Dubrovački dnevnik petkom br. 59

petkom O BESPLATN Petak, 23. srpnja

Godina 2, broj 59, 2021.

Izlazi jednom tjedno

MIRKO ĐUKA-ALEMANI ‘Dajte nam atomsku bombu i nacrt, mi ćemo je rastaviti’

COVID NA JUGU Delta je tu, među zaraženima su i cijepljeni, ali bolji smo od prosjeka

LJUDI MEĐU NAMA

AKTUALNO

ISSN 2718-3742

SPECIJALNI PRILOG NA POKLON Vodič kroz vjenčanja Dubrovačkog dnevnika

‘DUBROVKINJA JE MISS UNIVERSE HRVATSKE!

Ora Antonia Ivanišević: Želim se pokazati u što autentičnijem obliku ll

ll Ne volim stil onih ko-

ji se skrivaju iza filtera društvenih mreža

Stranica 30

NOVA RUBRIKA

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

ODBROJAVAMO...

Milan Sabić / PIXSELL

ll

Tjedan u kojem će se

HRVATSKA POVEZATI Broj 59c.indd 1

ll Od ovog broja dono-

simo vam najfreškije fotografije s dubrovačkih ulica uhvaćene objektivom neponovljivog Željka Tutnjevića Stranica 42

ll

MALI OGLASI Stranica 46

23.7.2021. 15:45:12

2

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

ODBROJAVAMO!

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić, Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Broj 59c.indd 2-3

Ostalo je man do spajanja P AIDA ČAKIĆ MILAN SABIĆ / PIXSELL GORAN MRATINOVIĆ

U noćnim satima 28. srpnja ugradit će se zadnji segment čelične nosive konstrukcije

M

ost će spojiti u punoj dužini od 2,4 kilometra mjesta Komarnu i Brijestu na Pelješcu. Spajanje mosta, a time i Hrvatske, dogodit će se na udaljenosti 1500 metara od Komarne i 900 metara od Brijeste. Zadnji segment koji je dug 18 metara i težak 220 tona koji će, kako je planirano, podići dvije dizalice, zavarivat će se sedam dana.

Spajanje mosta dogodit će se dva mjeseca prije prvog roka, čime mogu biti vrlo zadovoljni u Hrvatskim cestama, investitoru radova. Zanimljivo je kako će se spajanje Hrvatske dogoditi tri dana prije treće godišnjice uvođenja kineskih izvođača u posao gradnje Pelješkog mosta, projekta vrijednog 2,8 milijardi kuna.

Nakon što se ugradi i posljednji od 165 segmenata čelične nosive konstrukcije slijedi opremanje mosta, a očekuje se da će svi radovi na tom najvažnijem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj biti gotovi do kraja siječnja sljedeće godine.

Iduća faza su daljnji radovi vezano uz uređenje mosta i pristupne ceste koje su neophodne kako bi Pelješki most mogao doista i prometno profunkcionirati.

...

PROBIJEN JE TUNEL KOD STONA Grčka tvrtka Avax uspješno je završila iskop tunela Polakovica, dugog 1240 metara kod Stona na Pelješcu. Tunel Polakovica dio je 4. faze stonske obilaznice i zajedno s mostom Ston i drugim tunelom Supava čini najkompleksniji dio ovog zahvata (tunelmost-tunel). To je ujedno i treći po redu proboj tunela na projektu Pelješac, ali prvi za grčku tvrtku AVAX. Detonacija za povijest označila je probijanje tunela Polakovica kod Stona kao dio pristupne ceste Pelješkog mosta.

Za to je bilo potrebno gotovo godinu dana, a dugačak je više od 1.200 metara.

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

3

nje od tjedan dana Pelješkog mosta

23.7.2021. 15:45:14

4

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

COVID SITUACIJA

Dr. Lakić: Među zaražen kao i turiste, ali bolji sm „Postotak pozitivnih u odnosu na testirane iznosi 3,6 posto, što nije malo. Treba biti pažljiv” VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ

„Nije dobro, imamo povećanje zaraženih”, rekao je ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo dr. Mato Lakić koji je sudjelovao na sastanku župana Nikole Dobroslavića s načelnicima i gradonačelnicima s područja Županije dubrovačko-neretvanske koji se održao u srijedu u hotelu Adria.

Nakon sastanka Lakić je novinarima rekao kako je na samom jugu zaražen i dio cijepljenih, ali dodajući kako su oni zaštićeni od teških oblika bolesti. ‚OVO JE SASVIM NOVI VIRUS’ Na samom sastanku Lakić je pak naglasio da treba biti oprezan.

- Dakle, incidencija u zadnjih 14 dana jest 97, dok postotak pozitivnih u odnosu na testirane iznosi 3,6 posto što nije malo. Treba biti pažljiv. Sad imamo virus koji je zapravo novi virus. Nakon onoga iz Wuhana, prešli smo na britanski ili alfa soj koji se duplo brže širio,

Broj 59c.indd 4-5

a sad imamo delta soj, koji se opet dosta brže širi. Potrebne su i restriktivnije mjere - rekao je Lakić.

POTREBNO PROCIJEPITI I DO 80 POSTO LJUDI Što se tiče procijepljenosti u DNŽ, kazao je kako su brojke bolje od hrvatskog prosjeka, ali i da dalje nisu dobre.

- U nas je cijepljeno s dvije doze 46,6 posto ljudi, a s dvije doze 42 posto stanovništva. Za suzbiti virus je potrebno procijepiti 70 pa i 80 posto stanovnika - re-

Nikola Dobroslavić

kao je Lakić.

- Imamo i pozitivne turiste, ali to je normalno jer ih bilježimo povećan broj. Oni su u hotelima, ako hoteli imaju mogućnost zbrinjavanja, a ako nemaju, smjestili smo ih u bolnicu koja još nije opterećena - objasnio je Lakić.

Načelnik Stožera Civilne zaštite Joško Cebalo istaknuo je kako je turizam na našem području osnova za gospodarski rast.

- Vidimo i da se održavaju manifestacije, vidimo i da se svi ne pridržavaju mjera. Vraćamo se na odgovornost svih jedinica lokalne samouprave, odnosno njihovih stožera na koje apeliramo da kontroliraju događanja. Vidjeli smo da je Grad Du-

Mato Lakić

brovnik u prošli petak surađivao s Policijskom upravom dubrovačko-neretvanskom u smislu kontrole provođenja epidemioloških mjera. Zasigurno je to put svih nas, treba

...

DOBROSLAVIĆ: „Radio sam u turizmu. Gost neće odustati od putovanja jer će mu faliti utrka tovara ili ribarska noć. Oni koji su došli ovdje nisu došli zbog ribarske noći ili utrke tovara”.

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

5

ima imamo i cijepljene, mo od prosjeka ...

LAKIĆ: „Treba biti pažljiv.

Sad imamo virus koji je zapravo novi virus. Nakon onoga iz Wuhana, prešli smo na britanski ili alfa soj koji se duplo brže širio, a sad imamo delta soj, koji se opet dosta brže širi”.

biti u komunikaciji s policijskim postajama - rekao je Cebalo. ‚NEĆE TURISTIMA FALITI UTRKA TOVARA’ Župan Nikola Dobroslavić naglasio je da treba što više promicati cijepljenje, dodavši kako postoje oni koji „omalovažavaju taj alat i povode se internetom i glupostima”.

- Imamo primjere manifestacije gdje se kod dijela sudionika provjere Covid potvrde, a onda se neki ostali sudionici ne tretiraju. Radio sam u turizmu.

Gost neće odustati od putovanja jer će mu faliti utrka tovara ili ribarska noć. Oni koji su

došli ovdje nisu došli zbog ribarske noći ili utrke tovara - riječi su Dobroslavića.

Govorio je i direktor županijske Turističke zajednice Vladimir Bakić. Kazao je kako ove godine ostvarujemo 34 posto noćenja u odnosu na 2019. godinu, dodajući kako najviše gostiju dolaze iz Hrvatske, Poljske, Slovenije i BiH. S druge strane, najveći pad je što se tiče gostiju iz Velike Britanije, Njemačke, SAD-a i Francuske.

Objasnio je kako će se ovog vikenda pojačati promet iz Velike Britanije te pozvao sve na dodatni oprez.

...

Kako raste broj novozaraženih očekivano se povećava i broj hospitaliziranih.

Sredinom tjedna u dubrovačkoj bolnici je bilo deset hospitaliziranih bolesnika oboljelih od Covid 19 infekcije. Njih osam je imalo upalu pluća, od toga četvero je, uz ostalo, i na oksigenoterapiji.

23.7.2021. 15:45:23

6

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

NA REZULTATE ANALIZA SE DUGO ČEKA

Delta soj je i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, samo što to još nemamo ‚crno na bijelo’ Tragom informacija neslužbenih, ali pouzdanih izvora bliskih Zavodu, za Dubrovački dnevnik je izneseno kako je delta soj prisutan i u Dubrovačkoneretvanskoj županiji, no kako analize znaju trajati tjednima. Takvo što se smatra s visokom sigurnošću jer su uzorci uzeti i od osoba koje su u županiju stigle ili se vratile iz destinacija u kojima dominira delta soj te čiji simptomi odgovaraju onima koje izaziva delta soj, a pozitivne su na korona virus IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

N

ovi podaci o sekvencioniranju, dakle o rezultatima uzoraka koji pokazuju koliki je udio delta soja u ukupnom broju novozaraženih korona virusom u Hrvatskoj, objavljeni su prije tjedan dana na stranicama koronavirus.hr. Oni pokazuju kako je delta soj u Hrvatskoj dominantan te kako je njime zaraženo 70 posto svih zaraženih korona virusom u zemlji.

“Do današnjeg dana na sekvenciranje je ukupno poslano 7144 uzorka, a rezultati su pristigli za njih 6956 (uspješno sekvencirano 5776 uzorka). 13. srpnja. su pristigli rezultati za 188 uzoraka poslanih na sekvenciranje 06.07.2021., od kojih je 154 uspješno sekvencirano. Od pristigla 154 uzorka, 44 su uzorci s dokazanom alfa (UK-B.1.1.7) varijantom (28,6%), a 109 uzoraka s dokazanom delta (B.1.617.2) varijantom (70.8%), delta je prisutna

Broj 59c.indd 6-7

u svim testiranim županijama”, objavljeno je.

Tragom te informacije, Dubrovački dnevnik je pokušao doznati je li i Dubrovačko -neretvanska županija među testiranim županijama.

Ono što smo uspjeli doznati jest to kako je Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije prema Zagrebu poslao više uzoraka, no kako do srijede, 21. srpnja, još nije stigao niti jedan službeni rezultat. Zanimljivo je i kako je šef ZZJZ DNŽ Mato Lakić nedavno izjavio kako delta soj u našoj Županiji još uvijek nije službeno potvrđen, ali kako je realno očekivati da je prisutan, a tim je povodom zamolio ministricu Nikolinu Brnjac da urgira kako bi se potvrde takvih analiza ubrzale.

Početkom tjedna, Dubrovački dnevnik je poslao upit i prema Zavodu za javno zdravstvo te postavio pitanje je li delta soj potvrđen kod zaraženih korona virusom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i jesu li oni brojne uzorke iz DNŽ uopće uputili na testiranje. No, bez obzira na apel da nam se odgovor

...

Delta soj se uglavnom širi na putovanjima, dominantan je u susjednoj Splitskodalmatinskoj županiji, a nedavno je objavljeno kako iz Zračne luke u Splitu u prosjeku dnevno vrate pet Covid pozitivnih turista. Iz Zračne luke Dubrovnik za Dubrovački dnevnik su potvrdili kako je takvih slučajeva bilo i na aerodromu u Čilipima. Procedura nalaže da u slučaju brzog antigenskog teksta, putnik treba napraviti i PCR test koji se radi u Dubrovniku, a uzorke je moguće uzeti i na aerodromu nakon čega idu u Dubrovnik na analizu.

uputi u što bržem roku zbog aktualnosti teme, HZJZ ni nakon tri dana nije odgovorio na naša pitanja, kao ni izvijestio kad bi se odgovor mogao očekivati.

No, tragom informacija nesluž-

benih, ali pouzdanih izvora bliskih Zavodu, za Dubrovački dnevnik je izneseno kako je delta soj prisutan i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, no kako analize znaju trajati tjednima. Takvo što se smatra s visokom sigurnošću jer su uzorci uzeti i od osoba koje su u županiju stigle ili se vratile iz destinacija u kojima dominira delta soj te čiji simptomi odgovaraju onima koje izaziva delta soj, a pozitivne su na korona virus.

No, pritom je važno naglasiti kako dnevne brojke u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nisu zabrinjavajuće, stoga ni udio slučajeva delta soja nije visok. Soj se uglavnom širi na putovanjima, dominantan je u susjednoj Splitsko-dalmatinskoj županiji, a nedavno je objavljeno kako iz Zračne luke u Splitu u prosjeku dnevno vrate pet Covid pozitivnih turista. Iz Zračne luke Dubrovnik za Dubrovački dnevnik su potvrdili kako je takvih slučajeva bilo i na aerodromu u Čilipima. Procedura nalaže da u slučaju brzog antigenskog teksta, putnik treba napraviti i PCR test koji se radi u Dubrovniku, a uzorke je moguće uzeti i na aerodromu nakon čega idu u Dubrovnik na analizu.

Le@ petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

7

MALVERZACIJE NA KORČULI

Podnesena kaznena prijava protiv Nandora Rajšlija, osumnjičen da je oštetio brodogradilište Leda za 3,2 milijuna kuna DUBROVAČKI DNEVNIK jedini je medij u Hrvatskoj koji je pisao o suludim rabotama koje su se događale u toj tvrtki GRGO JELAVIC/PIXSELL

P

olicija je podnijela kaznenu prijavu, jer sumnja da je Nandor Rajšli oštetio brodogradilište Leda za 3,2 milijuna kuna. Kako su izvijestili iz policije, dovršenim kriminalističkim istraživanjem Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, 43-godišnjak s područja Sisačko-moslavačke županije sumnjiči se za više kaznenih djela iz oblasti gospodarskog kriminaliteta. Neslužbeno doznajemo da je riječ o Nandoru Rajšliju, čovjeku koji je vodio brodogradilište Leda na Korčuli. Dubrovački dnevnik jedini je medij u Hrvatskoj koji je pisao o suludim rabotama koje su se događale u toj tvrtki.

Kako stoji u priopćenju policije, utvrđeno je kako je, kao jedini član uprave i osoba ovlaštena za zastupanje brodo-

građevnog trgovačkog društva iz Korčule, od kraja 2015. do kraja 2019. godine na različite načine otuđio i oštetio imovinu društva kako bi pribavio protupravnu imovinsku korist trgovačkim društvima, obrtima i odvjetničkim društvima s kojim je povezan vlasničkim odnosima, upravljačkim funkcijama i obiteljskim vezama.

Tako je osumnjičeni željezni otpad nastao rezanjem trupa broda oštećenog trgovačkog društva prodavao kao imovinu drugog trgovačkog društva

čiji je bio jedini vlasnik, na štetu imovine oštećenog trgovačkog društva, bez pravne osnove, lažnim računima plaćao i uplaćivao novac trgovačkom društvu u svom vlasništvu i obrtu koji je u vlasništvu njegove nevjenčane supruge. Osim toga, novcem oštećenog društva plaćao je i inozemne odvjetničke usluge koje su pružene drugim pravnim osobama, a ne oštećenom trgovačkom društvu. Također je pružene usluge oštećenog trgovačkog društva naplaćivao putem druga dva

trgovačka društva s kojima je vlasnički bio povezan.

Na opisane načine brodograđevno trgovačko društvo oštetio je za preko 3,2 milijuna kuna. Zbog sumnje da je počinio kaznena djela „Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju“, „Krivotvorenje službene ili poslovne isprave“ i kazneno djelo „Povreda vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga“ policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

23.7.2021. 15:45:24

8

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Završena sanacija prostora ogranka Gruž Dubrovačkih knjižnica

O

bnovljeni su krov i pročelje zgrade na adresi Obala Stjepana Radića 29, u vlasništvu Grada Dubrovnika u kojoj djeluje i gruški ogranak Dubrovačkih knjižnica. Korisnici prostora, u kojeg je zbog dotrajalosti prodirala vlaga, što je zahtijevalo nužnu sanaciju, sada imaju suhe i prostore primjerene za rad.

Grad Dubrovnik u prote klom je razdoblju ulaganjima

poboljšao uvjete za rad Dubrovačkih knjižnica te je, nakon što je godinama bio ugašen, prije tri godine otvoren novi prostor ogranka Lapad u zgradi Atlant centra, a uređenjem prostora ogranka Gruž nastavljeno je ulaganje u gradske knjižnice.

Iduća na listi prioriteta je sanacija i obnova prostora ljetnikovca Skočibuha na Boninovu koji će dobiti namjenu smještaja građe Znanstvene knjižnice.

Tepšić na virtualnoj konferenciji o turizmu: Održivost destinacije je prioritet!

Z

amjenica gradonačelnika Jelka Tepšić sudjelovala je na virtualnoj konferenciji pod nazivom „Restarting of the touristic sector in the Adriatic area“, održanoj u okviru Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija –Hrvatska REMEMBER. Ključne teme o kojima su raspravljali sudionici konferencije, predstavnici gradskih i lučkih uprava te turističkog sektora, bile su utjecaj krize prouzrokovane virusom COVID-19 na turistička kretanja te nautički turizam na području Jadrana.

U tom kontekstu, u svom izlaganju „Dubrovački turizam prije i poslije COVID-19 pandemije“ zamjenica Tepšić predstavila je sliku stanja

Broj 59c.indd 8-9

primarne gospodarske grane u Gradu prije koronakrize u 2020. godini, a govorila je i o projektima na kojima Grad Dubrovnik trenutno radi kako bi pokrenuo paralizirano turističko tržište. U sklopu programa „Poštujmo Grad“, jedan od ključnih ciljeva gradske uprave je dugoročna održivost destinacije, istaknula je zamjenica Tepšić. „Fokus strateškog projekta Poštujmo Grad je upravljanje i bolja koordinacija, kao i korištenje svih korisnih smart city alata, a od 2017. su napravljeni značajni pomaci. Iznimno nam je važna suradnja s udruženjem kruzerskih tvrtki CLIA-om, s kojom je ova gradska uprava izgradila partnerski odnos, a zajedničkim naporima postignuta je bolja organi-

vka posjetitelja, a ovu tezu ilustrirala je brojnim primjerima dobre prakse. Osvrnula se i na urbani razvoj Grada u budućnosti, a iz planova je izdvojila dubrovački električni brodski tramvaj te sustav Park´n´Ride parkirališta nadomak gradskog centra na Pobrežju s 624 parkirališna mjesta.

ziranost na terenu. U ovom se segmentu Grad Dubrovnik pokazao kao primjer ostalim kruzerskim destinacijama“, rekla je između ostalog zamjenica Tepšić.

Dodala je kako je Dubrovnik prvi grad u Hrvatskoj sa „smart city“ strategijom, skupom projekata i aplikacija koji podižu kvalitetu bora-

„Takav sustav parkiranja privilegira lokalno stanovništvo, a posjetiteljima omogućuje puni doživljaj destinacije, bez zastoja i gužvi.

Korak je to bliže k restrikciji vožnje motornih vozila uz samu kontaktnu zonu povijesne jezgre pod UNESCO-vom zaštitom, što je jedan od finalnih ciljeva našeg projekta Poštujmo Grad“, naglasila je zamjenica Tepšić.

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

9

Gradonačelnik za N1 televiziju: Potrebno je sačuvati zdravlje i sigurnu sezonu

G

radonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković gostovao je u programu N1 televizije. Gradonačelnik Franković kratko se osvrnuo na trenutno epidemiološko stanje, razinu procijepljenosti na krajnjem jugu Hrvatske i provođenju restriktivnijih mjera na području Dubrovnika koje bi osigurale zdravstvenu sigurnost i sačuvali zdravlje građana i posjetitelja.

Gradonačelnik Franković

jasno je kazao kako mora postojati visoka razina odgovornosti i razumnog ponašanja naročito zbog činjenice kako se Hrvatska obala danas nalazi u narančastoj zoni prema novoj koronakarti Europske unije. „Mi krećemo danas s vrlo aktivnim mjerama u koordinaciji s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Bit ćemo vrlo restriktivni i rigorozni. Ne možemo dopustiti daljnju epidemiološku ugroženost i istovremeno ugroženost tijeka gospodarskih i turističkih

aktivnosti,“ naglasio je gradonačelnik.

Na pitanje novinarke N1 televizije Anke Bilić Keserović o konkretnim mjerama i kontroliranju situacije da bi sezona protekla uspješno i istovremeno kako bi se širenje zaraze pandemijom COVID-19 zaustavilo gradonačelnik je kazao da je potrebna brza i smislena reakcija na sadašnju situaciju. „Uvjeren sam da se možemo vratiti u zelenu zonu, ali moramo biti svjesni opasnosti no-

vog delta soja. Važno je održavati distancu, izbjegavati velika okupljanja i nositi maske, to je način kojim se osigurava zdravstvena ispravnost građana Dubrovnika i svih turista“ – dodao je gradonačelnik.

Na samom kraju gradonačelnik Franković iskazao je zadovoljstvo zbog iznimno dobre procijepljenosti u Gradu, kazavši kako je s današnjim danom u Dubrovniku cijepljeno 29.000 građana te je s time procijepljenost na dubrovačkom području prešla 50 posto.

23.7.2021. 15:45:25

10

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi među Vijesti nama

UBRODSKU MINU IZ 1. SVJETSKOG MIRKO ĐUKA-ALEMANI, ČOVJEK KOJI JE RASTAVIO PROT

RATA:

„Dajte kolegi Ivici i meni nacrt, mi ćemo je rastavi Policijski službenik protueksplozijske zaštite govori o svom izazovnom i iznimno uzbudljivom poslu, oružju na području Dubrovačko-neretvanske županije, opasnostima, nevjerojatnim događajima i iskustvima, ali i akcijama policije kojima se mogu pridružiti i građani u svrhu uspostavljanja sigurnije okoline i društva

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

M

alo tko bi ostao sasvim ravnodušan pri ulasku u prostorije Službe policije u kojima je pohranjeno najrazličitije oružje – od mina i bombi, preko pištolja,

metaka i puški do najrazličitijih eksploziva. Ne nužno zbog toga što bi netko bio fasciniran tim moćnim napravama koje ujedno svjedoče i jednom prošlom vremenu, nego zbog toga što su posve sigurne. Naime, tu nema straha.

Radi se o eksponatima koji su nekoć bili ubojiti, a sad su sasvim bezopasni, očišćeni i

anulirani, zahvaljujući trudu policijskog službenika protueksplozijske zaštite pri Službi policije Mirka Đuke-Alemanija i njegovog kolege Ivice Gleđa.

Pri letimičnom pogledu na police, podove i zidove, može se tu raspoznati moćno protuavionsko oružje, mine i bombe iz oba svjetska rata, pa i stara

Detonatori protubrodske mine koja je isplivala na Banjama

Broj 59c.indd 10-11

gas maska iz vremena Franja Josipa. „Radi se tu u prvom redu o starim eksponatima iz oba svjetska rata. Kad je sezona šparoga, obično se povećavaju nalasci neeksplodiranih ubojitih sredstava, a građani ih potom dragovoljno predaju. Zanimljivo, tu je i stara gas maska iz vremena Franja Josipa koja je također sasvim slučajno pronađena u originalnom pakiranju, a bila je dio vojne opreme,“ priča Đuka – Alemani.

OPASNU MINU IZ PRVOG SVJETSKOG RATA UČINIO BEZOPASNIM EKSPONATOM Njegov posao zna biti iznimno rizičan i odgovoran, a kao takav i rijetko kad dosadan.

Iza njega su brojne uspješne akcije u kojima je onesposobio opasno oružje, a najveći je zalogaj svakako bila talijanska protubrodska mina iz Prvog svjetskog rata koju je more 2017. godine izbacilo na Banje,a čiji se detonatori nalaze na policama među eksponatima. Podsjetimo, pro-

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi među nama

atomsku bombu i ti bez problema!“

Mirko Đuka - Alemani

met je dijelom oko Banja tada bio zatvoren, a o događaju su izvještavali i nacionalni mediji. No, Đuka-Alemani je sa svojim kolegom učinio posve bezopasnom. „Radilo se o oko 200 kilograma eksploziva. Vidio sam o čemu se radi, pogledao literaturu, prepoznao sam taj sustav i procijenio sam da je možemo rastaviti. Samo je trebalo preskočiti jednu ‚zamkicu’. A zamka je bila u tome što je postojao lančić...

U trenutku podizanja udarne igle, detonator pada i sam sebe aktivira,“ prisjetio se Đuka-Alemani koji je dodao kako su u akciji sudjelovali i vatrogasci koji su im pomogli oko alata. Kako kaže, na Banje su stigli u kasnim jutarnjim satima, a već sutradan je mina bila u potpunosti rastavljena, ispražnjena i oprana, a danas je dio postava u Tehničkom muzeju u Zagrebu. „To je bilo vrijeme Adventa, a dosta je ljudi bilo u Gradu.

Da je eksplodirala na Banjama, prostor Banje Beacha bi nestao. Što se tiče dijela hotela Excelsior, sve lastre bi bile na podu. Stradao bi i dio Lazareta. I, naravno, nastala bi jedna velika rupetina,“ odgovara Đuka-Alemani na pitanje što bi se dogodilo u slučaju da se to zastrašujuće oružje aktiviralo.

BOLJE JE RASTAVITI NEGO UNIŠTITI A kad se opasno oružje pro-

11

...

DONIO EKSPLOZIVNO SREDSTVO TAMAN KAD JE STIZALA ŠTIĆENA OSOBA I u ozbiljnom i odgovornom poslu policijskog službenika protueksplozijske zaštite znaju se dogoditi anegdote. „Tako je jedan građanin išao na posao, a usput pošao jedno sredstvo koje je našao doma predati na policiju.

No, taj dan je u taj objekt dolazila štićena osoba, a on je stigao s tim sredstvom kako bi ga predao. To je bila jedna interesantna situacija. Ono što želim ovim putem poručiti sugrađanima jest to da nema potrebe da sami donose te naprave. Mi ćemo doći po njih, onda kad oni to žele i gdje oni žele. Sankcija nema i sve je anonimno,“ poručuje Đuka-Alemani.

nađe, potrebno ga je uništiti ili napraviti delaboraciju, dakle rastaviti ga, odvojiti eks-

Nastavak na sljedećoj stranici

23.7.2021. 15:45:27

12

petkom Ljudi među nama

plozivni od neeksplozivnog dijela te onesposobiti sredstvo. Kako kaže, njegov kolega Gleđ i on preferiraju delaboraciju koja je svakako teži, ali bolji izbor. „I kolega, i ja detaljno proučimo eksplozivno sredstvo te dobro promislimo i donesemo odluku o tome hoćemo li ga uništiti ili ne.

Uništiti nešto je najlakše, tu nema puno razmišljanja.

Stavite eksploziv, detonator, izvučete malo žica, odaberete siguran zaklon... No, mi smo u biti pristalice delaboracija, dakle rastavljanja jer u Dubrovniku nemamo poligon za uništavanje, a i na kamenu smo. U nekim situacijama, pukne mina, a čovjeka ubije kamen,“ kaže Đuka-Alemani.

Na pitanje postoji li određeni strah kod takvih situacija, odgovara kako se ‚samo budala ne boji’. Susresti s eksplozivnim sredstvom, prirodno, ne predstavljaju ležernu situaciju, pa je stoga, kaže ovaj policijski službenik, potrebno puno znanja, iskustva, ali i detaljno proučavanje te racionalno razmišljanje.

I on i kolega sigurni su u svoje znanje, pa i zato što detaljno prate sve događaje koji se tiču oružja te vrijedno proučavaju njegove mehanizme i način rada. Tako posjeduju veliku bazu podataka i pozamašnu literaturu kojima se služe pri proučavanju svih sredstava, a ne samo protubrodskih mina. „Proučavamo literaturu i tu tematiku, pratimo kad negdje nešto ispluta, poput bombe u Dortmundu. Tamo su zbog toga iselili mali milijun

Broj 59c.indd 12-13

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

ljudi, a najsmješnije je to što bismo je Ivica i ja sami rastavili na mjestu. Daj mi nacrt, a ja ću s Ivicom rastaviti atomsku bombu. Samo me pusti da radim u miru,“ izjavio je Đuka-Alemani posebno naglasivši povjerenje njihovog nadređenog, Nikole Nalbanija, inače voditelja Službe policije, ali i cijele Policijske uprave dubrovačko-neretvanske na čelu s načelnikom Ivanom Pavličevićem.

OPREMA OD 60 KILA Uz prirodu posla, zahtjevna je i sama zaštitna oprema koju nose na teren. Ona zna težiti i do 60 kilograma! „Imamo jako dobru opremu za rad s takvim sredstvima. Udar do pet kilograma bismo preživjeli. Kod hidroudara bih možda natukao koje rebro, bacilo bi me ili bih letio zrakom.

Odijelo, sustav za disanje i kaciga zajedno teže oko 60 kila. Zaštitno odijelo upotrebljavamo kada idemo na, kako mi kažemo, ‚sigurnu minu’.

Kad znamo da je to – to. A kod manjih mina uglavnom upotrebljavamo pancirke, šljemove i slično,“ istaknuo je.

No, ne bave se Đuka-Alemani i Gleđ samo rastavljanjem oružja, mada je to svakako najatraktivniji dio posla. Tu su i mnogi drugi, srodni poslovi poput zaštite štićenih osoba ili preventivni protueksplozijski pregledi. Iza svega toga stoji vrijedno iskustvo i znanje. ŠTO SMO DIGLI U ZRAK PRIJE 30 GODINA, I DANAS KLIZI Informiranje oko mina je, kaže, krenulo dok je služio

...

ODMAH SMO ZNALI OD ČEGA JE STRADAO PUKANIĆ Na pitanje je li ikada imao neku nezgodu, Đuka-Alemani kroz smijeh odgovara kako je ‚živ i zdrav, kao što se može vidjeti’. Nezgoda nije bilo. „Educiramo se konstantno, pratimo što se događa i to proučavamo.

Primjerice, kad je stradao hrvatski novinar Ivo Pukanić, odmah smo kolegama poslali našu viziju toga što se dogodilo.

Naposljetku se ona uspostavila točnom.

Pitali su se odakle mi to znamo, a mi smo samo proučili ono što znamo i poslali našu viziju događaja,“ kaže Đuka-Alemani.

vojni rok u tadašnjoj JNA, ali tek s 27 godina, što je bio posljednji rok za odlazak u vojsku. Kako kaže, vojsku nije volio, a od dva izbora koja su mu se tada nudila, on je odabrao mornarički sustav u Lori, kako je završio Pomorsku školu. Tamo je, praktički, morao učiti jedino dio vezan uz mine jer je s mornaričkim znanjem već raspolagao, a imao je i čin poručnika vojnog broda. Potom je uslijedio

Domovinski rat, a Đuka-Alemani je bio pripadnik Odreda naoružanih brodova. „Ono što sam digao u zrak tada, i dan danas klizi. Pitao sam zapovjednika, pokojnog Miljenka Bratoša, koliko nešto treba dići u zrak. A on mi je kazao koliko i još toliko da padne neprijateljski tenk ako dođe u blizinu. Mladen Đović, pokojni Mato Zumbo i ja smo digli onu veliku okuku poviše Zlatnog potoka kad su tenkovi išli prema Dubrovniku. Ostali su na Žarkovici, nisu mogli dalje. Ni dan-danas se to ne može okrpiti jer stalno klizi,“ kazao je dodavši kako mu je znanje koje je stekao u JNA poslužilo u Domovinskom ratu.

U poratnom razdoblju zaposlio se kao policijski službenik protueksplozijske zaštite, što radi i danas.

ORUŽJE SE MOŽE PREDATI ANONIMNO I BEZ IKAKVIH SANKCIJA Služba policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske velike napore ulaže u nacionalnu akciju ‚Manje oružja-manje tragedija’, u sklopu koje svi građani potpuno anonimno mogu predati oružje koje posjeduju, bez straha od ikakvih sankcija.

Kako kaže Đuka-Alemani, takvo oružje, uglavnom zaostalo iz prethodnih ratova, građani pronalaze prilikom obnova starih kuća, obrade zemljišta, u međama...

Po izlasku na teren, policijski službenici znaju detektorom pregledati okolne površine kako bi provjerili da se u blizini ne nalazi još zaostalog oružja.

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi među nama

Gas maska iz vremena Franja Josipa

„Stalno apeliramo i vrijedno radimo na tome. Osobno sam zadovoljan odazivom građana s područja pod ingerencijom Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, a posebno Dubrovnika. U Neretvi se jako malo predavalo, no sada se i oni rado odazivaju akciji i predaju oružje. Mlađe generacije kod kuće nalaze puške, metke, municiju iz prijašnjih ratova... Ti ljudi shvaćaju da im to doma ne treba,“ kaže ovaj policijski službenik upozorivši kako takvo oružje može biti opasno. Navodi tako da

se i danas predaje barut tvrtke ‚Jelen’ koja već pola stoljeća ne postoji, a barut ima rok trajanja. Problematični su i neadekvatni uvjeti skladištenja ili vlaga, a sve to povećava mogućnost samoaktiviranja tog oružja što može biti kobno. „Nedavno je jedan čovjek donio dvije njemačke ručne bombe tipa ‚egg’ iz Prvog svjetskog rata. Našao ih je u međi oko kuće. Hoću reći, za bilo što, što su ljudi našli, kopajući po ormarima, po međama, prilikom sadnje biljaka, mogu nas u podne i u ponoći nazvati, a mi ćemo

doći. I to onda kad ta osoba želi, ne kad ja želim. Nema sankcija i sve je anonimno. Meni treba samo lokacija i broj mobitela,“ izjavio je. ‚KAD RASTAVLJAMO EKSPLOZIVNO SREDSTVO, NIŠTA DRUGO NE POSTOJI’ Među eksponatima, uz metke, bombe i puške, u prostorijama Službe policije mogu se pronaći i izložene petarde – nešto manje od prethodno nabrojanih, ali ipak opasna sredstva, a žrtve su obično djeca. „Da se mene pita, ne bi se

13

prodavala niti jedna. Ako se petarda ne zapali kako bi trebala, ona, umjesto tri sekunde, tinja sedam ili osam. Korisnik je uzme u ruku i ona pukne. Petarda nije barut, ona je mješavina više kemijskih elemenata i sastojaka. Ako vam pukne na dlanu, oparit će vas.

Ali ako zatvorite ruku, raznijet će vam šaku,“ izjavio je upozorivši kako je posebna opasna praksa u kojoj djeca petarde ubacuju u kontejnere kako bi stvorili snažniju buku pri eksplodiranju, posebno ako se u njima nalaze lako zapaljive tvari.

Veliki je to dijapazon odgovornosti, dužnosti i poslova, a na pitanje voli li svoj iznimno zanimljiv posao, Đuka-Alemani odgovara potvrdno. „Godine su učinile svoje. I kolega Ivica i ja radimo gotovo 30 godina. Kad je neko ozbiljnije stanje, onda uvijek oboje izlazimo na teren.

Tandem smo! Oboje imamo dobro znanje, znamo raditi svoj posao, nitko nam se ne miješa u posao i imamo veliku podršku od strane šefa Nalbanija koji u nas ima povjerenje jer smo ga zaslužili svojim radom. U momentu kad idem rastavljati neko sredstvo, ja se isključim.

I mobitel i stanicu dam nekom drugome. Zanemarim sve druge obveze ili probleme, privatne, poslovne, bilo kakve vrste... Ništa me taj momenat ne interesira. Interesira me samo hoćemo li ići na delaboraciju, dakle rastavljanje na proste dijelove, ili na uništenje tog sredstva,“ zaključuje Đuka-Alemani.

23.7.2021. 15:45:28

14

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

USUSRET TEMATSKOJ SJEDNICI

Dubrovački Centar za djecu s pote bi postati realnost, razmišlja se o lo „Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija rade na projektu Centra za djecu s poteškoćama u razvoju. To će biti projekt koji će voditi Grad Dubrovnik uz potporu Županije, ali će biti usmjeren na sve potrebe županije“, rekao je župan Dobroslavić.

VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ ,

C

entar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju djece s poteškoćama u razvoju postat će realnost na dubrovačkom području.

Tako će se u ovaj petak održati i tematska sjednica Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije upravo na temu osnivanja ovog centra.

DOBROSLAVIćĆ: Radi se na projektu, uključili smo i udruge Sama tematska sjednica inicijativa je 15 oporbenih vijećnika na čelu s Mostovim Perom Jerkovićem. Centar bi trebao obavljati djelatnosti i školskog odgoja i obrazovanja djece i učenika s poremećajima iz autističnog spektra te ostalim poteškoćama u razvoju, djelatnost socijalne skrbi u okviru kojih bi se pružale i usluge smještaja, po-

ludnevnog i cjelodnevnog boravka te usluge psihosocijalne podrške. Predlagatelji traže i usvajanje odluke o osnivanju šesteročlanog povjerenstva za pripremu osnivanja rehabilitacijskog centra u čijem bi sastavu bila po tri vijećnika iz redova vladajuće većine i oporbe, a čija bi zadaća bila priprema dokumentacije nužne za osnivanje centra.

Neovisno o ishodu same sjednice, očito ovaj Centar postaje realnost uz neki model koji

će se tu odlučiti, budući da se Centar nalazio i u predizbornom programu župana Nikole Dobroslavića.

- Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija rade na projektu Centra s poteškoćama u razvoju. To će biti projekt koji će voditi Grad Dubrovnik uz potporu Županije, ali će biti usmjeren na sve potrebe županije - rekao je župan Dobroslavić ususret tematskoj sjednici.

- Tu smo uključili ministarstva, ali i udruge, koje su već uključene. Smatramo da je ovo dobar put, tako smo najavljivali i u izbornim programima i na tome ćemo raditi i inzistirati.

Udruge podržavaju takav projekt i one su same uključene u tijela koja provode projekt i

...

Grbešić „Ja sam uvijek za zajedništvo, da smo svi tu, da se borimo i da tražimo za našu djecu ono što bi trebali imati. Zato ću uvijek podržavati svakoga tko diže glas za svoje dijete, odnosno za sve one kojima je toliko stalo i do ovog projekta’’,

Broj 59c.indd 14-15

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

15

eškoćama mogao okaciji u Orašcu

...

Grbešić „Ja sam uvijek za zajedništvo, da smo svi tu, da se borimo i da tražimo za našu djecu ono što bi trebali imati. Zato ću uvijek podržavati svakoga tko diže glas za svoje dijete, odnosno za sve one kojima je toliko stalo i do ovog projekta’’,

mislimo da je to ispravan put najavio je Dobroslavić - Razmišlja se da lokacija centra bude u Orašcu - najavio je Dobroslavić.

IVONA GRBEŠIĆ: RODITELJIMA TREBA POMOĆ Kontaktirali smo i Ivonu Grbešić, majku blizanaca kojima su dijagnosticirani poremećaji autističnog spektra, koja je upravo u javnosti često govorila o problemima s kojima se suočavaju djeca s poteškoćama u razvoju i njihove obitelji.

Govori da prati događanja po ovom pitanju.

- Pratim cijelo vrijeme sve ovo što se događa u zadnje vrije-

me u našem gradu, a vezano je za djecu s poteškoćama, točnije s dijagnozom autizma.

Vjerujem da će se zaista krenuti u realizaciju projekta kojega su naši političari najavili.

Projekt je to koji sad stoji i koji se razrađuje i analizira, a imala sam priliku slušati o tome u jednoj radijskoj emisiji, čini mi se da je baš ono što treba našoj djeci - rekla je Grbešić.

- Po svemu sudeći, projekt je zaista ogroman tako da je sigurno da se neće ostvariti kako se to kaže “sad pa sad”, dakle sigurno je da će trebati dosta vremena da se to sve posloži - napomenula je.

Naglasila je ono što tu smatra osnovnim problemom.

- U međuvremenu ja, kao i vi svi ostali, svakodnevno slušamo vapaje roditelja koji su pred zidom i ne mogu dalje. U biti ne znaju što dalje sa svojom djecom nakon 21 godine.

Tim roditeljima treba pomoć, njima treba pomoć sad! Da-

Ivona Grbešić nas su oni u toj situaciji, sutra to mogu biti ja i bilo tko drugi. I ponavljam, bez obzira na sve što će se događati u budućnosti vezano za ovaj projekt, oni nemaju vremena čekati - naglasila je Ivona Grbešić.

Mišljenja je da se ne treba dijeliti po tom pitanju.

- Također, žao mi je vidjeti da dolazi do podjela, da se ljudi

Župan Nikola Dobroslavić

međusobno osuđuju, prigovaraju, poneki u ovim prilikama veličaju i sebe jer je nešto učinjeno, umanjuju druge jer nisu učinili što su zamislili - dodaje.

- U zadnje vrijeme se ne oglašavam toliko, nisam aktivna na društvenim mrežama oko tih pitanja, ali pratim sve živo i žao mi je što to vidim. Naime, ja sam uvijek za zajedništvo, da smo svi tu, da se borimo i da tražimo za našu djecu ono što bi trebali imati. Zato ću uvijek podržavati svakoga tko diže glas za svoje dijete, odnosno za sve one kojima je toliko stalo i do ovog projekta.

Iskreno se nadam da će roditeljima djece koji su već izašli iz sustava stvarno netko pomoći i to pod hitno! - zaključila je Ivona Grbešić.

23.7.2021. 15:45:29

16

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

SRĐAN ŠARENAC, PRODUCENT I REDATELJ

‘Nijemci nimalo nisu bili sretni š film o njihovim siromašnim umi PROŠLOG TJEDNA SRĐAN ŠARENAC gostovao je u Dubrovniku gdje je prikazan njegov uradak Bugarski san, film koji govori o siromašnim njemačkim umirovljenicima koji u potrazi za boljim životom sele u Istočnu Europu MARO MARUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ , PRIVATNI ARHIV

S

rđan Šarenac nagrađivani je režiser i producent iz Bosne i Hercegovine, a bio je nominiran i u širem izboru za Oscara. Među ostalim, njegov dokumentarni film Selo bez žena nastupio je na 40 festivala širom svijeta, a za njega je dobio 13 nagrada. Prošlog tjedna u Kinu Slavica prikazan je redateljev zadnji dokumentarni film Bugarski san koji govori o njemačkoj umirovljenici Petri koja zbog male penzije odlazi u Bugarsku u potragu za kvalitetnijim životom. Iskoristili smo njegovo gostovanje u Dubrovniku da prokomentiramo dosadašnje i buduće radove, ali i sve zakulisne radnje oko snimanja.

Kako je došlo do ideje za snimanje dokumentarca Bugarski san?

2013. godine dobio sam njemačku stipendiju i otišao u Berlin. Tamo sam otkrio da postoji ranjiva skupina njemačkih umirovljenika s niskim primanjima. Većinom je riječ o ljudima koji su otišli u prijevremenu mi-

Broj 59c.indd 16-17

rovinu i ona im iznosi od 700 do 800 eura s kojima je gotovo nemoguće preživjeti njemačke troškove života. Dio njih se zbog siromaštva odlučuje na radikalan korak. Odlaze živjeti u Istočnu Europu gdje im visina te mirovine omogućava kvalitetniji život. Odlučio sam o svemu tome snimiti film, pa sam stupio u kontakt s dvadesetak njemačkih umirovljenika i na kraju se Petra iskristalizirala kao najbolja osoba za glavnu ulogu.

Film je sniman prije šest, sedam godina. Je li Petra u međuvremenu uspjela naučiti bugarski jezik?

Nažalost nije. I dalje živi u Kavarni gdje je otvorila malu umjetničku galeriju, a s ljudima i dalje razgovara preko Google Translatea i sličnih aplikacija. Nekako to ipak funkcionira što se može vidjeti i u filmu tako da joj društveni život ne pati. Osim toga, u Bugarskoj živi sve skupa desetak tisuća njemačkih umirovljeni-

Njemačka umirovljenica Petra puno bolje živi u Bugarskoj nego u svojoj rodnoj zemlji

ka, pa Petra i s njima održava kontakt kako uživo, tako i preko društvenih mreža. Naposljetku je dosta njemačkih umirovljenika došlo u Kavarnu upravo zahvaljujući njoj. Petra je danas jako sretna osoba, sudjeluje u društvenom životu i doprinosi zajednici, među ostalim, brine se i za napuštene pse.

Kavarna na filmu ne izgleda lijepo, iako je na moru.

Taj je gradić, baš poput mnogih na prostoru bivše Jugoslavije, doživio veliki pad u vihoru tranzicije i privatizacije. Od brojnih firmi za vrijeme komunizma nije ostalo ništa. U vrijeme snimanja filma baš je izgledao katastrofično. Mnogi iz Kavarne odlaze diljem EU u potrazi za boljim životom, a evo se Petra uputila u obrnutom smjeru. Međutim, upravo ta loša situacija je razlog zašto se glavna junakinja filma odlučila za odlazak tamo, jer je najam nekretnina povoljan. Jedini su joj uvjeti bili da je grad na moru i da ima zdravstveno osiguranje EU, a pronašla je stan za koji plaća mjesečni najam u iznosu od 155 eura. Tako da joj za život ostane znatno više nego li je bio slučaj u Hamburgu gdje je samo za stan izdvajala oko 500 eura. Prošlo je već dosta godina otad, a nikad se nije poželjela vratiti u Njemačku, jer smatra da joj je u Bugarskoj puno kvalitetniji život.

Koliko je sveukupno Nijemaca u lošoj situaciji i koliko ih ima iseljenih diljem Europe?

Jako puno njih je u lošoj situaciji, sa-

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

17

što sam snimao irovljenicima’

...

OSIM ŠTO STE REDATELJ, VI STE I PRODUCENT. KOJA JE TOČNO ULOGA PRODUCENTA? Ukratko, producent je osoba zadužena za pronalazak sredstava za snimanje filma.

Producent je puno odgovornija funkcija od redatelja, jer redatelj može odustati od filma, a producent je odgovoran da se projekt izgura do kraja. Ja više volim biti redatelj, jer je posao puno kreativniji.

mo se u Njemačkoj o tome ne priča.

Zanimljivo da su većina njih autohtoni Nijemci, plus naravno ima i useljenika, pa tako i s ovih prostora. Svima njima je zajedničko da teško žive s malim mirovinama. O kolikom je točno broju riječ teško je kazati, ali mnogi Nijemci su nakon promocije dokumentarca komentirali da film prikazuje upravo ono što vlasti žele sakriti.Autohtoni Nijemci s njemačkim

materinjim jezikom nakon što su radili cijeli život sada ne mogu dostojno živjeti od mirovine. Mnogi smatraju Njemačku zemljom gdje teče med i mlijeko, ali to baš nije tako. Što se tiče broja iseljenih umirovljenika, njih je također jako puno, samo nisu svi otišli zbog malih mirovina. Neki su se preselili, primjerice na jug Španjolske, zbog bolje klime.

Kako je Nijemcima bilo gledati vaš film i kako su reagirali na činjenicu da je stranac radio priču o kojoj se u Njemačkoj šuti?

Bio je apsolutni pakao. Nisam mogao dobiti nikakva sredstva za snimanje filma iz njihovih kulturnih fondova. Također, ni televizije nisu htjele financirati projekt. Al Jazeera Balkans me je spasila, jer je ušla u koprodukciju. Da nije bilo njih, ne bi bilo ni filma, i ovim im se putem zahvaljujem. U Njemačkoj nije bilo ni želje, ni volje za financiranjem, jer su procijenili da njemačka publika nekad ni ne voli gledati ovakve teme. Na kraju je film prikazan naAl Jazeeri English gdje ga je vidjelo 200 milijuna kućanstava. Imali smo plan da ga prikazujemo po njemačkim domovima za umirovljenike, ali, nažalost, korona je sve stopirala.

Koji vam je sljedeći projekt kao redatelju?

Sljedeći film zove se Izbor za miss zatvora. Snimao sam ga u Brazilu među zatvorenicama i mislio sam da će ići lagano, ali na kraju se pretvorio u u dugotrajni rad. Radimo sad če-

Šarenac je bio nominiran u širem izboru za Oscara

tvrtu verziju filma i nadamo se da će biti zadnja. Piruajui je gradić od 25 tisuća stanovnika i ima 3 zatvora gdje se nalazi čak šest tisuća zatvorenika, većinom zbog trgovine drogom.

To je inače bio jedini zatvor u Brazilu koji mi je dopustio snimati dokumentarac. Riječ je o ženskom zatvoru gdje boravi tisuću i pol zatvorenica. Kada sam ih pitao tko želi biti u filmu, sve su odgovorile potvrdno, što je naravno nemoguće. Na kraju se to smanjilo na manji broj, ali finale za koje sam predvidio da ih bude dvanaest kandidatkinja, naposljetku ih je bilo pedesetak. I sve su željele da biti intervjuirane, inače će zabraniti da film bude objavljen. Čak deset dana

je trajalo snimanje intervjua. Totalno ludilo. Na kraju smo ipak uspjeli doći do neke forme gdje je film zabavan i emotivan. Pobjednica je sveukupno bilo tri, miss proljeća, što je klasični izbor, miss plus size za malo punašnije, te mister za žene koje se osjećaju kao muškarci.

Koliko je uopće teško naći financije za snimanje filmova?

Biti freelancer odnosno redatelj koji obavlja poslove putem autorskih

Nastavak na sljedećoj stranici

23.7.2021. 15:45:31

18

petkom Intervju

honorara znači da si u konstantnoj potrazi za poslom. Drugim riječima egzistencija je stalno ugrožena. Jako mali broj ljudi uspije izdržati takav način života, ako ne uspiju pronaći neko stalno zaposlenje poput posla na fakultetu ili slično. Kod nas to nije najbolje regulirano. Vani, primjerice u Francuskoj, ako si freelancer, onda si puno bolje plaćen nego ako imaš stalno zaposlenje. Biti freelancer je nepoželjno, stresno, ne možeš planirati svoj život, nego si uvijek u nekoj potrazi.

Postoje li fondovi koji financiraju snimanja?

Postoji fond Kreativna Europa koji financira razvoj projekata i dodjeljuje se jedanput godišnje. Naravno i države imaju filmske fondove, ali dobit sredstva iz više fondova nije lako postići. Sad kad ovo pričam, stvarno ne znam zašto se ja

...

„Sljedeći film zove se Izbor za miss zatvora.

Snimao sam ga u Brazilu među zatvorenicama i mislio sam da će ići lagano, ali na kraju se pretvorio u u dugotrajni rad.

Radimo sad četvrtu verziju filma i nadamo se da će biti zadnja. Piruajui je gradić od 25 tisuća stanovnika i ima 3 zatvora gdje se nalazi čak šest tisuća zatvorenika, većinom zbog trgovine drogom“

Broj 59c.indd 18-19

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

uopće ovim bavim (smijeh). Koprodukcije, odnosno suradnja više država na financiranju jednog filma, su slagalice, kao da slažeš teški mozaik. Sad sam radio jedan film gdje se muzika snimala u Mostaru, film se radio u Sloveniji i Hrvatskoj, to je strašna logistika koja poskupljuje proizvodnju, ali moraju se raditi u raznim dijelovima svijeta ovisno o financiranju pojedinih zemalja. Rješenje je da se stvari pojednostavne – da postoji jedan financijer, jedna televizija, ili platforma kao Netflix… koji bi sponzorirao cijeli film.

Velike su muke i oko autorskih prava pjesama koje se koriste u filmovima.

Istina, ali ne samo pjesme nego puno više. Recimo kadar gdje piše Coca-cola na suncobranima kafića ne smije se koristiti u filmu bez obzira što je riječ o javnom prostoru. Čak i prolaznici koji budu uhvaćeni u kadru moraju dati svoj pristanak za biti u filmu. Baš sad u dokumentarcu Izbor za miss zatvora natjecateljice nastupaju dok ih prati pjesma Beyonce. Moramo dobro vidjeti kako ćemo postupiti oko autorskih prava te pjesme.

Dobili ste pregršt nagrada po festivalima, čak ste svojevremeno bilo nominirani za Oscara. Recite nam nešto više o tome.

Riječ je o filmu The Road Movie gdje sam bio jedan od producenata. To je ruski film sastavljen od YouTube snimaka koje pokazuju kakav se sve kaos događa na ruskim cestama. Bili smo u širem izboru za Oscara, a film je pobrao veliki uspjeh u Kanadi iAmerici. Zanimljivo kako oni drugačije pristupaju filmu od Europe. Tamo je prikazan u kino distribuciji, a u Europi nije, nego samo na festivalima. U Americi je okarakteriziran kao tinejdžerski film za one koje vole gledati prometne sudare na internetu, dok se u Europi za film provlačila neka priča o ruskoj mistici. Totalno drugačiji pogledi na isti uradak. Često se ne zna kako će dokumentarac uopće završiti, odnosno hoće li se glavni akteri tijekom snimanja predomisliti.

To je najveća razlika između igranog i dokumentarnog filma. Kod igranog filma svi su na istoj strani i rade isti posao koji žele obaviti najbolje moguće. Kod dokumentarca to ne mora biti tako. Vrlo često se likovi mogu opirati snimanju, ili primjerice, jedan dan hoće, drugi dan neće. To sam često prolazio prilikom snimanja filma Selo bez žena. Igrani film je lakše snimiti, vrlo malo ima nepredviđenih okolnosti, samo što je skuplja produkcija, pa je teže doći do sredstava. U dokumentarcu krećeš snimiti film, a sve ono ispred kamere mo-

...

„U Berlinu sam otkrio da postoji ranjiva skupina njemačkih umirovljenika s niskim primanjima.

Većinom je riječ o ljudima koji su otišli u prijevremenu mirovinu i ona im iznosi od 700 do 800 eura s kojima je gotovo nemoguće preživjeti njemačke troškove života.

Dio njih se zbog siromaštva odlučuje na radikalan korak.

Odlaze živjeti u Istočnu Europu gdje im visina te mirovine omogućava kvalitetniji život“

že se urotiti protiv tebe. Teško je i planirati vrijeme. Recimo imaš sedam dana snimanja, a likovi tijekom tih sedam dana ne ostvare zacrtani plan, jer su primjerice depresivni i ne da im se. Konstantno imaš neprilike i trebaš jako balansirati kako bi ih riješio i postigao neki tok. Ali istina je da nikad ne znaš kako će se završiti započeti dokumentarac.

Scena iz filma Izbor za miss zatvora

23.7.2021. 15:45:33

20

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

DO KAD OVAKO S KORONOM?

Sviranje Kurzu IAKO IMAMO CJEPIVO, neke zemlje ponovno uvode restrikcije. Koje je onda rješenje, do kad ovako?

Ukratko svaka zemlja vodi neku svoju besmislenu politiku, a ovo je sve skupa sviranje Kurzu MARO MARUŠIĆ

S

ituacija je i dalje psihotična – Hrvatska je opet opiturana u narančasto što znači da se povećava broj oboljelih od korone, a mnogi strahuju od dolaska Britanaca. Tamo naime hara delta soj, a premijer Bo-

...

U Hrvatskoj se gotovo polovina starijih od 50 godina nije cijepila, iako se gotovo sve smrti događaju u tim godinama. Nejasno je zašto se onda trenutna kampanja odnosi na zaposlene ljude do 50 godina kojima se prijeti uskraćivanjem potporama i sličnim ograničenjima, kada ta skupina u pravilu nema gotovo nikakvih problema s koronom

Broj 59c.indd 20-21

ris Johnson – koji je do jučer imao brutalne mjere, a onda preko noći sve pustio (kojeg li ludila) - napokon je svojim građanima dopustio odlazak u inozemstvo bez obavezne karantene pri povratku. Pesimistična predviđanja govore da će žitelji Otoka proširiti delta soj i u nas, pa će Hrvatska ponovno postati crvena, a turistička sezona će se ugasiti oko Velike Gospe, baš kao i prošle godine.

Crvena je i Malta, iako je tamo procijepljenost među najboljima u Europi. Postavlja se pitanje kako je to moguće, a odgovor glasi da se i cijepljeni mogu razboljeti, samo što im simptomi bolesti navodno nisu strašni, odnosno ne zahtijevaju hospitalizaciju. Crveni su i Portugal, te Španjolska, a otamo svakodnevno dolaze kontradiktorne vijesti. Neke govore da im je turizam kolabirao, a neke snimke pokazuju brutalne gužve.

Nizozemska se opet zatvara, a o Australiji ne treba ni govoriti. Njeni stanovnici već godinu i pol dana žive u teškom zatvoru. U međuvremenu, u Hrvatskoj jedni dopuštaju organizaciju velikih koncera-

ta s covid putovnicama (čitaj Thompson u Sinju), drugi se zalažu za ponovne restrikcije oko masovnih okupljanja (čitaj Mato Franković u Dubrovniku). Vidjeli smo i na Europskom prvenstvu o kakvoj je šizofreniji riječ – neki stadioni su bili dupkom puni bez maski, neki poluprazni, neki prvo prazni, potom puni, drugi obratno – a u Wimbledonu su gledatelji bili natiskani jedan do drugog bez maski, dok im je u isto vrijeme Vlada branila odlazak na godišnje odmore. Ukratko svaka zemlja vodi neku svoju politiku, a ovo je sve skupa sviranje Kurzu.

INDIVIDUALNA ODGOVORNOST Da, austrijski premijer je prvi shvatio potpunu luđiju oko korone, odnosno da je sve to sviranje njegovom prezimenu.

-Kriza se mijenja od akutnog izazova za društvo u cjelini do pojedinačnog medicinskog problema - rekao je Sebastian Kurz i dodao da „onima koji još nisu cijepljeni mora biti jasno da će se prije ili kasnije zaraziti”.

-Možete pojesti deset šnicli dnevno ili se popeti na stijenu

...

Ukratko, život treba vratiti na staro, a koronu izbaciti iz naših života. Baš kao što Kurz govori – svatko treba preuzeti odgovornost za vlastito zdravlje – ne samo u vezi korone, nego i svih drugih boleština.

Od zabrana nikad nije bilo ništa i nikad neće biti

sa 140 kilograma, a da država ne stoji ispod i osigurava uže – istaknuo je Kurz dodavši da se država mora vratiti svojim temeljnim zadacima, te da zahvaljujući napretku u cijepljenju, nošenju maski i masovnom testiranju, situacija nije usporediva s prošlim ljetom.

U Austriji je dobar dio mjera ukinut, a brojke zaraženih ponovno rastu. Međutim, Sebastian Kurz je lijepo oslikao trenutnu situaciju u kojoj se Europa nalazi. Ako već postoji cjepivo, onda nikako ne treba ići prema zatvaranju nego upravo obratno. Bez obzira na procijepljenost. Naime, ako se netko ne želi cijepiti, on sam preuzima odgovornost za svoje zdravlje. Cijepljeni se s druge strane ne

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

21

Sebastian Kurz

mora bojati da će ga necijepljeni zaraziti, odnosno čak i ako ga zarazi, neće nafrknut. ŽIVOT VRATITI NA STARO Stoga je potpuno nejasno zašto se spominju restrikcije i zašto se plaši četvrtim valom. Treba prestati brojati zaražene, jer dobar dio njih ima bezopasne simptome, te statistiku okrenuti prema hospitaliziranim i umrlim. Čak ni tu ne treba raditi neku preveliku dramu – ako je netko umro, jer se nije cijepio, tko mu je kriv? Cjepiva ima na bacanje, a ako je netko umro iako se cijepio, vjerojatno bi umro i ovako, i onako.

Ukratko, život treba vratiti na staro, a koronu izba-

citi iz naših života. Baš kao što Kurz govori – svatko treba preuzeti odgovornost za vlastito zdravlje – ne samo u vezi korone, nego i svih drugih boleština. Od zabrana nikad nije bilo ništa i nikad neće biti. Djecu i mlade također ne treba cijepiti, jer lako podnose koronu. Tu se jasno vidi da farmaceutske kompanije traže profit i da im zdravlje nikako nije na prvom mjestu.

U Hrvatskoj se gotovo polovina starijih od 50 godina nije cijepila, iako se gotovo sve smrti događaju u tim godinama. Nejasno je zašto se onda trenutna kampanja odnosi na zaposlene ljude do 50 godina kojima se prijeti uskraćivanjem potporama

i sličnim ograničenjima, kada ta skupina u pravilu nema gotovo nikakvih problema s koronom. Sve ovo dodatno produbljuje ionako podijeljene građane oko korone, a financijski i svi drugi zdravstveni problemi, pogotovo mentalni, se gomilaju.

Ako se ne počnemo okretati normali, sve zemlje će završiti u kurzu osim Austrije i pokoje druge zemlje koje će odabrati suživot s koronom, a ne zatvor. Jer ako imamo cjepivo, a i dalje provodimo restrikcije, koje je onda rješenje?

Do kad ovako?

POĆI NA KUPANJE Moja kolegica Ivona Butjer Mratinović lijepo je opisala

što nam je činiti u bliskoj budućnosti: -Nevjerojatna je psihijatrija u kojoj trenutno živimo. S jedne strane imaš kretene koji šire paniku kao da ćemo svi umrijeti ako skupimo virus, a s druge strane imaš antivax idiote koji ti u facu govore da ćeš umrijeti u roku od dvije godine ako si se cijepio i uvjeravaju da živimo u svijetu u kojem nas netko želi ubit, otrovat ili prisluškivat. I jedni i drugi stvaraju toliko napornu, psihotičnu atmosferu nepovjerenja, straha i stresa koji posljedično uništavaju imunitet i doslovno ubijaju gore i od cjepiva i virusa. Najbolje što se može napraviti za sebe je ne slušati ni jedne ni druge.

I poći na kupanje!

23.7.2021. 15:45:34

22

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

Ma ljudi moji, je li to moguće?

P

okojnom Zagrebačkom gradonačelniku nedavno u nas u Gradu uhićeni Šegota jako je išao na nerve. Sasvim logično jer je taj bivši direktor ZG groblja, ‚čvaknuo’ veliku lovu bez da je prijavio gazdi od grada i pošteno podijelio. Onako kako je i red. Nije, u skladu s običajima, čvakao od velikog kolača, nego ga je čvaknuo cijelog. Pa je jako naljutio ‚gazdu’ da mu to što je nosio masku s gazdinom slikom nije nimalo pomoglo. Dok se nije umiješao Svevišnji. Ovo što će mu sad USKOK i Pravosuđe raditi čista je poezija prema onom što bi mu ‚gazda’ radio. Tako je naš Šegota imao više sreće, nego pameti. Neke nekretnine pronašao mu je USKOK, ali teško je naš’o baš sve. Puno je ‚nabavljao’ naš Šegota diljem Lijepe naše, što je još jedan dokaz koliko je iskreno volio Lijepu našu. Ionako je to potpuno nevažno prema brojnim krađama i otimačinama, koje vrijedni ‚’Pnuskokovc’’i i ‚’Uskokovci’’ otkrivaju svuđe gdje je pala vlast jer su se, eto baš sad, stvorili uvjeti.

Zato sad švrljaju po splitskoj gradskoj upravi i gle čuda, otkrivaju nevjerojatnu umreženost između gradskih i državnih gazda i šefova urbanizma, s lokalnim građevinskim, je li, uvaženim gospodarstvenicima.

Ono što zna cijela Hrvatska konačno su saznali i Uskokovci. Možemo biti ponosni na naše vrijedne pravosudne organe. Bravo! S druge pak strane, ima tu i olakotnih okolnosti. Prije svega, to je prevelika reguliranost

Broj 59c.indd 22-23

svega i svačega, komplicirani i nedorečeni zakoni što stvara idealnu klimu za korupciju. Jer svaki se zakon može tumačiti, i ovako, i onako, što ovim našim ‚majstorima’ otvara neslućene mogućnosti. Netko bi, ne daj Bože, onako neuk pomislio da su takvi zakoni upravo zato tako i pisani.

Ako tvorci tih nepismenih zakona nisu znali kako, mogli su lijepo prepisati zakone uređenih zemalja, gdje su mogućnosti zaobilaženja zakona svedene na najmanju moguću mjeru. Mogli su, ali naši vole biti originalni. Bi’će da je samo to u pitanju! međuvremenu je USKOK tražio produljenje Istražnog za onog opskurnog bivšeg direktora HTV-a. Među razlozima za traženje ostanka u pritvoru naveli su jednu prekrasnu rečenicu u kojoj kažu kako je Bačić: „pokazao visok stupanj kriminalne volje, te upornost“. Tko bi to očekivao od tog dobrog i vrijednog TV neimara, koji je marljivo čistio ‚nepoćudne’ novinarske kadrove po Prisavlju. Hi hi, nekad popularni sportski komentator zapitao bi se: „Ma ljudi moji, je li to moguće?“ a to vrijeme ispala je neka frka sa Škorom, šefom DP-a, koji je podnio ostavku jer ne može više trpjeti medijsko i ostalo blaćenje njega i njegove obitelji. Njegova pak sestra misli da je to samo emotivni ispad i da će se Škoro vratiti, ali traži i ostavku političkog tajnika Radića. E sad, čini se da se ova gospodarski ambiciozna stranka podijelila oko onih za Škoru i onih za

U Z

političkog tajnika Domovinskog pokreta Marija Radića, suvlasnika Pevexa, koji nema baš male političke, ali i još veće gospodarske ambicije. Kako god, u trku za desne birače kreće i još ambicioznija Karolina Vidović Krišto, koja osniva stranku, u kojoj uz pristupnicu svi budući članovi moraju potpisati da su za lustraciju. Doduše, to je sad dosta teško izvedivo jer nisu svi dugovječni poput Manole, ali lijepo zvuči njenim potencijalnim budućim biračima. Gospođa Krišto voli kad ‚lijepo zvuči’. a putu prema Gradu stala sam uru vremena pred Neumom, u koloni koja se po desetak minuta nije micala. Mislila sam da to ima veze s Covid potvrdama ili testiranjem, ali ništa od navedenog. Ni policajac, ni carinik nisu ništa pitali. Izlazak iz Neuma prema Gradu bio je još desetak minuta dulji od ulaska i isto me nitko nije ništa pitao. Uglavnom, za prolazak kroz Neum trebale su mi skoro tri ure. Zašto su tolike kolone nisam uspjela dokučiti. Zato i upravo zato, još je ljepše bilo viđet most koji je spojen i samo nas dani dijele od završetka. Šteta što Kinezi nisu radili i pristupne ceste, jer kako rade, i sve pristupne bi bile gotove i prije mosta ili taman kad i most. Još malo strpljenja i ljetno ludilo s granicom na Neumu će otići u ropotarnicu povijesti. I vrijeme je. Čuvajte sebe i svoje, cijepite se, ne trebate ni zavrtati rukav, samo gurnite ruku jer tko će nositi rukave po ovoj žegi?! Eto vas.

N

www.sbd.hr Šetalište kralja Zvonimira 17, 20000 Dubrovnik

23.7.2021. 15:45:34

24

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

IVA LATERZA:

„Umjetnici kod nas igraju na politici, ali to je trebalo završ LIKOVNA SLIKARICA IVA LATERZA Dubrovkinja je s privremenom adresom u Londonu gdje završava magisterij na prestižnom sveučilištu Goldsmith. Laterza izlaže u Londonu, ali i svom rodnom gradu gdje je u sklopu programa Dubrovačkih ljetnih igara otvorena skupna izložba pod nazivom ‚Gatara’.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

O

životu umjetnika, svom stvaralaštvu, životu u Londonu i viziji budućnosti u Dubrovniku u koji se namjerava vratiti,Iva Laterza govori u intervjuu za Dubrovački dnevnik.

U sklopu ovogodišnjih Igara predstavili ste svoje radove u okviru skupne izložbe ‚Gatara’ s još pet umjetnica. Radi se o izložbi koja, po svemu sudeći, predstavlja žensko stvaralaštvo.

Koju poruku šalje vaše?

Izložbu nisam iskusila uživo još uvijek, no obilježava je žensko stvaralaštvo umjetnica različitih generacija. Žensko stvaralaštvo i općenito ta ženska energija, koju doduše može imati i muškarac umjetnik, ima nevjerojatnu moć transformacije. Umjetnice rijetko kad ostaju u zoni komfora i ne žive na lovorikama jednog uspješnog ci-

Broj 59c.indd 24-25

klusa. Izložba je ujedno i feministička, kako ju je okarakterizirala kustosica. Za mene je feminizam pravo na izbor životnog puta kojeg žena želi, bez da trpi neke negativne društ-

vene ili osobne posljedice. Moji radovi su fragment većeg ciklusa kojeg stvaram i na kojem ću raditi iduće dvije godine zasigurno. Neka generalna poruka moja dva rada u Sponzi je da

...

DUBROVNIK JE GRAD KULTURE. NO, UMJETNICI NISU SAMO FIGURE KOJE SE POVEZUJU S DEKADENCIJOM I ESTETIKOM. NEKOĆ SU ONI PROVOCIRALI, IZAZIVALI I INTRIGIRALI, PA I SLALI ODREĐENU KRITIKU PREMA DRUŠTVENIM NEPRAVILNOSTIMA KROZ SVOJ RAD. VIDITE LI TU PROSTORA ZA NAPREDAK? Naravno, moj stav je da suvremena umjetnost mora razotkrivati društvene probleme i predočiti nove perspektive. Ako to nije evidentno iz samog umjetničkog rada odmah, mora barem otvoriti prostor za diskusiju, gdje ljudi različitih mišljenja mogu voditi konstruktivni dijalog.

Barem je to praksa u inozemstvu i mislim da bi tih panela gdje se vode diskusije trebalo biti puno više. Mišljenja sam da umjetnici u Hrvatskoj igraju na sigurno i ne kritiziraju jer se boje možda nekih političkih posljedica, stoga ‘mudro’ šute. Iako su ta vremena trebala završiti s prošlim sistemom.

je prošlost tu, i da je izrazito kompleksna, ali da unatoč tome postoji lakoća postojanja i svjetlo u budućnosti.

No, prije toga ste svoj rad predstavili i u Londonu, u Propositions Studios Gallery u South Banku. I trenutačno imate završnu izložbu u sklopu svog studija koja je izuzetno posjećena. Kakve su reakcije?

Divan je osjećaj kad nakon dvije godine punih izazova, gdje se ste bili okruženi profesorima koji su vrhunski intelektualci i koji su se prema vašoj umjetničkoj praksi odnosili izrazito kritički, dobijete priznanje od istih da ste realizirali iznimno jaku i uspješnu izložbu, a oni takvu kritiku ne davaju olako. Ali vjerujem da sam to uspješno realizirala jer sam slijedila svoj umjetnički instinkt koje je ‘nepogriješiv’ i s istima iz tog razloga ulazila u mnogobrojne diskusije. Zadnjih dana sam dobila mnogobrojne poruke na Instagramu od ljudi koje ne poznajem koji pišu kako su proveli jako puno vremena u mom izložbenom prostoru, promatrajući slike velikih formata i fotografije isprintane na svili i aluminiju.

U svom radu dajete prednost apstraktnoj likovnoj

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

25

a sigurno i boje se zamjerati šiti s prošlim sistemom“

Iva Laterza

umjetnosti koja je za mnoge laike neshvatljiva. Nisu to točno definirane forme i dobro poznati, našem oku naučeni oblici, radi se o stvaralaštvu koje svatko može doživjeti na svoj osobni način. U čemu nalazite inspiraciju i nadahnuće?

U apstraktnoj umjetnosti se sintetizira sve ustvari; i emocija, intelekt, inteligencija, psihologija i podsvijest umjetni-

ka. Smatrati da je apstraktna umjetnost samo vođena emocijom je zapravo glupost. Uz to, sam gledatelj donosi ‘umjetnost’ sa sobom i razotkriva sebe u svim tim istim navedenim aspektima svojom interpretacijom. Nadahnuće nalazim u sintezi onog što čitam, što je vezano uz arhitekturu i njenu povijesnu, političku, i ekonomsku agendu. Osobno me ispunjaju priroda i glazba, ali priroda kao tema nije još uvijek našla put u moju umjet-

nost. Svjetlo i boju promatram u prirodi kao fenomen i to se odrazi u mom slikarstvu.

la ženska osoba. Ali da su ipak rafinirane na moj prepoznatljiv način.

Kako oni koji su upoznati s vašim radom opisuju vaše slike? Koje emocije u njima uglavnom bude?

Već neko vrijeme živite u Londonu zbog fakultetskih obveza. Kako je biti Dubrovkinja u Londonu? S kojim izazovima ste se suočili, a što vam se svidjelo?

Za ovaj najnoviji ciklus stvoren u 2021. godini rečeno mi je da su slike izrazito dinamične, robusne, energične i da dominiraju prostorom, da ustvari ne izgledaju kao da ih je naslika-

Nastavak na sljedećoj stranici

23.7.2021. 15:45:37

26

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

...

Izazov je bila pandemija i prilagođen način života, ali to smo manje više svi doživjeli, iako se moj tempo unatoč tome nije usporio. Jedva čekam zaploviti Jadranom u rujnu i odmoriti se. Biti Dubrovkinja u Londonu je genijalno - dijelim život i profesiju s prijateljima i kolegama iz cijelog svijeta i to me ispunja.

Ipak, ne ostajete u Londonu, vraćate se u Dubrovnik koji je kulturološki plodna, ali ipak mala sredina. Zašto?

Broj 59c.indd 26-27

JE LI TALENT DOVOLJAN I KOLIKO STE ZAPRAVO TRUDA ULOŽILI U OBRAZOVANJE I UMJETNIČKI RAD? Da bi realizirao projekt, umjetniku treba financijska, emocionalna i u neku ruku i psihološka podrška. Ako nema podršku obitelji, to mora doći iz nekog drugog izvora kao npr. životni partner, galerist, kolekcionar, kulturna institucija. Ja sam imala sreću što mi je otac podrška inače u ove dvije godine ne bih realizirala svoj san, a to je bio ovaj poznati zahtjevan magisterij koji uspješno privodim kraju. Pandemija se trudila da sve ide protiv mene, ali unatoč tome sam izvukla maksimum. Otac mi pomaže tu, a majka odozgo. Trud i rad uloženi u obrazovanje i umjetničku praksu su enormni - to je moj odgovor. Da biste se izdignuli iznad životnih problema kao umjetnik, trebate biti izuzetno žilavi, inače vas pojedu, i život, i vrijeme, i nažalost mladi i talentirani umjetnici se u tom vrtlogu izgube, a to je velika šteta za našu kulturu. Zato sam mišljenja da je potrebna podrška institucija mladim umjetnicima u dvadesetim i tridesetim godinama koji nisu još ostvareni da realiziraju svoje ambicije.

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

Živjet ću u Dubrovniku iz privatnih razloga, jer su moj partner i njegov biznis tu, ali nije isključeno da ću u budućnosti zbog profesionalnih i privatnih obveza živjeti negdje drugdje, barem u nekim periodima.

Ja imam svoj krug ljudi i u Hrvatskoj i u inozemstvu, koji je dinamičan i nekonvencionalan, tako da nemam dojam kako je moj svijet mali. Baš naprotiv, kad sam u Dubrovnik jedva sve stižem. Moj partner Mario Obuljen i ja planiramo organizirati i kulturne večeri u našem domu, u čijem je sklopu moj atelje, gdje ćemo se družiti s prijateljima raznih generacija iz svijeta književnosti, glazbe, likovne umjetnosti, filma. Planiram i umjetničku suradnju s kolegicom iz Danske, ali to ću ostaviti za neka vremena kad globalna situacija bude stabilnija.

U smislu zarade, bavljenje umjetnosti je u neku ruku

izazovan odabir. Obično se umjetnicima, bilo da se radi o slikarima, književnicima, kiparima, glazbenicima savjetuje da ‚nađu pravi posao’. Puno je onih koji se stoga odlučuju na to da im umjetničko stvaralaštvo bude hobi, uz neki dodatni posao. Kako se vi vidite u budućnosti?

Koje su vam ambicije?

Izazovan je jer kod nas nema komercijalnog tržišta tj. privatnih galerija. A mislim da ni naše institucije ne kupuju radove mlađih umjetnika. Ideja da umjetnik živi na rubu egzistencije cijeli život, i nakon smrti postaje slavan su završena vremena. Ja namjeravam nastaviti razvijati svoju umjetničku praksu istom ambicijom i elanom kad i dosad.

Ako umjetničko stvaralaštvo zbog egzistencijalnih razloga postane hobi, onda to više ni-

je stvaralaštvo koje može parirati svjetskim umjetnicima, a to je ogromna šteta za hrvatsku kulturu jer umjetničkim stvaralaštvom pišemo povijest i ostavljamo trag! Mladi, ambiciozni ljudi trebaju podršku i vjetar u leđa, a ne negodovanje.

Kakva je situacija u Londonu u kontekstu delta soja korona virusa? Od 19. srpnja su popustile i sve mjere. Pozdravljaju li Britanci tu odluku i kako gledaju na nju u jeku širenja delta soja zemljom?

Neizbježno pitanje, zastrašujuće je ustvari da se europske zemlje između sebe ne mogu dogovoriti kako se nositi sa situacijom. Pod dojmom sam da se u Velikoj Britaniji trenutačno odvija strategija koja bi se mogla nazvati imunitet krda za svih. Procijepljenost

27

...

JEDNO OSOBNO PITANJE - KOLIKO JE ZAHTJEVNO ODRAŽAVATI LJUBAV NA DALJINU? JE LI VAM LJUBAV INSPIRACIJA? Možete biti na udaljenosti od svog partnera unutar četiri zida. Biti bezuvjetna podrška jedan drugome u ostvarivanju životnih snova i ambicija je za mene znak ljubavi. Primjerice, početkom ove godine sam provela tri mjeseca u Dubrovniku zbog pandemije i jer sam razvijala novi ciklus vezan uz arhitekturu Kupara i Mario je išao sa mnom fotografirati, sa svojom kamerom u ruci. On oboja moj život svojim intelektualnim uviđajem i ekscentričnim humorom koji mene beskrajno zabavlja, tako da među nama nema distance, ni na blizinu, ni na daljinu. Ta podrška koju mi on daje je za mene inspiracija.

stanovništva je visoka i to je odlično.

23.7.2021. 15:45:42

28

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

RETROSPEKTIVA

Izložba „BESKOMPROMISNO SVOJA“ velike Ike Škomrlj Ajki otvorena u La Izloženo se najvećim dijelom temelji na autoričinoj ostavštini u vlasništvu njezine obitelji, ali i građi iz Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta HAZU, brojnih hrvatskih kazališta u kojima je djelovala te Hrvatske radiotelevizije

R

etrospektivna izložba „Beskompromisno svoja – Ika Škomrlj Ajki“ autorica Ivane Bakal i Martine Petranović otvorena je prošle subote u Lazaretima u V. lađi, u suradnji Dubrovačkih ljetnih igara i ULUPUH-a. Izložba je realizirana uz pomoć Dubrovačke baštine d.o.o., a otvorenom ostaje do 5. kolovoza. Ulaz je slobodan.

Riječ je o retrospektivnoj izložbi bogatog i raznovrsnog kostimografskog opusa Ike Škomrlj koja se najvećim dijelom temelji na autoričinoj ostavštini u vlasništvu njezine obitelji, ali i građi iz Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta HAZU, brojnih hrvatskih kazališta u kojima je djelovala te Hrvatske radiotelevizije, čemu je ovom prigodom pridružena građa vezana za njezin opus na Dubrovačkim ljetnim igrama.

Koncepciju izložbe i njezin likovni postav potpisuju doc. dr. art Ivana

Bakal, kostimografkinja, predsjednica ULUPUH-a, kolegica i prijateljica Ike Škomrlj te urednica mo-

nografije o Iki Škomrlj, i dr. sc. Martina Petranović, teatrologinja u Odsjeku za povijest hrvatskoga kazališta HAZU i autorica monografije o Iki Škomrlj.

- Ika Škomrlj Ajki svojim je radom obilježila posljednjih 50 godina hrvatskog kazališta, ali i povijest Dubrovačkih ljetnih igara surađujući s redateljima poput Ivice Kunčevića, Joška Juvančića, Marina Carića, Koste Spajića, da nabrojim sa-

Broj 59c.indd 28-29

mo neke od njih. Osim umjetničkog, jako je bitan njezin pedagoški rad jer ne smijemo zaboraviti da je Ika Škomrlj odgojila čitav niz ponajboljih hrvatskih kostimografa koji dan danas djeluju na hrvatskoj kazališnoj sceni. Kao umjetnik osobno nisam imao tu priliku i čast da surađujem s njom, ali sam radio s puno njenih učenica i uvijek pamtim iste izjave o njoj, a to su da je bila slobodna, hrabra, i kao što ova izložba kaže – beskompromisno svoja - rekao

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

29

U SKLOPU PROJEKTA ‚PORT OF DREAMERS’

“ u čast azaretima je pomoćnik intendantice za dramski program Igara, Saša Božić.

Jedna od autorica, Ivana Bakal, istaknula je kako su izložbu počeli osmišljavati još u doba dok su s Ajki pripremale i završavale njezinu monografiju misleći da će jednog dana zajedno otvarati ove izložbe.

Otkrila je i kako su autorice bile pozvane od obitelji Ike Škomrlj Ajki koja im je dala ideju i izrazila želju da ipak naprave veliku retrospektivnu izložbu koja se sad može vidjeti u Lazaretima, i to u posebnom izdanju budući da je dubrovačka izložba iznimno nadopunjena s tri kostima iz predstave Darsa Farsa realiziranoj u sklopu Igara. Izložba se u Lazaretima može pogledati od ponedjeljka do petka od 10:00 do 21:30 te subotom od 10:00 do 13:00 i od 19:00 do 21:30 sati, sve do 5. kolovoza.

Slovenska ‚Proslava’ potresla publiku u Lazaretima

Dugim aplauzom i ovacijama nagradila je publika sjajnu i potresnu izvedbu te samog Navida koji je također izišao pred publiku na poklon

D

ruga predstava nastala kao dio EU projekta Port of Dreamers, slovenska Proslava prema tekstu Ivora Martinića u režiji Jana Krmelja i produkciji Slovenskog narodnog gledališča Maribor izvedena je 18. i 19. srpnja u Lazaretima u sklopu 72. Dubrovačkih ljetnih igara.

Proslava tematizira aktualno pitanje imigracije i izbjeglica te kroz vješto strukturiran dualni narativ suprotstavlja politiku i stvarnu ljudsku sudbinu, maglovit jezik birokracije i neposrednost osobne ispovijesti, ostavljajući na gledatelja jak utisak. Britki farsični humor (koji zapravo ogolju-

je ružnu istinu, licemjerje i korupciju ispod površine) prvog dijela predstave u kojem se planira pomirbena proslava nakon što ugledna političarka-zastupnica u Europskom parlamentu u jednoj izjavi upotrijebi problematičnu sintagmu konačno rješenje govoreći o migrantskom pitanju, izmamio je smijeh festivalske publike, koji je zatim zamijenila duboka tišina kad je u drugom dijelu iznesena istinita priča Navida Fadaeea Nazera, iranskog političkog izbjeglice koji je izbjegličkog rutom kroz Tursku, Grčku, Makedoniju, Srbiju i Hrvatsku u Sloveniju stigao 2015. godine.

Spretno izgrađen kompleksni narativ dotiče se mnogih tema, progova-

rajući i o pandemiji koja je potisnula iz vijesti i svijesti migrantsku krizu, političkoj korektnosti i korupciji te prijetvornosti u širem kontekstu, jeziku, estetici, te možda najupečatljivije, emocijama svih sudionika diskursa o migracijama koje su stvarni oblikovatelji stavova i pozicija koji pojedinci prihvaćaju odnosno zauzimaju. Dugim aplauzom i ovacijama nagradila je publika sjajnu i potresnu

izvedbu te samog Navida koji je također izišao pred publiku na poklon.

Redatelj, scenograf i oblikovatelj svjetla je Jan Krmelj, dramaturg je Vili Ravnjak, kostimografkinja Špela Ema Veble, a skladatelji Gašper Torkar i Julija Đorđević. Dramski ansambl čine Ksenija Mišič, Maša Žilavec, Vojko Belšak, Matevž Biber i Petja Labović.

23.7.2021. 15:45:43

30

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zabava

ČEKA JE IZBOR NA SVJETSKOJ RAZINI

‚Želim se pokazati u što aute stil onih koji se skrivaju iza fi Dubrovkinja Ora Antonia Ivanišević (20) nova je Miss Universe Hrvatske!

AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

I

zvrsna studentica, sportašica, umjetnica, vizažistica, humanitarka. Sve je to Ora Antonia Ivanišević koja će na svjetskom izboru ljepote s tradicijom dugom 69 godina predstavljati Hrvatsku. Ora je za Dubrovački dnevnik ispričala prve dojmove s natjecanja, kako se snašla s brojnim drugim lijepim djevojkama i koji su joj planovi.

Sigurno si najtraženija osoba ovih dana u Dubrovniku. Imaš li neku strategiju u nastupima?

- Plan mi je u ovom mandatu učiniti što više mogu. Tjedan dana sam u Dubrovniku, bila sam u svim medijima, sad želim posjetiti udruge, prvenstveno udrugu Down sindrom pa ići do fakulteta, moje srednje škole...

Voljela bih nešto organizirati s predstavnicima sporta u Dubrovniku jer sam dugo trenirala odbojku i nadam se kako ćemo nešto dogovoriti s jugašima, košarkašicama i mojim odbojkašicama. Željela bih pokazati kako sam tu da predstavim Hrvatsku

Broj 59c.indd 30-31

u najboljem svjetlu i da pomognem ljudima kojima je to potrebno. Voljela bih jednog dana da mi se ljudi mogu javiti ako im bilo što treba pomoći.

Kako je to bilo na početku? Kako uopće izgleda kandidatura za Miss Universe?

- Bilo je potrebno napisati prijavnicu s biografijom i svim detaljima u životu, što volim raditi u slobodno vrijeme, čime se bavim... Uglavnom cilj je predstaviti se u najboljem svjetlu, jer to pozorno čita žiri koji na temelju toga daje ocjenu i šalje kandidatkinju dalje, ili pak ona ispada odmah na početku. Na temelju prijavnice i slika oni zovu djevojke na casting. To je bilo u Splitu, a kasnije se ide u Za-

greb. Tamo su pripreme trajale tjedan dana. Imam osjećaj da smo sve odrasle u ta tri najturbulentnija dana, promijenilo se naše ponašanje pred kamerama i cijela perspektiva.

...

‚’Ova pobjeda je put za dalje na svjetsko natjecanje gdje ću morati predstavljati čitavu Hrvatsku. Imam veliku odgovornost.’’

I što je najbitnije u cijeloj priči?

- Pitala sam neke djevojke koje su tu bile prije mene i rekle su mi kako je najbitnije doći s ciljem i stajati iza njega. Moj cilj je bio edukacija žena u smislu poticaja i isticanja važnosti obrazovanja. Doista sam stajala iza toga. Kao misica sam odlučila da ću nastaviti studirati u ovom mandatu. Neke djevojke su uzele slobodno godinu ili dvije. Imamo jako uspješnih misica i ja želim pokazati da je potrebno puno više od ljepote za ovo natjecanje. Tu sam prvenstveno da dobijem platformu da mogu nešto napraviti, da mi ovo ne bude najveći cilj, nego prostor da mogu biti uzor drugima.

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zabava

31

entičnijem obliku, ne volim filtera društvenih mreža’ ...

MAMA JE SVE! Ora je inače kćer poznate dubrovačke odbojkašice Slavice Kuzmanić, koja je na nju, bez daljnjega, uz ljepotu, očito prenijela i ljubav prema sportu. „Mama mi je najveći uzor u životu. Ona je žena koja može sve i ima sve. Oduvijek mi je pokazivala što žena treba imati, kako se treba ponašati, da uvijek treba doći spremna...

Trenirala je posvuda po svijetu. Mene je rodila i onda se još kratko bavila odbojkom pa nakon što je stigla moja sestra prestala se profesionalno baviti sportom.

Davala je najviše što je mogla ovom Gradu. Operirala je kuk u 50.-oj godini i nakon dva mjeseca je ponovno na nogama! Dočekala me sretno u Zračnoj luci.

Pamtiš li taj trenutak kada su te prozvali i rekli da si pobjednica?

- Meni je već bio šok kada sam vidjela da sam ušla u top pet! Samo to mi je bilo odlično postignuće, jer su se javljali agenti iz raznih agencija. Čak sam sebi rekla da mogu ići kući sretna, jer sam došla do te razine, nisam se osramotila i mogu se vratiti kući i reći ‚’nešto sam postigla.’’ Kad su prozvali drugu pratilju rekla sam ‚uh dobro je’, nakon prve pratilje sam pomislila ‚ajme meni!’I onda smo ostale nas tri... Kada su pročitali moje ime samo me bilo strah da ne padnem, jer su mi se noge tresle. Kasnije sam počela plakati, emocije su navrle, nisam znala što raditi - smijati se, vrištati... Prvih dana nisam ni stigla proslaviti ovu važnu titulu nego mi je tek sjelo kad sam došla u Dubrovnik.

Jesi li oduvijek sanjala predstaviti se na natjecanju ljepote ili je to spontano došlo?

- Nekako imam naviku predstavljati Hrvatsku. Sjećam se kako je to bilo kad sam igrala za reprezentaciju u odbojci pa evo i sad. To je najveća čast! Neopisivo je imati grb na sebi i znati da predstavljaš, ne samo jedan grad, nego cijelu državu. Tu nema mjesta za pogrešku, potrebno je pokazati najbolje od sebe, za to su potrebni odlučnost, priprema i ja mislim da sam došla spremna za to.

Imala sam podlogu u tome na odbojci. Ova pobjeda je put za dalje na svjetsko natjecanje gdje ću morati predstavljati čitavu Hrvatsku. Imam veliku odgovornost.

Sport te izgradio kao osobu i sigurno stvorio podlogu da se lakše nosiš s ovom situacijom.

Koliko je općenito važno da se mladi bave sportom?

- Sport je najbitnija i najveća stvar u ovom svemu. Uz odbojku sam naučila kako biti timski igrač bez da

budem ljubomorna na druge osobe. Od samog početka su nas u tome ocjenjivali i gledali koliko smo bile spremne pomoći drugim djevoj-

Nastavak na sljedećoj stranici

23.7.2021. 15:45:47

32

kama bez da smo ih sputavale. Sport mi je dosta pomogao i u fizičkom, i mentalnom smislu, a posebno mi je proširio vidike.

Spomenula si ljubomoru i zavist. Je li toga bilo na natjecanju?

- Ne mogu reći da sam to osjetila odmah. Razumijem da je bilo onih koje su bile razočarane, jer je svaka djevojka željela pobijediti, neke su imale veća očekivanja nego što su ostvarile. Mislim da nisu bile izrazito ljubomorne na mene, sve su mi

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zabava

pokazale podršku, sve su čestitale i danas se čujemo. Od drugih nisam osjetila neke poglede.

Pokušavam se obraniti od negativnih komentara i ništa ne pratim na internetu. Svi koji pišu nešto tako loše, savjetujem im da dođu na moje mjesto, da izađu na pozornicu, odgovaraju na pitanja i pokažu cijelu sebe.

Koji stil preferiraš? Zbog društvenih mreža danas svatko može biti model, influencer, gajiti neki poseban đir, nametnuti se u javnom

prostoru i biti uzor mnogim ljudima.

- Vidim da se dosta cura sakriva iza filtera i mislim da su upravo to oni koji mi ostavljaju negativne komentare. Postoji termin ‚media personality’ koji možda nije onaj koji si ti, nego koji želiš prikazati vani. Ja nemam problema s time tko sam, volim umjetnost, fotografiju, modu, make up... Tako sam se prikazala na Instagramu kao autentična ja. Pokušat ću to nastaviti što bolje, jer želim steći jaču platformu, ali želim se pokazati u što autentičnijem obliku.

Koliko ti je važno obrazovanje?

- Završila sam Privatnu gimnaziju, kasnije sam upisala RIT, smjer Menadžment u turizmu i hotelijerstvu i prezadovoljna sam s tim fakultetom. Sada sam završila drugu godinu i još sam sretnija s dobivenom stipendijom na ZŠEM-a.

To je među najboljim školama u Hrvatskoj s kojom imam milijun mogućnosti.

Je li ti netko dao neki poseban savjet koji ti je znatno pomogao?

- Nedavno mi je jedna misica govorila o privatnom životu i koliko je važno sačuvati ga za sebe. To nije samo dio mene nego i dio ljudi koji su oko mene. Ona mi je rekla da to podržava i da pokušam zadržati privatni život za sebe koliko god mogu. Čega te bilo najviše strah?

- Mislila sam da će me biti najviše strah odgovarati na pitanja, da ne ispadnem glupa u nekom trenutku manjka koncentracije. Kasnije sam shvatila da su važne pripreme, a ja sam se za ovo natjecanje jako pripremala i vidjela sam da u spremnosti nema straha.Ako

Broj 59c.indd 32-33

...

TRENDOVI U ŠMINKANJU „Obožavam šminku i s time sam počela kao mala. Trendovi se mijenjaju svakih godinu dana, ako ne i manje, tu nema pravila. Ako netko popularniji odluči da nešto više nije fancy, to će se izbaciti. Sad je ‚fake natural’ glavni hit, djevojke se trude izgledati što realnije, ali to nije realno.

Ipak najvažnije je gledati što osobi odgovara, a ne ići po ustaljenom kalupu. Najbolje je pokazati svoj personality.”

dođem spremna, nema me čega biti strah. Možda me jedino malo strah količine djevojaka na glavnom natjecanju, jer se treba gurati za šminku i frizuru. To su ipak pripreme koje traju 24 sata svaki dan i nema stajanja. Jedna mi je djevojka savjetovala da treba biti dosta prodoran jer sam tamo sama.

Kakvi su ti planovi za budućnost?

- Ubrzo organizacija Miss Universa dolazi u Dubrovnik, jer imamo sastanak s gradonačelnikom i nakon toga imam par intervjua pa mi počinju službene pripreme za Izrael gdje će se održati svjetsko natjecanje koje je planirano početkom prosinca.

Humanitarni prilozi UDRUGA SLIJEPIH DNŽ - U spomen na pok. Pava Tudeško,obitelj Pera Pulitika uplaćuje 300,00 kn umjesto cvijeća.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348 DOMUS CHRISTI - Iva i Nikša Luetić prilažu 400,00 kn u spomen na pok gospara Nikolu -Nikšu Obradović - Obitelj Ivice Vujnović prilaže 300,00 kn u spomen na pok.

Nikolu Tomić, umjesto vijenca - Obitelj Milenka Šoša prilaže 400,00 kn u spomen na pok.

Nikolu Tomića, umjesto vijenca - Obitelj Toma Vujnovia, prilaže 400,00 kn u spomen na pok.

Nikolu Tomića, umjesto vijanca

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju s vim darivateljima.

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com DJEČJI DOM MASLINA - Ljilja i Ognjen, u spomen na dragu prijateljicu Veru Klašnja umjesto cvijeća prilaže 300,00 kn;

- Obitelj Davora i Olivije Sulić, u spomen na pok. Mariju Besjedica umjesto vijenca prilažu 300,00 kn.

- Matko Glunčić sa obitelji u spomen na Nikolu Tomić umjesto vijenca prilažu 500,00 Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com DVA SKALINA - U spomen na pok. Pava Tudeška, umjesto vijenca 300 kuna prilaže obitelj Nika Vezilića; - U spomen na pok. Nikolu Tomića, 800 kuna prilažu prijatelji sa Spinuta; - U spomen na pok. gospođu Veru Krašnje, 200 kuna prilažu Ivka i Srećko Domjan; - U spomen na pok. majku naše kolegice Bernarde Musladin –Jakovljević, Dječji vrtići Dubrovnik prilažu 400 kuna; - Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna; - Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna; - Anka i Baldo Mojaš donacija 120 kuna; - Branka Bašić donacija 200 kuna; - Žana Plastić donacija 200 kuna; - Davor Pujo donacija 400 kuna; Dalibor Džono donacija 200 kuna; Mila Lončarić donacija 200 kuna.

TRAŽIMO PIZZA MAJSTORA (M/Ž) Pizzeria Vita Bella traži novog pizza majstora koji će se pridružiti uigranom timu najbolje pizzerije u Dubrovniku.

Nudimo: stalni radni odnos i konkurentnu plaću.

Tražimo: iskustvo od 3 godina rada na krušnoj peći.

Više informacija na 099 3358 713!

23.7.2021. 15:45:50

34

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

LANAC FRIZERSKIH SALONA ‘STUDIO MARCELA’

Jadranka Pezo: „Nije bilo nik Dubrovniku moram otvoriti Koji je najbolji adut odnosno kvaliteta Studia Marcela?

Brojni poduzetnici veliki poslovni potencijal prepoznaju upravo u Dubrovniku, a među njima je i poduzetnica koja već punih 10 godina uspješno vodi lanac frizerskih salona u Zagrebu. Stoga ni ne čudi što je vijest o otvaranju njenog prvog frizerskog salona izvan Zagreba, i to upravo u Dubrovniku, itekako odjeknula u javnosti

Kvaliteta i usluga prije svega, rekla bih. Naši ljudi su naša snaga. Ulaganje u osoblje je ono što me jako veseli. Svaka naša djelatnica prolazi šestomjesečno usavršavanje u Milanu. Zatim, ugodna atmosfera i srdačnost. Važno nam je i jako se trudimo da se mušterije osjećaju ugodno.

Koje sve usluge nudi Studio Marcela, što Dubrovkinje mogu očekivati?

N

ovost o otvaranju frizerskog salona ‘Studio Marcela’ razveselila je brojne Dubrovkinje koje od sada i u svom gradu mogu koristiti usluge poznatog brenda koji se nalazi visoko na listi najposjećenijih od strane hrvatskih trendseterica i poznatih osoba iz javnog života. Vlasnica Jadranka Pezo za Dubrovački dnevnik govori kako je došla na ideju o otvaranju salona u Dubrovniku i koje su usluge dostupne.

Sigurno vas veže neka posebna ljubav prema Dubrovniku kada je bio prvi izbor za otvaranje vašeg prvog salona izvan Zagreba?

no mjesto u mom srcu. Oduvijek sam se divila ljepotama Grada i želja mi je bila ostvariti čvršću povezanost. Tako da je odluka o izboru lokacije prvog salona van Zagreba bila uistinu lagana. Nije bilo nikakve dvojbe, Dubrovnik je odavno bio prvi na listi želja. Nadam se da će ljubav biti uzajamna i duga.

Istina, da. Dubrovnik je zaista jedinstven grad koji zauzima poseb-

Svaka osoba, proizvod i usluga ima svoju najjaču kariku i adut.

Broj 59c.indd 34-35

Cilj nam je osluškivati želje naših klijenata na obostrano zadovoljstvo, pratiti svjetske trendove, a da pritom budeF l o w e r Dcjenovno ay mo dostupni apsolutno svima.

Sve Dubrovkinje kod nas mogu uživati i isprobati nove trendove za kosu. Nudimo sve tehnike bojanja i koloriranja poput popularnog balayaga po kojima je ovaj salon i najpoznatiji, šišanje, tretmane za svaku problematiku vlasišta, razne stylinge kao što su moderni valovi, ali i uslugu šminkanja te savjetovanja.

Naši stilisti koriste kvalitetne talijanske Silky Technobasic preparate za kosu. Novitet je i usluga Frizer to go odnosno usluga frizera na terenu ako klijenti nemaju vremena doći u salon.

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

35

kakve dvojbe, znala sam da u i svoj prvi salon izvan metropole“ Ljetne radosti, sunce i more ostavljaju trag i na kosi. Koji tretman biste preporučili za obnovu kose u ljetnim mjesecima?

U Studiju Marcela imamo brojne ampule za njegu kose, no posebno bih istaknula Silky BTX Optimage-tretman za liječenje i obnovu kao posebno niježan tretman koji hrani suhu i lomljivu kosu. Obnavlja i čini je sjajnom i mekom. Inovativna formula BTX temelji se na hijaluronskoj kiselini, kolagenu i aminokiselini koja duboko vlaži kosu.

Tretman je odličan za kosu koja je izložena čestom feniranju i peglanju. Tretman Silky BTX Optimage hit je u svijetu i najnoviji tretman s kojim su i brojne svjetske zvijezde vratile svojoj kosi nekadašnji sjaj.

Hit je i ESLABONDEXX! Bez obzira na to koliko nježna formula bila, kemijski procesi uvijek oštećuju kosu. Razbijaju unutarnje veze te ostavljaju kosu suhu, krhku i oslabljenu. ESLABONDEXX u kombinaciji s kemijskim tretmanima kose, sprječava oštećenje kose prije nego počne stvarati nove veze. Štiti postojeću unutarnju strukturu kose i na kraju daje dodatnu elastičnost, snagu i gipkost.

Dodaje se u boju i tretman je za preporučiti.

Studio Marcela

Hotel Rixos Premium Dubrovnik, 10.kat Kontakt: 099 525 8154

23.7.2021. 15:45:51

36

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

AMERIČKI RATNI BRODOVI

TRANSPORTNI RATNI BRO HENDERSON i teška krstar USS PITTSBURGH u Dubrov Zanimljive fotografije svjedoče o zamjeni posade brodova 1923. godine pred ulazom u Zaton

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

nalazi se na 520 metara nadmorske visine te je došlo je do pisane pogreške pošto se na obje slike vidi da je to u nas. Smjena posade se odvijala na sasvim čudnom mjestu sidrenja te je USS HENDERSON oborio sidro ispred rta Bat pred ulazom u Zaton i u sm-

jeru Orašca, a po lancanama na krmi (tri sa svake strane) vidimo da su išle dosta na široko te su se vezali na obali po stijenama.

Na toj fotografiji u pozadini lijepo vidimo s lijeve strane ulaz u luku Gruž i to Rt Leander na Lozici i ponta od Šipka na Lapadu po-

red Solituda, a iza se nazire brdo Srđ. S desne strane vidimo dio otoka Daksa i brdo Mala Petka. Na drugoj fotografiji vidimo posadu s opremom na brodu USS PITTSBURG koji su udaljeni od obale nekih sto metara ili i više, a u pozadini vidimo stijene ispod mjesta Orašac. Uz bok broda vidimo manji vojni brodić USS SCORPION (PY-3) koji im je služio za prebacivanje posade i opreme s broda na brod. Oba

G

oogle tražilica me je dovela do dvije fotografije američkih ratnih brodova na kojima piše: USS HENDERSON pred odlazak iz Raguse u Italiji 1923. godine s dijelom posade teške krstarice USS PITTSBURGH i ostalim osobljem na brodu te je uslijedio njihov povratak u domovinu. To je ustvari bila zamjena posade, a događaj je fotoaparatom zabilježio vođa palube Mate George Behrens.

Danas se te fotografije nalaze u arhivi U.S. Naval History and Heritage Command.

Kod fotografija sam odmah primijetio kako su one ustvari slikane u Ragusa - Dubrovnik, a ne u Italiji. Grad Ragusa u Italiji je uvučen u kopno na otoku Siciliji i

Broj 59c.indd 36-37

USS Pittsburgh (CA-4) u Ragusa - Dubrovniku. Foto: Mate George Behrens, U.S. Naval History and Heritage Command Photograph.

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

37

OD USS rica vniku ova ratna broda i mali brodić su bili jednom u Dubrovniku i nikada se više nisu vratili. Zanimljivo je da je ratni brod USS PITTSBURGH (CA-4) kojem vidimo samo dio krme, ustvari teška krstarica koja je imala četiri ciminjere - dimnjaka.

USS HENDERSON (AP-1) USS HENDERSON (AP-1) s navoza brodogradilišta Philadelphia Navy Yard zaplovio je u svibnju 1917. Bio je to brod od 7730 6T, dug 148 metara koji je s pogonom od dva parna stroja ukupne jačine od 4400 konjskih snaga mogao ploviti brzinom od 12 čvorova. Bio je namijenjen prekooceanskim plovidbama u kojima je prema europskim ratištima mogao prevoziti 1700 potpuno naoružanih vojnika, svu njihovu bojnu opremu i velike količine ratnog materijala. Bio je naoružan s osam topova kalibra 130 mm.

Prvu je plovidbu USS HENDERSON poduzeo sredinom lipnja 1917. kada je iz New Yorka prema francuskoj luci Saint Nazaire preveo 1500 regruta i 24 tovarna konja. Prvi svjetski rat se bližio svome koncu, pa je prema Europi zaplovio još svega osam puta.

Zato je u kasnijim povratnim plovidbama sve do konca 1919. s

USS Henderson u Ragusa - Dubrovniku. Foto: Mate George Behrens, U.S. Naval History and Heritage Command Photograph.

europskih ratišta u Philadelphiju vratio kući preko 10 tisuća ratnih veterana. Nakon sretno završene europske avanture, HENDERSON je prevozi vojne potencijale prema karipskim kriznim područjima, najviše prema Kubi i Haitiju. Neko vrijeme održavao je i putničke pruge, a sudjelovao je i u brojnim ceremonijalnim dužnostima. Tako je u srpnju 1923. na svojim palubama ugostio i tadašnjeg američkog predsjednika Warrena Hardinga u njegovoj posjetiAljasci. Hardingu je nakon ovoga putovanja pozlilo pa je uskoro i umro, svega pet dana nakon iskrcavanja s broda.

IZBJEGAO NAPAD NA PEARL HARBOUR USS HENDERSON je sudjelovao i u misijama na Panamskom kanalu i kineskom Shan-

ghaju, a japanski napad na Pearl Harbour je sretno izbjegao jer je samo par dana ranije odatle otplovio prema Kaliforniji. Ulaskom Sjedinjenih Američkih Država u Drugi svjetski rat, uglavnom plovi u dvostrukoj vojnoj i civilnoj službi između kalifornijskih luka i Havaja, sve do rujna 1943. kada je u San Franciscu raspremljen.

Upućen je u brodogradilište General Engineering & Dry Dock u Oakland – California gdje je do ožujka 1944. preuređen u brod bolnicu za prihvat 477 ranjenika. Pod novim imenom USS BOUNTIFUL(AH-9) upućen je na Dalekoistočna ratišta gdje sudjeluje u invaziji Marijanskih otoka. Krvava ratna zbivanja u konačnom slomu Zemlje Izlazećeg Sunca BOUNTIFUL je oprobao u najgorim mogućim uvjetima izvlačeći ranjenike iz

bitaka sa lwo Jime i Okinawe.

Neko je vrijeme proboravio na vezu u japanskoj luci Yokosuka da bi se konačno u ožujku 1946. vratio u San Francisco. Stari i isluženi ratni veteran se ni ovdje nije dugo skrasio jer je već koncem svibnja 1946. upućen na pacifički atol Bikini gdje je aktivno sudjelovao u tamošnjim atomskim eksplozivnim testovima, a potom uposlen i na liječenju njihovih nesretnih sudionika. Sredinom rujna iste godine BOUNTIFUL je u Seattleu raspremljen te u siječnju 1948. prodan u staro željezo. Potpuno je izrezan u Consolidated Builders Seattle Inc u Seattleu - USA gdje je u visokom peći-

Nastavak na sljedećoj stranici

23.7.2021. 15:45:52

38

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Teška krstarica USS Pittsburgh (CA-4)

ma tamošnjih čeličana konačno i završio svoj doista bogati i zanimljivi život okrunjen s čak četiri američka ratna vojna odlikovanja.

USS PITTSBURGH (CA-4) USS PITTSBURGH (CA-4) je izgrađen u brodogradilištu William Cramp & Sons u Philadelphia – Pennsylvania kao teška krstarica pod imenom USS NEBRASKA. Bio je to prvi brod u svojoj klasi od ukupno šest identičnih. Na porinuću 22. kolovoza 1903. imao je novo ime USS PENNSYLVANIA. Kuma broda je bila gospođica Coral Quay, kćer Senatora Mathew S. Quay od Pensilvanije, a prvi zapovjednik broda je bio kapetan Thomas C. McLean koji je isplovio na prvo putovanje 9. ožujka 1905. Cijena izgradnje broda je bila 3,9 milijuna US dolara, imao je punu istisninu / deplasman (težina broda) 13 900 tona, duljinu 154, širinu 21,18 i gaza 7,34 meta-

Broj 59c.indd 38-39

ra. Imao je dva parna stroja trostruke ekspanzije ukupne snage 23 000 konjske snage na dvije propele koje su mu davale brzinu od

22 čvora.

Od naoružanja je imao četiri topa od 203 mm,14 topova od 152 mm, 18 topova s brzim ispaljivanjem od

76 mm, 12 topova od 47 mm, 2 manja topa od 37 mm i dvije torpedne cijevi od 450 mm. Na brodu je bilo 80 časnika, 745 mornara i 64 marinca. Nakon dugogodišnje službe PITTSBURGH je povučen iz službe 10. srpnja 1931. godine, a prodan je u rezalište brodova Union Shipbuilding u Baltimoreu- Maryland 21. studenog iste godine.

Tako je nestao još jedan brod koji je posjetio Dubrovnik, a imao je četiri ciminjere – dimnjaka. U mojim istraživanjima u knjigama dolaska i odlaska brodova pamtim da nas je s četiri ciminjere posjetio 1928. godine i Cunardov putnički transatlantik AQUITANIA.

23.7.2021. 15:45:53

40

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

DROGU PRONAŠLA DJELATNICA

U butizi u Pločama pronađeno 18 kila kokaina skrivenog među kutijama s bananama „Pronađeno je 16 paketa u kojima je bruto mjerenjem izvagano 18,2 kilograma kokaina. Policijski službenici izuzeli su pronađeni kokain te započeli s provođenjem kriminalističkog istraživanja”, obavijestili su iz PU dubrovačkoneretvanske

P

reko 18 kilograma kokaina u utorak ujutro je pronađeno u trgovačkom lancu u Pločama, o čemu su izvijestili iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. „Policija je oko 7 sati zaprimila dojavu o sumnjivoj materiji među paketima u kojima su se nalazile banane. Po-

licijski službenici izašli su na mjesto dojave te su preliminarnim vještačenjem utvrdili da se radi o kokainu. Pronađeno je 16 paketa u kojima je bruto mjerenjem izvagano 18,2 kilograma kokaina. Policijski službenici izuzeli su pronađeni kokain te započeli s provođenjem kriminalističkog istraživanja”, ja-

vili su iz PU dubrovačko-neretvanske.

Prema neslužbenim informacijama, droga je pronađena u butizi Lidla u Pločama, a

uočila ju je djelatnica koja je odmah pozvala policiju. Među građanima Ploča se govori kako pronađeni kokain najvjerojatnije nije po-

vezan s prijašnjim velikim zapljenama droge u Luci Ploče, no za to će trebati pričekati konkretnije informacije od strane policije.

Pijana sjela na motor, nepromišljenost će je koštati 10 tisuća kuna

N

ajveća koncentracija alkohola od 2,48 g/kg izmjerena je u večernjim satima, 16. sr-

Broj 59c.indd 40-41

pnja, 33-godišnjakinji koja je, s mopedom dubrovačkih registarskih oznaka, zaustavljena prilikom prometne kontrole u Ulici dr. Ante

Starčevića.

Vozačica je isključena iz prometa i prekršajno sankcionirana novčanom kaznom od 10 tisuća kuna i tro-

mjesečnom zabranom upravljanja vozilima „AM“ kategorije što je ujedno i najveća novčana kazna u proteklom tjednu.

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

41

UTAJA POREZA

REKORDNA ZAPLJENA DOBILA SUDSKI EPILOG

Podignuta optužnica protiv trojca okrivljenog za dilanje kokaina preko Luke Ploče

USKOK je na svojim stranicama objavio detalje akcije, a u optužnici predložio produljenje istražnog zatvora protiv svih okrivljenika

R

ekordna zapljena kokaina koja se dogodila u Luci Ploče ove godine dobila je sudski epilog. Tako su podignute tri optužnice protiv osumnjičenih u ovom slučaju, o čemu je izvijestio USKOK na svojim stranicama. „USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv trojice hrvatskih državljana (1974., 1986., 1980.) zbog počinjenja kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.

Optužnicom se okrivljenicima stavlja na teret da su se, u

razdoblju od ožujka 2020. do 6. ožujka 2021., na području Dubrovačko-neretvanske županije i Ekvadora, sukladno prethodnom planu i dogovoru povezali u zajedničko djelovanje s nepoznatom osobom iz Ekvadora te s još najmanje jednom osobom, kupcem, radi nabave i kupovine najmanje 56.166,5 grama kokaina, a potom i njegovog krijumčarenja iz Ekvadora u Hrvatsku preko luke Ploče te njegove daljnje preprodaje na ilegalnom tržištu u Hrvatskoj. U realizaciji plana i dogovora, nakon što je nepoznata osoba iz Ekvadora sukladno narudžbi sakrila kokain u

rashladnom dijelu kontejnera u kojem je jedno trgovačko društvo preko luke Ploče iz Ekvadora uvezlo banane, prvookrivljeni je sa za sada nepoznatom osobom dogovorio kupoprodaju te droge i njeno preuzimanje. U tu svrhu se prvookrivljeni odvezao iz Zagreba u Metković gdje je kupio tri torbe, a potom u Opuzen gdje se sastao s drugookrivljenikom i trećeokrivljenikom i predao im torbe radi preuzimanja kokaina iz kontejnera i prijevoza do kupca. Potom je prvookrivljeni ostao u vozilu iz kojeg je radi nesmetanog preuzimanja droge putem radio veze nadzirao ulaz u prostor trgovačkog društva kako nitko ne bi prišao kontejneru, dok su drugookrivljeni i trećeokrivljeni ušli u unutrašnjost kontejnera i uz pomoć akumu-

latorskih bušilica odstranili iz ležišta metalni lim kako bi uzeli pakete kokaina a zatim su pakete stavili u torbe kako bi ih predali prvookrivljenom koji ih je trebao predati kupcu. U tome su ih zatekli i spriječili policijski službenici koji su od drugookrivljeniku oduzeli putnu torbu s 17 paketa s ukupno 17.049,7 grama kokaina, od trećeokrivljenog su oduzeli putnu torbu s četiri paketa s ukupno 1.001,1 grama kokaina, dok je naknadnom pretragom kontejnera pronađena putna torba s 23 paketa, a u prostoru rashladnog uređaja 16 paketa s ukupno 38.115,7 grama kokaina.

USKOK je u optužnici predložio produljenje istražnog zatvora protiv svih okrivljenika,“ objavili su na svojim stranicama.

23.7.2021. 15:45:54

42

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Lucija, Barbara, Mihaela, Matea i Viktor - rade u svojim smjenama savjesno i po svim epidemiološkim mjerama

Sandra, Joud i Ezzat - najljepše se u Gradu od naporne godine odmarat

Diana, Vinko i Navid - publiku je duboko dirnula predstava Proslava, koja Navidove migrantske muke od Irana do Slovenije opisuje i proživljava

Toni i Samantha - prava je divota biti žena vještoga pilota

Luce i Tereza - kćeri i majci ljubavlju iskrenom kuca srce

Antonio, Maroje, Antonio, Zoran i Srđ - majstori žica i struje, zahvaljujući i njihovu radu svaka izvedba 72. DLJI se dobro i vidi i čuje

Vesna i Mira - sestre su vrijedne bile, sa studentima glume Sveučilišta Libertas predstavu Venera i Adon na taraci UGD pripremile

Vlaho i Bruno - kulturu vole i o kulturi uvijek mogu razgovarati puno

Hasan, Danica, Diab, Enas i Quais - kad iz Amana i Jordana stignu do Dubrovnika i Jadrana nema ljepšega dana

Broj 59c.indd 42-43

Vera, Seka i Darija - na ljetna kulturna događanja rado pođu, uživaju u svakom na koje dođu

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mladenka, Štef i Biljana - iznenadiše se vidjeti penzionera s kamerom nasmijana

Lina i Paula - srdačni osmijesi dobrodošlice za svih izvedbi Igara posjetitelje i posjetiteljice

43

Lukša, Ana i Branko - da su obiteljski povezani ne zna svatko

Mara i Petra - kad se prijateljstvo pravo u djetinjstvu rodi, u cjeloživotno sigurno vodi

Stefani i Nikolina - vidjeti Stradun pun života istinska je milina

Antea i Marija - drage prijateljice su se lako dogovorile, do Porporele prošetati uputile Dani i Vesko - prijatelji stari raštrkani po Svijetu, iz New Jerseya i Leuvena stigoše uživati u dubrovačkom ljetu

Sara, Ahmet, Andrea i Veselko veselje je sresti stare prijatelje

Julian, Ines i Marija - svaki dan u svom voljenom Dubrovniku im je čista uživancija

Dijana, Marko i Dragan - jedva dočekaju biti zajedno svakoga dana

23.7.2021. 15:46:00

Broj 59c.indd 44-45

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

OPERNA PJEVA^ICA SA SLIKE

SLAVNI TENOR CARUSO

VENECIJA

IZVADAK

TON

ONAJ KOJI @IVI U POJATI

PORTUGAL MU[KI PJEVA^KI GLAS (mn.)

NIKUDA

ISTA SLOVA

ONAJ KOJI UZIMATI VODI KOREDJEVOJKU SPONDENCIJU S ZA @ENU INOZEMST.

SUKNJA

TRST

MJE[TANI, STANOVNICI NEKOG MJESTA (gr~.)

MJESTO GDE SE TRGUJE DEVIZAMA IZBEZUMLJENOST VUK OD MILJA NAGRADA KOJU JE DOBILA

BROM

DIO LICA PLA]ANJE NAKON ISTEKA ROKA

NORVE[KA STARINSKO VOJNO ORU\E KIRIBATI

PRIPADNIK JEDNE CRKVE

VRSTA MORSKOG PU@I]A TRKA^ NA 42195 M

KISELINA (lat.)

KALIJ OBAVITI KOREKCIJU

DOMA]E GOVEDO

KRALJ U [AHU

TRI GLAZBENIKA KILOTONA GRAD U IZRAELU, TIBERIAS

GLUMICA BEGOVI]

SEOSKO PODRU^JE

DIO TIJELA KONJA

PRAVITI ODJE]U

STANOVNIK PRUSKE

RIJEKA U [PANJOLSKOJ

KISIK

STRANA SVIJETA

L. T.

ME\UNARODNA UDRUGA KNJI@EVNIKA

ZVIJER IZ PORODICE PASA, ^AGALJ

RIJEKA U IRSKOJ

TE@INA ROBE BEZ OMOTA KELVIN

LISTOPADNI BOR

DOKTOR

TALIJAN. KNJI@EVNICA FACCIO

OPUS

GLUMICA, ANKICA

ORGANSKI SPOJ IZ TISKARSKA TEHNIKA BILJKE ALOJE

GLE, ETO

VRSTA DRAGOG KAMENA

STARIJI ^LAN

STRA@A VLADARA ZASTUPNIK KR[]ANSTVA VRSTA PTICE

VARESE

LITIJ ORAN ZA RAD STRU^NJAK U BOTANICI VJERNE @IVOTINJE

PREDMET SLIJEPOG OBO@AVANJA POGLAVARI SAMOSTANA

DOBIT, KORIST (tur.)

DUBROVA^KI DNEVNIK

DUBROVA^KI DNEVNIK PAS HOGARA STRA[NOG

HRVATSKA GLUMICA

MALTA

NAGRADA KOJU JE DOBILA

TINTA (eng.)

REPUBLI^KO VIJE]E

VINKOVCI

DERIVAT ARSENOVODIKA

URE\AJI ZA DOVO\ENJE

[KOLA

POND GRADSKA [UMICA

OSIGURAVAJU]I ZAVOD

RJE[ENJE - P, devizno tr`i{te, unezvijerenost, Br, Vukan, nos, N, rimokatolik, KI, acid, maratonac, vol, korigirati, K, KT, Ena, atar, sapi, {iti, Prus, Ebro, O, lt, PEN, neto, ari{, dr, K, Rina, eno, Oja Kodar, Snert, VA, apologet, Li, idol, botani~ar, }ar, priori, ink, M, arsin, dovodi, u{ovi}, park, OZ. 23.7.2021. 15:46:01

46

petkom

AUTO/MOTO ll Prodajem kamion sandučar NISSAN

CARSAR, god. proizvodnje 2007. s prijeđenih 200.000 km, 150 KS, Diesel, ispravan i registriran - u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 50.000 kn . Tel 098/344-611 __________________________________ ll Prodajem kombija T3 1.6 TURBO DIESEL, bio je mobiliziran od strane Narodne garde te u Specijalnoj policiji te kao takav idealan za kupnju kao suvenir.

Sve info na 098 95 95 949 ili 020 791 204 __________________________________ ll Prodajem oldtimer auto Manta B. Kontakt: 091 151 7650 __________________________________ ll Prodaje se Gillera Runner motor. 1998 godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. MOB:098285038 __________________________________ ll Prodajem Mercedes-Benz.

1992 godina. 1.8 cc benzin. Ispravan.

Mob:098643703 __________________________________ ll Prodajem Octavia Combi 1,6 tdi 2012 g izvanredno očuvan . Mob : 098618999. __________________________________ ll Prodaje se Audi TT 3,2 V automatik. 2004 godište. Benzin. 290000 km.

Registriran do 06/2021.Sve informacije na 0981772088 __________________________________ ll Hyundai acent 1,4, gl, 2000god , 220 000km,registriran do 10/2021.

Prodajem i kupujem auto srednje klase oko 10 g starosti.Mob:091 61 43946 __________________________________ ll Prodajem VW Golf IV. 2003 godina. 1.6 benzin. Registriran do 05/2022.

Servisiran redovito. Cijena 12000 kn.

Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672 __________________________________ ll Seat Ibiza 2002g, registriran do 4/22, benzinac, odlicna klima. Malo vozen, 139 000km. Sasvim novi akumulator. Neostecen, drugi vlasnik. 12000 kn.

Mob:098703069 __________________________________ ll Prodajem skuter Piaggo NRG 50, 2003. god. Cijena 2.600 kuna.Mob: 098 345 606 __________________________________ ll Prodajem kamion sandučar NISSAN CARSAR, god. proizvodnje 2007. s prijeđenih 200.000 km, 150 KS, Diesel, ispravan i registriran - u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 50.000 kn . Tel 098/344-611 __________________________________

Broj 59c.indd 46-47

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi IZNAJMLJIVANJE

PRODAJA NEKRETNINE

ll Prodajem osobni automobil FIAT

CROMA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611

ll Prodajem veliku apartmansku kuću 720 m2, 5 km od Pelješkog mosta na Pelješcu u mjestu Pještata, 1. red do mora.

Mala izgrađenost okoline, internet, klima.

Cijena 2 000 000 E. 098 909 0011

ll Iznajmljujem manji stan u Šipčinama

ll Hitno se prodaje trosobni stan,70 m2

duže vrijeme. Kontakt: 091 793 8947

(etaža dvojne stambene kuće) sa okućnicom 54 m2(moguća gradnja parkinga),pod magistralom sa pogledom na stari grad.

Cijena 220.000 eura. Mob:091 583 4481

ll Iznajmljujem svjeze adaptirani 55 m2

ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

na duže vrijeme. Kontakt: 098 812 431

ll Iznajmljujem stan na Zvekovici na

stan na Tresnjevci: dvije sobe, kuhinja, juzno orijentirani balkon, parking.

Idealno za dvoje studenata, cijena 3500 kuna. Sve upite slati na : kova_du@ yahoo.com ll Iznajmljujem stan u Lapadu (Solitu-

do) na duže vrijeme. Više informacija na 0981936434.

PLOVILA

kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Sve informacije na 098244682 ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici,

60 kvadrata. Sve informacije na broj

IMA MJESTA I ZA TVO JU REKLAMU 0917398573

ll Jedrilica Val 35, 1991. godište.

ll Prodaje se stan u Gružu, dvosobni, Motor Yanmar 18 KS, DUBROVAČKI uredno radi. Dva INTERNETSKI - NAJČITANIJI PORTAL moguće preuređenje u trosobni, drugi neglavna jedra, tri genove i spinaker. s više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno boder, 6.kat, 50m2 130 000 eura, opremlCijena 88 tisuća kuna.

Može zamjena - TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA jen za stanovanje. Kontakt:098 9128087 za motor ili auto.

Broj mobitela 092 214 s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka 5533 i 098 674 378. ll Kupujem stan u Lapadu cca 35-40 m2 , novogradnja ili renovirani. Kontall Prodajem Pasaru(Gradac) 5,8 m, kt:098 9128087 MARKETING: uređena i opremljena za boravak na 099motor 2408 torpedo 409, 64218/24 460 ks. 098 177 moru, marketing@dubrovackidnevnik.hr 6107

ll Prodajem vanbrodski motor TOHAT-

CU 15 KS malo vožen. 098 177 6107

ll Prodajem vanbrodski motor Mercury

PREDAJ OGLAS BESPLATNO Prodajem barku Adria 500, duplo ll 10 ks za djelove. 098 177 6107

dno, Tomos 4,5SE konj kn. Kontakt: MALI OGLASI ZA8000 NAREDNI BROJ 098 833 628 DO SRIJEDE U 12 SATI ZAPRIMAJU OGLASNA ProdajemSLUŽBA brodsku kopču. ZF ll DUBROVAČKOG DNEVNIKA 2.47/2.36 nekorištena.

Cijena 2000 kuna.

Tel 020 642 460 MOB:098285038 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

ll Stan na prodaju 37m2 netto aktiv-

ne površine. Renoviran 2019 godine.

50 metara od parka Gradac, na Kolorini. Vlasništvo1/1. Mob: 0981957985 ili 0992413695 ll Nova Mokošica prodajem stan 58

m2, visoko prizemlje sa vrtom. Dobro očuvan cijena po dogovoru. 098 914 7535 ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2

+ garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi PRODAJA RAZNO ll Prodajem nove Zepter teće, 5L, 4L i

3L. Kontakt na viber: 091 976 8829

ll Prodajem polovnu mašinu za pranje

posuđa.Cijena:500kn Mob:0958090993

ll Najcijenjeniji med u Europi , medlji-

kovac, sumski med od bora i jele prodajem Mob:0916143946

ll Prodaje se dječja soba: dva krevell GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+D-

B,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građe-

vinsko zemljište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,235.760 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+DB,-

parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ta na kat s dvije ladice ispod njih, jedan dvokrilni ormar i radni stol s policama za knjige. Očuvano i kvalitetno (proizvodnja Alples, boja drva). Cijena po dogovoru.

Kontakt telefon 419-018. ll Prodajem Skip Hop – didaktički cen-

tar. Stolčić nudi mnoge zabavne funkcije u tri faze. Kroz 25+ različitih funkcija djeca uče razvijati svoje sposobnosti. Korišten svega 10 dana. Mob 0919374727. (viber) ll Prodajem med. Konta-

kt: 020 426-049 , 091 9366 481 ll Zbog odlaska u mirovinu, prodajem

vrlo povoljno opremu bravarske radionice (strojeve i alate). Mob: 098/344-611. ll Prodajem dva nova parangala i dva

baluna po 220 kn kom., više stolova s klupama od punog drva. 099 688 01 60 ll Prodajem električne klavijature-or-

gulje Yamaha 5 oktava u odličnom stanju-kao nove.1000 kn. Mob: 091 3245550 ll Kupujem udzbenike za četvrti razred

Pomorske i treči razred Brodostrojarske škole. Mob.0992282587

ll Prodajem dvije stare ručno klesane

kamenice od ulja (žare). Dim 60×60 cm.

Cijena za obadvije 4000 eura,nije fiksno.

Mob.099 691 6245

USLUGE RAZNO Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakasti zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica. __________________________________ ll

47

llTim iskusnih meštara nudi pomoć

u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije...Kontakt: 098 765 460 ________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kameni- INTERNETSKI P - NAJČITANIJI DUBROVAČKI ce,nadgrobne knjige, brončana galante-korisnika mjesečno s više od pola milijuna jedinstvenih rija,slike od porculana,klesanje slova na - TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVN spomeniku, klupice, skalini... s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka Mob: 091 7285208 ________________________________ ll Zaštita od sunca ,izrada i montaza MARKETING: roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,vene099 2408 642 ,sve 460 informacije .na cijanera ,rolo 409, zavijesa marketing@dubrovackidnevnik.hr 0911472794 .Mokošica. ______________________________________ ll Uredujem vrtove,đardine,okucnice kosnja trave i slicno. Mob:0916143946

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKL

PREDAJ OGLAS BESPLATNO MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 19.7. do 25.7.2021.

KOD ZVONIKA” od 26.7. do 1.8.2021.

PREMINULI

NIKOLA TOMIĆ (1941) ĆETO RADIĆ (1950) VERA KLAŠNJA (1929) NIKOLA OBRADOVIĆ (1932) MARINA RADOVIĆ (1937) IVO KRALJEVIĆ (1931) SLAVKA MILAT LUKETA (1943) NIKO LJUBAN PEROVIĆ (1935) PAVO TUDEŠKO (1935) VJEKOSLAVA MATANA (1932) FATIMA SARIĆ (1977) VINKO MARIĆ (1937) MIROSLAV BARANAC (1941)

23.7.2021. 15:46:02

48

petkom

• BROJ 59 • 23. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

‚ZLATNU KAMERU’ U CANNESU DUBROVKINJA OSVOJILA PRESTIŽNU

Antoneta Alamat Kusijanović s novorođenim sinom zahvalila se na nagradi Debitantski film „Murina’’ bio je najbolji u konkurenciji od 31 naslova ove godine

D

ugometražni igrani film „Murina“ filmske redateljice iz Dubrovnika Antonete Alamat Kusijanović na Filmskom festivalu u Cannesu dobio je prestižnu nagradu Camera d’Or, što je jedan od najvećih uspjeha hrvatskog filma u inozemstvu. Camera d’Or službena je festivalska nagrada i dodjeljuje se najboljem debitantskom filmu unutar svih festivalskih programa, a u kon-

Broj 59c.indd 48

kurenciji je ove godine bio 31 naslov.

Dubrovkinja je uz ovaj velik uspjeh svog debitantskog filma u istom tjednu postala i majka malenog dječaka, svog prvog djeteta kojega je rodila u Zagrebu u poliklinici Podobnik.

Upravo sa svojim novorođenim sinčićem u naručju Dubrovkinja se dirljivom objavom oglasila o ovoj prestižnoj nagradi koju je osvojila. „Hvala festivalu Cannes i 15 dana autora (Quinzaine des réalisateurs) na ovoj nagradi. Čast je primiti Caméra d’Or (Zlatnu kameru) za prvi istaknuti film. Zaista sam zahvalna na cijelom timu „Murine” - producentima, glumcima i cijelom timu koji me podržavao sve ove godine, kao i mojoj obitelji. Ova nagrada pripada mojem sinu kojeg sam rodila i nadam se da je ovo tek početak za nas oboje. Hvala vam puno”, rekla je Antoneta koja je sigurno pod dojmom svih lijepih vijesti koje su joj obilježile posljednje dane. Čestitke redateljici uputio je i dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

„Biti izabran u selekciju festivala u Cannesu trijumf je sam po sebi, a odnijeti ovako vrijednu nagradu, i to u konkurenciji preko trideset filmova, u istoj kategoriji u kojoj su prije vas pobjeđivali neki od najvećih svjetskih redatelja, pothvat je vrijedan divljenja’’, napisao je Franković. „Vaš uspjeh, na koji smo svim ponosni, živi je dokaz da u našoj mladosti još itekako tinja vrelo kreativnosti, a podcrtan je i time što je još dvoje Dubrovčana važan dio pobjedničkog tima „Murine“, pa stoga čestitke upućujem i glavnoj glumici Graciji Filipović i montažeru Vladimiru Gojunu. Siguran sam da će vam ova nagrada pružiti prijeko potreban podstrek koji svaki mladi umjetnik treba na početku svoje karijere, a vi ste svoju maestralno najavili pred cijelim svijetom’, zaključio je Franković.

23.7.2021. 15:46:03