Dubrovački dnevnik petkom br. 58

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN

SERIJA GLUMCA SA SLIKE

LITRA

ATLETI^A R BOLDON

SLATKORJE^IVOST

STANJE NEPOTPUNE OBU^ENOSTI

S K A N D I N A V OTPADAK MUSLIMA K A N. OD MU[. IME (anagram : BRIGA)

DRVETA, KORA

JAVNO TU@ITELJ STVO

VLADAR U EMIRATU

STRU^NJ AK U U^ENJU

PJESNIK, JUSTINUS

AMERICIJ

RUDA IRIDIJA

TEMPO EKIPA

JEDNAKO

SIN TEBANSKOG KRALJA LAJA

PLATINA

JEDNOGO DI[NJE @DRIJEBE JEDNOZN AMENKAST BROJ

SJEVER VRSTA, SOJ (mn.)

OSMIJ

ALT

EKSPERT U GRANI I MEDICINE DIO GRADA RIJEKE

IRIDIJ

HERCEGO VAC KRATICA ZA ONTARIO GLUMICA , EVA

^ETVRTI PRST NA [PANJOS KA RUCI

SEOSKO PODRU^J E

KORALJN I OTOK

CRVENI PLANET MALTA

NA[ POLUOTOK

UZVIK U KORIDI

LOPOV [AHIST, EMANUEL

SKIJA[KA DISCIPLIN A KO[ARKA [ KUKO^

POGODAK U NOGOMETU

RIJEKA U ITALIJI

VOJNA AKADEMIJA

SERIJA GLUMCA SA SLIKE

VRSTA PAPIGE RIMSKI: 105 PRASTANOVNICI BALKANA

e, ev, Edip, isto, ome, Pt, S, Os, U, rast, stog, ino, a, Bo, Anart, Mars, crta, tat, e,

ISSN 2718-3742

OBAVEZNO CIJEPLJENJE Najava podijelila mišljenja čak i onih koji se slažu o nužnosti

FESTIVALI OTKAZANI, ORGANIZATORI NEZADOVOLJNI Ovo ljeto nećemo pamtiti po koncertima

NOVO ‚NORMALNO’ I u Dubrovniku došlo do prvih otkaza radnicima koji nisu cijepljeni

AKTUALNO

VIJESTI

AKTUALNO

DUBROVNIK POSJEĆUJE SVAKE GODINE

Razgovor sa Sonjom Biserko, predsjednicom Helsinškog odbora Srbije ll

ESTONAC

13. I 5.

SLOVO ABECEDE

PRED[KOLSKA USTANOV A RJE[ENJ E pidemiolo - blagorje~ivost, zi, zt, Ero, i, tokata, daska, slalom, Erot, Mattes, VA,teolog, Kerner, Am, snagator, irit, kea, Patrola pis, BS, Nik{a Butijer, t, na cesti, grmak, {krabati, OT, Iliri, vrti}.

OSNOVNA TARIFA

GLUMICA DEREK

AUSTRIJA

LINIJA

DRUGI SAMOGLASNIK

[KOLOVA TI

PLAST SIJENA

VRSTA OBRTNIKA (mn.)

^OVJEK KOJI SVE POSTI@E SNAGOM

O SVOJIM POČETCIMA I KARIJERI

URUGVAJ

DRUGO, OSTALO

PRASTANOVNIK POTISJA

BOGA EROSA

LEGENDARNI FOTOREPORTER OTVORIO DUŠU

BOKSA^K I SAVEZ VESELJE

PISATI NE^ITKIM RUKOPISOM

EVENTUA LNO KORISNIK STANA

POVE]AVANJE, PORAST

BRIGA O DRUGIMA

TANTAL

SERIJA GLUMCA SA SLIKE

GLASANJ E [LJUKE TEN. KLUB

MALENI GRM, GRMI]

ENERGIJA

29. I 25.

SLOVO ABECEDE

Izlazi jednom tjedno

KUKCI SLI^NI P^ELI

CRNA BOJA ZA CRTANJE

SEOSKI GLAVAR

GLUMAC SA SLIKE RO\EN U, DUBROVNIKU

MALI BOGOVI U PRATNJI

Godina 2, broj 58, 2021.

RUDNIK NOVA PREDSTA @IVE U V SLOVENIJI GLUM A CA SA SLIKE

^ETA

PLJOSNA KOMAD T DRVETA OBLAST GR^KOJU

O BOGU

O BESPLATN

Petak, 16. srpnja

SUDAC U PODZEMN .

SVIJETU (gr~. mit)

SKLADBA ZA KLAVIR

ISTOK

ll ‘Oni koji nisu spremni

prihvatiti antifašizam kao demokratsku vrijednost, vraćaju se u doba prije socijalizma’ Stranica 18

IVO BATRIČEVIĆ

Pet elegantnih kruzera iz serije Ivan Franko, zastave SSSR: ll

ŽELJKO TUTNJEVIĆ

„Slikavat ću lijepe dame i u mirovini! Slobodno se javite, radim i po kućama“

ll Sovjetski kruzeri šez-

desetih bili su najčešći posjetitelji Dubrovnika, ali s gostima iz zapadnoeuropskih zemalja Stranica 36

ll

MALI OGLASI Stranica 46

2

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

www.dubrovackidnevnik.hr VJERA ŠUMAN DENIS KAPETANOVIC/PIXSELL

Zoki, na čemu si ti? aman se lagano počeo opuštati. Nakon što se dobro isplivao,

hov zagrebački pandan je vrlo uviđavno godinama puštao da dečki troše zajedno

Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

T

od čega je i ogladnio, nazvao je najbolji dubrovački restoran za rezervaciju stola za kojim može u miru večerati sa savršenim pogledom na Grad. Život je baš lijep, a grad je taman po mjeri čovjeka, stvarno je bio krajnji čas za pošten odmor - dumao je razdragani Patrik. Nakon povratka, zaspao je snom pravednika u trenu, toliko brzo da nije uspio razmisliti o planu za sutra. Ranom zorom ga je probudilo lupanje na vratima. “Glupa i bezobrazna sobarica“, pomislio je bunovni Patrik Šegota, stavljajući na lice masku s likom svog pokojnog voljenog vođe, Milana B. Ovaj bivši šef Gradskih groblja Zagreb, trenutno zaposlenik Zagreb-parkinga, zbunjeno je gledao potpuno nepoznate policajce dok su mu stavljali lisice i otpravljali ga u smjeru Zagrebačkog Uskoka. I tako je jedan jako dobro stojeći gost otjeran iz Grada, prije nego je stigao pošteno potrošiti barem djelić svog’, ne malog bogatstva. Glupo i nerazumno. Kao da je važno uhapsiti ga koji dan prije ili kasnije. Taj riječki Poskok ili već nešto, za razliku od Zagrebačkog, ne pokazuje ni najmanje razumijevanja za državni Proračun, kao ni za apartman, restorane pa ni za TZ, i na kraju, ni za proračun Grada Dubrovnika. Za razliku od Riječana, nji-

sa svojim ‚gazdom’ i nije prstom mrdnuo.

Zašto? Logično, puštao ih je da troše jer su tako korisniji državi. Ako su korisni državi, onda su valjda korisni i svima nama. Ali, ne lezi vraže, sad nam je na pravdi Boga, usnuli Patrik onako posve smantran, otjeran iz Grada. A mogao nam je Patrik, bome, još jako puno solada ostaviti. Poznat je Patrik i po tome što je napustio HDZ i priključio se stranci MB365, ocijenivši kako u svojoj novoj stranci ima mjesta za mlade i perspektivne ljude kakav je i sam. Predviđanje mu se pokazalo točnim jer je uz svog mentora Milana krenuo putem uspjeha. E, da nam je Milan poživio, ne bi jadni Patrik sad prolazio ovakve traume.

Z

a to vrijeme po EUROBAROMETRU Hrvatska je najgora u Europi po percepciji njenih građana o Pravosuđu.

Naravno, percepcija građana može biti i kriva, izazvana tko zna kojim razlozima. To što se političarima sudi preko desetak godina uz donošenje presuda koje onda padaju, pa sve ponovno, svakako djeluje na percepciju, ali ne mora biti odraz stvarno lošeg stanja našeg Pravosuđa. To što je reformator hrvatskog Pravosuđa Zdravko Mamić podmićivao su-

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

3

ce može biti, je li, samo izdvojen slučaj.

To što su počeli hapsiti suradnike pokojnog zagrebačkog gradonačelnika, može djelovati na percepciju, ali ne znači da njegova smrt i hapšenja imaju nekakve međusobne korelacije. To što Općinski sud u Splitu diže kat bez da je Ministarstvo pravosuđa ishodilo građevinske dozvole, dakle potpuno divlje, može, dakako, utjecati na percepciju onih naivaca koji se godinama natežu s državnim i lokalnim uredima, kako bi ishodili dozvole.

Ali, to ne znači da im je percepcija valjana. Po svemu sudeći treba se okaniti percepcije jer smo totalno neuki i ne razumijemo pravosudne silnice. Jer kako kaže ministar od pravosuđa Manenica, dojam je jedno, a stvarno stanje je nešto sasvim

drugo. U tom smislu ne treba se uzrujavati oko glupe percepcije. oki je posjetio susjednu BiH i svašta je ispričao. I ma koliko većina njegovih teza stoji, način na koji je to izgovoreno stvarno tjera na pitanje. Pobogu Zoki, na čemu si ti? Nakon svega oglasio se i Dodig kako bi obranio Zokija, objašnjavajući da mu je svaka na mjestu. Nakon svega toga teško da će Hrvatima u BiH biti bolje. Nažalost, sve što izvodi započne sa sasvim relevantnih, čak kvalitetnih početnih pozicija, ali ga onda na putu zaskoči karakter. I krene verbalna vratolomija uz nepotrebno vrijeđanje svakoga tko mu uleti u tijek misli, ali po svemu sudeći, upravo to je ono u čemu vidi smisao i u čemu

Z

je apsolutno najbolji. Verbalne vratolomije koje najčešće ni nemaju značenje, ni smisao, osim u njegovom, ha, „karakteru“. I tako sve zabrlja, jednako kao što je sasvim nepotrebno zabrljao izbor predsjednice Vrhovnog suda. I tako naš predsjednik, samo puno zuji, ali meda, nažalost, niđe, ni u tragovima. rećom, ima i dobrih vijesti, uskoro će prema Gradu iz Engleske slijetati tri zrakoplovne linije, dok se u kolovozu očekuje i povećanje njihovog broja slijetanja. Tako da nam dohode i Englezi. Jedino je važno ostati u zelenoj zoni kako bi se, ako Bog da, barem malo približili rekordnoj 2019.

I zato, što drugo do li, cijepite se i čuvajte sebe i svoje. Eto vas.

S

4

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

VANJU ZDRAVSTVENI DJELATNICI, RADNICI U SOCIJALI I OBRAZO

Najava obaveznog cije mišljenja čak i onih ko

„Izdvajanje neke skupine radnika u pogledu obveze cijepljenja, rezultirala bi ozbiljnom diskriminacijom te iste društvene skupine u odnosu na druge. Uostalom, to je vjerojatno i razlog zašto se nigdje u Europi nisu odlučili na istovjetan model.”

VEDRAN SALVIA

bude išlo prema određenim mjerama, koji će biti oni gd-

Pitali smo ravnatelja bolnice dr. Marija Bekića njego-

dovoljna da bi se znala prednost cijepljenja i štetnost činjenice da se netko ne želi cijepiti. Trebali bi biti primjer ostaloj populaciji, vidjeli smo koliki je broj ljudi umro, onda vidimo i ekonomske probleme, ma ne treba nabrajati, u drugoj smo godini korone i vidimo što se sve promijeni-

GORAN MRATINOVIĆ PRIVATNI ALBUM

O

bavezno cijepljenje protiv koronavirusa tjednima je aktualna tema u Hrvatskoj, koja se posebno aktualizirala zadnjih dana uz činjenicu da nije ispunjen plan Vlade RH da se cijepi polovina ljudi do kraja lipnja.

Stoga, premijer Andrej Plenković rekao je ovoga utorka „da imamo tri sektora koji su posebno indicirani da o njima razmišljamo na drugačiji način”.

- Jedan je sektor zdravstva, procijepljenost liječnika je jako dobra, mislim da smo na oko 80 posto, medicinske sestre i drugo osoblje je nešto niži postotak. Nakon toga imamo cijeli sustav socijalne skrbi i u konačnici, treći segment koji je posebno važan, a to je školstvo i obrazovanje. To su tri sektora, ako se

je ćemo gledati kako da ubrzamo cijepljenje - rekao je Plenković.

Upitan hoće li u tim sektorima biti obvezno cijepljenje, Plenković je rekao da se ta rasprava vodi.

BEKIĆ: MISLIM DA BI SE SVI ZDRAVSTVENI DJELATNICI TREBALI CIJEPITI

dr. Marijo Bekić

vo mišljenje o ovoj inicijativi, dakle o mogućnosti da cijepljenje među zdravstvenim djelatnicima bude obavezno.

- Zbog prirode posla mislim da bi se svi zdravstveni djelatnici trebali cijepiti. S obzirom na to da zdravstveni djelatnici imaju edukaciju koju već imaju, mislim da je ona

lo kod nas i u svijetu - rekao je Bekić.

Objasnio je kako je oko 70 posto zaposlenih u OB Dubrovnik razvilo imunost na koronavirus.

- Sad dakle pričam o medicinskim i nemedicinskim djelatnicima, vjerujem da je to u skladu s prosjekom u Hrvatskoj. No, treba reći da je većina imuniziranih ustvari pre-

...

Bekić: S obzirom na to da zdravstveni djelatnici imaju edukaciju koju već imaju, mislim da je ona dovoljna da bi se znala prednost cijepljenja i štetnost činjenice da se netko ne želi cijepiti.

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

epljenja podijelila oji se slažu o nužnosti

5

Na cijepljenje u Gospinom polju se čekalo u redovima

boljela koronu dok još nismo imali cjepivo - njegove su riječi.

- U svakom slučaju, podvlačim, treba se cijepiti, pogotovo to trebaju učiniti zdravstveni djelatnici, kako bi pokazali svojim primjerom da

se ispravno cijepiti, ali i kako bi zaštitili sebe, članove obitelji i pogotovo pacijente.

Ne mogu pronaći opravdanja za one koji se ne žele cijepiti, osim ako nemaju zdravstvene probleme - zaključio je dr. Bekić.

VIDAK: PREMIJER ZBUNJUJE STANOVNIŠTVO Premijerovu izjavu prokomentirao nam je i profesor u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića, ujedno i županijski povjerenik Sindikata Pre-

porod Dubrovačko – neretvanske županije Antun Vidak.

Nastavak na sljedećoj stranici

6

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

...

Vidak: “Sve dok je cijepljenje još uvijek osobni odabir temeljen na osobnim okolnostima, a ne obveza, sindikat će se svim sredstvima suprotstaviti bilo kakvom obliku kako izravne tako i neizravne prisile na isto, uz punu toleranciju svih onih koji misle i odluče drugačije.”

se željeli prioritetno cijepiti, a to im nije bilo omogućeno, „ na svoju ruku“ cijepili kod svojih liječnika obiteljske medicine. Istina je jedna, a ona je da nam se javljaju ljudi s terena koji se nipošto ne žele cijepiti, mada ima i onih koji se još uvijek predomišljaju, a među njima je najviše onih koji su koronu preboljeli - napomenuo je Vidak. „NITKO NE SMIJE BITI IZLOŽEN PRISILI” - Stoga, kontinuirano naglašavamo slobodu izbora, ta da nitko ne smije biti izložen bilo kakvoj prisili ili diskriminaciji po tom pitan-

Antun Vidak

- Kao što i sami znate, uloga struke je da opslužuje politiku, uloga politike je da donosi odluke, a uloga sindikata je da štiti svoje članove onda kada su tim odlukama na bilo koji način ugrožena njihova prava, neovisno o tome radi li se o njihovim radno-pravnim i materijalnim pravima ili o vlastitim stavovima, uvjerenjima i slično. Sindikat, kao udruga građana, sam po sebi nema stav o obveznom cijepljenju jer on nije politička stranka, još manje udruga epidemiologa ili infektologa i slično, međutim kako sindikat postoji prvenstveno radi zaštite interesa svih svojih članova, jasno je da će stati u zaštitu

i svih onih koji se ne žele cijepiti, posebno onih kojima bi se eventualni opstanak na poslu uvjetovao nekakvim testiranjem ili čak plaćanjem tih istih testova ili bi im se zbog odbijanja prijetilo smanjenjem plaće, premještajem na drugo radno mjesto ili otkazom - njegove su riječi.

- Stoga, a kako još nema nikakve odluke Vlade po pitanju obaveznog cijepljenja, pa samim tim niti nikakve izravne ugroze nekog od naših članova, a ni komunikacije sa sindikatima po ovom pitanju, teško mi je unaprijed iznositi nekakve svoje stavove, te komentirati ove, po svemu sudeći kontradiktorne izjave premijera. Ono što mo-

gu reći je jedino da one sasvim sigurno doprinose daljnjem zbunjivanju i uznemiravanju stanovništva, a posebice u kontekstu svih kontroverzi koje se u posljednje vrijeme vezuju uz cjepiva i njihovu učinkovitost.- napomenuo je.

Ističe kako „točnih podataka o procijepljenosti među nastavnim, ali i nenastavnim kadrom nema”.

- Jedan od razloga je taj što cijepljenje najvećim dijelom spada u domenu brige o vlastitom zdravlju, te da bismo došli do istih, morali bismo se osloniti te propitati direktne informacije i stavove naših zaposlenika. Znate i sami da smo u više navrata upozoravali na činjenicu da nas sustav, poput one već sad čuvene platforme cijepise.zdravlje.hr nigdje nije prepoznavao pod kategorijom „nastavnik“. To je rezultiralo time da su se oni koji su

ju. Smatramo da nikakve restrikcije, prisile, pa čak i neizravne prisile, nisu pravi put koji će građane potaknuti na cijepljenje. Osim što bi provedba takvih odluka duboko zašla u područje slobode izbora i jednakosti kao temeljnih ljudskih prava, izdvajanjem neke skupine radnika u pogledu obveze cijepljenja, rezultirala bi ozbiljnom diskriminacijom te iste društvene skupine u odnosu na druge.

Uostalom, to je vjerojatno i razlog zašto se nigdje u Europi nisu odlučili na istovjetan mode. - rekao je Vidak.

- Jedini pravi put da bi došlo do masovne procijepljenosti sustava je edukacija građanstva, povezanost te jasna informacija o cijepljenju prosvjetnih djelatnika, naravno prije svega onih koji to uopće i žele, uz ozbiljnu prethodnu raspravu o prioritetnim skupinama na znanstvenoj razini. Sve ostalo, a vidjeli ste i sami, stvara jedan snažan otpor volji

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

7

onih koji se još uvijek nisu cijepili da to učine što prije. Stoga, sve dok je cijepljenje još uvijek osobni odabir temeljen na osobnim okolnostima,

a ne obveza, sindikat će se svim sredstvima suprotstaviti bilo kakvom obliku, kako izravne tako i neizravne prisile na isto, uz punu toleranci-

Ružica Misir

ju svih onih koji misle i odluče drugačije. I na kraju, u slučaju da se nekom od naših zaposlenika uvjetuje obavljanje radnih zadataka prethodnim testiranjem, stav našeg sindikata je da trošak testiranja mora podmiriti poslodavac zaključio je sindikalni povjerenik Antun Vidak.

MISIR: CIJEPLJENJE JE STVAR OSOBNOG OPREDIJELJENJA Pitali smo i ravnateljicu Centra za socijalnu skrb Dubrovnik Ružicu Misir za mišljenje.

- Cijepljenje je isključivo osobno opredjeljenje svakog radnika koji samostalno odlučuje o vlastitom zdravlju

uključujući i potrebu cijepljenja- rekla je Misir.

Odgovorila je na pitanje kolika je procijepljenost radnika koji rade u sklopu Centra.

- Prema dostupnim podacima procijepljenost radnika u Centru je 50 posto, uz napomenu da radnici nisu o navedenom dužni davati svoje osobne podatke - napomenula je.

- Osobno sam mišljenja da je cijepljenje najvažnije javno zdravstveno postignuće, odnosno tekovina čovječanstva u svrhu očuvanja zdravlja pojedinca i zajednice u cjelini. Uz navedenu temu nemam daljnjih komentara kratka je bila Misir.

8

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno Vijesti

NOVO ‚NORMALNO’

I u Dubrovniku došlo d radnicima koji nisu cij DUBROVAČKI DNEVNIK doznaje kako je nekoliko poslodavaca u Dubrovniku odlučilo podijeliti otkaze djelatnicima koji nisu cijepljeni. Takvih primjera zasad nema puno, no još ovakvih slučajeva se može očekivati, a svakako su pokazatelj drugačijih trendova koje je nametnula pandemija IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN KOVAČIĆ/PIXSELL, GORAN MRATINOVIĆ, PRIVATNI ARHIV

vlja kako poslodavac, sukladno važećem Zakonu o radu, nema pravo uvjetovati cijepljenje djelatnicima. No, kaže

C

ijepljenje protiv Covida-19 u Hrvatskoj je deklarativno slobodni izbor pojedinca, no sve se više svjedoči situacijama u kojima su oni koji su donijeli odluku o necijepljenju u nezgodnijem položaju u odnosu na one cijepljene, pa i u egzistencijalnom smislu. Dubrovački dnevnik doznaje kako je nekoliko poslodavaca u Dubrovniku odlučilo podijeliti otkaze djelatnicima koji nisu cijepljeni. Takvih primjera nema puno, no pokazuju drugačije trendove koje je nametnulo ‚novo normalno’.

U tom su smislu djelatnici koji žele zadržati svoje poslove primorani na cijepljenje, a u lošoj poziciji su i poslodavci.

Poduzetnici u turizmu su na koljenima zbog gubitaka koje je prouzročila pandemija, a slažu se kako bi situacija bila još lošija da ne postoje potpore Vlade za zaposlenike. No,

Dolores Lujić

sada Vlada najavljuje kako će ukinuti potpore za necijepljene djelatnike pa je onda bilo i za očekivati kako će cijepljenje postati prioritet i pri odabiru zaposlenika.

TO NIJE ZAKONSKI! No, praksa dijeljenja otkaza zbog nepristajanja na cijepljenje svakako je nezakonita, upozorava područna povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske Dolores Lujić. „Dati otkaz nekome jer se nije cijepio nije u skladu sa Zakonom. Ako je službeno na-

vedeno kako je odluka o otkazu donesena iz tog razloga, a pokrenut je sudski spor, zaposlenik bi lako mogao dobiti taj postupak. Ne vjerujem kako se to o čemu govorite dogodilo u hotelu, prije u manjim ugostiteljskim objektima i sigurno to nije službeno navedeno kao razlog otkaza. Vjerojatno je u pitanju neki manji restoran ili kafić gdje je radnik shvatio da će dobiti otkaz, ako ne zbog toga, onda iz nekog drugog razloga, pa je pristao tu više ne raditi,“ kazala je Lujić koja pona-

kako postoji šansa da će se Zakon u tom smislu mijenjati. „Možda će se Zakon o radu izmijeniti jer dugo nismo imali izmjene pa će se njima vjerojatno regulirati takve situacije. No, zasad takvo što nije dopušteno,“ istaknula je.

Na pitanje kako gleda na praksu u kojoj prednost pri zapošljavanju imaju cijepljeni kandidati, Lujić odgovara kako to nije sporno. „Da sam vlasnica nekog ugostiteljskog objekta, i ja bih vjerojatno prednost dala cijepljenim kandidatima, pogotovo ako se radi o oglasima za usluge smještaja ili hrane u kojima se ističe kako je gost siguran i kako je osoblje cijepljeno. Osobno sam preboljela Covid, ali planiram se i cijepiti kad za to dođe vrijeme.

Dakle, za cijepljenje sam tako da je po meni u redu i sasvim normalno da netko ima prednost pri zapošljavanju jer se cijepio. Ali nikako nije u redu da netko zbog toga što se ni-

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

do prvih otkaza jepljeni

...

„Dati otkaz nekome jer se nije cijepio nije u skladu sa Zakonom. Ako je to službeno navedeno kako je odluka o otkazu donesena iz tog razloga, a pokrenut je sudski spor, zaposlenik bi lako mogao dobiti taj postupak. Ne vjerujem kako se to o čemu govorite dogodilo u hotelu, prije u manjim ugostiteljskim objektima i sigurno to nije službeno navedeno kao razlog

9

je cijepio dobije otkaz,“ mišljenja je Lujić.

VLADA IMA PRAVO UKINUTI POTPORE ZA NECIJEPLJENE Dubrovački dnevnik upitao je predsjednicu Ceha ugostitelja Dubrovačko-neretvanske županije Nikolinu Farčić raspolaže li s informacijama o dijeljenju otkaza necijepljenima u ugostiteljskom sektoru, na što odgovara niječno. „Na razini poslovne odluke subjekta, ne vjerujem kako je to bio razlog otkaza,“ smatra Farčić koja dodaje kako

cijepljeni djelatnici ne mogu biti taoci onih koji to nisu. „Odgovorni ljudi ne mogu biti taocima neodgovornih. Ako u kolektivu postoji devet cijepljenih zaposlenika i jedan koji to nije, onda su ovih devet taoci tog jednog zbog kojeg se može dogoditi zaraza, a onda se posljedično zatvara lokal i nitko ne može raditi. Uvijek jedno vuče drugo,“ upozorava Farčić.

Ipak, cijepljenje nije obvezno i oni koji se nisu cijepili imaju pravo na svoju slobodnu odluku. No, treba gledati širu sliku, kako naglašava Farčić.

„Imali smo prvu karantenu, kanalizacijski sustav, prvi vodovod, prvo nahodište, na nama je da nastavimo taj niz.

Cjepivo je civilizacijska tekovina. Istina je kako cijepljenje nije jedini oblik borbe protiv Covida nego jedan od tri.

Preostala dva su PCR i IgG test koji su ipak dodatni trošak i poslodavcima i zaposlenicima pa u tom smjeru ne bi trebalo ići. Cjepivo je besplatno, a u Dubrovniku svi živimo o turizma, posredno ili neposredno. Naša sadašnja procijepljenost je nedostatna, kako na razini grada, tako i na razini

otkaza. Vjerojatno je u pitanju neki manji restoran ili kafić gdje je radnik shvatio da će dobiti otkaz, ako ne zbog toga, onda iz nekog drugog razloga, pa je pristao tu više ne raditi,“ kazala je Lujić koja ponavlja kako poslodavac, sukladno važećem Zakonu o radu, nema pravo uvjetovati cijepljenje djelatnika

Hrvatske i šaljemo krivu poruku što se tiče oporavka gospodarstva jer nije relevantna

Nastavak na sljedećoj stranici

10

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

...

„Odgovorni ljudi ne mogu biti taocima neodgovornih. Ako u kolektivu postoji devet cijepljenih zaposlenika i jedan koji to nije, onda su ovih devet taoci tog jednog zbog kojeg se može dogoditi zaraza, a onda se posljedično zatvara lokal i nitko ne može raditi. Uvijek jedno vuče drugo,“ upozorava Farčić Nikolina Farčić

ti kavu i smijati nam se jer ne žive od toga. A ovako bismo imali strance koji su ušli s covid potvrdom i dopustiti domaćima samo s potvrdom.

Pa da vidimo onda tko će se na kraju smijati,“ objavio je na društvenim mrežama uz napomenu kako poštuje slobodu izbora, ali kako bi je onda trebali imati i ugostitelji. „Pojedinci koji se ne žele cijepiti imaju stav ‚briga me, ja ne putujem, ako i pođem, izvadit ću negativni test’. Takvi bi onda trebali vaditi taj negativni test i svaki put kad idu među masu, u kafić, restoran, kino, kazalište, pa čak i na privatne zabave gd-

samo dnevna incidencija koja je kod nas niska nego i procijepljenost. Lani smo, kad su nas zatvorili krajem ljeta, naučili kako se situacija lako može promijeniti u 10-ak dana, a to smo vidjeli i na primjeru Zadra i Portugala. Stoga, cjepivo nam je potrebno da se zaraza ne bi širila, ako se dogodi. A ono je i prilika za vraćanje onom stilu života na koji smo navikli, na sjedanje na skalinima i ispijanje kafe koje nam je također oduzeto,“ apelira Farčić.

Predsjednicu Ceha ugostitelja DNŽ upitali smo i o najavama Vlade kako će ukinuti potpore poslodavcima za necijepljene djelatnike, a ona je odgovorila kako ta odluka jest pokrivena zakonodavnim okvirom jer je mjera koja se tiče javnog zdravstva, a ne pojedinca. „Cijepljenje je situacija koja mora biti svedena na ra-

zinu vlastite odgovornosti. Na nama je dakle odgovornost da se ne dovedemo u situaciju da se epidemija širi i tako dođe do ponovnog zatvaranja tj. nemogućnosti obavljanja rada u pojedinim djelatnostima. Suvislo bi bilo da nitko ne želi generirati takvu situaciju, u kojoj dolazi do lockdowna,“ upozorava Farčić. ‚POŠTUJEM SLOBODU, ALI BI JE TREBALI IMATI I UGOSTITELJI’ Interesantnu ideju ima dubrovački poduzetnik Tomislav Ivušić, vlasnik gourmet&lounge bara Cele koji kaže kako se i sam cijepio kako bi se stvari što prije vratile u ‚staro normalno’. Stoga se osjeća prevarenim od strane onih koji ignoriraju apele i ne žele se cijepiti, a tako, tvrdi, ugrožavaju sezonu i ponovno se uvode restrikcije dok se ostatak svijeta otvara.

Stoga se zalaže za ulaske u kafiće i restorane isključivo uz covid potvrdu ili negativni test pa čak i ako se radi o taracama objekata. „Ugostitelji bi trebali pomoći Vladi tako da nitko tko nije cijepljen ili nema potvrdu ne može ni piti kavu kod nas, pa ni na taraci. Jer svi oni koji se ne cijepe, oni će i dalje pi-

Tomislav Ivušić

je se okupljaju i smiju trenutno svima koji se bave ovim poslom,“ smatra Ivušić koji negoduje i zbog najava zabrane žive muzike i DJeva u kafićima jer smatra kako će takvo što primorati ljude da organiziraju vlastite zabave doma, što opet povećava mogućnost širenja virusa zbog kojeg je stao cijeli svijet.

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

11

COVID SITUACIJA

DELTA SOJ još uvijek nije službeno potvrđen, ali epidemiolozi ga očekuju „Po riječima epidemiologa, s obzirom na to da je soj potvrđen u Hrvatskoj, oni pretpostavljaju da je i na našem području” VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ, GRGO JELAVIĆ/ PIXSELL

B

ilježimo ponovo porast u broju zaraženih koronavirusom.

Naravno, odmah padaju napamet scenariji od prošle godine, kad se takoreći vjerovalo da je korona iskorijenjena, a odjednom u kolovozu ona je zatvorila sezonu. Sad je nešto drugačije, tu je i delta soj, ali i činjenica niže procijepljenosti nego što se očekivalo još na proljeće.

Načelnik Stožera Civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo naglašava povećan broj zaraženih osoba zadnjih dana.

- Prvenstveno se to odnosi na Grad Dubrovnik. Još uvijek je prerano govoriti o novom valu.

Srećom, turisti dolaze. To je nama drago, ali moramo biti svjesni o nužnosti pridržavanja mjera. Nažalost, bili smo svjedoci prošle godine što se dogodilo, koliko nam je prekretnica bila nagla. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji si taj luksuz ne možemo dozvoliti - rekao je Cebalo.

Od početka idućeg tjedna Velika

Britanija ukida sve mjere - potvrdio je to premijer Boris Johnson.

To znači da će Britanci moći putovati u inozemstvo, a po povratku neće morati u samoizolaciju.

Matematičar i poduzetnik Nenad Bakić, inače protivnik strogih mjera i lockdowna, na svom je Facebook profilu napisao to i nije baš povoljna, nego opasna situacija. „Što se tiče broja slučajeva, ovo je jako, jako opasno. Oni imaju incidenciju oko 25 PUTA veću od nas. Ovime lako moguće potpisujemo kraj sezone sredinom kolovoza, ako broj slučajeva bude ključ. Svugdje gdje su ih masovno pustili bila je eksplozija slučajeva (Cipar, Portugal, Španjolska ...)”, napisao je Bakić.

- Ono što je apsolutno, to je da je nama britansko tržište jedno od najznačajnijih, prvenstveno kad govorimo o Dubrovniku. Imali smo sastanak s predstavnicima Turističke zajednice, ali i ministri-

com turizma i sporta Nikolinom Brnjac, gdje smo raspravljali o toj temi - rekao je Cebalo.

- Prelazak državnih granica nije u našoj nadležnosti, ono što je minimum jesu Covid potvrde, a razmišlja se i o eventualnim drugim mjerama. Ipak, ne bih sad o tome, to treba iskomunicirati s nadležnim ministarstvima - objasnio je Cebalo.

Pitamo ga i postoje li saznanja o delta soju na samom jugu Hrvatske.

- Kontinuirano šaljemo uzorke na testiranja, ali još uvijek nemamo rezultate. Po riječima epidemiologa, s obzirom na to da je soj potvrđen u Hrvatskoj, oni pretpostavljaju da je i na našem području.

Vrlo vjerojatno je da će u kratkom roku postati prevladavajući, što nije dobro s obzirom na karakteristiku da se tako brzo širi - zaključio je načelnik Stožera Joško Cebalo.

...

CEBALO: Još uvijek je prerano govoriti o novom valu. Srećom, turisti dolaze. To je nama drago, ali moramo biti svjesni o nužnosti pridržavanja mjera. Nažalost, bili smo svjedoci prošle godine što se dogodilo, koliko nam je prekretnica bila nagla. U Dubrovačkoneretvanskoj županiji si taj luksuz ne možemo dozvoliti.

12

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

VELIKI USPJEH

Gradonačelnik čestitao košarkašicama Raguse, prvakinjama Hrvatske do 13 godina

U

povodu osvajanja još jednog naslova Hrvatske, ovaj put onog u kategoriji U13, gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku mladim košarkašicama Ženskog košarkaškog kluba Ragusa, kao i njihovim trenericama. ‘’Zadovoljstvo mi je čestitati vam na naslovu prvakinja Hrvatske kojim ste zaokružili zlatnu sezonu vašeg kluba!

Ostavile ste srce na parketu,

dobitnici nagrade MVP. U povijesti kluba Raguse 2021. godina ostaje upisana zlatnim slovima, godina kada su seniorke, mlađe kadetkinje i djevojčice do 13 godina postale prvakinje Hrvatske.

Rezultati koji ste postigle rezultat su predanog rada i treniranja, i zbog toga vam čestitam u osobno ime i u ime Grada Dubrovnika’’, napisao je gradonačelnik Franković. Također je uspješnim sportašicama zaželio da nastave ni-

nadmoćno pobijedile i tako donijele klubu treći pokal ove godine. Posebne čestitke upućujem Dolores Stabile,

zati ovakve rezultate pod vodstvom svojih vrsnih trenerica te da nas i dalje ispunjaju ponosom.

ŽKK Ragusa Dubrovnik

PRIJATELJSKI ODNOS

MAĐARSKI VELEPOSLANIK izrazio želju za daljnjim povezivanjem u području kulture, turizma i obrazovanja

G

radonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regional-

nu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž primili su ovoga ponedjeljka veleposlanika Mađarske u Republici Hrvatskoj Csabu Demcsáka. Uz predstavnike

Grada Dubrovnika i veleposlanika Demcsáka prijemu je nazočila i počasna konzulica Mađarske u Dubrovniku Katja Bakija.

Na prijemu se razgovaralo o daljnjoj suradnji dvaju susjednih zemalja Mađarske i Hrvatske, te o potencijalnim oblicima povezivanja u području kulture, umjetnosti, turizma i obrazovanja. Gradonačelnik Franković u ovoj je prigodi izrazio zadovoljstvo zbog kontinuiranog interesa mađarskih posjetitelja za boravak u Dubrovniku. Veleposlanik Mađarske iskazao je interes i za međugradskom suradnjom u budućnosti i povezanosti mađarskih sveučilišta sa Sveučilištem u Dubrovniku što u konač-

nici može znatno doprinijeti povezanosti mlađih generacija i njegovanju odnosa Mađarske i Hrvatske kroz akademsko obrazovanje, posebice kada je u pitanju mobilnost studenata.

Gradonačelnik Franković I veleposlanik Demcsák usuglasili su se kako je potrebno dodatno oživjeti povezanost Hrvatske i Mađarske kroz različite programe, projekte i manifestacije u kulturi. Vrlo važnu ulogu u tome već dugi niz godina ima upravo počasna konzulica Mađarske, Katja Bakija kojoj se gradonačelnik Franković i u ovoj prilici zahvalio na njezinoj neiscrpnoj predanosti i želji da odnosi među dvije države uistinu budu prijateljski.

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika DONIJELI JE PREDSTAVNICI GRADA BEYOĞLUA

Replika originalne ploče Konzulata Dubrovačke Republike u Istanbulu donirana Gradu Dubrovniku

R

eplika originalne mramorne ploče Konzulata Dubrovačke Republike u Istanbulu iz 1720. godine donirana je Gradu Dubrovniku uoči otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara, a svečana cere-

...

Pripadnik plemićke

13

obitelji Luka Chirico (rođen 1679. u Dubrovniku, umro u Istanbulu 1749.) bio je konzul Dubrovačke Republike u Istanbulu (naslijedio je prvog konzula Luku Barcu) i 1. dragoman (službeni prevoditelj Osmanskog carstva) Engleske. Chirico je 1720. uspostavio konzulat u četvrti Pera, u impozantnoj palači u kojoj je s obitelji i živio. Inače, Konzulat Dubrovačke Republike u Istanbulu utemeljen je još 1688. godine, a prvo dubrovačko poslanstvo Osmanlijama dogodilo se 1430. na poziv sultana Murata II. koji je Republici dao pismeno jamstvo za sigurnost kretanja i trgovanja na osmanskom tlu.

monija uručenja ploče upriličena je u Palači Sponza.

Ploču su gradonačelniku Grada Dubrovnika Matu Frankoviću uručili predstavnici grada prijatelja Beyoğlua (Općina Beyoğlu po tamošnjem ustroju) – zamjenica i zamjenik gradonačelnika Kübra Gülal i Yusuf Ulutaş, a događaju je prisustvovao ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman te Ivana Zerec, generalna konzulica Republike Hrvatske u Istanbulu kao i veleposlanik Republike Turske u Hrvatskoj Mustafa Babur Hizlan.

-”Još jednom se potvrđuje kontinuitet prijateljskih odnosa Dubrovnika i Beyoğlua, dva sestrin-

ska grada čija isprepletena povijest seže još u doba Dubrovačke Republike. Republika je, kao što je prednjačila u mnogočemu, znala cijeniti snagu diplomacije“, rekao je uvodno gradonačelnik Franković, a prigodnim govorima obratili su se i zamjenik gradonačelnika turskog sestrinskog grada Yusuf Ulutaş te zaključno ministar Gordan Grlić Radman.

Originalna mramorna ploča Konzulata Dubrovačke Republike iz 1720. godine brižno se čuva uArheološkom muzeju u Istanbulu, a repliku je u Dubrovnik u srijedu, 7. srpnja dopremila generalna hrvatska konzulica u Istanbulu Ivana Zerec u suradnji s avio prijevoznikom Turkish Airlines, Carinskom upravom Ministarst-

va financija te gradovima prijateljima Beyoğluom i Dubrovnikom.

Odluku o donaciji replike ploče Gradu Dubrovniku donijela je Općina Beyoğlu na inicijativu Generalnog konzulata RH u Turskoj te uz suglasnost Ministarstva kulture Turske. Općina je nakon renoviranja brojnih zgrada u ulici u kojoj je bio smješten konzulat Dubrovačke Republike, postavila ploču s grbom Republike Hrvatske u znak sjećanja na povijesnu činjenicu postojanja konzulata.

Generalni konzulat RH u Istanbulu i danas je smješten na području Općine Beyoğlu.

Povelja o bratimljenju Grada Dubrovnika i Općine Beyoğlu potpisana je 2015. godine.

14

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

OCJENA INSTITUTA ZA JAVNE FINANCIJE

Gradu Dubrovniku ponovno petica za transparentnost proračuna

I

ove godine Grad Dubrovnik u sklopu istraživanja Instituta za javne financije ocijenjen je najvišom ocjenom za transparentnost proračuna. To podrazumijeva potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu i omogućuje kontrolu prikupljanja i trošenja javnog novca.

Grad Dubrovnik u svibnju ove godine potpuno je digitalizirao sustav javne uprave i to kroz projekt „Otvoreni grad“ koji građanima omo-

nim klikom na ikonu istaknutu na naslovnici službene stranice Grada Dubrovnika. eDubrovnik – Financije omogućuju transparentan uvid u sve stavke gradskog proračuna, uz usporedbu s prethodnim proračunima i svim rebalansima, financijske transakcije sa svim poslovnim subjektima s kojima posluje Grad. Glavni cilj je da svaki građanin razumije u koju se svrhu troši novac, zbog čega je sve prikazano na jednostavan i ra-

davati svoje ideje i prijedloge za

Ovo je već sedmi ciklus istraži-

gućuje transparentan uvid u poslovanje jedinice lokalne samouprave. Sustav je podijeljen u tri kategorije: sustav eDubrovnik – Građani upravljaju gradom, eDubrovnik – Financije i eDubrovnik – Digitalni obrasci, a sučelju se pristupa jed-

zumljiv način.

Uz registraciju korisnika, građani mogu pristupiti i informacijama o stanju svih vlastitih financijskih obveza prema Gradu Dubrovniku u stvarnom vremenu te mogu

poboljšanje kvalitete života u Gradu. Zahvaljujući sustavu digitalnih obrazaca, sada zahtjeve podnose online, a status predmeta prate putem automatskog sustava notifikacije što im također daje trenutan uvid u poslovanje gradske uprave.

vanja Institut za javne financije koji je analizirao i ocijenio transparentnost proračuna svih županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, a detaljni rezultati s interaktivnom kartom dostupni su na mrežnim stranicama Instituta.

STIGLI IZ TURKISTANSKE REGIJE

IZASLANICI IZ KAZAHSTANA posjetili Dubrovnik, u planu je bratimljenje gradova i turistička suradnja Na sastanku je bilo riječi o mogućnostima gospodarske suradnje, osobito u sektoru turizma te bratimljenju gradova Dubrovnika i Turkistana.

G

radonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, sa suradnicima, primio je ovoga utorka de-

legaciju kazahstanske Turkistanske regije, koju je predvodio akim (župan) Umirzak Shukeyev, zajedno s predstavnicima gospodarskog sektora.

‚’Imamo puno dodirnih točaka i područja za suradnju, posebno vezano za obrazovanje kadrova u turizmu, ali i na području kulture i umjetnosti’’, kazao je gradonačelnik Franković u prigodi susreta, zahvalivši na interesu za suradnjom dva grada, o čijem će bratimljenju odlučiti Gradsko vijeće.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić predstavila je smart city rješen-

ja koja Dubrovnik primjenjuje, za što su izrazili veliku zainteresiranost, dok su gosti iz Turkistana prikazali tijek nastanka svog mladog grada i planirani razvoj kao sveučilišnog centra i hospitality industrije. Za svog boravka u Dubrovniku izaslanstvo Turkistanske regije susrelo se i s predstavnicima turoperatora s ciljem uspostave suradnje.

Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji, površinom je deveta zemlja na svijetu, s nešto više od 15 milijuna stanovnika, a grad Turkistan trenutačno je najbrže rastući grad u centralnoj Aziji.

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

OBLJETNICA GENOCIDA

„Mimohodom sjećanja” odana počast žrtvama Srebrenice

P

ovodom 26. obljetnice srebreničkog genocida, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković pridružio se mnogobrojnim sugrađanima na tradicionalnom „Mimohodu sjećanja” na Stradunu, a počast žrtvama odana je potom simboličnim bacanjem bijelih ljiljana i ruža s Velikog mula u gradskom portu. „Taj broj 8372 djeluje suhoparna brojka dok jok ne posvetimo

15

punu pozornost i dok ne shvatimo da iza te brojke stoji 8372 ljudske duše, smijeha, plača, djetinjstva, budućih naraštaja, sinova, majki, unuka... To predstavlja brojka 8372. Ujedno predstavlja i duboki poraz svjetskih politika koje su dopustile da se nakon Drugog svjetskog rata dogodi i ponovi povijest, a to je genocid. Ne smijemo se nikad ustručavati isticati istinu, ne da bismo mrzili, nego da bismo pamtili”, poručio

je gradonačelnik Mato Franković ovom prilikom.

Mimohod sjećanja svake godine organizira Vijeće bošnjačke nacionalne manjine dubrovačko-neretvanske županije i

Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada. Podsjetimo, na području Srebrenice i Žepe u ljeto 1995. srpske snage pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića likvidirale su bošnjačke mladiće i muškarce zbog

čega je on pred međunarodnim sudom u Haagu osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Srebrenički genocid smatra se najtežim ratnim zločinom počinjenim na europskome tlu nakon Drugog svjetskog rata.

TRAŽIMO PIZZA MAJSTORA (M/Ž) Pizzeria Vita Bella traži novog pizza majstora koji će se pridružiti uigranom timu najbolje pizzerije u Dubrovniku.

Nudimo: stalni radni odnos i konkurentnu plaću.

Tražimo: iskustvo od 3 godina rada na krušnoj peći.

Više informacija na 099 3358 713!

18

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

SONJA BISERKO

‘ONI KOJI NISU SPREMNI prihva demokratsku vrijednost, vraća Predsjednica Helsinškog odbora Srbije ovih je dana boravila u Dubrovniku u sklopu master classa koji se održavao na Interuniverzitetskom centru AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

što je, kada gledate iz današnje perspektive, neki moralni stav, ali nije imalo velikog

utjecaja na ono što se događalo. No, važno je za budućnost znati da su ipak postojali lju-

di koji su bili protiv toga. Pobune su postojale, ali one nisu bile objedinjene. Bila sam poslije rata i u drugim gradovima u Hrvatskoj, u Sarajevu, na Kosovu I drugim krajevima. Imala sam snažnu emociju jer sam taj prostor doživljavala kao mjesto kojemu pripadam, kojim sam se kretala i užasno me pogađala ta destrukcija.

O

va rođena Beograđanka svake godine otprilike u isto vrijeme stiže u Dubrovnik na znanstvena predavanja koja organizira IUC. Govori kako je Dubrovnik ovih dana podsjeća na onaj kakvog ga pamti u mladosti.

- Nema gostiju s kruzera i prevelikog broj turista pa susrećem lokalne ljude, čujem dubrovački govor što prošlih godina nije bilo uobičajeno. Sad mi grad sliči na Dubrovnik kakav je nekad bio, kada sam dolazila kao studentica na Dubrovačke ljetne igre - prisjeća se Sonja Biserko. Pamti ona i ružne slike grada budući da je došla 1996. godine, kada je još uvijek bio razoren.

Kako su ljudi u Srbiji gledali na razaranje u Dubrovniku koje je krenulo 1991. godine?

- U Beogradu su bile demonstracije umjetnika, povjesničara i pojedinaca iz javnog života

Negdje sam pročitala da ste na dan Titove smrti bili u Dubrovniku. Kako je to izgledalo?

- Taj period sam provela s jednom grupom stranih novinara koji su posljednjih Titovih mjeseci boravili u Jugoslaviji čekajući njegov kraj. Bilo nam je zabranjeno izlaziti iz Beograda pošto sam planirala kao oficir za vezu pri ministarstvu vanjskih poslova, u procesu sahrane. Ja sam ipak prekršila to pravilo i za vikend sam došla s njima u Dubrovnik, a iz Dubrovnika smo stigli u Sarajevo u hotel Europa. Tamo nas je dočekala sumorna atmosfera i rekli su nam da je Tito umro tako da me ipak njegova smrt nije zadesila u Dubrovniku. Odmah smo se svi vratili u Beograd.

Kakva je bio taj period koji je zapravo obilježio početak kraja Jugoslavije? Mi koji nismo bili rođeni, možemo samo zamišljati ozra-

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

19

atiti antifašizam kao aju se u doba prije socijalizma’ čje koji svatko opisuje na svoj način.

- Očekivao se njegov kraj. Sumorna atmosfera je nagovještavala nešto što u tom momentu nisam mogla predvidjeti da bi se moglo dogoditi, ali bilo je znakovito posebno nakon sahrane koja je bila jedna od najvećih na svijetu s tolikim brojem državnika. Kao da

je to bio uvod u ono što će se kasnije događati u Jugoslaviji, to jeste put ka njenom kraju.

Ubrzo nakon toga došle su demonstracije albanskih studenata, otvara se srpsko pitanje na Kosovu, dolazi do memoranduma koji je potpisao veliki broj srpskih intelektualaca. U svijetu je došlo do recesije, Afganistanskog rata, ratnog stanja u Poljskoj... Bilo je niz događaja koji su ukazivali na vrijeme koje dolazi. U Jugoslaviji je došlo do nedostatka goriva, kave i drugih stvari. Sve su to bile manifestacije krize, ali nije značilo da su se stvari morale tako završiti. U cijelom svijetu je bila kriza, ali nije ekonomska kriza dovela do raspada Jugoslavije.

Je li se tada moglo predvidjeti da će deset godina poslije doći do krvavog raspada država?

- Srbija je otvarala srpsko pitanje s ciljem da nametne decentralizaciju Jugoslavije. Bi-

Sonja Biserko lo je očigledno da je Jugoslavija trebala postići novi dogovor kako prijeći na demokraciju. Memorandum Srpske akademije nauka bio je vrsta ponude koju je iznijela Srbija i tada je bilo jasno kako ona ne teži samo decentralizaciji nego dominaciji. Unutarnje podjele su bile na one koji su bili više okrenuti prema Europi i one koji su smatrali da treba održati neutralnu poziciju Jugoslavije.

I danas Srbija zadržava tu neutralnost u smislu balansiranja između velikih svjetskih sila. Znači li to da je usprkos svemu nastavila takvu politiku?

- Da, Srbija sebe drži kao neutralnog igrača čekajući da se međunarodne okolnosti promijene u njezinu korist kako bi se omogućilo da dovrši svoje aspiracije. Danas se sve to zove ‘srpski svijet’. To je jednostavno stanje duha u Srbiji.

U svijetu je došlo do stanovitih kriza od financijske, migrantske pa do koronakrize, a tu je i tehnološka i informatička revolucija tako da su zemlje zapadne sfere u svojim problemima i približavanje zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji je usporeno.

Nastavak na sljedećoj stranici

20

Ipak je administracija novog američkog predsjednika Bidena najavila nešto veću brigu za područje Balkana. Kakve su reakcije na te najave?

- Pojačava se saznanje unutar EU i Amerike da je potrebno više infrastrukturno investirati u ovu regiju kao što to radi Kina. Za vrijeme Trumpovog mandata Amerika je okrenula glavu i to je bio signal lokalnim liderima da pokušaju realizirati svoje aspiracije po pitanju granica. Bidenovom pobjedom najavljeno je kako će biti sankcionirani oni koji opstruiraju mirovne sporazume kao i oni uključeni u korupciju. To je stvorilo ner-

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

s njega. Stvoren je pejorativan prizvuk zbog povijesnog naslijeđa, ali mislim da je to pogrešno. Balkan se treba afirmirati kao regija, kao što je bio kroz povijest, jer nisu ovi narodi stalno bili u rđavim odnosima. Potrebna je demokratizacija i povezivanje, a to neće ići lako ni brzo s obzirom na različite kulture. Ipak to nije prepreka, nego proces koji će dugo trajati.

Tko bi onda bio lider na Balkanu? Je li to uopće važno?

- Mislim da nitko ne treba biti lider, jer to stvara nepovjerenje pogotovo kada Srbija sama sebe nameće i vidi kao lidera regije. To je bilo posebno

Interpretacija odumiranja i raspada Jugoslavije u bivšim državama je posvuda različita. Ulazak u srž stvari je dobar početak za pronalazak istine. Možemo li se približiti stvarnosti tako što ćemo preispitati nacionalne svetinje i odbaciti lažne percepcija o raspadu nekad zajedničke države?

-To je i donekle normalno jer svatko ima svoje viđenje i percepciju događaja, ali trebaju postojati neke objektivne činjenice o tome da se Jugoslavija nije morala raspasti na tako brutalan način.

Možemo govoriti o političkim odgovornostima elita, ali svakako to nije razlog brutal-

suglasnost za promjenu saveznog ustava, odlučila je definirati ekonomske teritorije i u tom pravcu su išla ratna osvajanja – čišćenja od svih ‘’nesrba’’ u Hrvatskoj i Bosni te zaokruživanje teritorija s ciljem da se jednoga dana ujedini. Razoružali su Hrvatsku i Bosnu te su naoružali Srbe koji su tamo živjeli i stavili ih kao žrtvenog jarca. Na njezino iznenađenje države bivše Jugoslavije su se pobunile i pružile otpor.

Je li danas društvo napredovalo dok je službena politika nazadovala?

-Ne može ono mnogo napredovati jer nema ekonomsku

vozu u Beogradu gdje je za vrijeme ove vlasti Srbija ušla u retrogradni proces, vlada jednopartijski sistem s dominantnom ulogom Vučića, uništen je politički dijalog, mediji su stavljeni pod kontrolu...

Sad su odnosi sa susjedima zategnuti i Srbija se više približava Višegradskoj skupini koja je nova grupa unutar EU i kao takva zastupa konzervativizam i liberalni koncept demokracije. Tako Srbija traži način da se izdvoji iz balkanskog konteksta.

Tko će onda ostati na Balkanu ako se svi distanciraju? Hrvatska već odavno nije na Balkanu. Tako bar kažu neki.

- Pa svi smo na Balkanu i nema bježanja. Mi smo s Balkana i on je naša sudbina. Što prije to shvatimo, na jedan normalan način, s ciljem da se normaliziraju odnosi, bit će dobro. Predivna je to regija i nema razloga da bježimo

vidljivo nakon Covid situacije kada je država uspjela nabaviti veće količine cjepiva i čak su dio toga donirali susjedima. Usprkos svemu, Srbija ne može biti lider jer uživa veliko nepovjerenje, nije raščistila neke stvari i nije bila sposobna prihvatiti realnost, nove granice i sve susjede kao ravnopravne. Sve dok je tako, nema ni liderstva, ni normalizacije odnosa.

nog raspada. Srbija je mislila da je nadmoćna i da će taj ‘blitzkrieg’ trajati par mjeseci pa će Jugoslavija biti ponovno pod njezinom dominacijom. Srbija se još prije Titove smrti pobunila i čekala je da on umre kako bi povela Jugoslaviju u pravcu decentralizacije. Zapravo se prva odcijepila, jer nije bila zadovoljna ustavom iz 1974. godine.

Budući da Srbija nije dobila

...

moć. To je dovelo do velikog odljeva mladih i stručnih ljudi. Postoji zasićenost nacionalizmom i stalnim maltretiranjem javnosti o ugroženosti i licitiranju tko je veća žrtva. Elite trebaju sazreti i prići tomu na objektivan način. Mislim da postoji dovoljno povjesničara kao i cijele generacije koje su sposobne misliti objektivno o prvoj i drugoj Jugoslaviji, a i o ono-

Sonja Biserko posjeduje enormno znanje i iskustvo o međunarodnim odnosima i ljudskim pravima. Radila je do raspada Jugoslavije u Saveznom sekretarijatu za vanjske poslove, bila je u jugoslavenskom veleposlanstvu u Londonu, predstavljala Jugoslaviju u organizacijama UN-a sa sjedištem u Genevi, a zbog neslaganja s Miloševićevom politikom otišla je iz ministarstva te 1994. godine osnovala Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji. Neumorna je kritičarka anomalija srpskog društva, posebice nove vlasti na čelu s Aleksandrom Vučićem, stalno ukazuje na ljudska prava i stanje u društvu. Svake godine stiže u Dubrovnik na znanstvena predavanja koja organizira IUC.

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

mu što se dogodilo devedesetih.

Govoreći o nazadovanju, nedavno je u Dubrovniku jedna, na svu sreću, minorna udruga nebitnih ljudi predložila da se ukine Dan antifašističke borbe iz kalendara praznika u Hrvatskoj. Oni antifašizam povezuju s najcrnjim komunizmom. Zašto se danas relativizira antifašizam ako je fašizam nešto najgore što svijet pamti?

-Nevjerojatno je da se netko odriče antifašizma u zemljama u regiji, gdje je nastao jedan od najautentičnijih antifašističkih pokreta u Euro-

21

pi. Ok, mogu stajati prigovori koji se rješavaju na razne načine, ali antifašizam kao pojava je nešto što je jugoslovenske narode osvjetlalo i bio je nevjerojatan pothvat u Dugom svjetskom ratu. Prosto je nevjerojatno da se toga odriču kao i to da se rehabilitiraju lideri koji su vođe ekstremnih nacionalističkih pokreta. To pokazuje da se svi oni koji nisu sposobni prihvatiti antifašizam kao demokratsku vrijednost, vraćaju tamo gdje su bili prije socijalizma. To je pogubno i zbog toga EU ima problema s takvim zemljama.

Je li vam teško pada titula izdajnice nacionalnih interesa? Kao da je danas najvažnije biti u ljubavnom odnosu s domovinom i nacijom, a s druge strane činiti niz negativnosti poput korupcije. Možda isticanje te emocije poništava sve ono loše učinjeno.

- Aktivna sam u zemlji u kojoj živim, a s obzirom na to da je zemlja u kojoj sam odrasla nestala, ja još uvijek doživljavam taj prostor kao svoj. Ne osjećam se izdajnicom, ali u biti nemam neki osjećaj pripadnosti naciji. Osjećam se građanski, kao osoba koja može živjeti bilo gdje, ali tamo gdje živi osjeća da ima obvezu ponašati se onako kako se ja ponašam. Ignoriram sve optužbe koje najčešće dolaze u valovima, ovisno o čemu se radi. Oni smatraju da se nacionalni interesi trebaju braniti bez obzira na to što se radi o zločinima. Dugo godina vlada demonizacija mene i kolega tako da ona više nije toliko snažna. Naše ime je ušlo u javnost pa i

mlađe generacije nas znaju.

Postali smo kao totemi i veže nas se za antisrpstvo. Nije pitanje volite li više ovo ili ono, ja u konačnici više priželjkujem europske vrijednosti jer mi je stalo do vladavine prava, pluralizma, ljudskih prava... Oko nas su sve konzervativna patrijarhalna društva.

Toliko godina kritizirate vlast, upozoravate na kršenje ljudskih prava... Osjećate li se uzaludno kad znate da je prošlo preko 30 godina i danas nije ništa bolje?

- Da, dug je to period za jedan život jer čovjek stalno očekuje neku promjenu, a onda poslije izvjesnog vremena shvatite da je to jedan užasno spor proces. Mijenja-

nje kulturnog koda je užasno mukotrpan proces, pogotovo ako država ne sudjeluje u tome. Ali mislim da vrijedi s obzirom na to da smo se bavili raznim temama, edukacijama, radili s brojnim mladim ljudima u regiji... Mislim da ima kvalitetnih ljudi samo je pitanje koliko brzo će se artikulirati na nekom višem nivou. Korupcija je suviše isprepletena s politikom i to će biti najteže rješavati u regiji. Balkan ima zajedničku budućnost, ako ne dođe do nekih većih poremećaja u širem kontekstu. Svakako je važno da se stavi na stranu ‘europskog kišobrana’ i onda kao takav ima šansu. Svaka podjela na više interesnih sfera će stalno stvarati tenzije.

www.sbd.hr Šetalište kralja Zvonimira 17, 20000 Dubrovnik

24

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

ŽELJKO TUTNJEVIĆ:

„Slikavat ću lijepe dam i u mirovini, slobodno javite, radim i po kuća „NISAM U MIROVINI! Tehnički sam i pravno zasad čardak – ni na nebu, ni na zemlji. Meni je bivša firma raskrstila radni odnos 5. srpnja, jer više nisam htio raditi. Na mirovinski se još nisam prijavio. Dakle, nigdje sam!,“ kaže legendarni dubrovački fotoreporter Željko Tutnjević koji je nedavno najavio svoj odlazak u mirovinu za koju još treba predati papire da bi se najavljeno i formaliziralo.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

K

azao je tada kako se više Dubrovčani ne moraju bojati jer ih neće zaustavljati da ih slika u Uvali ili u Gradu za špicu, no nismo baš sigurni koliko su se Dubrovčani bojali njegovog fotoaparata, neizostavnog pratitelja kroz godine. Naprotiv, rado su mu pozirali. A jedan od najlegendarnijih fotoreportera od fotoaparata se sigurno neće razići lako. Dokazao je to i tijekom druženja s ekipom Dubrovačkog dnevnika gdje je i tijekom razgovora ustajao i fotografirao, kako kaže, hvatao momente. A razgovor je bio o onome što najviše voli – o fotografiji i jednoj priči ispričanoj kroz fotoobjektiv, od samih početaka s njegovom ‚Senom’ pa do danas.

Uvjete za mirovinu ste već prije bili ispunili, na nastavili ste radi-

ti. Viđalo vas se po događanjima, izložbama, domjencima, ‚pressicama’, radili ste špice….

Nijedan domjenak nije bio otkad sam ja u mirovini. Znam ja da no-

vine lažu, ali ne trebamo baš toliko lagati ljude.

Već dugo radite kao fotoreporter. Koliko su se promijenili trendovi, ili kako kažete uvjeti, da-

nas s obzirom na vrijeme kad ste počinjali?

Zahvalio bih svojim urednicima, prvom uredniku, gosparu Nikoli Isufiju i njegovom zamjeniku Marinku

Tutanj pozira na motorinu kojeg je na poklon dobio od sestre Marije

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

me o se ama“ Vlašiću, ali i Vjeri Šuman koji su cijenili moj rad u Dubrovačkom vjesniku i koji su mi dali plaću na koju sam bio ponosan. S takvom je plaćom čovjek mogao raditi i nije mu bilo žao raditi. Trendovi su danas drugačiji. Kad sam 1975. go-

25

dine počeo s radom u tadašnjem omladinskom listu ‚Laus’ u kojem sam imao fotoreportažu koja se zvala ‚Lov na blijedoliku fotoreportažu Željka Tutnjevića’, nije trebalo odmah i nije bilo ‚daj, daj i opet daj’ nego je izlazilo tromjesečno. Nije bila preša. Potom sam radio neke stvari po narudžbi, recimo neke ilustrativne fotografije ili portrete. Onda me 1978. godine sreo na Stradunu gospar Nikola Isufi i pitao imam li vremena da malo popričamo. Sjeli smo u ‚Dubravke’ na Pilama i tamo smo pričali četiri ure. Rekao je da bi volio malo osvježiti ‚Dubrovački vjesnik’ foto ilustracijama. Prvo sam radio honorarno, od 1978. do 31. 12.1985. godine. Kad sam prešao u ‚Dubrovački vjesnik’, gospar Nikola i gospar Marinko su napravili Pravilnik o nagrađivanju prema radu.

Tko je više radio, više bi i zaradio, a tko je manje radio, manje je zaradio, što bi bilo normalno i u ovom našem kapitalizmu. A ne da imaš istu plaću bez obzira na to koliko odradio, slikavao i isproducirao.

Po mom mišljenju, nema smisla

Željko Tutnjević

tako raditi. Po tom Pravilniku sam svaki mjesec jedva čekao plaću jer je ona, kao klokan, svaki mjesec skakala što sam više slika napravio i objavio. Da bi bilo još smješnije u odnosu na sadašnje situacije, meni je norma za redovnu, punu plaću bila 30 fotografija i dvije vijesti po broju. Ako bih imao 31 sliku, za tu jednu sliku više bih dobio tadašnjih 30 dinara na tu osnovnu plaću, ako sam imao 10 slika više, 300 dinara više… Imao sam stimulaciju za raditi, a i novinari su dobivali naš prosjek, pa je cijela firma imala koristi. A sad treba toga što više, da se više klika. Što više slika, što više galerija…

Stvara se dojam kako su se danas stvari bitno promijenile uz digitalizaciju, internetizaciju, u okružuju u kojem se ob-

javljuje na internetu, a internet nije ni prostorno, ni vremenski ograničen. Treba što više i što prije.

Naravno da se promijenilo jer se ovaj posao više ne cijeni. Taj se posao nekad cijenio jer nije bio tako dostupan. Sebi sam kupio aparat za povećavanje, radilo se o crno-bijelim slikama, kupio sam sve što mi je trebalo za razvijanje, prekidanje, fiksiranje... Čekati da se osuši, napraviti sliku, kupiti foto papir…

Imalo je to nekakvu cijenu. Zaljubio sam se u fotografiju jer mi se svidio miris te kemije, ali i štamparske boje. Uvuklo mi se sve to pod kožu. A danas je sve digitalizirano i djeca koja idu u vrtić i imaju mobitel mogu slikati. Svi danas mogu slikavati, no kakvu vrijednost te fotografije imaju? Svi danas imaju kamerice i može svatko slikati. Pa ne-

ka onda slikavaju, neka rade, ali za mene je to podcjenjivanje.

Svi imaju mobitele, svi imaju kameru na mobitelu, svi imaju Instagram… Rijetko susrećemo i neke dulje, istraživačke tekstove, puno toga se u poslu reportera sada svodi na ‚lajvanje’ na Facebooku i fotogalerije s mobitela… Kao da se ide na kvantitetu u kojoj se sve više gubi kvaliteta.

U toj kvantiteti bi opet trebalo voditi računa o kvaliteti. Svaka foto reportaža nije ista, baš kao ni svaki objavljeni ‚gradski đir’. Ma što god tko rekao.

Nastavak na sljedećoj stranici

Koliko ljudi s kojima se susrećete imaju realnu predodžbu o poslu medijskog djelatnika, u vašem slučaju o poslu fotoreportera? Jer obično javnost medijske djelatnike povezuje s nekakvim svijetom glamura, stvara se dojam da su plaće velike, da se samo družimo s poznatim osobama…

I onda kad nekome kažeš kolika je plaća, on počne plakati. Stvarno ne podcjenjujem nikoga, no žalosno je na što se to sve skupa srozalo.

Jedan nadređeni mi je jednom rekao da će mi dati plaću od četiri tisuće kuna, a kad sam ga pitao je li to normalno s obzirom na moje godine i radno iskustvo, on je odgovorio kako je berza rada puna ljudi koji bi jedva čekali raditi za tu

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

brovniku, ‚Marin Getaldić’. Naravno da sam se tamo učlanio. Dobio sam drugu nagradu za fotografiju vlaka u Našicama, i to je bila snimljena s tom lošom kamerom. Valjda je odigralo to malo talenta što sam imao, a bilo je puno ljubavi… Nogometaši koji imaju milijune eura kažu da je 90 posto toga rad, a 10 posto talent. Tako je valjda bilo i kod mene.

foto: Željko Tutnjević

26

Danas svi imaju mobitele, svi objavljuju, svi se potpisuju uz famozni ‚photo by’… Što je potrebno za jednu dobru fotografiju? Što biste savjetovali onima koji vole fotografiju?

Jednog su uspješnog biznismena pitali što je potrebno za dobar biznis, pa je rekao – lokacija, lokacija, lokacija. Ja bih za fotografiju re-

plaću. Ma nije puno ovakvih kao ja i ne mogu pristati na to da je puno ovakvih kao ja. No, eto, puno je takvih koji rade za te pare.

Idemo malo na neke vedrije teme. Fotografija nije bila samo posao, rado ste fotografirali i u slobodno vrijeme. Nije vas se baš moglo vidjeti bez fotoaparata.

Fotografija je moj hobi od 1974. godine.

Kako se dogodio taj momenat?

Kako ste se zaljubili u fotografiju?

To je jedna klasična priča Željka Tutnjevića. Bila je nedjelja, 10. ožujka 1974. godine. Bio sam tad student Više turističke škole i bio sam s još pet prijatelja - Adom, Jasenkom, Mirom, Duškom i Brankom. Nakon ručka u Ženskom đačkom domu, gdje su studenti tada imali organiziranu prehranu, pošli smo s Brankom koji je od nekog prijatelja iz Šibenika posudio aparat. Pošli smo se slikati na Danče da imamo uspomene. Kupili smo

crno-bijeli film. Držali smo tu kameru i pitali se tko će snimati jer nitko nije znao kako raditi s njom. Rekao sam – dajte meni, netko mora kad smo već sve kupili i donijeli ovdje.

Tad sam prvi put u životu nešto snimio. Nije to bila autofokus kamera, nego je bila nekakva žuta točka gdje si morao uoštravati da bi se ona iz dvije točke spojila u jednu. Kad sam vidio kako ja to mogu napraviti, 21. ožujka od sve one svoje siromaštine pošao sam u butigu i kupio najjeftiniju kameru. Bila je to mala ruska kamerica Smena 8M. Stanovao sam na Montovjerni i bio sam strašno siromašan, baš kao i sad, nakon svog tog ‚glamuroznog rada’. Nisam imao za autobus, po kiši i po buri sam se dizao u 6:00 da bih doručkovao i pješke do škole.

A na Boninovu tad nije bilo ograde. Gledao sam u more i vidio nekakav kamen koji viri. Uvijek je bilo nekakve pjene oko njega. Meni je to izgledalo kao rađanje Svijeta.

Pa bih prošao preko Boninova do Stare bolnice i znao bih vidjeti kako

oblake probija zraka sunca. Rekao bih – vidi, svjetla pozornice. Onda sam shvatio što želim. Ja ću snimati umjetničke fotografije! Ali ne možeš ti sa Smenom 8 snimiti kamen s vrha Boninova. Nije bilo zooma ni ičega, jedno je što ja vidim, a drugo je što Smena može.

Kad sam došao u školu, pohvalio sam se da sam kupio novi aparat.

Odmah me pet, šest kolega pitalo koliko košta slika. Pomislio sam – oblaci ne pitaju koliko košta slika, ni ‚svjetla pozornice’, ni galebovi na Dančama, ni ‚rađanje Svijeta’… Ali moji kolege pitaju. Da bih mogao kupiti film, a možda s vremenom i bolju kameru, trebalo je zaraditi.

Počeo sam prodavati slike za 10 dinara. Tada nije bilo ‚šeranja’, ako si htio imati fotografiju, morao si je kupiti. S vremenom sam kupio bolje fotoaparate, danas sam vjeran Nikonu.

Kako ste stjecali to fotografsko znanje?

Bio je jedan dobar foto klub u Du-

kao da je potrebna – ljubav, ljubav i ljubav. A i momenat u kojem ćeš naići na nešto i to znati prepoznati.

Jer netko može gledati, a ne vidjeti.

A s druge strane, ima i ona poslovica – i najgorem seljaku jednom rode najbolje patate. Dogodi se, bez obzira na pamet i sposobnosti. Netko jednom pritisne na aparatu i uhvati momenat.

Znači, poanta je hvatati momente.

To je to. Riječ fotografija dolazi od riječi ‚photos’ i ‚graphein’, što znači pisanje svjetlošću. Dakle, ti gledaš oko sebe, nešto vidiš, a ta kamera ti je lapis. Ima prekrasnih romana, ali i onih ‚žnj’ kategorije. Tako je i s fotografijom. Moja kategorija je daleko od tih najboljih kategorija, ali isto tako znam da je svaka fotografija koju sam ikada napravio bila rezultat moga rada i truda. Nisam je nikada napravio preko volje. Volio sam snimati, družiti se s ljudima…

Kad smo kod ljudi, čini se kako ste svima jednako pristupali, bila pred objektivom princeza Dia-

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

na ili neka ‚obična’ žena koja šeta Uvalom.

Mene je moja pokojna majka odgojila tako da nikad ne gledam kako se tko zove, koje je vjere i koje nacije. I sestra Marija i ja smo uvijek gledali kakav je tko čovjek i je li pošten, tako smo odgojeni. Volim poštene ljude. Svakom čovjeku koji čisti ulice ja kažem ‚dobar dan’, s tetama na placi popričam, bolji su to ljudi nego neki uštogljeni koji misle da su uhvatili boga za bradu jer imaju plaću od 20 tisuća kuna.

Međutim, i te poznate osobe znaju biti dosta jednostavne. Tko se od takvih našao ispred vašeg objektiva, a da vas je oduševio?

Definitivno Gabriel García Márquez.

bio prijatelj s Vladimirom Dedijerom i kako je u Crnoj Gori vidio takve brkove. To mi je bio smiješan momenat.

Koji su vam najdraži motivi?

Uličar sam zapravo. Jako volim ulice, kazališta, plesne predstave i ples općenito. Kad me netko od tih plesnih studija pozove, rado se odazovem i hvatam momente, a mogu se uhvatiti. Nije isto uhvatiti balerinu sa špagom u zraku ili s nogama pod 30 stupnjeva. To je vježbanje oka, vježbanje ruke i brza reakcija na ono što vidiš.

A pred objektivom bude i lijepih žena…

To svakako! Nažalost, teško mi je naći modela, a znam raditi, imam talenta. Kad vidim šesnu sinjorinu

i one misle da je to super i krasno.

Eto, sad ću slikavati dame i kao penzioner, pa ako neka želi profesionalne fotografije, neka se javi. Radim i po kućama!

Jeste imali kad nekih problema s nečijim ljubomornim mužem ili mladićem?

Nikad me nitko nije fizički ugrozio jer nikome ništa nisam napravio, ali krajem 80-ih je radila jedna sinjorina u butizi na Pilama. Pitao sam je bi li htjela da joj napravim slike, ona se mislila… I jedan dan sam joj se javio, a ona se sva isprepadala, kaže da će joj naići mladić i da je strašno ljubomoran. Rekao sam joj – zašto, jer sam ti se javio? Dijete drago, nemoj se udati za njega, taj te neće pustiti da dišeš.

bate još predati papire. Kako će izgledati mirovina?

Umirovljen ne znači biti mrtav. Bit ću u penziji, dobit ću nekakav prihod, malo manji od dosadašnje plaće i imat ću za platiti račune, jedan kolač mjesečno i tri knjige. To bih sebi priuštio dosad, a i u penziji ću.

Međutim, fotoaparat je tu.

To ja ne zaboravljam. Ako netko poželi da nešto napravim, napravit ću i to. Evo, opet ponavljam, radim i po kućama!

A neka izložba?

Vrag mi nije dao mira, bio je koncert udaraljkaša. Ne moram ići na to, ali sam vidio da će svirati i Karmen Pervitić, a jako je volim. Rekao sam da ću poslušati koncert i napraviti koju

27

On je 1979. godine bio u hotelu ‚Libertas’. Došla je novinarka Gordana Tintor iz ‚Starta’ koji je tada bio najpopularniji magazin za muškarce u Jugoslaviji, govorila je španjolski i snimala je intervju s njim. Nazvali su me iz ‚Starta’ i pitali da ga ja slikam. Sjedali smo na recepciji, tad sam imao Nikona i snimao sam blicom, četiri filma sam potrošio. Tad mi je Gabriel García Márquez rekao da sam kao revolveraš jer je blic stalno bljeskao.

Nakon razgovora smo se fotografirali s njim. To je jedan izuzetno pristupačan, divan čovjek.

Onda me pitao mogu li doći sutra i vidjeti se s njime, pristao sam. Pošao je u tadašnju knjižaru ispod zvonika i kupio knjigu ‚Pukovniku nema tko da piše’ čiji je autor, a u njoj je napisao ‚para Željko de su victima’ (Željku od njegove žrtve). Njemu je valjda bilo drago što sam ga ‚gnjavio’, kao revolveraš. Imao sam tada brkove kao Kraljević Marko, rekao mi je da ga podsjećam na Crnogorca. Pitao sam ga zašto, on je rekao kako je

koja me inspirira, pitam je bi li htjela pozirati. Znaju mi reći - hvala vam, ali mene je prijateljica slikavala mobitelom. Ako joj je ista kategorija to što je prijateljica slikavala i ja, onda dobro. Pa pogledam što je prijateljica slikavala.

Može biti skroz krivo, ‚kilavo’, ali njih sto napiše kako su one lijepe i krasne

Ako bi me dama zamolila da joj napravim slike, ja bih ih u ono vrijeme napravio, stavio u kuvertu, zalijepio i proslijedio. Neke bi se same pohvalile, a ja se nikada nisam hvalio ni pokazivao. Uvijek bih opravdao tuđe povjerenje.

Kažete da ste nezaposleni, uskoro umirovljenik, tre-

sliku za dušu. Nakon koncerta sam sreo dragog Roberta Kralja koji radi u knjižnici i on mi kaže da napravimo izložbu. Ali ja nemam tih ambicija. Koga zanima moja izložba? Realno nikoga.

Možda biste razveselili građane koje fotografirate svaki dan.

Možda 10 njih. To je previše truda za 10 gledatelja.

Došlo bi barem 10 kolega, a gdje su tek ostali...

Misliš da bi došli? Nijesam ti sikur.

Znam koji sigurno ne bi došli, a za neke bi mi bilo drago da ne dođu.

Mi bismo došli.

Za vas bi mi bilo drago. Ali dobro.

Možda jednog dana ako poglupim napravim izložbu. Neki dan su mi predložili monografiju, a to tek nikog ne zanima. Ja tih novaca nemam, jedino da izdam 10 primjeraka i s posvetom dam ljudima koji su me pratili i zahvalim. Ali to je preskupa pita, skuplja i od tepsije i od pećnice.

28

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

OTVORENE 72. IGRE

Otvaranje Igara vratilo se Franković održao nadahnj „Modeli jučerašnjice neka nikada više ne postanu prijetnja. I nikada više ne budimo taocima društvenog statusa i zgrtanja imetka, podanicima brenda, siromasima duha. Nikakve su to vrijednosti, a najmanje one kojima treba stremiti,“ izjavio je Franković GORAN MRATINOVIĆ

tvaranje 72. Dubrovačkih ljetnih

ja Korbara u ceremoniji otvorenja su sudjelovali članovi Festivalskog dramskog ansambla Livio Badurina, Izmi-

ske umjetnosti u Zagrebu Nataša Kustura, Kristina Lisica, Silvija Musić, Maja Petani, Do-

ra Sarikaya i Dora Šesto. Stjepan Vuger ravnao je Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, uz kojeg je nastupio i udaraljkaški kvartet Percussion Club, a otvaranje je tradicionalno uveličao i Folklorni ansambl Linđo.

Na otvaranju najsvečanijeg ljetnog događaja bili su brojni političari i kulturnjaci. Ovoga puta među uzvanicma su bili premijer Andrej Plenko-

O

igara održano je u subotu, 10. srpnja, ovaj put ponovno ispred crkve sv. Vlaha, po tradiciji, nakon što je zbog epidemiološkim mjera lani ono održano u starom portu.

Prema scenariju i režiji Hrvo-

ra Brautović, Amar Bukvić, Nikša Butijer, Dominik Dolenc, Anica Kontić, Iva Kraljević, Maro Martinović, Perica Martinović, Kristijan Petelin, Mirej Stanić, Branimir Vidić – Flika te studentice glume i plesa Akademije dram-

Iva Kraljević i Amar Bukvić odradili su voditeljski dio posla

...

‚NIKADA VIŠE NE BUDIMO TAOCI ZGRTANJA IMETKA!’ Gradonačelnik Mato Franković održao je govor nakon čega je proglasio Igre otvorenima. „Još nedavno nismo mogli ni zamisliti da ćemo, suočeni sa svirepim i nevidljivim neprijateljem, morati odustajati od svojih rutina, preslagivati prioritete, bdjeti nad dobrobiti bližnjih i potrebitih, podsjetiti se da je ispunjenje u dijeljenju, a ne sakupljanju. U svakom zlu, ponešto dobro.

Modeli jučerašnjice neka nikada više ne postanu prijetnja. I nikada više ne budimo taocima društvenog statusa i zgrtanja imetka, podanicima brenda, siromasima duha. Nikakve su to vrijednosti, a najmanje one kojima treba stremiti. Usredotočen na materijalno, čovjek će sebi utvarati slobodu. A utvara slobode nije sloboda, ona je tek privid, distorzirana slika stvarnosti, uteg koji vuče prema blatu, puko sužanjstvo. Zar nismo, kao i cijeli svijet, u posljednjih godinu i pol dana spoznali što znači biti slobodan, a zatočen!? Naučilo nas je to iskustvo još više cijeniti plemeniti pojam jedinstvenog dubrovačkog Libertasa. Jer prakticiranje slobode kao jednog od temeljnih ljudskih prava nosi odgovornost, a izražavanje naših sloboda nikada ne smije ograničavati slobode drugih,“ dio je Frankovićevog govora.

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

doma, jujući govor vić, predsjednik Sabora Goran Jandroković, savjetnik predsjednika Hrvatske Julije Domac, ministrica Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica i brojni drugi. Gradonačelnik Mato Franković održao je inspirativan govor, a podizanjem zastave ‚Libertas’ igre su svečano otvorene, nakon čeg a je uslijedio vatromet, ali i koncert Crve-

O lijepa, o draga, o slatka slobodo

29

ne jabuke na Stradunu.

Nakon otvaranja uslijedio je vatromet...

...a Dubrovčane je zabavljala Crvena jabuka

Na Igre stigli visoki uzvanici, Franković održao inspirativan govor

Knezu su izrecitirali ‘Gomijadu’

30

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

‘VAN SEBE’

Publika dugotrajnim pljeskom n prvu dramsku premijeru na Igram Predstava se bavi migracijama kao neizostavnim, neprekidnim društvenim procesom i dok se kroz prvi dio u Lazaretima, u režiji Ivana Penovića, humoristično bavi besmislom odjeljivanja ljudi prema različitostima, drugi dio na Komardi pokazuje moć empatije koja je u stanju izbrisati negativni kontekst razlika ukoliko se akteri samo usude koristiti je

GORAN MRATINOVIĆ

A

utorska predstava Van sebe Nataše Rajković, Ivana Penovića i glumačkog ansambla nastala kao dio projekta Luka sanjara sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa izvedena je premijerno 13. srpnja u Lazaretima i na Komardi u sklopu 72. Dubrovačkih ljetnih igara.

Dugotrajnim pljeskom publika je nagradila izvrsnu glumačku postavu koju nije moglo omesti ni jugo, iako je u drugom dijelu predstave, koji se u režiji Nataše Rajković igra na Komardi, izazivalo

velike valove. Predstava se bavi migracijama kao neizostavnim, neprekidnim druš-

tvenim procesom i dok se kroz prvi dio u Lazaretima, u režiji Ivana Penovića, humo-

ristično bavi besmislom odjeljivanja ljudi prema različitostima, drugi dio na Komardi

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

31

ŽENSKA KREATIVNOST

nagradila ma pokazuje moć empatije koja je u stanju izbrisati negativni kontekst razlika ukoliko se akteri samo usude koristiti je.

Redatelji predstave Nataša Rajković i Ivan Penović, potpisuju autorstvo skupa s glumcima: Suzanom Brezovec, Nikšom Butijerom, Natašom Kopeč, Rominom Tonković i Pavlom Vrkljanom.

Skupna izložba „Gatara” u Sponzi do kraja Igara Kustosica izložbe je Selma Hafizović, a uz njezine radove, izloženi su i radovi Jagode Buić, Ive Laterze, Dubravke Lošić, Rebecce Ribichini te Tanye Small

S

kupna izložba „Gatara“ otvorena je 11. srpnja u atriju palače Sponza. Kustosica izložbe je Selma Hafizović, a uz njezine radove, izloženi su i radovi

Small. Razgledati se može svakim danom, sve do kraja Igara 25. kolovoza, a ulaz je besplatan.

Od ukupno trinaest radova, izložene su dvije tapiserije iz 1970-ih i pros-

lacija Rebecce Ribichini, prostorna instalacijaAlba Abula Dubravke Lošić, ulja na platnu i ploči Selme Hafizović, fotografija Tanye Small te dva rada Ive Laterze, još jedne Dubrovkinje koja upra-

Zahvalivši posjetiteljima na dolasku i predstavivši kustosicu, intendantica Dora Ruždjak Podolski istaknula je kako je posebnost izložbe svakako generacijska različitost, a glavna je povez-

Kostimografkinja i scenografkinja je Ana Mikulić, a dizajner svjetla Elvis Butković.

Inspicijentica predstave je Virginija Bolfek, a uz glumce u predstavi igraju statisti-volonteri: Matija Dominiković, Adna Hebib, Paula Japunčić, Marin Krstulović, Maro Krstulović, Mara Metković i Natali Zvrko.

Van sebe dio je projekta Port of Dreamers (Luka sanjara) unutar kojeg su nastale još dvije predstave koje će se također moći pogledati na 72.

Igrama, Proslava SNG-a Maribor 18. i 19. srpnja te Pod istim krovom udruge Kulturanova i Novosadskog pozorišta (Újvidéki Színház) 29. i 30. srpnja. Luka sanjara sufinancirana je sredstvima Europske unije iz programa Kreativna Europa – potprogram Kultura, a potporu je dalo i Ministarstvo kulture i medija RH. Pokrovitelj predstave Van sebe je Hrvatska elektroprivreda.

Jagode Buić, Ive Laterze, Dubravke Lošić, Rebecce Ribichini te Tanye

torni kolaž Zmaj Jagode Buić; jedna multimedijalna i jedna neonska insta-

vo završava magisterij nica ženska kreativnost pri čuvenom sveučilištu koja je uvijek nenadGoldsmiths u Londonu. mašna.

KVARTET RALJŠKI UDAUTAJA POREZA

Premijernim nastupom Percussion Cluba otvoren glazbeni program Igara Na repertoaru se našao i Mozaik Gipsy Kingsa koji se čuo na početku i na kraju koncerta, s obzirom na to da je publika glazbenike dva puta vraćala na bis

U

daraljkaški kvartet Percussion Club kojeg čine Ivana Kuljerić Bilić, Nikola Krbanyevitch, Francesco Mazzoleni i Luis Camacho Montealegre nastupio je premijerno sinoć 12. srpnja ispred crkve sv. Vlaha uz gošću, dubrovačku udaraljkašicu Karmen Pervitić. Komunikacija s publikom pri nastupu na otvorenoj

pozornici bila je cilj po kojem je program koncerta pažljivo biran, istaknuli su iz Percussion Cluba.

Skladbe su članovi ansambla većinom aranžirali zajednički, a naglasak je bio na klavijaturnim udaraljkama s dodatnim perkusijama dok je program naglašavao raznolikost među izvođačima i među autorima. Na repertoaru su se tako našli Trevinova

skladba Loveći sjene, Zaokret Koshinskog, Varijacije na Paganinijevu temu za dva klavira Lutosławskog, Piazzollin Zaborav, BarberovAdagio, Marquezov Danzón te Mozaik Gipsy Kingsa koji se čuo na početku i

na kraju koncerta, s obzirom na to da je publika glazbenike dva puta vraćala na bis. Osim Mozaika, udaraljkaši su u dojmljivoj i dinamičnoj interakciji s publikom, u završnici koncerta izveli i Bulgarian Medley.

32

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

EMOTIVAN PRIJEM U SPONZI

TEREZA KESOVIJA: Fra moje mladosti i snažno I U DUBROVNIKU svečano obilježeno francusko odlikovanje glazbenoj divi AIDA ČAKIĆ AIDA ČAKIĆ

lipnja u Zagrebu kazao kako bi to trebalo biti ponovljeno u Dubrovniku.

P

ovodom uručenog francuskog odlikovanja ‘’Časnik reda umjetnosti i književnosti’’ Terezi Kesoviji, gradonačelnik Mato Franković organizirao je za nju svečani prijem u palači Sponzi 10 srpnja.

Gradonačelnik Franković prisjetio se kako je Terezi nakon primitka priznanja početkom

- Poštujemo i volimo Zagreb, ali nama u srcima je samo jedan Grad... Mislim da nema niti jednog našeg sugrađanina koji ne zna barem pet vaših pjesama i mislim da je to najveće od svih priznanja koje ste dobili u svojoj karijeri, a bilo ih je mnogo. Tere je uvijek bila i bit će dio duha Dubrovnika i Konavala - kazao je Franković koji je čestitao Terezi na odlikovanju te se zahvalio na

Dubravka Šuica i Tereza Kesovija

njezinom doprinosu za promicanje Dubrovnika diljem svijeta. Župan Nikola Dobroslavić također se obratio prigodnim riječima.

- Ovo prestižno odlikovanje posve je opravdano dodijeljeno našoj divi. Kao što smo svjesni i ponosni što je dala nama, tako je i Francuska prepoznala ono što je Tereza njoj dala. Draga Tere-

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

ancuska je bila zemlja og nadahnuća ...

MATO FRANKOVIĆ: Mislim da nema niti jednog našeg sugrađanina koji ne zna barem pet vaših pjesama i mislim

33

da je to najveće od svih priznanja koje ste dobili u svojoj karijeri, a bilo ih je mnogo. Tere je uvijek bila i bit će dio duha Dubrovnika i Konavala.

za, vaš neuništivi glas, emocije s kojima izvodite pjesme, energija i elegancija inspiracija su mnogim mladim umjetnicima. Vjerujem da će vam ovo priznanje biti poticaj da i dalje nastavite promovirati glazbu, šansonu, Dubrovnik i Hrvatsku - poručio je Dobroslavić.

Veleposlanik Republike Francuske u Republici Hrvatskoj NJ/E Gaël François Veyssière istaknuo je kako je Tereza Kesovija ‚istkala neuništive veze s Francuskom’.

Veleposlanik se prisjetio dodjele priznanja u Zagrebu.

Marko Potrebica, Nikola Dobroslavić, Tereza Kesovija i Mato Franković

- Sve je bilo tu, ali je nešto suštinsko nedostajalo. Nedostajao je Dubrovnik, grad koji je vidio vaše odrastanje i bio svjedokom vaših uspjeha počevši od onih prvih pa sve do danas - kazao je veleposlanik Veyssière istaknuvši veze između Dubrovnika i Francuske.

- Vaše pjesme ljubavi su učinile da ste zauvijek jedno od lica ovoga grada. Sretan sam što sam danas ovdje, pod ovim suncem i nebom... - poručio je

Veleposlanik Republike Francuske u Republici Hrvatskoj NJ/E Gaël François Veyssière.

Tereza Kesovija se u svom govoru zahvalila svima koji su zaslužni za dodjelu priznanja te je istaknula kako joj ‚ovaj kulturni most koji povezuje Hrvatsku i Francusku laska i obvezuje’. Prisjetila se svoje veze s Francuskom.

- Moj odnos s Francuskom seže daleko unatrag, još od

1965. godine. Francuska je bila zemlja koju sam odabrala za međunarodnu karijeru, a bila mi je nadahnuće zbog svog intelektualnog, kulturnog i društvenog života koji izuzetno cijenim. Čuvam u svom srcu posebno mjesto za Francusku koja je bila zemlja moje mladosti i snažnog nadahnuća - istaknula je Tereza Kesovija dodavši kako su francuski jezik i šansona obilježili njezin privatni i profesionalni put.

34

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

GLAZBENICI I ORGANIZATORI NEZADOVOLJNI

Čini se kako ovu godinu ne pamtiti po brojnim koncert ZABAVE NA OTVORENOM bez ograničenja moguće su samo uz predočenje digitalne Covid potvrde AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Ovih dana otkazan je koncert u kampu Solitudo gdje su trebali ovaj vikend nastupiti Vojko V, Grše i Z++. Organizator je razočaran jer

bili smo od strane Stožera upute kako bi to trebao biti koncert samo za ljude s covid potvrdama. Osobno kao organizator nisam mogao pristati na to jer radim koncert za sve ljude ili za nikoga - kazao je za Dubrovački dnevnik vlasnik tvrtke BABA production Dino Bahtijarević koji je organizator koncerata u Solitudu. Bahtijarević je dodao kako su u dogovoru sa Stožerom plani-

...

Hrvatski su glazbenici i organizatori koncerata ujedinjeni u zahtjevu da se izmijeni odluka Stožera civilne

D

igitalne Covid potvrde ove godine najtraženiji su dokument. Naime, stupanjem novih mjera na snagu, od 1. srpnja odlučeno je da na svim događajima, na kojima sudjeluju osobe koje posjeduju digitalnu covid potvrdu, nema zabrane broja okupljenih. Ova odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite uvelike je utjecala na koncerte i festivale koji su se trebali održati.

Vojko V

su pripremili brojna događanja koja su trebala uveseliti Dubrovčane i posjetitelje ovoga ljeta.

ORGANIZATORIMA SE KONCERTI NE ISPLATE - Pripremili smo cijelu lepezu raznih događanja ove godine u Solitudu, koji će se možda i dogoditi u kolovozu i rujnu, ovisno kako će se dalje odvijati situacija. Što se tiče prvog koncerta koji smo namijenili Dubrovčanima, gdje su trebali nastupiti Vojko V, Grše i Z ++, do-

rali testirati posjetitelje na ulazu što bi im omogućilo održavanje koncerta, no dodaje kako je to prema novim zakonima i propisima dosta poskupjelo.

Kada su sve to stavili na papir, govori organizator, shvatili su da im se to ne isplati i jednostavno nije financijski održivo.

- Organiziram koncerte po cijeloj Hrvatskoj i svaki grad i županija ovise o volji lokalnih stožera. Diljem Hrvatske se organiziraju koncerti za nekoliko tisuća ljudi, bez ikakvih distanci i maski, što apsolutno podržavam, ali volio bih da ista pravile vrijede za sve - istaknuo je organizator koncerata Dino Bahtijarević. Čini se kako će Dubrovčani ove sezone pamtiti jedino koncert Crvene jabuke na Stradunu koji se održao prošlog vikenda nakon otvaranja 72. Igara. Posjetitelji su također trebali imati covid potvrde.

I Revelin je početkom srpnja krenuo sa zabavama, ali samo za one koji su cijepljeni, imaju potvrdu o preboljenoj bolesti ili imaju negativan test.

zaštite prema kojoj se dio publike koji nije cijepljen, ucjenjuje plaćanjem brzih antigenskih testova bez kojih ne mogu doći na koncerte, iako su karte kupljene za vrijeme kad nove mjere nisu bile na snazi.

Mnogi odluke smatraju neshvatljivim, Stožer nudi pojašnjenja Organizatori i glazbenici smatraju kako su žrtve neshvatljivih odluka.

Za njih su koncerti događanja na otvorenom gdje je moguće pridržavati se svih epidemioloških mjera, a u ovom slučaju se percipiraju kao rizični, dok se na druga javna okupljanja gleda blagonaklono. Navode kao primjer mogućnost odlaske na plaže, gledanja nogometnih utakmica, okupljanja u izbornoj noći i slično, gdje se također nije pošti-

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zabava

ećemo tima vao razmak i nisu vrijedila pravila o Covid potvrdama.

No, okolnosti su se promijenile pa tako Nacionalni stožer civilne zaštite diktira pravila. „Sva okupljanja, održ¬avanje koncerata, sp¬ortskih priredbi, kao i rad ugostiteljsk¬ih objekata detaljno i jasno su regulira¬ni Odlukama Stožera civilne zaštite RH i preporukama Hr-

Crvena jabuka

vstvo”, pojasnili su nam iz Stožera civilne zaštite DNŽ te su pozvali organizatore na internetske strani-ce Ravnateljstva civ¬ilne zaštite RH, Hrv¬atskog zavoda

www.koronavirus.hr. Dodali su kako za sva dodatna pojašnjenja uvijek stoje i oni.

OTKAZANE PUČKE FESTE

je nekih manjih manifestacija koje ne podrazumijevaju veća okupljanja pa će tako biti glazbe u vidu klapskog pjevanja na ulicama, jer su to kontrolirani uvjeti za raz-

35

vatsk¬og zavoda za javno zdra-

za jav¬no zdravstvo i stran¬icu

...

NEOČEKIVANO ŽARIŠTE NA TECHNO FESTIVALU Slučaj iz Nizozemske mnoge je zbunio i poljuljalo vjeru u funkcioniranje sustava s covid potvrdama. Festival u Utrechtu, koji se održao između 3. i 5. srpnja, pretvorio su u novo žarište koronavirusa. Posjetitelji su za ulazak na festival morali priložiti potvrdu o cijepljenju, preboljenju koronavirusa ili negativni test. Desetak dana kasnije ispostavilo se da se unatoč poduzetim mjerama gotovo tisuću posjetitelja festivala zarazilo koronavirusom. Radi se o oko pet posto od ukupnog broja posjetitelja dvodnevnog događaja, a smatra se kako zaraženi neće imati teži oblik koronavirusa. Zbog porasta broja zaraženih u Nizozemskoj, Vlada je odustala od ublažavanja nekih mjera. Noćni klubovi opet se zatvaraju, a festivali se više neće održavati jer je izgledno da su oni glavni izvori zaraza posljednja dva tjedna.

I ministrica turizma Nikolina Brnjac oprezna je po pitanju koncerata i zabave pa je tako poslala službeni dopis uredima turističkih zajednica u kojemu savjetuje da otkažu sva događanja koja nisu nužna. Time je indirektno poručila da događanja tog tipa mogu naštetiti sezoni od koje se ipak nešto očekuje. U Dubrovniku ni ove godine neće biti tradicionalnih pučkih festi poput Gruške noći, Noći Uvale. Gradska Turistička zajednica planira održavan-

Klapska pjesma

liku od onih gdje dolazi više ljudi.

Prilagođavanje situaciji i održavanje dobre epidemiološke slike ove sezone bit će imperativ da se što duže zadrže brojke koje trenutno imamo. Hrvatske županije, koje su turistima najzanimljivije, i dalje su sigurne i u zelenom.

Dubrovačko-neretvanska županija ima 14-dnevnu incidenciju od samo 24 slučaja na 200 tisuća stanovnika što je dobra reklama za privlačenje turista, ali i razlog za povećanje opreza.

36

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

DOBRI, STARI TRANSATLANTICI

SOVJETSKI SOVJETSKI KRUZERI KRUZERI šezdeset Dubrovnika, ali s gostima iz za Pet elegantnih kruzera iz serije Ivan Franko, zastave SSSR: IVAN FRANKO, ALEXANDAR PUSHKIN, TARAS SHEVCHENKO, SHOTA RHUSTAVELI, MIKHAIL LERMONTOV. poplavi moderno dizajniranih

izgrađeni do 60-tih godina prošloga stoljeća. To

uništiti većinu mediteranskih putničkih brodara koji se od toga udarca gotovo nikada više nisu uspjeli oporaviti.

Tako su i u Dubrovniku tih godina sovjetski brodovi za kružna putovanja bili najčešći posjetitelji, ali isključivo s putnicima

U Piše: IVO BATRIČEVIĆ

putničkih kruzera kakve u Dubrovniku svakodnevno susrećemo, veću su pozornost uvijek privlačili stari, dobri transatlantici

je bilo vrijeme kada je tadašnji SSSR pokušavao preuzeti monopol na tržištu kružnih putovanja Sredozemljem te je dampinškim cijenama skoro uspio

iz zapadnoeuropskih zemalja. Dubrovnik je nekima od tih brodova bio čak i home port, početna luka ukrcaja i iskrcaja putnika. Mnogi će se Dubro-

Marco Polo (bivši Alexandar Pushkin)

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

tih bili su najčešći posjetitelji apadnoeuropskih zemalja

37

Ivan Franko

včani tako prisjetiti druge polovice sedamdesetih godina i broda ARMENIJA, kojim su iz Gruža kao home porta koncem ljetne sezone po doista povoljnoj cijeni mogli otputovati za domaće putnike na posebno organizirana sedmodnevna kružna putovanja Egejskim morem do Istanbula.

Ne treba posebno napomenuti da je i ovih pet bro-

dova, osim putničkog, bilo namijenjeno i vojnom transportu, samo što su kao njihovi nasljednici, na primjer brodovi tipa BELORUSSIYA, DIMITRIY SHOSTAKOVICH itd. imali ukrcajne rampe za vojna vozila i tenkove, imali su cijelu palubu za vozila i izgledom su sličili na putničke trajekte. Ovi su se brodovi, što je manje poznato, za velike so-

vjetske vojne transporte koristili samo dva puta, i to u Kubanskoj i Angolskoj krizi.

ALEXANDAR PUSHKIN promijenio ime u MARCO POLO Prvi brod IVAN FRANKO, po kojem je i nazvana ova serija brodova zaplovio je na prvo putovanje 14. studenog 1964. za brodar-

sku kompaniju Black Sea Shipping Co. iz Odesse, zastava SSSR. U knjigama dolazaka brodova je zabilježeno da nas je posjetio devet puta. Od 1992. godine je plovio pod zastavom Ukrajine, nakon 33 godine plovidbe stavljen

Nastavak na sljedećoj stranici

38

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Marco Polo (bivši Alexandar Pushkin), posljednji od njih, upravo nestaje u

nim imenom bio samo jednom, ali je godinama dolazio pod drugim vlasnicima i operatorima: Transocean Tours, CTC Cruises, Orient Lines, CMV- Cruise i Cruise & Maritime Voyages. Situacija oko Covid 19 je ipak rezultirala prodajom broda na javnoj dražbi za 2.770.000 američkih dolara 22. listopada 2020. s namjerom da se brod pretvori u plutajući hotel u Dubaiju. Dva mjeseca kasnije brod je preprodan indijskoj tvrtki za 4 milijuna dolara i 13. siječnja 2021. MARCO PO-

VCHENKO, izgrađen je 1966. godine, u turbulentnim vremenima nakon pada SSSR-a, privremeno je plovio pod liberijskom zastavom za ukrajinsku brodarsku kompanijau BLASCO UK, a potom ga je uspjela preuzeti Ukrajina. Pod njenom zastavom je plovio kao ostatak nekada najmoćnije putničke flote na svijetu okupljene oko Black Sea Shipping iz Odesse. Očito s velikim poteškoćama jer je ovaj veteran u posljednji trenutak otkazao svoj posljednji i već najavljeni posjet Du-

rezalištu Alang u Indiji gdje je prodan 13. siječnja 2021.

je u raspremu 1997. godine, a izrezan je iste godine u Alangu u Indiji pod imenom FRANK. Drugi brod ALEXANDAR PUSHKIN izgrađen je 1965. godine u tadašnjem istočnonjemačkom brodogradilištu VEB Mathias Thesen Wismar. Brod je imao 19860 BRT-a, a nakon preuređenja 1993. imao je 22100 BRT-a, duljine 176 metara i mogao je prevoziti 820 putnika, a koje je opsluživala posada od 356 članova. Brzinom od 20 čvorova pokretala su ga dva Sulzer - Cegielski diesel stroja ukupne snage 15447 KW. na dvije osovine s pitch propelama (podatci o ovom

brodu i ostalima iz ove klase su isti ili slični ).

U Dubrovniku je s izvor-

LO svoje je plovidbe završio u rezalištu brodova Alang u Indiji.

TARAS SHEVCHENKO posjetio Dubrovnik 10 puta Treći brod, TARAS SHE-

Assedo (bivši Shota Rustaveli)

brovniku početkom rujna 2004. godine, ali nas je ipak posjetio ukupno deset puta.

TA R A S S H E V C H E N KO je nedugo potom, pod imenom TARA, 29.

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

39

Shota Rustaveli u luci Gruž (iz osobnog albuma)

siječnja 2005. uplovio u svoju posljednju luku, rezalište brodova Alang u Indiji gdje je uskoro izrezan u hrpu staroga željeza. Č e t v r t i b r o d , S H O TA RHUSTAVELI izgrađen je 1967.godine, a nakon pada SSSR-a je prešao pod zastavu Ukrajine. Godine 2000. je prodan brodarskoj kompaniji Kaalbye Shipping Internacional iz Ukrajine koji su mu promijenili ime u ASSEDO (obrnuti redoslijed riječi od ODESSA). Pod izvornim imenom nas je pos-

jetio 15 puta, a kao ASSEDO nekoliko puta. Nakon tri godine je prodan za 3,5 milijuna eura rezalištu Alang u Indiji te je tako i on do sredine 2004. potpuno izrezan.

Najmlađi (peti) iz ove serije, MIKHAIL LERMONTOV plovio je od porinuća 1972. godine na kružnim putovanjima, ali i na redovnoj liniji Lenjingrad-New York. Ovaj se zlosretni brod 16.veljače 1986. kod obala Novog Zelanda nasukao da bi uz jednu ljudsku žrtvu ubrzo i potonuo.

S izvornim imenima posjetili nas 35 puta U jedinim sačuvanim i u ratu oštećenim knjigama gruških armižadora ostalo je zabilježeno da su od 1979. do Domovinskog rata u Gruž ovi brodovi zajedno uplovili ukupno 35 puta: IVAN FRANKO 9 puta, TARAS SHEVCHENKO 10 puta, SHOTA RUSTAVELI 15 puta, a MIKHAIL LERMONTOV jednom, i to 7. svibnja 1984. godine.

Posljednji od njih, TARAS SHEVCHENKO je napus-

tio luku Gruž 10. svibnja 1991.

Zanimljivo je da jedini iz ove klase brodova pod SSSR zastavom ALEKSANDAR PUSKIN nikad nije posjetio Dubrovnik, što je kasnije pod novim imenom MARCO POLO višestruko nadoknadio.

Na kraju smo se ipak prisjetili ovih pet veoma elegantnih brodova koji su dobili imena po ruskim pjesnicima, a brodovi ove klase su plovili od 1964. te posljednji, MARCO POLO, upravo nestaje u rezalištu brodova u Alangu u Indiji.

40

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

PREKO 78 TISUĆA KUNA

Policija oštro kaznila zapovjednika albanske ribarice kod Molunta Općinski sud je kaznio zapovjednika albanske ribarice novčanom kaznom u iznosu od ukupno 6.000,00 kuna ali je isti morao platiti i naknadu zbog štete počinjene ribama i drugim morskim organizmima u iznosu od 72.258,00 kuna

U

ponedjeljak, 12. srpnja u 9,42 sati, praćenjem tehničkih sustava za nadzor morskog prosto-

Na mjesto događaja odmah je upućeno policijsko plovilo na koje se ukrcao ribarski inspektor Ministarstva poljoprivrede i s kojim je obavljena

ra odnosno državne granice na moru, policijski službenici Nacionalnog pomorskog centra za prikupljanje podataka uočili su, na poziciji 42°08’51’’N i 18°22’42’’E, južno od mjesta Molunat, ulazak u isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske ribarskog plovila imena AUCLA, zastave Republike Albanije pri čemu se plovilo kretalo brzinom od 2,5 čvora što je ukazivalo na mogućnost obavljanja gospodarskog ribolova, a što je, za plovila trećih zemalja, zabranjeno.

izvanredna zajednička aktivnost kroz rad Područne jedinice koordinacije Dubrovnik.

U 12,25 sati, dok se albanska ribarica nalazila 3,13 NM unutar isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske, izvršen je prekrcaj dva policijska službenika i ribarskog inspektora u cilju sprovođenja ribarice u Dubrovnik i daljnje postupanje u smislu pokretanja prekršajnog postupka radi povrede Zakona o morskom ribarstvu.

Općinski sud je kaznio zapovjednika albanske ribarice novčanom kaznom u iznosu od ukupno 6.000,00 kuna ali je isti morao platiti i naknadu zbog štete počinjene ribama i drugim morskim organizmima u iznosu od 72.258,00 kuna.

Nakon uplate navedene kazne albanska ribarica je tijekom popodnevnih sati, 13. srpnja napustila hrvatski morski prostor.

Ovaj događaj primjer je zajedničkog rada, u ovom slučaju policije i ribarskih inspektora, usmjerenog na zaštitu ne samo morskog prostora pod punom suverenošću Republike Hrvatske već i prostora isključivog gospodarskog pojasa u kojem Republika Hrvatska štiti sva svoja prava propisana Pomorskim zakonikom i Zakonom o morskom ribarstvu, stoji u priopćenju Ministarstva unutarnjih poslova.

OVOTJEDNI REKORDER

Na Lastovu napuhao 2,43 promila

N

ajveća koncentracija alkohola od 2,43 g/kg izmjerena je u ranim jutarnjim satima na

Lastovu, 11. srpnja, 52-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen prilikom prometne kon-

trole na Putu sv. Martina.

Vozač je isključen iz prometa i zadržan u prostorijama policije do otriježnjenja te je prekršajno sankcio-

niran novčanom kaznom od 10 tisuća kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima „B“ kategorije.

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

41

MOTOCIKLIST NALETIO NA NJEGA

U prometnoj nesreći teško ozlijeđen Andrija Seifried Uslijed naleta, motociklist i pješak su pali na kolnik ceste pri čemu je pješak zadobio teže ozljede prometnoj

brovačko-neretvanske. Doznajemo kako je ozlijeđeni pješak kulturni djelatnik Andrija Seifried. On je zadobio teške ozljede, slomljeno mu je koljeno i ruka te je zadobio niz hematoma.

kom prijelazu u Ulici Iva Dulčića udario u pješaka koji je u tom trenutku, sukladno prometnim propisima, kolnik navedene ceste prelazio preko obilježenog pješačkog prijelaza.

Kako stoji u izvješću policije, do prometne nesreće je došlo kada je 21-godišnji vozač

Uslijed naleta, motociklist i pješak su pali na kolnik ceste pri čemu je pješak zadobio teže

U

nesreći koja se dogodila u nedje-

lju, oko 20,20 sati, teže je ozlijeđen 78-godišn-

motocikla dubrovač- ozljede zbog kojih je ji pješak, izvijestili su iz kih registarskih oz- zadržan na liječenju Policisjke uprave du- n a k a , n a p j e š a č - u dubrovačkoj bolnici.

UTAJA POREZA

KRAĐA U SUSTJEPANSKOJ ULICI

Kamenom razbio staklo na autu pa ukrao takuin Osumnjičeni je uhićen već sljedećeg dana, ali je zbog iskazanih zdravstvenih poteškoća odveden u dubrovačku bolnicu gdje je hospitaliziran

P

olicijski službenici Policijske postaje Dubrovnik dovršenim kriminalističkim istraživanjem muškarca u dobio od 22 godine sumnjiče da je u poslijepodnevnim satima u subotu, 10. srpnja, kamenom razbio staklo na vozilu dubrovačkih registar-

skih oznaka koje je bilo parkirano u Sustjepanskoj ulici.

Iz unutrašnjosti vozila je otuđio novčanik iz kojeg je uzeo novac, a novčanik odbacio. Oštećenom 29-godišnjem vlasniku vozila je pričinjena materijalna šteta od oko 4 tisuće kuna.

Osumnjičeni je uhićen već

sljedećeg dana, ali je zbog iskazanih zdravstvenih poteškoća odveden u dubrovačku bolnicu gdje je hospitaliziran te će po puštan-

ju iz zdravstvene ustanove biti procesuiran. Novčanik s dokumentima je pronađen i vraćen oštećenom, priopćila je policija.

42

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

KONAVLE

Dvije žene iz butige ukrale parfeme i kozmetiku Nakon svega se vozilom udaljile u nepoznatom pravcu DAMIR SPEHAR/PIXSELL

K

rađa u Konavlima dogodila se u poslijepod-

Humanitarni prilozi UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU • Umjesto vijenca u spomen na Joza Serdarevića obitelj Handabaka, Balarin, Boža i Iva Simovića udruzi prilaže 800.00 kn • Povodom smrti dragog kuma gospara Joza Serdarevica umjesto vijenca obitelj Milko udruzi prilaže 300 kuna Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima.

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge

nevnim satima 5. srpnja kada su dvije ženske osobe u dobi od 41 i 31 godine iz trgovine otuđile više komada parfema i kozme-

tike nakon čega su se vozilom udaljile u nepoznatom pravcu.

Zbog sumnje da su počinile kazneno dje-

lo „Krađa“ policija je osumnjičene kazneno prijavila nadležnom državnom odvjetniku u Dubrovniku.

VOZILA S GOTOVO 2 PROMILA

Pijana skrivila nesreću kod Zaton Dola

N

ajveća novčana kazna u iznosu od 11.300,00 kuna izrečena je 27-godišnjoj vozačici osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka koja je u večernjim satima u srijedu, 7. srpnja, skrivila prometnu nesreću s materijalnom štetom na D-414 kod mjesta Zaton Doli. Vozačica je

vozilom upravljala pod utjecajem alkohola od 1,96 g/kg, i osim spomenute novčane kaz-

ne izrečena joj je i trogodišnja zabrana upravljanja vozilima B kategorije.

IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com DJEČJI DOM MASLINA - Pero i Antonia Matana, u spomen na pok. Joza Serdarevića prilažu 200,00 kn.

- Sandra Zovko, Orebić, donacija za korisnike 100,00 kn; - Zlatko Kovač, dar djeci Doma 80,00kn Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@ outlook.com DOMUS CHRISTI • Janja Vuličević prilaže 300,00 kn umjesto vijenca za pok. Marija Besjedicu Korisnici djelatnici zahvaljuju na poklonu

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

SERIJA GLUMCA SA SLIKE

LITRA

ATLETI^AR BOLDON

STANJE NEPOTPUNE OBU^ENOSTI

OTPADAK MUSLIMAN. JAVNO MU[. IME OD TU@ITELJDRVETA, (anagram: STVO KORA BRIGA)

SUDAC U PODZEMN. SVIJETU (gr~. mit)

^ETA

NOVA RUDNIK PREDSTAVA @IVE U GLUMCA SLOVENIJI SA SLIKE

KUKCI SLI^NI P^ELI

BRIGA O DRUGIMA

TANTAL

SLATKORJE^IVOST

ISTOK

PLJOSNAT KOMAD DRVETA OBLAST U GR^KOJ

SKLADBA ZA KLAVIR VLADAR U EMIRATU PJESNIK, JUSTINUS

STRU^NJAK U U^ENJU O BOGU

SERIJA GLUMCA SA SLIKE

CRNA BOJA ZA CRTANJE

AMERICIJ

RUDA IRIDIJA

GLASANJE [LJUKE

BOKSA^KI SAVEZ

SEOSKI GLAVAR

TEN. KLUB

VESELJE

GLUMAC SA SLIKE, RO\EN U DUBROVNIKU

TEMPO EKIPA PISATI NE^ITKIM RUKOPISOM

MALENI GRM, GRMI]

ENERGIJA

EVENTUALNO

SIN TEBANSKOG KRALJA LAJA

KORISNIK STANA

JEDNOGODI[NJE @DRIJEBE

JEDNAKO

JEDNOZNAMENKAST BROJ SJEVER

PLATINA

VRSTA, SOJ (mn.)

OSMIJ

URUGVAJ [KOLOVATI

POVE]AVANJE, PORAST

PLAST SIJENA

DRUGO, OSTALO

VRSTA OBRTNIKA (mn.)

ALT

GLUMICA DEREK

AUSTRIJA

KORALJNI OTOK

CRVENI PLANET PRASTANOVNIK POTISJA

IRIDIJ

LINIJA DRUGI SAMOGLASNIK 29. I 25.

SLOVO ABECEDE

^ETVRTI PRST NA RUCI

[PANJOSKA

MALTA

NA[ POLUOTOK

UZVIK U KORIDI

LOPOV [AHIST, EMANUEL

EKSPERTI U GRANI MEDICINE DIO GRADA RIJEKE HERCEGOVAC

SKIJA[KA DISCIPLINA SEOSKO PODRU^JE KO[ARKA[ KUKO^

KRATICA ZA ONTARIO GLUMICA, EVA

MALI BOGOVI U PRATNJI BOGA EROSA

VOJNA AKADEMIJA

POGODAK U NOGOMETU

ESTONAC

^OVJEK KOJI SVE POSTI@E SNAGOM

VRSTA PAPIGE

RIJEKA U ITALIJI

RIMSKI: 105

13. I 5.

SLOVO ABECEDE

SERIJA GLUMCA SA SLIKE OSNOVNA TARIFA

PRASTANOVNICI BALKANA

PRED[KOLSKA USTANOVA

RJE[ENJE - blagorje~ivost, i, tokata, daska, teolog, Kerner, Am, irit, pis, BS, Nik{a Butijer, t, grmak, {krabati, e, ev, Edip, isto, ome, Pt, S, Os, U, rast, stog, ino, a, Bo, Anart, Mars, crta, tat, e, pidemiolozi, zt, Ero, slalom, Erot, Mattes, VA, snagator, kea, Patrola na cesti, OT, Iliri, vrti}.

46

petkom

AUTO/MOTO ll Prodajem skuter Yamaha Neos 50

kubika. Kvar motora. 1300 kn. Kontakt: 099 688 0160 __________________________________ ll Prodajem oldtimer auto Manta B. Kontakt: 091 151 7650 __________________________________ ll Prodaje se Gillera Runner motor.

1998 godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. MOB:098285038 __________________________________ ll Prodajem Mercedes-Benz.

1992 godina. 1.8 cc benzin. Ispravan.

Mob:098643703 __________________________________ ll Prodajem Octavia Combi 1,6 tdi 2012 g izvanredno očuvan . Mob : 098618999. __________________________________ ll Prodaje se Audi TT 3,2 V automatik.

2004 godište. Benzin. 290000 km. Registriran do 06/2021.Sve informacije na 0981772088 __________________________________

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljujem garsonjeru u Šipči-

nama jednoj zaposlenoj osobi na duže vrijeme. Kontakt: 020 419 718 ll Iznajmljujem garsonjeru u Šipčinama

na duže vrijeme. Kontakt: 098 812 431

ll Iznajmljujem par stanova i garsonieru

u Gružu na duže vrijeme. Kontakt 098 926 0835

ll Iznajmljujem svjeze adaptirani 55 m2

stan na Tresnjevci: dvije sobe, kuhinja, juzno orijentirani balkon, parking.

Idealno za dvoje studenata, cijena 3500 kuna. Sve upite slati na : kova_du@ yahoo.com ll Iznajmljujem stan u Lapadu (Solitu-

do) na duže vrijeme. Više informacija na 0981936434.

PRODAJA NEKRETNINE ll Pet 5 km od Pelješkog mjesta u mjestu Pještada prodajem veliku apartmansku kuću, može i pojedinačno i cijela. Sastoji se od apartmana i visokog roh bau potkrovlja. Sve info na 098 909 0011 ll Hitno se prodaje trosobni stan,70

m2 (etaža dvojne stambene kuće) sa okućnicom 54 m2(moguća gradnja parkinga),pod magistralom sa pogledom na stari grad.Cijena 220.000 eura. Mob:091 583 4481 ll Prodaje se stan u Cavtatu cca

47m2 kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/ terasu s koje se pruža pogled na more.

Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Sve

ll Hyundai acent 1,4, gl, 2000god , 220

000km,registriran do 10/2021.

Prodajem i kupujem auto srednje klase oko 10 g starosti.Mob:091 61 43946 __________________________________ ll Prodajem VW Golf IV. 2003 godina. 1.6 benzin. Registriran do 05/2022.

Servisiran redovito. Cijena 12000 kn.

Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672 __________________________________ ll Seat Ibiza 2002g, registriran do 4/22, benzinac, odlicna klima. Malo vozen, 139 000km. Sasvim novi akumulator. Neostecen, drugi vlasnik. 12000 kn.

Mob:098703069 __________________________________ ll Prodajem skuter Piaggo NRG 50, 2003. god. Cijena 2.600 kuna.Mob: 098 345 606 __________________________________ ll Prodajem kamion sandučar NISSAN CARSAR, god. proizvodnje 2007. s prijeđenih 200.000 km, 150 KS, Diesel, ispravan i registriran - u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 50.000 kn . Tel 098/344-611 __________________________________ ll Prodajem osobni automobil FIAT CROMA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju.

Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611

informacije na 098244682

PLOVILA

IMA MJESTA I ZA TVO REK AuM U Mokošici, Prodaje se L stan Novoj llJU

60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573 Motor Yanmar 18 KS, DUBROVAČKI uredno radi. Dva INTERNETSKI - NAJČITANIJI PORTAL glavna jedra, tri genove i spinaker. s više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno ll Prodaje se stan u Gružu, dvosobni, Cijena 88 tisuća kuna.

Može zamjena - TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA moguće preuređenje u trosobni, drugi za motor ili auto.

Broj mobitela 092 214 s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka neboder, 6.kat, 50m2 130 000 eura, 5533 i 098 674 378. opremljen za stanovanje. Kontakt:098 9128087 Prodajem Pasaru(Gradac) 5,8 m, ll Jedrilica Val 35, 1991. godište.

ll

MARKETING: uređena i opremljena za boravak na 099motor 2408 torpedo 409, 64218/24 460 ks. 098 177 moru, marketing@dubrovackidnevnik.hr 6107

ll Prodajem vanbrodski motor TOHAT-

CU 15 KS malo vožen. 098 177 6107

ll Prodajem vanbrodski motor Mercury

PREDAJ OGLAS BESPLATNO Prodajem barku Adria 500, duplo ll 10 ks za djelove. 098 177 6107

dno, Tomos 4,5SE konj kn. Kontakt: MALI OGLASI ZA8000 NAREDNI BROJ 098 833 628 DO SRIJEDE U 12 SATI ZAPRIMAJU OGLASNA ProdajemSLUŽBA brodsku kopču. ZF ll DUBROVAČKOG DNEVNIKA 2.47/2.36 nekorištena.

Cijena 2000 kuna.

Tel 020 642 460 MOB:098285038 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

ll Kupujem stan u Lapadu cca 35-40

m2 , novogradnja ili renovirani. Kontakt:098 9128087

ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 +

garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 namješ-

ten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zeml-

jište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi PRODAJA RAZNO ll Prodajem polovnu mašinu za pranje

posuđa.Cijena:500kn Mob:0958090993

ll Prodajem motornu pilu Stihl original

Sve info na 098 177 6107

ll Najcijenjeniji med u Europi , medlji-

kovac, sumski med od bora i jele prodajem Mob:0916143946 ll Prodajem vršu. Cijena 500 kuna.

Mob:098285038 ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+D-

B,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Prodajem više stolova sa klupama,

puno drvo. Kontakt: 099 688 0160

ll Prodajem Skip Hop – didaktički cen-

tar. Stolčić nudi mnoge zabavne funkcije u tri faze. Kroz 25+ različitih funkcija djeca uče razvijati svoje sposobnosti. Korišten svega 10 dana. Mob 0919374727. ( viber

47

llTim iskusnih meštara nudi pomoć

u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije...Kontakt: 098 765 460 ________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kameni- INTERNET - NAJČITANIJI DUBROVAČKI ce,nadgrobne knjige, brončana galante-korisnika mjeseč s više od pola milijuna jedinstvenih rija,slike od porculana,klesanje slova na - TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DN spomeniku, klupice, skalini... s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka Mob: 091 7285208 ________________________________ ll Zaštita od sunca ,izrada i montaza MARKETING: roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,vene099 2408 642 ,sve 460 informacije .na cijanera ,rolo 409, zavijesa marketing@dubrovackidnevnik.hr 0911472794 .Mokošica. ______________________________________ ll Uredujem vrtove,đardine,okucnice kosnja trave i slicno. Mob:0916143946

IMA MJESTA I ZA TVOJU R

PREDAJ OGLAS

ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građe-

vinsko zemljište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,235.760 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+DB,-

parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

) ll Prodajem med. Konta-

kt 020 426 049 ili 091 93 66 481 ll Prodajem pokretnu klimu povoljno

098 93 88 921

ll Prodajem dva nova parangala i dva

baluna po 220 kn kom., više stolova s klupama od punog drva. 099 688 01 60

ll Prodajem električne klavijature-or-

gulje Yamaha 5 oktava u odličnom stanju-kao nove.1000 kn. Mob: 091 3245550

ll Zbog odlaska u mirovinu, prodajem

BESPLATNO MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

DEŽURNA LJEKARNA KOD ZVONIKA” od 12.7. do 18.7.2021. „GRUŽ” od 19.7. do 25.7.2021.

PREMINULI

vrlo povoljno opremu bravarske radionice (strojeve i alate)

MARIJA ANDRLON (1941)

ll Prodajem kupe francuzice,

ANTE ŠARČEVIĆ (1979)

motornu pilu Partner i auto-prikolicu, sve info na : 091 151 76 50

USLUGE RAZNO Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakasti zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica. __________________________________ ll

IVO SEKULO (1932) SLAVICA VOJVODA MUSLADIN (1928) MLADENKA MARINOVIĆ (1938) MARA PRKUT (1929) ERŽEBET HRNIĆ (1924)

48

petkom

• BROJ 58 • 16. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

IZVRSNA PRILIKA

TRAŽIMO NOVINARE, prijavite se i kreirajte sadržaj na najčitanijem dubrovačkom mediju!

ODABRANI KANDIDATI radit će u redakciji Dubrovačkog dnevnika kao novinari uz pomoć mentora u probnom razdoblju od tri

mjeseca. Nakon pripravničkog staža će se potpisati ugovor o stalnom radnom odnosu

D

ubrovački dnevnik – najčitaniji dubrovački medij, prisutan na internetu i u tiskanom izdanju traži radnike na poziciji novinar – više izvršitelja.

Ako ste pismeni, komunikativni, sa završenim odnosno započetim studijem Mediji i kultura društva ili srodnim obrazovanjem, javite se. Prijavljeni kandidati bit će pozvani na razgovor i testiranje.

Odabrani kandidati radit će u redakciji Dubrovačkog dnevnika kao novinari uz pomoć mentora u probnom razdoblju od tri mjeseca. Nakon pripravničkog staža će se potpisati ugovor o stalnom radnom odnosu.

Molimo da motivacijsko pismo i svoj životopis s informacijama o posebnim znanjima, vještinama i svim od-

govarajućim referencama pošaljete do 20. srpnja 2021. na adresu oglasi@dubrovackidnevnik.hr.

Kandidati mogu poslati i ogledne novinske članke koje su već ranije objavljivali u nekim medijima kroz praksu ili za potrebe studija.

OČEKUJEMO: - izvrsne komunikacijske i organizacijske vještine - poznavanje suvremenih medijskih trendova - sklonost timskom radu, proaktivnost, kreativnost, odgovornost - usmjerenost na rezultate i poduzetnost u izvršavanju radnih zadataka - spremnost za kontinuirano učenje/usavršavanje

DUBROVAČKI DNEVNIK GARANTIRA ANONIMNOST SVIH PRIJAVLJENIH KANDIDATA! U prijavi za natječaj potrebno je navesti osobne podatke podnositelja prijave (ime i prezime, adresa prebivališta, broj telefona / mobitela, e-mail adresa), koji će se sukladno Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 97/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18) obraditi isključivo za potrebe provedbe natječaja.