 2. srpnja iste godine i odmah je krenuo na prvo od niza školskih krstarenja. Početkom Drugog svjetskog rata AMERIGO VESPUCCI i brod blizanac CRISTO-

Dar Pomorza

Brindisi. Putem je PALINURU ponestalo garbuna i vode za kotao. AMERIGO VESPUCCI je tijekom noći 9./10. rujna teglio manji jedrenjak, ali je R.N. PALINURO ujutro poslan ukrcati gorivo u Ortoneu, gdje su ga zaplijenili i potopili Nijemci.

Dva velika jedrenjaka su bez teškoća stigla u južni dio Italije i preživjela rat. Veći dio talijanske ratne mornarice (krstarice, razarači, torpiljarke i man-

ce otkrića Amerike boravio je 1992. u Sjedinjenim Američkim Državama, posjetio je Puerto Rico, kao i Barcelonu tijekom Olimpijade, a za 133 dana je preplovio ukupno 14.270 nautičkih milja.

Potkraj svibnja 1996. i u razdoblju od 21. do 25. rujna 1998. brod je posjetio Hrvatsku i boravio u Splitu kao gost Hrvatske ratne mornarice. Tijekom lipnja 2000. sudjelovao je na međunarodnoj regati „Tall Ship Race 2000” duljine 3500 nautičkih milja, od Cadiza do Bermudskog otočja, kamo je stigao drugi, a pobijedio je njemački bark GORCH FOCK. Nakon toga je 4. srpnja slijedio svečani mimohod u New Yorku prigodom američkog Dana nezavisnosti na kojem je bilo nazočno oko 300 brodova.

JEDRENJAK PALINURO - ITALIJA Jedrenjak PALINURO je školski brod za obuku kadeta

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

talijanske mornaričke dočasničke škole Mariscuola Taranto. Brod je porinut 1934. godine u Nantesu u Francuskoj kao francuski ribarski brod, a od 1955. godine je preuređen i u službi je Ratne mornarice Italije. Dužine je 68, širine 10 i gaza 4,85 metara. Plovi brzinom od 8 čvorova, a u povoljnim uvjetima dostiže brzinu i do 13 čvorova. Brod se osim za obuku mornaričkih kadeta koristi i u znanstvene svrhe. Između ostalog prikuplja uzorke mora u svrhu kontrole zagađenja. Na jedrenjaku se ukupno može ukrcati 135 članova posade i kadeta. Posebna zanimljivost broda jest originalno kormilo

2013., a dva dana je bio otvoren za posjetitelje.

JEDRENJAK DAR POMORZA - POLJSKI Dana 3. srpnja 1971. uplovio je na svom krstarenju u Grušku luku poljski školski jedrenjak DAR POMORZA. Na brodu je bilo ukrcano 110 učenika Pomorske škole trgovačke mornarice i to 101 učenik nautičar i 9 učenika strojarskog smjera. To su bili učenici prvog i drugog te nekoliko trećeg razreda. Među đacima je bilo nekoliko učenika čehoslovačke i grčke nacionalnosti. Na brodu je bilo ukrcano 40 članova stalne posade.

Ovo putovanje je započelo u

Amerigo Vespucci

narice pod imenom PRINZESS EITEL FRIEDRICH. Do 1918. godine je bio pod njemačkom

lo oko svijeta 1934./35. godine preko Panamskog kanala.

Za vrijeme Drugog svjetskog

39

iz 1934. koje i danas služi za plovidbu koja je nešto teža kada je veliko more, a tada je potrebno i nekoliko ljudi da bi uspješno manevrirali. Za otvoriti svih 15 jedara potrebno je gotovo dva sata, a taj pothvat iziskuje rad 60 mornara. Talijanski školski ratni jedrenjak nas je pod zapovjedništvom Kapetana fregate Maura Panarella posjetio dana 6. rujna

Palinuro

Gdynia 18. svibnja odakle je jedrenjak proslijedio za Tanger i Dubrovnik. Iz Dubrovnika je otplovio za Istanbul, Gibraltar, Casablancu, Rotterdam s povratkom u Gdinya, gdje su se vratili 20 rujna.

Jedrenjak je porinut 1909. u more u njemačkom brodogradilištu Bolhm und Voss u Hamburgu kao školski brod za obuku pripravnika trgovačke mor-

zastavom, a onda su ga kao ratnu odštetu predali Francuskoj i to Barunu de Forestu kao naknadu za njegovu potopljenu jahtu koju su za vrijeme Prvog svjetskog rata Nijemci potopili.

Dobiva novo ime COBLERT, ležao je neiskorišten u luci Sant Nazaire. Naime, Barunu de Foreste-u nije se isplatilo uložiti veliku svotu novca za popraviti i preinačiti ga iz školskog broda u jahtu. Jedrenjak je propadao te ga je trebalo rashodovati. Poljska udruga Pomeranija ga kupuje za 7000 funti sterlinga i daju mu novo ime DAR POMORZA. Godine 1930. je obnovljen u danskom brodogradilištu Nakskov kao školski jedrenjak za obuku pomorskog kadra trgovačke mornarice u Gdynia.

Ugrađen mu je motor od 430 konjskih snaga te ga je pred prvu plovidbu 13. lipnja 1930. blagoslovio biskup St. Okoneiewski. Od tada obavlja putovanja s učenicima širom svijeta, a najduže putovanje je bi-

rata bio je sklonjen u neutralnu luku Stockholm u Švedskoj.

Nakon rata ponovo plovi kao školski jedrenjak te je u poznatoj utrci školskih jedrenjaka „Cuty Sark Trophy“ 1980. osvojio prvo mjesto. Ukupno je pod poljskom zastavom u 51 godini plovidbe obavio 102 školska putovanja u kojima je preplovio više od 500 tisuća nautičkih milja i ukrcao ukupno 13384 učenika. Dana 15. rujna 1981. godine je završio svoje plovidbe kao školski brod te je stavljen u raspremu 4, kolovoza 1982.

Na njegovim plovidbama ga je zamijenio novoizgrađeni jedrenjak imena DAR MLODZIEZY. Od 27. svibnja 1983.

DAR POMORZA je izložen u Nacionalnom pomorskom muzeju u Gdansku gdje se i danas nalazi.

Tehnički podatci: Brt: 1561, duljina 80, duljina preko svega 93, širina 12,6 metara, a ukupno je mogao razviti jedra od 2100 kvadratnih metara.

www.sbd.hr Šetalište kralja Zvonimira 17, 20000 Dubrovnik

42

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

LAŽNO SVJEDOČENJE

Kako bi spasio 40-godišnjaka, policiji opisao prometnu nesreću koju uopće nije vidio ZBOG SUMNJE da je počinio kazneno djelo lažnog svjedočenja policija je muškarca kazneno prijavila nadležnom državnom odvjetništvu

D

ovršenim kriminalističkim istraživanjem

lažan iskaz na zapisnik o ispitivnju svjedoka, iako je bio upozoren da je dužan govo-

policijskih službenika Policijske postaje Metković, 40-godišnjak se sumnjiči da je sredinom prosinca prošle godine, kao svjedok u prekršajnom postupku protiv 40-godišnjaka zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, policiji dao

riti istinu i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo.

Naime, osumnjičenik je u svom iskazu lažno svjedočio da je očevidac prometne nesreće, opisujući događaj drugačije u odnosu na stvarno stanje u korist okrivljenika spomenute prometne nesreće, a

kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako nije bio na mjestu nesreće i samim tim

nije mogao svjedočiti.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo lažnog svjedočenja

policija je 40-godišnjaka kazneno prijavila nadležnom državnom odvjetništvu.

Teretnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka, za vrijeme zabrane upravljanja vozilima B kategorije, na Obali pape Ivana Pavla II skrivio je nezgodu

Foto: Arhiva

NAPUHAO ČAK 2,6 PROMILA

Izazvao prometnu u Gružu, ide u zatvor na pet dana

N

ajveća koncentracija alkohola od 2,67 g/kg izmjerena je u prijepodnevnim satima, 24. srpnja, 74-godišnjaku koji je s teretnim vozilom dubrovačkih re-

gistarskih oznaka, za vrijeme zabrane upravljanja vozilima B kategorije, na Obali pape Ivana Pavla II izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom.

Vozač je uhićen i zadržan u

prostorijama policije do otriježnjenja nakon čega je uz optužni prijedlog odveden na Općinski sud u Dubrovniku gdje mu je određeno zatvorsko zadržavanje u trajanju od pet dana.

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

43

REKORDNA KAZNA PROŠLOG TJEDNA Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Pijan izazvao sudar, koštat će ga 12,3 tisuće kuna Osim novčane kazne, izrečena mu je i tromjesečna zabrana upravljanja vozilima B kategorije

N

ajveća novčana kazna u iznosu od 12.300,00 kuna izrečena je 45-godišn-

UTAJA POREZA

KRAĐA U GRADU

jem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka koji je u ranim jutarnjim satima u petak, 23. srpnja, u mjes-

tu Kućište, izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom. Vozač je vozilom upravljao pod utjecajem alkohola od 1,77 g/kg. Osim novčane kazne, izrečena mu je i tromjesečna zabrana upravljanja vozilima B kategorije.

Ukrali Poljakinji takujin iz ruksaka, policija ih sutradan pronašla

U

poslijepodnevnim satima u četvrtak, 22. srpnja Policijskoj postaji Dubrovnik poljska državljanka prijavila je krađu novčanika iz ruksaka kojeg je, za vrijeme boravka u jednom turističkom objektu na području povjesne jezgre, nosila na leđima. U novčaniku se, osim osobnih dokumenata, nalazilo 1.500, kuna i 500 eura.

Ubrzo nakon toga jedan naš sugrađanin u blizini mjesta događaja pronašao je odbačeni novčanik bez novca, ali s osobnim dokumentima, te je isti vraćen vlasnici.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem već sljedećeg dana otkriveni su počinitelji navedene krađe. Radi se o dvojici rumunjskih državljana u dobi od 51 i 71 godine koji su uz kaznene prijave predani pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave, a potom su sucu istrage Županijskog suda u Dubrovniku koji im je odredio istražni zatvor.

Od početka ovogodišnje turističke sezone ovo je prva zabilježena džepna krađa na području Dubrovačko-neretvanske županije. Radi se o kaznenim djelima koje je izuzetno

Foto: Pixabay

Provedenim kriminalističkim istraživanjem već sljedećeg dana otkriveni su počinitelji navedene krađe.

Radi se o dvojici rumunjskih državljana u dobi od 51 i 71 godine

teško otkriti budući počinitelji nisu s našeg područja, vrlo su vješti u krađi, a neupadljivi za primjetiti. Odmah nakon počinjenja kaznenog djela napuštaju mjesto događaja, kao i grad, tako da je svako

njihovo razotkrivanje i uhićenje dobar rezultat koji, između ostalih sigurnosnih pokazatelja, značajno doprinosi definiranju Dubrovnika kao jedne od najsigurnijih svjetskih turističkih destinacija.

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

DIO BILJKE

KISIK

PJESNIK SA RIMSKI: 5 SLIKE, OLIMPIJSKI EVENTURO\EN U SPREMI[TE SPORT ALNO DUBROVZA KRUMPIR NIKU

PORTUGAL

GRANA FIZIKE

DJELO ELEKTRI^KI ROD NABIJENI PJESNIKA DINOSAURA SA SLIKE ATOM

CIRKUSKA BORILI[TA LOKNA, UVOJAK

POGLAVAR SAMOSTANA

TURSKI SULTAN

JUDEJSKI KRALJ

SJENOVITA STRANA BRDA

SODAVODA

RAIL NET EUROPE

LEGENDA

HRVATSKA GLUMICA

DJELO PJESNIKA SA SLIKE

LUMEN O^EV OTAC

SLABI, BEZVREDNI

VELIKA ZMIJA

LIJEVI I NAJDULJI PRITOK DNJEPRA

ISTOK

BITI U STANJU O^ARANOSTI

KNJI@EVNIK MAJETI]

PISAC FJODOR ALEKSANDROVI^ SEKUNDA

DOKTOR

SPOREDNI TIP

DJELO PJESNIKA SA SLIKE

LITRA

OVE VE^ERI

BUGARSKI CAR IZ 12.

VIJEKA EKSTREMITET RIJE[ITI SE ^EGA

GRAD NA FID\IJU (anagram: DINA) POND

TEK KUPLJENO

DUBROVNIK

SLAVNA RUSKA BALERINA

KORALJNI OTOK

VRE]A OD KOSTRIJETI

KARIKATURIST MULABEGOVI]

NIKARAGVA TONA

ISTO^NI MEDITERAN

IZRA\IVA^ VLASULJA JAKO ZAGRIJAN, VREO

LANTAN

ULAZNA VRATA

PROST BROJ

RASPAREN PREDMET, ONO [TO NEMA PAR

PTICA GRABLJIVICA

NORVE[KA

OSIGURAVAJU]I ZAVOD

STRU^NJAK U ZNANOSTI O POJAVAMA U SVEMIRU

FINANCIJSKI VRLO MO]NA OSOBA

DUBROVA^KI DNEVNIK

STOVARI[TE GLUMAC HANKS

TERET, BREME USTAVE PRESTANAK SJE]ANJA

TRGOVAC SIROM

VRSTA DRAGULJA

GLUMICA, HEIDI NEIDENTIF. LETE]I OBJEKT

@BUN DOJAM

17. I 13.

SLOVO ABECEDE OV^ICA IZ PRI^E IVE ANDRI]A

PJEVA^ICA, RITA

SKIJANJE ZNAK ZA ZAUSTAVLJANJE

GLUMICA JUH KILOPOND

ARGON RANO USTAJANJE OTOK

VARESE JUG

SIROVINE ZA PROIZVODNJU RJE[ENJE - V, Posvete, podtip, l, kovr~a, prior, osoj, aerat, RNE, Dekompresija, L, lo{i, anakonda, diviti se, Alojz, Emin, Asen, S, ud, Nadi, novo, DU, p, aol, arar, Adi, t, NI, vru}, ulaz, La, depo, astronom, tovar, sirar, zaborav, utisak, grm, NLO, lji, Polona, stop, Aska, uranak, VA, repromaterijal.

46

petkom

AUTO/MOTO ll Prodajem osobni automobil FIAT

CROMA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611 __________________________________ ll Prodajem Renault Scenic 2006 god.

Cijena po dogovoru. Kontakt: 092 285 8452 __________________________________ ll Prodaje se Gillera Runner motor. 1998 godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. MOB:098285038 __________________________________ ll Prodajem Mercedes-Benz.

1992 godina. 1.8 cc benzin. Ispravan.

Mob:098643703 __________________________________ ll Prodajem Octavia Combi 1,6 tdi 2012 g izvanredno očuvan . Mob : 098618999. __________________________________ ll Prodaje se Audi TT 3,2 V automa-

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi IZNAJMLJIVANJE

PRODAJA NEKRETNINE

ll Iznajmljuje se manja garsonijera u

Šipčinama jednoj zaposlenoj muškoj osobi na dulje vrijeme. Kontakt: 020 419 718

ll Prodajem namješten stan u Solinama s parkingom, prizemlje kuće, 77 m2 plus terasa 24m2. Kontakt: 091 957 7843

ll Iznajmljujem manji stan u Šipčinama

ll Hitno se prodaje trosobni stan,70 m2

na duže vrijeme. Kontakt: 098 812 431

ll Iznajmljujem stan na Zvekovici na

duže vrijeme. Kontakt: 091 793 8947

ll Iznajmljujem svjeze adaptirani 55 m2

stan na Tresnjevci: dvije sobe, kuhinja, juzno orijentirani balkon, parking.

Idealno za dvoje studenata, cijena 3500 kuna. Sve upite slati na : kova_du@ yahoo.com ll Iznajmljujem stan u Lapadu (Solitu-

do) na duže vrijeme. Više informacija na 0981936434.

PLOVILA

(etaža dvojne stambene kuće) sa okućnicom 54 m2(moguća gradnja parkinga),pod magistralom sa pogledom na stari grad.Cijena 220.000 eura. Mob:091 583 4481

ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu.

Cijena 149000 EUR. Sve informacije na 098244682

tik. 2004 godište. Benzin. 290000 km.

Registriran do 06/2021.Sve informacije na 0981772088 __________________________________ ll Hyundai acent 1,4, gl, 2000god , 220 000km,registriran do 10/2021.

Prodajem i kupujem auto srednje klase oko 10 g starosti.Mob:091 61 43946 __________________________________ ll Prodajem VW Golf IV. 2003 godina. 1.6 benzin. Registriran do 05/2022.

Servisiran redovito. Cijena 12000 kn.

Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672 __________________________________ ll Seat Ibiza 2002g, registriran do 4/22, benzinac, odlicna klima. Malo vozen, 139 000km. Sasvim novi akumulator. Neostecen, drugi vlasnik. 12000 kn.

Mob:098703069 __________________________________ ll Prodajem skuter Piaggo NRG 50, 2003. god. Cijena 2.600 kuna.Mob: 098 345 606 __________________________________ ll Prodajem kamion sandučar NISSAN CARSAR, god. proizvodnje 2007. s prijeđenih 200.000 km, 150 KS, Diesel, ispravan i registriran - u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 50.000 kn . Tel 098/344-611 __________________________________ ll Prodajem skuter Yamaha Neos 50 kubika. Kvar motora. 1300 kn.

Kontakt: 099 688 0160 __________________________________

ll Jedrilica Val 35, 1991. godište.

Motor Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker.

Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 674 378. ll Prodajem Pasaru(Gradac) 5,8 m,

ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici,

60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573

ll Prodaje se stan u Gružu, dvosobni,

moguće preuređenje u trosobni, drugi neboder, 6.kat, 50m2 130 000 eura, opremljen za stanovanje. Kontakt:098 9128087

uređena i opremljena za boravak na moru, motor torpedo 18/24 ks. 098 177 6107

ll Kupujem stan u Lapadu cca 35-40

ll Prodajem vanbrodski motor TOHAT-

ll Stan na prodaju 37m2 netto aktivne

m2 , novogradnja ili renovirani. Kontakt:098 9128087

10 ks za djelove. 098 177 6107

površine. Renoviran 2019 godine. 50 metara od parka Gradac, na Kolorini.

Vlasništvo1/1. Mob: 0981957985 ili 0992413695

ll Prodajem barku Adria 500, duplo

ll Nova Mokošica prodajem stan 58

ll Prodajem brodsku kopču. ZF

ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2

CU 15 KS malo vožen. 098 177 6107

ll Prodajem vanbrodski motor Mercury

dno, Tomos 4,5 konj 8000 kn. Kontakt: 098 833 628 2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.

MOB:098285038

KUPNJA NEKRETNINA ll Kupujem garažu na području Lapada.

Kontakt: 098 525 210

m2, visoko prizemlje sa vrtom. Dobro očuvan cijena po dogovoru. 098 914 7535 + garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi Prodaje se dječja soba: dva kreveta na kat s dvije ladice ispod njih, jedan dvokrilni ormar i radni stol s policama za knjige. Očuvano i kvalitetno (proizvodnja Alples, boja drva). Cijena po dogovoru.

Kontakt telefon 419-018.

USLUGE RAZNO

ll

Prodajem Skip Hop – didaktički centar. Stolčić nudi mnoge zabavne funkcije u tri faze. Kroz 25+ različitih funkcija djeca uče razvijati svoje sposobnosti. Korišten svega 10 dana. Mob 0919374727. (viber) ll

Zbog odlaska u mirovinu, prodajem vrlo povoljno opremu bravarske radionice (strojeve i alate). Mob: 098/344-611. ll

ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+D-

B,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

Prodajem električne klavijature-orgulje Yamaha 5 oktava u odličnom stanju-kao nove.1000 kn. Mob: 091 3245550 ll

Kupujem udzbenike za četvrti razred Pomorske i treči razred Brodostrojarll

47

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakasti zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica. __________________________________ llTim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije...Kontakt: 098 765 460 ________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini...

Mob: 091 7285208 ________________________________ ll Zaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venell

ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građe-

vinsko zemljište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,235.760 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

PRODAJA RAZNO

ske škole. Mob.0992282587 Prodajem dvije stare ručno klesane kamenice od ulja (žare). Dim 60×60 cm.

Cijena za obadvije 4000 eura,nije fiksno.

Mob.099 691 6245 ll

Prodajem.1.Ves masina Gorenje u dobrom stanju.2 Boca plinska veca za restorane.3 Staklena vitrina izloznena za hladna jela.4.Felge 16.cola. zicane sa gumama za Bwe.e.46.5.Prozori na kipu dimenzija 80x120 .dva komada. 6.0rbitrek novi .7 Parna pegla za kosu skoro nova MOB:0955106792 ll

Prodajem 2 nova baluna, 2 nova parangala, 220 kn. Kontakt: 099 688 0160 Prodajem više stolova s klupama, puno drvo. Kontakt: 099 688 0160 ll

Prodajem pult (stol) za trgovinu vrlo povoljno. Slike dostupne na upit. Kontakt: 091 764 8603 ll

ll Prodajem polovnu mašinu za pranje

ll

ll Najcijenjeniji med u Europi , medlji-

ll

posuđa.Cijena:500kn Mob:0958090993

kovac, sumski med od bora i jele prodajem Mob:0916143946

Prodavam med. Kontakt: 020 426 049 ili 091 9366 481 Prodajem solarno grijanje, sve kao novo vrlo povoljno. Kontakt: 095 199 3343

cijanera ,rolo zavijesa ,sve informacije .na 0911472794 .Mokošica. ______________________________________ ll Uredujem vrtove,đardine,okucnice kosnja trave i slicno. Mob:0916143946

DEŽURNA LJEKARNA KOD ZVONIKA” od 26.7. do 1.8.2021. „GRUŽ” od 2.8. do 8.8.2021.

PREMINULI MARIJA BANIČEVIĆ (1928) MUNIRA ŠAHURIĆ (1941) BOŠKO RAJIČ (1940) LENA VASKOVIĆ (1928) JANJA MARIĆ (1934) KATE BAJLO (1951) IVAN VILOVIĆ (1950) MARIJA ĐURKOVIĆ (1942) JOZO ROZIĆ (1940) MARIJA MARTINOVIĆ (1927) MARIJA TOT (1926) STANE VRAGOLOV (1928) MIHO PULITIKA (1924) IVO SKURIĆ (1939) KATE MALOHODŽIĆ (1938) ANĐELA MARKET (1952) PERO ŠOLETIĆ (1936)

48

petkom

• BROJ 60 • 30. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

KAKVA PROMOCIJA!

CNN-ov RICHARD QUEST: Dubrovnik je, nema sumnje, dio našeg Čudesnog svijeta Polusatna emisija emitirana je na kanalu CNN Travel koji donosi priče

o najljepšim dijelovima svijeta

S

vjetski poznati novinar Richard Quest u svojoj emisiji Quest’s World of Wonder, koja se emitira na CNN Travel i koja donosi priče o najljepšim dijelovima svijeta, ispričao je priču o Dubrovniku pozivajući gledatelje da dođu i sami se uvjere koliko je dragocjen.

Kroz polusatnu emisiju predstavio je povijesne zanimljivosti poput karantene u Lazaretima, prvih ‚’beskontaktnih’’ plaćanja u ljekarni Ma-

le braće, zaplesao je Linđo, osvrnuo se na strašna stradanja i Domovinski rat, učio jedriti, razgovarao s ljudima koji u gradu žive i rade i koji su kroz svoje priče na najbolji mogući način pokazali povezanost s Gradom, tradicijom, morem, slobodom.

Dubrovnik je prikazao kroz priču s ljudima, kao turističku destinaciju, dijelom i filmsku kulisu, ali prvenstveno kao blago čovječanstva.

Riječima ‚’Dubrovnik je, nema sumnje, dio našeg Čud-

esnog svijeta (World of Wonder)’’, završio je priču o Gradu Richard Quest i priskrbio najbolju moguću reklamu pred milijunskim gledateljstvom CNN-a u cijelom svijetu.

Materijali su snimani u lipnju, kada je iz Dubrovnika uživo emitirana i CNN-ova izuzetno gledana emisija Quest Means Business, u kojoj je gostovao i dubrovački gradonačelnik Mato Franković, koji je i tom prigodom pozvao gledatelje na odmor u Dubrovnik.